\id HEB Andelale NT Rob & June Head file converted 16-Dec-98 \h IPURU \toc1 IPURU IPURU Yomboma Pepá Topa Sirimu bokumu \toc2 IPURU \mt1 IPURU \mt2 IPURU Yomboma \mt2 Pepá Topa Sirimu bokumu \is1 I Bokumunga Ungu-Pulu Mare \ip \bd Isirele yomboma\bd* nga anda-kolepa Jekopo, yunga imbi se ‘Isirele’ niringi, akumuni yandopa Yesusi molopili kalopa liltimu yombomando ‘\bd Isirele yomboma\bd*’ niringi; ‘\bd Juda yomboma\bd*’ niringila; ‘\bd Ipuru yomboma\bd*’ niringila. U-pulu-pulu ‘\bd Ipuru yomboma\bd*’ niringi ungumu Wendo Oringi 1:22 molemo. Aku-na-kolo i pepá topa sirimu \bd Ipuru yombo\bd* akuma \bd Juda yombo\bd* konopu topele toko ‘Yesusi yu sika Pulu Yemonga Malo. Yu sika Pulu Yemone “Ono nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” u nimba, nimba taltorumu ye nokoli Karasimu.’ ningu kuru mondoringi yomboma. \ip \bd Kanu Ipuru yomboma\bd* u Mosisini sirimu ungu-manema pilku liku Pulu Yemo popo tongendo kongima toko kalko kongimanga memema Pulu Yemo siringi yomboma moloringi-kulu pilipale pepámo torumu yombomone \bd kanu Ipuru yomboma\bd* Karasinga unguma mane simbando “Mosisi kinia, kongi toko Pulu Yemo siringi kongima kinia kongimanga memema kinia, Pulu Yemo popo toringi ulka-tembelemo kinia, Pulu Yemo popo tondoli yema kinia kanu yemanga ye awili olandopamo kinia, kanuma paa maniandopa.” nimba, “Yesusi kinia Yesusinga mememo kinia Yesusi yuyu kepe paa olandopa.” nirimu. ‘Yu munduku kelko u pilku seko moloringi mele kelko naa sangi.’ nimba i pepámo topa sirimu. \ip \bd Ungu-pulu mare\bd* boku pealemekondo molemo akuma i-sipa: \ip “\bd 32.2.\bd* \bd Pikinini Bilong God\bd*”, “\bd 26.\bd* \bd lo\bd*”, “\bd 34.\bd* p\bd ris\bd*”, “\bd 34.3.\bd* \bd het pris\bd*”. \ip \bd I pepámo topa sirimu yemo nawenje\bd*, naa pilielemolo. Marene ‘Pollone torumu’ konopu lemele. Aku-na-kolo Matini LLuta kinia yombo marene ‘Pollo mólo. Ye sene lupa torumu.’ niringi. Yombo marene Lipa Mundorumu Yema 18:24-28 kanokole ‘Aku ye Apollosini torumu.’ konopu lemele. Marene aku semanemo kanoko ninguli: “Ambo Pirisillane torumunje.” nilimili. Koronga-u ye pilipa kondoli ye sene “Banapasini torumunje.” nirimu. Lipa Mundorumu Yema 4:36, 13:1-4 kanopale aku sipa pilierimunje. “Mólo, LLukuni torumunje. Molo ye sene lupa torumunje.” nilimili. Aku-sipa na-kolo i pepá torumu yombomonga imbimu unguri mólo. Pulu Yemonga Mini Kake Sélimuni ‘Pulu Yemonga ungumu tondopili.’ nirimu kinia pilipale yombo sene torumu, akumunga i bokuna molemo ungumu sika Pulu Yemonga ungumu. \ip Ya ungu-pulumu pora nikimu. \c 1 \mr 1:1—10:18 \ms1 I Pepámo Topa Sirimu Yemone Mane Sirimu Unguma Kolomongo-Awili 1-2 \s1 Mulu-Koleana Angelloma Maniandopa, Yesusi Olandopamonga Ungumu \r 1:1-3 \s1 Kiniá Pulu Yemonga Malone Olio Pulu Yemonga Unguma Nimba Silimú Ungu Se \p \v 1 Paa u Pulu Yemone alieli olio Ipuru yombomanga anda- kolepalimando ‘Nanga unguma piliangi.’ nimba yunga ungumu pilku yando ningu siringi yema yuni ungu-umbu tondorumuma pilkuli olionga anda-kolepalima ningu siringi. ‘Yomboma paa piliangi.’ nimba lipa tapondorumu kinia kanu yemane ulu awisili liku ora siku seko ungu awisili ningu siringi. \v 2 Aku-sipa na-kolo pe kiniá ‘Yunga Malone olio yunga unguma nimba sindepili.’ nimba Pulu Yemone yu mana maniando lipa mundorumu. Kanu kangomo Pulu Yemone ‘Nanga mélema kamu yu simbú, lipa taltopa molomba.’ nirimu kangomo. Kanu kangomo yu Pulu Yemone u mulu ma mélema “Sambo.” nirimu mélema pali serimu yemola. \v 3 ⸤Enamo pa selemo mele aku sipa⸥ Malo pa selemo akumuni Pulu Yemonga pa tondolo mundupa selemo pa sélimu olio lipa ora silimú. Pulu Yemo molemo mele Malo aku sipa molemo. Malonga ungu tondolomone mélema pali manda molemele. Yuni ‘olionga ulu-pulu-kirima omba mania pupili, olio yombo kalaro naa mololima molangi.’ nimba kongono sepa pora sipale ⸤mélema pali nokombando⸥ mulu-koleana Ye Nokoli Kingi Awili Olandopamonga ki-lomekondo pumba molorumu molemo. \r 1:4-14 \s1 Pulu Yemonga Malo Paa Olandopa Molemo, Angelloma Maniandopa Molemele Akumunga Ungu Se \p \v 4 Aku serimu-na yunga imbi lepa ‘Nanga Malo’ nirimu aku imbimu paa olandopa purumu, mulu-koleana angellomando imbi lepa ‘Pulu Yemonga kongono sendeli yema’ nirimu aku imbimu paa maniandopa, aku sipa mele yu yuyu paa olandopa angelloma maniandopa. \v 5 Pulu Yemone nimbale: \q1 “Nu nanga Malo. Kiniá na nunga Lanie.” \m nirimu mele angello sendo walte aku sipa nirimuye? ⸤Mólo. Yunga Malondo mindi aku sipa nirimu.⸥ \m Molo yuni nimbale: \q1 “Na yunga Lapa molombo, \q2 yu nanga Malo molomba.” \m nirimu akumu angello sendo nirimuye? ⸤Mólola. Malondo mindi aku sipa nirimu.⸥ \v 6 Yundu ungu se pea nirimula. Yunga kango-komolayemo mana lipa maniando mundupale Pulu Yemone yunga angellomando nimbale: \q1 “Kangomo popo toko kape ningu \q2 yunga imbi ambolko paka tondaa.” \m nirimu. Aku unguma pilipuli ‘Malo olandopa angelloma maniandopa.’ nimbu pilielemolo. \v 7 Angellomando Pulu Yemone nimbale: \q1 “Yunga angelloma poporomema mele molko, \q2 yunga kongono sendeli yema sepe mele molangi.” \m nilimú. \v 8 Aku-sipa na-kolo Pulu Yemone Malondo nimbale: \q1 “Pulu Yemo, nu alieli ye nokoli kingimu moleno mele \q2 molko mindi puni. \q1 Nuni ulu sumbi nilima seko yomboma nokoni. \q1 \v 9 Nuni ulu-pulu sumbi nilima manjiku \q2 konopu siku seleno. \q1 Ulu-pulu-kirima konopu naa mondoko \q2 paa naa seleno, akumunga \q1 nunga Pulu Yemone ‘Nu ye nokoli kingimu molko \q2 mélema pali nokani.’ nimba, nimba taltopale \q1 nunga pulu lemó yombomanga pali \q2 namba paa olandopamo nu sirimu. \q1 Nu aku sipa sepa kondorumumunga \q2 nu kinia nunga pulu lemó yomboma kinia \q3 konopu singí.” \m nirimu. \p \v 10 Pulu Yemone ⸤Malondo⸥ ungu se pea nimbale: \q1 “Ye-Awilimu, u-pulu-pulu nuni mamo seko, \q2 nunga kimuni nunu mulumu seko wamorunu. \q1 \v 11 Aku méletolo pora nimbá, aku-na-kolo \q2 nu alieli molko mindi pulinu. \q1 Mulu-maminiama pingi pumba sungu nimba \q2 kiri lemó mele \q3 mulu matolo aku sembá. \q1 \v 12 Yombomane wale-pakoli suluma \q2 toko eltongendo kimbulimili mele \q3 nuni mulu matolo aku siku kimboni; \q1 mulu-maminia se lupa panjingindu topele tolemele mele \q2 nuni aku siku aku méletolo topele toni. \q1 Aku-sipa na-kolo nu nunu aku siku topele naa toko, \q2 moleno mele alieli molko, \q3 anda naa leko, alieli molko mindi puni.” \m nirimu. \v 13 Pulu Yemone u walte nimbale: \q1 “‘Nunga opa-touma nuni nokani.’ nimbu \q3 pe ono topo mania mundundumbu kene \q1 iseli-u nu ⸤na kinia pea kopu sepo \q2 ye nokolitolo molopo mélema nokambili⸥ \q1 nanga ki-lomekondo ongo molani.” \m nirimu aku ungumu angellomando nirimuye? \v 14 ⸤Aku ungumu angellomando naa nirimu liemu⸥ angelloma nameleye? Angelloma mini mele molko Pulu Yemonga kongono sendeli yema molemele. Kanu angello yema Pulu Yemone yombo lipa tapondopa, mindili nolemolá aulkana wendo lipa, yu-kinia pea molko kondonge aulkana lipa mondolemo ulu-pulumu lingí yomboma ‘Liku tapondoko nokangi paa.’ nimba lipa mundulimú yema molemele. \c 2 \r 2:1-4 \s1 Pulu Yemone Olio Lipa Tapondomba Kinia Mindili Naa Nombo Yu Pea Molomolo Akumu Paa Ulu Awili Olandopamo Kene ‘Wendo Naa Pamili.’ Ningu Nokoko Kondangi Akumunga Ungu Se \p \v 1 ⸤Manda, Malo sika angellomanga olandopa molemo⸥ akumunga, ⸤Pulu Yemone olio-kinia ungu peangama sembá mele Yesusini nimba sirimu⸥ sika u pilierimuluma siye kolopo naa pilipuli kamu mundupu kelemolo kene aku ungumu konopu kimbu sipu ambolopo molamili. \v 2-3 ⸤Pulu Yemone u olionga anda-kolepalima-kinia ungu nimba panjipa mi lierimu ungumuni ono nokorumu kinia⸥ Pulu Yemone olionga anda-kolepalima ⸤ungu-mane ‘Mosisini sipili.’ nimba⸥ ‘angellomane ⸤Mosisi ningu siee.’ nirimu kinia⸥ yunga ungu-mane niringi aku ungu-manema tondolo pumba perimu. Kanu ungu-manema naa pilku pulua toringi yomboma seko kinjeringimunga méle kalolima liltingi. Kiniá Pulu Yemone olio lipa tapondopa, ‘Mindili nolemolá ulkana wendo ongo na-kinia pea molko kondonge aulkana pangi.’ nilimú ulu akumu paa olandopamo. Pe angellomane u ningu siringi unguma pulua toringi kinia mindili noringi liemu Pulu Yemone olio kiniá lipa tapondombando tapondolemo ulu Ye-Awili ⸤Yesusi⸥ yuni yuyu u kumbi lepa nimba sirimu aku ulu paa olandopamo mundupu keliemulu liemu pe olio ulu-pulu-kiri selemolomanga nambi sepo kowa pumbu mindili naa nomoloye? ⸤Kiniá Pulu Yemone olio-kinia ungu konde se nimba panjipa mi lierimumu pelemo walemanga⸥ Pulu Yemone olio lipa tapondoli kongonomo paa olandopa akumunga olio manda kowa paa naa pumulú. \p Pulu Yemone olio lipa tapondomba mele ungu akumu u kumbi lepa Ye-Awili ⸤Yesusi⸥ yuni yuyu nimba sirimu kinia pe aku ungu nirimumu pilieringi yemane yando oliondo ninguli: “I ungumu paa sika.” niringi. \v 4 Aku siku ningu molangi Pulu Yemone kepe ‘ ‘Malonga ungumu paa sika.’ ningu kuru mondangi.’ nimba kanu yema lipa tapondopa tondoloma sirimu kinia onone lipa ora sirimu ulu-tondoloma seringi. Pulu Yemone Mini Kake Sélimunga tondolomo lipa yuyu konopumuni pilipale kongono molo ungu lupa lupama senge tondoloma ungu ningu siringi yomboma moke sepa sirimu. ⸤Pe kanu ungu kondemo ‘Paa piliangi.’ nimba Pulu Yemone yuyu kanu ungu kondemo lipa tapondorumu liemu kanu ungumu pilku likuli munduku kelenge yomboma “Mindili nangi.” naa nimbáye?⸥ \r 2:5-18 \s1 Pulu Yemone ‘Yesusi Yu Yunga Genupilima Mele Molopili.’ Nirimu Ungu Se \r 2:5-13 \s1 Yesusi Yu Ye Paa Peanga Olandopamone Olio Lipa Tapondopa Molopo Kondomolo Aulkamo Akisinderimu Yemonga Ungu Se \p \v 5 Ma konde se wendo ombámondo nikimulu aku mamo Pulu Yemone ‘nokangi.’ nirimu akumu angellomando naa nirimu. \v 6 Aku mólo. Pulu Yemonga bokuna ⸤yombomane ma pe wendo ombámo nokongema⸥ ungu se nimba sipa nimbale: \q1 “⸤Pulu Yemo,⸥ \q2 nuni olio yomboma nambolka mélema \q3 konopu lekole \q4 olio kanoko imbi silinuye? \q1 Mana-yombomane melemele yomboma \q2 nambi semu-na nuni kondo kolko nokolenoye? \q1 \v 7 ⸤Nuni yombomando ninindu:⸥ \q1 “‘Yomboma angellomanga laye-kolo \q2 maniandopa molangi.’ nimbú.” nirinu. \q1 ⸤Pe⸥ nuni ononga imbima ambolko paka tondoko, \q2 nambama siku, \q3 \v 8 ‘onone mélema pali nokangi.’ nirinu.” \m nimba molemo. Pulu Yemone ‘Mana-yombomane mélema pali nokangi.’ nirimu bokuna molemo liemu Pulu Yemone méle serimumanga seluri kepe ‘Onone naa nokangi.’ nirimu mélse paa naa lemó. \p Aku-sipa na-kolo ⸤‘yombomane mélema pali nokonge’ nilimú nimba molemo mele kiniá aku sipu nimbu naa kanolemolo.⸥ Kiniá ‘yombomane mélemanga mare naa nokolemele.’ nimbu kanolemolo. \v 9 ‘Aku sika na-kolo kiniá ⸤mana-ye selu sika⸥ yunga imbi kinia nambatolo mélemanga pali paa olandopa molkomo.’ nimbu kanolemolo. Akumu Yesusi. U Pulu Yemone olio we kondo kolopa ‘yu yomboma lipa tapondopa ononga pali kolali sepa mindili nomba kolondopili.’ nimba ‘yu angellomanga mania mele molopili.’ nirimu. Yu mindili nomba kolorumumunga Pulu Yemone yu mélemanga pali namba olandopa sipa yunga imbi ambolopa paka tondorumu nimbu kanolemolo. \p \v 10 Akumunga ungu se pea niembo: Pulu Yemone mélema pali serimu, yu mélemanga pali Pulu Yemo. Yuni yuyu pilipale mélema serimu, akuma kiniá nokolemo akumunga yuni yombo awisili nimba taltopa ‘Nanga bolangoma molko, na kinia pea kopu sepo molamili.’ nirimu kinia ono lipa tapondopa, mindili nolemolá aulkana wendo lipa, yu-kinia molko kondonge aulkana lipa mondorumu yemo ‘mindili nopili.’ nirimu akumu papu nirimu. Yu mindili norumumunga yu ye paa peanga sumbi nílimu molopa ono lipa tapondopa mulu-koleana pungí aulkamo lipa ora simbando memba pulimú. \v 11 ⸤Yuni Pulu Yemonga bolango awisili manda mulu-koleana memba pulimúmunga pulumu i-sipa:⸥ Yu kinia ono kinia yombo talape selumu. Ye sene yomboma lipa tapondopa ‘Pulu Yemone kanopa ‘yunga yombo kake selima’ nimba kanopili.’ nilimú yemo kinia kanu yemone yomboma lipa tapondolemo-na ono Pulu Yemone kanopa ‘nanga yombo kake selima’ nimba kanolemo yomboma kinia olionga Lapa selumu. Akumunga yuni onondo “Ango” nimbando pipili naa kololemo. \v 12 Akumunga u ungu se nimbale: \q1 “⸤Pulu Yemo,⸥ nu moleno mele \q2 nanga genupilindu nimbu simbú. \q1 Ono-kinia pea nu popo tomolondo \q2 maku topo molomolo kinia ono pilku molangi \q3 konane nimbu nu kape nimbú.” \m nirimu. \v 13 Akumunga kelepa walte yuni ungu se nimbale: \q1 “⸤Nanga genupilimane selemele mele⸥ \q2 nane ⸤aku sipu⸥ Pulu Yemone \q3 “Na nokombo.” nirimu mele ‘Sika sembá.’ \q4 nimbu pilipu taka lepo molombo.” \m nirimula. \m Akumunga ungu se pea nimbale: \q1 “Pulu Yemone na bolango sirimuma kinia \q2 pea molemolo.” \m nirimula. \r 2:14-18 \s1 Yesusi Olio Lipa Tapondombando Mana-Ye Au Lierimu Ungu Se \p \v 14 Bolangomando ⸤‘Nanga genupilima’⸥ nirimu akumu mana-yombomando nirimu, akumunga, Yesusi yu ‘ono-mele molambo.’ nimba mana-ye au lepa molorumu. ‘Ononga nimbu kolondopole kololi ulu-pulumu nokolemo yemo topo mania mundambo.’ nimba aku sipa mana-ye au lepale kolorumu. Kololi ulu-pulumu nokolemo ye akumu ⸤kurumanga nokoli⸥ depelemo. \v 15 ‘Kolongendo alieli konopu kimbu siku pipili kolko mindi molemele yomboma aku siku molemele aulkana wendo liembo.’ nimba Yesusi kolorumu. ⸤Kurumanga nokoli Setenene⸥ ‘Ono pipili kolangi.’ nilimú akumu ka-ulkana mele panjilimú. \v 16 ‘Yesusini aku sipa serimu akumu angelloma lipa tapondombando paa naa serimu.’ nimbu kanolemolo; ‘Eporayamone kalopa liltimu yomboma lipa tapondombando paa sika serimu.’ nimbu kanolemolo. \v 17 Akumunga, yunga genupilima mana molemele mele yu aku sipa mana molopa ono umbuna selemo molo mindili nolemele aku sipa uluma pali yu-kinia selu-sipa wendo naa olkanje manda mólo. Yu yombomanga kondo kolopa Pulu Yemo popo tondoli ye-awili olandopamo molopa Pulu Yemonga kumbikerena aku kongonomo tondolo mundupa ambolopa molomba aulka se lupa naa perimu. Yu Pulu Yemone ‘yombomanga ulu-pulu- kirima omba mania pupili.’ nimbá, yu-kinia konopu seluna pupili molonge kongonomo sembando aku sipa mana-ye se mindi omba molorumumunga kiniá aku kongonomo manda sepa molemo. Wenje manda naa sepa molka. \v 18 Yu-kinia kondi topa manda lieli ulu awisili wendo omba, mindili norumu akumunga, yomboma-kinia kondi topa manda lieli uluma wendo olemo kinia yuni manda ono lipa tapondolemo. \mr 3:1—4:13 \ms1 Yesusinga Imbi Awilimu Paa Olandopa, Mosisinga Imbi Awilimu Maniandopamonga Ungumu \c 3 \r 3:1-6 \s1 Mosisinga Imbimu Olandopa-Na-Kolo Yesusinga Imbimu Paa Olandopa Pulimú Ungu Se \p \v 1 Ango-keme, na kinia pea Karasinga yombo molemelema, mulu-koleana molemo Pulu Yemone ono kepe nimba taltopa ‘Nanga yomboma molangi.’ nilimú yomboma, aku nikiru ungumu ungu-sikamo kene Yesusi molemo mele paa konopu kimbu siku molangi. Yu Pulu Yemone “Nanga kongonomo sende-pu.” nimba lipa mundorumu yemo, akumu Pulu Yemo Popo Tondoli Ye Awili Olandopamola, aku yemo ‘Sika’ nimbu yu molemo mele yomboma semane topo silimulu akumu mimi siku piliangi. \v 2 U Mosisini Pulu Yemonga yomboma nokopale Pulu Yemone “Sei.” nirimu mele pilipa sumbi sipa sepa ungu se siye naa kolorumu aku sipala Pulu Yemone Yesusi nimba taltopa kongono sipa “Sei.” nirimu mele pilipa lipa sengena panjipa serimu. ⸤Pulu Yemonga yomboma yunga ulkamo mele.⸥ \v 3 Ye sene ulka takolemo aku ⸤ulka pulu⸥ yemo yunga imbi olandopa molemo, yu paa kape nilimili, ulkamo yunga imbi olandopa naa molemo, aku sipa mele i ye Yesusi ⸤Pulu Yemo kinia pea ulkamo takoringilimunga⸥ yunga imbimu ‘Paa ola molopili.’ ningu yu olandopa kape ningu, ye nokoli Mosisi ⸤ulkamonga ponga molo simu mele gilierimumunga⸥ yu mania mele kape níngi liemu papu. \v 4 Ulka se we wendo naa omba gilimú. Yombo sene ulka se takolemo kinia gilimú. Aku-sipa na-kolo Pulu Yemone mélema pali ‘giliepili’ nirimu-na gilimú. \p \v 5 ⸤Yesusi kinia Mosisi kinia lupa lupatolo mele⸥ ungu se pea ⸤i-sipala:⸥ Mosisi yu Pulu Yemonga kongono sendeli yemo molopa Pulu Yemone “Sei.” nirimu mele paa pilipa lipa Pulu Yemo yunga ulkana kongono sembando siye naa kolopa kongono sepa mindi molorumu. Yunga kongono serimu i-sipa: Pulu Yemone pe nimba simba mele Mosisini u nimba sirimu. \v 6 ⸤Mosisi ulkana kongono kendemande sendeli yemo molorumu⸥- na-kolo Pulu Yemone pe lipa mundorumu ye nokoli Karasimu yu Pulu Yemonga Malo molopa yomboma Pulu Yemonga ulkamo moloringima yuni nokopa Pulu Yemone “Sei.” nirimu mele paa pilipa lipa kongono sembando siye naa kolopa kongono sepa mindi molorumu. ‘Yesusini olio lipa tapondomba.’ nimbu kuru mondorumulu mele mundupu naa kelepo, konopu tondolo pupili ‘Sika aku sembá.’ nimbu kuru mondopo pipili naa kolopo konopu sipu nokopo molomulu liemu olio yunga ulkamo molemolo. ⸤Olio kepe Pulu Yemonga yomboma molemolo.⸥ \r 3:7-19 \s1 Ungumu Pilku Mokoli Selemele Yomboma Konopu Taka Lepa Pepili Naa Molonge Ungu Se (4:1-13 pea) \p \v 7 Pe kiniá ⸤olio Pulu Yemonga yomboma molemolo⸥monga Mini Kake Sélimuni nilimú mele piliamili. Yuni nimbale: \q1 “Pulu Yemone kiniá nikimu ungumu kiniá piliengi liemu \q1 \v 8-9 u ononga anda-kolepalimane \q2 kolea ku lielina ‘Pulu Yemone \q3 mumindili kolombanje?’ ningu kála seko \q4 ungu nirinduma ‘Paa naa pilimulú.’ ningu \q4 mokoli seringi mele naa sayo. \q1 Akuna kalia-ingi paono talo omba pupili \q2 ono kanoko molangi \q3 nane ⸤‘Ono lipu tapondambo’ nimbu⸥ \q4 ulu-tondolo mare serindu-na-kolo kanokole \q1 ‘Pulu Yemone olio unguri naa sembanje, \q2 kanopo kanamili.’ ningu \q3 nanga ungumu naa pilku mokoli seko, \q4 ‘na ono nokambo.’ naa niringi. \q1 \v 10 Akumunga, nane kanu yomboma-kinia \q2 paa mumindili kolopo nimbuli: \q1 “I yomboma nane ungu niliuma naa pilku \q2 mokoli seko ononga aulka nimbu taltorunduna \q3 naa pungu munduku kelielemele.” nirindu. \q1 \v 11 Ono-kinia mumindili kolopole mi lepo nimbuli: \q1 ‘Nane ‘Konopu taka lepa pepili molangi.’ \q2 nirindu ulu-pulumu \q3 ono paa naa lingí.’ nirindu.” \m nirimu. \p \v 12 Nanga ango-keme, ono yombo molemelemanga sene ⸤u olionga anda-kolepalimane aku seringi mele⸥ sembá kene kanoko kondoko molaa. Ononga yombo sene ‘Ulu-pulu-kirima sambo.’ nimba konopu kimbu sipa yu ⸤Pulu Yemone nirimu mele ‘Sika.’ nimba⸥ kuru mondolemo mele mundupa kelepale yomboma tondolo mundupa nokolemo tondolomo pelemo Pulu Yemo bulu simba kene kanoko kondoko molaa. \v 13 Aku naa sekole ⸤i-siku sangi:⸥ ‘Ulu-pulu-kirimane olio kondi topa ‘Seko kinjangi.’ nimbá kene’ ningu ‘yomboma anju yando konopuma tondolo pupili.’ ningu liku tapondangi. Pulu Yemone “Kiniá” nirimu inia olakondo tondu akumu olione alieli “Kiniá unguma manda semolo. Kiniá manda kuru mondomolo.” nilimulu aku walemanga aku sipu nimbu pilipu anju yando yomboma ungu peangama nimbu siemili. ⸤Opali talu nambolka uluri wendo ombánje kene kiniá mindi aku samili.⸥ \v 14 ⸤Aku nikirumunga pulumu⸥ i-sipa: Olio ‘Pulu Yemone sika lipa tapondomba.’ nimbu kuru mondorumulu mele aku sipu kamu paa tondolo mundupu kuru mondopo ambolopole kolomulu liemu Pulu Yemone mélema Karasi simba kinia Karasini ‘Yunga yomboma simbú.’ nimba panjerimu mélema olio moke sepa simbala akumunga ‘aku siku sangi.’ nikiru. \v 15 Aku mele inia olakondo tondu mele ⸤paa konopu kimbu siku molangi.⸥ Akumu i-sipa: \q1 “Pulu Yemone kiniá nikimu ungumu \q2 kiniá piliengi liemu \q1 u ononga anda-kolepalimane kara pungu \q2 ungu nirinduma ‘Paa naa pilimulú.’ ningu \q3 mokoli seringi mele naa saa.” \m nirimu kanumu. \p \v 16 Namelene u Pulu Yemone ungu nirimuma pilkuli ‘Naa pilimulú.’ ningu kála seringiye? Akumu Mosisini kolea Isipi mundupa kelepa memba ultu purumu aku yombomane aku siku naa seringiye? \v 17 Kalia-ingi paono talo omba pupili Pulu Yemone namele-kinia mumindili kolopa molorumuye? Ulu-pulu-kiri sekole kolea ku lielina koloringi ónoma akuna liepili siye koloringi yomboma-kinia ⸤ulu-pulu-kiri seringimunga⸥ mumindili kolorumu kanumu. \q1 \v 18 “Na Pulu Yemone \q1 ‘ ‘Konopu taka lepa pepili molangi.’ \q2 nirindu ulu-pulumu \q3 ono paa naa lingí.’ nirindu.” \m nirimu akumu namelendo nirimuye? Akumu yunga ungu ‘naa pilimulú.’ ningu mokoli seringi yombomando naa nirimuye? \v 19 Akumu pilipuli ‘Pulu Yemonga ungumu ‘ ‘Sika nikimu.’ nimbu kuru naa mondomolo.’ ningu moloringimunga Pulu Yemone “Konopu taka lepa pepili molangi.” nilka koleana u akuna pungí aulka se paa naa lierimu.’ nimbu pilielemolo kanumu. \c 4 \r 4:1-13 \s1 Pulu Yemonga Yomboma Konopu Taka Lepa Pepili Molongemonga Ungu Se (3:7-19 pea) \p \v 1 Akumunga, Pulu Yemone ⸤olionga anda-kolepalimando ‘ ‘Konopu taka lepa pepili molangi.’ nimbú koleana membo pambo.’ u nimba panjerimu ungumu,⸥ kiniá kepe we pelemo kene yuni ononga yombo se apurupa kanopale “‘Konopu taka lepa pepili molangi.’ nirindu ulu-pulumu naa lipili.” nimbá kene pipili kolko molangi. \v 2 Nambi semu-na ⸤aku nimbu pipili kolamiliye?⸥ U olionga anda-kolepali ⸤Mosisini kolea Isipi mundupa kelepa memba ultu purumu⸥ kanu yomboma semane peangamo pilieringi, kiniá olio semane peangamo pilielemolola. Aku-sipa na-kolo kanu anda-kolepalima aku ungumu pilkuli ‘Pulu Yemone sika nikimu.’ ningu kuru naa mondoringimunga ungu pilieringimuni ono lipa naa tapondorumu, akumunga, ⸤‘Kiniá olio-kinia ulu aku sipa wendo ombá.’⸥ ningu pipili kolko molangi. \v 3 Olio Pulu Yemonga ‘Sembó’ nilimú mele ‘Sika sembá.’ nimbu kuru mondorumulu yomboma ⸤mindi⸥ kiniá sika Pulu Yemone ‘ ‘Konopu taka lepa pepili molangi.’ nimbú.’ nirimu ulu-pulumu manda limulú. U Pulu Yemone nirimu mele aku sipa pelemóla. U yuni nimbale: \q1 “Ono-kinia mumindili kolopole mi lepo nimbuli: \q2 Nane ‘Konopu taka lepa pepili molangi.’ \q3 nirindu ulu-pulumu ono paa naa lingí.” \m nirimu. I ulumu u Mosisi naa molopili we perimu. U Pulu Yemone mulu ma mélema serimu aku kongonomo sepa pora sirimu kinia aku koro mololi ulu-pulumu perimu. \v 4 Pulu Yemonga bokuna ungu se molemo mele pilipale ⸤‘Konopu taka lepa pepili mololi ulu-pulumu Mosisi naa molopili u perimu.’ nimbu pilielemolo.⸥ Bokuna molemo ungu akumuni wale yopoko-pakara sipamondo nimbale: \q1 ‘Wale se-pakara talo-pakara \q2 Pulu Yemone kongonoma sepa pora sipale \q1 wale yopoko-pakara sipamonga \q2 mulu pilipa koro molorumu.’ \m nimba molemo. \v 5 ⸤Koro molorumumunga⸥ ungu se pea nirimu akumu inia olakondo molemóla. Akumu i-sipa: \q1 “Nane ‘Konopu taka lepa pepili molangi.’ \q2 nirindu ulu-pulumu ono paa naa lingí.” \m nimba molemo. \p \v 6 Aku ungumuni olio lipa ora silimú mele i-sipa: Pulu Yemonga konopu taka lepa pepili mololi ulu-pulu u perimu akumu kiniá we pelemo akumunga kiniá yombo mare aku konopu taka lepa pepili molonge ulu-pulumu limili. Sika Mosisini memba purumu anda-kolepalima semane peangamo pilkuli kara pungu ungumu naa pilku likuli koro naa moloringi⸤-na-kolo kiniá yombo mare manda konopu taka lepa pepili molemele⸥. \v 7 U ono konopu taka lepa pepili koro naa moloringimunga kalia-ingi awisili omba pupili pe walte Pulu Yemone kelepa ⸤ye nokoli kingi⸥ Depitinga kerena kelepa “Kiniá” nirimu. Depitini u nirimu nindu kanumu i-sipa: \q1 “Pulu Yemone kiniá nikimu ungumu \q2 kiniá piliengi liemu \q3 kara pungu ‘Paa naa pilimulú.’ naa niengi.” \m nirimu kanumu. “Kiniá.” nirimu akumunga pulumu i-sipa: Pulu Yemone kelepa wale se nimba taltopale ‘I walemo konopu taka lepa pepili molonge walemo.’ nimba nirimu. \p \v 8 ⸤Mosisi kolorumu kinia⸥ Josua yu ⸤kolali sepa olionga anda- kolepalima nokorumu yemo⸥ yuni koro molonge ulu-pulumu ono sirimu kinia Pulu Yemone u onondo “‘Koro molangi.’ nimbú.” nimba panjerimu mele kamu pora nilkanje Pulu Yemone pe kelepa ⸤‘Koro molangi.’ nimbá⸥ wale sendo naa nilka. \v 9 Akumunga, Pulu Yemone yunga yombomando ‘Konopu taka lepa pepili molangi.’ nilimú ulu-pulumu kiniá kepe we pelemo. Aku koro mololi ulu-pulumu Pulu Yemone mulu matolo kinia mélema sepa pora sipale wale yopoko- pakara sipamonga Sambate walena mulu pilipa koro molorumu aku sipa mele pelemo. \v 10 ⸤Aku nikirumunga pulumu i-sipa:⸥ Pulu Yemone ‘Konopu taka lepa pepili molangi.’ nilimú ulu-pulumu limili yomboma Pulu Yemone yuyu kongonoma sepa pora sipale kamu koro molorumu mele aku siku ono yu-mele-mele Pulu Yemone “Saa.” nilimú kongonomo seko pora sikuli walemanga pali konopu taka lepa pepili molemele. \v 11 Akumunga, Pulu Yemone ‘ ‘Konopu taka lepa pepili molangi.’ nimbú.’ nimba panjerimu ulu-pulumu ‘Lipuli konopu taka lepa pepili molamili.’ ninguli konopu taka lepa pepili molonge uluma mindi tondolo munduku seko siye naa kolayo. U anda-kolepalima ungu naa pilku kála sekole ‘Konopu taka lepa pepili molangi.’ nirimu mele koro naa moloringi mele olio aku sipu olionga anda-kolepalimane seringi mele naa samili. U aku sekole molko kinjeringi mele kiniá olio Karasinga yombomanga yombo se aku sipa sepale molopa kinjimba kinia manda naa sembá. \p \v 12 ⸤Nirimu mele sika aku sipa wendo orumu pilipuli⸥ ‘Pulu Yemone nirimu ungumu we naa molemo. Yunga ungumu konde molopa unguma sepa enge nilimú.’ nimbu pilielemolo. Kanu ungumu nee paa molemo, opa seli lu-pulta ekendo ekendo nee molemo akumu maniandopa, yu paa olandopa. Opa seli lu-pultamone belemo kinia kikimimu kinia sumbi sipa topa suru tolemo mele Pulu Yemonga ungumuni aku sipa minimu kinia konopumu kinia topa suru tolemo, akumunga olio konopu kimbu silimulu mele kinia, konopumuni pilipu ‘Semolo.’ konopu lemolo mele kinia, pali pilipa apurulimú. \v 13 Pulu Yemone méle serimumanga pali se ‘Pulu Yemone naa kanopili.’ ningu manda lopi naa senge. Yombo se mulu-maminiama naa panjipa we-we gilimú mele yunga kangina mélema mona gilimú manda sumbi sipu kanolemolo mele aku sipa mélema pali Pulu Yemonga kumbikerena mona lemó, aku Pulu Yemone olio ulu selemoloma pali pilipa apurumba. \mr 4:14—10:18 \ms1 Pulu Yemone Olio-Kinia Ungu Konde Nimba Panjipa Mi Lierimumunga Yesusi Mulu-Koleana Olionga Popo Tondoli Yemo Molemo Akumunga Ungumu \r 4:14—5:10 \s1 Yesusi Pulu Yemonga Kumbikerena Olionga Popo Tondoli Ye Awili Paa Olandopa Molemomonga Ungu Se \p \v 14 Manda, ⸤u ungu se nindu akumu kiniá kamu niembo:⸥ Olionga mulu-koleana Pulu Yemo molemona purumu Pulu Yemo popo tondoli ye awili paa olandopa akumu ⸤olio u lipa tapondorumu ye⸥ Yesusi, Pulu Yemonga Malo. Kiniá ‘Yuni lipa tapondorumu, tapondolemo mele aku sipa sika sembala.’ nimbu kuru mondopole nimbu para silimulu mele siye naa kolopo aku sipu ingi sipu ambolopo molamili. \v 15 ⸤Kurumanga nokoli Setenene⸥ olio kondi tolemo kinia ‘Mólo!’ nimbu ulu- pulu-kirima topo mania mundumulúndu tondolo naa pupili molemolo kinia olionga popo tondoli ye awili olandopamone kanopa naa kondo kololemoye? Yu kanopa kondo kololemo. ⸤Setenene⸥ olio ulu lupa lupama pali kondi tolemo mele u aku sipa olionga popo tondoli ye awili olandopa Yesusi kondi torumu, aku-na-kolo kondi torumu kinia naa pilipa lipa ulu- pulu-kirimanga se naa serimu. \v 16 Akumunga, ⸤Setenene olio kondi tolemo mele u Yesusi kepe aku sipa kondi torumu mele pilipuli⸥ olio Pulu Yemo molemona pipili naa kolopo nondopo pumbu yunga kumbikerena yu-kinia ungu niemili. Setenene olio kondi tomba molo umbuna se pemba kinia ‘Pulu Yemo yu we kondo kololi ulu-pulumu pelemo yemo, olio kanopale kondo kolomba yemo, akumunga olio lipa tapondomba.’ nimbu aku sipu pipili naa kolopo yunga kumbikerena sumbi sipu pamili. \c 5 \r 5:1-10 \s1 Pulu Yemo Olionga Popo Tondoli Ye Awili Paa Olandopa Yesusini ‘Olio Molopo Kondamili.’ Nimba Manda Lipa Tapondomba Ungu Se (4:14—5:10 pali) \p \v 1 Walte waltenga ⸤Juda yombomanga ningu⸥ Pulu Yemo popo tondoli yemanga ye se ‘popo tondoli ye awili olandopamo molopili.’ ningu, kanoko ningu taltoko ‘kongono sepili.’ nilimili mele i-sipa: Pulu Yemone mana-yombomanga ye se nimba taltopale ‘yu Pulu Yemonga kumbikerena yunga kongono sendepa mana-yomboma lipa tapondopili.’ nilimú. Popo tondoli ye awili olandopamo yuni yomboma lipa tapondombando yombomane Pulu Yemondo ‘Ange’ ningu silimili méle lupa lupama yuni lipa Pulu Yemo sindipa, ‘Yombomanga ulu-pulu-kirima mundupa keliepili.’ nimba kongi mélema Pulu Yemo popo topa kalondopa silimú. \v 2 Kanu popo tondoli ye awili olandopamo yu kepe mana-ye sela; Pulu Yemone “Saa.” nilimú unguma pilipa lipa sembando yu umbuna pelemóla, akumunga, yomboma Pulu Yemonga unguma pilku sundukuli yunga aulkana lo liku molemele yomboma kondo kolopa lipa tapondolemo. ⸤Yu yuyu kepe mana-ye se naa molopa Pulu Yemonga ungumu sembando umbuna naa pelkanje yuni yomboma kondo kolopa lipa tapondomba aulka se naa lelka.⸥ \v 3 ⸤Wale marenga yu yuyu kepe Pulu Yemone yombomando ‘Saa.’ nirimu mele yuni naa selemóla⸥ akumunga yombomane ulu-pulu-kiri seringimanga popo tondopa mélema kalopa Pulu Yemo silimú aku mele ‘yunga ulu-pulu-kirima mundupa keliepili.’ nimba popo topa kalopa silimúla. \p \v 4 Pulu Yemo popo tondoli ye awili olandopamonga ungu se pelemóla. Ye sene yuyu ‘Nanga imbimu ola molopili, popo tondoli ye awili olandopamo molambo.’ naa nilimú. U-pulu- pulu Pulu Yemone Erono nimba taltorumu mele aku sipa yandopa yandopa kepe nimba taltopa ‘Aku kongonomo sei.’ nilimú yemo mindi aku kongonomo selemo. \v 5 Aku sipa mele ⸤Pulu Yemone lipa mundorumu⸥ ye nokoli Karasimu yu kepe yuyu ‘Nanga imbi ola molopili kene popo tondoli ye awili olandopamo molambo.’ naa nirimu. Pulu Yemone ‘Yu imbi ola molopili.’ nimba nimbale: \q1 “Nu nanga Malo. Kiniá na nunga Lanie.” \m nirimu. ⸤‘Yu nimba taltopa ‘nanga kongono sendepa mélema nokondopili.’ nikiru mele yomboma piliangi.’ nimbale aku sipa nirimu kanumu.⸥ \v 6 Boku senga Pulu Yemone ungu se pea nimbale: \q1 “Mellekisedeke molorumu mele nu nunu \q2 aku siku Pulu Yemo popo tondoli ye se \q3 alieli molko mindi puni.” \m nirimu. \p \v 7 ⸤Karasinga ungu se pea i-sipa:⸥ Yesusi ya ma-koleana molopale nirimumuni, Pulu Yemone “Sei.” nirimu mele taka lepa pilipa lipa sepa ‘Yunga imbi mania molopili.’ nirimumunga yu kolomba aulkana manda wendo lindimba ⸤Pulu⸥ Yemo kinia ungu nimba tondolo mundupa mangilipa kola sepa mawa serimu kinia mawa serimu mele Pulu Yemone pilierimu. \v 8 Sika yu Pulu Yemonga Malo na-kolo yu mindili norumu akumuni yu Pulu Yemone “Sei.” nirimu unguma pilipa lipa sengena panjipa sembá mele pilierimu. \v 9 Aku sipa serimumunga yu Pulu Yemone “Sei.” nilimú unguma paa pilipa lipa popenge sepa pilipa lipa sepa, kongono simbama paa sepa kondomba yemo molopale, yunga ungumu pilku liku sengena panjiku selemele yomboma lipa tapondopa, ono mindili nolemolá aulkana wendo lipa, yu-kinia pea molko kondonge aulkana lipa mondolemo yemo molemo. \v 10 ⸤‘Aku sipa sepa molomba yemo molopili kene ‘Pulu Yemo popo tondoli ye awili olandopamo molopili.’ niembo.’⸥ nimba Pulu Yemone yundu ‘Ye Mellekisedeke popo tondoli yemo molorumu mele nu aku siku popo tondoli ye awili olandopamo molani.’ nimba, nimba taltorumu. \r 5:11—6:12 \s1 ‘ ‘Olio Kelepo Molopo Naa Kinjamili.’ Ningu Nokoko Kondaa.’ Nirimu Ungu Se \r 5:11-14 \s1 Olio Bolango Kangama Mele Naa Molamili Ungu Se \p \v 11 Yesusi yu Mellekisedeke popo tondoli yemo molorumu mele popo tondoli ye awili olandopamo molemo mele ungu awisili we pelemo nimbúndu nane kepe perekero. I ungumunga ungu-pulumu ⸤paa tondolomo⸥. Nimbu silka-na-kolo ono ungu awisili nimbu siliuma pilingindu kala sekole naa pilielemelemonga i ungu nikirumunga ungu-pulumu ono nimbu simbú mele koropo kelkero. \v 12 Ono paa koronga-u Karasinga yomboma moloringi, akumunga kiniá ono Pulu Yemonga unguma mane sili yomboma molko yombo mare mane silimolá-na-kolo bolango kokele sukuli sengendo “A B D piliangi.” ningu mane silimili aku mele ono aku siku Pulu Yemonga u-pulu-pulu ungu-pulu u kumbi leko pilielemoláma naa pilielemelemonga yombo sene ‘Ono mane siembo.’ nimbale ⸤Pulu Yemone Karasi mana lipa mundorumu, yu olionga nimba kolali sepa kolondorumu⸥ ungu akuma mindi kelepa manda mane simba kinia pilingínje, ⸤ungu tondoloma manda mane naa simba. Naa pilielemolá⸥. Ono bolango pamema mele ame mindi nolemele, kere-langi tondoloma manda naa nolemele. \v 13 ⸤Karasinga⸥ yombo ame mindi nolemele akuma bolango pamema mindi molemele. Nambolka unguma selemele kinia Pulu Yemone ‘yombo sumbi nilima’ nimba kanopa, nambolka unguma selemele kinia Pulu Yemone ‘yombo sumbi nilima naa molemele.’ nimba kanolemo aku ulumanga puluma mimi siku naa pilielemele akumunga ⸤‘ono bolango pamema mindi molemele.’ nikiru⸥. \v 14 Aku-sipa na-kolo kere-langi enge nili akuma yombo yumane mindi nolemele. Yombo mare mimi siku kanoko pilkuli ‘I ulu peangama, i ulu kirima.’ ningu apuruku pilku molemelema mindi kere-langi enge nilima manda nolemele. \c 6 \r 6:1-12 \s1 Yesusi Mundupu Naa Kelepo ‘Pulu Yemone Olio Sepa Kondopili.’ Nimbu Konopu Tondolo Pupili Nokopo Molamili Ungu Se (5:11 pulu polko kanani.) \p \v 1-2 Manda, ⸤Karasi olionga popo tondoli ye awili olandopamone olionga nimba manda sendembamonga⸥ ungu tondolo mare pilielemoloma we pelemo kene kokele Karasinga yomboma molorumulu kinia mane siringi pilierimulu A B D unguma mindi konopu kimbu sipu naa molamili. ‘U ningu siringi A B D unguma mindi kelepo piliamili mane siengi.’ níngi liemu i-siku mele selemele: Ulka takongendo ponga pololemele akumu mindi konopu kimbu siku molko, wale awisili ponga mindi pololemele-na-kolo ulkamo kamu naa takolemele mele ono A B D unguma mindi pilku molko, olandopa ungu tondoloma naa pilku molemele yombomane aku siku selemele. ⸤U kumbi leko ningu siringi ungu kanuma i-sipa mele:⸥ \m Konopu topele toko ⸤Pulu Yemonga ungumu ‘Sika’ ningu⸥ \m kuru mondolemele. \m Konde molko kondoko mindi puli ulu-pulumu naa pepa \m kololi ulu-pulumu mindi pelemo uluma pali \m liku bulu silimili unguma. \m No lingíndu no limilímunga ungu-pulu awisili nilimili. \m ‘Pulu Yemone sewi anjepili.’ ningu yombomanga pengena \m molo pendokona ola kini ambolongemonga unguma. \m ‘Yomboma kolkole lomboroko ola molonge.’ ningu \m ungu awisili ningu, \m Pulu Yemone mana-yomboma kote sendepa pilipale \m yombo mare ‘molko kondoko mindi pangi.’ nimba, \m yombo mare ‘molko kinjiku mindi pangi.’ nimbámonga \m ungu-mane silimili unguma. \m Aku ulumanga unguma mindi ningu pilku naa molangi. Yombo yuma ungu-manema pilielemele mele aku sipu pilipu molamili. \v 3 Manda, u kumbi leko mane siringi ungu akuma munduku kelko Pulu Yemone oliondo ‘Umbu-konopu peli yombo yuma molko ungu olandopa piliangi.’ nimu liemu aku sipu semolo. \p \v 4-6 ⸤‘Pulu Yemone “Manda.” nimu liemu semolo.’ nikiru⸥ akumunga ⸤pulumu i-sipa:⸥ Pulu Yemone Karasi lipa mundorumu kinia yuni omba senderimumunga pulumu pilku kondoko ‘Sika’ ningu kuru mondoko limili yomboma mulu-koleana méle we silimú mélema liku, yombo-lupama kinia pea Mini Kake Sélimu konopuna liku, Pulu Yemonga ungumu u pilku likuli ‘Aku ungumu paa peanga.’ ningu pilku, Pulu Yemonga tondolomone pe kolea pora nimbá walemonga ulu enge nilima sembá aku tondolomone kiniá ulu-tondoloma selemo uluma kanoko, aku uluma pali sekole kelko konopu topele toko ‘Naa pilimulú.’ ningu Karasi munduku keliengi liemu kelko manda konopu topele toko Karasinga unguma ‘Sika’ ningu kuru mondoko yando onge aulka se paa naa lemó. Yombo sene u “Sika.” nimba kuru mondopale pe kelepa mundupa kelemba aku ulumuni Pulu Yemonga Malo kelepa ‘kolopili.’ nimba unju-perana uku topa panjipa, ‘yombomane ⸤Pulu Yemonga Malo⸥ yu kanoko ungu-taka tondangi.’ nilimú. \p \v 7 ⸤Karasi munduku kelkole kelko konopu topele toko Karasinga yomboma kelko manda naa molongemonga ungu-iku se tambo:⸥ Lo tolemo kinia mana no awisili pumba, aku mana kalia selemele yombomane kere-langi manda liku nonge kere-langima omba kondolemo kinia Pulu Yemone aku sipa kanu mamo sepa kondolemomonga aku selemo. \v 8 Aku-sipa na-kolo ma senga siri-ka kinia era kiri lupa lupa olemo kinia kanu mamo ma kiri, Pulu Yemone ‘Kanu mamo lepa kinjepili.’ nimbá uluma selemo. Pe walte ma akumu sepene nombá. \p \v 9 Nanga paa pulu lemó ango-keme, ⸤Karasinga yomboma molkole pe yu munduku kelielemele yombomando⸥ aku sipu niliu-na-kolo ono ⸤pepá topo sikiru yomboma⸥ ‘aku siku naa senge’ nimbu pilipu molio. ‘Ono ⸤ma peanga mele molko⸥ Pulu Yemone ono lipa tapondolemomonga ono mindili nolemolá aulkana wendo ongo, yu-kinia pea molko kondonge aulkana pungí uluma seko molemele.’ nimbu kanolio. \v 10 Pulu Yemone ononga uluma pilipa sundupa naa apurulimú. Ulu sumbi nilima mindi selemo. Ononga kongono selemelema kinia, ono Pulu Yemo konopu mondongendo yunga yomboma liku tapondolemele mele kiniá kepe alieli selemele uluma kinia, kanopa kiri pilipa mundupa naa kelielemo. ⸤Pilipa mindi molemo.⸥ \v 11 ‘Ono pali aku siku selemele mele tondolo munduku seko molko siye naa kolangi mana molonge walema pora nipili.’ nimbu paa konopu lelio. ‘Pe Pulu Yemone ‘Olio simbú.’ nirimu méle peangama sika limulú.’ ningu kuru mondolemele mele ‘mania naa pupili.’ ningu aku saa. \v 12 ‘Ono siye naa sepili.’ konopu lepo molio. ‘Yombo Pulu Yemo ‘Sika’ ningu kuru mondoko siye naa kolkole Pulu Yemone ‘yunga bolangoma monge-mélema simbú.’ nirimu mélema sirimu liltingi yomboma mele manda manjiku molangi.’ konopu lepo molio. \r 6:13-20 \s1 Pulu Yemone ‘Sembó.’ Nimba Panjerimu Mele ‘Sika Semba.’ Nimbu Nokopo Molemolo Ungu Se \p \v 13 U Pulu Yemone ⸤olionga anda-kolepa⸥ Eporayamo-kinia ungu se nimba panjipale, ⸤paa olandopa molemo yombo senga imbi lepa⸥ mi lembando Pulu Yemo yu maniandopa yombo se paa olandopa se naa molorumumunga Pulu Yemo yuyu yunga imbi lepa mi lepale \v 14 nimbale: \q1 “Nane paa sika nikiru. \q2 Nane nu sewi anjipu, \q3 ‘Yombo awisili kalko lieni.’ nimbú.” \m nirimu. \v 15 Aku nirimumunga pilipale Eporayamo ⸤Pulu Yemone⸥ yu ‘méle simbú’ nimba panjerimumu ‘Pe sika sepa kondopale simba.’ nimba u siye naa kolopa we nokopa molopale sika liltimu. \p \v 16 Yombo sene ‘ ‘Paa sika nikimu.’ ningu piliangi.’ nimba yunga yombo se awili olandopa molemomo imbi lepa “Paa sika nikiru.” nimba mi lemó. ‘Yombomane yunga ungumu toko mania naa mundundangi.’ nimbale aku selemo. \v 17 Akumunga, aku sipa melela Pulu Yemone ‘ ‘Eporayamo-kinia nimbu panjikiru mele yuni kalopa limba yombomane paa pilku kondangi. Nane “Sembó.” nimbu panjiliu mele konopu topele naa topo paa sika selio.’ ningu kanangi.’ nimba ⸤yunga imbi yuyu lepa⸥ “Paa sika nikiru.” nimba mi lierimu. \v 18 Pulu Yemo yu ‘konopu topele naa tolemo, ono-kinia “Sembó.” nimbu panjikiru mele pe-pe-kepe ‘Sika sembá.’ ningu konopu kimbu siku molangi.’ nimba aku ulutolo serimu. ⸤Ulu se: Ungumu u nimba panjerimu. Ulu se: Ungumu nimba panjipale pe yunga imbi yuyu lepa ‘Paa sika sembó.’ nimba mi lierimu aku ulutolo serimu kanumu.⸥ Aku ulutolo Pulu Yemo konopu topele manda naa topa, kolo paa manda naa tolemo ulutolo. Akumu pilipuli ‘Pulu Yemone olio ‘simbú.’ nimba panjerimu mélema sika simba.’ nimbu pilipu ‘Umbuna se wendo naa opili, olio nokopili.’ nimbu Pulu Yemo molemona nondopo pulimulu yomboma olionga konopu tondolo pupili siye naa kolopo manda nokopo molomolo. \p \v 19 ⸤Aku ungumunga ungu-iku se topo siembo:⸥ ‘Nona andoli sipi se poporomene nona topa memba pumbá.’ ningu senga ka seko koyapo seko panjilimili. Aku sipa olionga minima nona andoli sipi-mele. ‘Pulu Yemone olio-kinia ‘sembó’ nilimú ungumu kolo naa topa sika selemo sembá.’ nimbu kuru mondolemolo ulu akumu minimanga ka mele senga ka selemo. Aku selemomonga yunga ungumu mundupu kelepo anju pumbu molopo naa kinjimulú. Aku kamo Pulu Yemo molemo suluminia paa kake selina, múlu awili sene pipi silimú, akuna sukundu pumba ka selemo. \v 20 Kanu suluminia paa kake selina ye se olionga nimba lipa tapondombando kumbi lepa sukundu purumu. Pumbale Mellekisedeke molorumu mele yu aku sipa alieli olionga nimba Pulu Yemo popo tondoli ye awili olandopamo molemo. Akumu Yesusi. \c 7 \r 7:1-10 \s1 Popo Tondoli Ye Paa Imbi Olandopa Mololi Mellekisedekenga Semanemo (7:11-28 pea) \p \v 1 ⸤‘Karasi yu Mellekisedeke mele molemo.’ nikiru⸥ kanu ye Mellekisedeke yu kolea-awili Salleme yombomanga ye nokoli kingimu molopale, Pulu Ye Paa Olandopa Koleamanga Pali Nokorumumunga kongono sendembando yombomanga Pulu Yemo popo tondopa molorumula. U Eporayamo kolea senga pumba opa sepa ye nokoli kingi kisenga ami-yema topa mundupale ⸤ononga meringi mélema lipa memba⸥ kelepa ulkando ombá orumu kinia kanu ye Mellekisedeke kanumu yu omba aulkana kanopale ‘Pulu Yemone nu sewi anjepili.’ nirimu. \v 2 ⸤Yuni aku sipa Pulu Yemo-kinia ungu nimba Eporayamonga mawa senderimu kinia⸥ Eporayamone rureponga talo rureponga talo nimba merimu mélemanga pali selu selu nimba ⸤peangama⸥ wendo lipa Mellekisedeke sirimu. Mellekisedeke yunga imbimunga ungu-pulumu ‘ulu sumbi nilima selemo ye nokoli kingimu’. Yu nokorumu kolea-awili Sallemenga imbimunga ungu-pulumu ‘yomboma-kinia taka leko konopu seluna pupili mololi ulu-pulumu’ akumunga yemonga imbi talo-sipamo ‘Yomboma-Kinia Taka Leko Konopu Seluna Pupili Mololi Ulu-Pulumu Nokolemo Ye Nokoli Kingimu’. \v 3 Yunga ‘Semanemo bokuna tondorumu yemone yunga anumu lapatolonga imbitolo naa topa, yunga anda-kolepa senga imbimu kepe naa tondorumu. Yu meringi walemo kepe naa tondopa, kolorumu walemo kepe naa tondorumu. Yuni popo tondoli yemo molorumu mele walte mundupa kelierimu ungu se bokuna naa tondorumu naa pilielemolomonga yu Pulu Yemonga Malo alieli konde molopa mindi pulimú mele yu aku sipa mele molorumu.’ nimbu pilielemolo. \p \v 4 Mellekisedeke yu imbi paa olandopa molorumu mele piliayo. Olio yombo talape awisilinga pulu-pulu anda-kolepa paa awili Eporayamone opa sepale méle liltimumanga pali rureponga talo rureponga talo nimba mélemanga selu selu nimba wendo lipa yu sirimu. \v 5 ⸤U ye nokoli awili sene yunga yombomanga méle rureponga talo rureponga talo ningu taltoringimanga selu selu nimba yuni wendo liltimu-na-kolo Isirele yomboma laye-kolte lupa mele seringi.⸥ LLipaini kalopa liltimu ye mare Pulu Yemo popo tondoli yema moloringi, kanu yemanga ungu-mane se pelemo, akumu i-sipa mele: \q1 ‘Isirele yombomanga méle rureponga talo rureponga \q2 talo ningu taltonge mélemanga \q3 selu selu ningu wendo liku LLipai yema siengi.’ \m nimba pelemo. Mélema siringi yomboma-kinia LLipai yema-kinia genupili, ono pea pali Isirele yomboma Eporayamone kalopa liltimu-na-kolo LLipai yemane genupilinga mélema aku siku mare liltingi. \v 6 Mellekisedeke yu LLipaini kalopa liltimu ye se mólo, aku-na-kolo ⸤Eporayamone LLipai yomboma u naa kalopa lipili⸥ yunga méle rureponga talo rureponga talo nimba mélemanga pali selu selu nimba wendo lipa Mellekisedeke sirimu liltimu. Pulu Yemone kanu yemo ‘yu-kinia sembó.’ nimba panjerimu yemondo Mellekisedekene ‘Pulu Yemone sewi anjepili.’ nirimula. \v 7 Olio pilielemolo: ‘Ye sene ‘Pulu Yemone nu sewi anjepili.’ nilimú aku yemo yu ye olandopamo, ye sendo ‘Pulu Yemone nu sewi anjepili.’ nilimú ye akumu maniandopamo.’ nimbu pilielemolo. ⸤Aku liemu Mellekisedeke olandopa, Eporayamo maniandopamo.