\id JAS Andelale NT Rob & June Head converted 16-Dec-98 \h JEMISI \toc1 JEMISI JEMISIni Pepá Topa Sirimu Bokumu \toc2 JEMISI \mt1 JEMISI \mt2 JEMISIni Pepá Topa Sirimu Bokumu \is1 Jemisini I Pepá Topa Sirimumunga Ungu-Pulu Mare \ip I pepá torumu \bd ye Jemisi\bd* kanumu ‘Yesusi lombili andorumu \bd Jemisi\bd* mólo.’ konopu lemele. Kanu yemo u toko kondoringi kolorumu (Lipa Mundorumu Yema 12:2 kanani). ‘\bd Yesusi genu Jemisi\bd* ni i pepámo torumunje.’ ningu pilielemele. ‘Yu molorumu mele piliambo.’ ninguli Mateyu 13:55, Jono 7:2-5 kanoko, U-Korini 15:7, Gallesia 2:9, 1:19, Lipa Mundorumu Yema 21:18, 12:17, 15:13, Jutu 1:1 kanani. ‘Kalia-ingi sikiti tu (62) yu toko kondoringi.’ ningu pilielemele. Pilipa kondoli yombo mare awisilini Lipa Mundorumu Yema 8:1 kinia 11:19 kinia kanoko, \bd Jemisi\bd* 1:1 kanokole, ‘Ye Sitipen toko kondoringi kinia Karasinga yombo moloringi Juda yombo awisili bulu-balu ningu kowa pungu kolea lupa- lupa awisilinga anju anju pungu moloringi kanu yomboma i pepámo topa sirimunje.’ ningu pilielemele. \ip \bd Pepá torumumunga ungu-pulu mare: Se: Jemisi\bd* ni i pepá torumu akumu ‘Pulu Yemonga yomboma molko kondangi.’ nimba mane simbando pepá topa ungu peanga awisili nirimu. ‘Pepána tokoro ungumu yomboma paa piliangi. Ulu peangama mindi konopu siku seko molangi.’ nimba ungu mare awisili iku topa nirimu (1:23-25, 3:3-12, 4:14, 5:7). ‘Umbunama wendo ombá, mindili nonge kinia tondolo munduku molko munduku naa keleangi.’ nirimula (1:2-12, akumunga 1:12 paa kanou, 5:7-11,13-18). \bd Ungu se:\bd* ‘Yombo se ‘Yesusi Karasi sika.’ nimba kuru mondolemo yombomo we naa molopili.’ nimba \bd Jemisi\bd* ni tondolo mundupa nirimu. ‘Kanu yombomone yombo mare lipa tapondopa ulu peangama sepili. Aku sipa sembá kinia yombomane kanokole ‘Yu sika Karasi kuru mondolemo lémo.’ ningu pilingí.’ nirimu. Bokumunga pealemekondo “\bd 8.\bd* \bd bilip\bd*”, “\bd 45.\bd* \bd stretpela man\bd*” kananila. \bd Ungu se:\bd* Yombo kamakomando liepi-liepi topa nirimu ungu mare 1:10-11, 2:1-7, 5:1-6 kinia molemo. \bd Ungu se:\bd* Yesusini mane sirimu ungu mare kinia, \bd Jemisi\bd* ni i pepána torumu ungu mare kinia, selu-sipa mele molemo i-siku mele kanani: \bd Jemisi\bd* 2:5 mele Mateyu 5:3 molopa, \bd Jemisi\bd* 3:10-12 mele Mateyu 7:15-20 molopa, \bd Jemisi\bd* 3:18 mele Mateyu 5:9 molopa, \bd Jemisi\bd* 5:2-3 mele Mateyu 6:19-20 molopa, \bd Jemisi\bd* 5:12 mele Mateyu 5:33-37 molemo. \ip Ya ungu-pulumu pora nikimu. \c 1 \mr 1:1-18 \ms1 Olio Topa Mania Mundumba Sembá Umbunama Olio Molomolona Wendo Ombá Kinia Tondolo Mundupu Molomolo Kinia Pulu Yemo Kinia Molopo Kondomolo Ungu Se \r 1:1 \s1 Jemisini Pepámo Tombando Pulu Polopa Torumu Ungumu \p \v 1 Na Jemisi, Pulu Yemo kinia Ye-Awili Yesusi Karasitolonga kongono sendeli kendemande ye se, \p nane i pepámo topo, \p ⸤Isirele yombo⸥ talape rureponga yombo bulu-balu ningu kowa pungu ⸤kolea Judia disiriki ultukundu⸥ kolea lupa- lupamanga molemele yomboma topo sikiru. \p Ono manda molemeleye? \r 1:2-4 \s1 Umbuna Wendo Olemomane Olio Enge Silimú Ungu Se \p \v 2-3 Nanga ango-keme, ‘ ‘Ono ‘Sika.’ ningu kuru mondolemele ulumu manda pembane mania pumbane.’ nimba manda manjilimú umbunamane ononga konopuma sepa tondolo mundundulimú.’ ningu pilielemele kene ono topa mania mundumba sembá umbuna lupa lupama ono molemelena wendo ombá kinia ‘Papu wendo okomo.’ ningu konopu siengi. \v 4 Ono molko kondoko, kamu umbu-konopu pepili Pulu Yemonga yombo yuma molko, Pulu Yemone kanopa peanga pilielemo ulu peanga se ononga konopumanga mólo naa topili molangi kene alieli tondolo munduku umbunama meangi; konopu tondolo mundundoli uluma ono-kinia tondolo mundupa pepili. \r 1:5-8 \s1 Yombo Senga Pilipa Kondolimu Manda Naa Pemu Liemu Yu Pulu Yemo Mawa Sepili Ungu Se \p \v 5 Yombo se pilipa kondoli naa pemu liemu Pulu Yemo kinia ungu nimba mawa sepale “Pilipa kondoli se si.” nimbá kinia mélema mawa selemele kinia iri naa topa méle awisili pilipa lipa popenge sepa silimú Pulu Yemone sika simba. \v 6 Aku-sipa na-kolo kanu yombomo ‘Mawa sembó mele sika simba.’ nimba kuru mondopale mawa sepili. Konopu talo sepa kimbu silimú yombomo, poporomene unju mumu memba andolemo mele, yunga konopumu aku selemo kene ‘Simbane naa simbane. Lipa tapondombane naa tapondombane.’ nimba konopu talo sepa naa kimbu sipale ⸤mélema mawa sepili⸥. \v 7-8 Yombo se aku sipa konopu talo sepa pelemo yombomo yu konopu talo sepa pelemomonga yunga konopumu bulu-balu nimba, méle selu mindi konopumu pilipa ungu se sembá aulka se naa lemó kene ‘Ye-Awilimuni na mélse simba.’ nimba naa piliepili. \r 1:9-11 \s1 Ye Koropama Kinia Ye Kamakoma Kinia Ononga Ungu Se \p \v 9 Ono ⸤Karasinga yombomanga⸥ genu se koropa pupili molopa imbi naa molemo yombomo ⸤Pulu Yemone⸥ yu-kinia ungu peanga se sepa, ‘Imbi ola molopili.’ nimbá kene konopu sipili. \v 10 Aku-sipa na-kolo pellawa sindi se enge naa nimba nondopa tanda lemó mele yomboma aku siku kamu naa molko nondoko kololemele kene pilipale ⸤Karasinga⸥ yombo kamakomo ⸤Pulu Yemone⸥ ‘Yu imbi naa molopa we-yombo mele molopili.’ nimbá kinia konopu sipili. \v 11 Ena paa kondolemo kinia era mélema topa kondolemo kinia pellawa sindi peanga tolemoma kolopa ole lepa mania pulimú. Aku sipala yombo se méle awisili taltolemo yombomo kou limba kongonomo sepa molopale kolomba. \r 1:12-18 \s1 Pulu Yemone Olio-Kinia Ulu Peangama Mindi Sepa, ‘Ulu Kirima Sangi.’ Nimba Kondi Naa Tolemo Ungu Se \p \v 12 Yombo se umbuna lupa lupama wendo olemo kinia aku umbunama memba tondolo mundupa molemo yombo akumu umbuna wendo olemomane yu topa mania naa mundulimúmunga Pulu Yemone alieli konopu peanga pepili molopa kondopa mindi puli ulu-pulumu silimú, akumu yunga méle kalólimu limú kene umbuna lupa lupama wendo ombá kinia ‘Aku umbunama papu na-kinia wendo okomo.’ nimba konopu sipili. Kanu méle kalólimu koronga-u Pulu Yemone “Yu paa konopu mondonge yomboma aku sipu méle kalombo.” nimba, nimba panjerimu méle kalólimu. \p \v 13 Ulu sene yombo se ‘Ulu-pulu-kiri se sei.’ nimba ulu se manda manjimba kinia kanu yombomone ‘Pulu Yemone na ‘sepo kinjambo.’ nimba kondi tokomo.’ ni naa nipili. Ulu-pulu- kirimuni Pulu Yemondo ‘Ulu-pulu-kiri se sei.’ manda naa nimbá. Nimbá mele Pulu Yemone pilimba aulka se paa naa pelemo. Pulu Yemone yombo sendo ‘Ulu-pulu-kiri se sei.’ paa manda naa nimbála kene ⸤aku siku naa niengi⸥. \v 14 Yomboma ononga konopumane aku ulu-pulu-kirima ‘sangi.’ nimba kondi tolemo kinia ononga konopu kiri akumane ‘Ulu-pulu-kirima sangi.’ nimba kondi topa ono kundulimú. \v 15 Kanu-kinia ambo se bolango mondopale melemó mele konopumuni yakala kolopale ulu-pulu-kiri se melemó. Kanu-kinia ulu-pulu-kirimu akopa pora sipale kololi ulu-pulumu melemó. \r 1:16-18 \s1 Ungu Nimba Ulu Selemoma Paa Topele-Mapele Naa Tolemo Yemonga Ungu Se \p \v 16 Nanga paa konopu mondolio ango-keme, ononga konopumane ‘Sika nikiru.’ ningu kolo toko ononga konopuma liku amu naa tondaa. \v 17 Méle peangama kinia ulu peangama kinia, aku sipa ulu paa peangama pali yando we naa limulú. Kanu mélema mulu-koleana wendo olemo. Muluna pa sendeli gilimuma sepa panjerimu Lapamone kanu méle paa peangama silimú. Muluna gilimú pa sendelima omba pulimú kinia kolea tangopa simbulu topa, unju kinia mélemanga minima gilimú mele topele-mapele toko pulimili mele kanu Pulu Yemo aku sipa topele-mapele naa topa, olio simbulu tondomba mele se yu-kinia paa naa pepa, konopu selumu mindi pepili molemo. \v 18 ⸤Kanu topele-mapele naa tolemo yemone⸥ ‘Olio yunga bolangoma molangi meambo.’ nimbale ‘Yunga semanemo, olio lipa tapondopa yomboma konde molonge tondolomo pelemo semane paa sikamone olio mendepili.’ nirimu. Yuni olio ‘mélema serindumanga pali kumbi leko molangi.’ nimba olio aku sipa merimu. \mr 1:19—5:6 \ms1 Pulu Yemo Paa Sika Kuru Mondopole Ulu Peangama Sepo Molomolomonga Ungu Mare \r 1:19-27 \s1 “Pulu Yemonga Ungumu Komumuni Mindi We Naa Piliangi. Pilkuli Pilku Liku Sengena Panjiku Sangi.” Nirimu Ungu Se \p \v 19-20 Paa nanga ango-keme, yombo sene ungu se nimbá kinia ‘Mimi sipu piliamili.’ ningu komu sendeko molko, ungu se nondoko pundu toko naa ningu, sumbi siku mumindili naa kolangi. Kanu ungumu yombomane pali paa mimi siku pilku konopumanga panjangi. Pulu Yemone ‘yomboma sumbi siku molonge kinia papu.’ konopu lepa kanolemo mele yombomanga mumindili kololi ulu akumuni ‘Aku siku molangi.’ nimba naa lipa tapondolemo kene nondoko mumindili naa kolangi. \v 21 Akumunga, ⸤‘Ga pupili.’ ningu era selemele mele⸥ ulu kalaro mololima kinia ulu kirima kinia selemelema pali ‘Na-kinia naa molopili.’ ningu munduku kelko, ⸤Pulu Yemone⸥ ungu u ononga konopumanga panjinderimu, aku ungumuni ono mini pali lipa tapondopa mindili nolemolá aulkana manda wendo lipa Pulu Yemo kinia pea molko kondonge aulkana manda lipa mondomba akumu taka leko pilku liku molangi. \p \v 22 ⸤Pulu Yemonga⸥ ungumuni nilimú mele we komumane mindi naa piliangi. Pilkuli pilku liku sengena panjiku sangi. We komumane mindi pilkuli nilimú mele naa selemele liemu ono onono kolo toko ‘Peanga sepo molemolo.’ konopu lemele. \v 23-24 ⸤‘Aku sangi.’ nikirumunga ungu-pulu se i-sipa mele:⸥ Yombo sene ungumu we komumuni mindi pilipale, nilimú mele pilipa lipa naa semu liemu yu yombo sene ungu se selemo mele yu aku sipa manda manjipa selemo. Yombo se yunga kumbi-keremo kariyápana kanopale, pe yunga minimu kanopa pora sipale ⸤yu sumbi sipa molomba mele ungu se naa sepa⸥ anju pumba yu molemo mele popenge sepa komu sindipa naa pilielemo, aku sipa mele yombo nikirumuni aku selemo. \v 25 Aku-sipa na-kolo yombo sene, ulu-pulu-kirimane olio ambolopa ka-kongono silimú aulkana ‘Mindili naa nongo we molangi.’ nimba wendo lindilimú ungu-mane peangamo kariyápa mele mimi sipa kanopa siye naa kolopa molopa, nilimú mele komu naa sindipa pilipa lipa sepa molomu liemu kanu yombomone ulu selemomane yu sepa kondombamonga yu konopu peanga pepili molopa kondomba. \p \v 26 Yombo sene ‘Na Pulu Yemonga ungumu paa pilipu lipu yu popo topo kape nimbu kondopo molio.’ nimba pilipa molemo-na-kolo yunga alimbolomo nokopa naa kondomu liemu yuni yuyu kolo topa konopumuni mindi ‘Sika aku selio.’ nimba pilipa, yunga konopumu lipa amu tondolemo. Yu ‘Pulu Yemonga ungumu pilipu lipu, yu popo topo kape nimbú ungu-manema paa pilipu molio.’ nilimú ulu akumuni yu lipa tapondomba unguri naa selemo. \v 27 Olione ‘Pulu Yemonga yomboma molopo yu popo topo kape niemili.’ nimulú yombomane olionga Lapa Pulu Yemone ulu kake sepa kalaro naa molemo nimba kanolemo uluma semolo mele i-sipa: Anupili lapali kololemele bolango kolumuluma kinia, ambo wayama kinia, kála seko umbunama wendo opili molemelema ‘aku siku naa molangi.’ ningu nokoko, \m ‘Mana-yombomane ulu-pulu-kirima selemele mele naa senge. Kanu ulu-pulu-kirimane olio ulu se naa sepa, olio kalaro se naa mondopili.’ ningu molko kondolemele. \m ⸤Aku selemele yomboma olionga Lapa Pulu Yemone ‘yombo sumbi nilima molemele.’ nimba kanolemo.⸥ \c 2 \r 2:1-13 \s1 Olione Yomboma Apurou Naa Apurupu Pali Kondo Kolopo Lipu Tapondamili Ungu Se \p \v 1 Nanga ango-keme, ono olionga Ye-Awili Yesusi Karasi ye paa peanga imbi ola molopa tondolo púlimu ‘Sika.’ ningu kuru mondolemelemane ⸤yomboma apuruku⸥ yombo se ⸤imbi ola mololimu⸥ liku tapondoko, yombo se ⸤imbi ola naa mololimu⸥ naa liku tapondoko, naa sangi. \v 2 Ye se mulu- maminia paa peangama panjipa kou-gollone seli ki-ongi se mondomba ye se kinia, ye koropa se mulu-maminia kirima panjimba ye se kinia, aku yetolo ono maku toko molongena ongele kinia kanokole \v 3 ye mulu-maminia peangama panjimba yemo ⸤kanoko peanga pilkuli⸥ paa nokoko “I polo peangana ongo molou.” ningu, ye koropamo ⸤kanoko kiri pilkuli⸥ yundu “Inia ongo ola giliei.” molo “Nanga kimbu munduliuna ongo mania molou.” níngi liemu \v 4 aku sengemonga ono konopu kiri pepili ono onono anju yando apuruku naa kinjilimiliye? Ono aku siku yomboma apurulimili mele onono konopumuni pilkuli ‘ ‘I yombomone na manda lipa tapondomba. Imuni na naa lipa tapondomba.’ nimbu kanopo apurupu kinjilimulu lémo.’ ningu naa pilielemeleye? \p \v 5 Paa nanga ango-keme, piliame! Pulu Yemone ‘Yombo mare nanga yomboma molangi.’ nimba, nimba taltombando ya ma-koleana yombomane yomboma kanoko ‘yombo koropa pupili molemele.’ ningu kanolemele yombo kanuma Pulu Yemone nimba taltopale ‘Yombo kamako mele molangi.’ nimba ⸤onondo nimbale:⸥ “Onone ‘Yu sika.’ ningu olando siku kuru mondokole ‘Yombo na konopu mondonge yomboma nane ye nokoli kingimu molopo nokolio koleana na-kinia pea molamili.’ nimbu panjerindu akumu ono pea aku sipu molamili wangi.” koronga nilimú. \v 6 Aku-sipa na-kolo ⸤nanga ango-keme⸥ onone yombo koropama ‘Pipili kolangi.’ ningu seko kinjilimili. ⸤Ango-keme,⸥ yombo namelene ono kondi toko ononga mélema liku, mindili siku, ‘Kote sendamili waa.’ ningu, selemele yombo akuma nameleye? ⸤Ye koropamane aku selemeleye? Mólo!⸥ Ye kamakomane ono-kinia aku selemele kanumu. \v 7 Ono Yesusi Karasinga yomboma molemele kanu yemonga imbi peangamo namelene ungu-taka tondolemeleye? ⸤Ye koropamane aku selemeleye? Mólo!⸥ Ye kamakomane aku selemele kanumu. \p \v 8 Pulu Yemonga bokuna ungu-mane se sirimu paa olandopa molemo kanu ungu-manemo pilku liku sengena panjiku sengi liemu paa papu. Kanu ungu-manemone nimbale: \q1 “Onono yu-mele-mele konopu mondoko, \q2 ononga kangima onono kondo kolko \q3 nokolemele mele \q1 aku sikula pulu lemó yomboma \q2 konopu mondoko nokoko molangi.” \m nimba molemo ungu-mane kanumu pilku liku sengi liemu peanga. \v 9 Aku-sipa na-kolo yomboma kanoko apurukuli ‘Yu peanga. Lipu tapondambo. Yu kiri. Naa lipu tapondambo.’ níngi liemu ulu-pulu-kiri se selemele, akumunga ⸤Pulu Yemonga⸥ ungu-manemane ‘Nu ungu-mane se pulua tonu lémo.’ nimba lipa ora simba. \v 10-11 ⸤Aku nikirumunga pulumu i-sipa:⸥ Olio pilielemolo, “Ambo ye puli se molo ye ambo lili se yombo se lupa-kinia wa ulu-kirinale naa sangili.” nimba ungu-mane sirimu yemone “Yombo se toko naa kondangi.” nimba mane sirimu pilielemolola. Aku liemu nu wa ulu-kirinale naa sekole yombo se toko kondonu liemu ungu-manema pulua toli yombomo moleno. Akumunga, yombo se ungu-manema pali pilipa lipa selemo-na-kolo selu mindi pulua tomu liemu aku selemomonga ungu-manema pali pulua tolemo kanumu. \p \v 12-13 ⸤Ulu se sengendo molo ungu se ningíndu u i-siku ningu piliangi:⸥ ‘Ulu-pulu-kirimane olio ambolopa ka-kongono silimú aulkana ‘Mindili naa nongo we molangi.’ nimba wendo lindilimú ungu-mane peangamone nilimú mele pilipale Pulu Yemone olio uluma sepo unguma nimbu selemolo mele pilipa apurumba kene.’ pilkuli kanu ungu-manemo pilku uluma seko unguma ningu seko molemele mele pilku seko kondangi. Yombo sene yombo se kondo naa kolomu liemu pe Pulu Yemone kote pilipale yu kepe kondo naa kolombala. Yombo sene yombo se kondo kolomba yombomo Pulu Yemone yunga kote pilipale yu kepe kondo kolomba. Pulu Yemone aku sipa kote pilipa sembá kene pilkuli unguma ningu uluma senge mele pilku kondokole sangi. \r 2:14-26 \s1 ‘Pulu Yemo Sika. Yuni ‘Sembó.’ Nilimú Mele Sika Selemo.’ Ningu Kuru Mondolemele Ulumu Kinia Ulu Peangama Selemele Ulumu Kinia Kanutolonga Ungu Se \p \v 14 Nanga ango-keme, yombo sene nimbale: “Na ‘⸤Pulu Yemone lipa mundorumu ye nokoli Yesusi Karasi⸥ sika.’ nimbu kuru mondolio.” nilimú-na-kolo ⸤‘Sika.’ ningu kuru mondolemele yombomane selemele mele⸥ ulu peangama naa selemo liemu yuni kuru mondolemo ulumuni yu lipa tapondolemoye? Yuni kuru mondolemo ulumuni yu mindili nolka aulkana wendo lipa Pulu Yemo kinia molopa kondomba aulkana manda lipa mondombaye? ⸤Ulu peangama naa selemo liemu paa manda mólo.⸥ \v 15 Gena se mulu-maminia kiri se panjipa, kere-langi nombá se naa lemba kinia, \v 16 ononga yombo sene yu kere-langi kinia mulu-maminia mare naa sipa yundu nimbale: “Nu konopu pe nipili pungu, ali naa sepili mulu-maminia peanga se pakoko, olo sembá kere-langi mare nani pu.” nimu liemu aku sipa nimbámone yu sika lipa tapondombaye? ⸤Unguri manda naa sembá.⸥ \v 17 ⸤Yombo sene yombo se naa lipa tapondopa kerena “Manda molani pu.” we nilimú kinia kanu yombomo naa lipa tapondopa unguri naa selemo⸥ aku sipala. Yombo sene ⸤‘Sika.’ nimba⸥ kuru mondopale ulu peangama naa semu liemu yunga kuru mondolemo ulumu méle kololimu mele; unguri manda naa sembá. \p \v 18 Aku-sipa na-kolo yombo sene ⸤nane ya nikirumu ‘Kolo tokomo.’ nimba nando⸥ nimbale: “Yombo marene ‘Sika.’ ningu kuru mondolemele ⸤ulu akumu mandala⸥. Yombo marene ulu peangama seko yomboma liku tapondolemele ⸤ulu akumu mandala⸥. ⸤Ulu talo pea selu-sipamo. Yombo sene kanu ulutolonga ulu se mundupa kelepa se pilipale sembá kinia kanu ulu selumuni manda lipa tapondomba.⸥” nilkanje. \p ⸤Aku sipa nilka yombomondo nane pundu topo i-sipu nilka:⸥ “Nu ‘⸤Karasini⸥ sika ⸤“nanga” nimba senderimu sendelemo⸥.’ nimbu kuru mondolio mele lipu ora siembo.” ningu ulu peanga se naa senu liemu nu sika kuru mondoleno mele nane nambi sepo kanomboye? ⸤Manda naa kanombo.⸥ Na ulu peangama sepo yomboma lipu tapondombo ulumane ⸤‘Sika.’ nimbu⸥ kuru mondolio mele lipu ora simbú. \v 19 Nuni ‘Pulu Yemo selu mindi molemo.’ ningu kuru mondoleno. Akumu papu seleno. ⸤Aku-sipa na-kolo⸥ kurumane kepe aku siku kuru mondolemele. Pilkuli pungu-pungu ningu mini-wale mundulimili. \p \v 20 Aroma toli yombomo, we ‘Sika.’ ningu kuru mondoko ulu peangama naa seleno ulumuni uluri manda naa sembá mele ungu-pulumu piliani nimbu siemboye? \v 21 Olionga anda-kolepa Eporayamone ulu se serimu mele kanopale Pulu Yemone yunga ulu-pulu-kirima siye kolopa, ‘Yu konopu sumbi nimba peli yemo.’ nimba kanorumu. Eporayamone yunga malo Aisake Pulu Yemo popo topa kalopa simbando polona ola taltorumu kinia kanopale Pulu Yemone ‘Yu ye sumbi nílimu.’ nimba kanorumu. \v 22 Mimi siku piliaa! Eporayamone ‘Sika.’ nimba kuru mondorumu ulumu kinia ulu serimuma kinia manda selu sipa serimu kinia yuni serimu ulumane yunga ‘Sika.’ nimba kuru mondorumu ulumu kamu sepa tondolo mundundorumu kanumu. \v 23 Aku sipa serimumunga Pulu Yemonga bokuna yundu ungu se nilimúmunga pulumu wendo orumu. Kanu ungumu i-sipa: \q1 ‘Pulu Yemone yu-kinia “Sembó.” nirimu mele \q2 Eporayamone ‘Sika sembá.’ nimba \q3 kuru mondorumumunga kanopale \q1 Pulu Yemone “Yu ye sumbi nílimu.” \q2 nimba kanorumu.’ \m Eporayamone aku serimumunga Pulu Yemone yundu \q1 ‘ “Nanga pulu lemó yemo.” nirimula.’ \m aku sipa molemo kanumu. ⸤Yombo sene nando ungu se aku sipa nilkanje nane aku sipu pundu topo nilka.⸥ \v 24 ⸤Eporayamo kinia Pulu Yemo kinia olone seringili mele⸥ pilkuli, yombo sene we ‘Sika.’ nimba kuru mondolemo kinia kanopale ⸤Pulu Yemone⸥ ‘Yunga ulu-pulu-kirima siye kolopo, ‘Yu konopu sumbi nimba peli yombomo.’ nimbu kanolio.’ naa nilimú. Yombo se ⸤‘Sika.’ nimba kuru mondopale⸥ ulu peangama selemo kinia kanopale Pulu Yemone ‘Yunga ulu-pulu-kirima siye kolopo, ‘Yu konopu sumbi nimba peli yombomo.’ nimbu kanolio.’ nilimú mele pilielemele. \p \v 25 Aku sipala, ⸤Josuane ye talo Jeriko taonona lipa mundorumu kinia⸥ ‘Yomboma nambi selemelenje.’ ningu kanoko panjingilí puringili kinia ambo-wapora Reyapone ‘Olo naa tangi.’ nimba lipa tapondopa ‘Ya lopi seko peangili.’ nimba nokopale, pe ‘Aulka senga lupa kelko yando wangili.’ nimba lipa mundorumu kinia aku sipa serimumunga kanopale ⸤Pulu Yemone⸥ ‘Yu ambo sumbi nílimu.’ nimba kanorumu. \v 26 Yombo senga minimu kangimu mundupa kelepa pulimú kinia kangimu kololemo, aku sipa yombo sene ‘Sika.’ nimba kuru mondopale ulu peangama naa selemo kinia yunga kuru mondolemo ulumu kololemóla. ⸤Minimu kangimunga sukundu pelemo kangimu manda konde molemo mele aku sipa, ‘Sika.’ ningu kuru mondolemele ulumu kinia yomboma liku tapondonge ulu peangama kinia liku sere leko senge kinia manda sembá. Se seko se naa senge kinia manda naa sembá.⸥ \c 3 \r 3:1-12 \s1 Olionga Alimboloma Nokopo Kondopo Ungu Peangama Mindi Nimulúmunga Ungu Se \p \v 1 Nanga ango-keme, ⸤Pulu Yemone yombomanga ulu selemelema apurupa pilimba kinia⸥ olio yomboma ⸤yunga unguma⸥ mane silimulu yemanga ulu selemoloma paa tondolo mundupa apurupa pilimba kene ononga ye mare awisilini ‘⸤Pulu Yemonga unguma⸥ yomboma mane siemili.’ naa niengi. \v 2 ⸤Aku nikirumunga pulumu niembo:⸥ Wale awisili olio ‘ulu ⸤peanga⸥ se semolo.’ konopu lepole naa selemolo; ‘Ulu kiri se naa semolo.’ konopu lepole selemolo. Aku sipa uluma olio yomboma kinia pali wendo olemo. Yombo sene waltikele kepe ungu kiri se naa nilimú liemu kanu yombomo yu yombo paa peangamo, yunga kangima pali manda nokopa kondomba. \p \v 3 Ungu nikirumunga pulumu i-sipa mele: Yombo sene ‘Kongi ose se nanga ungumu piliepili.’ nimba yunga kerena aini se panjindilimú kanu-kinia yuni ‘Osemo i-sipa pupili, i-sipa pupili.’ nimba ainimu lipa sumbi sindilimú kinia osemo aku sipa topele topa pulimú. \v 4 Nona andoli sipi selemo mele piliangila. Sipima paa méle awilima na-kolo poporomene kolea lupa marenga topa mundumba selemo kinia sipimanga sitiyama paa méle kangama na-kolo sipi kongono selemele yemane ‘Kolea senga pumulú.’ konopu lekole sitiyama ambolko pupú tolemele kinia ‘Pumulú.’ nilimili kolea akuna pulimú. \v 5 Aku sipa mele olionga alimbolomo kangimunga méle kangamo na-kolo yu yuyu kape nimba yunga imbi ambolopa paka tolemo. Sepe kanga sene kolea awisili kuli-sepe nolemo mele ono piliangi. \v 6 Alimbolomo sepe mélemola. Olionga kangimanga pali yu méle kangamo na-kolo yuni ulu-pulu-kiri awisili sepale kangima pali sepa kalaro mondopa, ⸤akumuni ungu nilimulu ungumane⸥ kuli-sepene koleamanga pali nolemo mele yomboma sepo kinjilimulu. Aku sepemo yu ⸤Pulu Yemone kurumanga nokoli Setene lipa mundumba⸥ sepe-koleana wendo omba kalolemo sepemo. \p \v 7 Yombomane kongi kinia kera kinia wambiye kinia takara méle lupama kinia nomu-kusana sukundu molemo mélema kinia aku méle lupa lupa awisili liku ‘Aku mélemane olionga nimulú unguma pilku sangi.’ ningu mane siku nokolemele, \v 8 aku-na-kolo yombo sene yunga alimbolomo aku sipa manda mane sipa naa nokolemo. Yu ulu-kiri sembando taka lepa naa pelemo mélemo; yomboma kololemele tomoma mele olionga alimbolona sengepea sepa pelemo. \p \v 9 Alimbolomane keremanga Ye-Awilimu olionga Lapamo kape nimbu imbi ambolopo paka tondolemolo; Pulu Yemone yu molemo mele aku sipa serimu yomboma alimbolomone kepe ‘Molko kinjangi.’ nimbu, nimbu kinjilimulu. \v 10 Kere seluna ⸤Pulu Yemo molo yombo se⸥ kape nimba imbi ambolopa paka tondolemo ungu peangama kinia, nimba kinjilimú ungu kirima kinia, wendo olemo. Nanga ango-keme, aku sipa ulumu ulu peanga se mólo. \v 11 Mana no selu pilkipa wendo olemona no peanga se kinia no kombili seli se kinia seluna wendo naa olemo. \v 12 Nanga ango-keme, unju piki se unju ollipi mongo manda tombaye? Molo unju waene se unju piki mongo manda tombaye? Aku sipa, no kombili seli senga no peanga se manda wendo naa ombá. \r 3:13-18 \s1 Yombomanga Pilipa Kondoli Peangamo Kinia Pilipa Kondoli Kirimu-tolonga Ungu Se \p \v 13 Ononga yombo se unguma mimi sipa pilipa, yombomanga uluma pilipa apurupa kondopa, pilipa kondoli pelemoye? Aku sipa selemo yombo se molomu liemu ‘Yombomane yu sika aku sipa yombomo molemo mele ningu kanangi.’ nimba yunga aulka andopa ulu sembama paa peanga liepili. Yu kara pumba yunga imbi ambolopa paka naa topa, konopumuni pilipa kondopa, pilipa kondoli pelemo ulu peangama mindi sepili. Aku sembá kinia yombomane kanokole ‘yu sika pilipa kondoli peli yombomo molemo.’ ningu kanonge. \v 14 Aku-sipa na-kolo yombo mare imbi ola molemo molo seko kondolemele molo ulu selemele mele kanokole ‘Aku siku naa molangi. Aku siku naa sangi. Olio aku sipu molemolánje papu.’ ningu ono-kinia konopu kiri panjiku mumindili kolongi liemu aku siku konopumane pilielemele mele ‘Sepo kondokomolo. Olio pilipa kondoli pelemo.’ ningu onono kape ningu imbi ambolko paka naa toko, aku siku kolo toko ungu sikama toko mania naa mundayo. \v 15 Aku sipa pilipa kondolimu mulu- koleana wendo naa olemo; ya ma-koleana wendo olemo. We-konopu-umanga ⸤Pulu Yemonga⸥ Minimu naa molorumuma perimu kanu konopumanga wendo olemo; aku sipa ulu wendo olemomanga lapamo ⸤kurumanga nokoli⸥ depelemo yu. \v 16 ⸤Aku ungu nikirumunga pulumu i-sipa:⸥ Yombo mare imbi ola molemo molo seko kondolemele molo ulu selemele mele kanokole ‘Aku siku naa molangi. Aku siku naa sangi. Olio aku sipu molemolánje papu.’ ningu ono-kinia konopu kiri panjiku mumindili kololemele uluma selemele yomboma molemele kinia ono molemelena yomboma konopu seluna pupili naa molko konopu lupa lupa pepili molko, marene ulu-pulu-kiri lupa lupama selemele akumunga ⸤‘kanu pilipa kondolimu mulu- koleana wendo naa olemo.’ nikiru⸥. \p \v 17 Aku-sipa na-kolo mulu-koleana wendo olemo pilipa kondoli akumu ⸤lupa⸥. Pulu Yemone pilipa kondolimu yomboma silimú kinia kanu yombomane i-siku selemele: \m Ulu kumbinamo ulu kake selima selemele. \m Ulu mare i-sipala: ‘Yomboma mindili naa siku \m ono-kinia konopu seluna pupili taka leko molko, \m yomboma-kinia kara naa pungu pangu ningu \m taka leko molko, \m ononga nokoli yemane ungu nilimilima mimi siku pilku seko, \m yombo mare umbuna pelemoma kondo kolko liku tapondoko, \m we yombo koropama molo kamakoma apurou naa apuruku \m yomboma kinia pali aku siku seko kondoko, \m kolo toko ‘Ulu peangama samili.’ naa ningu, \m ‘Semolo.’ nilimili mele sika selemele. \m \v 18 ‘Yomboma konopu seluna pupili.’ ningu uluma selemele yombomane kaliana kere-langi umbu mele mundulimili. Konopu seluna pupili uluma kaliana mundulimili kinia yomboma sumbi siku molko ulu peangama senge uluma kaliana wendo ombá. \c 4 \r 4:1-10 \s1 Mana-Ulu Konopu Mondolemele Yomboma Pulu Yemo Kinia Opa-Tou Molemele Ungu Se \p \v 1 Ono irinale seko, opa seko, selemele akumu pulu nambolkarenga aku selemeleye? Ononga konopumanga mélema kinia uluma kinia ‘Samili.’ konopu lemele ulu akumane ononga konopumanga sukundu angelema ningu opa-mele selemomonga onone konopu talo yopoko pepili aku siku selemele. \v 2 Mélse kanokole yakala kolko ‘Liemili.’ konopu lemele-na-kolo naa limili. Naa likuli yomboma toko kondolemele. Yombo senga mélema kanoko yama melemele-na-kolo aku mélema lingí aulka se naa lemómonga ⸤paa mumindili kolko⸥ lakoko irinale seko opa selemele. Ono ‘Pulu Yemone mélema sipili.’ ningu yu-kinia ungu ningu mélema mawa naa selemelemonga ⸤‘Liemili.’ nilimili mélema⸥ naa limili. \v 3 ‘Mélema liemili.’ ningu ⸤Pulu Yemo⸥ mawa selemele akuma ‘Liemili.’ nilimili mele ononga konopuma Pulu Yemone kanopale mawa selemele mélema naa silimú. Ono onono ‘konopu sipu manda molamili.’ ningu mawa selemelemonga kanopale naa silimú. \p \v 4 Ambo sene yunga yemo mundupa kelepa wapora andopa tolemo mele ⸤ono pepá topo sikiru yomboma⸥ Pulu Yemo munduku kelko mélema yakala kololemele yomboma, ma-koleana uluma kinia mélema ‘pulu lemó.’ ningu kopu seko molemele yomboma aku siku molemelemonga Pulu Yemo kinia opa-tou mele molemele akumu ono naa pilielemeleye? Ma-koleana mélema kinia uluma kinia yakala kolko ‘olio-kinia pulu liepili kopu sepo molamili.’ nilimili yombomane aku siku nilimilimunga ‘Pulu Yemo kinia opa-tou molamili.’ nilimili. \v 5 Molo ‘Pulu Yemonga bokuna molemo ungumuni we nilimú.’ konopu lemeleye? Kanu ungumuni nimbale: \q1 “Olio yombomanga minima Pulu Yemone sirimumane \q2 ‘Yunga unguma mindi pilku, \q3 yunga kongonoma manjiku seko molangi. \q1 Ungu se lupa pilku liku senge kinia \q2 ⸤olio minimane⸥ paa kanopo kiri pilipu \q3 konopu kiri panjimulú.’ nilimili.” \m nimba molemo aku ungumu ‘We nilimú.’ konopu lekemeleye? \v 6 Aku-sipa na-kolo Pulu Yemone olio we kondo kolopale ⸤lipa tapondolemo⸥. Aku sipa selemomonga ungu se Pulu Yemonga bokuna nimba molemo. Akumu i-sipa: \q1 ‘Yombo se yunga imbimu yuyu ambolopa paka tolemomo \q2 Pulu Yemone yunga imbimu \q3 topa mania mundundupa naa lipa tapondolemo. \q1 Yombo se yuyu yunga imbimu topa mania mundulimúmu \q2 Pulu Yemone we kondo kolopa lipa tapondolemo.’ \m nimba molemo kanumu. \p \v 7 Akumunga, Pulu Yemo liku awi siku yunga unguma pilku molangi. Kondi tolemo depelemone ungu nimbáma paa naa pilku tondolo munduku liku bulu siengi. Aku senge kinia ono mundupa kelepa kowa pumbá. \v 8 ‘Pulu Yemo kinia kopu sepo molamili.’ ningu yu molemona nondoko wangi. Nondoko onge kinia ‘Ono-kinia kopu sepo molamili.’ nimba yu ono molongena nondopa ombá. Ono ulu-pulu-kiri selemele yombomane ⸤‘Pulu Yemo molemona nondopo pamili.’ ninguli⸥ yombo senga ki kalaro molemo kinia kulumiye tolemo mele ⸤ononga konopumanga onono pilielemele uluma kulumiye tangi⸥. Ono yombo konopu talo pepa, ⸤Pulu Yemo kinia ma-koleana mélema kinia konopu mondolemele⸥ yombomane ‘Konopuma kake sepili. We-mélema konopu kimbu sipu molemolo mele mania pupili.’ niengi. \v 9 ⸤Ono ulu selemelema⸥ kanoko kiri pilku, konopu umbuna sepa kamelé mindili sepili kola awisili seko molangi. Tawe selemele ulumu munduku kelko yombo senga pulu lemó yombo se kololemo kinia konopu kiri panjipa kola selemo mele aku siku sangi. Paa konopu siku molemele ulumu munduku kelko konopu paa umbuna pepili molangi. \v 10 Ye-Awilimunga kumbikerena ‘Yu ye awilimu. Olionga imbima mania molopili.’ ningu taka leko molangi. Aku senge kinia yuni ononga imbima ambolopa paka tondomba. \r 4:11-12 \s1 Anju Yando Yombomanga Ungu-Bulkundu Naa Nindamili Ungu Se \p \v 11 Ango-keme, anju yando ononga genali marenga ungu- bulkundu naa nindangi. Yombo sene yunga genu senga ungu-bulkundu nindipa, “Sepa kinjilimú yombo kirimu.” nilimú yombomone ⸤Pulu Yemonga⸥ ungu-manemanga kepe ungu-bulkundu nindipa, ‘Méle kirimu.’ nilimú. Ungu-manema apurupa ‘méle kirimu’ nilimú yombomo ungu-manema pilipa lipa naa sepa, ungu-manemanga pilipa apuroli yombomo mele molemo. \v 12 Ye selu mindi ungu-manema sipa panjipa, uluma pilipa apuroli yemo molemo, ⸤akumu Pulu Yemo⸥. Kanu yemo yombo mindili nolemolá aulkana pulimili yombo mare lipa tapondopa wendo lipa, yombo mare ‘Mindili nangi.’ nimba topa mania mundulimú yemola. Pe nu nambi selenomone nunga pulu lemó yombo senga uluma pilku apuruku ‘Sepa kinjilimú.’ nilinuye? \r 4:13-17 \s1 Opali Talu ‘I-Sipu I-Sipu Paa Semolo.’ Ningu Tondolo Munduku Ningu Naa Panjangi Ungu Se \p \v 13 Kiniá ⸤nane ungu se nimbú sekeromo⸥ piliaa. Yombo marene ninguli: “Kiniá molo opali kolea-awili senga pumbu bisinisi se-pumulú. Akuna pumbu kalia-ingi selu bisinisi sepo kou-mone awisili limulú.” nilimili yomboma piliaa. \v 14 Opali ulu se wendo ombá kinia molonge mele ono naa pilielemele kanumu. Ononga konde mololi ulu akumu kondena sepe kalolemele kinia waltikele ilia wendo omba nondopa pora nilimú mele. \v 15 Akumunga aku siku naa ningu, i-siku niengi: “Ye-Awilimuni ‘Na aku siku sani.’ nimu liemu kolou naa kolopo konde molopole i ‘Sambo.’ nikiru mele sika sembó.” niengi. \v 16 Aku-na-kolo onone aku siku naa nilimili. Ono kara pungu onono kape ningu imbi ambolko paka toko “Kongono awili se semolo.” ningu yomboma ningu silimili. Aku siku ningu kape nilimili ulumu paa ulu kirimu. \v 17 Akumunga, yombo sene ulu peanga se konopumuni pilipa ‘Aku sipu sembó kinia papu.’ nimba pilipale pe naa semu liemu aku sipa selemo ulumu ulu-pulu-kiri se selemo. \c 5 \r 5:1-6 \s1 Mele Awisili Taltolemele Yomboma Méle Kaloli Kirimu Lingí Mele Liepi-Liepi Topa Nirimu Ungu Se \p \v 1 Ono méle awisili taltolemele yomboma, onondo nimbú sekero ungumu piliayo. Ono molongena umbuna awili mare wendo ombá kene tondolo ru ningu kola saa! \v 2 Ononga méle awisili taltolemelema purupa lupendi topa, ononga mulu- maminia méle peangama luriniane nomba, \v 3 ononga kou- golloma kinia kou-sillipama kinia urolo tolemo. Kouma urolo tolemomonga onone seko kinjilimili mele mona lepa, kouma urolo tolemomone ononga kangina sepe mele nombá. Mulu ma nondopa pora nimbá sepili ono aku siku méle awisili sukundu sukundu liku we maku tolemele kene ⸤tondolo ru ningu kola sayo⸥. \p \v 4 Mimi siku piliaa. Ononga rasi-witima inia tondoringi kongono kendemande yema kolo toko mélema mimi siku naa kaloringimane tondolo munduku ninguli: “Olio seko kinjikimili.” ningu mangilielemele. Onone aku siku mangilieringi mele Ye-Awili Paa Tondolo Olandopa Pelimuni yunga komumuni pilipale ⸤onone kendemande-yema seko kinjeringimunga ono pundu tomba⸥. \v 5 Ya ma-koleana molkole méle lupa lupa peangama yakala kolko ‘Liemili.’ ningu topo toko liku taltoko konopu siku molko, molko kondoringi. ⸤Kongi toko nongendo ‘Kongi akopili.’ ningu kere-langi awisili nopili silimili mele⸥ ono kere-langi paa awisili nongo yombo kapoma molemele-na-kolo kiniá toko kondonge walemo wendo okomo. \v 6 Yombo mare ono-kinia karaye naa seko, ulu kiri se naa seko yombo sumbi nilima moloringi yomboma onone kote sendeko toko kondoringi. Kanu yomboma toko kondongendo amboloringi kinia “Naa tangi, mólo.” naa ningu we moloringi. \mr 5:7-20 \ms1 ‘Ye-Awilimu Kelepa Ombá.’ Ningu Iseli-U Tondolo Munduku Molko, Pulu Yemo-Kinia Ungu Ningu, ‘Yuni Lipa Tapondopili.’ Ningu Mawa Seko Molangi Ungu Se \r 5:7-11 \s1 Ono Molongena Umbunama Wendo Ombá Kinia ‘Ye-Awilimu Sika Kelepa Ombá.’ Ningu Konopu Tondolo Pupili Siye Naa Kolko Molangi Ungu Se \p \v 7-8 Akumunga, ango-keme, ⸤yombomane ono umbunama silimili kinia⸥ Ye-Awilimu u naa opili we-umbunama meaa. Yombo kalia selemelemane ‘ononga kaliana kere-langi peanga se wendo ombá, lipu nomolo.’ ningu nokolemele. ⸤Kere-langi umbu mundukuli⸥ ‘Lo omba ena sepa sembá kinia kere-langi ola omba nou lemba.’ ningu taka leko nokoko molemele mele ono pilielemele. Ono kepe, kalia selemo yombo sene kere-langi umbu panjipale ‘Langi wendo omba nou lemba kinia nombó.’ nimba taka lepa nokolemo mele aku siku ononga konopu tondolo pupili umbunama we mengo taka leko molangi. ‘Ye-Awilimu yando ombá walemo paa nondopa ombá sekemo kene’ ⸤ningu⸥ aku siku nokoko molangi. \p \v 9 Ango-keme, anju yando “⸤Pulu Yemonga⸥ yombomane ulu selemelemonga umbunama wendo-wendo olemo.” ningu iri toko ungu-bulkundu nindiku naa sangi. ‘⸤Pulu Yemonga⸥ kotena naa giliamili.’ ningu aku siku naa sangi. Kote Pilimba Yemo nondopa okomo. \p \v 10 Ango-keme, Ye-Awilimuni ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yemane Ye-Awilimunga ungu ningu siringimunga ⸤opa-toumane⸥ ono seko kinjeringi kinia tondolo munduku umbunama taka leko meringi mele pilkuli aku siku manda manjiku sangi. \v 11 Ono pilielemele. ‘Yombo konopu tondolo pupili umbunama we mengo ⸤‘Sika.’ ningu kuru mondolemele mele⸥ munduku naa kelielemele yomboma ono Pulu Yemone “Konopu peanga pepili molko kondangi.” nilimú aulkana moleno.’ nimbu pilielemolo kanumu. ⸤U molorumu⸥ ye Jopo tondolo mundupa, yu-kinia umbuna wendo orumuma we memba molorumu kinia pe Ye-Awilimuni ‘Yu kelepa molopa kondopili.’ nimba ulu mare serimu mele semanemo ono pilielemelela. Olio pilielemolo, Ye-Awilimuni yomboma paa kondo kolopa, ulu selemelemanga pundu topa mindili silka-na-kolo we mundupa kelielemo kanumu. \r 5:12 \s1 “Ulu Se Semolo.” Ninguli “Paa Sika Nikimulu.” Ningu Pulu Yemonga Imbi Leko Mi Naa Leangi Ungu Se \p \v 12 Nanga ango-keme, ulu se kumbi leko senge mele i-sipa: Mulu-koleana molo ma-koleana molo mélsenga imbi leko “Paa sika nikiru,” ningu mi naa leangi. Ulu se “Semolo.” níngi liemu paa sika sangi. Ulu se “Naa semolo.” níngi liemu paa sika naa sangi. Kolo toko “E.” ningu ulu se naa senge molo kolo toko “Mólo.” ninguli ulu se senge kinia ⸤Pulu Yemonga kotena gilingí kinia⸥ ‘Seko kinjeringi kene mindili nangi.’ nimbá. \r 5:13-18 \s1 Yombo Se Konopu Sumbi Nipili Molemomone ‘Mawa Sembó Mele Ye-Awilimuni Sika Pilipale Semba.’ Nimba Kuru Mondopale Pulu Yemo-Kinia Mawa Semba Mele Pulu Yemone Sika Pilipa Semba Ungu Se \p \v 13 Ononga yombo se umbuna melemóye? \q2 Umbuna se melemó liemu ⸤Pulu Yemo⸥ mawa sepili. \qm1 Ononga yombo se konopu silimúye? \qm1 Konopu silimú liemu yu konane nimba \qm1 ⸤Pulu Yemo⸥ kape nimba imbi ambolopa paka tondopili. \m \v 14 Ononga yombo se kuru tolemoye? \qm1 Kuru tolemo liemu Karasinga talapena molemele tapu-yema mangilipale ‘Onone yunga ningu ‘⸤Pulu Yemo-kinia⸥ ungu ningu ⸤‘Yu kelepa manda molopili.’ nipili.’ ningu⸥ mawa sendekole Ye-Awilimunga imbimu mangilku yunga kangina wambola kandondangi wangi.’ nimba mangiliepili. \m \v 15 Kanu-kinia mangilimba yema ongole ‘Pulu Yemone sika sembá.’ ningu kuru mondokole yu mawa senge kinia Ye-Awilimuni ‘Yunga kurumu pora nipili.’ nimbá kinia yu kelepa manda molomba. Aku yombomo ulu-kiri mare semu liemu Ye-Awilimuni ‘Mania pupili.’ nimba siye kolombala. \v 16 Akumunga, ononga kuru tolemoma ‘pora nipili, peanga liepili.’ ninguli ono yu-mele-mele ononga ulu-pulu-kiri selemelema yombomando ningu para siengi, onone ononga ningu ⸤Pulu Yemo⸥ mawa sendangi. Aku senge kinia ⸤Pulu Yemone⸥ ‘Ono kelko manda molangi.’ nimbá. Yombo konopu sumbi nimba pélimuni yombo senga ⸤Pulu Yemo⸥ mawa sendelemo kinia yuni mawa sendelemo mele paa tondolo enge nimba yombomo paa manda lipa tapondolemo. ⸤Akumunga, aku siku Pulu Yemo-kinia yombomanga ningu mawa sendenge kinia pilipale aku sipa sendemba.⸥ \p \v 17 ⸤Aku nikirumunga semane se tambo:⸥ ⸤Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yando nimba sirimu ye⸥ Illainja yu olio mele ye se molorumu. Aku-sipa na-kolo yuni ⸤Pulu Yemo-kinia⸥ tondolo mundupa mawa sepa “‘Lo naa opili.’ ni.” nirimu kinia kalia-ingi yopoko oli talo-pakara lo naa orumu. \v 18 Kelepa ⸤“Lo opili.” nimba⸥ mawa serimu kinia lo kelepa omba kaliana kere-langima kelepa wendo orumu. ⸤Kiniá kepe Pulu Yemo aku sipa yombomane mawa senge mele pilipale sembá.⸥ \r 5:19-20 \s1 Yombo Se Ungu Sikamo Mundupa Kelemba Kinia Yu Kelko Yando Lingí Ungu Se \p \v 19 Nanga ango-keme, ononga yombo sene ⸤Pulu Yemonga⸥ ungu-sikamo mundupa kelepa ultu pumbá kinia ononga yombo sene yu kelepa yando límu liemu \v 20 ⸤sepa peanga sembá mele⸥ i-siku piliangi: Yombo sene ulu-pulu-kiri seli yombomo sepa kinjilimú aulkana pumbá kinia ⸤kanopale⸥ ‘Pulu Yemonga ungumu pilipa yunga talapena omba molopili.’ nimba lipa tapondopa yando limbamonga ulu-pulu-kiri seli yombo mini pali kolka aulkana kelepa limba. Aku sipa sembamonga ⸤Pulu Yemone⸥ ulu-pulu-kiri awisili mundupa kelendemba akumu mimi siku piliangi. \b \p ⸤Aku pea nikiru.⸥