\id LUK - Andelale N.T., Rob & June Head, October, 1998; 27-Mar-2007 \h LLUKU \toc1 LLUKU Semane Peangamo LLUKUni Torumu Bokumu \toc2 LLUKU \mt1 LLUKU \mt2 Semane Peangamo LLUKUni Torumu Bokumu \is1 I Bokumunga Ungu-Pulu Mare \ip Ungu-pulu mare inia yakondo gomo 1 molemo. Ye \bd LLuku\bd* yu doketa ye se molorumu (Kollosi 4:14). ‘Yu Juda ye se mólonje. Juda yombomanga ultukundu yerenje.’ ningu pilielemele. Yu Pollo kinia pea andoringili (Lipa Mundorumu Yema 16:10-17, 20:5-15, Pe-Timoti 4:11, Pillimono 24). \ip \bd LLuku\bd* yuni yuyu “I bokumu tokoro.” nimba para sipa naa torumu-na-kolo yuni Lipa Mundorumu Yemanga bokumu sika torumu liemu ya Semane Peangamo kepe yuni yuyu sika torumula. LLuku 1:3-4 kinia Lipa Mundorumu Yema 1:1-2 kinia molemo ungu mare paa selu sipa mele. \bd Mateyu, Mako, LLuku, Jono\bd* keme, onone boku toringimanga \bd LLuku\bd*ni torumu bokumu kamu sulu. Semane mare \bd Mateyu, Mako, Jono\bd* kanu yemane naa toringi semane mare yuyu torumu. \ip ‘Olio mana-yomboma lipa tapondopa, Pulu Yemo bulu sipu ulu-pulu-kiri selemolomonga mindili nomolo aulkana molemolomonga wendo lipa, Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa yomboma nokopa kondolemo yombo talapena sukundu pumbu molomolo ulu-pulumu liemili.’ nimba Yesusi olionga nimba kolali sepa kolondorumu mele ‘Paa pilipu kondamili.’ nimba \bd LLuku\bd*ni i bokumu torumu. \ip \bd LLuku\bd*ni pilipale i bokumu torumu ungu-pengémo mele 19:10 molemo (boku ambolkonomonga pealemekondo “21. kisim bek 21.2.” ). Yesusini yuyu “Yombomanga nimbu kolondambo tangi.” nimba alieli konopumuni kimbu sipa molorumu ungu tondolo se 9:51 molemo (Jono 3:14-18). \ip Ungu se kamu piliani. Ye talo molo yopoko molo kisene ungu selumu molo semane selumu bokuna toringi-na-kolo wale awisili laye-kolte lupa-lupa toringi. Semane se molo ungu se ‘paa mimi sipu piliambo.’ ninguli bokumanga yu-mele-mele molemo mele kanokole boku gomoma wendo liku pali mimi siku kanani. I-sipa mele: \bd Mako\bd* 1:12-13 ponjili, \bd Mateyu\bd* 4:1-11 kinia \bd LLuku\bd* 4:1-13 kinia sulu sepa. Kanu semanemo \bd Mateyu LLuku\bd*tolone selu-siku mele bokuna toringili molemo, aku-na-kolo angelloma oringi mele \bd Mateyu\bd*ni mindi torumu (4:11), Setenene “Walte kelepo ombó.” nirimu ungumu \bd LLuku\bd*ni mindi torumu (4:13). Ungu se \bd LLuku\bd* 11:13 molemo akumu \bd Mateyu\bd* 7:11 naa molemo. \bd LLuku\bd* 22:62 Pita kola serimu semanemo \bd Mateyu Mako\bd*tolonga molemóla-na-kolo \bd Jono\bd* 18:27 naa molemo. Ya ungu-pulumu pora nikimu. \c 1 \r 1:1-4 \s1 LLukuni Yesusinga Semanemo Kokele Pulu Polopa Tombando U-Pulu-Pulu Boku Torumu Semanemo \p \v 1-2 Ye paa awili Tiopillas, olio molemolo koleana Yesusi kinia ungu wendo orumuma pulu-pulu wendo orumu kinia kanoko, yandopa wendo orumuma kanoko andoko moloringi yombomane pe olio semane toko siringi mele, aku semanemo ‘Sika.’ nimbu kuru mondolemolo kanumu yombo awisilini ‘Aku semanemo bokuna kamu molopili tamili.’ ningu boku toringi. \p \v 3-4 Akumunga pe kelepo nane kepe ‘ ‘Semanemonga pulumu paa pilipu kondambo.’ nimbu u-pulu-pulu wendo orumu mele kepe yandopa ungu lupa-lupama wendo orumu mele kepe akuma pali mangilipu pilipu kondopo molorundu-na nane ‘Aku ungumando yombo marene Tiopillas nundu semane toko ungu-mane silimili mele aku sipa wendo orumu uluma nu piliani.’ nimbu, ‘Nane nundu ungumanga pali paa sika wendo orumu mele semane topo nimbu siembo.’ nimbu, boku topo nu simbú kinia peanga.’ nimbu pilipuli aku semanemo topo i bokumu tokoro. \mr 1:5—2:52 \ms1 Ellisapetene No Lindeli Jono Merimu Mele Kinia Mariane Yesusi Merimu Mele Kanu Ulutolonga Semane Mare \r 1:5-25 \s1 Mulu-Koleana Angello Sene No Lindeli Jono Menge Mele Kinia Molopa Semba Mele Nimba Sirimu Semanemo \p \v 5 Ye Nokoli Kingi Erote kolea Judia nokopa molorumu kinia Pulu Yemo popo tondorumu ye se molorumu, yunga imbi Sekaraya. Pulu Yemo popo tondoringi yombomanga talape senga imbi Apaya, Sekaraya yu kanu talapemonga ye se. Sekaraya menu ambo Ellisapete Pulu Yemo popo tondoringi yemanga talape senga ambo se. Olonga pea pulu-pulu anda-kolepamo Pulu Yemo popo tondoringi yemanga pulu-pulu ye nokoli awili Erono. \v 6 Aku ambo yetolo moloringili mele Pulu Yemone kanopa ‘Yombo sumbi nilitolo.’ nimba kanorumu. Olone yunga ungu-manema kinia “Yomboma saa.” nirimu unguma pali pilku liku seko kondoko moloringili. \v 7 Aku-sipa na-kolo Ellisapete we simbu perimu, bolango se naa meringili. Olo we ambu-anda leko moloringili. \p \v 8-9 Walte Sekarayanga talapemone Pulu Yemo popo toko kaloringi kongono senderingi kinia yu kepe pea Pulu Yemonga kumbikerena kanu kongonomo senderingi. Aku sendeko molkole niringimuni, Pulu Yemo popo tondoringi yemane seringi mele sengendo ononga talapena ye se Pulu Yemo popo toko kaloringi ulka-tembele akumunga kisipina sukundu ‘Nawe pumba muna tolemo paura-kekumu yombomanga nimba kalondombanje piliamili.’ ningu kou-kate seringi. Aku sekole ‘Sekaraya yu kanu kongonomo sendemba.’ ningu kanoringi-kulu yu ulka-tembele kisipina sukundu pumba muna toli paura-kekumu kalondo-purumu. \v 10 Aku sepa gilierimu kinia ulka-tembelena we-yomboma maku toko Pulu Yemo popo toringi koleana yombo awisili Pulu Yemo kinia ungu ningu gilieringi. \p \v 11 ⸤Sekaraya muna toli paura-kekumu kalondopa gilierimu kinia⸥ kanu paura-kekumu kalondo-pu-pu seringi polomonga ki-lomekondo Ye-Awilimunga angello se omba mona gilierimu kanorumu. \v 12 Akumu kanopale pungu-pungu nimba pipili awili sepa kolorumu. \p \v 13 Kanu-kinia angellomone yundu nimbale: “Sekaraya, pipili naa kolou.” nirimu. “Nu Pulu Yemo kinia mawa seleno mele Pulu Yemo yuni pilierimu. Nunga ambomo kango se kanopa limba. Yunga imbi “Jono” ningu sieni. \v 14 Yu molombamonga nu konopu awili seko siku kamelé akoko moloni. Yu mengele kinia yombo awisili konopu singí. \v 15 Ye-Awilimuni yu kanopa ye awili peangamo nimba kanomba. No-waene kinia no-tondoloma kinia waltikele kepe paa naa nopili. Anumunga olona we sukundu molomba kinia Pulu Yemonga Mini Kake Sélimu omba yunga konopuna molopa manda sembá. \p \v 16 Isirele yombomane ononga Ye-Awili Pulu Yemo liku bulu siringi yombomanga awisili Jonone sembamonga kelko konopu topele toko Ye-Awili Pulu Yemo pea kelko pilku seluna sere leko konopu seluna pupili molonge. \v 17 ⸤Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yomboma nimba sirimu ye⸥ Illainja tondolo pepili uluma sepa molorumu mele Jono yu aku sipa tondolo pepili uluma sepa molomba. Aku sipa tondolo pepili uluma sepa molombamonga lapalini konopu topele toko bolangoma kelko konopu mondongela; Pulu Yemonga ungu-manema pilku mokoli selemele yombomane konopu topele toko, konopu sumbi nili yombomane selemele mele ‘aku sipu samili.’ ningu molongela; Jono yuni sembamonga Ye-Awilimu ombá kinia Ye-Awilimu yunga ungumu sumbi siku pilku lingí yombo talape se molongela.” nimba angellomone Sekarayando nirimu. \p \v 18 Aku nirimu kinia pilipale Sekarayane angellomondo mangilipa nimbale: “Aku nikinumu nambi sepo nane ‘Sika nikinu.’ nimbu pilimbuye?” nirimu. “Na anda lepo nanga ambomo ambu lierimu kanumu. Pe i nikinumu nambi sepa wendo ombámondo nikinuye?” nirimu. \p \v 19 Angellomone pundu topa nimbale: “Nanga imbi Geperiele. Na Pulu Yemonga kumbikerena giliu. I kiniá nundu nikiru mele Pulu Yemone “Aku siku ni-pou.” nimba lipa mundomu-na nundu ombo i semane peangamo topo sikiru. \v 20 Aku-sipa na-kolo nane “Kango mengele.” nikirumu ‘Kolo tokomonje?’ ningu kuru naa mondokono kene i ungumu u wendo naa opili nu ungu naa nili moloni. Pe “Wendo ombá.” nikiru mele amboma bolango olona mondokole melemelemanga walema omba pulimú mele aku sipa walema omba pumbá kinia i nikiru ungumu paa sika wendo ombá.” nirimu. \p \v 21 Aku siku ungu ningu giliangili Sekaraya ulka-tembelemonga kisipina sukundu koronga-u pumba molopa, welea wendo naa orumu-kulu yomboma ulka-tembelemonga ultukundu yu nokoko gilieringima konopu awisili kimbu siringi. \v 22 Kanu-kinia yu wendo ombale nirimumuni, ungu se kerena manda naa nimba kimuni mindi manda manjipa gilierimu kinia kanokole, ‘Sekaraya yu kisipina sukundu molopale melse omba gilieli none sepa kumbikere lipa pinjemu-na kanomu.’ konopu lieringi. \b \p \v 23 Pe ulka-tembelena yunga kongono walema pora nirimu kinia yunga ulkando purumu. \v 24 Ulkando pumba ⸤ambo Ellisapete kinia peko moloringili kinia⸥ pe Ellisapete bolango olona mondorumu. Mondopale oli se-pakara ‘Yombomane yu naa kanangi.’ nimba lopi sepa molorumu. \v 25 Yuni nimbale: “Kiniá na-kinia ungu sekemomo Ye-Awilimuni nanga nimba sendekemo. Na bolango se naa merindumunga yomboma na kanoko kiri pilieringi kinia pipili kolorundumunga Ye-Awilimu yuni na kondo kolomu lémo.” nirimu. \r 1:26-38 \s1 Mulu-Koleana Angello Sene Mariane Yesusi Memba Mele Nirimu Semanemo \p \v 26 ⸤Ellisapete bolango olona mondopili oli se-pakara kolopa⸥ talo-pakara sipamo ke topa gilierimu kinia Pulu Yemone mulu-koleana angello Geperiele kolea Gallilli disiriki Nasarete taonona lipa mundorumu. \v 27 Kanuna ambo-wenepo se, ye se kinia u naa peli we molorumu ambo-wenepomo molorumuna lipa mundorumu. Kanu ambo-wenepomo yunga pulu lierimu yombomane ‘Yu ye se pupili.’ ningu ala sinderingi yemonga imbi Josepo. Kanu yemo yunga anda-kolepa se ⸤ye nokoli kingi⸥ Depiti. Ambo-wenepomonga imbi Maria. \p \v 28 Maria molorumuna angello Geperiele omba yundu nimbale: “Ambomo, nu molonuna na okoro. Pulu Yemone nu paa sepa peanga sikimumunga nu maloya. Ye-Awilimu nu-kinia pea kopu seko molembele.” nirimu. \v 29 Aku-sipa na-kolo kanu ungumu pilipale yu konopu awisili kimbu sipale, ‘A! I nikimumu nambolka unguri nimba nikimunje?’ nimba pilierimu. \p \v 30 Angellomone yundu nimbale: “Maria, Pulu Yemone nu kanopa peanga pilkimu kene pipili naa koloyo. \v 31 Pílie. Nu pe olona kango se mondokole menimu. Mengole yunga imbimu “Yesusi” ningu sieni. \v 32 Yu ye nokoli molomba, yu imbi leko ‘Paa Olandopa-Ye Molemomonga Malo.’ ningíla; Ye-Awili Pulu Yemone ‘Yunga anda-kolepa Depiti Isirele yombomanga ye nokoli kingi tondolomo molorumu mele yu aku sipa molopili.’ nimbála; \v 33 ononga anda-kolepa Jekopone kalopa liltimu yomboma yuni supulka nokombala; Yu ye nokoli kingi awilimu molopa mindi pumbá.” nirimu. \p \v 34 Mariane angellomondo nimbale: “I nikinu ulumu nambi sepa sembamondo nikinuye? Na ye se naa purundu kanumu.” nirimu. \p \v 35 Angellomone yundu nimbale: “Nu molonina Paa Olandopa Yemonga Mini Kake Sélimu omba nunga olona kango se mondondomba. Aku sembamonga kango nuni menimu yu kango kake sélimu molomba; yu imbi lekole ‘Pulu Yemonga Malo’ ningíla. \v 36 ⸤Pulu Yemone nu “Sembó.” nikimu mele sika sembá. Ulu tondolo se “Sembó.” nimbale serimu mele niembo.⸥ Nunga pulu lemó ambo Ellisapetendo “Ambo simbu pelemo.” nilimili-na-kolo kiniá yu ambo-ambu liepili oli se-pakara kolopa talo-pakara sipamo ke topa giliepili yu kango se olona mondokomo kanumu. \v 37 Pulu Yemone ulu manda naa sembá ulu se paa naa pelemo. Yuni uluma pali manda selemo kanumu.” nirimu. \p \v 38 ⸤Angellomone yundu aku sipa nirimu kinia pilipale⸥ Mariane nimbale: “Na Ye-Awilimunga kongono kendemande ambomo molio. Nuni nikinu mele Pulu Yemo yuni na-kinia aku sipa sepili.” nirimu. \p Kanu-kinia angellomone Maria mundupa kelepa yu purumu. \r 1:39-45 \s1 Maria Yunga Pulu Lierimu Ambo Ellisapete Pumba Kano-Purumu Semanemo \p \v 39 Mulu-koleana angellomone Mariando ungu nimba pora sipale kelepa purumu kinia pe Maria kolea Judia disiriki pumba ma-pangi senga ola taono se lierimuna purumu. \v 40 Pumba akuna ye Sekarayanga ulkana sukundu pumbale ambo Ellisapete kanopa “Na okoro.” nirimu kinia kanguloringili. \p \v 41 Ellisapetene Marianga ungumu pilierimu kinia Ellisapete yunga olona bolangomo pukua topa ola mania serimu pilierimu. Kanu-kinia Pulu Yemonga Mini Kake Sélimu Ellisapetenga konopuna pumba molopa manda serimu kinia “I-siku i-siku ni.” nirimu mele \v 42 Ellisapetene ungu tondolo sepa nimba nimbale: \p “Ambo molemelemanga pali nu maloya. Ambomanga pali Pulu Yemone nu olandopa sepa peanga sirimu. Bolango nu olona mondolenomo kepe yuni sepa peanga simbala. \v 43 Na ambo kiri se molonduna nanga Ye-Awilimunga anumu nu onumunga na konopu awisili kimbu sikiru. Aku senumunga na-kinia seko peanga sikinu. \v 44 Nu ongole “Na okoro.” ninu-na komumuni piliendu kinia nanga olona molomu bolangomo paa konopu sipa pukua topa ola mania semu. \v 45 Ye-Awilimuni nundu nirimu ungumu pilkuli ‘Sika nikimu. Yuni “Sembó.” nikimu mele sika aku sembá.’ ningu kuru mondorunumunga yuni nu sepa peanga sikimu mele sepa peanga simba kene nu konopu siku molani.” nirimu. \r 1:46-56 \s1 Pulu Yemone “Ono Nokopa Kondomba Ye Se Lipu Mundumbu.” Nimba Taltorumu Ye Nokoli Karasimu Mariane Membá Mele Pilipale Konane Nimba Pulu Yemo Kape Nirimu Semanemo \p \v 46-47 Ellisapetene nimba pora sirimu kinia Mariane nimbale: \q1 “Pulu Yemo nanga Lipa Tapondopa, Mindili Nombo \q2 Molopo Kinjiliu Aulkana Wendo Lipa, \q1 Manda Molopo Kondombo Aulkana \q2 Lipa Mondomba Yemo kinia \q3 na konopu paa awili sepo sikirumunga \q1 nanga konopumuni \q2 Ye-Awilimu kape nimba \q3 imbi ambolopa paka tondokomo. \q1 \v 48 Pulu Yemo yuni yunga we-ambo-kendemande kirimu \q2 siye naa kolopa konopu kimbu sirimumunga \q3 nanga konopumuni aku sipa yu kape nikimu. \q1 Yombomane pe pe kepe kalko lingí yombomane nando \q2 “Pulu Yemone nu sepa peanga sikimu. \q3 Nu maloya.” ningí. \q1 \v 49 ⸤Ye⸥ Tondolo Pulimuni na ulu tondoloma senderimumunga \q2 nando aku siku ningí. \q1 ⸤Ye⸥ Tondolo Pulimu yu ye kake sélimu. \q2 \v 50 Yu-kinia pipili kolko pilku limili yomboma \q3 yuni kondo kolopa molemo. \q1 Onone pe pe kepe kalko lingíma kepe \q2 kondo kolopa molopa mindi pumbá. \q1 \v 51 Yuni yuyu ulu tondoloma serimu. \q1 Yombo kara pungu ononga konopuna \q2 onono kape ningu molemele yomboma \q3 yuni anju anju topa makoropa mundulimú. \q1 \v 52 Yomboma yombo-kamako molko \q2 koleama nokoko molemelema \q1 yuni topa mania mundupa, \q2 yomboma ononga imbima \q3 ono onono topa mania mundumbama \q4 yuni ononga imbima ambolopa paka tondolemo. \q1 \v 53 Gelene kololemele yomboma yuni \q2 ‘Olo sepili.’ nimba kere-langi peangama sipa, \q3 yombo kamakoma méle seluri kepe naa sipa \q4 “We paa.” nimba makorolemo. \q1 \v 54-55 Yuni olionga pulu-pulu anda-kolepalimando \q2 “Sembó.” nimba, nimba panjerimu ungumu \q3 komu naa sipa pilipa molopale \q1 anda-kolepa Eporayamo kinia, \q1 Eporayamo yuni \q2 yandopa yandopa kalopa liltimu yomboma kinia, \q3 onondo “Sembó.” nimba, \q4 nimba panjerimu mele sembando \q1 olio Pulu Yemo yunga kendemande \q2 Isirele yombo molemolo akuma yuni \q3 kondo kolopa lipa tapondomba sepa molemo.” \m nirimu. \p \v 56 Maria Ellisapete kinia pea molangili oli yopoko omba purumu kinia pe Maria yu yunga ulka-koleando kelepa purumu. \r 1:57-66 \s1 Ellisapetene Kango Jono Merimu Semanemo \p \v 57 Ellisapete bolango membá walemo wendo orumu kinia yuni kango se kanopa liltimu. \v 58 Yunga ulka kere pongolo yomboma kinia yunga pulu lierimu yomboma kinia Ye-Awilimuni yu kondo awili sepa kolorumu mele pilkuli ono yu pea konopu siku moloringi. \p \v 59 Wale yopoko-pakara kangomo kanopa lipa taltopa molorumu kinia wale engaki-sipamonga yomboma sukundu sukundu ongo maku tokole yunga kangi se kopisiku makaye seko wendo liku eltokole niringimuni, yunga imbimu yunga lapanga imbi manda manjiku “‘Sekaraya’ niemili.” niringi. \p \v 60 Aku-na-kolo kangomonga anumuni “Mólo.” nimbale “Yunga imbi ‘Jono’ nimulú.” nirimu. \p \v 61 Onone yundu ninguli: “Olonga pulu lemó yombo senga imbi aku sipa naa molemo.” niringi. \p \v 62 Kanu-kinia onone “Lapane nambolka konopu lekemone, yunga imbi lepa nawe nimbáne, mangilipu piliamili.” ningu lapando kimuni manda manjeringi kinia \v 63 yuni pundu topa kimuni manda manjipa “Boku se siee.” nimbale, yuni bokuna topa nimbale: “Yunga imbi Jono.” nirimu. Akumu kanokole yombomane paa konopu awisili lieringi. \v 64 Kanu-kinia waltikele Sekaraya yunga kerena kelepa ungu nimbale Pulu Yemo kape nirimu. \p \v 65 Aku serimu-na kanokole yunga ulka kere pongolo yombomane pipili paa koloringi. Kolea Judia disiriki ma-pangima polorumu koleamanga pali aku semanemo mindi tolko puringi. \v 66 Aku ungumu pilieringi kinia yombomane pali konopu kimbu siku ninguli: “Ungu akumu we naa selemo. Ye-Awilimu i kangomo-kinia molombamonga aku sekemo lémo.” ningu pilkuli “I kangomo pe nambi sepa molombanje?” niringi. \r 1:67-80 \s1 Sekarayane Nirimu Konanemo \p \v 67 Mini Kake Sélimu Jono lapa Sekarayanga konopuna omba molopa manda serimu kinia Sekaraya yuni Pulu Yemone ungu-umbu tondorumu ungu se pilipa, pe wendo ombá mele yomboma nimba sipa nimbale: \q1 \v 68 “Ye-Awilimu, Isirele yombomanga Pulu Yemo, \q2 yu kape nimbu imbi ambolopo paka tondamili. \q1 Yu omba yunga yomboma lipa tapondopa \q2 umbuna sene ono ambolorumu-na \q3 mindili nongo moloringi kanu umbunamonga \q4 wendo límu-na pilipuli \q1 yu kape nimbu imbi ambolopo paka tondamili. \q1 \v 69 Pulu Yemo yuni yunga kendemande-ye \q2 ⸤olionga ye nokoli kingi⸥ Depitini \q3 kalopa liltimu yombomanga ye tondolo peli se \q1 olio ‘Lipa tapondopa mindili nombo \q2 molopo kinjilimulu aulkana wendo lipa, \q1 manda molopo kondomolo aulkana \q2 lipa mondopili.’ nimba simu. \q1 \v 70 (Yuni ungu-umbu tondorumuma pilku \q2 yando ningu siringi yemane pe sembamondo \q3 koronga-u ninguli:) \q1 \v 71 “Yuni olio lipa tapondopa \q2 olionga opa-touma topa mundundupa, \q1 olio kanoko kiri pilku mindili silimili yomboma \q1 ‘Aku siku naa sangi. \q2 Wendo ongo manda molangi.’ nimba \q3 aku siku selemele aulkana wendo limba.” \q4 niringi mele \q1 kiniá aku sembá sekemo. \q1 \v 72-73 Olionga anda-kolepalima kondo kolopa, \q2 olionga pulu-pulu anda-kolepa Eporayamo-kinia \q1 “Sembó.” nimba, nimba panjipa mi lierimu mele \q2 “komu naa sipu, nirindu mele sambo.” nimbale \q3 aku sembá sekemo. \q1 \v 74-75 ‘Pipili naa kolko, nanga kongonomo \q1 tondolo munduku sendeko, konopu kake sepili molko \q2 nane kanopo peanga pilkiru unguma mindi \q3 mana seko mololko pangi.’ nimbale \q1 olionga opa-toumane olio toko mindili silimilima \q2 ‘Naa sangi. Olio we molamili. \q1 Lipu tapondopo tokomele aulkana wendo limbu.’ \q2 nimba, nimba panjipa mi lierimu mele \q3 ‘Sambo.’ nimbale aku sekemo.” \m ⸤nirimu.⸥ \q1 \v 76 “Nanga kango ⸤Jono⸥, \q2 nu kumbi leko pungu Ye-Awilimu ombá aulkamo \q3 akisindenímunga pilkuli ningímuni, \q1 yombomane pe nundu ‘Olandopa Molemo ⸤Ye⸥monga \q2 ungu-umbu tondolima pilipa \q3 yando nimba sili yemo.’ ningí. \q1 \v 77 ‘Ye-Awilimu yunga aulkamo akisindambo.’ ninguli \q2 nuni yunga yombomando i-siku ningu sini: \q1 “Ye-Awilimu yuni ononga ulu-pulu-kiri selemelema \q2 ‘Mania pupili.’ nimba siye kolopale \q3 ono lipa tapondopa \q4 mindili nolemolá aulkana wendo lipa, \q1 yu-kinia pea molko kondonge aulkana lipa mondomba.” \q2 ningu, aku ungumu onondo ningu sini. \q1 \v 78-79 Pulu Yemone olio kondo awili sepa kolopale \q1 olio simbulu tolina molopo kololi aulkana molomoloma \q2 konopu pe nipili molomolo aulkana \q3 ‘Manda kanoko pangi.’ nimba \q4 ‘Pa sendepili.’ nimba olio molemolona \q4 pa sendélimu lipa mundukumu.” \m nimba Sekarayane nirimu. \p \v 80 Kango Jono yu akopa konopu tondolo pumba manda molorumu. Yu pe Isirele yombomanga kumbikerena kongono sepa molombando u kolea ku lielina pumba molorumu. \c 2 \r 2:1-7 \s1 Mariane Yesusi Merimu Semanemo \p \v 1 ⸤Jono pamemo molopili⸥ Romo Gapomano Ye Paa Awili Kumbina ‘Sisa Okasitasi’ nílimuni ungu-mane se nimba panjipale “Romo gapomanomone nokolemo koleamanga molemele yomboma pali imbi liemili.” nirimu. \v 2 (Kiriniasi kolea Siria poropinji nokorumu yemo molopili Romo gapomanomone yombomanga imbima pulu-pulu liltimu.) \v 3 ⸤Ungu-mane akumu Okasitasini nimba panjerimu kinia⸥ yomboma pali ononga anda-kolepalimane kalko liltingi koleamanga yu-mele-mele ono puringi. \p \v 4 Ye Josepo kolea Gallilli disiriki Nasarete taonona molopa, ⸤Romo ye nokolimuni ‘Yomboma imbi liemili.’ nirimu⸥ pilipale nirimumuni, Nasarete mundupa kelepa, yu kalopa liltimu anda-kolepa Depiti u perimu kolea Judia disiriki pumba Betellieme taonona purumu. \v 5 Akuna “Oltonga imbitolo liengi pambili.” ningu yu nondopa limba ambo Maria kinia olo akuna puringili. Maria ulka pélimu pea puringili. \v 6-7 Betellieme sukundu punguli, yombo ponenge ongo pe-pu-pu seringi ulkamo sengepea serimu-kulu ⸤olo kongi dongi kinia kaoma panjeringi ulkana pungu peringili. Akuna peringili kinia⸥ Maria bolango mini torumu. Pe kango se kanopa liltimu. Aku kangomo yunga komolayemo. Kanopa lipale mulu-wambale marene lipa kangomo okopa, kongimanga langi noringi okolo senga suku taltorumu. \r 2:8-15 \s1 Mulu-Koleana Angello Se Mania Omba Kongi Sipisipi Tapu-Ye Mare Ye Nokoli Karasimu Meringi Mele Nimba Sirimu Semanemo \p \v 8 ⸤Betellieme⸥ ultukundu kongi sipisipi tapu-ye mare era kaliamanga ipulieli ononga sipisipima tapu seko moloringi. \v 9 Kanu-kinia ono moloringina Ye-Awilimunga angello se omba mona gilierimu kanoko, Ye-Awilimunga pa tondolo-sepa sélimu omba ono moloringi koleana pa serimu kanokole, ono mini-wale awili seko mundoringi. \p \v 10 Aku-na-kolo angellomone nimbale: “Nane ono semane peanga se topo simbú okoro kene pipili naa kolayo. I semanemo yomboma pali konopu singí semanemo. \v 11 Kiniá ⸤u molorumu ye nokoli kingi⸥ Depitinga taonona ambo sene kango se memu. Yu Yomboma Lipa Tapondopa Mindili Nongo Molko Kinjilimili Aulkana Wendo Lipa, Manda Molko Kondonge Aulkana Lipa Mondomba Kangomo; yu Pulu Yemone “Ono nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” u nimba taltorumu ye nokoli Karasimu; yu Ye-Awilimu. \v 12 Sika nikiru molo kolo tokoronje ono pungu kanangi mele nimbu siembo. Bolango kiki se mulu-maminiane okoko, kongimanga langi noringi okolo senga taltongemo pungu kanoko lendenge. Aku siku kanoko lendekole nane ‘Sika nimu lémo.’ ningu pilingí.” nirimu. \p \v 13 Aku nirimu kinia popenge seko mulu-koleana angello paa awisili u orumu angellomo gilierimuna ongo mona gilkuli niringimuni, Pulu Yemonga imbi ambolko paka tondoko yu kape ningu ninguli: \q1 \v 14 “Mulu-Koleana Paa Olandopa Pulu Yemonga imbi \q2 paa ola molopili. \q1 Mana-yombo yuni kanopa peanga pilielemo yomboma, \q2 konopu peanga pepili molangi.” niringi. \p \v 15 Aku ninguli ono kongi sipisipi tapu-yema munduku kelko mulu-koleana kelko olando puringi. \r 2:15-21 \s1 Kongi Sipisipi Tapu-Yema Yesusi Mengo Taltoko Moloringi Mele Pungu Kano-Puringi Semanemo \p Angelloma kelko mulu-koleana olando puringi kinia sipisipi tapu-yemane anju yando ninguli: “Olio Betellieme pumbu i ungu kiniá wendo okomo mele Ye-Awilimuni nimba simu ungu kanumu kano-pamolo.” niringi. \v 16 Aku ninguli popenge seko punguli niringimuni, Maria Josepotolo moloringili kanoko, bolango kikimu kongimanga langi noringi okolona suku lierimu kanoko lenderingi. \v 17 Yu kanokole, u angellomone ono aku bolangomondo nimba sirimu mele yomboma ningu siringi. \p \v 18 Kanu-kinia sipisipi tapu-yemane ningu siringi mele pilkuli yombomane konopu awisili kimbu siringi. \v 19 Aku-sipa na-kolo Maria i unguma kinia ulu wendo orumuma pali konopuna panjipale, pe kepe konopu kimbu sipa molorumu. \p \v 20 Sipisipi tapu-yema kelko yando ongole niringimuni, angellomone nimba sirimu mele pali pilku kanoringimunga Pulu Yemo kape niliku yunga imbi ambolko paka tondoleko yando oringi. \r 2:21 \s1 Yesusi Imbi Siringi Semanemo \p \v 21 Kangomo kanoko liku taltoko molangi wale yopoko-pakara omba purumu kinia wale engaki-sipamonga yunga kangi se kopisiku makaye seko wendo likuli, anumuni yu olona naa mondopili angellomone nirimu mele pilkuli yunga imbi “Yesusi” ningu siringi. \r 2:22-38 \s1 Josepo Kinia Mariatolo Kango Yesusi Mengo Jerusallemendo Pungu Ulka-Tembelena Sukundu Puringili Kinia Ulu Mare Wendo Orumu Semanemo \p \v 22-24 Maria ⸤bolango merimumunga⸥ “Yu kalaro molemo.” niringimunga walema pora nimba, yu kamu kake sepili molomba walemo wendo orumu kinia, Mosisini ungu-mane sirimu se pilku liku sengelendo Josepo kinia olo kolea-awili Jerusalleme punguli niringilimuni, kake sepili molongelendo Pulu Yemo popo toko kalo-puringili. Ye-Awilimunga ungu-mane se u sirimu perimu akumu i-sipa: \q1 ⸤ ‘Ambo sene bolango kanopa lipale \q2 ambomo yu pena pemba mele molomba. \q1 Pena pemba walema pora nimbá kinia \q2 kake sepili molombando⸥ \q1 kera waembono mele talo molo kera imili mele talo \q2 Pulu Yemo popo topa kalopa sipili.’ \m nimba ungu-mane aku sipa nimba perimu kanumu pilkuli sengelendo puringili. Ye-Awilimunga ungu-mane nimba perimu se pea pilku liku sengelendo puringilila. Aku ungu-manemo i-sipa: \q1 ‘Kango komo kanoko lingíma pali \q2 “Ye-Awilimunga” ningu yu siengi.’ \m nimba perimu kanumu. Aku ungu-manemo nimba perimu-kulu pilkuli ‘Oltonga kango komomo Pulu Ye Awilimu siembili.’ ninguli Jerusalleme pungilíndu Yesusi mengo puringilila. \b \p \v 25 Ye-anda se Jerusalleme molopili olo puringili, yunga imbi Simiono. Yu sumbi nirimu yemo; yu Pulu Yemonga ungumu pilipa alieli Pulu Yemo kinia ungu nirimu yemo; yu Isirele yomboma konopu seluna pupili molangi omba sendemba yemo kanombando nokopa molorumu; Mini Kake Sélimu yunga konopuna sukundu molorumu. \v 26 Mini Kake Sélimuni yundu ungu se u nimbale: “Nu u we naa koloni. Nu u Ye-Awilimuni “Ono nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” nimba taltorumu ye nokoli Karasimu kanokole pe koloni.” nirimu. \v 27 Mini Kake Sélimuni Simiono yu lipa mundorumu-kulu yu Pulu Yemo popo toko kaloringi ulka-tembelena purumu. \p Kanu-kinia Yesusi anumu lapatolo ungu-manemone kangomando “Saa.” nimba sirimu mele sengelendo kango Yesusi mengo ulka-tembelena sukundu puringili kinia \v 28 Simionone omba kangomo kangulupa lipa Pulu Yemonga imbi ambolopa paka tondopa nimbale: \q1 \v 29-30 “Ye Awili Tondolo Olandopamo, \q2 yomboma lipa tapondopa \q3 mindili nolemolá aulkana wendo lipa \q4 nu-kinia pea molko kondonge aulkana \q4 lipa mondomba ye sikinumu \q1 na kiniá nanga mongone kanokoro kinia \q2 u nando ningu panjerinu mele wendo okomo kene \q3 kiniá na nunga kendemande-yemo \q4 konopu pe nipili kolombo.” nirimu. \q1 \v 31 “‘Kanu lipa tapondopa wendo lili ulumu \q2 koleamanga pali yombomane kanangi.’ ningu sekeno. \q1 \v 32 Yu Isirele yombomanga ultu \q2 molemele yombomanga pa sendepa, \q3 nunga Isirele yombomanga imbi \q4 ambolopa paka tondombando \q4 pa sendeli mélemo molemo.” \m nirimu. \p \v 33 Anumu lapatolo Simionone kango Yesusindu nirimu mele pilkuli konopu awisili kimbu siringili. \p \v 34 Simionone “Pulu Yemone ono sepa kondopili.” nimba Yesusi anumu Mariando nimbale: “Pílie. I kangomo molombamonga Isirele yombo awisili imbi u molorumuma pe mania pungíla; awisili imbi u naa molorumuma pe kiniá imbi molombala. Yu molomba kinia yombomane kanokole bulu siku ungu-taka tondonge. \v 35 Ambomo, nu kepe ulu se wendo ombá. Nunga kameléna mindili awili-sepa sembá kinia yombo awisili konopu lenge mele mona lemba.” nirimu. \b \p \v 36 Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yomboma nimba sirimu ambo se, yunga imbi Ana, yu Juda yombomanga talape kanga Asa, ye Panuelenga lemenu; yu paa ambo-ambu lierimu; yunga menu yemo pea molangili kalia-ingi yopoko-pakara omba purumu, pe yunga menu kolorumu kinia yu ambo-wayamo molorumu. \v 37 Yu mana molopili yunga kalia-ingi paono kise kelepa yopoko omba pumba paono kise kelepa kise sipamonga yu we molorumu. Yu ulka-tembelemo mundupa naa kelepale alieli kanuna mindi molopa ipulieli kepe tangoli kepe Pulu Yemo popo topa imbi ambolopa paka tondombando alieli kere-langi naa nomba Pulu Yemo kinia ungu nimba mawa sepa mindi molorumu. \v 38 Simionone Yesusindu ungu nimba molopili ono moloringina kanu ambomo yu ombale ⸤Pulu Yemone kanu kangomo Juda yomboma sirimumunga⸥ Pulu Yemo kinia “Ange, papu sekeno.” nirimu. Kanu-kinia pe Jerusalleme yomboma lipa tapondopa, umbuna sene ono ambolorumu-na mindili nongo moloringi kanu umbunamonga wendo limbando ombá yemo ‘Ombá.’ ningu nokoko moloringi yombomando Ana yuni kango akumu orumu mele kinia sembá mele kinia nimba sirimu. \r 2:39-40 \s1 Josepone Yesusi Anungulu Memba Kelepa Nasaretendo Purumu Semanemo \p \v 39 Josepo Mariatolo olone Ye-Awilimunga ungu-manetolo nimba perimu mele pali pilku liku sekole niringilimuni, olo Yesusi kinia kelko kolea Gallilli disiriki pungu olonga kolea kanga Nasarete yando oringili. \p \v 40 Kangomo akopa enge nimba molopa yunga konopuna pilipa kondoli awisili omba pepili molorumu, Pulu Yemone yu kanopa peanga pilipa yu sepa kondorumu. \r 2:41-52 \s1 Kango Yesusi Ulka-Tembelena Pumba Serimu Semanemo \p \v 41 Juda yombomane kalia-ingi senga senga kolea-awili Jerusalleme ongo akuna sukundu Pulu Yemone ononga anda-kolepalima Naa Topa Ola We Omba Purumu mele pilku ulu mare seringi kanu walema Yesusi anumu lapatolo kepe ‘Kanu walemo piliambili.’ ningu kalia-ingi senga senga Jerusalleme olando puringili. \v 42 Kango Yesusi molopili yu kalia-ingi engaki rurepo omba purumu kinia kanu walemo ‘Pulu Yemonga wale.’ ningu koro moloringi walemo kelepa wendo orumu kinia alieli Juda yomboma Jerusalleme puringi mele Yesusi anumu lapatolo kinia yu kinia pea olando puringi. \p \v 43 ⸤Jerusalleme pungu⸥ kanu ulumu pilieringi walema pali pora nirimu kinia anumu lapatolo ulka-koleando pungilí puringili kinia kango Yesusi anju molorumu olo naa kanoringili. \v 44 ‘Olionga yombo mare kinia okomo.’ konopu leko wale selumunga we punguli niringilimuni, pe ipupini kolea kalá torumu kinia pungu aulkana pengendo olonga pulu lierimu yomboma kinia we-yomboma kinia pea pungu moloringimando mangilku piliku andoko kororingili. \v 45 Yu naa kanoko lendekole Jerusalleme kelko pungu koro-puringili. \p \v 46 Wale talo koroko kelkole niringilimuni, pe wale yopoko-sipamonga ⸤Pulu Yemo popo toko kaloringi⸥ ulka-tembelena pungu kanoringili kinia yu akuna sukundu molorumu kanoko lenderingili. Yu ungu-manemanga puluma pilku mane siringi yema kinia pea moloringi, yuni ononga ungu niringima pilipale, anju onondo ungu mare mangilipa pilierimula. \v 47 Yu onone niringima mimi sipa pilierimu mele kepe, pundu topa nimba kondorumu mele kepe, yombo moloringimane pilkuli onone ‘Yunga pilipa kondoli paa pepamo.’ ningu pilku konopu kimbu siku mini-wale mundoringi. \p \v 48 Olone yu kanu ulkana molorumu pungu kanokole pungu-pungu ningu anumuni yundu nimbale: “Kangomo, olto kinia pea pamili ou naa oli, nambi semu-na senuye? Lanie olto mini-wale mundulipu nu andopo koropo keliembulu.” nirimu. \p \v 49 Aku nirimu kinia yuni anumu lapatolondo nimbale: “Olo ⸤koleamanga pali⸥ nambi semu-na na andoko korongiliye? ‘Na ya Tatanga ulkana molemo.’ konopu naa liengiliye?” nirimu. \v 50 Aku-na-kolo yuni nirimu ungu-pulumu olone naa pilieringili. \p \v 51 Yu olo kinia Nasarete taono maniando pumbale nirimumuni, olonga unguma pilipa sengena panjipa molorumu. Yunga anumuni kanu uluma konopuna panjipa pilipa mindi molorumu. \p \v 52 Yesusi yu akomba akorumu kinia yu pilipa kondoli olandopa olandopa pemba perimu; Pulu Yemo kinia yomboma kinia yu kanoko paa peanga pilku moloringila. \mr 3:1—4:13 \ms1 Yesusini Yunga Kongonomo Sembá Aulkamo Wendo Ombándo Ulu Mare Wendo Orumu Mele Semanema \c 3 \r 3:1-18 \s1 No Lindeli Jono Omba Yomboma Unguma Nimba Sipa, Konopu Topele Toringi Yomboma No Linderimu Semanemo \p \v 1 Ye Tapiriasi-Sisa, Romo-gapomanomone nokorumu koleamanga pali, Isirele yombomanga kolea akumanga pali kepe, yu ye paa awili kumbinamo molorumu. Yu kanu koleamanga pali Romo ye paa awili kumbinamo molopili kalia-ingi tene-po omba pumba kalia-ingi tene-paip sipamo wendo orumu kinia yu aku sipa we molorumu. Kanu kalia-ingimunga Pondiasi Paillate kolea Judia disiriki yombomanga ye nokolimu molorumu; Erote kolea Gallilli disiriki yombomanga ye nokolimu molorumu; Erote genu Pillipu kolea Ituria disiriki kinia Terekonaitisi disirikitolo yombomanga ye nokolimu molorumu; LLaiseniasi kolea Apillini disiriki yombomanga ye nokolimu molorumu. \p \v 2 Ono aku koleama nokoko molangi Anasi kinia Kayapasitolo Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopatolo molangili Sekaraya malo Jono kolea ku lielina molorumu kinia Pulu Yemone Jono yu ungu-umbu tondorumu. \p \v 3 Pulu Yemone ungu-umbu tondorumu kinia pilipale Jono yu pumba no Jodane nekendo yakondo andopa yomboma ungu-mane sipa nimbale: “Ono ulu-pulu-kiri selemelema kanoko kiri pilku konopu topele tokole ‘Pulu Yemone olionga ulu-pulu-kirima ‘We mania pupili.’ nimba siye kolopili.’ ningu ‘No liemili.’ ningu waa.” nirimu. \p \v 4 ⸤Aku kongonomo Jonone serimu mele yu naa molopili koronga-u yuni yomboma Yesusinga unguma sumbi siku pilku lingí aulkamo lipa taltondomba mele⸥ Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yomboma nimba sirimu ye Aisayane nimba boku torumu akuna molemo mele i-sipa: \q1 “Kolea ku lielina \q2 ⸤kumbi lepa pumbá⸥ ye senga kerena \q3 ungu se nimbale: \q1 “Ye-Awilimu ombá aulkamo seko wamame. \q2 Yu ombá aulka kangama toko sumbi siee.” nikimu. \q1 \v 5 “Ma-pangima akuku kalambili siku, \q2 kolo lemomanga akuku pe toko, \q3 aulka akanale-makanale selemoma toko sumbi siku, \q4 aulka ola mania pulimúma kolta lenge. \q1 \v 6 Aku senge kinia \q2 Pulu Yemone olio lipa tapondopa \q3 ‘Mindili nolemolá aulkana wendo ongo \q4 yu-kinia pea molko kondonge aulkana \q4 pangi.’ nimba lipa mundumba yemo \q4 yombomane pali kanonge.” nikimu.” \m nimba ⸤Jonone pe sembá mele Aisayane u aku sipa nimba sipa bokuna torumu molemo.⸥ \p \v 7 Yombo awisili Jono molorumuna ‘Yuni olio no lindepili.’ ningu onge oringi kinia yuni kanopale nirimumuni, ono iri topa nimbale: \p “Kolo topa yomboma sepa kinjeli wambiyemonga waloma, Pulu Yemo mumindili kolomba walemonga nawene “Ono kowa paa.” nimu kinia ono ‘Pulu Yemone naa sepa kinjepili.’ ningu ‘No liemili.’ ningu okomeleye? \v 8 Ono sumbi siku molko, ulu peangama mindi seko molonge kinia ono ulu-pulu-kiri seringima paa sika munduku kelko konopu topele tonge mele mona lemba. “Olio anda-kolepa Eporayamone kalopa liltimu yomboma molemolomonga yombo peangama molemolo.” ningu aku siku ningu naa piliame. Nane ono nimbu sikiru: ‘Pulu Yemone i kou-mulumando “Eporayamone kalopa liltimu yomboma au leangi.” nilkanje kou-muluma Eporayamone kalopa liltimu yomboma molemolá.’ nikiru. Ono Eporayamone kalopa liltimu yomboma molemelemonga unguri naa selemo. \p \v 9 Unju peke tomba lumu Pulu Yemone koronga unju puluna ambolopa ola lipa molemo. Unju mongo peanga naa tomba unjuma yuni peke topale sepena kalomba.” nimba Jonone aku nirimu. \p \v 10 ⸤Yombo Pulu Yemo kanopa peanga pilielemo ulu-puluma naa selemelema Pulu Yemo yuni “Mindili nangi.” nimbá mele Jonone nimba sirimu kinia pilkuli⸥ ongo maku toringi yombomane ninguli: “Aku liemu ⸤ ‘Yuni olio “Mindili nangi.” naa nipili.’ nimbu⸥ nambi semoloye?” niringi. \p \v 11 Yuni onondo pundu topa nimbale: “Wale-pakoli talo taltolemele yomboma onone yombo wale-pakoli se naa taltongema moke seko siengi. Kere-langima kepe aku siku sangila.” nirimu. \p \v 12 Kou-takisi lili yema kepe ‘No liemili.’ ningu oringi. Yuni ungu nirimumu pilkuli yundu mangilku pilku ninguli: “Ungu Mane Sili Yemo, olio nambi semolo kinia Pulu Yemo yuni olio kanopa peanga pilimbaye?” niringi. \p \v 13 Yuni onondo nimbale: “Ono kou-takisi likuli gapomano yuni “Kou i-siku liee.” nimba, nimba taltopa simba mele liengi. Onone kolo toko mare ola panjiku limili aku mele naa liengi.” nirimu. \p \v 14 Kanu-kinia ami-ye mare yu mangilku pilkuli, “Olio kepe nambi samiliye?” niringi. \p Yuni pundu topa nimbale: “Onone yombomanga kou-mone wa lingíndu kolo toko kopene we naa tangi. Gapomanomone méle kalomba koumu mindi liku taltoko, taka leko molangi.” nirimu. \p \v 15 Jonone serimu mele kanokole yombomane yu-kinia konopu awisili kimbu siku, ‘Pulu Yemone olionga anda-kolepalimando “Ono nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” nirimu ye nokoli Karasimu i yemonje?’ ningu pilku moloringi. \p \v 16 Ningu pilieringi mele pilipale Jonone pundu topa onondo nimbale: “Nane yomboma no mindi lindiliu. Aku-na-kolo ye se ombámo yuni ⸤Pulu Yemonga⸥ Mini Kake Sélimu kinia sepemo kinia ono lindimba ⸤lingí⸥. I ombá yemo yunga tondolomo paa olandopa, nanga tondolomo paa maniandopa. Na yu-kinia manda mólo. ⸤Yombo awilimanga kongono kiri seli kendemande-yombomane sika ononga awilimanga kongono kiri sendengendo kimbu su wendo lindilimili-na-kolo⸥ ombá yemonga kimbu su wendo lindimbu kanu kongonomo paa olandopa mele nane sendembo manda naa selka, na ye paa kiri. \v 17 Yuni yunga rasi-witi apuroli apulu-pokomo ambolopale yunga rasi-witi mongo kinia rasi-witi kilu kinia apurumbando molemo. Yunga rasi-witi apuroli polomo sepa wamombando rasi-witi pali ‘wendo liembo.’ nimba apurupale mongoma lipa rasi-witi taltolemo mingina ‘Liepili.’ nimba taltombando mingi topa, pe kiluma lipa maku topa sepe naa kumbulupa nomba pepa mindi pulimúna kalomba.” nirimu. \p \v 18 ‘Yombomane “Olio yombo molopo kinjilimulu yomboma. Olio ulu-pulu-kirima mundupu kelepo konopu topele tamili.” niengi.’ nimba Jonone yomboma ungu-mane awisili aku-sipa sipa, semane peangamo topa sirimu. \r 3:19-20 \s1 Erotene No Lindeli Jono Ka Sirimu Semanemo \p \v 19 Walte, pe mele, Jonone kolea Gallilli disiriki yombomanga ye nokoli kingi Erote iri torumula. Yu genunga ambo menu Erodiasi ⸤mangopa liltimu⸥ ulumu kinia ulu-pulu-kiri lupa awisili serimuma kinia nimba para sipa yu iri torumu. \v 20 Jonone yu iri torumumunga Erotene mumindili kolopale yu ka sipa ka-ulkana panjerimu. Yuni aku serimumu sepa kinjerimula. \r 3:21-23 \s1 Jonone Yesusi No Linderimu Semanemo \p \v 21 ⸤Erotene Jono u ka naa sipili⸥ yombo awisili Jono no lindipa molorumuna ongo no liltingi kinia Yesusi kepe omba no liltimula. No lipale Pulu Yemo kinia ungu nimba gilierimu kinia mulúmu kengeya lepa anju yando purumu, \v 22 Pulu Yemonga Minimu, kera waembono mele, mania omba Yesusi molorumuna pumba kangina ola molorumu. Mulúna ungu se wendo omba nimbale: “Nu nanga konopu mondolio kangomo. Nu-kinia konopu sipu molio.” nirimu. \r 3:23-38 \s1 Yesusi Nokorumu Ye Joseponga Anda-Kolepalimanga Semanemo \p \v 23 Yesusi yu mana molopili kalia wane paono tene mele omba purumu kinia yunga kongonomo pulu polopa serimu. \p Yombomane Yesusindu ‘Josepo malo.’ ningu pilieringi. \li1 Josepo yunga lapa Illai. \v 24 Illai lapa Matate. \li1 Matate lapa LLipai. LLipai lapa Melkai. \li1 Melkai lapa Janai. Janai lapa Josepo. \li1 \v 25 Josepo lapa Matatayasi. Matatayasi lapa Emosi. \li1 Emosi lapa Neame. Neame lapa Esillai. \li1 Esillai lapa Nakai. \v 26 Nakai lapa Meate. \li1 Meate lapa Matatayasi. Matatayasi lapa Semene. \li1 Semene lapa Joseke. Joseke lapa Joda. \li1 \v 27 Joda lapa Joanane. Joanane lapa Resa. \li1 Resa lapa Serapapele. Serapapele lapa Sialtele. \li1 Sialteple lapa Nerai. \v 28 Nerai lapa Melkai. \li1 Melkai lapa Edai. Edai lapa Kosame. \li1 Kosame lapa Ellemadame. Ellemadame lapa Ere. \li1 \v 29 Ere lapa Josua. Josua lapa Elliesa. \li1 Elliesa lapa Jorimu. Jorimu lapa Matate. \li1 Matate lapa LLipai. \v 30 LLipai lapa Simiono. \li1 Simiono lapa Juda. Juda lapa Josepo. \li1 Josepo lapa Jonamo. Jonamo lapa Ellayakimu. \li1 \v 31 Ellayakimu lapa Mellia. Mellia lapa Mana. \li1 Mana lapa Matata. Matata lapa Netane. \li1 Netane lapa ⸤Ye Nokoli Kingi⸥ Depiti. \b \li1 \v 32 Depiti lapa Jesi. Jesi lapa Opete. \li1 Opete lapa Boasi. Boasi lapa Sallimono. \li1 Sallimono lapa Nasono. \v 33 Nasono lapa Aminadape. \li1 Aminadape lapa Ramo. Ramo lapa Esirono. \li1 Esirono lapa Péresi. Péresi lapa Juda. \li1 \v 34 Juda lapa Jekopo. Jekopo lapa Aisake. \li1 Aisake lapa Eporayamo. Eporayamo lapa Tira. \li1 Tira lapa Neyo. \v 35 Neyo lapa Serake. \li1 Serake lapa Reu. Reu lapa Pelleke. \li1 Pelleke lapa Epe. Epe lapa Silla. \li1 \v 36 Silla lapa Kenane. Kenane lapa Apakisate. \li1 Apakisate lapa Seme. Seme lapa Noa. \li1 Noa lapa LLameke. \v 37 LLameke lapa Metusalla. \li1 Metusalla lapa Inoko. Inoko lapa Jarete. \li1 Jarete lapa Mallallele. Mallallele lapa Kenane. \li1 \v 38 Kenane lapa Inosi. Inosi lapa Sete. \li1 Sete lapa Atame. Atame lapa Pulu Yemo. \li1 Atame Pulu Yemonga malo. \c 4 \r 4:1-13 \s1 Kurumanga Nokoli Setenene Yesusi Kondi Torumu Semanemo \p \v 1 Yesusi ⸤no liltimu kinia⸥ Mini Kake Sélimu yu-kinia omba molopa yunga konopuna molopa paa sengepea sepili no Jodane mundupa kelepale nirimumuni, Mini Kake Sélimuni yu kolea ku lielina memba purumu. \v 2 Akuna Yesusi ⸤Mini Kake Sélimu kinia molopili⸥ ⸤kurumanga nokoli⸥ depelemo omba yu kondi topa molopili oli se koro talo omba purumu. Kanu walemanga kere-langi naa noli we molopa perimu kinia yu gelene kolopa molorumu. \p \v 3 Kanu-kinia ⸤kurumanga nokoli⸥ depelemone yu ⸤kondi topa⸥ nimbale: “Nu Pulu Yemonga Malo liemu i kouma ‘Pellawa kaloli au liepili.’ ni.” nirimu. \p \v 4 Aku-sipa na-kolo yuni pundu topa nimbale: “Pulu Yemonga bokumuni nimbale: \q1 “Kere-langimane mindi \q2 yomboma konde mololi ulu-pulumu naa silimú.” \m nimba molemo kanumu.” nirimu. \p \v 5 Kanu-kinia depelemone Yesusi yu lipa memba pumba ⸤ma-pangi⸥ paa olana senga anjipale nirimumuni, yu ma-koleama pali waltikele lipa ora sipa, \v 6-7 yundu nimbale: “I koleamanga pali tondolomo kinia méle peangama kinia Pulu Yemone nando “Nokou.” nimba koronga sirimu. Ima nane ‘Yombo se simbú.’ nindu liemu manda simbú. Nu na popo toko nanga imbi ambolko paka tondonu liemu i tondolomo kinia méle peangama pali nu lieni simbú.” nirimu. \p \v 8 Kanu-kinia Yesusini depelemondo nimbale: “Pulu Yemonga bokumuni nimbale: \q1 “Pulu Yemo ononga Ye-Awilimu manjiku \q2 popo toko imbi ambolko paka tondoko, \q3 yunga kongonomo manjiku sendeko molangi.” \m nimba molemo kanumu.” nirimu. \p \v 9-11 Kanu-kinia depelemo yuni Yesusi lipa kolea-awili Jerusalleme memba pumba, ⸤Pulu Yemo popo toko kaloringi⸥ ulka-tembelemonga memba, paa ola imuna memba pumba anjipale nirimumuni, yundu nimbale: “Nu Pulu Yemonga Malo liemu nu lipa tapondomba kene po ningu mania pu.” ⸤nirimu.⸥ “Pulu Yemonga bokumuni nimbale: \q1 ‘Pulu Yemone yunga mulu-koleana angellomane \q2 ‘Nu ongo nokangi.’ nimbá. \q2 Onone nu ‘Kou sene kepe naa topili.’ ningu \q3 nu ononga kimane okoko lingí.’ \m nimba molemo kanumu. Aku sipa nirimu kene pilkuli aku siku sei.” nirimu. \p \v 12 Yesusini yundu pundu topa nimbale: “Pulu Yemonga yombomando ungu se pea nimba molemóla. Akumu i-sipa: \q1 ‘Pulu Yemo ononga Ye-Awilimuni “Sembó.” nilimú mele \q2 ‘Sika nilimúnje molo kolo tolemonje kanamili.’ \q3 ningu onone yu manda manjiku naa sangi.’ \m nimba molemóla kanumu.” nirimu. \p \v 13 Depelemone Yesusi kondi topa pora sipale nirimumuni, ‘Pe yu manda kelepo kondi tombo wale se nondopo pilipuli kelepo ombó.’ nimba yu mundupa kelepa purumu. \mr 4:14—9:50 \ms1 Yesusi Kolea Gallilli Disiriki Pumbale Mini Kake Sélimuni Tondolo Sirimu Tondolomone Pulu Polopa Andopa Kongono Serimu Semanema \r 4:14-15 \s1 Yesusi Kolea Gallilli Disiriki Yunga Kongonomo Pulu Polopa Serimu Semanemo \p \v 14 Kanu-kinia Minimunga tondolomone Yesusi kelepa kolea Gallilli disirikindu yando memba orumu kinia akuna andopa serimu mele semanemo koleamanga pali anju anju purumu pilieringi. \v 15 Yuni Juda yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkamanga pumba ungu-mane sirimu kinia yombomane pali yu kape niringi. \r 4:16-30 \s1 Yesusi Yunga Kolea Nasarete Purumu Kinia Yunga Pulu Lierimu Yombomane Yunga Ungumu Pilku Mokoli Seko Yu Bulu Sikuli Tonge Seringi Semanemo \p \v 16 Yesusi kolea Gallilli disiriki yomboma ungu-mane silipa andopale nirimumuni, yu Gallilli lierimu kolea Nasarete taono u molopa akorumuna kelepa orumu. Ombale ⸤Juda yombomanga koro moloringi⸥ wale Sambatemonga koleamanga pali ono maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkamanga yu alieli purumu mele Nasarete ungu pilieringi ulka akuna aku sipa purumu. ⸤Maku toko moloringi kinia⸥ yuni “Na bokumu kanopo niembo.” nimba ola gilierimu. \v 17 ⸤Pulu Yemonga bokuma nokorumu yemone⸥ Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yomboma nimba sirimu ye Aisayane koronga-u torumu bokumu lipa sirimu kinia, Yesusini lipa sukundu ungu molorumu se kanopa nimbale: \v 18 “⸤Aisayane i-sipa nimbale:⸥ \q1 “Ye-Awilimunga Minimu na-kinia molemomo \q2 yuni nando nimbale: \q1 “Yombo koropama semane peangamo toko siku, \q1 ka-ulkana pelemele yombomando \q2 ‘Wendo ongo we molangi.’ ningu, \q1 mongo kiri lieli yombomando \q2 ‘Mongo peanga liepili kanangi.’ ningu, \q1 mindili nongo molemele yomboma \q2 ‘Mindili naa nongo, molko kondangi.’ ningu, \q1 \v 19 ‘Kiniá kalia-ingina Ye-Awilimuni yomboma kanopa \q2 kondo kolomba kalia-ingimu wendo okomo.’ \q3 ningu siliku andou.” nimba \q1 Minimuni aku sipa ye se nimba taltopale nirimu.” \m nimba Aisayane nirimu.” nimba Yesusini aku sipa boku kambu topa nirimu. \p \v 20 Ungu akumu kanopa nimba pora sipale bokumu kelepa pipi sipa bokuma nokorumu yemo sipa, ⸤ “Ungu se niembo.” nimba⸥ Yesusi yu mania molorumu. Yomboma pali yu mindi neme-neme ningu kanoko moloringi. \v 21 Kanu-kinia yuni onondo nimbale: “Kiniá Pulu Yemonga bokuna ungumu kanopo nindu piliengi akuna Aisayane “Wendo ombá.” nimba, u nirimu mele kiniá wendo okomo. ⸤Kiniá na sembó okoro ulu akumanga u nirimu.⸥” nirimu. \p \v 22 Moloringi yombomane “Yu ye peangamo. Yu paa selemo.” ningu yu nirimu mele pilkuli “Paa nimba peanga sikimu.” ninguli mini-wale mundoringi. ⸤Aku-sipa na-kolo⸥ onone ninguli: “I yemo ⸤yu nawe konopu lekemoye?⸥ Yu Josepo malo mindi, ⸤olionga we-ye se mindi lémo⸥.” niringi. \p \v 23 ⸤Aku-na-kolo⸥ Yesusini ⸤yuyu molorumu mele nirimu kinia pilkuli yu konopu kiri panjeringi mele pilipale⸥ onondo nimbale: “Ungu-iku tolemelemanga se nando toko ningí seko molemelenje konopu lekero. Onone nando i-siku ningí sekemelenje: “Nu sika doketa moleno liemu nu kuru tomba kinia nunga marasenemo nunu liku nani. Pe nu peanga lemba ⸤kinia kanopole ‘Nu sika doketa moleno lémo.’ nimbu pilimulú.” ningu aku ungu-ikumu na toko singí sekemelenje?⸥ Nando ninguli: “Nuni Kapeniame taono ulu-tondoloma serinu pilierimulu mele ya nunga pulu-kolea ⸤Nasarete⸥ akuna aku siku sani. ⸤Kanopole nu “molio.” nikinu mele ‘Sika nikinu lémo.’ nimbu pilimulú.⸥” ningí sekemelenje? \p \v 24 Nane onondo sika nimbu sikirumu: “Yombomane ulu-pulu se selemele mele i-sipa: Pulu Yemone ungu-umbu tondolemoma pilipa yomboma nimba silimú ye sene yunga pulu koleamonga yomboma ungu nimba silimú kinia pilkuli nilimilimuni, onone ‘Yu olionga we-yere. Yu imbi mololi ye se mólo.’ ningu yuni nilimú unguma naa pilku mokoli selemele. ⸤Kolea lupa yombo marene ongo ungu ningu silimili kinia aku unguma mindi pilku limili. Yombomane aku siku selemele mele onone aku sikula selemele.⸥” nikiru. \v 25 ‘Nane paa sika nimbu sikiru mele ono piliangi.’ nimbu ⸤semane talo tambo.⸥ \p “Illainja Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa ⸤yunga pulu lierimu⸥ Isirele yomboma nimba sipa molopili ulu se wendo orumumu niembo. Pulu Yemone “Lo naa opili.” nirimu kinia kalia-ingi yopoko kelepa oli kise se-pakara lo naa omba paa gele lierimu kinia Isirele koleana sukundu ambo-waya awisili ⸤gelene kolko⸥ moloringi. \v 26 Aku-sipa na-kolo Pulu Yemone “Isirele ambo-waya se liku tapondoko kere-langi sieni.” nimba Illainja akuna naa lipa mundorumu. ⸤Isirele ultukundu lierimu⸥ kolea-awili Saidono nondopa lierimu kolea-kanga Sarepate ambo-waya se ⸤ ‘Kere-langi pora naa nipili.’ nimba Pulu Yemone kanu ultukundu ambomo⸥ molorumuna Illainja lipa mundorumu kanumu. \p \v 27 Illaisa kepe u Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa ⸤yunga pulu lierimu Isirele yomboma⸥ nimba sipa molopili Isirele koleana sukundu yombo awisili kuru laká norumu, aku-na-kolo ono pali selu kepe peanga naa lierimu, kuru laká nomba we perimu. ⸤Kolea Isirele ultukundu lierimu⸥ kolea Siria ye Neman mindi kuru laká norumu kinia Illaisane yu ⸤lipa tapondopa⸥ sepa peanga sirimu. ⸤Pulu Yemone Illainja kinia Illaisatolo lipa mundorumu-kulu ultukundu yombo talo aku siku liku tapondoringili nikiru mele paa sika nikiru piliaa.⸥” nirimu. \p \v 28 Aku sipa mele nirimu kinia pilku kiri pilkuli Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkana sukundu moloringi yomboma pali paa lakoko mumindili koloringi. \v 29 Mumindili kolkole ola gilku yu kanu koleana ultu toko pulu siku munduku, kanu koleana nondopa kopó se lierimuna toko mania mundungí seringi. \v 30 Aku-sipa na-kolo yu ono maku toko gilieringina sumbi sipa pumba senga lupa pumbá purumu, yu manda naa amboloringi. \r 4:31-37 \s1 Kuru Se Ye Senga Konopuna Molorumumu Yesusini Topa Makororumu Semanemo \p \v 31 Kanu-kinia Yesusi yu kolea Gallilli disiriki lierimu taono se Kapeniame akuna maniando purumu. Akuna ⸤koro moloringi⸥ wale Sambatemo wendo orumu kinia Yesusi ⸤Juda yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulka kanuna sukundu pumba⸥ ono ungu-mane sirimu. \v 32 Mane sirimu kinia yu namba lierimu yemane pipili naa kolko tondolo munduku mane siringi mele yuni aku sipa mane sirimu-kulu pilkuli yombomane mini-wale mundoringi. \p \v 33 Kanu-kinia ulka kanuna sukundu ye se molorumu kanumu kuru se yunga konopuna sukundu molopa yu ambolorumu ⸤kanu kurumuni yu “Ungu ni.” nimba ulku torumu-na⸥ yemone ungu tondolo mundupa nimba nimbale: \v 34 Kolea Nasarete ye Yesusi, nu pea olio ⸤kuruma⸥-kinia seluna kopu sepo manda naa molomolo. Nu olio-kinia nambi semu-na onuye? Nu olio toko kondoni onuye? Nane nunga imbi pilielio. Nu Pulu Yemonga Ye Kake Sélimu.” nirimu. \p \v 35 ⸤Aku sipa nirimu-kulu pilipale⸥ Yesusini kanu kurumu iri topa yundu nimbale: “Nu ungu naa ningu yemonga konopuna ongo wendo pu!” nirimu kinia kurumuni yemo topa mania mundupale omba wendo purumu. Yemo yu unguri naa serimu, we manda molorumu. \p \v 36 ⸤Yesusini aku serimu kanokole⸥ yomboma pungu-pungu ningu, mini-wale munduku, onone onono anju yando ninguli: “I ulumu nambolka uluri sekemonje? Ungu-mane konde se wendo ombámo. Ye namba lieli sene we-yombomando “Saa.” nilimú mele i yemone kurumando kepe aku sipa nilimú kinia kanu kuruma yunga ungumu pilku liku wendo pulimili.” niringi. \v 37 Kanu-kinia yuni aku sipa serimu mele semanemo kanu koleamonga sukundu lierimu koleamanga pali anju anju purumu pilieringi. \r 4:38-41 \s1 Yesusini Pitanga Kolepa-Ambomo Kinia Yombo Awisili Kuru Torumuma Sepa Peanga Sirimu Semanetolo \p \v 38 Kanu-kinia kanu maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkamo Yesusi mundupa kelepa pumbale nirimumuni, Yesusi Saimono ⸤Pita⸥nga ulkana sukundu purumu. Akuna Saimononga kolepa-ambomo kuru topa kangi nomba kondopili lierimu-na Yesusindu “Liku tapondou.” ningu mawa seringi. \v 39 Aku siku yu mawa seringi kinia ambomo lierimuna pumba gilipa nimbale: “Kangi manda nou.” nirimu kinia kangi nomba kelierimu. Ambomone sumbi sipa ola gilipa wendo ombale, oringi yema kere-langi sipa nokopa molorumu. \p \v 40 Kanu walemonga ipupini, ena pumbá purumu kinia, kuru lupa-lupa torumu yomboma Yesusi molorumuna mengo oringi kinia kanu yomboma ono yu-mele-mele kini ambolopale ono pali sepa peanga sirimu. \p \v 41 ⸤Konopumanga kuru molorumu⸥ yombo awisili ⸤oringi.⸥ Kanu kuruma⸤ndo “Ongo wendo paa.” nirimu kinia⸥ ongo wendo pungu ru ningu ninguli: “Nu Pulu Yemonga Malo moleno.” niringi. Kurumane yu aku siku imbi sikuli yu ⸤Pulu Yemone nimba taltopa lipa mundorumu ye nokoli⸥ Karasimu!’ molorumu mele pilieringi-kulu yuni ono iri topa “Molio mele anju ningu naa siee.” nimba ononga kerema pipi sirimu. \r 4:42-44 \s1 Yesusi Kolea Gallilli Disiriki Ungu Nimba Silipa Andorumu Semanemo \p \v 42 Orili-u Yesusi ola molopa penando pumba kolea ku lieli senga purumu kinia yombo awisili yu koroko yu molorumuna ongo yundu ninguli: “Olio-kinia pea kamu molamili. Senga naa pu.” ningu mawa seringi. \v 43 Yuni onondo pundu topa nimbale: “⸤Pea molamili mangali⸥ kolea wemanga pea pumbu, Pulu Yemo omba ye nokoli kingimu molomba semane peangamo topo silipu andombo. Akumunga na yando lipa mundorumu kanumu.” nirimu. \p \v 44 Aku nimbale yu pumba kolea Gallilli ⸤disiriki⸥ sukundu andopa, kolea lupa lupamanga pumba Juda yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkamanga pumba kanu semane peangamo topa silipa andorumu. \c 5 \r 5:1-11 \s1 Yesusini Pulu Polopa Ye Mare “Na Lombili Waa.” Nirimu Semanemo \p \v 1 Walte, Yesusi Geneserete Nomu, ⸤akumundu ‘Gallilli Nomu’ niringila kanumu,⸥ aku nomu kelona gilipa yomboma Pulu Yemonga ungumu nimba sirimu kinia pilingindu ono yu gilierimuna pungu maku toko nondoko nondoko pungu ekelepa seko molko pilieringi. \v 2 Kanu-kinia yuni nona andoli sipi talo nomu kelona lierimutolo kanopale, oma lili yema koronga nomu kelona wendo pungu ononga oma lili walema kulumiye toko moloringi kanorumu. \v 3 Sipi se Saimono Pitanga, akuna sukundu pumbale yuni yundu mawa sepa nimbale: “Sipimu kanga-kolte paka toko nona sukundu mundou.” nirimu. Paka topa nona sukundu mundorumu kinia aku sipimunga suku yu mania molopale nirimumuni, no kelona liku maku toko moloringi yomboma ungu-mane sirimu. \p \v 4 Ono ungu-mane sipa pora sipale yuni Saimonondo nimbale: “Sipimu nomu awi-suku-singina kunduku mengo pungu oma lili walema nona mania mundou.” nirimu. \p \v 5 Saimonone pundu topa nimbale: “Ye Nokolimu, kiniá ipulieli pali oma lili kongono tondolo mundupu sepo molopo tangondopole oma se paa naa límulu. Aku-na-kolo aku nikinu kene walemo nona mania mundambo.” nirimu. \p \v 6 Kanu-kinia walema nona mania mundoringi kinia oma awisili walemanga sukundu puringi-kulu walema sipina sukundu lingí seringi kinia sungu nimbá serimu. \v 7 Walema sungu nimbá serimu kanokole onone ononga oma lili kongono pea kopu seko seringi yema, sipi senga moloringima mangilkuli “Ongo liku tapondangi waa.” niringi. Oringi kinia sipi talo pea peke siringi umbuna sepa nona mania pumbá serimu. \p \v 8 Aku ulumu kanopale Saimono Pita Yesusinga kumbikerena omba mania molopa tamalu pepa nimbale: “Ye-Awilimu, na ulu-pulu-kiri ambololi yemo ⸤nu kake seli yemo⸥. ⸤Seluna molkombolo manda naa sekemo⸥ kene anju pungu nu lupa molou.” nirimu. \v 9 Saimono kinia, yu-kinia pea moloringima kinia, onone oma awisili waltikele tangoli liltingi kanokole ono pungu-pungu ningu mini-wale mundoringi-kulu ⸤Saimono yuni aku sipa nirimu⸥. \v 10 Seperinga malo Jemisi kinia Jonotolo olo Saimono Pita kinia kongono seluna kopu seko seringili yetolo, olo pea mini-wale mundoringilila. \p Kanu-kinia Saimonone nirimumu pilipale Yesusini yundu nimbale: “Nu pipili naa koloyo. Kiniá oma linindu oma lili wale liku nona mania mundulinu kinia omama walena omba pelemo mele, pe nanga kongonomo sendenindu nanga ungumu pilku ningu siliku andoni kinia yomboma nanga talapena sukundu ongo molonge.” nirimu. \v 11 Kanu-kinia ononga sipitolo nomu kelona mengo ultu ongole, sipitolo mélema pali liepili munduku kelko Yesusi lombili puringi. \r 5:12-16 \s1 Yesusini Kuru-Laká Norumu Ye Se Sepa Peanga Sirimu Semanemo \p \v 12 ⸤Kolea Gallilli disiriki sukundu lierimu⸥ koleamanga senga Yesusi molorumu kinia ye se kuru-laká awili sepa nomba perimumu omba Yesusi kanopale mania molopa tamalu pepa yu mawa sepa nimbale: “Ye-Awilimu, nunga konopumuni na ‘Peanga liepili.’ konopu lienu liemu nuni na manda seko peanga sini.” nirimu kinia \v 13 Yesusini yemo kimuni ambolopa yundu nimbale: “‘Nu peanga liepili molani.’ konopu lekero kene peanga liepili.” nirimu kinia popenge sepa kuru-lakámo nomba kelepa kangimu peanga lierimu. \p \v 14 Kanu-kinia Yesusini yu ungu se tondolo mundupa nimbale: “Nuni ya ulu sekeromo yombo selurindu kepe paa naa ni! Sumbi siku pungu Pulu Yemo popo tondoli yemo nunga kangimu liku ora siku, ‘Na kelepo kangi peanga liepili molkoro kene.’ ningu Mosisini “Sei.” nimba ungu-mane sirimumu pilku liku senindu “Pulu Yemo popo toko kalko si.” nirimu mélemo liku Pulu Yemo popo tondoli yemondo “Kalondou.” ningu yu sieni. Pe yombomane nu kanokole ‘Yu sika kangi peanga liepili molemo.’ ningu piliangi kene nikiru mele iseli-u se-pu.” nirimu. \p \v 15 Aku-na-kolo yuni serimu mele anju anju yombo awisilini pilkuli niringimuni, yu molorumuna sukundu-sukundu ongo yu semane peanga topa nirimumu pilingindu ongo, kuru torumu yomboma yuni ‘Ono sepa peanga sipili.’ ningu oringi kanopale \v 16 yu ono oringina mundupa kelepa kolea ku lieli senga pumba Pulu Yemo kinia ungu nirimu. \r 5:17-26 \s1 Yesusini Kimbu-Ki Kolopa Pora Sirimu Ye Senga Ulu-Pulu-Kirima Mundupa Kelendepa, Yu Sepa Peanga Sirimu Semanemo \p \v 17 Walte Yesusi yuni yomboma ungu-mane sipa molorumu. Kuru toli yomboma sepa peanga sili tondolomo yu-kinia pepili molorumu. Pulu Yemone kanu tondolomo yu sirimu. Parisi yema kinia, Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane siringi yema kinia, yu ungu-mane sirimuma pilku moloringila. Kanu yema, kolea Gallilli disiriki sukundu lierimu koleamanga moloringima kinia, kolea Judia disiriki sukundu lierimu koleamanga moloringima kinia, kolea-awili Jerusalleme moloringima kinia, Yesusi molorumuna ongo maku toko yu ungu-mane sirimuma pilku moloringi. \p \v 18-19 Yu molorumuna ye marene kimbu-ki kolopa pora sirimu ye se taropola seko mengo onge oringi-na-kolo yombo awisili ulka kerepuluna ekelepa seko gilieringi-kulu ulkana sukundu Yesusi molorumuna nondoko mengo pungí aulka se naa kanokole niringimuni, ulka imuna mengo ola punguli Yesusi molorumuna ⸤kana-kana ulkamo sikisikuli⸥ yemo taropola pali moko toko mania mundoringi. \v 20 ‘Yesusini i yemo manda sepa peanga simba.’ ningu kuru mondokole yu mengo oringi kanopa pilipale Yesusini kanu yemondo nimbale: “Kangomo, nunga konopuna ulu-pulu-kiri serinu pelemoma mania pupili, we siye kolkoro.” nirimu. \p \v 21 Parisi yema kinia, Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane siringi yema kinia, Yesusini aku nirimu pilkuli ⸤pilku kiri pilku⸥ konopu kimbú sikuli, “I ye Pulu Yemo marake sekemo yemo nawe? Yombomane ulu-pulu-kiri selemelema nawene ‘Mania pupili, we siye kolkoro.’ manda nimbáye? Pulu Yemone mindi manda selemo.” ningu onono ningu pilku molko konopu kimbu siringi. \p \v 22 Kanu-kinia Yesusini ono aku siku konopu kimbú siku moloringi mele pilipale onondo nimbale: “Onone ⸤nane nikirumunga⸥ aku siku nambi semu-na konopu kimbú sikimiliye? \v 23 I yemondo “Nunga ulu-pulu-kirima mania pupili, we siye kolkoro.” nimbú kinia ono ulu se naa kanokole ‘Pe nilse nikimu.’ konopu lengeye? Molo “Ola gilku nunga kunungumu liku mengo kimbu-kongono seko andou.” nimbú kinia yu ola gilimbane naa gilimbanje mona lemba manda kanokole ‘Aku sipa kála sepa nikimunje?’ konopu lengeye? \v 24 Aku-sipa na-kolo ‘ ‘Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo tondolo pelemomone ya ma-koleana yombomanga ulu-pulu-kirima “Mania pupili, siye kolkoro.” manda nimbá.’ ningu piliangi.’ nimbu ⸤aku sipu nindu⸥.” nirimu. \p Aku nimbale kimbu ki kolopa pora sili yemondo nimbale: “Nane ‘Nu ola gilku nunga kunungumu liku mengo ulkando pu.’ nikiru.” nirimu. \v 25 Aku nirimu kinia ono kanoko molangi yemo sumbi sipa ola gilipa yunga kunungumu lipa memba omba pena pumbale Pulu Yemo kape nilipa ulkando purumu. \v 26 ⸤Yu aku serimu kanokole⸥ ono pungu-pungu ningu mini-wale munduku Pulu Yemo paa pipili kolko yunga imbi ambolko paka tondoko yu kape ningu ninguli: “Olio i ulu wendo okomo kanokomolomo ulu paa se lupa lepomo.” niringi. \r 5:27-32 \s1 Yesusini Ye Mateyu LLipaindu “Na Lombili Ou.” Nirimu Semanemo \p \v 27 Kanu-kinia Yesusi ⸤ulkamo mundupa kelepa⸥ pena pumbale nirimumuni, kou-takisi liltimu ye se, yunga imbi LLipai, kou-takisi lipa molorumu kanopale yundu “Na-kinia pea pambili lombili ou.” nirimu. \v 28 Kanu-kinia LLipai yu ola gilipa kou-takisi mélema we liepili mundupa kelepa yu lombili purumu. \p \v 29 Pe LLipaini yunga ulkana Yesusinga kere-langi awisili kalondorumu. Akuna kou-takisi lili ye awisili kinia, we-ye mare kinia, ono Yesusi LLipaitolo kinia pea mania molko kanu kere-langima noringi. \v 30 Aku seringi kanokole Parisi yema kinia, Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane siringi yema kinia, onone Yesusi yu lombili andolimando ninguli: “Ono kou-takisi lili yema kinia ulu-pulu-kirima seli wema kinia ono pea nambi semu-na kere-langi nokomeleye?” niringi. \p \v 31 Aku siku niringi pilipale Yesusini onondo nimbale: “Kuru naa tolemo yomboma doketana naa pulimili. Kuru tolemo yomboma mindi doketana pulimili kanumu. \v 32 Nane ‘Yombo sumbi nilima na molombona wangi.’ nimbúndu ma-koleana naa orundu. Ulu-pulu-kiri seli yomboma ⸤lipu tapondopo⸥ onondo ‘Ono ulu-pulu-kiri selemelema kanoko kiri pilku konopu topele toko ⸤na molombona wangi⸥.’ nimbúndu orundu.” nirimu. \r 5:33-39 \s1 Yombomane Walte Walte Kere-Langi Naa Nongo Mi Lemele Ulumunga Ungu Se \p \v 33 ⸤Kanu-kinia⸥ onone Yesusindu mangilku pilku ninguli: “⸤No Lindeli⸥ Jono lombili andolima kinia, Parisi yema lombili andolima kinia, onone wale marenga kere-langi mi leko naa nongo Pulu Yemo kinia mawa selemele-na-kolo nu lombili andolimane aku siku naa selemele, kere-langi kinia no kinia we nolemele. ⸤Pe nu lombili andolimane selemele mele peangaye⸥?” niringi. \p \v 34 Aku siku niringi pilipale Yesusini pundu topa onondo ⸤ungu-iku se topa yu toko kondonge kolombamonga ungu se nimba⸥ nimbale: “Ambo limba ye se yunga pulu lemó yema kinia molemo kinia ono konopu sikuli “Kere-langi mi lepo naa namili.” manda ningíye? Manda naa ningí. \v 35 Pe mindi, ambo limba yemo ono molongena ongo wendo lingí kinia kanu walemanga sika ⸤konopu kiri panjiku⸥ kere-langi naa nongendo mi lenge. ⸤Iseli-u mólo.⸥” nirimu. \p \v 36 Yesusini aku nimbale nirimumuni, ⸤ ‘U Juda yombomane ulu seringi uluma kinia pe ulu konde wendo okomomo kinia seluna manda naa pengele mele paa piliangi.’ nimba⸥ ungu-iku talo topa nimbale: \p “Mulu-maminia u se sungu nilimú kinia olione mulu-maminia paa konde senga se kopisipu lipu, sungu nilimúmunga naa topo tandolemolo kanumu. Yombo sene aku sipa topa tandolkanje kanu mulu-maminiamo nona panjilka kinia mulu-maminia konde kopiselimu kanga lepa lli nimbale mulu-maminia umu kelepa kamu awili sepa sungu nilka. Ulu se i-sipala: Mulu-maminia umu kinia mulú kopiseli kondemo selu-sili mólo, akumunga akutolo selu-sipa mólo. \p \v 37 Kongi meme kangimuni seli mingi u senga no-waene konde naa kololemolo kanumu. Yombo sene mingi u senga no-waene konde se kolkanje kanu no-waenemo mingina sukundu pepale pe akolka kinia kanu mingi umu naa akopa sungu nilka. Kanu-kinia nomo kepe mingimu kepe kamu kiri lelka. \v 38 Akumunga no-waene konde kongi meme kangimuni seli mingi kondena mindi kololemolo kanumu. \p \v 39 Ye sene no-waene u se nombale kanu waene umu nomba peanga pilipale no-waene konde nonowalene naa kololemo.” nirimu. \c 6 \r 6:1-11 \s1 Wale Sambatemonga Ungu Talo \r Se: 6:1-5 \s1 Yesusi Yu Sambate Walemo Nokolemomonga Semane Se \p \v 1 Walte, ⸤koro moloringi⸥ wale Sambate senga, Yesusi kinia yu lombili andolima kinia rasi-witi kaliamanga ongo puringi kinia yu lombili andoli yemane rasi-witi mongo mare nongendo inia toko liku kilu toringi. \v 2 Aku seringi kanokole Parisi yemane Yesusi yundu ninguli: “Kána! ⸤Koro molemolo⸥ wale Sambatemonga ‘Kongono naa sangi.’ nimba pelemo ungu-manemo nambi semu-na nunga lombili andoli yemane ungu-manemo pulua tokole aku siku sekemeleye?” niringi. \p \v 3 Yesusini pundu topa nimbale: “Ono Pulu Yemonga bokuna sukundu ⸤anda-kolepa ye nokoli kingi⸥ Depitini serimu mele nimba molemo semanemo kanokole semanemonga pulumu naa pilielemeleye? Depiti kinia yu pea puringi yema kinia ono gelene kolkole niringimuni, \v 4 Depiti Pulu Yemo molorumu serele-ulkana sukundu pumba, Pulu Yemonga kumbikerena lierimu pellawa kalolima lipa nomba, yu pea puringi yema sirimu noringila kanumu. Kanu pellawa kalolimando Pulu Yemone ungu-mane sipa nimbale: \q1 “We-yombomane paa naa nangi. \q2 Pulu Yemo popo tondoli yema manjiku nangi.” \m nirimu ⸤kanu ungu-manemo pulua torumu⸥ kanumu. ⸤Ono konopu talo nambi semu-na lemeleye? Depiti yuni u aku serimu mele ono pilku kiri naa pilielemelemonga pe kiniá na lombili andoli yemane sekemele mele kanoko kiri naala piliaa.⸥” nirimu. \p \v 5 Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemone Sambate walema nokolemo-na ⸤Sambate wale kinia yomboma molko kondongendo senge mele manda nimbá kanumu⸥.” nirimu. \r Se: 6:6-11 \s1 Sambate Wale Kinia Yesusini Ki Kiri Lierimu Ye Se Sepa Peanga Sirimu Semanemo (6:1-11 pali) \p \v 6 Pe walte, koro mololi wale Sambate senga, Yesusi omba Juda yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkana sukundu pumbale ungu-mane sirimu. Kanu ulkana ye se molorumu, yunga ki-lomekondo kamu kolopa kukorumu. \v 7 Kanu-kinia akuna moloringi Parisi yema kinia, Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane siringi yema kinia, onone ‘Yesusini ulu se sepa kinjimba kinia yu kote sendemolo.’ ningu ulu se sepa kinjimba se ⸤alieli koroko molkole⸥ ‘⸤Koro molemolo⸥ wale Sambate kinia yuni yemo sepa peanga simbanje.’ ningu yu mimi siku kanoko moloringi. \v 8 Ono konopuni pilieringi mele pilipale Yesusini kanu ki kolopa kukorumu yemondo nimbale: “Yomboma molemelena ongo ola giliani.” nirimu kinia yemo yu akuna omba ola gilierimu. \p \v 9 Kanu-kinia yemando nimbale: “Ono i-sipu mangilipu pilkiru. ‘Sambate wale kinia ulu nambolka ulu se manda semoloye? ‘Sambate walemonga ungu-manemone “Sangi.” nilimú mele samili.’ nimbu yomboma lipu tapondomolo kinia peanga molo yomboma sepo kinjimulú kinia mandaye? ‘Naa kolangi. Konde pangi.’ nimbu semolomo manda molo topo kondomolomo mandaye?’ nimbu mangilkiru.” nirimu. \v 10 Aku sipa ono nimba mangilipale yuni ono pali neme-neme nimba kanopale ki kukoli yemondo nimbale: “Nunga kimu siniu si.” nirimu kinia yemone yunga kimu siniu sirimu kinia ki kolopa kukorumumu kelepa kamu peanga lierimu. \p \v 11 Aku serimu kanokole mumindili awili seko kolko onone onono anju yando angelema ningu ninguli: “Sepa kinjikimumunga yu nambi samiliye?” ningu moloringi. \r 6:12-16 \s1 Yesusini Lipa Mundumba Yema Nimba Taltorumu Semanemo \p \v 12 Pe walte ipulieli Yesusi yu Pulu Yemo kinia ungu nimbando ma-pangi senga ola pumba Pulu Yemo kinia ungu nimba molopili kolea tangorumu. \p \v 13 Orili-u yu lombili andolimando “Waa.” nimbale ‘Ononga ye engaki rurepo nanga kongonomo sangi lipu mundambo.’ nimbale aku yema nimba taltopa onondo nimbale: “Ono ‘Nanga kongonomo sende-pangi.’ nimbu lipu mundukuru yema.” nirimu. \p \v 14 ⸤Kanu ye engaki rurepo nimba taltorumumanga imbima i-sipa:⸥ Saimono (yunga imbi se Pita) yu keme, Pita genu Enderu keme, Jemisi, Jono, Pillipu, Batollomiu keme, \v 15 Mateyu, Tomasi keme, Allapiasinga malo Jemisi keme, “Olio Juda yomboma oliolio gapomano molamili.” niringi talape ye Saimono keme, \v 16 Jemisi malo Judasi keme, Judasi Isikeriote, Yesusi pe lipa opa-touma sirimu yemo keme, ⸤aku yema ‘nanga kongonomo sende-pangi lipu mundukuru.’ nimba, nimba taltorumu yema⸥. \r 6:17—7:1 \s1 Yesusini Yu Lombili Andoringi Yomboma Mane Sirimu Unguma \r 6:17-19 \s1 Yesusini Yombo Awisili Kuru Torumuma Sepa Peanga Sirimu Semanemo \p \v 17 Kanu-kinia yu kinia, yuni “Nanga kongonomo sende-pangi.” nimba lipa mundorumu yema kinia, ma-pangina mania oringi kinia yu lombili andoringi yombo awisili kinia, kolea Judia disiriki moloringi yombo awisili kinia, kolea-awili Jerusalleme peringi yombo awisili kinia, nomu-kusa kelona lierimu kolea-awili Taya kinia Saidonotolonga peringi yombo awisili kinia, yu molorumuna sukundu-sukundu ongo liku maku toringi. \v 18 Yu semane peanga topa, ungu-mane sipa serimu pilingindu ongo, yuni ono kuru torumuma ‘Sepa peanga sipili.’ ningu oringi. Ononga yombo mare konopumanga kuru kiri molorumuma sepa peanga sirimula. \v 19 Kuru toli yomboma sepa peanga sili tondolomo yu-kinia pepili molorumu-kulu ono oringima pali ‘Yu ambolamili.’ ningu yu molorumuna nondoko nondoko oringi. Kanu-kinia ongo yu amboloringi kinia kanu tondolomone ono pea pali sepa peanga sirimu. \r 6:20-26 \s1 Olio Konopu Sipu Molomolo Ungu-Pulumu Kinia Molopo Kinjimulú Ungu-Pulumu Kinia Yesusini Nimba Sirimu Semanemo \p \v 20 Kanu-kinia Yesusi mania molopa yu lombili andoringima olando sipa kanopa onondo nimbale: \q1 “Ono koropa pulimúma \q2 Pulu Yemo ononga ye nokoli kingimu molopa \q3 ono nokolemomonga \q1 ono “Konopu peanga pepili molko kondangi.” \q2 nilimú aulkana molemele. \q1 \v 21 “Ono kiniá gele selemoma \q2 ono pe walte olo sembamonga \q1 ono “Konopu peanga pepili molko kondangi.” \q2 nilimú aulkana molemele. \q1 “Ono kiniá kola selemelema \q2 ono pe walte tawe sengemonga \q1 ono “Konopu peanga pepili molko kondangi.” \q2 nilimú aulkana molemele. \q1 \v 22 “Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo \q2 pilku molemele yomboma, \q3 ono nanga yomboma molemelemonga \q1 we-yombomane ono-kinia konopu kiri panjiku, \q2 “Olio molemolona anju paa.” ningu, \q3 onondo “Ono yombo kirima.” ningu, \q4 ningu kinjiku, ononga imbima \q4 pilku kiri pilku senge kinia \q1 ono “Konopu peanga pepili molko kondangi.” \q2 nilimú aulkana molemele. \p \v 23 “Yombomane ono aku siku mele selemelemonga⸥ ono mulu-koleana pungí kinia kanuna ⸤Pulu Yemone⸥ ono méle kalopa kondomba kene ⸤kanu yombomane ono aku siku seko kinjingí⸥ kinia konopu awili seko siku, konopu paa peanga pepili molangi. Yombomane kiniá ono mindili silimili mele, aku siku ono naa molangi koro-u Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siliku andoringi yomboma we-yombomane ono kepe mindili siringila kanumu. \p \v 24 Aku-sipa na-kolo ono méle awisili taltolemele yomboma, \q2 iseli-u kiniá ono molko kondoko \q3 konopu peanga pepili molemele \q4 mélema koronga taltolemele, \q4 pe aku siku naa molongemonga \q4 mindili nongo molko kinjingí. \q1 \v 25 Ono kiniá olo selemo yomboma \q2 pe walte gelene kolongemonga \q3 mindili nongo molko kinjingí. \q1 Ono kiniá tawe selemele yomboma \q2 pe walte ono kola sengemonga \q3 mindili nongo molko kinjingí. \q1 \v 26 We-yombomane pali ono kape ningu \q2 alieli onondo “Yombo peangama.” ningí kinia \q3 ono mindili nongo molko kinjingí. \q1 Kanu yombomane onondo \q2 ungu peangama ningu kape ningí mele \q3 u ono naa molangi koro-u \q1 Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma naa pilku \q2 we kolo toko yombo ningu siringi yombomando \q3 i yombomanga anda-kolepalimane \q4 ungu peangama aku siku niringila. \m ⸤Pulu Yemonga unguma sumbi siku niringi yombomando kape naa ningu mindili siringi kanumu.⸥” ⸤nirimu.⸥ \r 6:27-36 \s1 Yesusini “Opa-Tou Yomboma Konopu Mondaa.” Nirimu Ungu Se \p \v 27 ⸤Aku nimbale Yesusini we moloringi yombomando nimbale:⸥ “⸤Akumu na lombili andolimando nikiru⸥-na-kolo nane ungu nikiruma pilku molemele yomboma, onondo ungu se pea niembo piliangila. Onone ononga opa-touma konopu mondoko, ono-kinia konopu kiri panjilimili yomboma seko kondoko sangi. \v 28 Onondo ‘Yombo kirima kene molko kinjangi!’ nilimili yombomando ‘Ono yombo peangama kene molko kondangi.’ niengi. Ono seko kinjilimili yomboma ‘Pulu Yemone lipa tapondopili.’ ningu onone ononga mawa sendangi. \p \v 29 “Yombo sene nunga kumbikere ekendonga laruwa tomba kinia topele toko ‘Ekendonga kamu laruwa topili.’ nieni. ‘Nunga wale-pakoli sulu peangamo liembo.’ nimbá yombomo nunga wale-pakolimu kepe ‘pea we lipili.’ nieni. \v 30 Mélema si.” ningu mawa senge yomboma pali mélema we sieni. Nunga mélema we limba yombomondo “Kelko nanu si.” ni naa nieni. \p \v 31 “‘Yombomane nu-kinia sangi.’ konopu leno mele, nuni anju yomboma aku siku sani. \p \v 32 Ulu-pulu-kiri selemele yomboma kepe onono anju yando kondo kololemele pilkuli ono yando kondo kololemele yomboma mindi kondo kolonge manda mólo. Ono kanoko kiri pilielemele yomboma pea kondo kolangi. \v 33 Ulu-pulu-kiri selemele yomboma kepe onono anju yando kondo kolko seko kondolemele pilkuli ono yando kondo kolko seko kondolemele yomboma mindi seko kondonge manda mólo. Ono seko kinjilimili yomboma pea seko kondangi. \v 34 Ulu-pulu-kiri selemele yomboma kepe onono anju yando pundu anjiku, ‘Walte kelepo sukundu limbu’ ningu pundu anjilimili pilkuli, ono yando pundu tolemele yomboma mindi pundu anjingí manda mólo. Ono pundu naa tolemele yomboma pea pundu anjangi. \p \v 35 “⸤Ulu-pulu-kiri selemele yomboma onono anju yando selemele mele ono ulu se olandopa sangila.⸥ Onone ononga opa-touma kepe kondo kolko, seko kondoko, pundu anjiku, sangi. ‘Onone pe walte kelko aku siku yando sangi.’ ni naa ningu, we sangi. Aku siku senge kinia Pulu Yemonga bolangoma molkole, yuni ono méle awisili kalomba lingí. Pulu Yemo yuni mana-yomboma-kinia aku sipa sepa molemóla. Yu seko kinjilimili yomboma kinia, yundu ‘Ange.’ naa ningu we molemele yomboma kinia kanuma sepa kondolemo. \v 36 Ononga Lapa Pulu Yemo seko kinjilimili yomboma kepe yu aku sipa kondo kolopa we sepa kondolemo mele ono seko kinjingí yomboma aku siku kondo kolko seko kondangi.” ⸤nirimu⸥. \r 6:37-42 \s1 Olio Anju Yando Apurupu Selemolo Mele Ungu Se \p \v 37 Onone yomboma selemele uluma naa apurungí kinia ⸤Pulu Yemone⸥ ono ulu selemelema naa apurumbala. Onone anju yombomane selemele mele apuruku kanokole “Seko kinjikimili. Sekemele mele ⸤Pulu Yemone⸥ kanopa kiri piliepili.” naa ningí kinia ⸤Pulu Yemone⸥ onone selemele mele apurupa kanopale “Seko kinjikinu. Sekeno mele kanopo kiri pilkiru.” naa nimbála. Yombomane ono-kinia seko kinjingí uluma ‘Mania pupili.’ ningu siye kolonge kinia ⸤Pulu Yemone⸥ ononga ulu-pulu-kirima ‘Mania pupili.’ nimba siye kolombala. \v 38 Onone yomboma pe-pe kepe ‘Pundu naa tangi.’ ningu mélema we singí kinia yuni ono aku sipa we simbala. Mélema simbando koltalo naa simba; olandopa olandopa simba. Onone anju singí kanopale ono yando aku sipa simbala.” nirimu. \p \v 39 Yesusini onondo ungu-iku se topa sirimula. Akumu i-sipa: \p “Mongo kiri lieli ye sene mongo kiri lieli ye se aulka manda lipa ora simbaye? Peatolo kombuna manda naa tolkaye? \v 40 Ungu-mane pilku mololi yomboma ononga ungu-mane sili yombomo toko mania naa mundulimili. U ungu-mane pilku pungu pora silimili kinia pe mindi ononga ungu-mane sili yombomo pea selu-siku mele molemele. \p \v 41 Nuni genanga mongona norupulu se lemó kanoleno-na-kolo nunga mongona unju-kaliu awili se lemómo naa kanoleno akumu nambi semu-na selenoye? \v 42 Nunga mongona unju-kaliu awili lemómo naa kanokole genando “Ano, nunga mongona norupulu se lemómo wendo lindambo.” nambi seko nilinuye? Topele-mapele toli yombomo, nuni nunga mongona lemó unju-kaliu awilimu u wendo likuli pe kanoko kondoko genanga mongona lemó norupulumu manda wendo lindení.” ⸤nirimu.⸥ \r 6:43-45 \s1 Unju Mongo Tolemomanga Ungu-Ikumu \p \v 43 ⸤Kanu-kinia Yesusini ungu se pea nimbale ungu-iku pokore topa nimbale:⸥ \p “Unju peangamone mongo kiri se manda naa tomba; unju kirimuni mongo peanga se manda naa tombala. \v 44 Unju mongo se kanokole kanu mongo torumu unjumu imbi manda silimili. ‘Amu nambo.’ ningu, takeme manda olko toko naa nolemolá. Molo ‘Ipono se nambo.’ ningu, silipu manda mengo naa nolemolá. Amu lupala takeme lupala kanoko, ipono lupala silipu lupala kanolemele kanumu. \v 45 Aku sipa mele, yombo peanga sene yunga konopuna ulu peanga pelemoma selemo, aku-na-kolo yombo kiri sene yunga konopuna ulu kiri pelemoma selemo. Yombo se yunga konopuna pelemo unguma mindi kerena nilimú.” ⸤nirimu.⸥ \r 6:46-49 \s1 Ulka Takolemele Mele Ungu-Ikumu \p \v 46 Nane niliu unguma pilku liku naa sekole onone nando “Ye-Awilimu” we nambi semu-na nilimiliye?” ⸤nimbale pe yuni ungu-iku se pea onondo topa nimbale:⸥ \p \v 47 I nanga unguma pilku liku senge yomboma ono ye se molemo mele niembo: \v 48 Ye se yuni yunga ulkamo ‘Ingi nimba giliepili.’ nimba we ma kinia okiya kinia akupa eltopale, akuna mania kou-polona ola takorumu. Ulkamo aku sipa takopa kondorumu-kulu pe no topa ulkamo paa topa kalambili simba serimu kinia topa sikise naa sikisipa ingi nimba we gilierimu. \p \v 49 Aku-sipa na-kolo i nanga unguma pilku liku naa senge yomboma ono ye se molemo mele niembo: Ye se yunga ulka we ma pange selina ola walu takorumu. Pe no topa ulka kanumu waltikele topa kalambili sirimu.” nirimu. \c 7 \r 7:1-10 \s1 Isirele Yombomanga Ultu Mololi Ami Ye Nokoli Senga Kendemande-⸤Ye⸥ Kuru Torumumu Yesusini Sepa Peanga Sirimu Semanemo \p \v 1 Yomboma piliangi kanu unguma nimba pora sipale Yesusi Kapeniame taonona sukundu purumu. \v 2 Akuna Romo-yombomanga ami-ye wane anderete nokorumu ye senga kendemande-⸤ye⸥ se yu paa konopu mondorumumu kuru awili sepa topale yu kolomba sepa lierimu. \v 3 Kanu ami ye nokolimuni Yesusi orumu pilipale yuni Juda tapu-ye mare lipa Yesusi molorumuna mundupa nimbale: “Nanga kendemande-⸤ye⸥mo ⸤kuru awili sepa tomu kene⸥ ongo seko konde li.” nirimu. \v 4-5 Kanu Juda tapu-yemane Yesusi molorumuna ongo aku siku ningu, yunga ningu tondolo munduku mawa sendeko ninguli: “I kendemande-⸤ye⸥ kolkomomonga ami ye nokolimu yu ye paa peanga. ⸤Yu Juda ye se mólo⸥ na-kolo olio Juda yomboma konopu mondopa, olio maku topo Pulu Yemonga ungumu pilielemolo ulkamo yuni takondorumu kene nuni yu liku tapondonu liemu papu.” niringi. \p \v 6 Aku niringi pilipale Yesusi ono kinia kanu yemonga ulkana pumbá purumu. Kanu ulkamonga nondopa orumu kinia kanu ami-ye nokolimuni yunga pulu lierimu yombo mare Yesusi orumuna lipa mundorumu, ongo yundu ninguli: “Ami ye nokolimuni i-sipa nikimu: “Ye-Awilimu, na ye kirimu mele molio, nu nanga ulkana oni kinia manda naa sembá kene nu kála seko ya naa wani. \v 7-8 Nu molenona na ye kirimu manda naa ombóla konopu liendu. Na ye sene kepe nokopa molemo, yunga ungumu pilipu lipu selio. Nane kepe ami-ye mare nokopo molio. Kanu yemanga sendo “Pu.” niliu kinia yu pulimú. Molo sendo “Ou.” niliu kinia yu olemo. Molo nanga kongono sendeli kendemande-yombo sendo “I-siku sei.” niliu kinia yu aku sipa selemo kanumu. Aku sipala, nuni ungu se we nini kinia nanga kendemande-⸤ye⸥mo we konde pumbá kene nuni we ungumuni mindi ni.” nikimu.” niringi. \p \v 9 Yesusini Romo ami ye nokolimuni nimba mundorumu mele pilipale yu konopu awisili kimbu sipa yu lombili oringi yombomando nimbale: “Nane onondo paa sika nimbu sikiru: “I Isirele yombomanga talapena ultu mololi yemone na ungumuni mindi manda sembá mele kuru mondolemo mele koleamanga pali, Isirele koleana sukundu kepe, yombo selurini kepe aku siku kuru mondoringi mele paa naa kanorundu. Yu ‘Sika.’ nimba kuru mondolemo mele paa olandopa.” nikiru.” nirimu. \v 10 Aku nirimu pilkuli ami ye nokolimuni Yesusi molorumuna mundorumu yema kanu ami-yemonga ulkana yando ongole kendemande-⸤ye⸥mo konde purumu kanoringi. \r 7:11-17 \s1 Kolea Néne Ye Se Kolorumumu Yesusini “Kelko Ola Molou.” Nimba Topa Makisinderimu Semanemo \p \v 11 Yesusi kolea Néne taonondo purumu, yu lombili andolima kinia yombo mare awisili kinia pea puringi. \v 12 Yu Néne taono pala kerepuluna nondopa purumu kinia ye se kolorumumu óno sengendo taropola seko mengo ultu pungí oringi. Kanu kolorumu yemo yunga anumu lapatolone yu komolayemo meringili kinia pe se lupa naa meangili lapa kolorumu. Pe yunga anumu ambo-wayamo molopili yu kolorumula. Kango kanumu óno sengendo yombo awisili anumu kinia kopu seko puringi. \p \v 13 Ye-Awilimuni ambomo kanopale paa kondo kolopa yundu “Kola naa sei.” nirimu. \v 14 Kanu-kinia yu yombo taropolamonga nondopa omba taropolamo omba ambolopale, meringi yema we mengo giliangi yuni nimbale: “Kango-yemo, ola molou.” nirimu. \v 15 Kanu-kinia kolorumu yemo ola molopa yu ungu nirimu. Kanu-kinia Yesusini ye kolorumumu lipa yemo yunga anumu yuyu sirimu. \p \v 16 Yesusini aku serimu-na yombomane pipili kolko ninguli: “Pulu Yemonga ungu-umbu tondolima pilipa yomboma nimba sili ye awili se olio molemolona wendo omu lepomo.” ningu Pulu Yemo yunga imbimu ambolko paka tondoko ninguli: “Pulu Yemo yunga yomboma molemelena omba lipa tapondomu.” niringi. \v 17 I Yesusini serimumunga semanemo kolea Judia disiriki pali kinia Judia ultu kolea lupa lupama pali anju anju purumu pilieringi. \r 7:18-35 \s1 No Lindeli Jonone ‘Yesusi Yu Nawenje Piliambo.” Nimba Jono Yu Lombili Andoli Ye Mare Yesusi Molorumuna Lipa Mundorumu Semanemo \p \v 18 Yesusini serimu mele Jono yu lombili andolimane yundu ningu siringi kinia yuni yu lombili andolimanga talo “Yando wale.” nimbale Yesusi molorumuna olo lipa mundupa nimbale: \v 19 “⸤Pulu Yemone olio nokopa kondomba yere⸥ “Lipu mundumbu.” nimba, nimba panjerimu yemo ‘Ombá.’ nimbu nokopo molemolo kanumu nu molo se lupa ombámo nokopo molamiliye?” nirimu. \p \v 20 Kanu yetolone Yesusi molorumuna ongo yundu ninguli: “No Lindeli Jonone olto lipa mundupa nimbale: “⸤Pulu Yemone olio nokopa kondomba yere⸥ “Lipu mundumbu.” nimba, nimba taltorumu yemo ‘Ombá.’ nimbu nokopo molemolo kanumu nu molo se lupa ombá nokopo molamiliye?” nimu.” niringili. \v 21 Aku siku mangilku pilkuli niringilimuni, ena senga ⸤we kanoko giliangili⸥ Yesusini kuru lupa-lupa torumu yomboma kinia, konopumanga kuru molorumu yomboma kinia, mongo kiri lierimu yombo awisili kinia, sepa peanga sipa molorumu kanoringili. \p \v 22 Pe Yesusini olondo pundu topa nimbale: “Olone ya kanokombele mele kepe pilkimbili mele kepe Jono ningu si-pale. \m Mongo kiri lieli yomboma mongone kanoko, \m kimbu kiri lieli yomboma manda andoko, \m kuru-laká noli yomboma umbu-kangi gilipa, \m komu sili yomboma komuni pilku, \m kolopa lieli yomboma ola molemele kepe, \m koropa puli yomboma semane peangamo \m topo siliu pilielemelela \m kanumu. Aku siku Jonondo ningu siele. \v 23 Na kanokole ‘Yu sika kanu yemo molemo.’ ningu kuru mondokole, kelko konopu talo naa panjiku molonge yomboma ono maloya.” nirimu. \p \v 24 Jonone mundorumu yetolo kelko nendo puringili kinia Yesusini kelepa yombo awisili maku toko moloringimando Jonondo nimbale: “⸤Kolea ku lielina Jono no lindipa molorumu kinia⸥ ono kanu kolea ku lielina nambolka kanonge puringiye? ⸤Molo⸥ lkepania mele poporomene lope-lope sendepa molorumu se kanonge puringiye? ⸤Jono yu aku sipa mele mólo kanumu.⸥ \v 25 ⸤Alieli kanolemele mele kanonge naa puringi liemu⸥ ulu nambolkare kanongendo puringiye? Ye se mulu-maminia paa peangama pakopa molorumu kanonge puringiye? Akumu mólola. Yombo kamako molko, méle awisili taltoko, mulu-maminia paa peangama pakolemelema ye nokoli kingimanga ulkana manjiku molemele kanumu. \p \v 26 “⸤Aku sili ye se kanonge naa puringi liemu⸥ Pulu Yemone ungu-umbu tondolemoma pilipa yomboma nimba sili ye se kanonge puringiye? Akumu sika na-kolo nane onondo nimbu sikiru: “Jono yu sika Pulu Yemonga ungu-umbu tondorumuma pilipa nimba sili ye se na-kolo yu Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa nimba sili ye we se mólo. \v 27 Nikiru ye kanumundu Pulu Yemonga bokuna sukundu molemo ungu se i-sipa: \p ‘⸤Pulu Yemone yunga Malondo nimbale:⸥ \q1 “Pilieyo! Nanga ungu nindimba yemo \q2 nane nu puni aulkana \q3 yu kumbi lepo lipu mundukuru. \q1 Yuni nunga aulkamo akisindimba.” nirimu.’ \m kanu ungumu bokuna molemo. \v 28 Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “U mana moloringi yombomanga se ⸤No Lindeli⸥ Jono kinia manda mólo. Jono olandopa mele. Aku-sipa na-kolo kiniá wale kondemo wendo okomo. Kanu walemo Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa nokolemo yombomanga se paa imbi naa molopa paa koropa puli yombomo olandopa; Jono yu maniandopa. ⸤U moloringi yomboma mania mele; kiniá na ‘Sika.’ ningu kuru mondongemonga konopu peanga pemba yomboma olandopa.⸥” nikiru.” nirimu. \p \v 29 Yesusini aku sipa nirimu pilkuli we-yomboma kinia kou-takisi liltingi yema kinia Yesusini Jonondo nirimu ungumu pilku peanga pilku Pulu Yemo kape niringi. Kanu yombomane u ⸤No Lindeli⸥ Jonone nirimu ungumu pilku peanga pilkuli ono ulu-pulu-kiri seringima bulu siku, konopu topele toko ‘Olio Jonone no lindepili.’ ningu no liltingi. \v 30 Aku-sipa na-kolo Parisi yema kinia, Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku kondoringi yema kinia, onone ‘Pulu Yemone Jono naa mundorumu.’ ningu pilkuli, Pulu Yemone “Yombomanga lipu tapondopo sendembo.” nirimu ungumu pilku kiri pilku bulu sikuli pe ‘Jonone olio no naa lindepili.’ ningu no naa liltingi. \p \v 31 Kanu-kinia Yesusini ungu se pea nimbale: “Kiniá mana molemele yomboma nambolka mélse ono manda manjipu manda nimbúnje? ⸤Ono molemele mele i-sipu nimbu siembo:⸥ \v 32 Ono yomboma maku tolemele koleana bolangoma pepe pereko molemele mele. Kanu bolangomanga marene ne-anju molemele bolango mare ⸤pea pepe pereko molonge aulka se koroko kelkole⸥ onondo mangilku ninguli: \q1 “Konane nímulu kinia \q2 ono ‘Pea konane niemili.’ naa ningu \q3 “Mólo.” níngi. \q1 Pe kelepo kola semulu kinia \q2 ono ‘Pea kola samili.’ ni naa níngi. \q1 ⸤Pea pepe perepo molomolo aulka se mólo lepomo.⸥” \m nilimili. ⸤Kiniá molemele yomboma ono kanu bolangoma mele molemele.⸥ \v 33 ⸤Na kinia No Lindeli Jono kinia oltone nilimbulu unguma onone pilku kiri pilielemele; selembolo mele kanoko kiri pilielemelela⸥. Jono ombale ga kinia no-waene kinia naa nomba molorumu kinia ⸤kanoko kiri pilku⸥ ninguli: “Yunga konopuna kuru se molemo.” niringi. \v 34 Pe Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo omba ga kinia no-waene kinia norumu kinia ⸤kanoko kirila pilku⸥ ninguli: “Yu ga awisili nomba siye naa kolopa, no-waene awisili nomba amu topa selemo yemo. Yu kou-takisi lili yema kinia, ulu-pulu-kiri selemele yombo wema kinia ‘Yu kinia pulu liepili pea kopu sepo molamili.’ nimba selemo.” nilimilila. ⸤Onone aku siku Jono kanoko kirila pilielemele. Na kanoko kirila pilielemele.⸥ \v 35 Aku-sipa na-kolo pilipa kondoli ulu-pulumu Pulu Yemo kinia pelemo-na yunga bolangomane pali yuni selemo mélemando ‘Papu selemo.’ ningí.” nirimu. \r 7:36-50 \s1 Ambo Kiri Sene Yesusinga Kimbutolo Kulumiye Tondorumu Semanemo \p \v 36 Walte, Parisi ye sene Yesusindu “Kere-langi pea nambili ou.” nirimu kinia yunga ulkana sukundu pumba akuna kere-langi polona nondopa polo senga mania molorumu kinia \v 37 kanu koleana molorumu ambo ulu-pulu-kiri seli sene Yesusi yu kanu Parisi yemonga ulkana sukundu kere-langi nomba molorumu pilipale, yu wambola paa komindi se mingi pali lipa akuna memba pumbale nirimumuni, \v 38 Yesusi molorumuna bulkundu kimbuna nondopa kola sepa gilipale, pe Yesusi yunga kimbutolo kola-mongomane kulumiye tondopa, pe ambomo yunga penge-lapisamo lipa kanu kimbutolo kulu tondopa, kimbutolo kangulupa, wambola memba orumu kanumuni kimbuna ape kandondorumu. \p \v 39 Kanu ulka pulu ye Parisi ⸤Saimono⸥ yuni ambomone aku serimu kanopale yuyu konopumuni pilipale ‘I yemo paa sika Pulu Yemone ungu-umbu tondolemo pilielemo ye se molkanje i ambo yu ambolkomomo molemo mele kinia ulu-kiri selemo mele kinia manda pilipale “Na naa ambolko, ongo wendo pu.” nilka.’ konopu lierimu. \p \v 40 Yesusini ⸤Saimono⸥ konopumuni pilierimu mele pilipa yundu nimbale: “Saimono, nu ungu se niembo.” nirimu kinia \p Saimonone pundu topa nimbale: “Ungu Mane Sili Yemo, manda, ni.” nirimu. \p \v 41 ⸤Aku nirimu kinia Yesusini yundu semane se topa nimbale:⸥ “Ye sene ye talo kou-mone pundu anjipa sirimu. Ye se wan anderete kina mele sipa, ye se tene kina mele sirimu. \v 42 Pe olo pea pundu manda naa tondoringili kinia ye pundu anjerimu kanu yemone pundutolo we siye kolopa “Unguri mólo, yu sepili.” nirimu. Aku nirimumunga yetolonga nawene yu konopu olandopa mondorumu konopu lekenoye?” nimba Yesusini Parisi yemondo aku nimba mangilierimu. \p \v 43 ⸤Kanu Parisi ye⸥ Saimonone yundu pundu topa nimbale: “Pundu awili anjerimu yemo, konopu lekero.” nirimu kinia \p Yesusini “Paa nikinu.” nirimu. \p \v 44 Kanu-kinia Yesusini topele topa kanu ambomo gilierimuna kanopa Saimonondo nimbale: “I ambomo kána! Na nunga ulkana sukundu ondu kinia ⸤olio Isirele yombomane ye ponenge kokele olemo kinia selemolo mele⸥ nuni nando aku naa senu. Nuni “Kimbu kulumiye tou.” ningu no naa sinu-na-kolo i ambomone nanga kimbutolo yunga kola-mongomane kulumiye tondopa, yunga penge-lapisamo lipa nanga kimbutolo kulu tondomu. \v 45 Na ondu kinia nuni na naa kangulonu-na-kolo i ambomone na ondu kinia kepe yandopa kiniá kepe nanga kimbutolo kangulupa molemo. \v 46 Na ondu kinia nuni nanga pengena wambola liku ape naa kandondonu-na-kolo i ambomone nanga kimbutolo wambola komindi sene ape kandondomu. \v 47 Yuni ulu-pulu-kiri awisili serimuma mania pumumunga na konopu awili-sepa mondopale aku sipa semu. Aku-sipa na-kolo ulu-pulu-kiri koltalo mindi selemo yombomo yunga serimu mele ‘Mania pupili, siye kolkoro.’ nimbá yemo konopu kanga-kolte mondombala.” nirimu. \p \v 48 Ye Saimonondo aku sipa nimba pora sipale nirimumuni, ambomondo nimbale: “Nunga konopuna ulu-pulu-kiri serinu pelemoma mania pupili, siye kolkoro.” nirimu. \p \v 49 Aku nirimu pilkuli yu-kinia kere-langi nongo moloringima yuni nirimu mele pilku kiri pilkuli onone anju yando angelema ningu ninguli: “Yombomane ulu-pulu-kiri selemelema i yemone “Mania pupili, siye kolkoro.” nikimu yemo yu nawe? ⸤ ‘Na Pulu Yemo.’ konopu lepale nikimunje?⸥” niringi. \p \v 50 Kanu-kinia Yesusini ambomondo kamu nimbale: “Nane nu ulu-pulu-kiri serinu mele ‘ ‘Omba wendo pupili.’ manda nimbú.’ ningu kuru mondoko onumunga na sika aku sipu manda lipu tapondokoro kene nu konopu pe nipili mololko pani.” nirimu. \c 8 \r 8:1-3 \s1 Ambo Marene Yesusi Nokoringi Semanemo \p \v 1 Kanu-kinia pe Yesusi pumba, kolea awili kanga akumanga andopale nirimumuni, Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa yomboma nokomba semane peangamo topa silipa, yomboma ungu-mane silipa andorumu. Yu lombili andoli ye engaki rurepo kinia \v 2 ambo mare kinia yu pea andoringi. Kanu ambomanga mare u kuru topa, mare u kuru ononga konopumanga peringi kinia Yesusini ono pali sepa peanga sirimu. Se, kolea Makatalla ambo Maria, u yunga konopuna kuru yopoko-pakara moloringimando Yesusini “Ongo wendo paa.” nirimu kinia ongo wendo puringi. \v 3 Se, ambo Joana, Susa menu. Susa yu kolea Gallilli disiriki ye nokoli kingi Erotenga ulka tapu-yemo. Se, ambo Susana. Ono kinia we-ambo awisilini Yesusi nokoringi. Kanu ambomane ononga kou-mone taltoringima likuli Yesusi kinia yu lombili andolima ononga kere-langi mélema topo toko liku siku nokoringi. \r 8:4-8,11-15 \s1 Ye Sene Kere-Langi Umbu Kaliana Tanda Sirimu Ungu-Ikumu \p \v 4 Kanu-kinia Yesusi molorumuna kolea lupa lupamanga moloringi yomboma sukundu sukundu ongo, liku maku toringi kinia yuni onondo ungu-iku se topa nimbale: \p \v 5 “Ye sene rasi-witi umbu kaliana andopa tanda sirimu. Tanda silipa andorumu kinia umbu mare aulkana mania purumu, kanuma yombomane kimbuni kuloringi; mare keramane ongo liku noringila. \m \v 6 Umbu mare kou perimuna mania pumbale akuna no naa molorumu-kulu toko nimba wendo omba waltikele kolorumu. \m \v 7 Umbu mare siri-ka mele molorumuna mania purumu, siri-ka mélemo wendo omba witi-umbuma topa norumu-kulu omba peanga naa lepa ⸤mongo se naa torumu⸥. \m \v 8 Umbu mare ma peangana mania purumuma wendo omba mongo peangama topa, mongo towapu kise mele torumu.” ⸤nirimu.⸥ \p ⸤Aku nimbale⸥ “Yombo komu-pea lemomane i ungumu piliaa.” nirimu. \r 8:9-10 \s1 Yesusindu “Ungu-Ikuma Nambi Semu-Na Tolenoye?” Ningu Mangilku Pilieringi Semanemo \p \v 9 ⸤Yesusini aku nirimu kinia⸥ yu lombili andolimane yundu ninguli: “Aku ungu-ikumunga pulumu ningu si.” niringi. \p \v 10 Kanu-kinia yuni onondo nimbale: “Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa yomboma kinia mélema nokolemomonga ulu-pulu u yuyu pilierimu kanu ulu-puluma ‘Ono kiniá ⸤na lombili olemele yomboma⸥ piliangi.’ nimbale ono ‘Ungu-ikumanga puluma piliangi.’ nimbale ono nimba sikimu. Aku-sipa na-kolo we-yomboma ‘Unguma nimbu siembo.’ nimbuli ungu-ikuma mindi topo siliu. ⸤Pulu Yemone Aisayanga kerena nimbale:⸥ \q1 ‘Ono mongone kanokole naa kanoko, \q2 komuni pilkuli naa pilielemele.’ \m nirimu akumunga we-yombomando ungu-ikuma mindi tolio.” nirimu. \r 8:11-15 \s1 (Ungu-ikumunga inia yakondo 8:4-8.) \p \v 11 Aku nimba yuni nimbale: “Aku ungu-ikumunga pulumu i-sipa: \p “Kere-langi umbu tanda sirimu kanu umbuma Pulu Yemonga ungumu. \m \v 12 Umbu mare aulkana mania purumuma yombo mare aku sílima molemele. Onone ungumu pilielemele kinia pe ⸤kurumanga nokoli⸥ depelemo omba ‘Aku ungumu kamu kuru mondongi liemu Pulu Yemone ono lipa tapondopa aulka kirina wendo limba kinia manda mólo.’ nimba ungu tanda sili konopuna pumba pelemoma wendo limú. \m \v 13 Umbu mare tanda sirimu kou perimuna mania purumuma yombo mare aku sílima molemele. Onone ungumu pilkuli konopu siku pilku limili. Aku-na-kolo ono pulkonio naa mundukuli ungumu kanga-kolte mindi pilku molemele. Pe ono konopuna umbuna sembá kinia molo ⸤Setene omba⸥ manda manjipa kondi-ka sembá kinia, ono pilielemele ungumu siye kololemele. \m \v 14 Umbu mare tanda sirimu siri-ka mele molorumuna mania purumuma yombo mare aku sílima molemele. Onone ungumu pilkuli pe aulkana pungí pungí kinia konopuna umbuna selemo umbunama kinia, méle awisili taltolemele mélema kinia ya ma-koleana uluma seko konopu singí uluma kinia, aku sili ulu mare wendo omba ungu kanumu topa nolemo kinia ungumuni uluri naa sepa kere-langi mongo kamu naa tolemo. \m \v 15 Umbu mare tanda sirimu ma peangana mania purumuma yombo mare aku sílima molemele. Onone ononga konopu peanga pepili molko ungumu pilkuli kanu ungumu kamu liku kuru mondokole, tondolo pupili molemele kinia kanu umbuma kere-langi mongo ⸤awisili⸥ tolemo.” ⸤nirimu.⸥ \r 8:16-18 \s1 Sepe-LLamemonga Ungu-Ikumu \p \v 16 ⸤Yesusini onondo ungu-iku se pea topa nimbale:⸥ \p “Yombomane sepe-llame kandokole mingina sukundu naa panjiku polo maniakondo naa taltokole nilimilimuni, ‘Yombo ongema kolea pa kanangi ulkana sukundu pa sepili.’ ningu polo senga ola taltolemele. \v 17 Aku sipa mele, kiniá lopi selemo mélema pe walte mona lemba yomboma kanonge; kiniá aki topa lemó mélema pe walte pa sembá kinia yombomane kanu mélema kanonge. \p \v 18 Aku sembá kene onone ungu pilielemele akumu mimi siku piliangi. Pulu Yemonga ungumu pilku molemele yomboma paa olandopa nimba simba pilingí. Pe paa awisili pilingí. Aku-sipa na-kolo naa pilku molemele yomboma ono kanga-kolte pilielemele ungumu kepe wendo limba.” nirimu. \r 8:19-21 \s1 Yesusinga Anumu Kinia Genupili Kinia Akumanga Semane Se \p \v 19 Walte Yesusi ulka senga sukundu molorumu kinia yunga anumu keme genupilima yu kanongendo oringi. Akuna yombo awisili ekelepa seko moloringi-kulu yu molorumuna nondoko manda naa ongole \v 20 ⸤ungu se ningu mundoringi kinia⸥ yombomane yundu ninguli: “Aminia kinia genali nu kanongendo ongo pena gilimili.” niringi. \p \v 21 Yesusini onondo pundu topa nimbale: “Pulu Yemonga ungumu pilku liku selemele yomboma nanga anumu kinia nanga genupilima molemele.” nirimu. \r 8:22-26 \s1 Poporome Awili Se Torumumuni Yesusinga Ungumu Pilipa Liltimu Semanemo \p \v 22 Walte, Yesusi kinia yu lombili andolima kinia ono nona andoli sipi senga sukundu puringi kinia punguli, yuni onondo nimbale: “Nomu nekendo pamolo.” nirimu kinia akuna pungí puringi. \v 23 Sipina pungí puringi kinia Yesusi yu uru perimu. Yu uru pepili poporome awili se nomuna torumu. Aku serimu-na ⸤nomumu apisipa ola ombale⸥ no sipimunga sukundu sukundu omba peke lepale sipimu memba nona mania pumbá serimu kinia ono nona wangonge seringi. \p \v 24 Kanu-kinia yu uru perimuna pungu toko makisindiku ninguli: “Ye Nokolimu, Ye Nokolimu, olio nona wangokomolo.” niringi kinia yu makilipale poporomemo kinia no apisipa ola orumu nomumu-tolo iri torumu. Kanu-kinia poporomemo topa kelepa, nomumu lope naa sepa we lierimu. \p \v 25 Kanu-kinia yuni lombili andolimando nimbale: “‘⸤Pulu Yemone olio nokomba.’ ningu⸥ kuru naa mondokomeleye?” nirimu. \p ⸤Yuni serimu mele kanokole⸥ yemane pipili kolko mini-wale mundukuli anju yando onono mangilku ninguli: “Apa! I yemo nawenje? Poporomemone kepe nomumuni kepe yuni olondo “Sale.” nilimú ungumu pilku liku kelkembele.” niringi. \r 8:26-39 \s1 Kuru Paa Awisili Ye Senga Konopuna Molko Amboloringima Yesusini Topa Makororumu Semanemo \p \v 26 Kanu-kinia nomuna nekendo pungu kolea Gerasa puringi. Nomu yakondo kolea Gallilli, nomu nekendo kolea Gerasa kanumu. \p \v 27 Akuna oringi kinia Yesusi sipimunga wendo omba kelona gilierimu kinia kanu koleana ye se yu molorumuna orumu. Kanu yemo kuru awisili yunga konopuna moloringimunga mulu-maminia selu kepe naa panjipa, we-we andopa, ulka senga naa pepa, yombo-óno-koleana pelepa andopa molorumu. \p \v 28-29 Kurumuni kanu yemo alieli liltimu-kulu yombomane ka-sénene yu kimbu kima ka toko yu nokoko moloringi-na-kolo ka-sénema sungu sirimu kinia pe kurumuni kolea ku lielina yu memba purumu. Kanu yemone Yesusi kanopale kalli nimba yu gilierimuna mania molopa tamalu pepa tondolo mundupa nimbale: “Yesusi, Pulu Ye Paa Olandopa Awilimunga Malo, na-kinia ungu nambolka unguri senindu onuye? ‘ “Na mindili paa naa lipu simbú.” ni.’ nimbu mawa sekero.” nirimu. ⸤Yu kokele ombá orumu kinia⸥ Yesusini u nimbale: “Kurumu, i yemonga konopuna ongo wendo pu.” nirimu mele pilipale yemone aku sipa “Naa sei.” nimba mawa serimu. \p \v 30 Aku nirimu kinia Yesusini yemondo mangilipa nimbale: “Nunga imbi nawe?” nirimu kinia \p yemo yunga konopuna kuru awisili moloringi-kulu pilipale yuni “Nanga imbi Paa Awisili.” nirimu. \v 31 Kanu kuru awisilimane wale awisili Yesusi mawa seko ninguli: “Olio ‘ongo wendo pangi.’ ningu toko makorokole “⸤I ma-koleamo munduku kelko⸥ Pulu Yemone komuru paa lepa mindi pumba pora naa nilimú murumunga ⸤olionga ye nokoli Setene walte lipa mundumba⸥ kanu murumunga paa.” ni naa ni.” ningu mawa seringi. \p \v 32 Akuna ma-pangi senga umbu-kongi awisili ímu nongo moloringi kanokole Yesusi mawa seko ninguli: “Olio ⸤toko makorokole⸥ ‘Ne kongimanga konopumanga molo-pangi.’ ni.” niringi kinia \p yuni “Manda, akuna pangi.” nirimu. \m \v 33 Aku sipa nirimu kinia kuruma kanu yemonga konopuna wendo ongole kongi akuna moloringimanga konopumanga pungu moloringi kinia kanu kongima amu toko lisiku pungu kopona pukua toko nomuna sukundu pungu nona wangoringi. \p \v 34 Ulu akuma wendo orumu-na kanokole kongi tapu seko moloringi yema kowa punguli niringimuni, kolea-awilina moloringi yomboma kinia, kolea-kangamanga moloringi yomboma kinia, ulu akuma wendo orumu mele semanemo toko siliku puringi. \v 35 Kanu semanemo pilieringi yomboma ‘Uluma wendo omu mele kanamili.’ ningu wendo pungu Yesusi molorumuna ongole u kuru awisili konopuna molko ongo wendo puringi yemo mulu-maminia pakopa, umbu-konopu pepili Yesusi molorumuna nondopa mania molorumu kanokole ono pipili koloringi. \v 36 Yesusini serimu mele mongone kanoringi yombomane pe oringi yomboma ningu siringi. Kuru awisili konopuna moloringi yemonga konopuna kuruma ongo wendo puringi kinia yemo yu umbu-konopu pepili molorumu mele ningu siringi. \p \v 37 Kanu-kinia kolea Gerasa yomboma pali paa mini-wale mundukuli Yesusi mawa seko ninguli: “Olionga koleana naa mololi kelko pu.” niringi kinia yu kelepa pumbándo nona andoli sipimunga sukundu purumu. \v 38 ⸤Yu pumbá serimu kanopale⸥ kuru awisili konopuna u molko wendo oringi yemone yundu nimbale: “Pea pambili.” nimba mawa serimu. \p Aku-na-kolo Yesusini “Mólo.” nimba yundu nimbale: \v 39 Nu ulkondo pungu Pulu Yemone nu lakopa sepa kondomu mele nunga yomboma ningu si-pu.” nirimu. Yesusini aku nirimu-na pilipale ye kanumu pumba kolea-awilina sukundu moloringi yomboma pali Yesusini yu-kinia lakopa sepa kondorumu mele nimba sirimu. \r 8:40-56munga 8:40-42,49-56 \s1 Yesusini Bola Se Kolorumumu Sepa Konde Lipa, \r 8:43-48 \s1 Kuru Se Topa Naa Kelierimu Ambo Se Sepa Peanga Sirimu Semanetolo \p \v 40 Kanu-kinia Yesusi yu nomu yakondo orumu kinia yu ‘Ombá.’ ningu maku toko nokoko moloringi yombomane “Nu papu okono.” ningu konopu siringi. \p \v 41-42 Juda yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulka se nokorumu ye se, yunga imbi Jairasi, Yesusi molorumuna orumu. Kanu-kinia yu Yesusinga kimbuna nondopa omba mania molopa tamalu pepa yundu mawa sepa nimbale: “Nanga ulkando pea pambili ou.” nirimu. Yemo yunga bolamo, yunga lemenu selu mindi, yu kalia-ingi engaki rurepo mele omba purumu kanu bolamo, kuru paa awili sepa torumumunga yu nondopa kolomba sepa lierimumunga ⸤yemone Yesusi aku sipa mawa serimu⸥. \p Pe Yesusi kanu ulkana pumbá purumu kinia yombo awisili liku maku toko yu kakapu seko ekelepa seko pea puringi. \b \p \v 43 Kanu yombo pea puringimanga ambo se yunga pena perimu walema pora naa nirimu. Yu pena mindi pepili kalia-ingi engaki rurepo omba purumu. Yu doketamanga yunga kurumu ‘Pora nipili.’ nimba andopa, yunga kou-mone pali ono sirimu-na-kolo kuru kanumu pora naa nirimu. \v 44 Kanu ambomo Yesusi pumbá purumu kinia bulkundu omba, yunga wale-pakolimunga pundumu ambolorumu kinia waltikele yunga kuru torumu kanumu pora nirimu. \p \v 45 Aku serimu kinia Yesusini nimbale: “Na nawene ambolomuye?” nirimu. Onone pali “Na mólo.” niringi kinia ⸤yu lombili andoli ye⸥ Pitane yundu nimbale: “Ye Nokolimu, yombo awisili nu gilinuna nondoko nondoko ongo kakapu seko ekelepa seko gilkimili kanumu.” nirimu. \p \v 46 Aku-sipa na-kolo Yesusini kelepa nimbale: “Na yombo lipu tapondolio tondolo mare nanga kangina omba ultu pumu-kulu pilipuli yombo sene na ambolomumundu nikiru.” nirimu. \v 47 Aku sipa nirimu pilipale ambomo yu lopi manda naa sepa, yu serimu mele Yesusi pilipa molorumu kanopale yu kimbu ki puru-puru nipili Yesusi molorumuna omba mania molopa tamalu pepale, yomboma pilku giliangi yuni ‘Kuru pora nipili.’ nimba omba yu ambolorumu kinia waltikele peanga lierimu mele nimba para sirimu kinia \p \v 48 Yesusini yundu nimbale: “Ambomo, ‘Nu manda sepa peanga simba.’ ningu kuru mondonu kanu ulumuni nu peanga lekemo. Konopu pe nipili mololko pani.” nirimu. \b \p \v 49 Yesusini ambomondo aku sipa nimba molorumu kinia, ye se, yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulka nokoli ye ⸤Jairasi⸥nga ulkana molopale omba ⸤Jairasindu⸥ nimbale: “Nunga bolamo kolopa pora simu. Ungu Mane Sili Yemo ‘Mindili nopili.’ ningu we naa mengo wani.” nirimu. \p \v 50 Yuni nirimu mele Yesusini pilipale ⸤ulka nokoli yemondo⸥ nimbale: “Mini-wale naa mundoyo. Nunga bolamo nane ‘Manda lipa tapondomba.’ ningu kuru mondoko moloni kinia yu konde pumba.” nirimu. \p \v 51-53 Kanu-kinia Yesusi yemonga ulkana ombale ulkana sukundu yombo awisili bola kolorumumu kondo kolko kola seko moloringi kanopa onondo nimbale: “Bolamo kolou naa kolomu. We uru mindi pelemo kene kola naa saa.” nirimu. Aku-na-kolo yu sika kolopa pora sirimu pilkuli yuni “We uru pelemo.” nirimumunga onone yu ungu-taka tondoko tawe senderingi. Pe yu ⸤bolamonga suluminiana⸥ pumbá purumu kinia ‘We-yomboma pali naa ongo anju paa.’ nimbale Pita keme, Jono keme, Jemisi keme, kanu bolamonga anumu lapatolo kinia “Ono mindi pea pamili.” nimba ⸤bola ónomo lierimu⸥ suluminiana ono memba purumu. \p \v 54 Pumbale bolamonga kimu ambolopa yundu mangilipa nimbale: “Bolamo, nu ola molou.” nirimu kinia \v 55 yunga mini purumu kanu minimu kelepa sukundu orumu kinia bolamo waltikele ola molorumu. Kanu-kinia Yesusini ⸤anumundu⸥ nimbale: “Bolamo kere-langi mare liku si.” nirimu. \p \v 56 Yuni serimu mele kanokole bolamonga anumu lapatolo olo paa mini-wale mundoringili-na-kolo yuni olondo tondolo mundupa nimbale: “Ungu i sekeromo yombo selurindu kepe anju pungu paa naa ningu siele.” nirimu. \c 9 \r 9:1-6,10 \s1 Yesusini Ye Engaki Rurepo “Kongono Se-Paa.” Nimba Lipa Mundorumu Semanemo \p \v 1 Walte Yesusini yu lombili andoli ye engaki rurepondo “Yando waa.” nimbale, onone yombomanga konopumanga kuru molemelema “Ongo wendo paa.” ningu toko makoronge tondolomo sipale, yombo kuru tolima ‘Peanga liepili.’ ningí nambamo sirimu. \v 2 Aku sipa sepa onondo nimbale: “Ono pungu, Pulu Yemo omba ye nokoli kingimu molomba semane peangamo yomboma toko siliku andoko, kuru toli yomboma seko peanga siliku pangi. \p \v 3 Pungíndu, ono mélema naa mengo we pangi. Apulu-mingi kepe, méle-wale kepe, kere-langi kepe, kou-mone kepe, wale-pakoli talo kepe naa mengo we pangi. \p \v 4 Pe kolea senga sukundu punguli akuna molongendo ulka seluringa sukundu punguli akuna mindi peko molkole pe aku koleamo munduku kelko pangi. ⸤Ulka pinia-pinia naa andoko ulka seluringa mindi kere-langi nongo peangi.⸥ \v 5 Kolea marenga sukundu pungí kinia kolea pulu yombomane “Papu ongi. Pea peamili waa.” ni naa ningu onone ungu ningíma pilku naa língi liemu kanu koleana yombo kirima munduku kelko pungíndu ono bulu siku ungu naa pilku lingimunga kanu koleana yomboma ‘Kamu molko kinjangi! Pulu Yemone ono lipa naa tapondomba mele piliangi.’ ningu ononga kimbuna kanu koleamanga ma gilimbama kulu tokole pangi.” nirimu. \p \v 6 Aku nirimu kinia kanu yema pungu, koleamanga andoko, Pulu Yemonga semane peangamo toko siliku, kuru torumu yomboma seko peanga siliku, selko andoringi. \r 9:7-9 \s1 Ye Nokoli Kingi Erotene “Yesusi Yu Nawenje?” Nimba Pilierimu Semanemo \p \v 7-8 Kolea Gallilli disiriki nokorumu ye nokoli kingi Erotene Yesusini serimu mele semane toringi pilipale, ‘I yemo nawenje?’ nimba pilipa sundorumu. Yombo marene ninguli: “I yemo ⸤No Lindeli⸥ Jono ⸤talko kolorumu kanumu⸥ lomboropa wendo omunje.” ningu moloringi. Marene ninguli: “⸤Pulu Yemone u konde molopili olando liltimu ye⸥ Illainja kelepa omba molemo.” ningu moloringi. \p Marene ninguli: “Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi ye koro-u molko koloringimanga ye se lomboropa wendo orumu.” ningu moloringi. \p \v 9 ⸤Ye nokoli kingi⸥ Erotene ⸤Yesusini serimu mele semane toringi⸥ pilipa nimbale: “⸤No Lindeli⸥ Jono ‘yunga pengemo wendo pupili.’ nimbu nomimu kari lierindu yu kolorumu-na-kolo i ulu-tondolo lupa lupa selemo pilielio yemo yu nawenje?” nirimu. Aku sipa nimbale “I ye Yesusi kanamboa!” nimba molorumu. \r 9:10-17 \s1 Yesusini Ye Paip Tausini Kere-Langi Sirimu Semanemo \p \v 10 Yesusini “Nanga kongonomo sende-paa.” nimba lipa mundorumu yema yu molorumuna kelko yando ongole niringimuni ulu seringima yu semane toko siringi. Kanu-kinia kanu yema lipa memba pumba ‘Senga oliolio molamili.’ nimba ono Besaida taonona memba purumu. \p \v 11 Aku-na-kolo yombo paa awisili ono akuna puringi mele pilkuli yu purumuna akileko lombili puringi. We-yomboma oringi kanopale Yesusini onondo “Papu ongi.” nimbale ono Pulu Yemo omba ye nokoli kingimu molomba semane peangamo topa sipa, ononga yombo kuru torumuma ‘Peanga liepili.’ nimba ono sepa peanga sirimu. \p \v 12 Pe ipupini ena pumbá serimu kinia yu lombili andoli ye engaki rurepo yu molorumuna ongo yundu ninguli: “I koleana yombo se naa pelemele kene ya maku toko molemele yomboma ‘Pungu kolea marenga kere-langi topo toko liku nongo pe-pangi.’ ni.” niringi. \p \v 13 Aku niringi kinia Yesusini lombili andolimando nimbale: “Onone onono yomboma kere-langi mare liku siengi.” nirimu. \p Onone yundu ninguli: “Ya kere-langi awisili naa taltolemele. Pellawa kaloli kanga se-pakara kinia oma kaloli talo kinia, aku kere-langi pokore mindi lemó. Molo nuni ‘Olio kolea senga pungu i yombomanga kere-langi topo toko lindi-pangi.’ ningu nikinuye?” ningu mangilieringi. \v 14 (Kanu yomboma koltalo mólo, ye paip tausini mele akuna moloringi.) \p Kanu-kinia Yesusini onondo nimbale: “Yombomando ‘ono towapu talo talo ningu mania molangi.’ niengi.” nirimu kinia \v 15 onone aku siku yombomando niringi kinia yomboma pilku liku aku siku mania moloringi. \p \v 16 Kanu-kinia Yesusini pellawa kaloli se-pakara kinia oma talo kinia kanuma lipale mulu-koleana olando sipa kanopa ⸤Pulu Yemo kinia⸥ “Ange.” nimba kere-langi akuma ambolopa pike lepa lombili andolima moke sepa sipale “Anju yomboma siee.” nirimu, ⸤onone yomboma moke seko siringi⸥. \v 17 Ono pali kanu kere-langima noringi kinia olo serimu. Pe lombili andolimane kere-langi kakena lierimuma liku maku toko wale-basikete engaki rurepo toko peke siringi. \r 9:18-22 \s1 Pitane Yesusindu “Pulu Yemone ‘Olio Nokopa Kondomba Ye Se Lipu Mundumbu.’ Nimba, Nimba Taltorumu Ye Nokoli Akumu Nu.” Nirimu Semanemo \p \v 18 Walte, Yesusi yuyu Pulu Yemo kinia ungu nimba molorumu kinia yu lombili andoli ye pea moloringimando mangilipa nimbale: “Yombomane na imbi leko nawe nilimiliye?” nirimu. \p \v 19 Onone yundu pundu toko ninguli: “Marene “Nu No Lindeli Jono ⸤kolorumu kanumu kelepa lomboropa ola molemomo⸥.” ningu pilielemele; marene “Nu, ⸤Pulu Yemone u konde molopili olando liltimu ye⸥ Illainja kelepa omba molemo.” ningu pilielemele; marene “Nu Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yomboma nimba sirimu ye se u kolorumu kanumu kelepa lomboropa ola molemo.” ningu pilielemele.” niringi. \p \v 20 ⸤Aku niringi kinia⸥ yuni onondo mangilipa pilipa nimbale: “⸤We-yombomane aku siku nilimili⸥-na-kolo onone onono na nawe nilimiliye?” nimba mangilierimu. \p Pitane pundu topa nimbale: “Nu ⸤Pulu Yemone ‘Olio nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.’ u nimba taltorumu ye nokoli⸥ Karasimu.” nirimu. \p \v 21 Pitane aku nirimu pilipale Yesusini onondo tondolo mundupa nimbale: “Na molio mele ⸤Pitane kiniá nikimumu⸥ onone anju yombo selurindu kepe ⸤iseli-u⸥ paa naa ningu siee!” nirimu. \r 9:22-27 \s1 Yesusi Yu Toko Kondonge Kinia Kolopale Lomboropa Ola Molomba Mele U-Pulu-Pulu Nimba Para Sipa, Yomboma Yu Lombili Pungíndu Senge Mele Nirimu Semanemo \p \v 22 ⸤Nimbale⸥ yuni ⸤yu-kinia wendo ombá mele⸥ ono nimba sipa nimbale: “Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo sika mindili awisili nombá. Juda yomboma nokolemele tapu-yema kinia, Pulu Yemo popo tondoli ye awilima kinia, Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane sili yema kinia, onone ⸤ninguli: “Yu Pulu Yemone naa mundorumu. Yu Pulu Yemonga Malo naa molemo.” ningu⸥ yu liku bulu siku yu toko kondonge. Yu toko kondonge kolomba kinia wale talo omba pumbá kinia yopoko-sipamonga Pulu Yemone yundu ‘Lomboroko ola molou.’ nimbá.” nirimu. \p \v 23 Kanu-kinia Yesusini akuna maku toko moloringimando pali nimbale: “Yombo sene ‘Yu lombili pambo.’ nimbale yuni alieli yunga konopumuni pilielemo mélemanga ‘Topo mania mundambo.’ nimba, yomboma unju-perana peko mindili nongo kololemele mele yuni unju-pera mele gomo lembando ‘Na yu lombili pumbúndu mindili nondu liemu peangala; kolondu liemu peangala.’ nimba na lombili opili. We naa opili. \v 24 Yombo sene yunga mana konde molopa naa kololi ulu-pulumu ambolomba sembá kinia yu kolopale sika molopa kinjipa mindi pumbá. Aku-sipa na-kolo yombo sene na konopu mondopale nanga kongonomo “Sendambo.” nimba sembá kinia yu kolopale yu konde molopa kondopa mindi puli ulu-pulumu sika kanopa limba. \v 25 ⸤Akumu nambi semu-na nikiruye?