⸥ \v 8 ⸤Akumunga ungu se pea pelemo mele i-sipa:⸥ LLipai yemane Isirele yombomanga méle rureponga talo rureponga talo ningu taltoringi mélemanga selu selu ningu liltingi yema koloringi, aku-na-kolo Eporayamonga méle rureponga talo rureponga talo nimba merimumanga selu selu nimba liltimu yemo Pulu Yemonga bokuna yu kolorumu ungu se nimba naa molemo, akumu pilielemolola. \v 9 ⸤Aku ungumunga⸥ olione ungu se pea i-sipu mele manda nilimolá: Eporayamone yunga méle rureponga talo rureponga talo nimba merimu mélemanga selu selu nimba lipa Mellekisedeke sirimu kinia ‘Pe LLipai yemane rureponga talo rureponga talo ningu taltoringi mélemanga selu selu ningu liltingi yema kalopa liltimu anda-kolepa LLipaini u yunga méle rureponga talo rureponga talo nimba taltorumu mélemangala Eporayamone selu selu nimba lipa Mellekisedeke sinderimu.’ aku nilimolá. \v 10 Sika LLipai u naa meringi-na-kolo LLipai yunga anda- kolepa Eporayamonga olona sukundu molopili Mellekisedekene Eporayamo aulkana kanorumu akumunga ⸤aku sipu nilimolá⸥. \r 7:11-28 \s1 U Popo Tondoli Ye Moloringima Maniandopa, Popo Tondoli Ye Mellekisedeke Mele Konde Molemo Yemo Olandopamonga Ungu Se (7:1-10 pea) \p \v 11 ⸤Manda, akumu pilipu pora sipuli kiniá Yesusi Karasi molemo mele kelepo piliamili.⸥ U Mosisini Isirele yombomando Pulu Yemonga ungu-manema simbando ungu-mane se sipa nimbale: “LLipai yombomane Pulu Yemo popo tondoli kongonomo sangi.” nirimu. ‘Aku siku sangi.’ nirimu kinia kanu popo tondoli yemane kongono seringi mele manda serimu liemu “⸤U-pulu-pulu popo tondoli ye awili olandopa⸥ Eronone kalopa liltimu popo tondoli yema mele kiniá aku sipa ye se naa molopili. Mellekisedeke mele ye se kiniá molopili.” nirimu akumu nambi semu-na nirimuye? ⸤Kanu popo tondoli yemane yombomanga ningu senderingimunga yombomane ulu-pulu- kirima konopuna we perimu-kulu Pulu Yemonga kumbikerena manda naa puringimunga Pulu Yemone aku nirimu.⸥ \v 12 Akumunga, Pulu Yemone yu popo tondoli yema topele tombando ungu-manemo kepe topele naa tomu liemu manda naa sembá. ⸤Akumunga, ungu-manemo sika topele torumu.⸥ \v 13 Pulu Yemone ⸤‘popo tondoli ye awili olandopamo kolali sepa molopili.’⸥ nirimu kanu yemo ⸤yu Isirelenga malo LLipaini kalopa liltimu yombo talapemonga sukundu molorumu ye se mólo.⸥ Yu Isirelenga malo sene lupa kalopa liltimu yombo talapemonga sukundu molorumu ye se. Yunga genupili lapali kepe se Pulu Yemo popo toko kongi mélema kaloringi polona pungu kongono naa seringi. \v 14 Olio pilielemolo, olionga Ye-Awilimu ⸤Isirelenga malo⸥ Judane kalopa liltimu, aku yombomanga ‘se Pulu Yemo popo tondoli ye se molomba.’ nimba Mosisini u naa nirimu kanumu. \p \v 15 Kiniá ye konde se popo tondopa molemo paa mona lemo-na kanokomolo akumu ‘Mellekisedeke yu molorumu mele aku sipa yu popo tondoli ye se lupa, popo tondoringi LLipai ye akuma lupa.’ nimbu akumu manda sumbi sipu nimbu kanopole ⸤‘U Pulu Yemo popo toringi aulkamo maniandopa; kiniá olio Pulu Yemo popo tomolo aulka olandopamo wendo okomo.’ nimbu sumbi sipu kanokomolola.⸥ \v 16 Kanu yemo ungu- manemone ‘LLipaini kalopa limba yema popo tondoli yema molangi.’ nirimu akumanga yu popo tondoli ye se naa molorumu, mólo. Aku-sipa na-kolo yu alieli konde molopa mindi pumbámonga tondolomo perimumunga yu popo tondoli ye se molorumu, yu toko mania mundungí aulka se mólo. \v 17 Pulu Yemone yundu u ungu se nirimu. Yuni nimbale: \q1 “Mellekisedeke molorumu mele \q2 nu nunu aku siku Pulu Yemo popo tondoli ye se \q3 alieli molko mindi puni.” \m nirimu. \p \v 18 ⸤Aku ungumuni olio i-sipa mele lipa ora silimú: ‘LLipai yemane ‘yombomanga’ ningu Pulu Yemo popo tondoko molangi.’ nirimu.⸥ Ungu-mane umu pange sepa olio lipa tapondomba enge se naa perimu-na Pulu Yemone ‘kanu ungu-manemo kamu mania pupili.’ nirimu, akumu lipa ora silimú. \v 19 ⸤Mosisini⸥ ungu-mane sirimumane Pulu Yemone yomboma kanopa ‘ulu-pulu-kirima konopuna naa peli yomboma’ nimba kanomba aulka se naa lierimu kanumu. Akumunga, ⸤kanu popo tondoli yemanga ungu-manemo topele topale⸥ Pulu Yemone aulka konde peanga se lupa akiserimu, akumu olandopa, u ungu-manemo maniandopa, aku aulka kondemonga pumbuli olio Pulu Yemo molemona nondopo manda pulimulu. \p \v 20 Akumunga ungu se pea i-sipa: ⸤Pulu Yemone ‘Yesusi kanu aulka kondemonga popo tondoli yemo molopili.’ nirimu⸥ akumu kepe we naa nirimu. Yu ‘aku popo tondoli yemo molopili.’ nimba “Paa sika nikiru.” nimba, nimba panjipa mi lierimu. U popo tondoli ye moloringima ‘aku siku seko molangi.’ nimba Pulu Yemone mi naa lierimu, \v 21 aku-na-kolo ‘Yesusi Pulu Yemo popo tondoli ye se molopili.’ nimba Pulu Yemone ⸤“Paa sika nikiru.” nimba⸥ mi lierimu. Yuni yundu nimba panjipale \q1 “Ye-Awilimuni yunga imbi yuyu lepa \q2 “Paa sika nikiru.” nimba mi lepale \q1 “Nu popo tondoli ye se moleno mele \q2 alieli aku siku molko mindi puni.” \q3 nimba panjipa mi lierimu. \q1 Yu pe konopu topele topa \q2 ungu se lupa paa naa nimbá.” \m nirimu. \v 22 Pulu Yemone Yesusi nimba taltopa yu-kinia aku sipa nimba panjipale ‘Paa sika nikiru.’ nimba mi lierimumunga Yesusi olionga popo tondoli yemone olionga nimba lipa tapondolemomonga Pulu Yemone olio-kinia nimba panjerimu ungu kondemo olandopa, ⸤u Isirele yomboma-kinia nimba panjerimu ungumu maniandopa⸥. \p \v 23 ⸤Akumunga ungu se pea i-sipa:⸥ U popo tondoringi yema alieli konde molko mindi naa pungu, alieli kolkole kelko mare kolali seko moloringi akumunga ono awisili moloringi, \v 24 aku-na-kolo Yesusi alieli konde molopa mindi pulimú-na yu kamu-alieli popo tondoli yemo molemo mele molomba. Yu olionga popo tondoli yemo molemo mele yombo sene ‘Naa sepili. Mania pupili.’ nimbá aulka se mólo. Akumunga alieli popo tondoli kongonomo mundupa naa kelepa, sepa mindi pumbá, ⸤ye sene yu manda topele naa tomba⸥. \v 25 Akumunga alieli konde molopa mindi pumbale ‘Pulu Yemone ono lipa tapondopili.’ nimba alieli mawa sepa molemomonga yombo marene ninguli ‘Yesusini sika nanga nimba senderimu.’ ningu kuru mondoko yunga imbi mangilkuli Pulu Yemo molemona nondoko pulimili yombo akuma yuni ‘Mindili nolemolá aulkana wendo ongo Pulu Yemo-kinia molko kondonge aulkana pangi.’ nimba alieli aku sipa manda lipa tapondolemo. \p \v 26 Popo tondoli ye awili olandopa aku sili sene olionga nimba sendelemo mele papu sendepa molemo. Yu Pulu Yemone kanopa ‘ye paa kake seli’ nimba pilielemo yemo molopa, ulu se sepa naa kinjipa, ulu-kiri se waltikele kepe ‘Sambo.’ konopu naa lepa, yombomane ulu-pulu-kiri seringi kinia ‘Na-kinia pea samili.’ nimba naa serimu, akumunga Pulu Yemo yuyu mulu- koleana paa olandopa molemona ‘molopili.’ nimba mondorumu. \v 27 U popo tondoringi ye awili olandopamane seringi mele selemo aulka se naa lemó. Onone walemanga alieli Pulu Yemo popo toko kongi mélema kalko singíndu u ‘ononga ulu-pulu-kirima mania pupili.’ ningu mélema popo toko kalko sikuli, pe ‘yombomanga ulu-pulu-kirima mania pupili.’ ningu mélema popo toko kalondoko siringi, aku-na-kolo Yesusini aku sipa naa selemo. Yu yuyu waltikele mindi Pulu Yemo popo topa yunga kangimu sirimu aku sipa ⸤‘Yombomanga ulu-pulu-kirima kamu mania pupili.’ nimba⸥ waltikele mindi Pulu Yemo popo topa kalondopa sirimu. \v 28 ⸤Aku nikiru ungumunga ungu se kelepo kamu niembo⸥: Ungu-mane se pelemomo pilku sengena panjiku sengendo ye ningu taltoko ‘popo tondoli ye awili olandopama molangi.’ nilimili ye enge naa pelima, aku-na-kolo Mosisini kanu ungu-mane sirimumu u wendo orumu, Pulu Yemone Malondo “Nu popo tondoli ye awili olandopamo molani.” nimba “Paa sika nikiru.” nimba, nimba panjipa mi lierimu ungu akumu pe wendo orumu. Kanu Malo ulu-pulu-kiri se paa naa sepa Pulu Yemone “Sei.” nirimu unguma paa pali pilipa lipa sumbi sipa serimu ye topele naa topa konopu tondolo pupili konde molopa mindi pumbá yemo molemo. \c 8 \r 8:1-13 \s1 Pulu Yemone Ungu Konde Se Nimba Panjipa Mi Lierimumunga Yesusi Mulu-Koleana Popo Tondoli Ye Awili Olandopamo Molemomonga Ungu Se \p \v 1 Nane ‘⸤Pulu Yemone nimba taltopa⸥ ‘Olionga popo tondoli yemo molopili.’ nirimu.’ nikiru akumunga ungu-pulumu i-sipa: Ye nindu kanu-sili ye se olionga popo tondoli ye awili olandopamo molemo kanumu ⸤mélema pali nokombando⸥ mulu-koleana Ye Nokoli Kingi Awili Olandopamo kolea nokopa molemo polomonga ki-lomekondo pumba molemo. \v 2 Akuna molopa yu mulu-koleana gilimú ⸤serele-ulkamonga⸥ suluminia paa kake sélimunga olionga nimba Pulu Yemo popo tondopa molemo. ⸤Yu aku kongonomo sendepa molemo⸥ serele-ulka akumu Pulu Yemo molemo serele-ulka sikamo. Akumu ye sene naa takorumu, Ye-Awilimu yuyu takorumu. \p \v 3 ⸤Yu mulu-koleana gilimú serele-ulkamonga suluminia akuna selemomonga pulumu i-sipa:⸥ Pulu Yemo popo tondoli ye awili olandopamane ⸤Mosisini sirimu ungu-manemone nirimu mele pilkuli sengendo⸥ Pulu Yemo popo toko we-mélema kinia kongi méle kalolima kinia mengo ongo siringi, akumunga, ye Pulu Yemo popo tondoli ye nokoli awili olandopa ⸤pe orumu ye Yesusi⸥ nikiru akumuni Pulu Yemo popo topa ⸤meme peli⸥ mélse naa silkanje manda naa selka akumunga yuni kepe mélse popo topa sirimula. \v 4 Aku-na-kolo ma-koleana Pulu Yemo popo tondoli ye ungu-manemone nilimú mele pilkuli Pulu Yemo popo toko kongi mélema kalko silimili yema molemelemonga kanu yemo yu ma-koleana molkanje Pulu Yemo popo tondoli ye se naa molka. \v 5 Kanu yemane popo tondoli kongono selemele akumu Pulu Yemo molemo mulu-koleana selemo kongonoma none sepa, mulu-koleamonga minimu mele none seko molemele. Akumunga, Pulu Yemo mana molomba serele-ulkamo Mosisini kokele takomba serimu kinia Pulu Yemone yu mane sipa nimbale: \q1 “Nane mulú Sainai ola \q2 Mosisi nu lipu ora sindu aku sipa mele \q3 mélema pali paa sumbi siku manda manjiku sani.” \m nirimu. \v 6 ⸤Akumu sika na-kolo⸥ kanu yemanga Pulu Yemo popo tondoli kongonomo paa maniandopa. Pulu Yemone Yesusindu ‘Sei.’ nimba sirimu popo tondoli kongonomo paa peanga olandopa. Yunga kongonomo olandopa selemomonga pulumu i-sipa: Pulu Yemone olio-kinia ungu konde nimba panjipa mi lierimumu Yesusi awi-suku-singina gilipa ‘Pulu Yemo-kinia olio-kinia konopu seluna pupili molangi.’ nimba lipa tapondolemo yemone ‘kamu wendo opili.’ nimba senderimu, aku ungu kondemo olandopala. Ungu kondemone ‘olio simbú.’ nimba panjilimú aku mélema olandopa, ungu umuni ‘simbú.’ nirimu aku mélema maniandopa, akumunga, ungu kondemo olandopa. \r 8:7-13 \s1 Pulu Yemone Ungu Konde Nimba Panjipa Mi Lierimu Ungumu Olandopa, Ungu U Nimba Panjipa Mi Lierimu Ungumu Maniandopamonga Ungu Se (8:1-13 pali) \p \v 7 Piliame! Pulu Yemone nimba panjipa mi lierimu ungu-umunga tondolomo pelkanje Pulu Yemone kelepa ungu se naa nimba panjilka. \v 8 ⸤Ungu-umunga tondolomo pelkanje Pulu Yemone yomboma seringi mele kanopa kiri naa pilka.⸥ Aku-na-kolo yombomane seringi mele Pulu Yemone kanopa kiri pilipa nimbale: \q1 “Na Ye-Awili ⸤Yawe⸥ne ⸤onondo⸥ nimbuli: \q2 “⸤Piliaa!