⸥ Yombo sene mana-mélema pali yuyu lipa taltopale yu mini pali Pulu Yemo naa molomba koleana pumba mindili nomba molopa kinjilkanje kanu mélemane kanu yombomo nambi sepa lipa tapondolkanje? Lipa naa tapondolkamo. \p \v 26 Nanga yombo mare we-yomboma kinia molko ninguli: “Olio Yesusinga unguma pilipu lipu, yu lombili andopo molemolo mele we-yombomane naa piliangi.” ninguli, na kiyongo ningu lombili andolemele yomboma ono-kinia ulu se pe wendo ombá mele nimbu siembo: Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo pe Lapanga tondolo pa sélimu kinia ⸤mulu-koleana⸥ angello kake selima kinia ⸤mania⸥ ombá sembá kinia, kanu we-yomboma molongena yunga yomboma mona molongendo we-yomboma molongena kanokole yu u naa opili ‘Olio yunga yomboma molemolo mele we-yombomane naa piliangi.’ ningu pipili kolko lopi seko molonge yomboma yuni lipa wekendo kanopa, “Na moliona naa waa.” nimbála.” ⸤nirimu.⸥ \p \v 27 Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Ono ya gilkimilimanga mare u kolou naa kolangi Pulu Yemo ye nokoli kingimu omba molopa kolea nokombando ombá kanonge.” nikiru.” nirimu. \r 9:28-36 \s1 Yesusinga Kangimu Se Lupa Au Lierimu Semanemo \p \v 28 Yesusini ⸤yu lombili andolimando aku sipa nimba sirimu kinia⸥ pe koro se omba purumu kinia Pita keme, Jemisi keme, Jono keme, ono lipa memba pumba ‘Pulu Yemo kinia ungu niembo.’ nimba ma-pangina ola ono lipa memba purumu. \v 29 Yuni akuna Pulu Yemo kinia ungu nimba molopili yunga kumbikeremo topele topa, yu pakorumu mulu-maminiama ena tondolo topa yombomanga mongo takele selemo mele aku sipa kake serimu. \v 30-31 Yu aku sipa molopili, ⸤Juda yombomanga koronga-u moloringili ye awili talo,⸥ Mosisi kinia Illainjatolo, ongo pa serimuna ongo gilkuli olo kinia Yesusi kinia onone Yesusi yu kolea-awili Jerusalleme akuna Pulu Yemone yundu ‘Sei.’ nirimu mele sepa kolomba mele ningu moloringi. \p \v 32 Pita kinia, yu pea akuna moloringi yetolo kinia, ono siye sepa uru ombá serimu-na-kolo pe ono makiliku umbu-konopu pepili molkole Yesusi yunga kangi topele topa molorumu mele kinia, yunga tondolo pa serimu mele kinia, yu-kinia gilieringili yetolo pea kanoringi. \p \v 33 Kanu-kinia aku yetolo pungilí puringili kinia Pitane Yesusindu nimbale: “Ye Nokolimu, olio ya molopomolo peanga lepomo. Olione ulka-takaya yopoko takondamili. Se nunga, se Mosisinga, se Illainjanga takondamili.” nirimu. (Aku-na-kolo aku nirimumu ⸤pipili paa kolopale⸥ yuni nimbá mele naa pilipa ungu se walu nirimu.) \v 34 Pitane aku sipa nimba molopili kupa se omba ono aki torumu. Kupana sukundu puringi kinia ono pipili serimu. \v 35 Kupa torumuna sukundu ungu se wendo omba nimbándo: “I yemo nanga Malomo. Nane ⸤ ‘Ononga’ nimbu⸥ yu nimbu taltopo lipu mundorundu. Yuni ungu nimbáma pilku liengi.” nirimu. \v 36 Aku ungumu nimba kelierimu kinia Yesusi yu mindi molorumu kanoringi. \p Onone aku siku kanoringi mele anju naa ningu para siku, yombo seluri kepe u naa ningu siringi. \r 9:37-43 \s1 Yesusini Kuru Se Makororumu Semanemo \p \v 37 Opali, orili-u ⸤Yesusi kinia yu lombili andoli ye yopoko kinia⸥ ono ma-pangina maniando onge oringi kinia yombo awisili yu lingí oringi. \v 38 Oringi yombomanga ye sene Yesusindu nimbale: “Ungu Mane Sili Yemo, ‘Nanga kango nanamo, yu nanga kango selumu mindi, kondo kolko liku tapondani.’ nimbu mawa sekero. \v 39 Yunga konopuna kuru se pelemomone yu lipa mindili sipa tolemo kinia kangomone kalli nimba, yu ámu topa apoupu memba molemo. Yu aku sipa alieli selemo-na kangomo yu kangima pange-mange selemóla. \v 40 Nu lombili andolimando aku semanemo topo sipu onone kanu kurumu ‘Makorangi.’ nimbu mawa sendu-na-kolo ono manda naa sengi.” nirimu. \p \v 41 ⸤Aku nirimu kinia⸥ pilipale Yesusini ⸤yomboma iri topa⸥ nimbale: “Kiniá molemele yomboma ono ⸤ ‘Pulu Yemone uluma sika manda sembá.’ ningu⸥ kuru naa mondolemele. Ono konopu karaye sepa pepili molemele yomboma, na ono-kinia molopo, wale nambi sepo molopo mane sipu ulu mare lipu ora simbú kinia mimi siku pilingíye? ⸤Na ono-kinia siye sekemo.⸥” nimbale pe kanu yemondo nimbale: “Nunga kangomo na moliona mengo u.” nirimu. \v 42 Memba ombá orumu kinia kanu kurumuni kango kanumu topa lipa mania mundupale yu torumu kinia Yesusini kurumu iri topa kangomo sepa peanga sipale, yu peanga lierimu kinia lapa sirimu. \v 43 Aku sipa serimu kanokole yomboma Pulu Yemonga tondolomo konopumane pilkuli mini-wale mundoringi. \r 9:43-45 \s1 Yesusini Yu Toko Kondonge Kinia Kolopa Lomboropa Ola Molomba Mele Wale Talo-Sipa Nimba Sirimu Semanemo \p Yuni serimu mele ono pungu-pungu ningu mini-wale munduku molangi Yesusini yu lombili andolimando nimbale: \v 44 I nikiru mele pilku kondayo. Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo ⸤ka sikuli yu toko kondonge⸥ yema anju singí.” nirimu. \p \v 45 Aku-sipa na-kolo yuni nirimu ungumu pilku sundukuli ‘I ungumunga pulumu nambolkarenje, naa pilkimulu.’ niringi-na-kolo “Nambolka ningu nikinuye?” ningu mangilku pilingindu pipili kolko naa mangilieringi. Pulu Yemone ‘Ono kanu ungumunga pulumu iseli-u naa piliangi.’ nimba serimu kanumu. \r 9:46-48 \s1 Pulu Yemo Ye Nokoli Kingimu Molopa Nokolemo Yombomanga Yombo Paa Imbi Olandopa Molemomonga Ungu Se \p \v 46 ⸤Walte Yesusi lombili andolimane⸥ ono onono anju yando angelema ningu ninguli: “Olionga ye nawe paa olandopa molemoye?” niringi. \p \v 47 Onone konopu lieringi mele pilipale, Yesusi bolango kanga se lipa yu molorumuna nondopa mondopa \v 48 onondo nimbale: “Yombo sene ‘Na Ye-Awilimunga yombomo molio.’ nimba i bolangomo lipa tapondomba kinia kanu yombomone aku sembamonga na lipa tapondombala. Kanu-kinia na lipa tapondomba yombomone na lipa mundorumu yemo lipa tapondombala. Ononga ye sene ‘Nanga imbimu ola naa molopili.’ nimba, ‘Ye senga lupa imbimu ola molopili.’ nilimú yemo yu ononga paa olandopa molombamonga ⸤aku sipa ulumu pemba⸥.” nirimu. \r 9:49-50 \s1 Yesusini Nimbale: “Olio-Kinia Opa-Tou Naa Molemele Yomboma ‘Olionga Opa-Geramema.’ Niemili.” Nirimu Semanemo \p \v 49 Yesusi lombili andoli ye Jonone Yesusindu nimbale: “Ye Nokolimu, olio kanomulu, ye sene nunga imbimu lepa kuru mare yombomanga konopumanga molongima “Ongo wendo paa.” nimba topa makoropa molomu kanomulu. Kanopole yu olio pea kopu sepo naa molemolo kene yundu “Nu aku siku naa sei.” nímulu.” nirimu. \p \v 50 Aku nirimu kinia pilipale Yesusini yundu ⸤kanu yemone serimu ungumundu⸥ nimbale: “Yombo se olio-kinia opa-tou naa molemo yombomo olionga opa-geramemo molemo kene onone yundu “Mólo.” naa niengi.” nirimu. \mr 9:51—19:28 \ms1 Yesusi Yu Lombili Andolima Kinia Jerusalleme Pumbá Purumu Semanemo \r 9:51-56 \s1 Yesusi “Jerusalleme Pambo.” Nimbale Pumbá Purumu Kinia Yuni “Peamili.” Nirimu Kolea Se Sameria Yombomane “Mólo.” Niringi Semanemo \p \v 51 Kanu-kinia Yesusi kolea-awili Jerusalleme yu kolopale pe mulu-koleana olando pumbá walemo nondopa wendo orumu pilipale konopu tondolo mundupa ‘Jerusallemendo pambo.’ nimbale pumbá purumu. \p \v 52 Yu lombili andoli ye mare lipa mundupa nimbale: “Kiniá ipulieli kolea Sameria lierimu taono se nondopa lembana peamili kene ono akuna pungu olio manda pemolo ulka se koroko liengi.” nirimu kinia pungu kororingi. \v 53 Aku-sipa na-kolo kanu Sameria yomboma ⸤ono kinia Isirele yomboma kinia anju yando konopu kiri panjiku moloringimunga⸥ yu Jerusallemendo pumbá purumu kanokole onone “Mólo, ya manda naa penge.” niringi. \p \v 54 Aku siku niringi kanokole yu lombili andoli ye Jemisi kinia Jonotolone yundu ninguli: “Ye-Awilimu, ‘oltone ‘Mulu-koleana sepe wendo omba i Sameria yomboma nomba kondopili.’ niembili.’ konopu lekenoye?” ningu mangilieringili. \p \v 55 Aku-na-kolo yu topele topa olo kanopa iri topa “Aku ningu kinjikimbili.” nirimu kinia \v 56 yu kinia ono kinia kolea senga pungu pe-poringi. \r 9:57-62 \s1 Yesusi Lombili Andolemolomonga Ungu Se \p \v 57 Ono aulkana pungí puringi kinia ye se omba Yesusindu nimbale: “Nu puni koleamanga pali nu lombili ombó.” nirimu kinia \p \v 58 Yesusini yundu nimbale: “Pílie! Owá-palakoma ulka pelemelemanga pelemele; kerama ononga ulka takolemelemanga pelemele; aku-na-kolo Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemonga pelemo kolea se naa lemó ⸤kene, nu ‘Yu lombili pumbuli manda naa molombo.’ ningu pilkuli na lombili wani. We naa wani.⸥” nirimu. \p \v 59 Kanu-kinia yuni ye sendo nimbale: “Na pea pambili lombili ou.” nirimu kinia kanu yemone yundu pundu topa nimbale: “Ye-Awilimu, ⸤nu kamu lombili wambo mangali⸥ u pumbu nanga lapamo-kinia pea molambo. Pe yu kolomba kinia óno sepole nu lombili ombó.” nirimu. \p \v 60 Aku-sipa na-kolo Yesusini yundu ungu-iku topa kelepa nimbale: “⸤Nanga ungumu naa pilku⸥ yombo kololi yombomane yombo kolongema óno sangi. Nu ‘Pulu Yemo omba ye nokoli kingimu molopa yomboma nokomba semane peangamo yomboma piliangi.’ ningu toko siliku andani.” nirimu. \p \v 61 Kanu-kinia ye sene yundu nimbale: “Ye-Awilimu, nu lombili ombó-na-kolo u pumbu nanga yomboma kondo kolopo ‘Molaa.’ nimbuli pe nu lombili ombó.” nirimu kinia \p \v 62 Yesusini yundu nimbale: “Na ‘Lombili ombó.’ nimba ombale nondopa siye kolomba yombo se yu Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa nokomba koleamonga kongonomo manda naa sembá.” nirimu. \c 10 \r 10:1-24 \s1 Yesusini Ye Towapu Yopoko “Paa.” Nimba Lipa Mundorumu Kinia Pungu Andokole Kelko Oringi Semanemo \r 10:1-12,16 \s1 Yesusini Ye Towapu Yopoko Lipa Mundorumu Semanemo \p \v 1 Kanu-kinia Yesusi kolea-awili Jerusallemendo pumbá pumbale nirimumuni, yu pumbá purumu kolea marenga ye pokore kumbi lepa lipa mundorumu. Yuni ye towapu yopoko nimba taltopa ye talo talo nimba lipa mundupale \v 2 ono ungu-iku mele topa nimbale: \p “Kaliana kere-langi awisili nou lepa pelemo-na-kolo kanu kere-langima pungu liku taltonge yomboma koltalo kene Kalia Pulu Yemone ‘Kanu kere-langima liku taltoli kongonomo pungu senge yomboma kaliana lipa mundopili.’ ningu mawa sangi. \v 3 Ono lipu mundukuru yema ono sipisipi melema, yombo owá-palako awili kirimane sipisipi topa nolemo mele yomboma molemelena lipu mundukuru. ⸤Nanga ungumu andoko ningu singí kinia pilku kiri pilkuli yombomane ono mindili liku singí.⸥ \v 4 Punguli, wale-tapi kepe, kou-mone kepe, méle-wale kepe, kimbu-su topele toko mondongema kepe naa mengo we pangi. Aulkana punguli yomboma kanoko onondo ungu se naa ningu we pangi. \p \v 5 Kolea senga sukundu punguli akuna molongendo ulka seluringa pungu pe-punguli u kanu ulka pulu yombomando ninguli: “Ono konopu peanga pepili molangi.” niengi. \v 6 Aku ningí kinia kanu ulkana ‘Konopu peanga pepili molambo.’ ’ nimbá yombo se molomu liemu yu konopu peanga pepili molomba. Molo aku ningí kinia kanu ulkana ‘Konopu peanga pepili molambo.’ nimbá yombo se naa molomu liemu ono akuna ‘Pangi.’ nimbu mundukuru yema onono konopu peanga pepa umbuna se naa sepili molonge. \v 7 Kongono selemo yemo yu méle papu kalolemele kene pungí ulkana peke, ulka pulu yemone kere-langi simbama nangi. Ulka pinia-pinia naa andoko, ulka seluna mindi kere-langi nongo peangi. \p \v 8 Kolea senga sukundu punguli ningímuni, kanu kolea pulu yombomane onondo “Papu ongi. Olio pea molamili waa.” níngi liemu ono kere-langi singíma nongo, \v 9 akuna kuru tomba yomboma seko peanga siku, onondo ninguli: “Pulu Yemo omba ye nokoli kingimu molopa olio nokomba walemo ono molemelena nondopa ombá.” niengi. \p \v 10 Molo kolea senga sukundu punguli kanu kolea pulu yombomane onondo “Ono nambi semu-na ongiye?” ningu, “Pea peamili waa.” naa níngi liemu ⸤kanu koleamo munduku kelko pungíndu⸥ aulkana pungu gilkuli yombomando ninguli: \v 11 Onone olio liku bulu síngimunga ‘Ono kamu molko kinjangi! Pulu Yemone ono lipa naa tapondomba mele paa piliangi.’ nimbu, olionga kimbuna ya koleamonga ma gilkimuma kepe kulu topole pukumulu.” niengi. ‘Akumu piliangi.’ ningu aku siku ninguli pe ungu se pea onondo kamu ninguli: “⸤Ono liepi-liepi tamili piliangi.⸥ Pulu Yemo omba ye nokoli kingimu molopa yomboma nokomba walemo nondopa ombá.” niengi. \r 10:12-16 \s1 Yesusini Kolea Marenga Yomboma “Mindili Nongo Molko Kinjingí.” Nirimu Semanemo \p \v 12 Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Kote walemo wendo ombá kinia kolea-awili Sodomo ⸤yomboma u ulu-pulu-kiri awisili sika seringi-na-kolo⸥ ononga kote kanga mele pemba. Aku-sipa na-kolo i yombo ⸤onondo “Pea molamili waa.” ni naa ningu, ononga ungu pilku naa lingí yomboma,⸥ kote walemo wendo ombá kinia ononga kote awili mele pemba.” nirimu. \p \v 13 Kolea Korasini kinia Besaida taonotolo ⸤akuna molemele yomboma⸥ mindili nongo paa molko kinjingí. Kanu koleatolonga sukundu ulu-tondolo awisili serindu ⸤-na-kolo akuna molemele yomboma konopu topele naa tolemele⸥. Kolea-awili Taya kinia Saidonotolonga sukundu ulu-tondolo naa serindu-na-kolo kanu koleatolonga sukundu nane ulu-tondolo aku sipu selka kanolemolánje kanu koleatolonga ⸤yombomane⸥ ono ulu-pulu-kiri selemelema koronga munduku kelko, bulu siku, konopu topele tolemolá. \v 14 ⸤Akumunga⸥ kote walemo wendo ombá kinia kanu kolea-awili Taya kinia Saidonotolonga ⸤yomboma ulu-pulu-kiri sika selemelemonga⸥ ononga kote kanga mele pemba. Aku-na-kolo ono kolea Korasini kinia Besaidatolonga ⸤yomboma⸥ ⸤na ulu-tondoloma serindu kinia kanokole konopu topele naa toringimunga⸥ kote walemo wendo ombá kinia ononga kote awili mele pemba. \p \v 15 Kapeniame taono ⸤yomboma onone⸥ ‘Mulu-koleana pumbu molamili.’ konopu lekemeleye? Aku manda mólo. ⸤Onone nanga unguma alieli pilielemele-na-kolo konopu topele naa tolemelemonga⸥ ono kolea kirina pungu molonge.” ⸤nirimu.⸥ \b \p \v 16 ⸤Aku nimbale yuni lipa mundumba serimu yemando ungu se pea nimbale:⸥ “Onone ungu ningíma pilipa limba yombomone nane ungu niliu ungumu pilipa limbala. Onone ungu ningíma naa pilipa ‘Olio pea molamili.’ naa nimba sembá yombomone na-kinia ‘Pea naa molambili.’ nimbála. Nando ‘Pea naa molambili.’ nimbá yombomone na ma-koleana lipa mundorumu ye kanumundu ‘Pea naa molambili.’ nimbála.” nirimu. Yesusini aku nimba pora sipale ‘Yunga kongonomo sende-pangi.’ nimba ono lipa mundorumu. \r 10:17-20 \s1 Ye Towapu Yopoko Yesusini Lipa Mundorumu-Yema Kelko Yando Oringi Semanemo (10:1-12 pea) \p \v 17 ⸤Walte⸥ Yesusini lipa mundorumu ye towapu yopoko yu molorumuna paa konopu siku yando ongole onone yundu ninguli: “Ye-Awilimu, olione nunga imbi lepole kuruma kepe olione ungu nirimuluma pilku liku seringi.” niringi. \p \v 18 Yesusini onondo nimbale: “Aku siku selko andoringi kinia ⸤kurumanga nokoli⸥ Setene kariapá mele sepa, topa mania mundorumu nane kanorundu. \v 19 Piliame! Ono tondolo se sirindu. Yombo nomba kondoli kongi-ka-wambiye molo kiriworo aku mélema ono naa kanoko kulungí kinia aku mélemane ono nanga yomboma ‘Unguri naa sepili.’ nimbu ono kanu tondolomo sirindu. Olio-kinia opa-tou ⸤Setene⸥ yu sika tondolo pulimú-na-kolo ono kanu tondolo sirindumunga yuni ono unguri manda naa sembá. \v 20 Aku-na-kolo aku sipu nikirumunga konopu naa siku, kuruma ononga ungumu pilku liku selemelemonga konopu naa siku; ⸤Pulu Yemone⸥ mulu-koleana ⸤molopa⸥ ononga imbima topa mondorumumunga konopu siku molangi.” nirimu. \r 10:21-24 \s1 Yesusini Pulu Yemo Kinia ‘Ange.’ Nimbale Kape Nirimu Semanemo \p \v 21 Yesusini Pulu Yemonga Mini Kake Sélimu kinia konopu awili-sepa sipale Pulu Yemondo nimbale: “Tata, Mulu Matolo Kinia Nokoko Moleno Ye Nokolimu, nane nu-kinia “Ange.” nikiru. ‘Olio pilipa kondoli pelemo. Olio oliolio ungumanga puluma pali pilipu kondolemolo.’ ningu pilielemele yomboma ono nane selio ulumanga pulumu ‘Naa piliangi.’ ningu naa ningu sirinu. Yombo bolango pame ⸤mele⸥ molko, nane niliu unguma komu sendeko molemele yomboma mindi nane selio ulumanga pulumu ‘Piliangi.’ ningu, ono ningu sirinu kanumunga nu kape nimbu “Peanga serinu.” nikiru. Sika Tata, nuni ‘aku sipa wendo ombá kinia konopu simbú.’ ningu aku siku serinumunga ⸤aku sipa wendo okomo.⸥” nirimu. \p \v 22 ⸤Pulu Yemondo aku sipa nimbale kelepa yombo moloringimando nimbale:⸥ “Mélema pali Tatane na sirimu. Yombo sene Malo paa sika molemo mele pilipa kanopa imbi silimú yombo se mólo; Lapane mindi yu kanopa imbi silimú. Yombo sene Lapa paa sika molemo mele pilipa kanopa imbi silimú yombo se mólo. Malone mindi kanopa imbi silimú; Malone ‘Lapa lipu ora siembo.’ nimbá yomboma ono Lapa kanoko imbi singíla.” nirimu. \p \v 23 Kanu-kinia yu lombili andoli yema ono onono moloringina pumba ‘Ono mindi piliangi.’ nimba onondo nimbale: “Ono mongone kanolemele mélema kinia uluma kinia kanolemele yomboma ono Pulu Yemone “Konopu peanga pepili molko kondangi.” nilimú aulkana molemele. \v 24 Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “U moloringi yomboma, Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yema kinia, ye nokoli kingima kinia, kanu yombo awisili kiniá ono mongone kanoko molemele mélema kinia uluma kinia kanongendo “Kanamola!” ningu moloringi-na-kolo naa kanoringi. Ono kiniá komuni pilku molemele mélema pilingindu “Piliámola!” ningu moloringi-na-kolo naa pilieringi.” nikiru.” nirimu. \r 10:25-37 \s1 Juda Yombomanga Opa-Tou Ye Sene Juda Ye Se Kondo Kolopa Lipa Tapondorumu Semanemo \p \v 25 Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilipa kondorumu ye sene ‘Yuni nimba kinjimbanje manda manjipu piliambo.’ nimba Yesusindu mangilipa pilipa nimbale: “Ungu Mane Sili Yemo, na nambi sembó kinia konde molopo kondopo mindi puli ulu-pulumu limbuye?” nirimu. \p \v 26 Yesusini yundu nimbale: “Pulu Yemonga ungu-manema Mosisini bokuna torumu bokuna kanokole nambolka nimba molemo kanolenoye?” nirimu. \p \v 27 Yemone pundu topa nimbale: “Pulu Yemonga ungu-manemane nimbale: \q1 ‘Onone ononga kamelema kinia, \q2 ononga minima kinia, \q3 ononga tondoloma kinia, \q4 ononga pilipa kondolima kinia, \q1 akumane Ye-Awili Yawe ononga Pulu Yemo manjiku \q2 tondolo munduku konopu mondangi.’ \m nimba pepa, \q1 ‘Onone onono yu-mele-mele konopu mondoko \q2 ononga kangimu onono \q3 kondo kolko nokolemele mele \q1 aku sikula pulu lemó yomboma \q2 konopu mondoko nokoko molangi.’ \m nimba pelemo.” nirimu. \p \v 28 Yesusini yundu nimbale: “Nu paa sika nikinumu. Nu aku siku senu liemu molopa mindi puli aulkana puni.” nirimu. \p \v 29 Aku-na-kolo Pulu Yemonga ungumanga puluma pilipa yomboma mane sili yemone ‘Yombomane ‘Na paa pilielemo yemo’ ningu piliangi.’ nimba kelepa nimbale: “Nanga pulu lemó yomboma namele?” nirimu. \p \v 30 Yesusini ungu se pundu topa nimbale: \p “Juda ye se kolea-awili Jerusalleme mundupa kelepa kolea-awili Jeriko pumbá purumu kinia wa noli yema ongo yunga mulu-maminia toroko kulku liku yu toko taltoko ono puringi. \v 31 Kanu-kinia Pulu Yemo popo tondoli ye se kanu aulkamonga maniando pumbá pumbale nirimumuni, yemo aulkana lierimumu omba kanopale yu lierimuna siye kolopa aulka kiririma ekendonga omba purumu. \v 32 Pe aku sipala Pulu Yemonga kongono sendeli talape LLipai ye se yemo toko taltoringina omba kanopale yu liepili siye kolopa aulka kiririma ekendonga omba yu purumula. \p \v 33 Aku-sipa na-kolo Sameria ye se kanu aulkana pumbá ombale yemo lierimuna omba kanopale yu kondo kolopa, \v 34 lierimuna nondopa pumba kangi toringimanga wambola kinia no-waene kinia ondopa kandondopale banisini ka tondopale nirimumuni, pe yuni yu kangulupa ola lipa yunga kongi-dongi bulu-mingina ola taltopa memba pumbale yombo ponenge ongo pe-pu-pu seringi ulka senga memba pumba taltopa nokopa molorumu. \v 35 Peringili kinia ipulieli-u yu pumbá sepale nirimumuni, kou paip kina mele wendo lipa ulka pulu yemo sipa nimbale: “Yu nokoko kondoyo. Pe i sikiru koumu manda naa sepa nunga kou mare olandopa pumu liemu pe kelepo yando ombole nunga kou pundu tombo.” nimba Sameria yemone nirimu.” ⸤nimba Yesusini aku nirimu.⸥ \p \v 36 ⸤Aku nimba Yesusini kelepa nimbale⸥ “I ye yopoko ongo puringimanga ye wa nolimane toko taltoringi yemonga pulu lierimu yemo nawe? ⸤Juda ye u-pulu-pulu ongo kanoko we ongo puringili yetolonga se molo Juda yomboma-kinia anju yando konopu kiri panjilimili yombomanga ye akilepa orumu yemoye⸥?” nimba mangilipa pilierimu. \p \v 37 Pulu Yemonga ungumanga puluma pilipa yomboma mane sili yemo yuni nimbale: “Yemone yu we kondo kolorumu yemo lémo.” nirimu. \p Kanu-kinia Yesusini yundu nimbale: “Nu pungu aku siku se-pu.” nirimu. \r 10:38-42 \s1 Yesusi Kinia Ambo Mata Mariatolo Pea Moloringi Semanemo \p \v 38 Kanu-kinia Yesusi kinia yu lombili andolima kinia ono ongo punguli kolea senga pumba ambo Mata yunga ulkana “Pea molamili ou.” nirimu kinia yu akuna purumu. \v 39 Mata yunga genu Maria molopale yu Yesusini ungu peanga nilimú nimbámo ‘Piliambo.’ nimba Yesusi molorumuna omba nondopa mania molopale nirimumuni, Yesusi ungu nimba molorumu mele yu pilipa molorumu. \p \v 40 Aku-sipa na-kolo Mata yuyu kere-langi kalondopa, kongono sepa molopale yu kongono takaraki lierimu-kulu kanu kongonomo mindi pilipale Yesusi molorumuna pumba nimbale: “Ye-Awilimu, nanga genu na lipa naa tapondokomo-na na nanu mindi kere-langi simbundu kongono sepo molkoro kanokole kondo naa sekemoye? Yuni na ‘Omba lipa tapondopili.’ ni.” nirimu. \p \v 41-42 Aku nirimu kinia pilipale Yesusini yundu pundu topa nimbale: “Ambo Mata, ulu awisili mele nu konopu awisili kimbu siku konopu umbuna sepili moleno-na-kolo ulu selu mindi nu naa pilku seleno. Kanu ulu peangamo Mariane ‘Sambo.’ nimbale ⸤nanga ungumu pilipa⸥ molemo. Kanu ulu peangamo yuni naa sembá aulka se mólo.” nirimu. \c 11 \r 11:1-13 \s1 Pulu Yemo Kinia Ungu Nimbu Mawa Semolomonga Ungu Se \p \v 1 Walte, kolea senga, Yesusi yu Pulu Yemo kinia ungu nimba molopale pe nimba pora sirimu kinia yu lombili andoringi ye sene yundu nimbale: “Ye-Awilimu, olio Pulu Yemo kinia ungu nimulú mele mane sieni. ⸤No Lindeli⸥ Jono yu lombili andoringi yema mane sirimu mele olio aku siku mane sieni.” nirimu. \p \v 2 ⸤Aku sipa nirimu kinia pilipale⸥ Yesusini onondo nimbale: “Ono Pulu Yemo kinia ungu ningíndu i-siku mele niengi: \q1 “Tata, \q2 yombomane ‘Nu imbi ola molopa, \q3 ye kake seli peangamo moleno.’ ningu molangi. \q1 Nu ye nokoli kingimu molko \q2 yomboma nokoni walemo wendo opili. \q1 \v 3 Kiniá kepe pe alieli kepe \q2 olio nomolo kere-langima siyo. \q1 \v 4 Yombomane olio seko kinjilimili kinia \q2 siye kolopo ungu se naa selemolo kene \q1 olione nu sepo kinjilimulu kinia \q2 nuni aku sikula siye kolko \q3 olio ungu se naa seyo. \q1 Olio ‘Ulu sene kondi topili.’ naa nieni.” \m ningu aku siku niengi.” nirimu. \p \v 5 Aku nimba pe onondo ungu se pea nimbale: “Nu nunga pulu lemó yombo se paa ipulieli awi-amburumi molombana pungu yundu ninguli: “Ano, ga mare siyo. \v 6 Ye ponenge se kolea senga pumbándo nanga ulkana pemba okomo-na-kolo na ga se naa lemó kene nuni na ga mare si.” nilina kinia \p \v 7 yuni nundu nimbale: “Nuni na umbuna se aku siku naa si.” nilka. “Bolangoma kinia u ulka-kuna sipu uru pemulu kene na ola molopo wendo ombo mélse nu manda naa simbú, mólo.” nilka. \p \v 8 Nane onondo nimbu sikiru: “Yu gena molemomonga ola molopa ga naa silka-na-kolo nuni yu kimbu-kimbu siku mawa selinamonga yu siye kolopa wendo omba ga silka.” nikiru. \p \v 9 Aku selkamonga ono ⸤nanga lombili andolima⸥ndo ungu se pea nikirula: “⸤Lapa, Mulu-Koleana Molemo Yemo,⸥ mélema mawa seko “Si.” niengi. Aku senge kinia mélema sika simba lingí. ⸤Lapa molemona⸥ mélema korangi. Aku senge kinia mélema sika kanoko lingí. Ulka-kerepuluna gilku “Sukundu wamili.” niengi. Aku ningí kinia “Sukundu waa.” nimba ulka-kuna lindimba. \v 10 Mawa senge mélema sika simba lingí, koronge mélema sika kanoko lingí, “Sukundu wamili.” ningí kinia sika ulka-kuna lindimba. Aku sembá kene aku saa.” nikiru. \p \v 11 Ononga ye se yunga malo ombale “Tata, oma se nambo si.” nimbá kinia yunga lapane wambiye se simbaye? \v 12 Molo kangomone “Tata, kera-mulu se nambo si.” nimbá kinia yunga lapane kiriworo molo makena se lipa simbaye? \v 13 Pe ono kiri-kiri molemele yombomane aku siku ononga bolangoma méle peangama silimili liemu, ononga mulu-koleana molemo Lapamone ⸤méle paa olandopa simbamo.⸥ Yombomane yundu “Mini Kake Sélimu olionga konopuna omba pepili si.” ningu mawa senge yomboma yuni ono simba lingí.” nirimu. \r 11:14-23 \s1 “Yesusi Kinia Kurumanga Nokoli Setene Kinia Kopu Seko Kongono Selembele.” Niringi Semanemo \p \v 14 Walte ye se yunga konopuna kuru se molorumu-na ungu manda naa nirimu kinia Yesusini kanu kurumu makoromba makororumu. Kurumu wendo omba ultu purumu kinia kanu yemo ungu nirimu. Aku serimu kanokole yombomane mini-wale munduku moloringi. \v 15 Aku-sipa na-kolo yombo mare ⸤Yesusi-kinia konopu kiri panjeringi⸥ kanumane ninguli: “Kurumanga nokoli Belsipuli Yesusinga konopuna molopale yu tondolo silimú-na yuni kuruma topa makorolemo.” niringi. \v 16 Yombo marene Yesusi manda manjiku “Nambolka nimbánje.” ningu yundu ninguli: “Nu sika Pulu Yemone ‘Kongono sendani.’ nimba lipa mundorumunje kanamili, mulu-koleana ⸤Pulu Yemone mindi manda sembá⸥ ulu-tondolo se sei.” niringi. \p \v 17 Onone aku siku konopumane pilieringi mele Yesusini pilipale ‘⸤Yesusi Setene-kinia opa-tou moloringilimunga Setenene yu naa lipa tapondolka mele paa piliangi.’ nimba⸥ onondo nimbale: “Yombo talape se konopu seluna naa pupili molko suku-singina ówa panjiku ono onono opa seko lupa lupa molemele kinia kanu talapemo pora nilimú. ⸤Molo⸥ ulka seluna pelemele yomboma konopu seluna pupili naa molko ono onono opa selemele kinia kanu yombo talapemo sungu siku lupa lupa molonge. \v 18 Aku sipala, Setenene yunga kuru se makorolkanje aku selkamonga yunga talapemo kinia opa mele selka. Pe yunga talapemo nambi sepa manda molemoláye? ⸤Pora nilka.⸥ Onone nando “Belsipulini yu lipa tapondolemo-na yuni kuruma makorolemo.” nikimili kanumu. Sika aku selkanje Belsipuli yunga talapemo pora nilka. \p \v 19 Ungu se piliangila. Nane Belsipulinga tondolomone kuruma makorolio liemu ononga yemane nawenga tondolomone kuruma makorolemeleye? Akumunga, ⸤ononga ye kuruma makorolemele yemane ‘Pulu Yemone olio tondolo silimú-na olione kuruma makorolemolo.’ ningu pilielemele-na⸥ onone nando i nikimili unguma kanu yemane pilku apurukuli “Ono kolo tokomele.” ningí. \v 20 Aku-sipa na-kolo sika Pulu Yemone na tondolo silimú-na nane kuruma makorondu liemu Pulu Yemo ye nokoli kingimu molomba walemo ono molemelena koronga wendo omu.” ⸤nirimu.⸥ \p \v 21 “Ye enge nili sene opa mélema ambolopa yunga ulkamo nokopa kondolemo kinia ye sene we manda sukundu omba mélema wa naa limú. Yunga ulka lemó mélema manda lemó. \v 22 Kanu ulka nokolemo pulu yemone ‘Nanga opa mélema ambolopole nanga mélema manda nokopo kondombo.’ nilimú-na-kolo yunga opa-tou ye se tondolo olandopa pulimúmu omba yu tomba sepale opa-toumuni ulka nokolemo yemo topa mania mundupa yu ambololemo opa mélema anju lipa, yunga ulkana lemó mélema lipa memba pumba yunga pulu lemó yomboma moke sepa silimú. \p \v 23 Na naa lipa tapondolemo yombomone na-kinia opa-tou molemo. Yombo sene na lipa tapondopa ⸤kongi sipisipima⸥ sukundu naa limú yombomone ⸤kongi sipisipima⸥ topa bulu-balu silimú.” ⸤nirimu.⸥ \r 11:24-26 \s1 Kuru Se Yombo Senga Konopuna Kelepa Orumu Semanemo \p \v 24 ⸤Yesusini ungu se pea nimbale:⸥ “Kuru se ye senga konopuna wendo ombale, no naa mololi koleamanga pumba manda koro molomba kolea-kolo se korolemo. Se naa kanopa lendepa yuni nimbale: ‘Na u molopole wendo ondu ulkana kelepo pambo.’ nimbá. \v 25 Aku nimbale yu omba yu u molopa purumu ulkamo kanolemo kinia, ulka pole lepa sepa peanga sepa we lemó kinia kanopale nilimúmuni, \v 26 yu kelepa anju pumbale, kuru kara puli paa olandopa yopoko-pakara lipa memba omba ono pea kanu ulkana sukundu pungu molemele. Kanu-kinia kanu yemo u molopa kinjilimú-na-kolo pe paa kamu olandopa mele molopa kinjilimú.” nirimu. \r 11:27-28 \s1 Yomboma Konopu Singí Aulkamo Yesusini Nimba Sirimu Semanemo \p \v 27 Yesusini aku sipa nimba molopili maku toko moloringina ambo sene ungu tondolo sepa nimbale: “Nu paa seko kondolenomonga ambo nu memba ame sirimumu yu Pulu Yemone “Konopu peanga pepili molko kondangi.” nilimú aulkana molemo.” nirimu. \p \v 28 Yesusini nimbale: “Sika na-kolo yombo Pulu Yemonga ungumu pilku liku seko molemele yomboma ono Pulu Yemone paa olandopa “Konopu peanga pepili molko kondangi.” nilimú aulkana molemele.” nirimu. \r 11:(16),29-32 \s1 Yesusindu “Nu Sika Pulu Yemone Lipa Mundorumunje Kanamili, Ulu-Tondolo Se Sei.” Niringi Kinia Yesusini Pundu Topa Nirimu Mele Semanemo \p \v 29 Yesusi molorumuna yombo awisili sukundu sukundu ongo liku maku toringi kinia yuni onondo nimbale: “Kiniá mana molemele yomboma yombo-kirima mindi molemele. Ono seko kinjiku Pulu Yemo liku bulu silimili yombomane “Na molopo niliu mele sikanje, kanamili kene Pulu Yemone mindi ulu-tondoloma manda selemo mele sei.” ningu na mawa selemele. Aku-sipa na-kolo ⸤na Pulu Yemo kinia kopu sepo kongono selembolo mele lipa ora simba ulu⸥ se wendo naa ombá. ⸤Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yomboma nimba sirimu ye⸥ Jona-kinia wendo orumu ulu akumuni mindi lipa ora silimú manda kanonge. \v 30 Jona-kinia ⸤oma awili se-kinia⸥ ulu-tondolo se wendo orumu ulumuni Ninipa yomboma-⸤kinia ulu umbuna se wendo ombá mele⸥ lipa ora sirimu aku sipa mele Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo-kinia ulu-tondolo se wendo ombá ulumuni kiniá molemele yomboma-kinia ulu se pe wendo ombá mele lipa ora simba. ⸤Lipa ora simba ulu se lupa wendo naa ombá, naa kanonge.⸥ \p \v 31-32 “U kolea-awili Ninipa yomboma ⸤sika molko kinjeringi-na-kolo Pulu Yemone ungu-umbu tondorumu mele⸥ Jonane ⸤pilipa⸥ pumba Ninipa yomboma nimba sirimu kinia pilkuli seko kinjeringi mele kanoko kiri pilku konopu topele toko molko kondoringi. Aku seringimunga kiniá molemele yombomane Jonanga olandopa ye se ya molemo yemonga ungumu pilku mokoli seko naa pilielemelemonga kote walemo pe wendo ombá kinia Ninipa yombomane kotena gilku, kiniá molemele yombomando “Seko kinjeringi. Mindili nonge kinia papu.” ningí. \p “U ⸤olio Isirele yombomanga ye nokoli kingi⸥ Sollomono yu ye paa tondolo se molopa, yu ungu lupa lupama pilipa kondolimu pepili molorumu mele kolea Sipa nokorumu ambo nokoli kuwinimu pilipale, Sollomonone ungu peangama mindi nirimu mele pilimbando yu kolea suluna molopale ⸤Sollomono molorumuna⸥ wale awisili aulkana pelepa orumu. Aku sipa serimumunga, ye nokoli Sollomononga olandopa ya molemo yemone nilimú ungumu kiniá mana molemele yombomane naa pilku, mokoli selemelemonga kote walemo wendo ombá kinia kolea Sipa ambo nokoli kuwinimuni nimbale: “Nane Sollomonone ungu peanga nirimu mele pilimbundu aulka suluna orundu-na-kolo Sollomononga olandopa molorumu yemone nirimu ungumu ono naa pilku, mokoli seringi yomboma aku seringimunga ono papu mindili nonge.” nimbá.” ⸤nirimu.⸥ \r 11:33-36 \s1 Pa Sélimunga Ungu Mare \p \v 33 ⸤Aku nimbale Yesusini ungu se pea nimbale:⸥ “Yombomane sepe-llame kandokole loyakolona naa taltoko, mingina sukundu naa taltokole nilimilimuni, ‘Ulkana sukundu pa sepili. Yombo ongema kolea kanangi.’ ningu polona ola taltolemele.” ⸤nirimu.⸥ \p \v 34 Nunga mongomo nunga kangimunga sepe-llame mélemo. Aku kene nunga mongo peanga gilimú kinia nu kangi pali pa sepili moleno kinia nu molko kondoleno. Aku-sipa na-kolo nunga mongomo kiri lemba kinia nunga kangi pali simbulu topili andoni. \v 35 Akumunga, nunga kangina pa seli pembamo ‘topele topa simbulu naa topili.’ ningu ⸤kangi pa sepili molemo mele molko kondoyo⸥. \v 36 Nunga kangina pa sepa sengepea sepili molko simbulu selu kepe naa topili moloni kinia nunga kangi konopuma pali pa sepili moloni. Sepe-llame pa selemo kanolemolo mele nunga kangi konoputolo pa sepili moloni.” nirimu. \r 11:37-54 \s1 Parisi Yema Kinia, Pulu Yemonga Ungu-Manemanga Puluma Pilku Kondoringi Yema Kinia, Yesusini Iri Tombando Ungu Talo-Pakara Nirimu Semanemo \p \v 37 Yesusini ungumu nimba pora sirimu kinia kanu Parisi yemanga sene Yesusindu nimbale: “Kere-langi pea nambili ou.” nimbale yu-kinia pumba kere-langi nombando mania molorumu. \v 38 Aku-sipa na-kolo yu u ki kulumiye naa topale ga we norumu kanopale kanu Parisi yemone konopu awisili kimbu sirimu. \p \v 39 Yesusini ⸤yu konopu kimbu sirimu mele⸥ pilipale ⸤ungu-iku mele topa⸥ yundu nimbale: \p “Ono Parisi yema pellete kinia kapo kinia ultukundu kulumiye tolemele-na-kolo akumunga sukundu, ononga konopumanga sukundu mele, kalaro awisili molemo. Ulu-pulu-kirima kinia, mélema wa limili ulu-pulumu kinia akuna pelemo. \v 40 Ono paa aroma tolemele. Kangi serimu yemone konopumu pea naa serimuye? ⸤Peatolo serimu kene⸥ ono kangi no leko kake sepili molemele mele aku siku ononga konopu kake sepili molongi liemu peanga. \v 41 Ono konopu topele tokole yombo koropama kondo kolko ononga taltolemele mélema singí kinia ononga konopu kalaro molemomo kolali sepa kake sepili molonge mele yombomane kanonge.” ⸤nirimu.⸥ \p \v 42 Parisi yema, ono mindili nongo paa molko kinjingí! Onone kaliana olemo mele kangama elkepa kulua kemu aku sipa mélema mengo kambu toko rureponga talo rureponga talo ningu liku taltokole selu selu ningu wendo liku ‘Pulu Yemonga kongono sendeli yema siemili.’ ningu silimili. Pulu Yemone aku siku ‘Saa.’ nirimu mele ono papu selemele-na-kolo ulu olandopa uluma naa selemele. We-yomboma kondo naa kolko, Pulu Yemone yomboma konopu mondolemo mele ono manda manjiku yomboma konopu naa mondolemele. Aku siku ulu olandopa mele selemolánje peanga. Kiniá ulu maniandopama selemele mele munduku naa kelkole aku uluma kinia ulu olandopama kinia peatolo selemolánje peanga. Aku-sipa na-kolo aku siku naa selemelemonga ono mindili nongo paa molko kinjingí! \p \v 43 Parisi yema, ono Juda yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilielemele ulkana sukundu punguli mania molongendo ye awilima molemele polo peanga akuna ‘molamili.’ ningu mendo pungu polo akuna konopu siku molemele. Yomboma maku toko molemele koleamanga mongo-kenge seko andonge kinia ‘We-yombomane olio kanoko kape niengi.’ ningu pilkuli konopu siku pilku molemelela. Aku selemelemonga ono mindili nongo paa molko kinjingí! \p \v 44 “⸤Parisi yema,⸥ ono yombo óno-kolea senga ‘Yombo inia óno selemele.’ ningu naa pilku walu siku kimbu kululimili mele ono aku siku molemelemonga mindili nongo paa molko kinjingí!” nirimu. \p \v 45 Yesusini aku sipa nirimu pilkuli Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilipa kondorumu ye sene yundu nimbale: “Ungu Mane Sili Yemo, ‘Nuni Parisi yema aku siku iri tokonomonga olio kepe iri tokono.’ konopu lekemolo.” nirimu kinia pilipale \p \v 46 Yesusini kelepa ono ⸤iri topa⸥ nimbale: “Sika nikinu. Ono Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku kondoli yema mindili nongo paa molko kinjingíla! Onone ungu-mane siku ‘Saa.’ nilimili mele we-yomboma ono pilkuli sengendo umbuna kololemele. Aku siku umbuna awisili mindili siku menge mele ‘Meangi.’ ningu sikuli onone onono kanga-kolte kepe ‘Lipu tapondopo meamili.’ naa ningu molemelemonga ono ⸤kepe⸥ mindili nongo paa molko kinjingíla! \p \v 47-48 “⸤Ono Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku kondoli yema,⸥ ononga anda-kolepalimane Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yema toko kondoringi. Kiniá, yandopa, ono kanu yema óno seringi koleama au silimili. Anda-kolepalima onone kanu yema toko kondoringi pilku peanga pilkuli pe kiniá ono kanu yema ‘Papu toko kondoringi.’ ningu onone óno seringi koleama au silimilimunga ono mindili nongo paa molko kinjingí! \p \v 49 “⸤U ononga anda-kolepalimane aku siku seringi, kiniá onone aku siku selemele⸥monga Pulu Yemo yuyu ungu pali pilipa kondoli yemone u nimbale: “Nane ye mare ungu-umbu tondopo ‘Onone yomboma ningu siengi.’ nimbu lipu mundupu, ye mare ‘Nanga kongonomo sende-paa.’ nimbu lipu mundumbu kinia yombomane mundumbu yemanga mare mindili siku, mare toko kondonge.” nimba Pulu Yemone nirimu. \p \v 50-51 “Koro-u Pulu Yemone ma kokele sepa wamorumu kinia onone Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi ye kanuma toko kondoko, pe yandopa yandopa kanu sili yema pali toko kondoringi. Koro-u Atame malo Epele toko kondoko, pe yandopa yandopa kanu sili ye lupa lupama toko kondoleko pungu, pe kamu Pulu Yemone ungu-umbu tondorumu unguma pilipa yomboma nimba sirimu ye Sekaraya Pulu Yemo ⸤popo toko kaloli⸥ ulka-tembelena sukundu toko kondoringi. Kanuna sukundu suluminia kake sélimu anjukundu lepa, Pulu Yemo popo toko mélema kaloringi polomo yakondo lierimu, kanu suku-singina yu toko kondoringi. U moloringi yombomane kanu yema toko kondoringimunga Pulu Yemone ono sika “Mongo liltingi kene mindili nangi.” nirimu-na-kolo kiniá molemele yomboma ono Pulu Yemone kote pilipale anda-kolepalimane aku siku seringimunga ono “Mongo liltingi kene mindili nangi.” nimbála. \p \v 52 Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku kondoli yema, onone ungu-manemanga puluma pilku kondolemele-na-kolo “We-yombomane naa piliangi.” ningu ono pilingí aulkamo pipi silimili. Ono Pulu Yemonga bokuna molemo ungumu alieli kanolemele-na-kolo apurukuli Pulu Yemone “‘Ye se ono nokopa kondopa lipa tapondopili.’ nimbu, nimbu taltopo lipu mundumbu.” nirimu yemondo nimba bokuna molemo unguma kanokole pilku sundulimili. Sumbi siku pilingí aulkamo ono naa pulimili; bokuna kanu yemondo nilimú unguma ‘Piliamili pamili.’ ningu molemele yombo lupama pilingí aulkamo “Mólo.” ningu pipi silimilila. Aku selemelemonga ono mindili nongo paa molko kinjingí!” nirimu. \p \v 53-54 Yesusini ⸤aku ungumu nimba pora sipale⸥ aku ulkamo mundupa kelepa pumbá purumu kinia yuni iri torumu ye Parisima kinia Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane siringi yema kinia onone ‘Yu ungu nambolka ungu mare pea nimbale, yu ungu nimba kinjimba kinia yu kote sendemolo.’ ninguli onone ungu lupa lupa awisili popenge seko mangilku pilkuli “Pundu toko ni.” ningu tondolo munduku niringi. \c 12 \r 12:1-3 \s1 Yesusini “Parisi Yema Selemele Mele Manda Manjiku Naa Sangi.” Nirimu Semanemo \p \v 1 Kanu-kinia Yesusi molorumuna yombo tausini awisili liku maku toko gilieringina ekelepa sepili gilieringi kinia yu lombili andoringimando u kumbi lepa nimbale: \p “Ono liepi-liepi topo, ‘Parisi yema pellawa akoli méle isi taltolemelemo kanoko kondaa.’ nikiru. Ononga isi taltolemele akumu onone ⸤ “Pulu Yemonga ulu peangama selemolo.” ningu⸥ kolo toko topele-mapele tolemele ulumu. ⸤ ‘Akumu manda manjiku naa sangi.’ ⸥ nimbu liepi-liepi tokoro. ⸤Parisi yemane sika seko kinjiku molemele mele kamu lopi manda naa senge.⸥ \v 2 Aki tolemo ulumanga selu kepe pe aki naa topa pali mona lemba. Lopi selemo ulumanga selu kepe pe lopi naa sembá. Kanu uluma kinia unguma pali yombomane pali pilingí. \v 3 Simbulu tolina ungu niringima yombomane pa selina pilingí. Ulka suluminiana ungu ólo toko niringi unguma ulka imuna ola gilku ru ningu ningí.” ⸤nirimu.⸥ \r 12:4-7 \s1 Pulu Yemo Mindi Pipili Kolangi Ungu Se \p \v 4 Nanga pulu lemó yomboma, onondo ungu se nimbu siembo: “Kangimu mindi toko kondokole pe kelko minimu pea ulu se manda naa senge yomboma pipili naa kolangi.” nikiru. \v 5 Aku-na-kolo ono paa pipili kolonge yemo nimbu siembo: “Kangi topa kondopale pe mini pali sepe-koleana manda topa mundumba ⸤Pulu Yemo⸥ yu pipili kolangi. Paa sika nimbu sikiru. Yu pipili kolangi.” nikiru. \p \v 6 Kera kaltendepele paa kangamo molemo, topo toko lingíndu kera se-pakara kou kololi talo mindi pulimú kanumu. Aku-na-kolo Pulu Yemone kanu kerama nokombando komu naa silimú. \v 7 Piliame! Ono ⸤na lombili andolima⸥, ononga penge-indima kepe yuni koronga selu selu nimba pali kambu torumu. Kera kaltendepele yu kou paa koltalo mele pulimú-na-kolo kanu keramo Pulu Yemone kanopa molemo. Ono yomboma paa olandopa awilima kanopale ono paa nokopa kondopa molomba ⸤kene pipili naa kolaa.⸥” ⸤nirimu.⸥ \r 12:8-12 \s1 “Olio Yesusinga Yomboma Molemolo.” Nimulúndu Pipili Naa Kolamili Ungu Se \p \v 8 Nane onondo ungu se nimbu siembo: “Yombo sene yombomanga kumbikerena ola gilipa ‘Na Yesusinga yombomo molio.’ nimbá kinia pe Pulu Yemonga angellomanga kumbikerena Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemone ola gilipa “Kanu yombomo nanga yombo se.” nimbála. \v 9 Aku-sipa na-kolo yombomanga kumbikerena “Yesusi yu nawe? Yu na naa pilkiru.” aku sipa nimbá yombomo pe Pulu Yemonga angellomanga kumbikerena Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemone “Aku yombomo yu nawe? Yu na naa pilkiru.” nimbála. \p \v 10 Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo ungu-taka tondopa ungu nimba kinjilimú yombomo aku sipa ulu-kiri selemoma ⸤Pulu Yemone⸥ ‘Mania pupili.’ nimba siye kolomba. Aku-sipa na-kolo Mini Kake Sélimu ungu-taka tondopa, ungu nimba kinjipa, yunga imbimu marake selemo yombomo aku sipa ulu-kiri selemomo ‘Mania pupili.’ naa nimba, paa siye naa kolomba.” nikiru. \p \v 11 Kanu-kinia pe ono ⸤nanga yomboma molonge kanokole⸥ ono ongo ka siku, ono maku toko Pulu Yemonga ungumu pilielemele ulkamanga ye awilima kinia, ye nokolima kinia, gapomano ye awilima kinia ono molongena ono mengo pungu kote sendenge kinia ‘Kotena nambolka unguri nimulúnje? Olio ungu se mangilku pilingí kinia nambolka unguri pundu topo nimulúnje?’ ningu mini-wale naa mundangi. \v 12 Akuna Mini Kake Sélimuni onone anju ningí mele mane simba kene mini-wale naa mundangi.” nirimu. \r 12:13-21 \s1 Ye Kamako Sene Aroma Topa Serimumunga Ungu-Ikumu \p \v 13 Yesusi molorumuna liku maku toringi yombomanga ye sene yundu nimbale: “Ungu Mane Sili Yemo, nanga genumu kinia oltonga lapane sirimu monge-mélema yuni ‘Na mare moke sepa sipili.’ ni.” nirimu. \p \v 14 Aku-na-kolo Yesusini yundu pundu topa nimbale: “Yemo, ‘Nane ononga kote pilindiku ononga mélema moke sendei.’ nimba nawene na nimba taltorumuye? Yombo sene nando aku sipa naa nirimu kanumu. Nanga kongono se mólo.” nirimu. \p \v 15 Aku nimbale yuni onondo kelepa nimbale: “‘Méle awisili lipu taltopo kamako molambo.’ ni naa ningu, ‘Mélema lili ulu-pulumu yu ulu-pulu-kirimu kene aku naa sambo.’ konopu leko molangi. Yombo sene méle awisili lipa taltolemomonga mini pali konde molopa kondomba aulkamo naa lemó.” nirimu. \p \v 16 ⸤Aku nimbale Yesusini ‘Onondo nikiru ungumanga pulumu kamu piliangi.’ nimba⸥ yuni ungu-iku se topa nimbale: \p “Walte ye kamako se molopale yunga kaliana kere-langi paa awisili orumu. \v 17 Akumunga yuni yuyu nimbale: “Kere-langi taltolio ulkama pali sengepea semu, kere-langi awisili kakena lepa we lemó kene nane nambi samboye?” nirimu. \v 18 Pe kelepa yuni yuyu nimbale: “Kiniá na piliporo. Na i-sipu sambo. Na kere-langi taltolio ulkama sikisipuli kere-langi taltombo ulka paa awilima kelepo takopole akumanga nanga rasi-witi kinia kere-langi kinia nanga kaliana olemo kere-langima pali taltambo. \v 19 Akuna taltopole na nanu pilipu nimbúndu: Na papu. Na kere-langi awisili, kalia awisili omba pumbá kinia nombo molombo mele lemó kene koro molopo, kongi nombo, no-waene nombo, konopu sipu molambo.” nirimu. \v 20 Aku-sipa na-kolo Pulu Yemone kanu yemondo nimbale: “Ye aromamo. Kiniá ipulieli nane nunga minimu ombo limbu kinia nunga taltoleno mélema nawene limbaye?” nirimu.” ⸤nimba Yesusini nirimu.⸥ \p \v 21 ⸤Ungu-ikumu topa pora sipale ungu se pea nimbale:⸥ “Aku sipa mele, ‘Na méle kande-kandema taltolio.’ nilimili yomboma Pulu Yemone ono kanopale ono yombo koropa pulima nimba pilielemo. Pulu Yemo kanopa peanga pilielemo ulu-puluma naa seko molemele yomboma ononga minima koropa pupili mele molemele. Kanu yomboma ono aku ungu-iku tokoro yemo mele molemele.” nirimu. \r 12:22-31 \s1 Yesusini Yu Lombili Andoringimando “Mini-Wale Munduku Konopu Awisili Naa Leaa.” Nirimu Ungumu \p \v 22-23 ⸤We-yombomando⸥ aku sipa nimbale Yesusini yu lombili andolimando kelepa nimbale: “⸤Kolonge kinia mana-mélemane ono naa lipa tapondomba⸥ kene nane onondo ungu se nimbu siembo: ‘Kangikundu molopo kondamili.’ ningu konopu awisili kimbu naa siengi. Kere-langi nongemonga kepe no nongemonga kepe mulu-maminia pakongemonga kepe akumanga konopu awisili kimbu siku naa molangi. Ono manda molonge mele olandopa, kere-langi nonge mele maniandopa; ononga kangi yu olandopa mele, mulu-maminia pakonge maniandopa mele kene kere-langi nonge mele kinia, mulu-maminia pakonge mele kinia, konopu awisili kimbu naa siengi. \v 24 Kerama kaname. Kere-langi se panjikuli nou lemó kinia liku mengo ulkando pungu taltoko naa nolemele-na-kolo Pulu Yemone kerama kere-langi silimú. Kerama we-méle, ono yomboma olandopamonga yuni ono paa nokomba. \v 25 Ononga yombo sene konopu awisili kimbu simbamone yu kolomba ena se manda ‘We liepili.’ nimbáye? Manda naa nimbá. \v 26 Onone ulu kanga-kolte aku sipa mele se manda naa selemelemonga ulu wema ono nambi semu-na konopu awisili kimbu siku molemeleye? \p \v 27 Pellawa sindima kaname. Pellawa sindimane kongono kála seko naa seko, mulu-maminia se seko naa wamolemele-na-kolo pellawa sindima molemele mele olandopa, ⸤ye nokoli kingi⸥ Sollomono kongono awisili sepale wale paa peangama pakopa au nirimu mele maniandopa. \v 28 Era sindi tolemoma kiniá-mele molemo, opali-mele poroko sepena kalolemelema Pulu Yemone aku sipa nokopa kondolemo liemu ono ‘Pulu Yemone olio manda nokombanje?’ ningu kanga-kolte mindi pilielemele yomboma pakonge mélemanga yuni manda lipa naa tapondombaye? Ono lipa tapondomba. \p \v 29 “⸤Pulu Yemone kerama kinia era sindima kinia aku we-mélema aku sipa nokolemo⸥ kene ono konopu awisili kimbu sikuli ‘Es, kere-langi se sena lipu nomolonje?’ ; molo ‘No sena kolopo nomolonje?’ ningu pilku naa molangi. \v 30 Pulu Yemonga yomboma naa molko ultukundu molemele yombomane aku siku selemele-na-kolo ononga Lapa ⸤Pulu Yemone⸥ ono yunga yombomanga méle mólo tolemoma kanopa molemo ⸤kene ono kere-langi nongemanga kinia méle pakongemanga kinia konopu awisili kimbu naa siengi⸥. \v 31 ⸤Pulu Yemo⸥ ye nokoli kingimu molopa yomboma nokolemo uluma ‘Kumbi lepo sambo.’ konopu leko molangi. Aku senge kinia yuni we-mélema kepe ono simba.” ⸤nirimu.⸥ \r 12:32-34 \s1 Méle Kande-Kandema Mulu-Koleana Taltolemolomonga Ungu Se \p \v 32 Nanga kongi sipisipi koltalo, ononga Lapa walte ye nokoli kingimu molopa yomboma nokomba kinia ‘Ono pea ye nokolima molko yomboma nokangi.’ nimbá. Yu aku sipa sembando konopu sipa molemomonga pipili kolko naa molangi. \v 33 Akumunga ono taltolemele mélema kou-mone liku aku kou-mone lingíma yombo koropama moke seko siengi. Aku siku sekole pe kou kamu mania naa puli koumu liku taltoko, méle kande-kandema liku mulu-koleana ⸤pe pungímunga⸥ taltoko sangi. Akuna wa lili yema ongo wa naa liku, koka molo lurinia melemane ongo seko kinjiku naa senge. Ono akuna taltonge mélema kamu manda lemba. \v 34 Ononga taltolemele mélema lemó kolea akuna ono konopumane pilku konopu mondoko molemele kene ⸤ ‘mulu-koleana mindi mélema liepili.’ ningu molangi.” nirimu⸥. \r 12:35-48 \s1 Yesusi Wale Talo-Sipa Kelepa Ombámonga “Kongonomo Mimi Siku Seko, Nokoko Kondoko Molangi.” Nirimu Ungu-Iku Talo \r Se: 12:35-40 \s1 Kendemande-Yombomane Ononga Ye-Awilimu “Yando Ombá.” Ningu Nokoko Molemele Ungu-Ikumu \p \v 35 “⸤Na lombili andolima,⸥ onone ‘Ye-Awilimu kiniá ombánje.’ ningu mulu-maminia pakoko, kako toko, kiya kandoko, molangi. \v 36 Ye awili se kolea senga pumba, ye se ambo limba kere-langi koyolemele yomboma kinia anju kere-langi nomba molemo kinia yu kelepa ulkando ombámonga yunga kendemande-yombomane ‘Yu ombá.’ ningu ulka-kuna lindingindu nokoko molemele mele ono aku siku molangi. \v 37 Kanu kendemande-yombomanga ye nokolimu omba yunga kendemande-yomboma kanopale, uru naa peko we molonge kanomba kendemande-yomboma ono konopu siku molonge. \p “Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “⸤Alieli kendemande-yombomane ononga ye-awilimu nokoko kere-langi kalondoko silimili mele yu aku siku nokolemolá-na-kolo kendemande-yombomanga⸥ ye-awilimuni ⸤kanu kendemande-yombo peangama konopu sipa⸥ yuni kongono-mulumbale pakopa onondo “Kere-langi noli polona molaa.” nimba ‘Kere-langi nangi.’ nimba ononga kongonomo sendepa ono nokomba.” nikiru. \v 38 Ipulieli awi-amburumi ombáne, kera gulta ko tomba kinia ombánje, ono uru naa peko nokoko molongi kanomu liemu ono konopu siku molonge. \p \v 39 I ungumu konopu kimbu siku piliayo. Ulka pulu ye sene wa noli ye se yunga ulkamo omba bultupa mélema wa limba enamo pilkanje ‘Wa noli yemo ombá.’ nimba nokopa molka kinia wa noli yemo yu manda sukundu naa olka. \v 40 Aku siku ono nokoko molaa. Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo ombá enamo naa pilielemele kene ‘Yu sika ombá.’ ningu aku siku nokoko molangi.” nirimu. \r Se: 12:41-48 \s1 Kendemande-Yomboma Nokondolemo Kendemande-Yombomonga Ye Nokolimu Kelepa Ombale Kendemande-Yombomo-Kinia Semba Mele Ungu-Ikumu (12:35-40 pea) \p \v 41 Pitane yundu nimbale: “Ye-Awilimu, aku ungu-iku toko ningu sikinumu olio ⸤nunga lombili andolimando manjiku⸥ ningu sikinu molo yombo wemando pea ningu sikinuye?” nirimu. \p \v 42 Ye-Awili ⸤Yesusini⸥ pundu topa nimbale: \p “Kongono sendeli kendemande-yombo nawene kongono sepa kondondolemo kinia kanopale yunga ye awilimuni ‘Yuni kongono siliuma sumbi sipa selemomonga yu kongono simbú kinia sepa kondombamonga na kelepo konopu kimbu sipu naa molombo.’ nilimúye? Kendemande-yombo se aku sipa mele sepa kondopa molemomo kanopale yunga ye awilimuni yu nimba taltopa yundu nimbale: “Nuni kongono sendeli kendemande-yomboma pali nokondoko ononga kere-langi nongema ena wa siliumunga ono nangi moke seko sieni, nokondoko molou.” nimba ⸤yu senga pulimú⸥. \v 43 Pe ye awilimuni kongono simumu kanu kongono sendeli kendemande-yombomone mimi sipa sendepa molopili ye awilimu kelepa omu liemu kendemande-yombomo yu konopu sipili. \v 44 Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Kanu ye awilimuni kanu kendemande-yombomondo “Nanga méle taltolioma pali nuni nokondou.” nimbá.” nikiru. \p \v 45 Aku-sipa na-kolo ⸤ye awilimuni kanu kendemande-yombomondo nimbale: “Nanga kendemande-yomboma pali nokondou.” nimba senga pulimú kinia⸥ kanu kendemande-yombomone “Nanga ye awilimu welea naa ombá.” konopu lepale yuni nokondolemo kendemande-yomboma kopene topa, kere-langi nomba no-tondoloma nomba amu topa, aku sipa sepa kinjipa molomu liemu \v 46 walte kanu kendemande-yombomo ‘Yunga ye awilimu ombá.’ nimba naa pilipa ⸤kongono sirimu mele naa sepa⸥ walu sepa kinjipa molomba kinia ombá. Omba ⸤kanu yombomo sepa molomba mele kanopale⸥ yu paa kopene topa kondopa, yunga ungumu pilku mokoli seko kongono ambolko naa kondoli yomboma ⸤kolea kiri⸥ molemelena ‘Pupili.’ nimba lipa mundumba. \p \v 47 Kongono seli yombo se yunga ye awilimuni “I-siku i-siku sei.” nimbá ungumu sumbi sipa pilipale ungumu ta nimbá, molo ‘Nikimu mele naa sembó.’ nimba pilipa aku sipa pilipa lipa naa sembá yombo kanumu yunga ye awilimuni pe yu ‘Mindili paa awili sepa nopili.’ nimba wale paa awisili tomba. \v 48 Aku-sipa na-kolo “Sei.” nimbá mele mimi sipa naa pilipale we walu sepa kinjimba yombomo yunga ye awilimuni ‘Mindili kanga-kolte mele nopili.’ nimba wale kanga-kolte mele tomba. Yombo méle awisili siringi lipa taltorumu yombomo “Pundu toko méle awisili si.” ningí. Yombo “Méle awisili nokoko molou.” niringi yombomo “Kelko méle awisili si.” ningí.” ⸤nirimu.⸥ \r 12:49-53 \s1 Yesusinga Ungumu Yomboma Pilkuli Opa-Tou Mele Molonge Mele Ungumu \p \v 49 “⸤Na lombili andolima,⸥ na ya ma-koleana sepe mundumbu orundu. Kanu sepemo iseli-u welea nolkanje papu. Na konopu silka. \p \v 50 Na no limbu ulu akumu na-kinia wendo ombá. Ulu akumu iseli-u wendo naa okomomonga na konopu umbuna sepili molio.” ⸤nirimu.⸥ \p \v 51 “‘Ya mana-yomboma opa naa seko seluna konopu seluna pupili molangi.’ nimbu orundu konopu lekemeleye? Aku mólo. ‘Yomboma konopu lupa lupa pepili anju yando opa-tou mele molangi.’ nimbu orundu. \v 52 Kiniá kepe pe anjupa kepe ulka seluna pelemele yombomanga ⸤marene nanga ungumu pilku molko marene nanga ungumu pilku mokoli seko molkole,⸥ ono onono opanale seko yombo se-pakara ulka seluna peko, yopoko onono molonge, talo ololo molongele, yu-mele-mele molonge. \v 53 Lapane malo-kinia opa sepa, malone lapa-kinia opa sepa, seluna manda naa molongele. Anumuni lemenu-kinia opa sepa, lemenuni anumu-kinia opa sepa, seluna manda naa molongele. Bamuni yunga malonga menu-kinia opa sepa, malonga menuni bamu-kinia opa sepa, seluna manda naa molongele. ⸤Kanu yomboma manda naa molonge.⸥” nirimu. \r 12:54-56 \s1 “Kiniá Wendo Olemo Ulumanga Ulu-Pulumu Nambi Semu-Na Naa Pilielemeleye?” Nimba Yesusini Mangilierimu Semanemo \p \v 54 Aku nimbale Yesusini liku maku toringi yombomando nimbale: “Onone kolea kolopale kupa tolemo kinia kanokole “Lo ombá lémo.” nilimili kinia lo sika olemo. \v 55 Pe kelepa ipulieli poporome topa, kombokandi gilimú kinia kanokole “Ena tondolo sembá lémo.” ningu pilielemele kinia ena sika selemo. \v 56 “⸤Naa pilkimulu.” nilimili-na-kolo sika pilielemele⸥ yombo kolo toko topele-mapele tolima! Ono mulumu kinia ya mamo kinia kanokole ‘kolea i-sipa i-sipa sembá.’ ningu kanolemele-na-kolo kiniá ⸤na mana orundu kinia⸥ wendo olemo uluma kanoko molkole kanu ulumanga ulu-pulumu naa pilielemele. Aku nambi semu-na ⸤lipa ora silimú mele⸥ naa kanoko naa pilielemeleye?” ⸤nirimu.⸥ \r 12:57-59 \s1 “Yombo Sene “Nu Kote Sendembo.” Nimbá Yombomo Kinia Welea Kelko Yu-Kinia Konopu Seluna Pupili Molongele Uluma Saa.” Nimba Yesusini Nirimu Semanemo \p \v 57 Onone nambi semu-na uluma pilku apuruku ulu peangama pilku naa selemeleye? \v 58 Nu kote sendemba sembá yombomo ‘Konopu seluna pupili molambili ulu se sambo.’ ninguli welea sani. Aku naa senu liemu nu kote sendemba yombomone nunga kote pilieli yemo molombana memba pumba simbanje? Pe kote pilieli yemone nu ka-ulka nokoli yemo lipa simba, yuni nu ka-ulkana lipa mundumba. \v 59 Nane nundu paa sika nimbu sikirumu: “Nu ka-ulkana wendo onindu pundu paa pali tokole mindi wendo onimu. We manda wendo naa oni.” nikiru.” nirimu. \c 13 \r 13:1-5 \s1 Yesusini “Ulu-Pulu-Kiri Selemelema ‘Naa Kolamili.’ Ningu Bulu Siku Konopu Topele Tangi.” Nirimu Semanemo \p \v 1 Kanu-kinia Yesusini ungu-mane sirimuna moloringi yombo marene yundu semane toko siku ninguli: “Kolea Gallilli disiriki yombo marene Pulu Yemo popo toko mélema kalko molangi ⸤Romo gapomano ye awili⸥ Paillatene ono topa kondorumu.” ningu semane toringi. \p \v 2 Aku semanemo toringi kinia pilipale Yesusini onondo nimbale: “Kanu kolea Gallilli yomboma aku siku mindili noringi-kulu pilkuli ‘Gallilli yombo moloringi lupa wemane ulu-pulu-kiri seringi mele maniandopa, kanu mindili noringi yomboma ulu-pulu-kiri seringi mele paa olandopa.’ konopu lekemeleye? \v 3 Paa sika nane onondo “Aku sipa mólo.” nikiru. Ya molkomele yomboma, ono ulu-pulu-kiri selemelema bulu siku munduku kelko konopu topele naa tongi liemu ono aku siku toko kondongela.” nirimu. \p \v 4 Pe kelepa Yesusini semane se topa nimbale: “Kolea-awili Jerusalleme sukundu kolea-kanga Silloamo kouni takoli ulka awili olana se topa kalambili sipa topa mania mundupale yombo tene-et topa kondorumu koloringi. Kanu yomboma ‘Kolea-awili Jerusalleme yombo lupa moloringimane pali ulu-pulu-kiri seringi mele maniandopa, koloringi yombomane ulu-pulu-kiri seringi mele paa olandopa.’ konopu lekemeleye? \v 5 Paa sika nane onondo ‘Aku sipa mólo.’ nikiru. “Ya molkomele yomboma, ono ulu-pulu-kiri selemelema bulu siku munduku kelko konopu topele naa tongi liemu ono aku siku kolongela.” nikiru.” nirimu. \r 13:6-9 \s1 Unju Se Mongo Naa Torumumunga Ungu-Ikumu \p \v 6 Aku nimbale kelepa ungu-iku se topa onondo nimbale: \p “Ye sene unju piki se yunga unju waene kaliana umbu lierimu. Pe ‘Piki mongo tomba.’ nimba omba kanorumu kinia se naa torumu. \v 7 Piki mongo se naa torumu-kulu yunga unju waene kalia tapu-yemondo nimbale: “Pílie. Kalia-ingi talo yopoko pea i unju piki gilimúmunga ombo kanorundu-na-kolo piki mongo selu kepe naa torumu kene yuni ma-nale we nolemo kene peke toko eltou.” nirimu. \p \v 8 Kalia pulu yemone aku sipa nirimu kinia kalia tapu serimu yemone yundu pundu topa nimbale: “Ye-Awilimu, i kalia-ingi selumu mindi aku unjumu we giliepili. ‘Unjumu akopa mongo topili.’ nimbu unju puluna era sepo, ma mundupu, kongi-le lipu mundupu, sambo. \v 9 Pe nekendo kalia-ingimunga mongo tomu liemu peanga. Naa tomu liemu kamu peke tani.” nirimu.” ⸤nimba Yesusini⸥ nirimu. \r 13:10-17 \s1 Koro Moloringi Wale Sambate Senga Yesusini Kuru Torumu Ambo Se Sepa Peanga Sirimu Semanemo \p \v 10 Walte, ⸤koro moloringi⸥ wale Sambate senga Juda yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulka senga sukundu Yesusi pumbale yomboma ungu-mane sipa molorumu. \v 11 Akuna ambo se molorumu, yu kuru topa bulu elke torumu-na ola gilipa siniu simbando perepa molorumu. Yu aku sipa molopili kalia-ingi tene-et omba purumu. \v 12 Yesusini kanu ambomo kanopale yundu “Ou.” nimba nimbándo: “Ambomo, nu kuru torumumu topa keliepili.” nimbale \v 13 ambomo kimuni ambolorumu kinia yu popenge sepa sumbi sipa ola gilipa Pulu Yemo kape nirimu. \p \v 14 Aku-sipa na-kolo kanu ulkamo nokorumu yemo yuni Yesusi ⸤koro mololi⸥ wale Sambatemonga yombo sepa peanga sirimu-kulu kanopa kiri pilipale akuna maku toringi yombomando nimbale: “Kongono-wale talo-pakara lemomanga ‘Kuru tomba yomboma peanga liepili.’ ningu onge manda. ⸤Koro mololi⸥ Sambate walemonga manda mólo.” nirimu. \p \v 15 Yemone aku sipa nirimu kinia Yesusini nimbale: “Ono topele-mapele toli yema, alieli ⸤koro mololi⸥ wale Sambate wendo olemo kinia ono pali yu-mele-mele ononga kongi kao molo kongi dongi kere-langi nomba molemona moki leko no olemo kolea senga ‘No nopili.’ ningu mengo pulimili kanumu. \v 16 Ono ononga kongima Sambate walemonga papu moki leko nokolemele kene i ambomo Sambate walemonga papu lipu tapondokorola. Kongima maniandopa mele, yomboma olandopa mele kanumu. Akumunga i ambomo, yu Eporayamone kalopa liltimu ambo se, ⸤kurumanga nokoli⸥ Setenene yu kalia-ingi tene-et ka mele sirimu ambomo Sambate walemonga moki lepo nokokoromo sepo kinjikiruye?” nimba mangilierimu. \p \v 17 Yuni aku sipa nirimu kinia kanu ungumuni yu serimu mele kanoko kiri pilieringima olie poloringi-na-kolo we-yombomane yu ulu-tondolo peangama serimu kanokole konopu awili-seko siringi. \r 13:18-21 \s1 Unju Masetete Umbumunga Ungu-Ikumu Kinia Pellawa Akoli Méle Isimunga Ungu-Ikumu Kinia \p \v 18 Kanu-kinia Yesusini ⸤yombomando⸥ kelepa nimbale: \p “Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa yomboma nokolemo, méle nambolka mele kanu sílimu lemoye? ‘Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa yomboma nokolemo mele piliangi.’ nimbu akumu nambi sepo nimbu siemboye? \v 19 Akumu i-sipa mele: Ye sene yu unju masetete umbu se lipa yunga kaliana umbumu mundorumu kinia kanu unju umbumu wendo omba awili lepa unjumu gilierimu kinia aku unjumunga kolamanga kerama ongo peringi. Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa yomboma nokolemo mele aku sipa.” nirimu. \p \v 20 Aku nimbale kelepa mangilipa pilipa nimbale: “Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa yomboma nokolemo mele pilingí nambi sepo nimbu siemboye? \v 21 Akumu i-sipa mele: Ambo sene yu kere-langi pellawa akoli mele isi kanga-kolte lipale pellawa awisilinga mundorumu kinia pellawa pali akorumu. Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa yomboma nokolemo mele aku sipa.” nirimu. \r 13:22-30 \s1 Pulu Yemo Molomba Koleana Sukundu Pumulú Mele Yesusini Nirimu Semanemo \p \v 22 Aku sipa nimbale pe Yesusi kolea-awili Jerusalleme pulimú aulkana pumbá pumbale kolea awilima kinia kangama kinia pumba, akumanga moloringi yomboma ungu-mane sirimu. \v 23 Kanu yombomanga sene yu mangilipa pilipa nimbale: “Ye-Awilimu, mindili nomolo aulka molemolona Pulu Yemone yomboma lipa tapondopa wendo lipa yu-kinia molko kondonge aulkana lipa mondomba yomboma koltalo mindiye?” nimba mangilierimu. \p Pilipale yuni onondo nimbale: \v 24 Ulka kerepulu paa kanga si nilina yombo awisili ongo sukundu pungíndu perenge. Akumunga ‘Kanu kerepuluna ono ongo sukundu pungu molongendo kála seko pangi.’ nimbu nikiru. \v 25 Ulka pulu yemone ola gilipa kuna anjimba kinia ono pena molkole ningímuni, kuna toko mangilku ninguli: “Ye-Awilimu, olio nu kinia pea molamili wamili kene olionga kuna lindei.” ningí kinia yuni onondo nimbale: “Ononga imbima na naa pilipu ono kepe ononga koleama kepe na naa kanolio.” nimbá. \p \v 26 “Yuni aku nimbá kinia onone yundu ninguli: “Nu pea ga norumulu. Olionga koleamanga nu ongole olio ungu-mane sirinu.” ningí. \p \v 27 Aku-sipa na-kolo yuni onondo nimbale: “Ono niembo piliaa. Ononga imbima na naa pilipu ononga koleama na naa kanolio. Ono ulu-pulu-kiri seko molemele yomboma pali na moliona anju paa.” nimbá. \v 28 Akuna ultu molkole ono ⸤anda-kolepali⸥ Eporayamo kinia, Aisake kinia, Jekopo kinia, Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yema pali kinia, ono Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa nokomba koleana sukundu molonge kanokole ono onono akuna ultu molonge kanokole ono onono mumindili kolko kola seko mini-wale mundungí.” nirimu. \p \v 29 Isirele yomboma ono Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa nokomba koleana sukundu ono manjiku naa pungí ‘Piliangi.’ nimba yuni kelepa nimbale: “Ma-koleana pali yombo mare Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa nokomba koleana sukundu pungu Pulu Yemo pea kere-langi nonge. \v 30 Piliame. Akileko olemele yombo mare Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa nokomba koleana sukundu kumbi leko pungí. Kumbi leko oringi yombo mare akileko pungí.” nirimu. \r 13:31-35 \s1 Jerusalleme Yomboma Toko Kalonge Pilipale Yesusini Ono Kondo Kolorumu Semanemo \p \v 31 Walte, Yesusi u Jerusalleme naa pumbale kolea senga ungu nimba molorumu kinia Parisi ye marene ongo yundu ninguli: “⸤Ye nokoli kingi⸥ Erotene ‘Nu topo kondambo.’ nimba molemo kene nu ya naa molkole senga kowa pu.” niringi. \p \v 32 Yesusini onondo nimbale: “Na tomba sekemo yemo, yu kolo topa konopu kiri peli owá-palako pokisi mele akumu molemona i ungumu pungu ningu si-paa.” nimba nimbale: “Kiniá mele kepe opali talu mele kepe kuruma yombomanga konopuna pelemoma makoropo, kuru toli yomboma sepo peanga sipu, molopole kanga-kolte pe mele na kongono sepo moliomo pora simbú. \v 33 Aku-sipa na-kolo Jerusalleme pumbúndu kiniá kepe opali talu kepe na we kongono selepo pumbú. Pulu Yemone ungu-umbu tondolemoma pilipa yomboma nimba silimú ye se kolea-awili Jerusalleme ultukundu manda naa kolomba kene ⸤na Pulu Yemone ungu-umbu tondolemoma pilipuli yomboma nimba silimú yemo molio kene⸥ na Jerusalleme ultukundu manda naa kolombo.” ⸤nirimu.⸥ \p \v 34 ⸤Aku nimbale Yesusini Jerusalleme moloringi yomboma yu kondo kolopa akumundu ungu se nimba nimbale:⸥ \p “O Jerusalleme ⸤yomboma⸥, Jerusalleme ⸤yomboma⸥, Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yema toko kondoko, yuni ono molemelena lipa mundulimú yema kouni toko kondoko selemele yomboma, kera gulta anumumuni yunga waloma lipa yunga poutolone okopa lopi sepa nokolemo mele nane wale awisili ono aku sipu nokolka-na-kolo onono “Mólo.” niringi. \v 35 Akumunga piliame. ⸤Opa-touma ono tonge onge kinia Pulu Yemone kelepa ono naa nokopa naa lipa tapondombamonga⸥ opa-toumane ongo sika toko munduku ononga koleamo kinia ononga Pulu Yemo popo toko kalolemele ulka-tembelemo kinia kamu toko kalongemonga ono ku penge. Nane ono ungu se pea nimbu sikiru: \m “Ono Jerusalleme yomboma, onone nando \q1 “Pulu Ye Yawene lipa mundorumu-na okomo yemo \q2 imbi ola molopa, molopa kondopili.” \m ningí walemonga na kelko kanonge. U mólo.” nikiru.” nirimu. \c 14 \r 14:1-6 \s1 Sambate Wale Senga Yesusini Ye Se Kangi Akorumumu Sepa Peanga Sirimu Semanemo \p \v 1 ⸤Koro moloringi⸥ wale Sambate senga Parisi ye awili senga ulkana Yesusi kere-langi pea nongendo purumu. Omba molorumu kinia pea kere-langi nongo moloringi yemane yu neme-neme ningu kanoko moloringi. \v 2 Yunga kumbikerena ye kangi akorumu se molorumu. \v 3 Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku kondoringi yema kinia, Parisi yema kinia, ono Yesusini mangilipa nimbale: “⸤Koro mololi⸥ wale Sambate kinia kuru toli yombo se sepo peanga silimolánje manda molo móloye?” nirimu. “Pulu Yemonga ungu-manemanga sukundu nambolka nimba molemoye?” nirimu. \v 4 Aku-sipa na-kolo yundu ungu se pundu toko naa ningu we moloringi. Kanu-kinia yuni kanu yemo lipa sepa peanga sipale yundu “Pu.” nirimu. \p \v 5 Aku sepale Yesusi yuni pea moloringi yombomando nimbale: “Ono molkomele yombomanga ye senga kango se molo kongi kao se Sambate wale senga no-muru senga mania tomu liemu kanu yemone yunga kangomo molo kongi kaomo popenge sepa wendo naa limbaye?” nirimu. \v 6 Aku nirimu pilkuli ⸤ ‘Olione “Sambate wale senga kango molo kongi-kao no-muru senga wendo limba akumu peanga.” nímulu liemu yuni “Sambate walemo kinia yemo lipu tapondokoro peangala.” nimbá.’ ningu pilkuli⸥ ungu se pundu toko ningí aulka se naa lierimu. \r 14:7-11 \s1 Ono Onono Imbi Toko Mania Mundungímunga Ungu Se \p \v 7 Parisi ye awilimunga ulkana kere-langi nongendo oringi yomboma ye awilimanga polo kumbikundu ‘olio molamili.’ ningu konopu siku moloringi kanopale Yesusini ono ungu-mane sipa nimbale: \p \v 8-9 “Ye sene nu kinia yombo mare pea “Kere-langi namili waa.” nimbá kinia nu ongole ye awilimanga polo kumbikundu senga pungu naa molani. Nu kanu polomonga moloni kinia pe ye awili se yu imbi olandopa molomba ye se yu kepe ‘Kere-langi pea namili ou.’ nimbá ye se ombá kinia ulka pulu yemone nundu nimbale: “I ye awilimu nu moleno polo akuna molopili polomo si.” nimbá kinia nu pipili kolkole polo se lupa, namba naa lieli yombomanga polo senga pungu moloni. \p \v 10 Akumunga, ye sene nundu “Kere-langi pea namili ou.” nimbá kinia yunga ulkana pungu namba naa lieli yombomanga polo senga pungu molani. Akuna moloni kinia ulka pulu yemone nu molonina omba nundu nimbale: “Ano, i polona naa molko ye awilimanga polona ongo molou.” nimbá kinia kere-langi pea nongo molonge yombomane nu-kinia sembá mele kanokole nu ‘Ye awilimu.’ ningu kanonge.” nirimu. \p \v 11 “Yombomane onono imbi ambolko paka tolemele yomboma ⸤Pulu Yemone⸥ imbi topa mania mundumba, aku-na-kolo yombo onono imbi toko mania mundulimili yomboma yuni ononga imbima ambolopa paka tondomba.” nirimu. \r 14:12-14 \s1 “Kere-Langi Pea Namili Waa.” Nilimulu Mele Ungumu \p \v 12 Kanu-kinia Yesusini ulka pulu yemondo nimbale: “Nu yombomanga kere-langi kalondokole nunga pulu lemó yomboma kinia, nunga genali kinia, ye kamakoma kinia onondo ‘Kere-langi pea namili waa.’ ni naa nieni. ‘Onone walte kelko pundu mele toko, nando ‘Kere-langi pea namili ou.’ niengi.’ ni naa nieni, mólo! \v 13 Nu yombomanga kere-langi kalondokole yombo koropama kinia, kimbu ki kinginewe tambulorumu yomboma kinia, kimbu kiri lierimu-na mimi siku aulka naa andoringi yomboma kinia, mongo kiri lierimu yomboma kinia onondo ‘Kere-langi pea namili waa.’ nieni. \v 14 Onone kanu kere-langima pundu paa manda naa tongemonga nu konopu siku molko kondoni. Walte konopu sumbi nimba pepili molemele yomboma kolko lomboroko ola molonge aku walemonga ya nikiru mele nu aku siku senimunga méle kalomba lini.” nirimu. \r 14:15-24 \s1 Kere-Langi Awisili Maku Toko Noringimunga Ungu-Ikumu \p \v 15 Parisi yemonga ulkana Yesusi pea kere-langi nongo moloringi ye sene Yesusindu nimbale: “Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa nokomba koleana kere-langi nomolo yomboma ⸤olio⸥ “Konopu peanga pepili molko kondangi.” nilimú aulkana molemolo.” nirimu. \v 16 Aku-sipa na-kolo Pulu Yemonga Isirele yomboma Yesusi yunga ungumu naa pilku, mokoli seringimunga mulu-koleana pungu naa molonge pilipale yemone nirimu ungumu pilipale Yesusini ungu se pundu topa ungu-iku se topa nimbale: \p “Ye sene ‘Yombo awisili pea kere-langi namili kalambo.’ nimbale yombo awisilindu “‘Kere-langi kalopole namili waa.’ nimbú kinia wangi.” nimba, nimba mundorumu. \v 17 Kere-langi nonge enamo wendo orumu kinia yunga kendemande-yemondo nimba mundupa nimbale: “U “Kere-langi pea namili waa.” nirindu yombomando “Kiniá enamonga kere-langi kalondondu kene namili wangi.” ni-pou.” nirimu. \p \v 18 Aku-na-kolo ono pali naa ongendo yu-mele-mele “Takaraki lekemo kene naa omolo.” niringi. \p Sene nimbale: “Na ma konde se topo tondumu kano-pumbundu na naa ombó kene nindei.” nirimu. \p \v 19 Sene nimbale: “Nane kongono seli kongi-kao rureponga talo topo tonduma pumbu kano-pumbundu manda naa ombó kene nindei.” nirimu. \p \v 20 Sene nimbale: “Kiniá mindi ambo lindumunga na manda naa ombó.” nirimu. \p \v 21 ⸤Aku siku niringi kinia pilipale⸥ kendemande-yemo kelepa yando ombale niringi mele yunga ye awilimu nimba sirimu. \p Kanu-kinia ulka pulu yemone mumindili kolopale kendemande-yemondo nimbale: “Nu welea lisiku pungu, i kolea-awilimunga aulka awilimanga kinia aulka kangamanga kinia pungu, yombo koropama kinia kimbu ki kinginewe tambuloli yomboma kinia, mongo kiri lieli yomboma kinia kimbu kiri lierimu-na mimi siku aulka naa andolemele yomboma kinia, ono liku mengo ou.” nirimu. \v 22 Kendemande-yemone aku sepale kelepa omba nimbale: “Ye-Awilimu, ninu mele sendu-na-kolo kere-langi noli polona kolea mare we lemóla.” nirimu. \p \v 23 Kanu-kinia ye-awilimuni yunga kendemande-yemondo nimbale: “Aku sekemo kene nu kelko pungu, kolea-awilimunga ultu pungu aulka awilimanga kinia aulka paka-makamanga pungu, yombo kanoko lendenima pali mengo wani. “Mólo.” ningí yomboma kepe ta ningu liku mengo wani. Nanga ulkamo si nipili kene awisili wangi.” ⸤nirimu.⸥ \v 24 Paa mi ya kana. Na paa sika ono nimbu sikirumu: “Nane pulu-pulu “Kere-langi pea namili waa.” nimbu, nimbu mundorundu yombomanga selu kepe paa naa ongo kere-langi nonge. Paa mólo.” nikiru.” nirimu.” nimba ⸤Yesusini aku sipa ungu-iku se torumu.⸥ \r 14:25-33 \s1 Olio Yesusi Lombili Andomolo Mele Ungu Mare \p \v 25 Yesusi aulkana omba purumuna yombo awisili liku maku toko yu lombili andoringi kinia yu we gilipa topele topa kanopa onondo nimbale: \v 26 “Yombo sene na lombili ombándo na olandopa konopu naa mondopale na lombili manda naa ombá. Yunga lapa kinia, anumu kinia, menu kinia, bolangoma kinia, genupili kinia, kemulupili kinia, yu yuyu kepe, ono pea olandopa konopu mondopa, na manjipa konopu naa mondopale na lombili manda naa ombá. \v 27 Yombo sene ‘Yu lombili pambo.’ nimbale yomboma unju-perana peko mindili nongo kololemele mele yuni unju-pera mele gomo lembando ‘Na yu lombili pumbúndu mindili nondu liemu peangala; kolondu liemu peangala.’ naa nimu liemu na lombili manda naa ombála. \p \v 28 Ononga ye sene ulka awili tondolo se takombando yu u naa takopale kanu ulkamonga konopu kimbu sipa yuyu nimbale: ‘Ulka takopo pora simbumunga kou-mone manda taltolionje molo mólo tombanje?’ nimba pilipale ‘Nanga kou-mone manda taltondu liemu manda takombo.’ konopu kimbu sipa naa molombaye? ⸤Aku sipa sembá kanumu.⸥ \v 29 Yu aku sipa u naa selkanje pe yu kanu ulkamo takombando ulka ponga mindi topo topa lipa polopale pe kou-mone mólo tomba kinia kamu manda naa takopa pelka. Akumunga yombomane yu ungu-taka tondoko tawe sendelemolá. \v 30 Onone tawe sendeko ungu-taka toko ninguli: “I yemo ulka awili tondolo se takomba takorumu-na-kolo yunga kou-mone mólo torumu-kulu yu manda naa takopa pora sirimu.” ningu tawe sendelemolá. \p \v 31 “⸤Se mangilikirula.⸥ Ononga ye nokoli senga talapemo kinia ye nokoli kingi senga lupa talapemo kinia opa sengele kinia se yu tomba sembá, se yunga koleana we molomba. Ono omba tomba ye nokoli kingimu yu opa seli ye tuwendi-tausini memba ombá. Aku-sipa na-kolo we molomba ye nokolimu yunga opa seli ye tene-tausini mindi molonge. Kokele tonge onge kinia we molomba ye nokolimu yunga yema mangilipa pilipa nimbale: “Olio opa seli ye tene-tausini mindi molopole olio ongo tonge yomboma anju manda tomolo molo móloye?” ni naa nimbáye? ⸤Aku sipa manda manjipa pilipa molomba kanumu.⸥ \v 32 Kanu-kinia kanu ye nokoli kingimu yuni ‘Olione ono anju manda naa tomolo.’ nimba piliemu liemu yunga ye mare lipale, ye tuwendi-tausini memba ombá ye nokolimu aulka suluna ombámonga “Paa.” nimba lipa mundupa nimbale: “‘Opa naa sepo we taka lepo molamili kene nane nambolka ungu se samboye?’ ningu mangilku pili-paa.” nimbá.” ⸤nirimu.⸥ \p \v 33 ⸤Ungu-ikutolo topa kelepale nirimumuni, pe ungu-ikutolonga ye talone selembolá mélemonga ungu-pulumu ono nimba sipa nimbale:⸥ “⸤Kanu yetolone selembolá⸥ aku sipa mele ononga yombo se yuni ‘Na lombili wambo.’ nimbale yunga mélema pali kinia, yunga yomboma kinia, yunga kou-mone kinia, yunga kangimu kinia, aku mélema mindi konopu mondopa na olandopa konopu naa mondolemo yombomo na lombili manda naa ombá.” ⸤nirimu.⸥ \r 14:34-35 \s1 Api-Kusamonga Ungu-Ikumu \p \v 34 ⸤Aku nimbale kelepa nimbale:⸥ “Api-kusa akumu méle peangamo na-kolo yu songo naa sembá kinia ‘Yu kelepa songo sepili.’ ningu ungu se manda semoloye? \v 35 Kanu api-kusa songo naa sélimu nambi semoloye? ‘Kaliana lipu mundumulú kinia kere-langi manda naa ombá; yu ma-nale se mólo.’ nimbu kanopole we eltomolo.” ⸤nimbale⸥ \p “Yombo komu-pea lemba yombomane i nikiru mele piliaa.” nirimu. \c 15 \r Kolomongo-Awili 15 \s1 Yesusi Ulu-Pulu-Kiri Seli Yomboma Kinia Alieli Molorumu Mele Juda Yombomanga Tapu-Yemane Kanoko Kiri Pilieringimunga Pilipale Yesusini Pulu Yemo Kanu Yombo Kirima Konopu Mondorumu Mele Nimba Simbando Ungu-Iku Yopoko Torumu Ungu-Ikuma \r Se: 15:1-7 \s1 Kongi Sipisipi Se Talopa Lierimumunga Ungu-Ikumu \p \v 1 Kou-takisi lili yema kinia ulu-pulu-kirima seli ye wema kinia ono pali Yesusinga ungumu pilingindu yu molorumuna nondoko oringi. \v 2 Parisi yema kinia Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane siringi yema kinia onone aku seringi mele kanokole konokono ningu ninguli: “I yemo yu sepa kinjikimu. Ulu-pulu-kirima seli yomboma “Pea molamili waa.” nimbale, kere-langi alieli ono pea nongo molemelela.” niringi. \p \v 3 Yesusini ono aku siku niringi pilipale ⸤i ungu-ikuma ono topa sirimu.⸥ Ungu-iku imu topa nimbale: \p \v 4 Ononga ye sene kongi sipisipi paip paono mondolka kinia se talopa lelkanje yuni sipisipi po paono tene kelepa nani wema kolea ku lielina molangi siye kolopa pumba, talopa lelka sipisipimu kanopa limbando korolepa naa pulkaye? ⸤Korolepa pulka.⸥ \v 5 Pe kanopa lipale yuni konopu sipa apu topa ulkondo memba pulka. \v 6 Kanu-kinia ulkondo ombale yemone yunga pulu lemó yombomando kinia yunga ulka kere-pongolo selu yombomando mangilipa nimbale: “Nanga kongi sipisipi talopa liemu kanumu kanopo lindu kene pea konopu sipu molamili waa.” nilka.” ⸤nirimu.⸥ \p \v 7 ⸤Nimbale ungu-ikumunga pulumu nimba para sipa nimbale:⸥ “Nane ono ungu se nimbu sikirumu: “Yombo konopu sumbi nimba pepili molemele yomboma aku siku molemele-na ono ulu-pulu-kirima munduku kelko konopu topele tonge aulka se naa lemó kanumu, kanu yomboma mulu-koleana angellomane konopu we silimili. Aku-sipa na-kolo sipisipi nokoli yemone yunga sipisipi talopa lielimu kanopa lipale paa olandopa konopu silka mele aku sipa ulu-pulu-kiri seli yombo se yunga ulu-pulu-kiri selemoma pilipa kiri pilipa mundupa kelepa konopu topele tombamonga angellomane paa olandopa konopu singí.” nikiru.” ⸤nirimu.⸥ \r Se: 15:8-10 \s1 Kou-Mone Se Mania Purumumunga Ungu-Ikumu (Kolomongo-Awili 15 pali kanani) \p \v 8 ⸤Nimbale kelepa ungu-iku se pea topa nimbale:⸥ \p “Se i mangilikirula: Ambo se kou-mone suroli mele engaki rureponga talo taltopale nilkamone, pe kanu kou suroli mele se mania pulkanje yu sepe-llame kandopa ulka pole lepa kanopa limbando kultupana topa naa korolkaye? ⸤Paa korolkamo.⸥ \v 9 Kanu-kinia kanu koumu kanopa lipale yunga pulu lemó yomboma kinia yunga ulka kere-pongolo selu yomboma mangilipa nimbale: “Nanga kou-mone suroli mania pumu kanumu kanopo lindu kene pea konopu sipu molamili waa.” nilka. \p \v 10 Nane ono nimbu sikirumu: “Kanu ambomo konopu silka mele aku sipa ulu-pulu-kiri seli yombo se yunga ulu-pulu-kiri selemoma pilipa kiri pilipa mundupa kelepa konopu topele tombamonga Pulu Yemonga angellomane konopu singí.” nikiru.” nirimu. \r Se: 15:11-32 \s1 Kangomone Sepa Kinjerimu-Na-Kolo Lapane Yu We Konopu Mondorumu Mele Ungu-Ikumu (15:pali kanani) \p \v 11 ⸤Aku nimbale⸥ Yesusini kelepa ⸤ungu-iku yopoko-sipamo pea topa ye awilima mane sipa⸥ nimbale: \p “Ye se, yunga kango talo moloringili. \v 12 Walte kango akiliumuni lapando nimbale: “Tata, nu kolonimunga monge-mélema iseli-u moke seko na sini mele sieni.” nirimu kinia kanu yemone yunga taltorumu mélema moke sepale yunga kangotolo sirimu liltingili. \p \v 13 Kanu mélema olo moke sepa sirimu kinia kango akiliumu wale pokore mindi molopale, pe méle sirimuma pali lipa memba aulka sulu senga purumu. Aulka sulu senga pumbale nirimumuni, kolea senga pumba molopale yu ‘Kere-langi peangama nambo.’ nimba, ‘Mulu-maminia peangama pakambo.’ nimba kou-mone awili sepa pulimú mélema topo topa lipa panjipale, ‘No nambo.’ nimba topo topa lipa, ‘Amboma pea peamili.’ nimba kou-mone sipa, aku selepa purumu kinia yunga kou-mone mélema pali pora nirimu. \p \v 14 Yunga mélema kinia kou-mone kinia pora nirimu kinia yu paa koropa purumu. Kanu-kinia yu molorumu koleana gele awili sepa lierimu kinia yu mélema pali mólo torumu kinia yu paa gelene kolorumu. \v 15 Yu gele serimu-kulu yu kanu kolea pulu ye se molorumuna pumba “Kou-kongono se sambo si.” nimba mawa serimu kinia yuni nimbale: “Manda, nanga kongi tapu sendeko ‘Kere-langima nangi.’ ningu liku si.” nirimu. \v 16 ⸤Gelene paa kolopale⸥ ga iniama kinia konape buluma kinia kongi sirimuma ‘Nambo.’ nimba pilipa molorumu-na-kolo yu se naa siringi. \p \v 17 Kanu-kinia pe yu konopu kimbu sipa pilipale yu yuyu nimbale: ‘Tatanga kongono sendelemele yomboma ga awisili nongo olo selemo-na-kolo na ya gelene kolopole kamu kolombo sekero. \v 18 Akumunga na kelepo yando pumbu Tata molemona pumbuli yundu nimbuli: “Tata, nu kinia Mulu-Koleana Molemo Yemo kinia nane sepo kinjerindu. \v 19 Na kango kiri kene nunga marena molombo manda naa sembá kene nunga kongono ye se molambo.” nimbú.’ nimba pilierimu. \v 20 Aku nimba pilipale yu molorumu koleamo mundupa kelepa, lapa molorumuna pumbá purumu. \p Yu ulkondo pumbá purumu kinia yunga lapane yu sulu sepa orumu kanopale yu kondo kolopa lisipa pumba yu kangulorumu. \p \v 21 Kanu-kinia kangomone lapando nimbale: “Tata, nu kinia Mulu-Koleana Molemo Yemo kinia nane sepo kinjerindu. Na kango kiri kene nunga marena molombo manda naa sembá kene nunga kongono ye se molambo.” nirimu. \p \v 22 Aku sipa nimba molorumu kinia lapane yunga kongono senderingi kendemande-yemando nimbale: “Welea pungu nanga mulu-maminia peangamo liku mengo ongo yu pakondoko, ki-ongi se liku yunga kína mondondoko, kimbu-su liku yunga kimbuna mondondayo. \v 23-24 Aku sekole kongi kao walo awilimu toko kalondoko molombolona mengo waa.” nirimu. “Nanga kangomo yu koronga-u purumu, ‘Yu kolorumunje.’ nimbu pilierindu-na-kolo kiniá yu kelepa okomo. Yu u pumba sepa nema liltimu-na-kolo kiniá kelepa okomo kanopo likimulu kene konopu sipu kongi kao nombo molamili.” nirimu kinia ono aku siku konopu siku kongi nongo moloringi. \p \v 25 Aku-sipa na-kolo yunga kango komomo kaliana kongono sepa molopale pe ipupini ulkando ombá orumu kinia ono konopu siku musiki toko denisi seko moloringi ungumu pilipale \v 26 yuni kongono kendemande ye sendo “Ungu se niembo ou.” nimbale nirimumuni, yundu mangilipa nimbale: “Ungu sekemelemo nambi semu-na sekemeleye?” nimba mangilierimu. \p \v 27 Kanu kongono kendemande yemone yundu pundu topa nimbale: “Gena omu-na laniene kanopa yu manda-mele molopa ungu se naa sepa omu-na kanopale konopu sipa “Kongi kao walo awilimu namili.” nimba topa kalomu.” nirimu. \p \v 28 Aku sipa nirimu pilipale kango komomo yu mumindili kolopale “Na ulkana sukundu paa naa pumbú!” nirimu. \p Aku nirimu pilipale lapane wendo omba yundu nimbale: “Olio pea konopu sipu molamili ou.” nimba mawa serimu kinia \p \v 29 lapando pundu topa nimbale: “Pílie! Na alieli, kalia-ingi awisili, nunga kongono sendepo molopole nuni nilinu unguma alieli pilipu lipu sengena panjipu, walte kepe nunga ungu se mokoli naa sepo molio-na-kolo nuni nando walte kepe kongi-meme walo se ‘Kangoma kinia pea konopu siku nongo molangi.’ ningu naa silinu. \v 30 Aku-sipa na-kolo kiniá nunga kango se omba, yuni ambomando “Na pea peambili kou-mone siembo.” nimba nunga kou-mone ono sipa pora sirimu, kanu kangomo omu kinia nu konopu siku ‘Kongi kao walo awilimu namili.’ ningu tonu lepomo.” nirimu. \p \v 31 Lapane yundu pundu topa nimbale: “Kangomo, nu kinia na pea alieli molembolo kinia nanga mélema pali oltonga. \v 32 Aku-na-kolo kiniá gena kolorumu kanumu kelepa omu. Yu u pumba sepa nema liltimu, kiniá kelepa omu kanopo likimulu kene olio konopu sipu musiki topo kere-langi nombo molkomolo akumu peanga sekemolo.” nirimu.” ⸤nimba Yesusini⸥ nirimu. \c 16 \r 16:1-15 \s1 Ya Mana Taltolemolo Mélemando Yesusini Ungu Se Nirimu Semanemo \p \v 1 ⸤Aku nimbale⸥ Yesusini yu lombili andolimando nimbale: \p “Walte ye kamako se molorumu kinia yunga méle taltorumumanga nokondoli ye se molorumula. Walte yombo marene kamakomo molorumuna ongo, yunga mélema nokondoli yemone serimu mele ongo yundu ninguli: “Nunga méle taltolenomanga nokondoli yemone nu sepa kinjipa, nunga mélema ‘We mania pupili.’ nimba yu akuma nokopa naa kondolemo.” niringi. \p \v 2 Aku niringi pilipale ye-kamakomone kanu yemondo ‘Ou.’ nimba yundu iri topa nimbale: “I ungu nambolka ungumu nikimiliye? Nuni nanga mélema seko kinjilinu mele níngi kinia pilipuli nuni nanga mélema serinu seleno mele bokuna toko, yando sikuli pe pani. Nu nanga mélema kelko manda naa nokani. Nu makorombo.” nirimu. \p \v 3 Kanu mélema nokondoli yemo yuyu nimbale: “Apa! Kiniá nambi samboye? Nanga ye-awilimuni nanga kongono seliomo wendo lipa na makoromba sekemo kene na nambi samboye? Na ma akumbundu tondolo naa pulimú-na aku kongonomo manda naa sembó. Yomboma kere-langi mawa sembondo pipili kolombo. \v 4 Akumunga na sembó mele kiniá piliporo. ⸤Nanga ye-awilimuni pundu anjerimu yomboma lipu tapondopole onondo ‘Pundu ekendo mindi tangi, ekendo mania pupili.’ nimbú kinia⸥ pe na makoromba kinia kanu yombomane na konopu siku liku tapondokole nando “Pea peamili ou.” ningí.” nimbale nirimumuni, \p \v 5 yunga ye-awilimuni pundu anjerimu yomboma ‘Yu-mele-mele wangi.’ nimba kumbi lepa orumu yemondo nimbale: “Nanga ye-awilimuni nu-kinia méle nambi sepa pundu anjerimuye?” nimba mangilierimu kinia \p \v 6 yuni pundu topa nimbale: “Unju-ollipi mongo wele mingi paip paono pundu anjerimu.” nirimu kinia \p ye-kamakomonga mélema nokondoli yemone yundu kelepa nimbale: “Pundu anjeli bokumu i sikiru; ya mania molko, paip paono toko mondoringi gomomo ora toko eltokole kolali seko gomo kondena wele mingi tu paono tene welea toko mondou.” nirimu. \p \v 7 Yunga bulkundu orumu yemondo nimbale: “Nanga ye-awilimuni nu-kinia méle nambi sepa pundu anjerimuye?” nimba mangilierimu kinia \p yuni pundu topa nimbale: “Rasi-witi wale paip paono pundu anjerimu.” nirimu kinia \p mélema nokondoli yemone yundu kelepa nimbale: “Pundu anjeli bokumu i sikiru; ya mania molko, rasi-witi wale paip paono toko mondoringi gomomo ora toko eltokole kolali seko gomo kondena rasi-witi wale po paono welea toko mondaa.” nirimu. \p \v 8 Yu aku serimu pilipale ye kamako awilimuni kanu sepa kinjeli yemo yu kape nirimu. Yunga mélema sika wa-mele lipa sepa kinjerimu-na-kolo yunga pilipa kondolimu paa olandopa perimu pilipale yu kape nirimu. \p “Ya mana molko, Pulu Yemo konopu naa mondolemele yomboma, ononga pilipa kondolimu paa olandopa; pa selina molko Pulu Yemo konopu mondolemele yomboma ononga pilipa kondolimu maniandopa. We-yombomane yombo se kinia kou-kongono sengendo, molo ulu se sengendo aulkamo sumbi siku kanoko akisiku kondolemele; pa selina melemele yomboma aku sipa tondolomo maniandopa pelemo. We-yomboma aku siku molemelemonga ⸤ye awilimuni sepa kinjeli yemo aku sipa kape nirimu.⸥” ⸤nimba Yesusini nirimu.⸥ \p \v 9 Nane onondo nimbu siembo: “Kiniá ya mana molkole mana-mélema liku ‘Yomboma nunga genali mele molangi.’ ningu nunga méle taltolenomanga ono liku tapondani. Pe mélema pora nimbá kinia nu kolea peanga kamu alieli-alieli lembana puni kinia akuna molongemane nundu “Ya kamu pea molamili.” ningí.” nikiru.” ⸤nirimu.⸥ \p \v 10 “Yombo sene yombo senga méle koltalo nokopa kondondolemo kinia kanopale ‘Méle awisili simbú kinia nokopa kondondomba lémo.’ nilimú. Yombo sene yombo senga méle koltalo nokopa kinjindilimú kinia kanopale “Méle awisili simbú kinia nokopa kinjindimba lémo.” nilimú. \v 11 Nuni ya mana taltolemele mélema nokoko naa kondonu liemu nu paa sika méle kande-kande lupama, Pulu Yemone silimú méle kande-kandema, ‘Nokondani.’ manda naa nimbá. ⸤Ya mana taltolemele mélema maniandopa, Pulu Yemone silimú méle kande-kande lupama olandopa kanumu.⸥ \v 12 Nuni ya mana taltoleno mélema paa sika nunga mólo, kanu mélema Pulu Yemonga. Akumunga nuni yunga mélema nokoko naa kondondonu liemu pe yuni ‘nunga taltani.’ nimba simba sepa molemo mélema manda simbaye? \p \v 13 Kendemande-yombo seluni ye awili talonga kongonotolo lipa sere lepa manda naa sendemba. Ye awili se konopu kiri panjipa, se konopu mondomba. Molo aku naa semu liemu ye awili senga ungu nimbáma paa konopu sipa pilipa lipa kongono nimbáma tondolo mundupa sendepa, se konopu kiri panjipa yunga ungu nimbáma naa pilipa semba. Yombomane Pulu Yemonga kongonomo kinia Kou-Monemonga kongonomo kinia liku sere leko manda naa sendenge.” nirimu. \p \v 14 Yesusini aku sipa nirimu pilkuli Parisi yema ono kou-mone kepe mélema kepe konopu paa awisili mondoringimunga yuni ungu nirimumu pilku mokoli seko tawe seringi kinia \p \v 15 Yesusini onondo nimbale: “Ono onono i-siku ninguli: ‘We-yombomane olio Parisi yema konopu sumbi sipa pepa, peangama molemolo kanoko niengi.’ ningu molemele-na-kolo ononga konopuna paa sika pelemo mele Pulu Yemone kanopa molemo. Mana-yombomane kanokole ‘Méle paa komindi, méle paa olandopamo.’ nilimili mélema Pulu Yemone kanopa kiri pilielemo.” ⸤nirimu.⸥ \r 16:16-17 \s1 Ungu-Manemanga Kinia, Semane Peangamonga Kinia, Yesusini Ungu Se Nirimu Semanemo \p \v 16 “⸤No Lindeli⸥ Jono u mana naa omba molopili Pulu Yemone yomboma ‘Saa.’ nirimu mele ⸤Pulu Yemonga ungu-manema yando nimba sirimu ye⸥ Mosisini torumu bokuma kinia, Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yemane boku toringima kinia, kanu bokumanga molorumu, yandopa yandopa mane siku yomboma ningu siringi. Aku-sipa na-kolo kiniá, Pulu Yemone omba ye nokoli kingimu molopa yomboma nokopa kondomba semane peangamo topo silipu andolemolo. Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa yomboma nokomba yombo talapena sukundu pungu molongendo yomboma ekelepa seko pulimili. \v 17 Mulumu kinia mamo-tolo walte manda pora nimbá-na-kolo Pulu Yemone ungu-manema Mosisini yando nimba sipa boku torumu bokumanga molemo ungumanga imbi torumumanga imbi selu paa kanga-kolte kepe mania manda naa pumbá. Pulu Yemonga ungu-manema pali lepa mindi pumbá.” ⸤nirimu.⸥ \r 16:18 \s1 Ye Se Ambo Se Wa Limúmunga Yesusini Ungu Se Nirimu Semanemo \p \v 18 “Ye sene yunga u limú ambomo makoropa “Kamu pu.” nimbale kelepa ambo se limú kinia aku yemone wa ulu-kirinale selemo. “Pu.” nimba makorolemo ambomo pe ye sene yu limú kinia kanu yemo kepe wa ulu-kirinale selemóla.” ⸤nirimu.⸥ \r 16:19-31 \s1 Ye Kamakomo Kinia Ye-Koropa LLasirasitolonga Semanemo \p \v 19 ⸤Nimbale Yesusini kelepa semane se topa nimbale:⸥ \p “Ye kamako se molorumu. Yunga wale-pakoli paa peanga kou paa olandopa pulima pakopa, alieli yunga ulkana kere-langi peangama mindi nomba perimu. \v 20 Ye koropa se molorumula, kanumunga imbi LLasirasi. Yu enamanga alieli ‘Ye kamakomone yu kondo kolopa kou-mone se molo kere-langi se simbanje.’ ningu yunga ulka kerepuluna ‘Molopili.’ ningu mengo ongo mondoringi. Yunga kangima pali erili serimu. \v 21 Kanu erilima owámane ongo pene-mane lieringi. Yu ‘Ye kamakomonga kere-langi pundu mania pumbáma lipu nombó.’ nimba molorumu. \p \v 22 Pe walte ye-koropamo kolorumu. Kolorumu kinia angellomane yunga minimu liku, ⸤Juda yombomanga pulu-pulu anda-kolepa⸥ Eporayamo molorumuna mengo puringi. Ye-koropamo kolorumula. Yombomane yu óno seringi. \v 23 Kanu-kinia yu sepe-koleana mindili nomba molopale, yuni mongomone olando-sipa kanopa aulka suluna Eporayamo kanopa LLasirasi pea moloringili kanorumu. \v 24 Kanopale ungu se tondolo mundupa nimbale: “Toto Eporayamo, na kondo kolkole ‘LLasirasini nona ki-sundumu mania mundupale ‘Nanga alimbolona monda topili.’ nimba sendepili.’ ningu yu yando mundoyo. Na i sepemonga paa mindili nombo molio.” nirimu. \p \v 25 Aku-sipa na-kolo Eporayamone yundu nimbale: “Toto, u moloringili mele pílie! Olo mana moloringili kinia nu méle kande-kandema taltoko manda molorunu; LLasirasi yunga méle kirima taltopa, molopa kinjerimu kanumu. Pe kiniá yu konopu peanga pepili molemo, nu mindili nongo moleno. \v 26 Molo nane “E.” nilkanje yu andina manda naala olka. Olio kinia ono kinia awi-suku-singina ⸤Pulu Yemone⸥ kombu awilimu liltimu lemó kanumu. Pe kiniá ya molemolo yomboma ‘Ono molemelena anju pamili.’ ningí kinia manda naa pungíla; ononga yomboma ‘Yando wamili.’ ningí kinia yando manda naa ongela.” nirimu. \p \v 27 Kanu-kinia ye kamakomone nimbale: “Aku lepomo kene, Toto, yu nanga pulu koleana pupili mundani nimbu mawa sekero. \v 28 Nanga genupili se-pakara molemele kanumu. I kolea mindili noli koleana ono kepe naa wangi kene yuni ono liepi-liepi topa ungu nimba sipa kondopili.” nirimu. \p \v 29 Aku-na-kolo Eporayamone yundu nimbale: “Mosisini boku torumu bokuma kinia Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yemane boku toringi bokuma kinia taltolemele kanumu. Onone kanu bokuma molemo unguma kanoko piliangi.” nirimu. \p \v 30 Kanu-kinia ye kamakomone nimbale: “Toto Eporayamo, aku manda mólo. Kolorumu yombo se lomboropa ola molopa ono molemelena pumba nimba simu liemu ulu-pulu-kiri selemelema pilku kiri pilkuli siye kolko konopu topele tonge.” nirimu. \p \v 31 Eporayamone yundu nimbale: “Mosisinga unguma kinia Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yemanga unguma kinia ⸤bokumanga toringi molemo akuma⸥ piliei naa piliengi liemu kolorumu yombo se lomboropa ola molopa pumba nimu liemu yunga ungumu naala pilingí.” nirimu.” nimba Yesusini semane se aku sipa torumu. \c 17 \r 17:1-4 \s1 Ungu Kondi Tolemele Ungu Talo \p \v 1 Yesusini yu lombili andolimando nimbale: “⸤Na⸥ ‘Sika.’ ningu kuru mondolemele yomboma kelko bulu siku munduku kelenge uluma sika wendo ombá-na-kolo yombo sene nanga yombo se kondi tombamonga kanu yombomo na bulu sipa anju pumu liemu kanu kondi tomba yombomo mindili nomba paa molopa kinjimba. \v 2 Nanga yomboma aku sipa kondi tomba yombomo yu kou paa awili se moko toko nomina lendeko ‘Yu kamu kolo-popili.’ ningu paka toko nomuna paa maniakondo mundulimolánje paa papu. \m Aku siku toko mundulimolá kinia yu kolopale pe yu Pulu Yemonga bolango sendo ‘Ulu-kirima sepili.’ nimba kondi manda naa tolka. Aku-na-kolo yu aku siku nomuna naa mundulimolá kinia yu yomboma kondi tombamonga Pulu Yemone yu ‘Mongo awili sepa likimu.’ nimba “Mindili paa nopili.” nilka kene onone yu nomuna papu paka toko mundulimolá. \p \v 3 Nanga yomboma, ono onono selemele mele kanoko kondame. \p “Gena sene nu-kinia ungu se sepa kinjimba kinia yu molombana pungu ninguli: “Ano, nuni na seko kinjenu.” nieni. Aku nini kinia yu pilipa nimbale: “Ano, sika sepo kinjendu kene kondo kolambo.” nimbá kinia nu-kinia kanu ulu-kiri sembá ulumu ‘Mania pupili.’ ningu siye kolani. \v 4 Kanu-kinia ena selumunga yu wale yopoko-pakara aku sipa nu-kinia sepa kinjipa, pe kelepa wale yopoko-pakara konopu topele topa nundu “Ano, kondo kolambo.” nimbá kinia manda, nu wale yopoko-pakara kanu ulu-kiri sembama ‘Mania pupili.’ ningu siye kolani.” nirimu. \r 17:5-6 \s1 Olione Yesusinga Ungumu Pilipu Lipu Ambololemolo Ungu Se \p \v 5 Kanu-kinia Yesusini u “Nanga kongonomo sende-paa.” nimba lipa mundorumu yemane yundu ninguli: “Ye-Awilimu, nu ungu nilinu mele olio ‘Sika ungumu.’ nimbu kanga sepo mindi kuru mondopo ambololemolo kene nuni ‘awili seko kuru mondoko tondolo munduku ambolangi.’ ningu liku tapondani.” ningu mawa seringi kinia \p \v 6 ⸤Ye-Awilimuni⸥ onondo pundu topa nimbale: “Unju senga mongo akumu méle paa kangamo-na-kolo kanu mongomo mana mundulimulu kinia unju akopa awili lepa gilimú kanumu. Aku sipa mele, ono nane ungu niliu mele unju mongo kanga mele paa kanga-kolte mindi pilku liku ambololemolánje, onone ‘Pulu Yemone nanga ungumu manda pilimba.’ ningu ya gilkimu unju awili akumundu “Nu pulkonio pali luruku pungu, nomuna kelko giliei.” nilimolá kinia kanu unjumu ononga ungumu pilipa lipale aku sipa manda selka.” ⸤nirimu.⸥ \r 17:7-10 \s1 Pulu Yemonga Kongono Kendemande Senderingi Yombomanga Yesusini Ungu Se Nirimu Semanemo \p \v 7 ⸤Nimba ungu se pea nimbale:⸥ “Ononga ye se yunga kendemande-ye sene kalia sendemba molo kongi sipisipi tapu sendemba kinia pe ipupini ulkondo ombá kinia yunga ye awilimuni yundu “Ya ongo mania molko ga nou.” nimbáye? ⸤Aku manda naa nimbá.⸥ \v 8 Kanu kongono sendeli yemo yu kongono sepa kelepa ulkando ombá kinia yunga ye awilimuni yundu i-sipa nimbá: “Nanga ga kalondoko boroko sikuli pe na nanu ga nombo pora simbú kinia nu pungu nunga ga kalko nani.” nimbá. \v 9 Ye-awilimuni ‘Sei.’ nimbá mele yunga kendemande-yemone pilipa lipa sembamonga “Ange, peanga senu.” nimbáye? Aku naa nimbá. \p \v 10 Aku sipala, onone Pulu Yemone onondo “Kongono sendaa.” nilimú mele pali seko liku ono onono ninguli: ‘Olio kendemande-yombo kirima.’ niengi. ‘Yuni olio “Saa.” nilimú mele manjipu sepo, kongono olandopa se naa sepole olio kendemande-yombo kirima molemolo.’ niengi.” nirimu. \r 17:11-19 \s1 Yesusini Ye Rureponga Talo Kuru-Laká Norumuma Sepa Peanga Sirimu Kinia Juda Yombomanga Opa-Tou Yemone Mindi Omba “Ange.” Nirimu Semanemo \p \v 11 Yesusi kolea-awili Jerusalleme pumbá pumbale nirimumuni, kolea Gallilli kolea Sameria disirikitolo aulka awi-suku-singina pumbale, \v 12 kolea kanga senga sukundu purumu. Sukundu purumu kinia kuru-laká noli ye rureponga talo yu aulka omba purumuna ongo anju-siku gilku \v 13 onone ru ningu ninguli: “Yesusi, Ye Nokolimu, olio kondo kolou.” niringi. \p \v 14 Yuni ono kanopa nimbale: “Pulu Yemo popo tondoli yema molemelena pungu, ononga kangima liku ora si-paa.” nirimu. Kanu-kinia ono pungí puringi kinia ono kuru pora nimba umbu-kangi gilierimu. \p \v 15 Onone peanga lierimu kanoringi kinia ye akumanga se yando omba ungu tondolo nimba Pulu Yemonga imbi ambolopa paka tondolepa omba \v 16 Yesusi gilierimuna mania pumba tamalu pepa yundu “Paa ange.” nirimu. Kanu yemo yu Sameria yemo. \p \v 17 Kanu-kinia Yesusini nimbale: “Nane ye rureponga talo sepo peanga naa sinduye? Pe kiniá ye rureponga selu akuma sena molemeleye? \v 18 Se pea yando ongo Pulu Yemonga imbi ambolko paka naa tondokomeleye? I ye-lupamo mindi okomoye? Isirele ye kuru-laká nomu sepo peanga sinduma sena molemeleye?” nirimu. \p \v 19 Kanu-kinia yuni Sameria yemondo nimbale: “Ola gilku puyo. Nane nu manda sembomonga kuru mondonumuni nu peanga liemu.” nirimu. \r 17:20-37 \s1 Pulu Yemo Kamu Ye Nokoli Kingimu Molopa Yomboma Kamu Nokomba Walemo Wendo Ombámonga Ungu Se \p \v 20 Parisi yemane Yesusi mangilku pilku ninguli: “Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa nokomba walemo sewale wendo ombáye?” niringi. \p Yesusini onondo pundu topa nimbale: “Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa yomboma nokomba walemo wendo ombándo yomboma mongomane kanonge ulu se naa wendo ombá. \v 21 Ono kiniá ya molemelena Pulu Yemo koronga ye nokoli kingimu molopa yombo mare nokolemo-na yu ye nokoli kingimu molopa yomboma kinia mélema pali nokomba ulumundu yombo sene “Kaname. I wendo okomo.” ningu, “Andi wendo okomo.” ningu, aku mele manda naa ningí. Kanu walemo koronga wendo okomo lémo.” nirimu. \p \v 22 Aku nimbale Yesusini yunga lombili andolimando nimbale: “Onone “Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo kanga-kolte kanamili.” ningí walema wendo ombá-na-kolo naa kanonge. \v 23 Yombomane “Winia molemo.”, “Ya molemo.”, ningí. Aku-na-kolo aku siku ningí kinia kolo tonge kene ono lombili naa pangi. \v 24 Kolea kariapá lipa sinjipa selemo kinia koleama pali pa selemo yombomane pali kanolemele. Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo aku sipa mele kelepa ombá. \v 25 Aku-sipa na-kolo u yu mindili awili sepa nombá, kiniá molemele yombomane yu pilku naa liku bulu singí. ⸤Kanu-kinia kolopa lomboropa ola molopale nimbámone,⸥ pe “Ombá.” nikiru mele ombá. \p \v 26 U ye Noa molopili yombomane seringi mele Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo ombá sembá kinia yombomane aku siku sengela. \v 27 ⸤Ma-koleamanga pali⸥ no u naa topili yomboma kere-langi nongo, yema ambo liku, amboma ye pungu, aku uluma mindi seko mololko puringi. Noa nona andoli sipi ulkamonga sukundu purumu kinia kepe ono aku siku uluma mindi seko molangi no topa ⸤koleama pali none aki topa⸥ yomboma pali topa kondorumu. \p \v 28 LLote pea moloringi yombomane aku siku seringila. Ono kere-langi nongo bisinisi seko kalia panjiku ulka takoko, we-ulu akuma seko moloringi. \v 29 Aku-sipa na-kolo LLote kolea-awili Sodomo mundupa kelepa kowa purumu kanu walemonga sepe kinia kou sepene nolima kinia lo mele muluna mania omba Sodomo moloringi yomboma pali topa kondorumu. \p \v 30 Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo kelepa ombá walemonga u seringi nikiru mele pe aku siku seko molongela. \p \v 31 “Yu ombá kanu walemo wendo ombá kinia ulka imuna ola molonge yomboma kelko ulkondo pungu ononga ulka sukundu taltonge mélema pungu naa li-pangi. Aku sikula kaliana molonge yomboma mélema liepili taltoko kaliana pungí kinia kanu walemo wendo ombá kinia taltonge mélema kelko pungu naa li-pangi. \v 32 LLote menu serimu mele piliame. ⸤LLote pea Sodomo munduku kelko kowa puringili-na-kolo Sodomo sepe mania orumu-kulu pilipale Pulu Yemonga angello sene u “Iku siku naa kanoko we sumbi siku kowa pale.” nirimu mele LLote menu naa pilipa lipa, iku sipa kanorumu kinia api-kusa au lepa kou mele we gilierimu.⸥ \v 33 ‘Na naa kolopo konopu simbú uluma mindi sepo molambo.’ ningu Pulu Yemonga ungumu naa pilku lingí yomboma sika kolonge. Aku-sipa na-kolo ‘Na kolondu liemu peangala.’ ningu Pulu Yemonga ungumu pilku liku seko molonge yomboma naa kolko molko mindi pungí. \p \v 34 Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo kelepa ombá walemonga ipulieli yombo talo suluminia seluna pengele kinia ⸤Pulu Yemonga angello sene⸥ omba yombo se we pepili mundupa kelepa se lipa memba pumbá. \v 35 Ambo talo kere-langi kalongele seko molongele kinia ⸤angello se omba⸥ ambo se we molopili mundupa kelepa se lipa memba pumbá. \v 36 (Ye talo kondena unju toko gilingili kinia ⸤Pulu Yemonga angello sene omba⸥ ye se we molopili mundupa kelepa se lipa memba pumbá.)” nikiru.” nirimu. \p \v 37 ⸤Yuni nirimu mele pilku⸥ onone ninguli: “Ye-Awilimu, aku ulumu sena sembaye?” niringi. \p Yesusini pundu topa ungu-iku se topa nimbale: “Mélema kolopa lemó koleamanga méle kololima nolemele keramane mélema kolopa lemóma kanokole nongendo mania ongo liku maku tolemele.” nirimu. \c 18 \r 18:1-8 \s1 Pulu Yemo Kote Pilipa Molombamonga Ungu-Ikumu \p \v 1 Walte, Yesusini ‘Ono alieli Pulu Yemo kinia ungu ningu siye naa kolangi.’ nimba yu lombili andolimando ungu-iku se topa nimbale: \p \v 2 Walte, kolea senga kote pilierimu ye se molorumu. Kanu kote pilierimu yemo yu Pulu Yemo kepe mana-yomboma kepe, pipili naa kolorumu. \v 3 Kanu koleana ambo-waya se molorumula. Kanu ambomo yuni kote pilieli yemo molorumuna alieli omba yundu nimbale: “Na sepa kinjerimu yemo kote sendambo. Nuni na liku tapondoko kote pilindei.” nimba mawa se-pu-pu serimu. \p \v 4-5 Ambomo u kokele orumu kinia kote pilieli yemone yundu “Mólo, nunga kote naa pilindimbu.” nirimu-na-kolo ambomo yu alieli omba mawa serimumunga kote pilieli yemo pilipa kiri pilipa yu yuyu nimbale: ‘Na Pulu Yemo pipili naa kolopo, yomboma kondo naa kolopo molio-na-kolo i ambo-wayamo alieli omba mangilielemomonga pe kelepa omba mawa sembá kinia na kamu pilipu kiri pilimbu kene yunga kote pilindambo.’ nirimu.” ⸤nimba Yesusini⸥ nirimu. \p \v 6 Ye-Awili ⸤Yesusini aku ungu-ikumu topa pora sipale⸥ ungu se pea nimbale: “Kote pilierimu ye kirimuni ambo-wayamondo serimu mele piliayo. \v 7 Aku sipa mele Pulu Yemone yunga yomboma umbuna silimili yomboma aku selemelemonga kote pilieli yemo molopale kote naa sendembaye? Yunga u nimba taltorumu yombomane ipulieli kepe tangoli kepe alieli “Olionga kote pilindei.” ningu mawa selemele kinia yuni ononga kote naa pilindimbaye? Yu u we molopa pe mele “Ono lipu tapondambo.” nimba taka lepa ombáye? \v 8 Yu sembá mele nimbu siembo: “Pulu Yemo yu welea omba yunga yomboma lipa tapondombando, ono umbuna silimili yomboma kote sendepale mindili simba.” nikiru. Aku-sipa na-kolo Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo kelepa wale talo-sipa mania ombá kinia “Yombo marene ‘Yuni ono lipa tapondomba.’ ningu yu mawa seko molonge molo mólonje?” nimba omba kanomba.” nirimu. \r 18:9-14 \s1 Ye Parisi Se Kinia Kou-Takisi Lili Ye Se Kinia Olonga Ungu-Ikumu \p \v 9 Yombo mare ono onone pilkuli ‘Na peanga. Na sumbi sipu molio, yombo lupama molko kinjilimili. Ono yombo kirima. Ono kinia kopu sepo naa molambo.’ ningu pilku andoko moloringi yombomando Yesusini i ungu-ikumu topa nimbale: \p \v 10 “Ye talo yu-mele-mele ‘Pulu Yemo kinia ungu niembili.’ ningu Pulu Yemo popo toko kaloringi ulka-tembelena puringili. Se Parisi ye se, se kou-takisi lili ye se. \p \v 11 Parisi yemo pendo sepa ola gilipale yu yuyu konopumuni pilierimu unguma nimbale: “Pulu Yemo, yombo lupama molemele mele na aku sipu naa moliomonga nu “Ange.” nikiru. Ono wa nongo, ulu-pulu-kirima seko, ambo yema wa ulu-kirinale seko, selemele. I kou-takisi lili yemo sepa molemo mele kepe na naa selio. \v 12 Na koro senga senga wale talo kere-langi mi topo naa nombo, kou-mone kinia mélema kinia méle rureponga talo rureponga talo nimbu liumanga selu selu nimbu nu siliu.” nirimu. \p \v 13 Aku-sipa na-kolo kou-takisi lili yemo nondopa naa omba anju senga lupa ma kanopa gilipa, ‘Na ye paa kiri se.’ nimba pilipale pipili kolopa ki-lumuni yunga uluwina topa gilipa nimbale: “Pulu Yemo, na konopuna ulu-pulu-kiri peli yemo kondo kolou.” nirimu.” ⸤nimba Yesusini nirimu.⸥ \p \v 14 Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “I yetolonga Pulu Yemone kou-takisi lili yemonga ulu-pulu-kirima siye kolopa, yu ‘ye sumbi nílimu.’ nimba kanopa molopili ulkondo purumu, aku-na-kolo Parisi yemo yunga ulu-pulu-kirima konopuna we pepili ulkondo purumu.” nikiru. Yombo onono imbima ambolko paka tolemele yomboma Pulu Yemone topa mania mundumba, aku-na-kolo yombo onono toko mania mundulimili yomboma yuni ononga imbima ambolopa paka tondomba.” nirimu. \r 18:15-17 \s1 Yesusini Bolangomando “Pulu Yemone Ono Sewi Anjepili.” Nirimu Semanemo \p \v 15 Kanu-kinia yombomane ononga bolango kangama ‘Yesusi yunga kimuni ambolopili.’ ningu yu molorumuna mengo oringi. Mengo onge oringi kanokole Yesusi lombili andolimane iri toko ⸤ “Naa mengo waa.” ⸥ niringi. \p \v 16 Aku-sipa na-kolo Yesusini bolangomando “Waa.” nimbale ⸤yu lombili andolimando⸥ nimbale: “Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa nokolemo yombo talape akumu i bolangoma mele molemele yomboma ononga yombo talapemo kene onone i bolangoma na moliona wangi pipi siku “Mólo.” naa niee.” ⸤nirimu.⸥ \v 17 Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Bolangomane ‘Pulu Yemo olionga ye nokoli kingimu molopili.’ ningu molemele mele aku siku naa nilimili yomboma yunga koleana sukundu paa naa pungí, mólo.” nikiru.” nirimu. \r 18:18-30 \s1 Ye Kamako Senga Semanemo \p \v 18 ⸤Walte Juda yombomanga⸥ ye nokoli se Yesusi molorumuna omba yundu mangilipa pilipa nimbale: “Ungu Mane Sili Peangamo, na nambolka unguri sembó kinia na konde molopa kondopa mindi puli ulu-pulumu limbuye?” nirimu. \p \v 19 Yesusini yundu nimbale: “Nuni na nambi semu-na “Peangamo.” nikinuye? Yombo peanga se mólo. Pulu Yemo mindi peangamo.” ⸤nirimu.⸥ \p \v 20 ⸤Aku nimbale yemone mangilierimumunga pundu topa nimbale:⸥ “Nu ⸤Pulu Yemonga⸥ ungu-manema ⸤Mosisini yando nimba sirimuma⸥ pilieleno. ⸤Aku ungu-manema i-sipa⸥: \m “Ambo ye pulima molo ye ambo lilima yombo lupama-kinia \m wa ulu-kirinale naa sangi.” nimba, \m “Yombo toko naa kondangi.” nimba, \m “Mélema wa naa liengi.” nimba, \m “Yombomanga kote kolo toko naa sendangi.” nimba, \m “Aminieli lanieli kinia molko kondoko, \m ungu ningí mele pilku liku seko molangi.” nimba, \m ungu-mane akuma sirimu pelemo kanumu.” nirimu. \p \v 21 Aku nirimu kinia pilipale kanu yemone nimbale: “Na kangomo molopole aku ungu-manema pali pilipu lipu sepo molorundu mele yandopa kiniá kepe sepo molioko.” nirimu. \p \v 22 Yu aku nirimu pilipale Yesusini yundu nimbale: “Papu seleno-na-kolo ungu selu mindi naa seleno. Nu pungu nunga méle taltolenoma pali kou-mone li-punguli, kou-mone linima yombo koropama moke seko sikuli na lombili ou.” nirimu. “Nunga ⸤mana-⸥mélema aku sení kinia mulu-koleana nunga méle peangama lemba.” nirimu. \p \v 23 Kanu ye nokolimu méle paa peanga-peanga awisili taltorumu-kulu Yesusini aku nirimu kinia pilipale yu konopu kiri panjipa konopu umbuna paa awili-sepa sepili anju purumu. \p \v 24 Yu aku sipa purumu kanopale Yesusini yu lombili andolimando nimbale: “Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa nokolemo koleana sukundu pungíndu yombo kamakoma paa kála seko sukundu pungí. \v 25 Kongi kamele ⸤kongi paa awili se na-kolo⸥ kale suru tolina suku pumbándo kála kanga mele sepale pumbá. Aku-na-kolo yombo kamakoma Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa nokolemo koleana sukundu pungíndu kála paa awili mele seko pungí.” nirimu. \p \v 26 Yuni aku nirimu pilieringi yombomane ninguli: “Aku liemu mindili nolemolá aulkana nawe manda wendo pumba, molopo kondomolo aulkana pumbaye? Se mólonje?” niringi kinia \p \v 27 yuni onondo nimbale: “Yombomane paa manda naa selemele uluma Pulu Yemone manda sembá. Pulu Yemo yuni uluma pali manda selemo. Ulu se yuni manda naa sembá se mólo.” nirimu. \p \v 28 ⸤Yuni aku nirimu kinia pilipale⸥ Pitane yundu nimbale: “⸤Pe olio-kinia nambolka uluri wendo ombáye?⸥ Olio olionga mélema pali mundupu kelepo nu lombili purumulu mele pulimulu kanumu.” nirimu. \p \v 29 Yesusini nimbale: “Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Pulu Yemo omba ye nokoli kingimu molopa nokomba walemo wendo ombá mele ‘Yomboma piliangi.’ ningu siliku andongendo ononga ulkama kinia, menupili, genupili, anupili lapali, bolangoma, akuma munduku kelenge yomboma pali \v 30 ya mana paa olandopa mele awisili likuli pe pungí koleana konde molko kondoko mindi puli ulu-pulumu lingíla.” nikiru.” nirimu. \r 18:31-34 \s1 Yesusini Yu Kolopale Lomboropa Ola Molomba Mele Kelepa Wale Yopoko-Sipa Nimba Para Sirimu Semanemo \p \v 31 Kanu-kinia Yesusini ⸤yu lombili andoli⸥ ye engaki rurepo ‘na kinia ono kinia oliolio molamili.’ nimba ono lipa anju memba pumba onondo nimbale: \p “Piliame. Olio kolea-awili Jerusalleme pumulú pukumulu. Akuna pumulú kinia u Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yemane wendo ombá mele ningu bokuna toringi uluma pali Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo-kinia kamu wendo ombá. \v 32 Juda yombomanga ye awilimane Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo liku Juda ye naa molemele yema singí. Onone yu ungu-taka tondoko yu seko kinjiku yunga kumbikerena elkambe toko, \v 33 yu ka-pultane toko yu toko kondonge. Yu toko kondonge kinia wale yopoko-sipamonga lomboropa ola molomba.” nirimu. \p \v 34 Aku-na-kolo yuni ungu nirimumu pilku sundoringi. Ungu-pulumu naa pilkuli ungu nirimumu pilku sundoringi. \r 18:35-43 \s1 Yesusini Mongo Kiri Lierimu Ye Se Sepa Peanga Sirimu Semanemo \p \v 35 Kanu-kinia Yesusi Jeriko taono nondopa ombá orumu kinia mongo kiri lierimu ye se aulka lomolomena molopa yomboma “Kou-mone siee.” nimba mawa serimu. \v 36 Kanu yemone yombo awisili ongo pungí puringi pilipale yuni “Nambi sekemeleye?” nimba mangilierimu kinia \p \v 37 onone yundu ninguli: “Nasarete ye Yesusi omba pukumu.” ningu, ningu siringi. \p \v 38 Aku niringi pilipale yuni tondolo ru nimba mangilipa nimbale: “Yesusi, ⸤ye nokoli kingi⸥ Depitini kalopa liltimu yemo, na kondo kolou.” nirimu. \p \v 39 Kumbi leko puringi yombomane yu iri toko “Nu ungu naa nili taka leko molou.” niringi. \p Aku-na-kolo yuni paa tondolo ru nimba mangilipa nimbale: “Depitini kalopa liltimu yemo, na kondo kolou.” nirimu. \p \v 40 Yesusi we gilipale “Yu yando mengo waa.” nirimu. Yu Yesusi gilierimuna nondopa orumu kinia Yesusini yundu mangilipa pilipa nimbale: \v 41 Nane nu nambi sambo konopu lekenoye?” nirimu. \p Yuni pundu topa nimbale: “Ye-Awilimu, na mongone mélema kanambo nanga mongotolo seko peanga sendani.” nirimu. \p \v 42 Yesusini yundu nimbale: “‘Nane nunga mongotolo manda sendembo.’ konopu lienumunga nu umbu-mongo manda giliepili.” nirimu. \v 43 Yesusini aku nirimu kinia yu popenge sepa mongotolo peanga lierimu, mélema kanopale Pulu Yemo kape nimba yunga imbimu ambolopa paka tondolepa Yesusi lombili purumu. Yombomane pali kanu ulu-⸤tondolo wendo orumu⸥mu kanokole onone kepe Pulu Yemo kape niringi. \c 19 \r 19:1-10 \s1 Yesusi Kinia Ye Sakiasi Kinia Pea Seringili Semanemo \p \v 1 Yesusi yu Jeriko taono omba pumbá purumu. \v 2 ⸤Jeriko akuna⸥ kou-takisi lipa takisi liltingi yema nokorumu ye se, yunga imbi Sakiasi, yu akuna molorumu. Yu méle awisili taltopa yu kamakomo molorumu. \v 3 Kanu yemone Yesusi orumu kanomba serimu. Yesusi orumuna yombo awisili liku maku toringi-kulu Sakiasi yu ye ponjili-kulu molopale Yesusi manda naa kanorumu. \v 4 Akumunga Yesusi orumuna kanombando yu lisipa kumbi lepa pumbale unju sikamo-piki nili se Yesusi ombá orumu aulkana nondopa gilierimu aku unjumunga omba ola purumu. \p \v 5 Yesusi akuna ombale we gilipa olando-sipa kanopa yundu nimbale: “Sakiasi, nunga ulkana kiniá na pea molambili pambili welea mania ou.” nirimu kinia \p \v 6 yu popenge sepa mania omba yundu “Manda.” nimba konopu sirimu. \p \v 7 Yesusi Sakiasinga ulkana pea puringili kanokole u akuna liku maku toringi yombomane ninguli: “Yu ulu-pulu-kiri seli ye se kinia ‘Molo-pambili.’ nimba pukumu.” ninguli yu serimu mele kanoko kiri pilieringi. \p \v 8 Kanu-kinia Yesusi kinia Sakiasi kinia olo ulkana sukundu molkole Sakiasi ola gilipa Ye-Awilimundu nimbale: “Ye-Awilimu, nane nundu ungu se niembo pílie. Nanga méle taltolioma ekendo lipu yombo koropama sipuli, pe kou se molo mélse kolo topo wa mele liltindu mélse kelepo wa liltindu mele pundu topo yopoko ola panjipu anju simbú.” nirimu. \p \v 9 Yuni aku sipa nirimu kinia Yesusini yundu nimbale: “Kiniá i ulka pulu yomboma Pulu Yemone lipa tapondopa ‘mindili nolemolá aulkana wendo ongo, yu-kinia pea molko kondonge aulkana pangi.’ nilimú ulu-pulumu likimili. Kiniá i ulka pulu yemo yu kepe anda-kolepa Eporayamone kalopa liltimu ye se kanumu. \p \v 10 Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemone ‘Yombo aulka lo liku molko kinjilimili yomboma koropo, ono lipu tapondopo mindili nolemolá aulkana wendo lipu na-kinia molko kondonge aulkana lipu mondombo.’ nimba orumu.” nirimu. \r 19:11-28 \s1 Ye Awili Sene Yunga Kendemande-Yema Kou Mare Sipale Senga Purumu Ungu-Ikumu \p \v 11 Aku sipa nirimu pilkuli Yesusi yu kolea-awili Jerusalleme nondopa ombá serimu-kulu kanokole we-yomboma onone ‘Pulu Yemo omba ye nokoli kingimu molomba walemo paa nondopa ombá.’ konopu leko moloringi. Onone aku siku pilku moloringi pilipale ⸤Yesusi⸥ yuni onondo ungu-iku se topa \v 12 nimbale: \p “Ye nokoli senga malo kolea senga aulka sulu pumba yu kingimu molomba namba tondolo se li-pumbale ‘Pe yando ombó.’ nimbale yu purumu. \v 13 U naa pupili yunga kendemande-ye rureponga talondo “Waa.” nimbale kou kuluepe rureponga talo moke sepa ono yu-mele-mele kou kuluepe selu selu nimba sipa onondo nimbale: “Na wili anju molambo i kou-mone sikiru likimilimunga ‘Kou se olandopa pea liemili.’ ningu konopu tondolo munduku seko molangi. Pe ombó.” nimba yu purumu. \p \v 14 Kanu yemo purumu kinia yunga talapena yomboma yu-kinia konopu kiri pilieringi-kulu ononga ye se ‘Yu akilepa pupili.’ ningu liku munduku ninguli: “‘ “I ye nokolimu olionga ye nokoli kingimu naa molopili.” nimbu molemolo.’ nindei.” ningu yu liku mundoringi. \p \v 15 Pe kanu yemo kingi nambamo sika lipa memba yando orumu kinia u kou-mone sipa purumu kendemande-yemando “Waa.” nimbale “Ono kou-mone sirindumunga olandopa kou nambi seko liltingiye?” nimba mangilierimu. \p \v 16 U kumbi lepa sirimu yemone omba yundu nimbale: “Ye-Awilimu, nunga kou kuluepe se sirinu kanumunga ola panjipu kuluepe rureponga talo liltindu.” nirimu kinia \p \v 17 ye nokoli kingimuni yundu nimbale: “Kendemande-ye peangamo. Papu serinu. Méle kanga sirindumunga nu seko kondorunu kene nu kolea-awili rureponga talo nokani.” nirimu. \p \v 18 Ye talo-sipamone omba yundu nimbale: “Ye-Awilimu, nunga kou kuluepe se sirinu kanumunga ola panjipu kuluepe se-pakara liltindu.” nirimu kinia \p \v 19 ye nokoli kingimuni yundu nimbale: “Aku siku serinumunga nu kolea-awili se-pakara nokani.” nirimu. \p \v 20-21 Pe kendemande-ye se omba yundu nimbale: “Ye-Awilimu, nane pilipuli ‘Nu bisinisi tondolo munduku seko, ‘Kou-mone lipu taltombomonga yomboma mindili nongi liemu mandala.’ ningu ⸤kendemande-yomboma ‘Kongono kála seko sangi.’ ningu siku, ono méle koltalo siku mélema pali nunu mindi lilinu yemo;⸥ kalia yombomane panjindilimili kinia nu nunu kere-langi mélema we akuku liku; kalia naa seleno kaliana kere-langi liku taltoko, nu aku siku seko moleno yemo.’ pilipuli pipili kolopo nuni na sirinu koumu kuluepe topo taltorundumu i sikiru.” nirimu. \p \v 22 Aku nirimu kinia pilipale ye nokolimuni iri topa yundu nimbale: “Nu kendemande-ye kirimu. ⸤Nane nunga kote pilimbu kinia⸥ nunga nikinu ungumuni nunu kote sendemba. Nuni pilkuli ‘Kalia yombomane panjindilimili kinia na nanu kere-langi mélema we akupu lipu; kalia naa selio kaliana kere-langi lipu taltopo, na aku sipu sepo molio.’ ningu pilku molenoye? \v 23 Aku ningu pilkuli nanga kou-monemo kou-benge ulkana nambi semu-na naa taltorunuye? Aku selenanje na ombo nanga koumu wendo lipuli kou kanga-kolte ola panjiku silimolá lilkala.” nirimu. \p \v 24 ⸤Kanu kendemande-yemondo aku sipa nimba pora sipale⸥ yuni nondoko gilieringi yombomando nimbale: “I yemo sepa kinjerimu kene yunga koumu wendo likuli kou kuluepe rureponga talo ambolkomo yemo siee.” nirimu. \p \v 25 Onone yundu ninguli: “Ye-Awilimu, yu koronga kou kuluepe rureponga talo ambolkomo kanumu.” niringi. \p \v 26 Onone aku niringi kinia ye nokoli kingimuni kelepa nimbale: “Onondo nimbu siembo: “Mélema taltolemo yombomo nane mare pea simbú, yu paa awisili taltomba. Aku-na-kolo mélema naa taltolemo yombomo yu taltolemoma kepe wendo limbu.” nikiru.” nirimu. \p \v 27 Aku sipa nimbale kanu ye nokoli kingimu yuni ungu se pea nimbale: “Kiniá na seko kinjeringi yomboma mengo wame. Onone nando ninguli: ‘I yemo olionga ye nokoli kingimu naa molopili.’ niringi kanu yomboma mengo ongo na kanopo molambo ono toko kondaa.” nirimu.” nimba ⸤Yesusini aku sipa kanu ungu-ikumu topa pora sirimu⸥. \p \v 28 Ungu-iku akumu topa pora sipale kolea-awili Jerusallemendo kelepa pumbá purumu. \mr 19:29—21:38 \ms1 Yesusi Jerusalleme Ombale, Ulka-Tembelena Yomboma Mane Sirimu Semanemo \r 19:29-40 \s1 Ye Nokoli Kingi Se Kolea Senga Sukundu Pumbá Purumu Kinia Seringi Mele Yesusi Jerusalleme Sukundu Pumbá Purumu Kinia Aku Siku Seringi Semanemo \p \v 29 Kanu-kinia Yesusi ⸤kinia yu lombili andolima kinia⸥ ono kolea-awili Jerusalleme nondoko ongo, ma-pangi se ‘Ma-Pangi Unju Ollipi Kalia’ nili akuna lemó kolea kanga talo, Betepasi kinia Betanitolonga oringi. Kanu-kinia Yesusini yu lombili andoli ye talo lipa mundupa, olondo nimbale: \v 30 Ne kolea-kanga kanokombelena punguli kongi dongi walo se, yombo se yunga bulu-mingina waltikele kepe naa molopa andorumumu ka seko panjingímu ne akuna sukundu molomba kanongele kanumu pungu posiku mengo wangili pale. \v 31 Posingilí seko molongele kinia yombo sene olondo “Dongimu nambi semu-na posikimbiliye?” nimba mangiliemu liemu olone i-siku niengili: “Ye-Awilimu yu ‘Dongimuni mepili.’ nimu-na ombo likimbulu.” niengili.” nimba olo lipa mundorumu. \p \v 32 Kanu lipa mundorumu yetolo pungu yuni nirimu mele kanoko lendekole \v 33 pe kanu kongi dongi walomo posiku moloringili kinia dongi pulu yemane olondo ninguli: “Olionga dongimu nambi semu-na posikimbiliye?” ningu mangilieringi kinia \p \v 34 olone “Ye-Awilimu yu ‘Dongimuni mepili.’ nimu-na ombo likimbulu.” niringili. \p \v 35 Kanu-kinia dongi kanumu liku Yesusi molorumuna mengo oringili kinia onone ononga mulu-maminiama kulku, dongimunga bulu-mingina ola pauwa tondoko Yesusi kanuna ola mondoringi. \v 36 Marene ononga mulu-maminiama kulku yu ombá aulkana pauwa tolko puringi. \p \v 37 Kanu-kinia yu Jerusalleme paa nondopa omba, ‘Ma-Pangi Unju Ollipi Kalia’ nili akuna mania ombá orumu kinia yu lombili puringi yombo awisili konopu awili-seko siku ⸤Yesusini⸥ ulu-tondolo awisili serimu kanoringimanga Pulu Yemo kape ningu ungu tondolo munduku ninguli: \q1 \v 38 “Pulu Ye Yawene lipa mundorumu-na \q2 yunga kongonomo sendemba okomo ye nokoli- \q3 kingimu molopa kondopili. \q1 Mulu-koleana konopu pe nipili molomolo walemo \q2 welea opili. \q1 Mulu-koleana paa olandopa ⸤Pulu Yemonga⸥ imbimu \q2 paa ola molopili lakopo kape niemili.” \m niliku puringi. \p \v 39 Aku siku niringi pilkuli pea oringi Parisi ye marene ⸤we-yombomane aku siku niringi mele pilku kiri pilku⸥ yundu ninguli: “Ungu Mane Sílimu, nu lombili andolimane nikimili mele ‘Naa niengi.’ ningu ono iri tou.” niringi kinia \p \v 40 Yesusini onondo nimbale: “Nane onondo i-sipu nikiru: “I yombomane i-siku naa ningu we molongi liemu ya kou-mulu lemomane ru ningí.” nikiru.” nirimu. \r 19:41-44 \s1 Yesusi Kolea-Awili Jerusalleme Kanopale Kondo Kolopa Kola Serimu Semanemo \p \v 41 Kolea-awili Jerusalleme paa nondopa omba kanumu kanopale nirimumuni, Yesusini kola sepa \v 42 nimbale: “⸤Jerusalleme yomboma,⸥ kiniá ono kepe mindili naa nongo konopu pe nipili manda molonge aulkamo pilielemolánje peanga. Aku-sipa na-kolo kiniá naa pilielemele, naa pilingí. \v 43 Ono molongena wale mare wendo ombá, kanu walemanga ononga opa-touma ongo ‘Ononga koleamonga aulka naa liepili.’ ningu ma liku maku toko, pala mele seko opa-touma ono molko makapu seko ‘Ono sukundu molangi.’ ningu aku senge. \v 44 Aku sekole ningímuni, pe Jerusalleme ulkama pali toko sikisiku bulu-balu sikuli sukundu molonge yomboma tonge, aku siku senge walema wendo ombá lémo. Pulu Yemone ⸤ono lipa tapondombando⸥ omu walemo onone naa piliengimunga kanu walema wendo ombá.” nirimu. \r 19:45-48 \s1 Ulka-Tembelena Bisinisi Seko Kou Liku Moloringi Yema Yesusini Topa Makororumu Semanemo \p \v 45 Yesusi Jerusalleme sukundu pumbale nirimumuni, Pulu Yemo popo toko kaloringi ulka-tembelena ⸤ “Juda yombo naa molemele yomboma ‘Pulu Yemo popo tamili.’ ningu maku tolemele kolea” niringi akuna⸥ sukundu pumba kanopale akuna mélema makete seko moloringi yomboma topa makoromba makoropale \v 46 onondo nimbale: “Pulu Yemonga bokuna ungu se i-sipa nilimú: \q1 ‘Yombomane nanga ulkamondo \q1 “Pulu Yemo kinia ungu nilimulu ulkamo.” ningí.’ \m kanumu. Ungu aku sipa molemo-na-kolo onone i ulkamo \q1 ‘wa nolemele yomboma lopi seko molemele ulkamo’ \m mele ningu pilkuli aku siku selemele.” nirimu. \p \v 47 Yuni enamanga alieli ulka-tembelena sukundu ⸤ “Juda yombo naa molemele yomboma ‘Pulu Yemo popo tamili.’ ningu maku tolemele kolea” niringi akuna⸥ yomboma ungu-mane sirimu. Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia, Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane siringi yema kinia, Juda yomboma nokoringi ye awilima kinia, onone yu toko kondonge aulka se kororingi. \v 48 Aku-na-kolo we-yombomane yunga unguma komu sendeko pilku moloringi-kulu onone yu toko kondonge aulka se naa kanoko liltingi. \c 20 \r 20:1-8 \s1 Yesusi Namba Sirimumunga Angelema Niringi Semanemo \p \v 1 Walte ⸤Pulu Yemo popo toko kaloringi⸥ ulka-tembelena Yesusi akuna maku toringi yomboma ungu-mane sipa, semane peangamo topa sipa molorumu kinia ye mare, Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia, Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane siringi yema kinia, Juda yombomanga tapu-yema kinia, ono ongo \v 2 yu mangilku pilku ninguli: “Nu namba nambolka nambamo likuli i kongonomo selenoye? Nawene i kongonomo “Se-pu.” nimba nu nambamo sipa lipa mundorumuye?” niringi. \p \v 3 Yesusini onondo pundu topa nimbale: “Nane ono ungu se mangilipu piliambola. Ono mangilimbu mele onone na pundu toko niengi. \v 4 U ⸤No Lindeli⸥ Jono omba yomboma no linderimu kinia yu mulu-koleana ⸤molemo yemonga⸥ kongonomo sendembando yomboma no linderimu molo ya mana-yombomanga kongonomo sendembando yomboma no linderimuye? ⸤Nawene “Sei.” nirimu-na serimuye? Ningu siee.⸥” nirimu. \p \v 5 ⸤Yuni aku sipa mangilierimu mele pilkuli⸥ onone onono angelema ningu ninguli: “Yuni mangilkimu mele olione pundu topo, “⸤Jono⸥ yu mulu-koleana ⸤molemo yemonga kongonomo sendembando yomboma no linderimu⸥.” nímulu liemu yuni oliondo nimbale: “Aku liemu ono Jonone nirimu ungumu nambi semu-na ‘I ungumu sika.’ ningu kuru naa mondoringiye?” nimbá. \v 6 Molo olione nimbuli: “Yu mana-yombomanga ⸤kongonomo sendembando yomboma no linderimu⸥.” nímulu liemu we-yombomane olio kouni toko kondonge. We-yombomane ‘Jono yu paa sika Pulu Yemone ungu-umbu tondorumumu pilipa yomboma nimba sirimu ye se molorumu.’ ningu pilielemele kene onone olio kouni toko kondonge.” ningu onono aku siku angelema niringi. \p \v 7 ⸤Onono aku siku anju yando angelema ninguli⸥, Yesusindu pundu toko ninguli: “Yuni Pulu Yemonga kongonomo sendepale yomboma no linderimu, molo mana-yombomanga kongonomo sendepale yuni yomboma no linderimunje. Olio naa pilkimulu.” niringi. \p \v 8 Aku siku niringi kinia pilipale Yesusini onondo nimbale: “Manda. ⸤Nane ono mangilkiru ungumunga ungu se pundu toko naa nikimilimunga⸥ onone na mangilkimili ungumunga ungu se pundu topo nando i kongonomo ‘Se-pu.’ nimba na lipa mundupa namba sirimu yemonga imbimu ono naa nimbu simbula.” nirimu. \r 20:9-19 \s1 Unju-Waene Kalia Nokoringi Ye Kirimanga Ungu-Ikumu \p \v 9 Kanu-kinia maku toko moloringi yombomando Yesusini ungu-iku imu topa nimbale: \p “Ye sene unju waene kalia serimu. Ye mare kanopa lipa onondo nimbale: “Nanga kaliamo tapu sendeko unju mongoma inia toko nokondangi. Pe waene-mongo polo tomba kinia unju mongoma moke sepo, kongonomo sendenge mele mare ono liengi, mare na liembo.” nimba kanu kaliamo ono sipale yu kolea paa suluringa pumba akuna wale awisili molorumu. \p \v 10 Kanu-kinia pe waene-mongo polo tomba serimu kinia kalia pulu yemone yunga kendemande-ye se “Nanga waene-mongo siengi pungu liku mendeko wani pu.” nimba kalia nokoringi yema moloringina lipa mundorumu. Aku-na-kolo kendemande-yemo ⸤orumu kinia⸥ kalia nokoli yemane yu wale awisili kopene toko, waene-mongo mare naa siku, ⸤ “Yemo molemona kelko pu.” ningu⸥ yando we liku mundoringi. \p \v 11 Kelepa kalia pulu yemone kendemande-ye se lipa ⸤ “Nanga waene-mongo lindi-pou.” nimba lipa⸥ mundorumu. Aku-na-kolo kendemande-yemo ⸤orumu kinia⸥ kalia nokoli yemane yu ambolko likuli kopene toko, seko kinjiku, waene-mongo mare naa siku yando we liku mundoringi. \p \v 12 Kelepa kalia pulu yemone kendemande-ye se lipa mundorumu kinia onone yu tokole kaliana ultu mundoringi. \p \v 13 Aku siku seringimunga kalia pulu yemone ⸤konopumuni pilipale⸥ ‘Kiniá na sembó mele piliporo. Nanga malo, na konopu mondolio kangomo, ono yu pipili kolko liku awi siku yu waene-mongo mare singínje.’ konopu lepale ⸤yunga malo lipa mundorumu⸥. \v 14 Aku-sipa na-kolo kalia nokoli yemane kalia pulu yemonga malo ombá orumu kanokole onone onono ninguli: “Andi okomo yemo pe lapanga monge-mélema limba yemo okomo. Yu topo kondopo, i kaliamo olio kamu liemili.” ninguli \v 15 onone yu ambolko liku kaliana ultu mundukuli yu toko kondoringi.” ⸤nimba Yesusini nirimu.⸥ \p ⸤Nimbale ungu-iku akumu topa pora simbando akuna maku toko moloringi yombomando nimbale:⸥ \p “Kalia nokoli yemane aku siku seringimunga pe kalia pulu yemone ono-kinia nambolka unguri sembaye? \v 16 Yu omba kanu ye kirima topa kondopale ‘Ye marene lupa kaliamo nokondangi.’ nimba lipa simba.” nirimu. \p Kanu-kinia Yesusini aku sipa nirimu kinia pilkuli onone ninguli: “Pulu Yemone ‘Aku sipa wendo naa opili, paa mólo!’ nipili.” niringi. \p \v 17 Yesusini ⸤Pulu Yemonga Juda yomboma nokoringi yemane yu toko kondonge mele pilipale⸥ onondo nimbale: “Pulu Yemonga ungu se bokuna molemomonga ungu-pulumu nambolkanje konopu lemeleye? Aku ungumu i-sipa mele: \q1 ‘Ulka takoringi yemane kanoko kiri pilku \q2 toko eltoringi kou kanumu \q3 kiniá kelepa ulka simu mele \q4 ulka enge sindeli kou awili peangamo.’ \m nimba molemo kanumu. \v 18 I kou ⸤nikiru⸥munga ola yombo se a topa topale bele mélema elke tomba. Aku-sipa na-kolo yombo se molombana ola koumu omba yu topale kanu yombomo topa norupulu tomba.” nirimu. \p \v 19 Kanu-kinia Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane siringi yema kinia, Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia, ono Yesusini ungu-iku torumu kanumu pilkuli onone seko kinjiku yu toko kondonge seko moloringi mele yuni nirimu pilkuli onone kanu enamonga yu ka singí seringi-na-kolo kanu ye awilimane we-yomboma pipili kolkole yu naa liku ka siringi. \r 20:20-26 \s1 “Gapomano Kou-Takisi Tamili Molo Móloye?” Ningu Yesusi Mangilku Pilieringi Semanemo \p \v 20 Kanu-kinia ⸤Juda yombomanga ye awilimane⸥ ‘Yesusi ka sipu ⸤kote sendemolondo⸥ gapomano yemo molombana membo pumulú.’ ningu molkole yu kanoko moloringi. ‘Yuni ungu se nimba kinjimba kinia ka simulú.’ ninguli ye mare, ‘Konopu sumbi nimba pepili molemolo. Yunga ungumu konopu sipu pilipu molemolo.’ ningu kolo toko molonge ye mare, liku yu molorumuna liku mundoringi. \p \v 21 Kanu yemane ongo yundu ⸤kondi toko⸥ ninguli: “Ungu Mane Sílimu, olio pilipuli, ‘Nu alieli ungu sikama mindi sumbi siku ningu, ungu-mane sikama manjiku sumbi siku mane siku sekole, nu yombo seluringa kepe konopu kimbú naa siku, yomboma pipili naa kolko, onondo pali ungu selu-siku selu selu ningu siku, Pulu Yemone “Saa.” nilimú uluma paa sika unguma mane siku, aku siku seleno.’ konopu lemolo. \v 22 ⸤Aku siku seko molenomonga nu nambolka konopu lekenoye?⸥ Olione Romo Gapomano Ye Paa Awili Kumbina Sisamo kou-takisi tomulu liemu manda molo móloye? Pulu Yemone akumundu ungu-mane sirimu ungu-mane nambolkamo pelemoye? Ningu si.” niringi. \p \v 23 Aku-sipa na-kolo Yesusini onone yu seko kinjingindu aku siku peké tondoko mangilieringi pilipale onondo nimbale: \v 24 “⸤Takisi tolemele⸥ kou-mongo se na liku ora siee.” ⸤nimbale onondo kelepa mangilipa pilipa nimbale:⸥ “I kouna nawenga kumbikeremo kinia imbimu molemoye?” nirimu. \p \v 25 Onone yundu ninguli: “Romo Gapomano Ye Paa Awili Kumbina Sisamonga ⸤kumbikeremo kinia imbimu molemo⸥.” niringi. \p Kanu-kinia yuni onondo nimbale: “⸤Kou-monemo Sisamonga⸥ kene Sisamonga mélema Sisamo yuyu siku, Pulu Yemonga mélema Pulu Yemo yuyu siee.” nirimu. \p \v 26 Yuni aku sipa ⸤paa sumbi sipa⸥ nirimu mele pilkuli ‘Olionga ungumu paa pundu topa nimba kondokomo.’ ningu pilku konopu awisili kimbu sikuli ungu se kelko naa niringi. Yomboma kanoko molangi yu peké tondoko mangilieringi kinia yuni ungu se nimba naa kinjerimumunga “Yu ka siemili.” ningí aulka se naa lierimu. \r 20:27-40 \s1 “Kololemele Yomboma Lomboroko Ola Molkole Kelko Nambi Sengenje?” Ningu Yesusi Mangilku Pilieringi Semanemo \p \v 27 ⸤Kanu yema Yesusi kinia kou-takisi toli ungumu ningu pora siringi kinia⸥ pe Sadusi ye mare Yesusi molorumuna oringi. Sadusi yema ono ‘Pulu Yemone pe kololemele yomboma topa naa makisindimba, lomboroko ola naa molonge.’ ningu pilku moloringi talapemo. Kanu Sadusi yema ongo \v 28 Yesusi mangilku pilku ninguli: “Ungu Mane Sílimu, ⸤Pulu Yemonga ungu-manema olio sirimu ye⸥ Mosisini ungu-mane sipa nimbale: \q1 “Ambo limba ye se bolango naa membale \q2 ambomo we molopili kolomba kinia \q3 kanu yemo yunga genu molombamone \q1 yunga ambo-wayamo lipa \q2 genu lipa tapondopa bolango mendepili.” \m nirimu aku sipa nimba bokuna torumu molemo kanumu. \v 29 ⸤Aku ungu-manemonga ulu se olionga ye mare-kinia wendo orumu mele nu mangilipu piliamili.⸥ \p “Genupili yopoko-pakara moloringi. Komomo ambo lipa bolango se naa membale kolorumu. \v 30-31 ⸤Bolango se naa molopili kolorumu-kulu⸥ yunga bulkundu genumuni ⸤yunga genu kolorumumunga bolango ‘Mendambo.’ nimba⸥ ambo-wayamo kelepa liltimu. Yu bolango se naa mendepale yu we kolorumula. Yunga genu bulkundumuni kanu ambomo liltimula-na-kolo yu kepe we kolorumula. Aku selko punguli ye yopoko-pakara pali bolango selu kepe naa mengole kolko pora siringi kinia akiliumu we kolorumula. \v 32 Pe ambomo yu kolorumula. \v 33 Akumunga, kololemele yomboma pe lomboroko ola molonge kinia kanu ambomo ye yopoko-pakara pali ya mana liltingi-kulu ambomo yu ye paa nawenga menu molombaye?” niringi. \p \v 34-35 Yesusini onondo pundu topa nimbale: “Ya mana molemele yombomanga yema ambo liku, amboma ye pungu selemele-na-kolo Pulu Yemone ‘Yombo kolkole manda lomboroko ola molko mulu-koleana pungu molangi.’ nilimú yombomanga yema ambo naa liku, amboma ye naa pungu, aku paa naa senge. \v 36 Kanu yomboma lomboroko ola molonge-na ono mulu-koleana molemele angelloma molemele mele aku siku molkole, kelko kolou naa kolkole Pulu Yemonga bolangoma molonge. \p \v 37 Aku-sipa na-kolo ⸤ono Sadusimane⸥ ‘Kololemele yomboma lomboroko ola naa molonge.’ konopu lemelemonga ungu se niembola. Mosisini olio lipa ora sirimu mele niembo: Walte Mosisi unju kanga senga ⸤sepe nomba perimu sepemone unjumu naa norumu kanopale nirimumuni,⸥ akuna yuni ⸤Pulu Ye⸥ Yawendo imbi lepa nimbale: “Eporayamo kinia, Aisake kinia, Jekopo kinia ononga Pulu Yemo.” nirimu. \v 38 Pulu Yemo yu kololi yombomanga Pulu Yemo mólo. Yu yomboma pali konde molemele kanopale yu konde mololi yombomanga Pulu Yemo.” nimba Yesusini nirimu. \p \v 39-40 Aku nirimu pilkuli Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane siringi ye marene kelko yu ungu se mangilku pilingindu pipili kolko yundu ninguli: “Ungu Mane Sílimu, nuni papu nikinu.” niringi. \r 20:41-44 \s1 Yesusini “Ye Nokoli Karasimu Nawenga Maloye?” Nimba Mangilierimu Semanemo \p \v 41 Kanu-kinia ⸤Juda yombomanga ye awili mare aku siku we moloringi kinia⸥ Yesusini onondo kelepa ungu se nimbale: “‘Pulu Yemone “Ono nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” u nimba taltorumu ye nokoli Karasimu yu ⸤ye nokoli kingi⸥ Depitinga kalopa limba ye se molomba.’ ningu pilielemele, ⸤aku-na-kolo yu aku sipa manjipa mólo⸥. \v 42-43 ⸤Aku nilimili yemane⸥ Depiti yuni yuyu ⸤kanu yemondo nirimu mele naa pilielemelenje.⸥ Depitini ⸤ye nokoli Karasimu molomba mele⸥ konane se konopumuni pilipale bokuna torumu mele i-sipa: \q1 “Ye-Awili ⸤Pulu Ye Yawene⸥ nanga Ye-Awilimundu nimbale: \q1 “‘Nunga opa-touma nuni nokani.’ nimbu, \q2 pe ono topo mania mundundumbu kene \q3 iseli-u nu ⸤na kinia pea \q1 kopu sepo ye nokolitolo molopo \q2 mélema nokambili⸥ \q1 nanga ki-lomekondo ongo molani.” nirimu.” \m nimba Depitini nirimu. \v 44 Depitini ⸤ye nokoli Karasimu⸥ yundu “Nanga Ye-Awilimu.” nirimu. Pe onone “Yu Depitini kalopa limba yemo ⸤mindi⸥ molomba.” nambi seko pilkuli nilimiliye?” nimba Yesusini nirimu. \r 20:45-47 \s1 Ungu-Manemanga Puluma Pilku Mane Siringi Yemane Seko Kinjeringi Ulumanga Ungu Se \p \v 45 Yesusi molorumuna yombo awisili liku maku toko moloringima pilku molangi Yesusini yu lombili andolimando ⸤liepi-liepi topa⸥ ungu se nimbale: \p \v 46 Onone Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane sili yema mimi siku kanoko kondoko ⸤onone selemele mele manda manjiku naa seko⸥ molayo. ⸤ ‘Yombomane olio kanoko “Ye peangama” niengi.’ ningu⸥ wale-pakoli paa sulu peangama, ⸤ye nokolima pakolemele mele,⸥ pakoko andolemele. Yomboma maku toko molemele koleamanga andongendo mongo-kenge seko ‘We-yombomane olio kape niengi.’ ningu pilkuli konopu siku pilku andoko molemelela. Yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilielemele ulkana sukundu punguli mania molongendo ye awilima molemele polo peanga akuna ‘molamili.’ ningu mendo pungu polo akuna konopu siku molemelela. Yombomane kere-langi nongo yombomando “Namili waa.” nilimili kinia kanu yema ongole ye awilimanga polo kumbikundu ‘olio molamili.’ ningu konopu siku molemelela. \p \v 47 “Yema kololemele kinia onone kanu yemanga ambo-wayama toko makoroko mundukuli ulkama ‘Olionga’ ningu we limili. Pulu Yemo kinia ungu ningíndu ningu sulu munduku kolo toko nilimili. Pulu Yemone we-yomboma ulu-pulu-kiri selemelemonga ono sika “Mindili nangi.” nimbá-na-kolo ya ye nikirumane aku uluma selemelemonga Pulu Yemone aku yema “Mindili awili seko nangi.” nimbá.” nirimu. \c 21 \r 21:1-4 \s1 Ambo-Waya Koropa Sene Ulka-Tembelena Kou-Mone Mundorumu Semanemo \p \v 1 Yesusi ⸤Pulu Yemo popo toko kaloringi ulka-tembele kerepuluna molopa⸥ ulka-tembelena sukundu kongono senge kou-mone mundoringi unju okolona nondopa molorumu. Akuna molopale yu olando-sipa kanopale ye kamakomane kanu okolona kou-mone ongo mundoringi kanorumu. \v 2 ⸤Aku sipa kanopa molorumu kinia⸥ ambo-waya paa koropa se omba yu kou-kololi talo mindi mundorumu kanopa \v 3 nimbale: “Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Andi ambo-waya koropamo yuni kou-mone mundukumumu paa olandopa mele mundukumu, we mundukumilima maniandopa mele.” nikiru. \v 4 Ono kou-mone awisili taltolemelemanga koltalo mindi ongo mundukumili. Aku-sipa na-kolo ambo-wayamo kou-mone se paa naa taltolemo. Yunga koltalo taltomutolo pali memba omba mundomu. Kere-langi nombá se kepe naa taltolemo.” nirimu. \r 21:5-36 \s1 Ulu Umbuna Selima Pe Wendo Ombámonga Yesusini Nimba Sirimu Semanemo \r 21:5-6 \s1 Ulka-Tembelemo Toko Kalongemonga Yesusini Ungu Se Nirimu Semanemo \p \v 5 Kanu-kinia Yesusi kinia yu lombili andoli yema kinia ono ⸤Pulu Yemo popo toko kaloringi⸥ ulka-tembelemo kolea akuna molkole ulka-tembele paa peanga gilierimu mele kinia ulka-tembelemo takoringi kou paa peanga lupa lupama kinia aku koumanga au siringi mele kinia kanoko, marene ungu anju yando ningu moloringi kinia Yesusini onondo nimbale: \v 6 “Ya ⸤ulka-tembele peanga gilimú⸥ kanokomele mélema ⸤pe walte ya kolea-awili Jerusalleme yomboma mindili nonge walemo wendo ombá kinia⸥ i ulka-tembelemo sikisikuli kouma pali toko mania mundungí.” nirimu. \r 21:7-19 \s1 Umbuna Awisili Wendo Ombámanga Yesusini Nirimu Semanemo (21:5-36 pali kanani) \p \v 7 Yesusini aku nirimu pilkuli onone yundu mangilku pilku ninguli: “Ungu Mane Sili Yemo, nuni nikinu mele sewale wendo ombáye? Pe nuni i nikinu uluma nondopa wendo ombándo u nambolka unguri sembá kinia olione kanopole ‘Sika i wendo ombá sepomo.’ nimbu pilimulúye?” ningu mangilieringi kinia \p \v 8 yuni onondo nimbale: “⸤Kanu uluma wendo ombámonga ungu mare⸥ yombomane ono kolo toko singí kene kanoko kondoko molangi. Ye awisili nanga imbi leko ongole yu-mele-mele kolo toko ninguli: “⸤Pulu Yemone ‘Nanga yomboma nokopa kondopili lipu mundumbu.’ u nimba taltorumu ye nokoli Karasi⸥ akumu na.” ninguli, “⸤Ma pora nimbá⸥ wale nirimumu wendo ombá sekemo.” ningíla. Ono lombili naa pangi. \v 9 Kolea marenga opa awili-seko senge mele pilku, yombomane ononga ye nokolima tonge pilkuli mini-wale naa mundangi. Opa sengema kinia aku uluma Pulu Yemone ‘U wendo opili. Laye-kolte pe mele ya ma-koleamo pora nimbá.’ nimba, nimba panjerimumunga aku uluma sika wendo ombá-na-kolo aku-kinia mulu matolo u naa pora nimbá.” nirimu. \p \v 10 Kanu-kinia Yesusini yu lombili andolimando kelepa nimbale: “⸤Mulu ma pora nimbá walemo u wendo naa opili⸥ yombo talape awili se kinia talape awili se kinia opa seko, ye nokoli kingi marenga talapema kinia marenga talapema kinia opa sengela. \v 11 Ya mana-kolea senga-senga ma jimi-jimi awili-sepa sepa, gele lepa, kuru awili-sepa topa, aku sipa sembá. Yomboma pipili awili-sepa sepa kondoli ulu-tondoloma muluna wendo ombá kanongela. \p \v 12 Aku sipa mele ⸤pe wendo ombá-na-kolo⸥ u naa wendo opili ono nanga yomboma molongemonga ono ⸤mare⸥ liku ambolko, seko kinjingí. Ono ⸤mare⸥ Juda yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilielemele ulkamanga liku mengo pungu ⸤akuna kote sendeko⸥, ono ⸤mare⸥ ka-ulkana mengo pungu panjiku, ono ⸤mare ka siku⸥ ye nokoli kingima kinia gapomano ye awilima kinia molongena ⸤kote sendengendo⸥ mengo pungíla. \v 13 ⸤Ka siku kote sendenge kinia kotena gilkuli kanu yema kinia kanu yema nokonge ye nokolima kinia⸥ onone ‘Nanga ungumu piliangi.’ ningu, ono ningu singí. \v 14-15 Ono ka siku kote sendenge kinia ‘Ononga kerema kinia konopuma kinia tondolo pupili.’ nimbú kinia onone ningí unguma ono seko kinjingí senge yombomane onone ungu ningí mele ungu ningu pundu tongendo sundungí. Akumunga ono u ongo ka naa siengi ‘Kotena nambolka unguri nimulúnje? Olio ungu se mangilku pilingí kinia nambolka unguri pundu topo nimulúnje?’ ningu mini-wale naa mundangi. \p \v 16 Ononga kandi aminieli lanieli kinia genali kinia, pulu lemba yomboma kinia, onone kepe liku ka siku kote sendekole ono mare toko kondongela. \v 17 Nanga yomboma molongemonga yombomane pali ono-kinia konopu kiri panjingí. \v 18 Aku-sipa na-kolo ononga kangina unguri naa sepa penge-indi kepe selu omba mania naa pumbá. \v 19 ⸤Nanga yomboma molongemonga onone ono aku siku seko kinjingí kinia⸥ na munduku naa kelko tondolo munduku molonge yomboma mini pali konde molko kondoko mindi puli ulu-pulumu lingí.” ⸤nirimu.⸥ \r 21:20-24 \s1 Jerusalleme Toko Kalonge Walemonga Yesusini Ungu Se Nirimu Semanemo (21:5-36 pali) \p \v 20 Pe walte, ami-yema i kolea-awili Jerusalleme yomboma tongendo ongo liku makaye seko molonge kanokole i kolea Jerusalleme yomboma toko mundungí walemo nondopa wendo ombá mele pilingí. \v 21 ⸤Aku siku mele wendo ombá kanokole ‘Umbuna awilima wendo ombá sekemo.’ ningu pilku⸥ kolea Judia disiriki lierimu koleamanga molonge yomboma ⸤ononga koleama munduku kelko⸥ ma-pangi lembamanga kowa pungu, Jerusalleme sukundu molonge yomboma wendo ongo kowa pungu, Jerusalleme ultu molonge yomboma kelko sukundu naa pangi. \v 22 Aku walemanga Jerusalleme yombomane u alieli Pulu Yemo seko kinjeringimunga yuni “Ono mindili nangi.” nimbá. Koronga-u yuni ‘Walte aku sipu sembó.’ nimba, nimba panjerimu kanu ungumu yunga ye marene yunga bokuna toringi molemo kanumu. \v 23 “⸤Pulu Yemone⸥ Jerusalleme yomboma mumindili kolopale ‘Ami-yema ono-kinia mumindili kolko ongo tangi.’ nimbá kinia ulu umbuna seli awisili ono molongena wendo ombá. \p “Aku sipa wendo ombá kinia ambo bolango mondongema kinia, ambo bolango ame singíma kinia, ⸤ono manda lisiku kowa naa pungímunga⸥ ono-kinia paa umbuna wendo ombámonga ono kondo sekemo. \v 24 Jerusalleme yomboma tonge walemanga yombo toli lu-pultamane yombo mare toko kondonge, mare ka siku kolea sulu lupa lupamanga mengo pungí. Juda yombomanga talapena ultu mololi yomboma ya Juda yombomanga kolea-awili Jerusalleme sukundu ongo toko munduku kolea liku kolali seko molonge. Kanu-kinia pe Pulu Yemone ‘Ononga walema pora nipili.’ nimbá kinia Juda yomboma Jerusalleme kelko ongo molonge.” ⸤nirimu.⸥ \r 21:25-28 \s1 Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Ye Yesusi Kelepa Wale Talo-Sipa Ombámonga Ungu Se (21:5-36 pali) \p \v 25 “⸤Aku mindili nonge nikiru uluma wendo ombá kinia⸥ ena kinia óli kinia kombokandima kinia ⸤pali⸥ uluma sembá yombomane kanokole pilingí. Ma-koleana nomu-kusane ungu paa awili sepa nimba, paa awili sepa topa piki-maka lepa no tomba kanongela. Uluma aku sipa wendo ombá kinia yombo talapema mini-wale mundungí. \v 26 Muluna gilimú méle tondoloma lope-lope sepa anju yando pumbá kinia yomboma pipili paa awili seko kolko ‘Ma-koleana nambolka uluri wendo ombá sekemonje?’ ningu pilku konopu paa awisili kimbu singí. \v 27 Aku uluma wendo ombá kinia Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo tondolo púlimu kinia, tondolo pa awili-sepa sélimu kinia, kupa senga sukundu molopa, kamu mania ombá yombomane kanonge. \p \v 28 Aku uluma pulu polopa sembá kinia Pulu Yemone ono ulu-pulu-kirimane ka sipa nokolemomonga mindili siku molemele koleana wendo lipa, yu-kinia kamu kopu seko manda molonge kolea peangana sukundu limba walemo nondopa wendo ombá kene aku uluma wendo ombá kinia ono ola gilku olando-siku kanangi.” nirimu. \r 21:29-33 \s1 Unju Pikima Selemo Mele Kanopole Ungu-Pulu Se Pilielemolo Mele Ungu Se (21:5-36 pali) \p \v 29-30 ⸤Yesusini aku sipa nimbale nirimumuni, yu ombá walemo ‘Piliangi.’ nimba⸥ ungu-iku se topa nimbale: “Unju piki kinia we-unjuma pali kinia sindi topa gomo tolemo kinia kanokole ‘Kiniá ena sembá walemo wendo ombá sekemo lémo.’ ningu pilielemele. \v 31 Aku sipala i uluma “Wendo ombá.” nikiruma sika wendo ombá kinia kanokole ningímuni, “Pulu Yemo ye nokoli kingimu molomba walemo nondopa wendo ombá sekemo.” ningu pilingí. \p \v 32 Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Kiniá molemele yomboma u naa kolangi ⸤i “Wendo ombá.” nikiru⸥ uluma pali wendo ombá. \v 33 Mulu matolo pora nimbá-na-kolo nanga ungu niliuma paa pora naa nimbá. ⸤Niliu mele pali paa sika wendo ombá.⸥” nikiru.” ⸤nirimu.⸥ \r 21:34-36 \s1 Yesusi Kelepa Ombá Walemo “Naa Pilielemele Kene Kanoko Kondoko Molangi.” Nirimu Semanemo (21:5-36 pali) \p \v 34 Akumunga, naa kanoko molangi kanu walemo ombá paa piliaa! Lopa se yunga tapu andolemona ‘Pumbú.’ nimba olemo kinia melu leko panjilimilimu naa kanopa ‘Yu tomba.’ konopu naa lepa walu olemo kinia pe meluna waltikele tolemo, aku siku ono no-tondolo nongo amu toko we umbuna sepili molko konopu naa makiliepili molongi liemu ⸤Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo⸥ yu ombá kanu walemo ono naa kanangi lipa sinjipa wendo ombá kene kanoko kondoko pilku molayo. \v 35 Aku walemo ma-koleana pali yomboma molongena wendo ombá kene \v 36 onone Pulu Yemo kinia mawa seko ninguli: “‘Na pe Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemonga kumbikerena pumbu ola giliambo kene na enge nipili, i ulu wendo ombámane na topa mania naa mundopili.’ ni.” ningu alieli kanoko kondoko pilku molaa!” nirimu. \r 21:37-38 \s1 Yombo Awisili Yesusinga Ungumu Pilku Moloringi Semanemo \p \v 37 Yesusini enamanga alieli-alieli ulka-tembelena yomboma ungu-mane si-pu-pu sepa, ipulieli alieli-alieli Jerusalleme ultukundunga pumba ma-pangi Unju-Ollipi Kaliana ola pumba pe-pu-pu serimu. \v 38 Yomboma pali paa orili-u ‘Yu ungu-mane simbama piliamili.’ ningu ulka-tembelena ongo maku to-pu-pu seringi. \mr Kolomongo-Awili 22-24 \ms1 Yesusi Mindili Nomba Kolopale, Lomboropa Ola Molopa Mulu-Koleana Kelepa Purumu Semanemo \c 22 \r 22:1-6 \s1 Judasini Yesusi Yunga Opa-Touma “Lipu Simbu.” Nimba, Nimba Panjerimu Semanemo \p \v 1 ⸤Juda yombomane kalia-ingi senga senga kolea-awili Jerusalleme ongo akuna sukundu⸥ Pulu Yemone ononga anda-kolepalima Naa Topa We Omba Purumu mele pilieringi walema, akumu imbi leko ‘Pellawa Akoli Méle Isimu Naa Munduku Pellawa We Kalko Noringi Walemo’ niringila, aku walemo nondopa wendo orumu kinia \v 2 Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia, Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane siringi yema kinia, onone Yesusi toko kondonge aulka se koroko moloringi-na-kolo onone ⸤ “Olio yombomane kanangi yu ka simulú kinia yombomane olio-kinia mumindili kolko iri tonge.” ningu⸥ pipili kolko we moloringi. \p \v 3 Kanu-kinia Yesusi yu lombili andoli ye rurepo akumanga ye Judasi, yunga imbi se ‘Isikeriote’ nili, kanumunga konopuna ⸤kurumanga nokoli⸥ Setene omba sukundu purumu. \v 4 ⸤Setene yunga konopuna sukundu purumu⸥ kinia yu Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia, ulka-tembelemo nokoli ele-yemanga ele-ye awilima kinia, ono moloringina pumbale, ono Yesusi ka singí aulkamo yuni akisindimba mele ono-kinia angelema niringi. \v 5 Yuni sembá mele nirimu kinia pilkuli ono konopu awili seko siku “Nu kou-mone se simulú.” ningu, ningu panjeringi. \p \v 6 Yuni ononga unguma pilipale “Manda.” nimba, we-yomboma Yesusi pea naa molonge kinia yu ono lipa simba mele aulkamo koropa molorumu. \r 22:7-23 \s1 Yesusi Lombili Andolima Kinia Pea Kamu Kere-Langi Noringi Kinia Yu Kolorumu Mele ‘Pe Pilku Molangi.” Nimba Kere-Langi Sirimu Noringi Semanemo \p \v 7 Pellawa Akoli Méle Isimu Naa Munduku Pellawa We Kalko Noringi Walemo wendo orumu kinia Juda yombomane Pulu Yemone u ononga anda-kolepalima Naa Topa We Omba Purumu mele pilingindu kongi sipisipi walo se toko nonge mele pilipale nirimumuni, \v 8 Yesusini Pita kinia Jonotolo lipa mundupa nimbale: “Olo pungu, Pulu Yemone olionga anda-kolepalima Naa Topa We Omba Purumu mele pilimulúndu kongi sipisipi walo se kiniá nomolomo seko mimi se-pale.” nirimu. \p \v 9 Olone mangilku ninguli: “Sena sepo mimi se-pambili konopu leko nikinuye?” niringili. \p \v 10 Yuni olondo pundu topa nimbale: “Piliale. Ne kolea-awili ⸤Jerusallemendo⸥ punguli, ye se mingina no kolopa memba ombá aulkana pungu kane-kane tokole, yu pumbá mele lombili pungu yu sukundu pumbá ulkana sukundu punguli \v 11 ulka pulu yemondo ninguli: “Ungu Mane Síli Yemone i-sipa mangilipa nimbale: “Na kinia na lombili andoli yema kinia olione Pulu Yemone olionga anda-kolepalima Naa Topa We Omba Purumu mele pilimulúndu kongi sipisipi walomo sena nomoloye? Nomolo suluminiamo sena lemoye?” nimu.” niengili. \v 12 Aku ningilí kinia yuni olo ulkamonga olakondo suluminia awili se, akuna kere-langi noli polo se kinia, mania molomolo poloma kinia, mélema kinia akuna u lemóma, lipa ora simba. Aku suluminiamonga ⸤nomolo sipisipi walomo⸥ seko mimi sangili.” nirimu. \p \v 13 Kanu-kinia olo punguli, Yesusini nirimu kanu mele aku uluma seli lierimu kanoko lendekole, akuna Pulu Yemone ononga anda-kolepalima Naa Topa We Omba Purumu mele pilingí kongi sipisipi walo nongemo kinia kere-langi nongema seko mimi seko taltoringili. \p \v 14 Juda yombomane ipupini kolea kalá torumu kinia Pulu Yemone ononga anda-kolepalima Naa Topa We Omba Purumu Walemo pilingindu kongi sipisipi walomo nonge enamo kamu wendo orumu kinia, Yesusi kinia yunga kongonomo ‘sende-paa.’ nimba lipa mundorumu yema kinia ono kere-langi noli polona moloringi. \v 15 Kere-langi nongo moloringi kinia yuni onondo nimbale: “‘Na mindili u naa nombole i wale wendo okomomonga kere-langima ono kinia pea namili.’ paa tondolo mundupu konopu lepo andopo molorundu mele yandopa paa konopu lepo pilipu molio. \v 16 Nane onondo i-sipu nimbu sikirumu: “Iseli-u i kere-langima na kelepo naa nombó. Pulu Yemo ye nokoli kingimu kamu molomba walemo wendo ombale i kere-langimanga sika ulu-pulumu wendo ombá kinia kelepo nombó.” nikiru.” nirimu. \p \v 17-18 Yu no-waene kapomo lipa ambolopale Pulu Yemondo “Ange.” nimba onondo nimbale: “Imu ono onono moke seko nayo. Nane onondo i-sipu nimbu sikirumu: “Iseli-u na no-waene kelepo paa naa nombó. Pe mindi, Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa nokolemo walemo wendo ombá kinia na no-waene kondemo kelepo nombó kene ⸤ono onono iseli-u nangi⸥.” nikiru.” nirimu. \p \v 19 Berete se lipa Pulu Yemo kinia “Ange.” nimbale ambolopa pike lepa ⸤yu lombili andolima⸥ sipa nimbale: “Imu nanga kangimu ⸤ono liku nangi⸥. Nanga kangimu ‘ononga’ nimbu simbú sekeromo imu. Pe-pe kepe, kiniá ‘ononga’ nimbu sendembo sekero mele ‘Kelepo piliamili.’ ningu i beretemo “Nanga kangimu.” nimbu sikiru mele ono aku siku berete se nongole liku manjangi.” nirimu. \p \v 20 Pe ono kere-langima nongo pora siringi kinia yuni ⸤berete se kinia serimu mele⸥ aku sipala no-waene kapomo lipa ⸤ono sipa⸥ nimbale: “I ⸤no-waene⸥ kapo ⸤ono sikirumu⸥ nanga mememo. ⸤Pulu Yemone ‘Ono-kinia sembó.’ nimba,⸥ ungu se nimba panjipa mi lierimu kanu ungumu ‘Kamu wendo omba pepili.’ nimbu nane ononga nimbu nanga mememo ondondopole ⸤kolombo⸥ aku mememo i no-waenemo. \p \v 21 Aku-sipa na-kolo na lipa nanga opa-touma simba yemo na kinia pea i kere-langi nokomolo polona molemo.” nirimu. \v 22 Kiniá Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo-kinia senge mele Pulu Yemone koronga-u nimba panjerimu mele sika opa-toumane senge, aku-na-kolo yu lipa opa-touma simba yemo mindili nomba molopa kinjimba.” nirimu. \p \v 23 Aku nirimu kinia pilkuli ⸤yu lombili andolimane⸥ anju yando mangilku ninguli: “Olionga ye nawene ulu akumu sembanje?” niringi. \r 22:24-30 \s1 Lombili Andolima Anju Yando Angelema Ninguli “Na Imbi Ola Molemo. Na Imbi Ola Molemo.” Ningu Moloringi Semanemo \p \v 24 Aku walemo kinia ungu se pea wendo orumula. ⸤Yesusi lombili andolimane⸥ ono onono anju yando angelema ningu ninguli: “Olionga ye nawe paa olandopa molemoye?” ningu keru-kuru liku moloringi. \p \v 25 Yesusini onondo nimbale: “Olio Juda yombomanga ultu molemele yombo talapemanga ye nokolima ononga yomboma tondolo munduku nokoko kongono enge nilima alieli silimili. Ye imbi ola molemo yema ononga yomboma ‘Mindili nangi.’ ningu nokolemele yemane ono onono imbi ambolko paka toko, “Olio yomboma nokopo kondopo lipu tapondoli yema.” nilimili. \v 26 Aku-sipa na-kolo ⸤we-yombomanga ye nokolimane ononga yomboma tondolo munduku nokolemele mele na lombili andoli yema⸥ ono onono aku siku anju yando naa sangi. Ononga ye se imbi ola molomba kinia aku yemo ye koropa mele molopili. Ye nokoli molopa we-yema nokomba yemo kendemande-yemo mele molopa we-yemanga kongono sendepili.” ⸤nirimu⸥. \p \v 27 “Ye nawe paa ye olandopamoye? Kere-langi nolemo yemo ye olandopamo molo kere-langi peke topa kalopa pellete kulumiye topa aku kongonoma sendelemo yemo ye olandopamoye? Kere-langi nolemo ye akumu ye nokolimu lémo. Aku-sipa na-kolo na aku sipa mólo. Na ⸤sika ononga ye awilimu⸥ na-kolo ononga kongono sendeli kendemande-yemo mele molopo ono lipu tapondoli yemo molio.” ⸤nirimu.⸥ \p \v 28 ⸤Yesusini yu lombili andoli engaki rurepondo kelepa nimbale:⸥ “Na umbuna membo mindili nombo molorundu kinia ono na-kinia pea kopu sepo mindili sipu molorumulula. \v 29 Nanga Lapa ye nokoli kingimu omba molopa yomboma nokomba kinia nando ‘Akuna yomboma nokondopilila.’ nilimú nimbá mele nane onondo ‘Akuna yomboma nokondangi.’ niliu nimbúla. \v 30 Akuna na ye nokoli kingimu molopo yomboma nokombo kinia ono na kinia pea kere-langi polona molopo ga nombo molomolo. Ono ye nokoli kingi polomanga molkole ningímuni, Isirele yombo talape rurepo nokonge.” ⸤nirimu.⸥ \r 22:31-34 \s1 Pitane Yesusi “Naa Kanolio.” Nimbá Mele Yesusini Yu Nimba Sirimu Semanemo \p \v 31 ⸤Nimbale, Yesusini lombili andoli ye Pitando nimbale:⸥ “Saimono, pílie! ⸤Kurumanga nokoli⸥ Setenene Pulu Yemondo mawa sepa nimbale: “Ono seko kinjingínje manda manjipu kondi topo kanambo.” nirimu kinia Pulu Yemone “Manda.” nirimu. \v 32 Aku-sipa na-kolo Saimono, nane Pulu Yemo kinia ungu nimbu nunga mawa sendepo nimbuli: “Setene yuni nu aku sembá kinia Pita yuni na naa mundupa kelepa na pilipa molopili.” nindu. Saimono, Setene kanga-kolte pilku na munduku kelkole, pe konopu topele toko na kelko kuru mondoko molkole ninimuni, genalima konopu tondolo mundundou.” nirimu. \p \v 33 Aku-sipa na-kolo Pitane nimbale: “Ye-Awilimu, nane nu pe siye kolopo kowa lepo pumbú ningu nikinuye? Manda mólo. Olto pea “Ka siemili.” níngi liemu peangala. Molo olto pea “Topo kondamili.” níngi liemu unguri mólo. Pea kolambili.” nirimu. \p \v 34 Yesusini Pitando nimbale: “Pita, nane nundu i-sipu nimbu sikirumu: “Kiniá kera gulta u ko naa topili nuni pipili kolkole wale yopoko nando kolo toko “Yu nawe? Na naa kanolio.” nini.” nikiru.” nirimu. \r 22:35-38 \s1 Kou-Mone Kinia, Méle-Wale Kinia, Lu-Pulta Kinia, Aku Mélemando Yesusini Ungu Nirimu Semanemo \p \v 35 Nimbale Yesusini yu ye ⸤rurepondo⸥ pali kelepa nimbale: “Nane ono u ⸤ ‘Kongono se-pangi.’ nimbu⸥ lipu mundorundu kinia ‘Kou naa mengo, méle-wale naa mengo, topele toko mondonge kimbu-su naa mengo, we pangi.’ nimbu lipu mundorundu kinia ono mélse mólo torumu molo móloye?” nimba mangilipa pilierimu kinia \p onone “Méle selu kepe mólo naa torumu.” niringi. \p \v 36 Yuni onondo kelepa nimbale: “Aku-sipa na-kolo kiniá na-kinia uluri wendo ombámonga, kou-mone taltolemo yemo kanu kou-monemo lipa ambolopa, méle-wale taltolemo yemo kanu walemo lipa ambolopa, aku siku seko molangi. Opa seli lu-pulta naa taltolemo yemo yunga wale-pakoli se anju sipa lu-pulta se yando lipili. \v 37 ⸤Nane aku sipu nambi semu-na nikiru, niembo.⸥ U yombomane nando ningu Pulu Yemonga bokuna toringi molemo mele kiniá wendo ombá sekemo mele i-sipa: \q1 “Yu kinia, yombo mongo liku \q2 ulu-pulu-kirima seli yomboma kinia, \q1 liku sere leko kopu senderingi.” \m niringi bokuna molemo kanumu.” nirimu. \p \v 38 Yuni aku nirimu mele pilku sundukuli onone yundu ninguli: “Ye-Awilimu, ya opa seli lu-pulta talo taltolemolo kanou.” niringi kinia \p yuni onondo nimbale: “Ungu manda nimbu, ⸤pamolo.⸥” nirimu. \r 22:39-46 \s1 Kolea Gesemani Yesusini Pulu Yemo Kinia Ungu Nimba Mawa Serimu Mele Semanemo \p \v 39 Kanu-kinia Yesusi ⸤ulkamo mundupa kelepa kolea-awili Jerusalleme⸥ ultukundu pumbale nirimumuni, yu alieli ma-pangi Unju-Ollipi Kaliana ola pu-pu-pu serimu mele akuna purumu. Yu lombili andolima yu lombili akileko pea puringi. \p \v 40 Akuna purumu kinia yuni yu lombili andolimando nimbale: “⸤Kurumanga nokoli⸥ Setenene ‘Olio kondi tomba kinia sepo kinjimulú kene’ ninguli Pulu Yemo kinia ungu ningu mawa seko molaa.” nirimu. \p \v 41 Nimbale yu yuyu kanga-kolte anju pumba komorongo langopa, Pulu Yemo kinia ungu nimba mawa sepa nimbale: \v 42 “Tata, na mindili noli no-mingina no nombómo ‘Naa nambo.’ konopu lienu liemu aku siku sani-na-kolo ‘Nane sepole nanu konopu simbú.’ konopu lekero mele naa sambo. Nuni kanoko peanga piliení ulumu mindi sambo.” nirimu. \p \v 43 Aku nirimu kinia angello sene mulu-koleana mundupa kelepa Yesusi yu molorumuna omba ‘Yu konopu tondolo pupili.’ nimba serimu mele Yesusini yu kanorumu. \v 44 Kanu-kinia yu konopuna umbuna awili-sepa sepa, kameléna mindili sepili molopale yu Pulu Yemo kinia tondolo mundupa ungu nimba mawa serimu-na yunga kangina kúru omba kanu kúrumu meme none sepa mana mania purumu. \p \v 45 Yu Pulu Yemo kinia aku sipa ungu nimbale ola gilipa yu lombili andoli yema moloringina yando omba onone yu kondo kolko molkole uru peringi kanopale \v 46 onondo nimbale: “Ono uru nambi semu-na pekemeleye? ‘⸤Kurumanga nokoli Setenene⸥ olio kondi tomba kinia sepo kinjimulú kene’ ninguli ola molko Pulu Yemo kinia ungu ningu mawa seko molaa.” nirimu. \r 22:47—23:56 \s1 Yesusi Ka Siku, Kote Sendeko, Unju-Perana Ola Toko Kondoko, Óno Seringi Semanemo \r 22:47-53 \s1 Yesusi Ka Siringi Semanemo \p \v 47 Yesusini aku nimba molopili ono moloringina ye awisili oringi. Oringi yemanga se kumbi lepa orumu yemo yu ye Judasi, Yesusi lombili andoli rureponga ye se. Judasi yu Yesusi molorumuna nondopa omba yu kangulorumu. \v 48 Aku serimu kinia Yesusini yundu nimbale: “Judasi, opa-tou yemane Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo ‘kanoko imbi siku ka siengi.’ ningu nuni na kangulkunuye?” nirimu. \p \v 49 Kanu-kinia Yesusi pea kopu seko gilieringi yemane \m yu-kinia ulu se wendo ombá serimu mele kanokole onone yundu ninguli: “Ye-Awilimu, opa seli lu-pultamane i yema tamiliye?” niringi kinia \v 50 ononga ye sene ⸤yunga lu koyamo lipa ambolopale⸥ Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopamonga kendemande-ye senga komumu topa laká lierimu kinia komumu omba mania purumu. \p \v 51 Aku serimu kanopale Yesusini yundu nimbale: “Kiniá manda, keliee!” nimbale torumu yemonga komumu lipa ambolopa tambu sinderimu. \p \v 52 Yesusi ka singí oringi yema i-sipa: Pulu Yemo popo tondoringi ye awili mare kinia, ulka-tembelemo nokoko moloringi ami-yema nokoringi ye mare kinia, Juda yombomanga tapu-ye mare kinia, onone Yesusi ka singí oringi kinia kanopale onondo nimbale: “Na ‘yombo topo wa noli yere molemo.’ konopu lekole lu-pultama kinia kopema kinia mengo okomeleye? \v 53 Ulka-tembele kerepuluna alieli ono pea molemolo kinia na ambolko liku ka naa silimili kanumu. Aku-sipa na-kolo kiniá i ena wendo okomomo Pulu Yemone u ‘Ononga.’ nirimu enamo wendo okomo. Simbulu tolimunga tondolomo kiniá olandopa pelemo.” nirimu. \r 22:54-62 \s1 Pitane Kolo Topa “Yesusi Na Naa Kanolio.” Nirimu Semanemo \p \v 54 Kanu-kinia onone Yesusi ka sikuli Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopamonga ulkana sukundu mengo puringi. Yesusi mengo puringi kinia Pita lombili akilepa taka lepa purumu. \p \v 55 Yesusi mengo oringi ulka kanumunga ulka gilipa makapu serimu, sukundu we lierimuna sepe kalko pilku moloringina Pita pumba ono kinia molorumu. \v 56 Yu akuna molopili ⸤Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopamonga⸥ kendemande-ambo se omba sepe nomba pa serimuna Pita molorumu kanopale yu neme-neme nimba kanopa nimbale: “I yemo Yesusi kinia pea moloringili kanorundu.” nirimu. \p \v 57 Aku-sipa na-kolo Pitane kolo topa nimbale: “Ambomo, aku nikinu yemo na naa kanolio.” nirimu. \p \v 58 Laye-kolte pe mele ye se Pita kanopa yundu nimbale: “Nu Yesusinga talape ye se lepomo.” nirimu kinia \p Pitane yundu nimbale: “Yemo, na akumu mólo.” nirimu. \p \v 59 Pe ena-mongo selu mele omba purumu kinia yombo se ⸤Pita yu ungu laye-kolte lupa mele nirimu mele pilkuli⸥ yuni tondolo mundupa nimbale: “Kolea Gallilli disiriki yombomane ungu nilimili mele yu aku sipa ungu nikimu pilkiru. ⸤Yesusi kinia yu lombili andoli yema kinia kolea Gallilli disiriki yemala,⸥ yu kepe Gallilli ye se, aku kene ‘Yu paa sika Yesusi lombili andoli ye se.’ konopu lekero.” nirimu. \p \v 60 Aku nirimu kinia Pitane yundu nimbale: “Yemo, nu nikinu mele na paa naa pilkiru.” nirimu. Aku sipa nimba molopili kera gulta ko torumu. \p \v 61 Kanu-kinia Yesusini topele topa Pita kanorumu kinia Yesusini yundu “Kera gulta u ko naa topili nuni wale yopoko kolo tokole “Yu naa kanolio.” nini.” nirimu ungu kanumu Pita kelepa pilierimu. \v 62 Pilipale ⸤ ‘Ama, paa sepo kinjendu lepomo. ‘Paa naa sembó.’ konopu lierindu mele sika sendu.’ nimba pilipale⸥ pena pumba kola paa awili-sepa serimu. \r 22:63-71 \s1 Juda Ye Awilimane Onono Yesusinga Kote Pilku Yu Seko Kinjeringi Semanemo \p \v 63 Kanu-kinia Yesusi akuna nokoko moloringi ele-yemane yu ungu-taka tondoko, yu laruwa toko, seringi. \v 64 Yunga kumbikeremo mulu-maminia sene pipi sindikuli ki-lumuni toko ⸤ “Nu ‘Pulu Yemonga yere molio.’ konopu leno kene⸥ nawene nu tokomonje ningu si.” niringi. \v 65 Ungu-taka tondongendo onone yu aku mele ulu awisili seko ungu awisili ningu yu aku siku seko kinjeringi. \p \v 66 Kolea tangorumu kinia Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia, Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane siringi yema kinia, kanu Juda yombomanga tapu-ye kanjolloma pali ‘Yesusinga kote piliamili.’ niringi. ⸤Ononga ele-yemane⸥ yu ono liku maku toko moloringina mengo puringi kinia onone yundu ninguli: \v 67 Pulu Yemone olio “Nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” u nimba taltorumu ye nokoli Karasimu sika nu molo móloye? Ningu si.” niringi. \p Yuni onondo nimbale: “ “Na akumu molio.” nilkanje onone naa pilku “Kolo tokono.” nilimolá. \v 68 Nane onondo ungu se mangilipu pilkanje yando ungu se naala nilimolá. \v 69 Aku-sipa na-kolo Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo kiniá kepe pe-pe kepe tondolo pali pelemo Pulu Yemo ⸤kinia mélema nokombando⸥ yunga ki-lomekondo molomba.” nirimu. \p \v 70 Onone pali yundu ninguli: “Nu “Pulu Yemonga Malo molio.” ningu nikinuye?” niringi kinia \p yuni nimbale: “Akumu na molio.” nirimu. \p \v 71 Onone ninguli: “Yuni mongo liltimu mele nimba simba yombo se pea nambi semu-na koromoloye? Yuni yuyu nimba kinjikimu pilkimulu.” niringi. \c 23 \r 23:1-5 \s1 Romo Gapomano Ye Nokoli Paillatene Yesusinga Kote Pilierimu Semanemo \p \v 1 Aku ninguli Juda yombomanga ye awilima pali ono ola gilku Yesusi liku mengo pungu ⸤Romo gapomano ye nokoli⸥ Paillate molorumuna mengo pungu kote senderingi. \v 2 Yu kote sendeko Paillatendo ninguli: “I yemone nimbale: “Romo gapomanomone olio Juda yomboma naa nokopili.” nimba, “Romo Gapomano Ye Paa Awili Kumbina Sisamo kou-takisi naa tangi.” nimba, “Yu yuyu “Pulu Yemone olio nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” u nimba taltorumu ye nokoli Karasimu, ye nokoli kingimu molio.” nimba molemomo olio pilipu kanolemolo.” niringi. \p \v 3 Ono aku siku niringi kinia pilipale Paillatene ⸤Yesusinga kotemo⸥ yu mangilipa pilipa nimbale: “Nu Juda yombomanga ye nokoli kingimu molenone molo móloye?” nirimu. \p Yesusini pundu topa nimbale: “Sika nikinu. Akumu na.” nirimu. \p \v 4 Yuni aku nirimu kinia pilipale Paillatene Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia, we-yomboma akuna liku maku toringima kinia, onondo nimbale: “I yemo ulu se naa sepa kinjemu.” nirimu. \p \v 5 Aku-sipa na-kolo onone ta ningu tondolo munduku ninguli: “Yuni ungu-mane sipale “We-yomboma ulu seko kinjiku, mongo liku sangi.” nimba mane sirimu. Yuni u-pulu-pulu kolea Gallilli disiriki ungu akumu mane sipa, pe yandopa kolea Judia disiriki koleama pali silipa andopale, pe kamu ya kolea-awili Jerusalleme omba ungu akumu mane sipa molemo.” niringi. \r 23:6-12 \s1 Ye Nokoli Kingi Erote Molorumuna Yesusi Mengo Puringi Semanemo \p \v 6 Kolea Gallilli” niringi kinia pilipale Paillatene onondo mangilipa pilipa nimbale: “I yemo yu Gallilli ye seye?” nirimu kinia \v 7 onone “E.” niringi pilipa yuni nimbale: “⸤Ye nokoli kingi⸥ Erote, Gallilli disiriki nokolemo yemo, Yesusinga kotemo yuni piliepili yu molemona mengo paa.” nirimu. Aku walemonga kanu ⸤ye nokoli kingi⸥ Erote yu Jerusalleme omba molorumu-kulu pilipale, “Yu molemona mengo paa.” nirimu. ⸤Paillate yu Jerusalleme lierimu kolea Judia disiriki nokorumu yemo.⸥ \p \v 8 Erote ⸤molorumuna mengo puringi kinia⸥ yu Yesusi kanopale konopu sirimu. Yu Yesusini ulu serimu mele ungu awisili pilipale, ‘Kanu yemo kanamboa!’ nimba molopa, ‘Yuni ulu-tondolo se sepili kanamboa!’ konopu lepa molorumu-kulu yu orumu kinia kanopa konopu sirimu. \p \v 9 Akumunga, Erotene Yesusi ungu awisili mangilipa pilierimu-na-kolo Yesusini ungu se pundu topa naa nimba we molorumu. \v 10 Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia, Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane siringi yema kinia, akuna gilku onone Erotendo ninguli: “Yesusini i-sipa ungu nimba kinjipa, i-sipa ulu awisili sepa kinjipa molemo.” ningu tondolo munduku niringi. \v 11 Kanu-kinia Erote kinia yunga ami-yema kinia onone ‘Yesusi yu ye nokoli mólo, yu we-yere.’ ningu ye nokolimane pakolemele mulu-maminia komindi se liku pakondoko, yu ungu-taka tondoko tawe senderingi. Kanu-kinia Paillate molorumuna Erotene Yesusi lipa yando mundorumu. \p \v 12 Paillatene Erote molorumuna Yesusi u naa lipa mundopili Paillate kinia Erote olo opa-tou moloringili. Aku-sipa na-kolo Yesusi-kinia aku seringili walemonga pe olo genungulu mele moloringili. \r 23:13-25 \s1 Paillate Kote Pilipa Molopa Yesusinga Kotemo Pilipale “Kolopili.” Nirimu Semanemo \p \v 13 Yesusi Paillate molorumuna yando mengo oringi kinia Paillatene Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia, Juda yombomanga tapu-yema kinia, we-yomboma kinia, onondo “Waa.” nimba nimbale: \v 14 Onone “Ye sene yombomando ‘Romo gapomanomone olio naa nokopili. Ono-kinia opa sepo topo makoramili.’ nimba peke tondopa yombomanga konopuna ulku tondopa molemo.” ningu ye se ka siku nanga kotena mengo ongo kote sendelemolá mele i yemo aku siku mele mengo ongo kote sendekemele. Kanu-kinia ono kanoko molangi nane kote pilipuli onone ‘Yu sepa kinjerimu.’ níngi mele na ulu se naa pilkiru. \v 15 ⸤Gallilli disiriki ye nokoli kingi⸥ Erote, yu pea i yemo ulu se sepa kinjerimu se naala pilipale yu kelepa yando mundomu. Pilkimiliye? Yu ulu se sepa naa kinjemu. Yu we nambi semu-na topo kondomoloye? \v 16 Ulu se sepa naa kinjemumunga nane yu we kopene topole “Kelko pu.” niembo.” nirimu. \p \v 17-19 (Kolea-awili Jerusalleme sukundu ye se, yunga imbi Barapasi, ⸤yu kinia ye mare kinia⸥ ‘Romo-gapomanomone olio Juda yomboma naa nokopili.’ ningu u Romo-gapomanomo kinia opa sekole yombo mare toko kondoringimunga yu ka siringi. ⸤Romo-gapomanomonga ka-ulkana kanu ye Barapasi we pepili Juda ye awilimane Yesusi kote senderingi⸥. Juda yombomane kalia-ingi senga senga kolea-awili Jerusalleme ongo akuna sukundu Pulu Yemone ononga anda-kolepalima Naa Topa We Omba Purumu mele pilieringi walemo wendo orumu kinia Romo gapomano ye awilimuni ka-ye se ka-ulkana wendo lipa mundupa “Pu.” nirimu.) ⸤Aku sipa serimu mele pilieringimunga Paillatene “Yesusindu “Pu.” niembo.” nirimu kinia pilkuli⸥ onone pali yundu tondolo munduku ninguli: “I yemo mólo. Yu ⸤kolopili⸥ mengo punguli, Barapasi, ⸤ka-ulkana⸥ wendo liku si.” niringi. \p \v 20-21 Paillatene ‘Yesusi we pupili.’ nimbale onondo ungu se pea nirimu-na-kolo onone yundu wale awisili tondolo munduku ninguli: “Yu kolopili unju-perana uku toko panjei!” ningu moloringi. \p \v 22 Aku niringi kinia yuni onondo kelepa wale yopoko-sipa mangilipa nimbale: “Aku nambi semuye? Yu mongo nambolka mongore limuye? Yu ulu se sepa naa kinjemu. Yu we nambi semu-na topo kondomoloye? Nane yu we kopene topole “Kelko pu.” niembo.” nirimu. \p \v 23 Aku-sipa na-kolo onone ta ningu ungu tondolo munduku ninguli: “Yu kolopili unju-perana uku toko panjei!” niringi kinia onone tondolo munduku niringi mele pilipale Paillatene ono niringi mele sembá serimu. \p \v 24 Kanu-kinia Paillatene kote pilipale onone yu-kinia “Paa sei.” ningu ta ningu mawa seringi mele ‘Aku sipa sepili.’ nirimu kinia \v 25 ⸤ye Barapasi,⸥ ‘Romo-gapomanomone olio Juda yomboma naa nokopili.’ nimba u Romo-gapomanomo kinia opa sepale yombo mare topa kondorumumunga ka-ulkana perimu kanu yemo, wendo lipa ono sipale nirimumuni, pe onone ‘Yesusi unju-perana kolopili.’ niringi mele pilipale “Yu-kinia aku sipa wendo opili.” nimba ami-yema sirimu. \r 23:26-56 \s1 Yesusi Toringi Kolorumu Kinia Óno Seringi Semanemo \r 23:26-43 \s1 Yesusi Unju-Perana Ola Uku Toko Panjeringi. Unju-Perana Pepili Juda Yombomane Yu Ungu-Taka Tondoringi Semanemo \p \v 26 ⸤Romo ami-yemane⸥ Yesusi mengo pungí punguli niringimuni, kolea Sairini ye se, yunga imbi Saimono, yu Jerusalleme pumbá orumu kinia kanoko yu ambolko liku ka mele siku Yesusi kolomba unju-peramo liku pendokona ola taltondokole “Imu mendeko yu lombili akileko pu.” niringi. \p \v 27 Yombo awisili yu lombili puringi. Ambo mare yu toko kondongemonga kola selko puringi. \v 28 Kanu-kinia Yesusini topele topa kanu ambomando nimbale: “Jerusalleme amboma, ono na kolombomonga pilkuli kola naa sangi. Ono onono kinia ononga bolangoma kinia ulu pe wendo ombámonga pilkuli kola sangi. \v 29 Aku sipu nikirumu, nambi semu-na nikiruye? Niembo: Walte ono Jerusalleme yomboma ⸤seko kinjiku mongo limilimunga umbuna singí⸥ walemo wendo ombá kinia ono kinia ononga bolangoma kinia mindili nonge kinia yombomane ninguli: “Ambo bolango se naa mengo, bolango ame naa siku, simbu molemele amboma, ononga bolango se mindili nombá ono naa kanongemonga ono maloya.” ningí. \v 30 Pe \q1 ‘yomboma kelko mulu awili pololemomando \q2 “Ma ange topa olio topili.” ningu, \q1 ma-pangimando \q2 “Ma ange topa olio aki topili.” ningí.’” \m ⸤nirimu.⸥ \v 31 ⸤Nimbale pe kamu ungu-iku se topa onondo nimbale:⸥ “Unju konde gilimúmu peke tokomele. Aku liemu pe unju kololimu nambi sengeye? Akumunga ⸤onone ono aku siku umbuna singí, mindili nonge⸥.” nirimu. \p \v 32 Ye talo pea ‘Yesusi-kinia kolangi.’ ningu unjuna ola uku toko panjingindu mengo puringi. Aku yetolo mongo liltingili yetolo. \p \v 33 Kolea ‘Penge Bele’ nilina oringi kinia yu kinia mongo liltingili yetolo kinia unju-pera yopokonga ola uku toko panjeringi. Mongo liltingili yetolonga se Yesusi yunga ki-lomekondo uku toko, se Yesusi yunga ki-tarokondo uku toko panjeringi. \v 34 Aku seringi kinia Yesusini nimbale: “Tata, na-kinia sekemele mele yombomane naa pilkimili kene nuni sekemelemonga “Mindili nangi.” naa ningu siye kolou.” nirimu. ⸤Aku sekole, u unjuna ola uku toko naa panjikuli⸥ yunga mulu-maminia ⸤kulunduku taltoringima⸥ ‘Moke samili.’ ningu ono yu-mele-mele lingí mele pilingindu kou-kate seko pe mulu-maminiama liltingi. \p \v 35 We-yomboma onone yu seringi mele kanoko we gilieringi-na-kolo ononga ye awilimane yundu ungu-taka tondoko ninguli: “Yu yombo wema ‘Naa kolko konde pangi.’ nimba lipa tapondorumu mele kiniá yuni ‘Naa kolopo unju-perana wendo pambo.’ nimba yu yuyu lipa tapondopa unju-perana wendo opili. Yu sika Pulu Yemone nimba taltopa olio ‘Nokopa kondopili.’ nimba lipa mundorumu ye nokoli Karasimu omba molomu liemu kiniá yu yuyu aku sipa lipa tapondopili.” niringi. \p \v 36 Ami-yema pea yu ungu-taka tondoko molkole no-waene kombili seli se ‘Nopili siemili.’ ningu singi sekole \v 37 yundu ninguli: “Nu Juda yombomanga ye nokoli kingimu molonu liemu ‘Naa kolopo unju-perana wendo wambo.’ ningu nu nunu liku tapondou.” niringi. \v 38 ‘Yu mongo liltimu mele yomboma kanangi.’ ningu \qc I YEMO JUDA YOMBOMANGA YE NOKOLI KINGIMU \m ningu imbi toko unjuna ola mondoringi. \p \v 39 Mongo liltingili yetolo unju-perana ola uku toko panjeringi yetolonga sene Yesusindu ungu-taka tondopa nimbale: “Nuni “Pulu Yemone nimba taltopa olio ‘Nokopa kondopili.’ nimba lipa mundorumu ye nokoli Karasimu ⸤molio.” nilinu mele sika molo móloye? Sika aku siku⸥ moleno liemu nu kinia olto kinia pea ‘Naa kolamili.’ ningu liku tapondoko unju-perana wendo li.” nirimu. \p \v 40 Aku-sipa na-kolo mongo liltingili yetolonga sene yuni nirimu mele pilipale yu iri topa nimbale: “Nu kinia yu kinia selu-siku mele mindili nongo kolongele mele siengimunga Pulu Yemo pipili naa kolkonoye? \v 41 Nu-kinia olto sepo kinjerimbulumunga mindili papu síngi. Aku-sipa na-kolo i yemo yu mongo se naa liltimu.” nirimu. \p \v 42 Aku nimba yuni ⸤Yesusindu⸥ nimbale: “Yesusi, nu ye nokoli kingimu molko mélema nokokole ninimuni, na piliei.” nirimu kinia \p \v 43 Yesusini pundu topa yundu nimbale: “Nane nundu paa sika nimbu sikirumu: “Kiniá nu na-kinia pea Yomboma Molko Kondolemele Kolea Peangana pumbu molombolo lémo.” nikiru.” nirimu. \r 23:44-49 \s1 Yesusi Kolorumu Semanemo \p \v 44-45 Yesusi unju-perana ola we pepili awi-tangoli ena tuwellepo killoko serimu kinia kolea pali simbulu topale pe ipupini ena tere killoko kinia ena kelepa topa kolea tangorumu. ⸤Ulu-awili se waltikele wendo orumula. Pulu Yemo popo toko kaloringi⸥ ulka-tembele ⸤Jerusalleme sukundu gilierimu akuna sukundu Pulu Yemo molorumu⸥ suluminia paa kake sélimunga kerepuluna ⸤ ‘Yomboma sukundu naa pangi.’ ningu u alieli⸥ mulu-maminia awili sene pipi siku panjeringi gilierimu. Kanu mulu-maminiamo awi-suku-singina olá torumu. \p \v 46 Yesusini ungu se tondolo mundupa nimbale: “Tata, nanga minimu ‘Nu molenona opili.’ nimbu nu sikiru.” nirimu. Aku nimbale yu kolorumu. \p \v 47 ⸤Romo⸥ ami-ye wane anderete nokorumu ye se Yesusi toringi ami-yema nokopa molorumu kanu yemone Yesusi ungu se nimba kolorumu mele pilipa kanopale yuni Pulu Yemo kape nimba nimbale: “I yemo yu paa sika ye konopu sumbi nili se lepomo.” nirimu. \p \v 48 Kanu-kinia ‘Yu unju-perana uku toko panjingí kanomolo.’ ningu u liku maku toringi yomboma yu serimu mele kanoko bulu-balu ningu ungu awisili konopu kimbu siku kondo kololko ulkando puringi. \v 49 Yu-kinia u kopu seko andoringi yema kinia, kolea Gallilli disiriki munduku kelko yu lombili andoko ⸤Jerusalleme⸥ pea oringi amboma kinia onone ⸤yu-kinia seringi kolorumu mele⸥ sulu seko kanoko gilieringi. \r 23:50-56 \s1 Yesusi Óno Seringi Semanemo \p \v 50-51 Yesusi kolorumu kinia ye se, yunga imbi Josepo, yu Juda yombomanga kanjollo ye awili se molopa, ungu peangama manjipa sepa molorumu. Yu konopu sumbi nili ye se, kolea Judia disiriki Arimatia taono yemo. Yu ‘Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa olio nokomba walemo wendo opili.’ nimba nokopa molorumu yemo. Yu Juda yombomanga kanjollomo sika molorumu, aku-na-kolo kanjollo yemane ⸤u ono onono kote pilkuli⸥ “Yesusi kolopili.” niringi kinia yuni “E.” naa nimba we molorumu. \v 52 Kanu yemone ⸤Romo gapomano ye nokoli⸥ Paillate molorumuna pumbale “Yesusinga ónomo na si.” nimba mawa serimu. \p \v 53 Paillatene “Manda.” nirimu kinia Josepo pumba ónomo mania lipa, mulu-maminia konde sene lipa okopale, kou-kande senga memba pumba sukundu taltorumu. Kanu kou-kandena yombo-óno se u naa taltoringi, yu mindi pulu-pulu taltorumu. \v 54 Yesusi óno serimu wale akumu kiniá mele, opali mele ⸤koro moloringi⸥ wale Sambatemo nondopa wendo ombá serimu. Sambate walemo wendo ombá kinia koro molongendo kiniá mele, mélema liku undu-undu siringi walemo wendo orumu, aku walemonga Yesusi óno seringi. \p \v 55 U Yesusi kinia kolea Gallilli disiriki munduku kelko yu pea ⸤Jerusalleme⸥ oringi amboma Josepone Yesusi óno serimu kou-kandemo kanoko akuna sukundu ónomo taltorumu mele neme-neme ningu kanokole niringimuni, \v 56 pe kanoko pora sikuli yando ongo, ‘Yunga ónona wambolama kinia méle lupa muna tolima kandondamili.’ ningu seko mimi seringi. Aku-sipa na-kolo Sambate walemo wendo orumu kinia Pulu Yemonga ungu-manemone \q1 ‘Sambate wale kinia koro molangi.’ \m nirimu mele pilku likuli méle seko mimi seringi mélema sumbi siku óno-koleana naa mengo pungu we taltoko koro moloringi. \c 24 \r 24:1-12 \s1 Yesusi Lomboropa Ola Molorumu Kinia Ambo Marene Yu Kanoringi Semanemo \p \v 1 ⸤Ononga koro moloringi⸥ wale Sambatemo pora nimba, pulu-pulu kongono walemo wendo ombándo kolea tangomba muni lierimu kinia amboma wambola muna toli u seko taltoringima liku mengo pungu, ⸤Yesusinga⸥ ónomo taltoringi kou-kandena mengo puringi. \p \v 2 Akuna punguli kou-kande kerepulumu pipi siringi koumu perele-marele pumba welkendo lierimu kanokole, \v 3 sukundu puringi kinia akuna Ye-Awili Yesusinga ónomo u lierimuna naa lierimu kanoringi. \v 4 Kanu-kinia ‘Ónomo nambi semunje?’ ningu konopu kimbu siku moloringi kinia ye talo kariapá sepale pa selemo mele seli wale-pakoli pakoringili yetolo ono moloringina gilieringili. \p \v 5 Kanokole amboma mini-wale munduku tamalu peringi kinia yetolone onondo ninguli: “Konde molemomo, ya óno-koleana nambi semu-na korokomeleye? \v 6 Yu ya naa lemó. Lomboropa ola molopa wendo pumu.” ⸤niringili.⸥ “Yu ⸤ono-kinia⸥ kolea Gallilli molopa onondo nirimu mele piliayo. Yuni nimbale: \v 7 “⸤Juda yombomanga ye awilimane⸥ Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo liku talape lupa yombo ulu-pulu-kiri selima yu liku singí, onone yu unju-perana kolopili uku toko panjingí kinia kolopale wale yopoko-sipamonga lomboropa ola molomba.” nirimu kanumu.” niringili. \p \v 8 Kanu-kinia Yesusini u aku nirimu mele ambomane kelko pilieringi. \p \v 9 Kou-kandemo munduku kelko, kelko yando ongole niringimuni, lombili andoli rureponga yopoko kinia akuma pea moloringi yomboma kinia onondo pilku kanoringi mele semane toko siringi. \v 10 Kolea Makatalla ambo Maria keme, ambo Joana keme, Jemisi anumu Maria keme, ono pea puringi amboma keme, kanu ambomane Yesusini u “Nanga kongonomo sende-paa.” nimba lipa mundorumu ye rureponga yopoko aku semanemo toko siringi. \p \v 11 Aku-sipa na-kolo ambomane niringi ungumu pilkuli ‘Ono kolo tokomele.’ ningu pilku kuru naa mondoringi. \p \v 12 ⸤Ambomane niringi unguma kuru naa mondoringi⸥-na-kolo Pita ola gilipa ónomo taltoringi kou-kandena kanombando lisipa pumba, wake sepa kanopa Yesusinga ónomo okoringi mulu-maminiama manjipa akuna we lierimu kanopale konopu awisili kimbu sipa ‘I nambolka unguri semunje?’ nimba pilipa yando orumu. \r 24:13-35 \s1 Kolea Emeasi Aulkana Ulu Se Wendo Orumu Semanemo \p \v 13 Yesusi lomboropa ola molorumu aku walemonga ⸤yu lombili andoringi yombomanga⸥ yombo talo kolea-kanga Emeasi pungilí puringili. Aku kolea-kangamo kinia kolea-awili Jerusalleme kinia aulkamo laye-kolte sulu mele, illepene killomita mele. \v 14 Olone Yesusi kolorumumundu anju yando angelema niliku puringili. \p \v 15 Aulkana aku ulumando angelema niliku pangili Yesusi yuyu olo puringilina omba olo kinia kopu sepa purumu, \v 16 aku-na-kolo Yesusi yu ‘We-ye lupare okomo konopu leangili.’ nimbale serimu, olone yu naa kanoko imbi siringili. \p \v 17 Yuni olo mangilipa nimbale: “Olo nambolkamondo angelema niliku pukumbiliye?” nirimu. \p Olo Yesusi toringi kolorumumunga nono ningu we gilieringili. \v 18 Senga imbi Killopasi, akumuni yundu mangilipa nimbale: “Jerusalleme sukundu talko ulu wendo orumuma nu naa kanorunuye? Yombo awisili akuna ongo maku tokole kanoringi-na-kolo nu pea naa molko kanoringi. Senga lupa molkole okono lepomo.” nirimu. \p \v 19 Orumu yemone “Nambolka ulumaye?” nirimu. \p Olone ninguli: “Kolea Nasarete ye Yesusinga ulu kanuma.” niringili. “Yesusi yu Pulu Yemone ungu-umbu tondolima pilipa yando nimba sili ye se molopale Pulu Yemo kinia olio mana-yomboma kinia kanopo molamili ungu tondoloma nimba ulu tondoloma serimu. \v 20 Kanu-kinia olionga ningu Pulu Yemo popo tondoli ye awilima kinia olio nokolemele ye awilima kinia ‘Yu kote pilku “Kolopili.” ningu tangi.’ ningu ⸤Romo gapomano yema⸥ anju siringi onone ‘Yu kolopili.’ ningu unju-perana uku toko panjeringi. \v 21 Aku-sipa na-kolo olio pilierimulu, ‘Yu Pulu Yemone lipa mundorumu, ⸤Romo gapomano yombomane olio⸥ Isirele yomboma ⸤tondolo munduku nokolemelemonga⸥ mindili nombo umbuna sepili molemolomonga olio lipa tapondopa ⸤ononga kína⸥ wendo lipa ‘Molko kondangi.’ nimba ⸤kolali sepa⸥ olionga ye nokoli kingimu molopa olio nokopa kondomba.’ nimbu pilipu konopu sipu molorumulu-na-kolo yu toko kondoringi. Akumunga ungu se pea i-sipa: Talko toringi, kiniá wale yopoko-sipa mele omba pukumu. \p \v 22-23 “Pe kiniá ulu se lupa wendo omula. Yu lombili andorumulumanga ambo pokore kiniá ongo níngi mele pilipuli mini-wale mundomulu. Kiniá paa orili-u kanu amboma yu óno seringi kou-kandena pungu kanongi-na-kolo yunga ónomo naa liemu. Ono ongo oliondo ninguli: “Mulu-koleana angello talo kanomulu, olone “Yu we molemo.” níngili.” níngi. \v 24 Kanu-kinia olio pea molomulu ye talo óno kou-kandena punguli ambomane níngi mele kanongili, aku-na-kolo yu naa kanongili.” niringili. \p \v 25 Aku niringili kinia olo lombili akilepa orumu yemone olondo nimbale: “Olo aroma topombele. Olo konopu naa pelemomonga u Pulu Yemone ungu-umbu tondoringima pilku yomboma ningu siringi yemane yundu niringi bokuna molemo mele mongotolone kanoko komutolone pilkuli konoputolonga liku mengo andolembolánje ⸤Yesusi-kinia talko seringi mele kinia yuni serimu sekemo mele kinia⸥ kamu alieli pilielembolá lémo. \v 26 Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yemane Pulu Yemone “Ono nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” u nimba, nimba taltorumu ye nokoli Karasimu mania ombale, ya ye nikimbilimu talko mindili norumu mele mindili nomba mulu-koleana ye nokoli awili se pumba molomba mele u ningu naa siringiye? Ningu siringi kanumu. Pe kiniá u ningu siringi mele yu aku semu.” nirimu. \p \v 27 Aku nimbale Mosisini Yesusi yu yuyu sembá mele u boku marenga topa nirimu mele pulu polopa nimba sipa, yandopa yandopa Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yemane yu sembá mele u boku marenga toko niringi mele nimba sipa, aku Pulu Yemonga bokumuni nilimú mele pali nimba silipa yombotolo kinia aulkana purumu. \p \v 28 Yombotolo puringili koleamo nondoko wendo oringi kinia Yesusi we sumbi sipa senga lupa pumbá serimu. \v 29 Aku-na-kolo olone ta ningu ninguli: “Mólo. Ena pumba ipu nondopa lemba kene pea peamili.” niringili-kulu yu olo-kinia pumba molorumu. \p \v 30 Kanu-kinia olo pea kere-langi nongo moloringi kinia yuni pellawa kaloli se lipa Pulu Yemo “Ange.” nimba, ambolopa pike lepa olo sirimu. \v 31 Aku serimu kinia olo yu kanoko olonga Ye-Awili Yesusi ningu kanoringili kinia sepa nema liltimu kelko naa kanoringili. \v 32 Kanu-kinia olo ololo anju yando angelema ningu ninguli: “Aulkana olto-kinia omba ungu nimba Pulu Yemonga bokumuni nilimú mele ungu-pulumu nimba silipa omu kinia olto kamelé kongulu topili ombulu kanumu. Ye-Awili Yesusi-kinia ombulumunga aku semu lepomo.” niringili. \p \v 33 Kanu-kinia olo ola gilku kelko sumbi siku Jerusalleme yando ongo, lombili andoli ye rureponga yopoko kinia ono pea maku toko moloringi yombo lupama kinia moloringina puringili. \p \v 34 Sukundu puringili kinia onone olondo ninguli: “Ye-Awilimu paa sika lomboropa ola molomu lémo. Yu yuyu Saimono molomuna pumba mona giliemu.” niringi. \p \v 35 Kanu-kinia yombotolone aulkana puringili kinia ye se omba nirimu mele kepe kanu yemone pellawa kaloli se ambolopa pike lierimu kinia kanoko ‘Yu Yesusi.’ ningu kanoringili mele kepe onondo semane toko siringili. \r 24:36-49 \s1 Yesusi Lomboropa Ola Molopale Lombili Andoli Yomboma Moloringina Orumu Semanemo \p \v 36 ⸤Yesusi lombili andoli⸥ yombomane ⸤Yesusi yu lomboropa ola molorumu kanoringimundu⸥ angelema ningu molangi Yesusi yu omba ono moloringina sumbi sipa gilipale “Ono konopu pe nipili molaa.” nirimu. \p \v 37 Ono ‘Yombo kololi senga minimu kanokomolo.’ konopu lekole pungu-pungu ningu pipili koloringi. \v 38 Yuni onondo nimbale: “Mini-wale munduku konopu talo panjiku nambi semu-na molemeleye?” ⸤nirimu.⸥ \v 39 Nanga kitolo kinia kimbuma kanoko ‘Imu na nanu.’ ningu kanayo. Ambolko piliame. Nanga kangi kinia bele kinia gilkimu mele minimanga aku sipa gilimúye? ⸤Aku sipa naa gilimú kanumu.⸥” nirimu. \p \v 40 Aku nimbale yunga kimbu-ki pirimu toringima ono lipa ora sirimu. \p \v 41 Kanu-kinia ono yu kanokole pondeanga konopu siku paa konopu kimbu siringi-na-kolo ‘Sikanje molo nambolkare kanokomolonje?’ ningu konopu talo panjiku we moloringi-kulu yuni ono mawa sepa nimbale: “Kere-langi nombó se ya lemoye? Siee.” nirimu. \v 42 Onone yu oma kaloli se liku siringi, \v 43 akumu lipa ono kanoko molangi norumu. ⸤ ‘Minimu naa molopo yombomo molkoro kanangi.’ nimba aku serimu.⸥ \p \v 44 Yuni onondo nimbale: “Na u naa kolopo ono-kinia molopole ono ulu wendo ombá mele nimbu sirindu kanu ulumu i wendo okomo. “Mosisi kinia Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yema kinia onone nando ningu boku marenga toringi uluma kinia, Pulu Yemonga konane niringi bokuna molemo konanemane nando nilimú uluma kinia, kanu uluma sika wendo ombá.” nirindu kanumu.” nirimu. \p \v 45-46 Aku nimbale ‘Pulu Yemonga bokumuni nilimú mele pilku kondangi.’ nimba yuni ungu-pulumu ono nimba sipa nimbale: \p “Bokuna toringi molemo mele i-sipa: ‘Pulu Yemone “Ono nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” u nimba taltorumu ye nokoli Karasimu mindili nomba kolopale wale yopoko-sipamonga óno-koleana lomboropa ola molomba. \v 47 Aku sembá kinia kanu ye Karasimu yunga talape yombomane yunga tondolomone yomboma ulu-pulu-kiri sengema pilku kiri pilku konopu topele tonge mele kinia, ulu-pulu-kiri sengema Pulu Yemone siye kolopa kelepa naa pilipa “Aku siku seko kinjeringimunga mindili nangi.” naa nimbá mele kinia, ningu singíndu Isirele yombomanga kolea-awili Jerusalleme pulu polko ningu siku koleamanga pali punguli ningu siliku andonge.’ , \v 48 aku mele nando u ningu boku toringi. \p “Pe kiniá nane serindu uluma kinia na-kinia seringi uluma kinia kanoringi seringi kanokomelemonga yomboma manda ningu singí. \v 49 Aku-sipa na-kolo we naa sangi. Pulu Yemone “Simbu.” nimba, nimba panjerimu Minimu nane olando pumbuli lipu mundumbu kene aku Mini Tondolomo yu mulu-koleana mania omba ‘Ono tondolo pupili molangi.’ nimba ono-kinia molomba kene u senga lupa naa pungu Jerusalleme sukundu we nokoko molaa.” nirimu. \r 24:50-53 \s1 Yesusi Mulu-Koleana Kelepa Olando Purumu Semanemo \p \v 50 Yesusi yu lombili andoringi yomboma kolea-kanga Betani lierimuna nondopana memba pumbale nirimumuni, ‘Pulu Yemone ono sewi anjepili.’ nimba yunga kitolo ola mundupa, “Pulu Yemone ono nokopa kondopa ‘Ono konopu enge nipili molangi.’ nipili.” nirimu. \v 51 Onondo aku sipa nimba molopili ⸤Pulu Yemone⸥ yu mulu-koleana olando liltimu kinia ono mundupa kelepa mulu-koleana olando purumu. \p \v 52 Kanu-kinia onone ⸤Yesusi⸥ yu kape ningu imbi ambolko paka tondokole kamelé paa koke sepili, Jerusallemendo kelko yando oringi. \v 53 Akuna punguli ⸤Pulu Yemo popo toko kaloringi⸥ ulka-tembelena alieli-alieli molko, Pulu Yemone serimumunga “Ange.” ningu yu kape ningu yunga imbi ambolko paka tondoringi. \b \p ⸤Yesusinga semane peanga ekendo topo pora sikiru.⸥