⸥ Nane Isirele yomboma-kinia \q3 Juda yomboma-kinia ungu konde se \q4 nimbu panjipu mi lembo walemo wendo ombá. \q1 \v 9 I ungu konde nikiru akumu \q2 u ononga anda-kolepalima kolea Isipi wendo lipu \q3 ultu membo orundu walemonga \q4 kanu yomboma-kinia \q4 nimbu panjipu mi lierindu mele selu-sipa mólo. \q1 Nane ono-kinia ungu nimbu panjipu \q2 mi lierindu ungumu naa pilieringimunga \q1 nane ‘Ono molko kinjangi.’ nimbu lipu bulu sirindu. \q1 \v 10 Isirelene kalopa liltimu yomboma-kinia \q2 kelepo sembó mele pe ungu konde se \q3 nimbu panjipu mi lembo, akumu i-sipa: \q1 ⸤‘Ono seko molonge kinia \q2 nane ono kanopo peanga pilimbu.’ nirindu mele \q3 ‘konopumuni pilku kondangi.’ nimbu⸥ \q1 nanga ungu-manema ononga konopuna pepili panjindipu, \q1 ‘Nanga ungu-manema konopu mondoko ‘Pilipu samili.’ \q2 ningu molangi.’ nimbu nane kanu ungu-manema \q3 boku mele ononga konopuna imbi tombo. \q1 Na mindi ono pilku popo tonge Pulu Yemo molombo, \q2 ono nane nokombo yomboma molonge. \q1 \v 11 Aku walema wendo ombá kinia \q2 yombo kamako imbi molombama kepe, \q3 koropa imbi naa molombama kepe, akumane pali \q1 ⸤‘Na Ye-Awilimu.’ ningu⸥ kanoko imbi singímunga \q2 yombomane ononga kandi pulu lemó yomboma kepe \q3 ulka kere-pongolo penge yomboma kepe \q1 ‘Ye-Awilimu molemo mele piliangi.’ naa nimulú. \q1 Ono pali na pilku pora singímunga kelko ningu naa singí. \q1 \v 12 Nane ono kondo kolopo \q2 onone seko kinjingí uluma mundupu kelendepo \q3 ononga ulu-pulu-kirima \q4 kelepo paa naa pilimbu.” nimbu \q1 na Pulu Ye Awilimuni nikiru.” \m nirimu. \p \v 13 Pulu Yemone pe olio-kinia nimba panjipa mi lierimu ungu akumu “Ungu kondemo” nirimu ungu akumuni u Isirele yomboma-kinia nimba panjipa mi lierimu ungu u akumu yuni ‘Kamu nondopa mania pumbá sekemo.’ nimba nirimu. Pe kiniá olio pilielemolo, méle u se kamu nondopa mania pumbá sekemo mele, akumu sika nondopa kamu pora nimbá. \c 9 \r 9:1-28 \s1 Ungu Umu Perimu Kinia Popo Tondoli Ye Awili Olandopamane Mememane Seringi Mele Kinia Ungu Kondemo Pelemo Kinia Karasini Yunga Mememone Selemo Mele Kinia Akutolonga Ungu Se \r 9:1-10 \s1 U Mana Pulu Yemo Popo Tondoli Ye Awili Olandopamane Serele-Ulkana Kongi Mélemanga Memema Mengo Pungu Pulu Yemo Siringimunga Ungu Se \p \v 1 ⸤‘Karasinga kongonomo kinia ungu kondemo kinia olandopa, popo tondoli ye umanga kongonomo kinia ungu umu kinia maniandopa.’ nindu kanumunga kiniá ungu mare pea niembo.⸥ U ⸤Pulu Yemone Isirele yomboma kinia⸥ nimba panjipa mi lierimu ungumuni Pulu Yemo popo toko kape ningí mele nirimu ungu-manema perimu, kanu ungu umunga Pulu Yemo popo toringi ulka se mana gilierimula. \v 2 Aku ulkamo serele-ulka se takoringi, akuna sukundu suluminia talo lierimu. Takokole, yunga suluminia kiyakondo lierimuna sepe-llame yopoko-pakara norumu mélemo kinia pellawa kaloli ‘Pulu Yemonga’ ningu taltoringi polomo kinia taltoringi, aku suluminiamo imbi leko ‘Suluminia Kake Sélimu’ niringi. \v 3 Anjukundu múlu awili sulu sene pipi sirimu akuna anjukundu Suluminia Paa Kake Sélimu lierimu. \v 4 Pulu Yemo popo tongendo méle muna tolima kaloringi polo kou-gollo kandoringimu kinia okolo kou-gollo kandoringimu kinia aku méletolo aku koleamonga méletolo lierimu. Aku okolona sukundu kere-langi mana perimu mingi se kinia, Erononga apulu-mingi ambolorumu kiri-kiri serimu apulumu kinia, Pulu Yemone Isirele yomboma kinia mi lierimu unguma kou-pará talonga imbi topa mondorumu koutolo kinia, akuma perimu. \v 5 Aku okolomonga pipina ola méle talo mulu- koleana angello none selitolo Pulu Yemonga tondolomo molorumuna lierimutolonga kongomane pipimu kunungu mele pakondorumu. Aku pipimu ‘Pulu Yemone yomboma kondo kolopa ononga ulu-pulu-kirima mundupa kelenderimu pipimu’ niringi. Aku-sipa na-kolo kiniá ena se naa pelemomonga aku mélemanga ungu awisili manda naa nimbú. \p \v 6 Aku siku ⸤serele-ulkamo kinia akuna sukundu suluminiatolo kinia⸥ seko wamoko mélema seko wamoko akuna sukundu taltoko pora siringi kinia popo tondoli yema pulu polko suluminia kiyakondo lierimuna alieli sukundu pungu Pulu Yemo popo tondoli kongonomo se-pu-pu seringi. \v 7 Aku-na-kolo popo tondoli ye awili olandopamo mindi anjukundu suluminia lierimuna sukundu purumu. Alieli naa purumula. Kalia-ingi senga senga waltikele mindi purumu. We naala purumu. Kongi méle se topale meme mare memba sukundu pumbale yuni ulu-pulu-kiri naa pilipa walu serimuma kinia yombomane ulu-pulu-kiri naa pilku walu seringima kinia konopumuni pilipa aku mememo Pulu Yemo popo topa sirimu. \v 8 ‘Popo tondoli ye awili olandopamo yu manjipa Suluminia Paa Kake Selina sukundu pupili.’ nimba ungu-mane se perimu aku ulumuni olio lipa ora silimú mele Mini Kake Sélimuni nimba silimú. Akumu i-sipa: U Pulu Yemo popo toringi serele-ulkamo we giliepili olio Pulu Yemo molemona manda pumulú aulka se naa lierimu mele Mini Kake Sélimuni nimba silimú. \v 9 Kanu serele-ulkana ulu seringimane olio kiniá molemoloma ungu se lipa ora silimú. Aku ulumuni olio lipa ora silimú mele i-sipa: U alieli Pulu Yemo popo toko we-mélema siku, kongi mélema kalko siringi akumane Pulu Yemo aku siku popo toringi yombomanga konopuna ulu-pulu-kiri perimuma kamu kulu naa tondorumu, we pilku mindi moloringi. \v 10 U Pulu Yemo popo toringi ungu-manemane kere-langi nongo, no nongo, kimbu ki kangima kulumiye tonge aku uluma mindi mane sirimu. Pulu Yemo yu ‘onone sumbi siku popo tonge kinia ono yombo konopu sumbi nilima nimba kanomba ulu kondema wendo ombámonga i ungu-mane yombomanga kangikundu senge mele sirimu ungu- manema iseli-u seko molangi.’ nirimu. ⸤Aku ulu u seringima manda naa serimu mele aku sipa olio kiniá lipa ora silimú.⸥ \r 9:11-22 \s1 (9:11-14) \bd Karasini Yunga Mememo Ondondopa Yuyu Popo Topa Pulu Yemo Sirimu,\bd* (9:15-22) \bd Aku Mememone Pulu Yemone Nimba Panjipa Mi Lierimu Ungu Kondemo ‘Kamu Tondolo Pupili.’ Nirimu Ungu Se\bd* (9:1-28 pali) \p \v 11 ⸤U aku sipa⸥ na-kolo kiniá Karasi yu Pulu Yemo popo tondoli ye awili olandopamo molemo, Pulu Yemone ‘méle peangama simbú.’ nirimu mélema yuni silimú. U Isirele yombomanga popo tondoli ye awili olandopamane kongi kera mélema kalko Pulu Yemonga kumbikerena pungu popo toringi serele-ulka akumu maniandopa; akuna seringi uluma maniandopala. Pe Karasi yu Pulu Yemo mulu-koleana molorumu koleana pumba popo to-porumu aku koleamo olandopa peangamo; akumu mulu-koleana gilimú serele-ulkamonga sukundu Karasi yu purumu aku serele-ulkamo mana-yombomane kini naa seringi, akumu mana lemó mélemanga mélse mólo. \v 12 Yu Pulu Yemo mulu-koleana molorumu Suluminia Paa Kake Sélina kamu waltikele sukundu purumu. Aku-na-kolo akuna pumbándo u mana serele-ulkamonga sukundu pungíndu seringi mele yu naa serimu. Onone kongi meme pokore kinia kongi kao walo pokore kinia toko memema mingi senga kolko akumu Pulu Yemonga kumbikerena mengo puringi mele aku sipa naa serimu, mólo. Yunga mememo mindi yuyu memba pumba waltikele mindi Pulu Yemo popo topa sirimu. Aku serimumunga ‘olio ulu-pulu-kirimane ka sipa nokolemo mele naa sepili.’ nimba yunga mememone mindili nolemolá aulkana wendo lipa Pulu Yemo kinia kamu kopu sepo manda molomolo aulka pumulúmu akisinderimu. \v 13 Pulu Yemone yombo kanopa ‘kangimanga kalaro molopili molemele’ nimba kanolemo yomboma ‘yuni kanopa ‘kake sepili molonge’ nimba kanopili.’ ninguli niringimuni, u kongi memema kinia kao peleama kinia toko memema kolko, kongi kao ambu kondoli, walo u naa lieli se toko ‘sepene nomba pora sipili.’ ningu kaloringi kinia norumu kekumu liku, memena sukundu ondoko munduku taltokole, kanu yombomanga kangimanga tanda sinderingi kinia kanu yomboma kelepa kanorumu kinia kangikundu yombo kake selima nimba kanorumu-kulu ⸤Pulu Yemo kinia kelko manda moloringi⸥. \v 14 ⸤Pulu Yemone ungu nimba panjipa mi lierimu ungu umunga uluma sengendo⸥ aku kongimanga mememane yomboma aku sipa lipa tapondorumu liemu pe Karasinga mememone kiniá paa olandopa manda lipa tapondolemo. Yu ulu-pulu-kiri se paa naa pepili alieli molopa mindi puli Mini Kake Sélimunga tondolomo yu-kinia molopili, yunga kangimu Pulu Yemo popo topa simbando yu kolorumu. Aku yemonga mememone olionga kangikundu mindi kulumiye naa tondolemo. ‘Yuni olio ulu-pulu-kiri selemolomonga kolea kirina pumbu molopo kinjipu mindi pulimolá ulu-pulu-kiri konopumuni pilielemoloma kulu tondolemomonga Pulu Yemone olio kanopa kiri pilimba ulu se konopuna naa pelemo.’ nimbu pilielemolo. Olione ‘Konde Mololi Pulu Yemonga unguma pilku liku yu kanopa peanga pilielemo uluma sangi.’ nimba aku serimu. \p \v 15 ⸤Akumunga ungu se pea i-sipa: Karasini olionga ulu-pulu- kirimanga kolali sepa mindili norumu-na olio pipili naa kolopo Pulu Yemonga kongonomo manda semolo⸥ akumunga yunga mememo ondondopa kolorumu aku ulumuni Pulu Yemone ungu nimba panjipa mi lierimu ungu kondemo Yesusini ‘Kamu wendo omba liepili.’ nirimu. Yombomanga nimba kolondorumu ulumuni ulu talo serimu. \m ⸤Se i-sipa:⸥ Pulu Yemone nimba panjipa mi lierimu ungu umu sungu siku yunga ungu-manema pilku mokoli seko ulu-pulu-kiri seringima Yesusini ‘Mania pupili. Pulu Yemo akuma siye kolopa, akumanga ono “Pundu tangi.” naa nipili. Aku seringimanga ono mini pali molko kinjiku mindi pungí aulkana wendo wangi.’ nimba ononga nimba kolali sepa mindili nomba kolopa yunga mememone ononga pundu tondorumu. \m ⸤Se i-sipa:⸥ Yunga mememo ondondopa kolorumumunga ungu umuni nokorumu yomboma Pulu Yemo pilku moloringimanga konopuma yunga mememone kamu kulumiye tondopale Yesusini yombomanga nimba senderimumuni olione ulu-pulu-kiri selemoloma omba mania pulimú, akuma Pulu Yemone kelepa naa pilipa molemo-na Pulu Yemo yuni nimba taltopa “Waa.” nilimú mele pilkuli olemele yomboma Pulu Yemo yuni molko kondoko mindi puli ulu-pulumu kinia méle peangama kinia “Nanga pulu lemba yomboma simbú.” nimba, nimba panjerimu akuma simba lingí. \p \v 16 ⸤Karasi kolorumumunga pulumu niembo:⸥ Ye sene ‘pe walte na kolombo kinia nanga méle taltolioma nanga bolangomane liengi!’ nimba pepá topa nimba panjilimú. Aku-na-kolo bolangomane kanu mélema we manda naa limili. Pe lapa kololemo kinia yombomane kanokole ‘Manda. Kiniá lapane ‘Moke seko liengi!’ nimba panjerimu mele kamu liengi!’ nilimili. \v 17 Ye sene ungu nimba panjilimú yemo we molemo kinia yunga ungu nimba panjilimúmu uluri manda naa selemo. Yemo kololemo kinia mindi ungu nimba panjilimú mele sika aku siku manda mélema limili. \v 18 Ulu-pulu akumu pilku seringi aku sipa, u Pulu Yemone ungu nimba panjipa mi lierimu mele ‘Wendo opili.’ ningu ⸤‘Mélse kolopili.’ ningu⸥ kongi méle se toko mememo ondoringi. ⸤Mélse naa kolkanje Pulu Yemone u nimba panjerimu mele wendo naa olka.⸥ \p \v 19 ⸤I-siku mele seringi:⸥ Mosisini u ‘yomboma piliangi.’ nimba Pulu Yemonga ungu-manema pali nimba sipale kongi kao walo mare kinia kongi meme mare kinia topa memema mingina kolopa, no kinia topele-mapele topale, unju kanga isopo kola mare lipa sipisipi indi kondoli marene ka topale, memena sukundu mundupale Pulu Yemone sirimu ungu-manema molorumu bokuna kinia yombomanga kangina kinia tanda sipa kandondorumu. \v 20 Tanda sipa kandondopa molopa nimbale: \q1 “I mememo Pulu Yemone ono-kinia \q2 ungu nimba panjipa mi lierimu ungumu \q1 ‘Pilku seko molangi.’ nikimumu \q2 ‘ono-kinia wendo omba tondolo pupili.’ \q3 nilimú mememo.” \m nirimu. ⸤‘Mélse kolopili.’ nimba naa tolkanje Pulu Yemone nimba panjerimu ungumu kamu wendo naa omba tondolo naa pulka.⸥ \v 21 Aku sipa mele Pulu Yemo popo toko kaloringi serele-ulkamo kinia serele-ulkana sukundu Pulu Yemo popo tongendo taltoringi mélema kinia pali ⸤‘Pulu Yemonga méle kake selima liepili.’ nimba Mosisini kongi méle topa meme mingi senga ondopa⸥ mememo tanda sipa kandorumula. \v 22 Pulu Yemonga ungu-mane se nimba perimu mele pilipale Mosisini aku serimu. Kanu ungu-manemo nimba molorumu mele i-sipa mele: ‘Méle awisili ‘Pulu Yemone kanopa ‘méle kake selima’ nimba kanopili.’ nimba mememane mindi manda sendemba. ‘Kongi senga mememo omba wendo pupili.’ ningu ‘Yu kolopili.’ ningu yunga nomi kari naa lenge kinia Pulu Yemone meme se omba naa pumbá kanopale mélsenga kalaro molo yombo senga ulu-pulu-kirima “Mania pupili. Kelepo naa kanombo.” manda naa nimbá.’ ungu-mane se aku sipa nimba pelemo. \r 9:23-28 \s1 ‘Yombomanga Ulu-Pulu-Kirima Pulu Yemone Mundupa Kelendepili.’ Nimba Karasi Yu Yuyu Pulu Yemo Popo Topa Sirimu Ungu Se (9:1-28 pali) \p \v 23 Pulu Yemone “Mélemanga kalaroma mememane topa mania mundundopili.” nimba ungu-mane akumu sirimumunga mulu-koleana lierimu mélema kepe mana manda manjiku sengendo Pulu Yemone nimba sirimu mele pilkuli seringi kanu méle none seli mana lierimuma ‘Kake sepili.’ ningu kongimanga mememane aku uluma seringi. Aku-sipa na-kolo mulu-koleana lemó mélema, sika mélema lémo, aku mélema ‘Kake sepili.’ ningu kongimanga memema ondolemolá kinia manda kake naa sendelka. ⸤Karasi yunga mememo ondopale kolorumu aku⸥ meme peanga paa olandopamone mindi manda kake senderimu. \v 24 Karasi yu ⸤kolopa lomboropa ola molopale⸥ ya mana Pulu Yemonga suluminia none seli seringi lierimu suluminia akuna sukundu naa purumu. Yu ‘Paa sika suluminiamonga pambo.’ nimba sumbi sipa mulu-koleana mindi purumu, we senga lupa mólo. Akuna ‘olio lipu tapondambo.’ nimba Pulu Yemonga kumbikerena pumba molemo. \p \v 25 Ya mana-yombomanga nimba Pulu Yemo popo tondoli ye awili olandopamo Pulu Yemo molemo Suluminia Paa Kake Sélina kalia-ingimanga pali walte walte nimba méle lupamanga memema memba sukundu pumba ‘Pulu Yemone yombomanga ulu-pulu-kirima we siye kolopili.’ nimba Pulu Yemo sirimu. Aku-sipa na-kolo ⸤ya mana Pulu Yemo popo tondoli ye awili olandopamone⸥ yombomanga nimba aku sipa alieli Suluminia Paa Kake Sélimunga sukundu meme se lupa memba pu-pu-pu serimu mele Yesusi Karasini aku sipa ⸤Pulu Yemo molemo⸥ mulu-koleana alieli pumba yunga mememo popo topa si-pu-pu sembando naa purumu. \v 26 Mana popo tondoli ye awili olandopamone serimu mele Karasini aku selkanje ⸤‘alieli mindili nambo.’ nimba⸥ Pulu Yemone u-pulu-pulu ma serimu kinia yuni pulu polopa mindili nomba pe yandopa yandopa mindili nomba mololepa pulka. Aku-sipa na-kolo aku naa serimu. Ma-kolea nondopa pora nimbá wale akumunga ‘Pulu Yemone yombomanga ulu-pulu-kirima we siye kolopa kamu naa pilipa molopili.’ nimba mana omba, waltikele mindi yunga mememo olionga nimba ondondopa Pulu Yemo popo topa sirimu. \p \v 27-28 Yomboma pali ya mana waltikele mindi kolkole pe kote sendepa pilimba koleana pungí ulu-pulumu pelemo. Aku ulu-pulumu paa sika pelemo mele ulu-pulu se lupa paa pelemóla. Akumu i-sipa: Karasini waltikele mindi ‘Yombo awisilinga ulu-pulu-kirima omba mania pupili.’ nimba yu yuyu ‘Waltikele tangi.’ nirimu. Pe wale talo-sipa kelepa ombá-na-kolo ‘Yombomanga ulu-pulu-kirima nane lipu membo kelepo kolondambo.’ nimba naa ombá. “Yu ombá.” ningu nokoko molemele yomboma ‘Ulu-pulu-kiri pelemo koleamo paa kamu munduku kelko kolea paa peangana pungu molko kondoko mindi pangi.’ nimba ono limbando ombá. Ulu-pulumu aku sipa pelemo. Yomboma kiniá kolkole pe kote sendemba koleana pungí akumu paa sika mele, aku sipa Karasi u olionga nimba senderimu pe omba sembá mele akumu paa sikala. \c 10 \r 10:1-18 \s1 Karasini Olionga Nimba Kamu Popo Tondombando Waltikele Mindi Yu Yuyu Pulu Yemo Sirimu Kinia Kongi Mélema Kalko Siringi Uluma Kamu Mania Purumu. (10:1-10) \bd U Kalko Siringi Mélemane Ulu-Pulu-Kirima Manda Kulu Naa Tondorumu;\bd* (10:11-18) \bd Karasini Pulu Yemo Popo Topa Sirimu Mélemone Mindi Ulu-Pulu-Kirima Paa Manda Kulu Tondolemo, Akumunga Ungu Se\bd* \p \v 1 ⸤Karasi olionga nimba kolondorumumunga ungu se kelepo niembo.⸥ Nomuna kinia kariyápana kinia kanopole nilimulumuni, méle sikama naa kanopo mélemanga minima mindi gilimú kanolemolo. Mélemanga minima kinia mélemanga pikisa doro selemelema kinia akumane sika mélema molemo mele we lipa ora silimú, yu yuyu méle sika se mólo. Aku sipa, Mosisini yombomane Pulu Yemo popo tonge méle ungu-mane sirimuma pe ulu peanga se wendo ombámonga minimu mele mindi. Aku ungu-manema pilku seringi uluma paa sika mélema mele mólo. Akumunga ‘Pulu Yemo popo tamili.’ ninguli aku ungu-manema pilkuli kongi mélema kalko Pulu Yemo siringimane yombomanga ulu-pulu-kirima kamu kulumiye naa tondopa, Pulu Yemone ono kamu kanopa ‘konopu peanga kake sepili molemele.’ nimba kanomba unguri naa sepa, ‘Onone “Pulu Yemo-kinia sepo kinjerimulu.” ningu konopumuni naa pilku molangi.’ nimba unguri naa serimumunga alieli kalia-ingimanga pali ono Pulu Yemo popo tongendo u-pulu- pulu seringi mele selu-siku mindi sengendo kongi mélema kalo-pu-pu seringi. \p \v 2 Aku siku seringi ulumane ononga konopuma kamu alieli- alieli kulumiye tondolkanje kelko kongi mélema kalolemoláye? Kamu-alieli-alieli kulumiye tolkanje waltikele Pulu Yemo popo toko kalko sikuli, ononga ulu-pulu-kirima mania pulka, kanu-kinia onone ‘Konopukundu umbuna se naa pepa, ulu- pulu-kirima we naa pelemomonga Pulu Yemone olio molopo kinjimulú ulu se naa sembá.’ ningu pilkuli kelko kongi méle mare naa kalko aku uluma munduku kelielemolá. \v 3-4 Aku-sipa na-kolo kongi kao peleama kinia kongi memema kinia toko kaloringimanga mememane ononga ulu-pulu-kirima kamu kulumiye manda naa tondorumumunga alieli ipulieli tangoli kalia-ingimanga pali Pulu Yemo kelko kongi mélema kalko punguli Pulu Yemonga ungu-manema pulua toringimunga ononga konopumanga ulu-pulu-kirima we pepa mindi purumu mele kelko pilieringi. \p \v 5 ⸤Pe kongi mélema toko Pulu Yemo popo toko kaloringimanga mememane yombomanga ulu-pulu-kirima konopuna perimuma manda kamu kulumiye naa tondorumu⸥-kulu pilipale Karasi ma-koleana ombá sepale nirimumuni, ⸤Pulu Yemondo⸥ nimbale: \q1 “Kongi méle toko nu kalko siringima kinia, \q2 méle nu we siringi mélema kinia, \q3 konopu naa mondokole nuni na \q1 “Yombomanga ningu ma-koleana kolondani pu.” \q2 ningu umbu-kangi se seko taltorunumu sikinu. \q1 \v 6 ‘Pulu Yemo kape niemili.’ ningu \q2 ‘Sepene nomba pora sipili.’ ningu \q3 kaloringi kongi mélema kinia, \q1 ‘Ulu-pulu-kiri selemolomanga kalopo sikimulu.’ \q2 ningu kaloringi kongi mélema kinia, akuma \q3 nu kanoko kiri pilierinu. \q1 \v 7 Aku kongi méle kaloringima \q2 konopu naa mondorunumunga nane nimbuli: \q1 “Pulu Yemo, na ya molio kanuyo. \q2 Nuni nando “Sani pu.” nirinu mele \q2 ‘Sambo.’ nimbu ⸤nanga kangimu yombomanga nimbu \q3 nu popo topo simbú⸥ ombó sekero. \q1 Nane aku sipu sembó mele \q2 u bokuna toringi molemo kanumu.” nirindu.” \m nirimu. \p \v 8 ⸤Sika Pulu Yemone yuyu yombomando “Saa.” nimba ungu- mane sirimu mele pilkuli sengendo kongi mélema kalko yu siringi-na-kolo⸥ Karasini nirimu mele nikiru aku ungumunga u Karasini nimbale: \q1 “Kongi méle toko nu kalko siringima kinia, \q2 méle nu we siringi mélema kinia, \q1 ‘Sepene nomba pora sipili.’ ningu \q2 kaloringi kongi mélema kinia, \q1 ‘Ulu-pulu-kiri konopuna pelemomanga \q2 kalopo sikimulu.’ ningu \q3 kaloringi kongi mélema kinia, akuma kanokole \q4 nu konopu naa siku kanoko kiri pilierinula.” \m nirimu. \v 9 ⸤Kongi méle kaloringimunga aku sipa nimbale⸥ pe nimbale: \q1 “Na ya molio kanuyo. Nuni nando “Sani pu.” \q2 nirinu mele ‘Sambo.’ nimbu ombó sekero.” \m nirimu. ‘Pulu Yemo olio kanopa peanga piliepili.’ ningu yu u popo tongendo kongi mélema kaloringi ulu-pulumu ⸤Pulu Yemone⸥ topa mania mundupa, kiniá yu molemona nondopo manda pumulú aulkamonga ulu-pulu konde pe nirimumu ‘Kamu wendo omba tondolo mundupa pepili.’ nimba yuni Yesusi Karasindu “Sei.” nirimu mele pilipale omba serimu. \v 10 Pulu Yemone yundu “Sei.” nirimu ulumu pilipa lipale ⸤Yesusi Karasini⸥ ‘Sambo.’ nimba omba yunga kangimu waltikele mindi yuyu kamu Pulu Yemo popo topa sirimumunga ⸤Pulu Yemone kanopa peanga pilipale⸥ olionga ulu-pulu-kirima mundupa kelendepa ‘olio yunga yombo kake selima molangi.’ nirimu. \p \v 11 ⸤Akumunga ungu se pea i-sipa:⸥ Walemanga pali Pulu Yemo popo tondoli yema ola gilku popo tondoli kongono se-pu-pu selemele. Paa alieli ipulieli tangoli ola gilku ulu-pulu-kirima paa manda naa kulu tondolemo kongi mélema popo toko kalondoko silimili. \v 12 Aku-sipa na-kolo pe orumu Pulu Yemo popo tondoli ye kanumuni yombomanga pali alieli selemele senge ulu-pulu-kirima paa kamu manda kulu tondomba ungu se sendembando yuni kamu waltikele mindi yunga toringi kangimu Pulu Yemo popo topa sirimu kinia ⸤kongi mélema toko kalko Pulu Yemo siringi ulu-pulumu kamu mania purumu. Yu aku sepale imbi ola molopili Pulu Yemo kinia mélema nokombando⸥ Pulu Yemonga ki-lomekondo pumba molorumu. ⸤Mana Pulu Yemo popo tondoringi yemanga kongonomo pora naa nirimumunga alieli ola gilku popo toko mindi gilieringi-na-kolo Karasini waltikele mindi Pulu Yemo popo torumu kinia manda serimu-kulu we molorumu.⸥ \v 13 Akuna molorumu mele kiniá yandopa Pulu Yemone Yesusi yunga opa-touma kamu topa mania mundumba walemo wendo ombámonga we nokopa molemo. \v 14 Yuni ‘Yombomanga ulu- pulu-kiri selemele konopumanga we pelemoma kamu mania pupili.’ nimba yombomanga nimba yuyu yunga meme waltikele ondondopa kolorumu aku ungumuni yombo konopuna kake sembá selemo yomboma Pulu Yemo kamu-alieli-alieli kanopa peanga pilimba ungumu senderimumunga kelepa ⸤Pulu Yemo pe mélse popo topa naa kalombamonga u molorumu mele kiniá we molemo⸥. \p \v 15 Yuni olionga nimba senderimumunga olio konopu kake sepili molomolo aku ungumundu Mini Kake Sélimuni ungu talo nilimú. U Mini Kake Sélimuni nimbale: \q1 \v 16 “Na Ye-Awilimuni nimbale: \q2 “Isirelene kalopa liltimu yomboma kinia \q3 kelepo sembó mele pe ungu konde \q4 nimbu panjipu mi lembo akumu i-sipa: \q1 ‘Nanga ungu-manema ⸤konopu mondoko \q3 ‘Pilipu samili.’ ningu molangi.’ nimbu⸥ \q2 ononga konopuna pepili panjindipu, \q1 ⸤‘Ono seko molonge kinia \q2 nane ono kanopo peanga pilimbu nirindu mele \q3 konopumuni pilku kondangi.’ nimbu⸥ \q2 nane kanu ungu-manema boku mele \q3 ononga konopuna imbi tombo.” nirimu.” \m yuni nilimú. \v 17 Aku nimbale ungu se pea nimbale: \q1 ‘ “Ononga ulu-pulu-kirima kinia \q2 ‘Pulu Yemonga ungu-manema naa pilipu semolo.’ \q3 ningu pulua tolemele uluma kinia \q2 na kelepo naa pilimbu.” nirimu.’ \m nilimú. \v 18 Akumunga, Karasini olionga nimba senderimumunga Ye-Awilimuni olionga ulu-pulu-kirima ‘Mania pupili.’ nimba siye kolorumu-kulu kiniá olione ‘Olionga ulu-pulu-kirima mania pupili.’ nimbu kelepo kongi mélema topo kalopo yu popo topo simulú aulka se naa lemó. \mr 10:19—13:25 \ms1 ‘Sika.’ Ningu Kuru Mondokole, Karasinga Ipuru Yomboma Tondolo Munduku Molonge Mele Ungu Mare \r 10:19-39 \s1 Karasinga Uluma Selemolo Mele Mindi Sepo Molopole Mundupu Naa Keleamili Ungu Se \r 10:19-25 \s1 ‘Sika.’ Nimbu Kuru Mondopole ‘Pulu Yemo Molemo Suluminiana Sukundu Pumbu Yu Molemona Nondopo Pamolo.’ Nirimu Ungu Se \p \v 19-21 Ango-keme, ‘Olio Pulu Yemo paa sika molemo kolea paa kake sélimunga sukundu pipili naa kolopo manda sumbi sipu pumbu yunga kumbikerena molomolo.’ ningu tondolo munduku kuru mondolemelemonga pulu pokore i-sipa: \m ⸤Se:⸥ ‘Yesusini olionga nimba yunga meme ondondomu mememone olionga ulu-pulu-kirima kamu omba wendo pulimúmunga kiniá yunga mememone olio Pulu Yemonga kumbikerena manda pumulú.’ nimbu kuru mondolemolo. \m ⸤Se:⸥ ‘Pulu Yemonga mana suluminia Paa Kake Sélimunga sukundu ‘We-yomboma naa pangi.’ ningu u kerepuluna mulu- maminia awili tondolo sene pipi siringi. Aku-na-kolo pe Yesusi yombomanga nimba kolondorumu kinia kanu mulu- maminiamo ⸤olakondo maniando sipa⸥ olá topa anju yando purumu. Yesusi toringi kinia yunga kangimu suku nirimu akumu Pulu Yemo yu paa sika molemona olio ⸤we-yomboma pali⸥ kiniá manda pumulú aulka kondemo. Yunga mana-kangimuni senderimumuni konopu konde pepili ulu peangama sepo molopo kondopo pumulú aulka kondemo lipa taltondorumumunga kepe, Pulu Yemonga kumbikerena kiniá manda pumulú.’ nimbu kuru mondolemolola. \m ⸤Se:⸥ ‘Kiniá olionga Pulu Yemo popo tondoli ye awili paa olandopamone Pulu Yemonga yomboma nokolemomonga kepe Pulu Yemonga kumbikerena kiniá pipili naa kolopo manda pumulú.’ nimbu kuru mondolemolola. \p Akumunga, \v 22 Pulu Yemo molemona nondopo pamolo. ‘Pulu Yemo molemona nondopo pamolo.’ nimbuli nimulúmuni, Karasini yunga mememo olionga konopumanga kandondorumu-muni olio ulu-pulu-kiri se konopuna naa pepa konopu peanga sepa pepili molopo, ⸤u popo tondoringi yemane no paa kake seli se lekole kangi peanga sepa giliepili Pulu Yemonga ulkana sukundu puringi mele⸥ olio aku sipu ulu peangama mindi sepo molopo kondopo, kolo toli ungu se konopuna naa pepili ‘Yuni kanopa peanga pilielemo uluma mindi samili.’ nimbu, ‘Yuni “Sembó.” nilimú mele paa sika sembá.’ nimbu kuru mondopole ⸤‘Pulu Yemone “Sembó.” nilimú mele sika sembá molo naa sembanje.’ nimbu konopu talo sepo kimbu naa sipu⸥ olio Pulu Yemo molemona pipili paa naa kolopo nondopo pumbu molamili. \p \v 23 “Ono-kinia sembó.” nimba panjerimu yemone kolo naa topa “Sembó.” nilimú mele sika selemo kene ono ‘Yu ‘olio-kinia sepo kondombo.’ nimba panjerimu mele sika sembá.’ ningu u kuru mondoringi mele siye naa kolko, ambolko kondoko likuli ‘yu paa sika omba sembá.’ ningu konopu siku nokoko molangi. \p \v 24 ‘Anju yando konopu mondoko liku tapondaa.’ ningí aulka se koroko pilku molaa. \v 25-27 Yombo mare genupili kinia liku maku naa toko ultu molemele aku mele naa saa. Ono Karasinga yomboma liku maku toko molkole anju yando yomboma ‘Konopuna tondolo pupili molko, ‘⸤Karasi yu⸥ sika.’ ningu kuru mondolemele mele aku siku ningu kuru mondoko molangi.’ niengi. Ye-Awilimuni yombomanga kote pilimba walemo nondopa wendo ombá sekemo pilkuli i “Sangi.” nikiru mele tondolo munduku seko molaa. \r 10:26-31 \s1 Pulu Yemonga Malo Ungu-Taka Paa Naa Tondamili Ungu Se (10:19-39 pali) \p ⸤Yesusini olionga nimba yunga toringi kangimu Pulu Yemo popo tondopa sirimu⸥ ungu sikama pilku likuli kelko ‘Naa pilimulú. Ulu-pulu-kirima we sepo molamili.’ ningu munduku kelko ulu-pulu-kirima alieli seko mindi molongi liemu kelko ulu-pulu-kiri sengema kulu tondomba mele Pulu Yemo popo toko singí mélse paa naa lemó. ⸤Ungu sikamo pilku likuli kelko munduku kelielemelemonga⸥ ‘Pulu Yemonga kote walemo wendo ombá kinia sepe paa awili nomba pelemomone yunga opa-touma nombá kinia olio pea nombá.’ ningu pilku pipili kolko mindi molonge akumunga, ‘Maku toko anju yando ononga yomboma ‘Konopu tondolo pupili.’ niee.’ nikiru. \p \v 28 Yombo sene Mosisini ungu-mane sirimuma ‘Naa pilipu sembó.’ nimba pulua torumu kinia ye talone molo yopokone kanoko ningu siringi kinia yu kondo naa kolko sumbi siku kamu toko kondoringi. \v 29 ⸤U aku sika seko kinjeringi yomboma aku siku mindili siringi⸥ liemu ‘yombo sene Pulu Yemonga Malo ‘Yu unguri mólo.’ nimba mundupa kelepa ⸤ungu-taka tondopa⸥, Pulu Yemone ungu konde nimba panjipa mi lierimu ungumu Karasinga mememone tondolo mundundorumu aku mememone kanu yombomo ‘Pulu Yemonga yombo konopu kake sélimu molopili.’ nirimu aku mememo ‘unguri mólo’ nimba ungu-taka tondopa, Pulu Yemone olio konopu mondopa lipa tapondolemo mele lipa ora silimú Mini Kake Sélimu ungu-taka tondolemo aku yombomo papu olandopa mindili nombá molo mólo.’ konopu lekemeleye? \v 30 Aku nikirumunga ungu talo i-sipa bokuna molemo: \m Se: Seko kinjilimilimanga pundu toli kongonomo \q2 nanga kongonomo. \q1 Nanu mindi pundu topo ono mindili simbú. \q2 ⸤Yombo se lupane aku naa sembá.⸥” \m nimba aku ungumu molemo. \m Se: “Ye-Awilimuni yunga yombomanga kotemo \q2 yuyu sendepa pilimba.” \m nimba aku ungumu molemóla. Aku ungutolo nirimu ⸤Pulu Yemo olio pilipuli ‘aku siku yunga Malo kinia Malonga mememo kinia Mini Kake Sélimu kinia seko kinjingí yomboma sika paa mindili nonge.’ nimbu pilielemolo.⸥ \v 31 Konde molopa mindi puli Pulu Ye paa tondolo puli olandopamone yombo sendo mumindili kolopale ‘Mindili nani.’ nimbá liemu papu yu paa mini-wale mundumba. ⸤Aku kene maku topo anju yando yomboma ‘konopu tondolo pupili.’ niemili.⸥ \r 10:32-39 \s1 Olio ‘Sika.’ Nimbu Paa Tondolo Mundupu Kuru Mondopo Ambolopo Mundupu Naa Keleamili Ungu Se (10:19-39 pali) \p \v 32 Ono u Pulu Yemonga ungumu pulu-pulu pilkuli pilku liltingi kinia seringi mele kelko piliaa. Ono mindili siringi kinia we mindili nongo tondolo munduku molko Pulu Yemo munduku naa kelieringi. \v 33 Wale mare ono liku yombomanga kumbikerena anjiku ono ungu-taka tondoko ‘mindili nangi.’ niringi. Wale mare aku siku mindili noringi yomboma ono- kinia kopu seko molko liku tapondoringila. \v 34 Ka siringi ka-ulkana peringi yomboma onone kondo koloringi. ‘Ononga méle paa peanga alieli lepa mindi pumbá mélema we lemó.’ ningu pilkuli ‘Molko kinjangi.’ ningu ononga mana-mélema liltingi kinia ‘We liengi.’ ningu we siye kolko konopu siringi. Aku siku seringi walema kelko konopu liku munduku piliaa! \p \v 35 U aku siku seringi mele kelko pilkuli ‘Sika lipa tapondolemo. Sika aku sipu molomolo.’ ningu kuru mondoringi mele kiniá munduku naa keleangi. Tondolo munduku kuru mondoko molonge kinia akumunga, méle kaloli peangama ono awili seko lingí. \v 36 ‘Pulu Yemone olio “Saa.” nilimú mele semolo kinia yuni “Simbu.” nimba panjerimu méle peangama limulú.’ ningu pilkuli kuru mondolemele mele munduku naa kelko, seko mindi molangi. Munduku kelenge kinia naa lingí. \v 37 Ungu se pilipuli aku sipu nikiru. Aku ungumu i-sipa: \q1 ‘Wale koltalo mindi omba pumbá kinia \q2 “Ombó.” nirimu yemo sika ombá. \q3 Yu waltikele lisipa ombá. \q1 \v 38 “Nane ‘yombo sumbi nilima’ nimbu \q2 kanolio yomboma nane nimbu molio mele \q3 ‘Sika.’ ningu kuru mondolemelemonga \q4 konde molko kondoko mindi pungí. \q1 Aku-na-kolo kuru mondolemele mele \q2 munduku keliengi liemu \q3 na ono-kinia konopu naa simbú.” nirimu’ \m nimba aku sipa molemo. \v 39 Aku-sipa na-kolo olio yombo kuru mondolemele mele munduku kelkole kolea-kirina pulimili yombomanga yomboma naa molemolo. Olio ‘Sika.’ nimbu kuru mondolemolo yomboma Pulu Yemone lipa tapondopa, mindili nolemolá aulkana wendo lipa, ‘yu-kinia pea molko kondonge aulkana pangi.’ nilimú yomboma molemolo. \mr Kolomongo-Awili 11-13 \ms1 ‘Pulu Yemo Sika.’ Nimbu Kuru Mondopole Tondolo Mundupu Molamili Ungu Se \c 11 \r Kolomongo-Awili 11 \s1 Pulu Yemone Nirimu Mele ‘Sika.’ Ningu Kuru Mondokole Seringi Mele Semane Mare \r 11:1-3 \s1 Unguma ‘Sika.’ Nimbu Kuru Mondolemolomonga Ungu-Pulumu \p \v 1 ⸤“Pulu Yemo ‘Sika.’ nimbu kuru mondolemolo.”⸥ nikiru aku kuru mondólimunga ungu-pulumu i-sipa: Pulu Yemone olio “Simbu.” nimba panjerimu mélema ‘Paa sika limulú.’ nimbu kuru mondopo nokopo molemolo. Mélema mongone naa kanolemolo-na-kolo ‘Méle akuma paa sika lemó.’ nimbu kuru mondolemolo. \v 2 Yombo u moloringimane aku siku ‘Sika.’ ningu kuru mondoringimunga Pulu Yemone ono kanopa peanga pilipale ‘Seko kondokomele.’ nirimu. \p \v 3 Pulu Yemone nilimú mele olio ‘Sika.’ nimbu kuru mondolemolomonga ⸤Mosisini bokuna torumu mele pilipuli⸥ ‘Pulu Yemone mulu kinia ma kinia sembando “Wendo opili.” nirimu kinia ungumuni mulu matolo wendo orumu.’ nimbu kuru mondolemolo. ‘Akumunga, méle naa lierimu mélemane Pulu Yemone olio kanolemolo mélema sika serimu.’ nimbu kuru mondolemolo. \r 11:4-7 \s1 Epele Keme Inoko Keme Noa Keme ‘Pulu Yemo Sika.’ Ningu Kuru Mondokole Seringi Semane Mare (11:1-40 pali) \p \v 4 Epelene Pulu Yemone nirimu mele ‘Sika.’ nimba kuru mondopa molorumumunga Pulu Yemone kanopa peanga pilierimu méle se Pulu Yemo popo topa kalopa sirimu-na-kolo Kénene Pulu Yemo popo topa kalopa sirimu mélema Pulu Yemone kanopa kiri pilierimu. Epelene Pulu Yemo ‘Sika.’ nimba kuru mondorumumunga Pulu Yemone ‘Epele ye sumbi nílimu’ nimba kanorumu. Yuni Pulu Yemo popo topa kalopa sirimu mélema Pulu Yemone konopu mondopale “Papu sekeno.” nirimu. Aku ulumuni Pulu Yemone ‘Epele yu ye sumbi nílimu’ nimba kanorumu mele olio lipa ora sirimu. Epele u kolorumu-na-kolo ⸤yunga semanemo bokuna molemo-na⸥ yuni Pulu Yemo ‘Sika.’ nimba kuru mondorumumunga olio kiniá ⸤Pulu Yemo manda popo tomolo mele⸥ ungu we nimba silimú. \p \v 5 Inokone Pulu Yemone nirimu mele ‘Sika.’ nimba kuru mondopa molorumumunga naa kolorumu. Yu konde molopili Pulu Yemone yu lipa memba purumu. Pulu Yemone yu lipa memba purumu-kulu yombomane yu naa kanoko liltingi. Pulu Yemone Inoko lipa memba naa pupili Inokone Pulu Yemo kanopa peanga pilierimu uluma serimumunga Pulu Yemone aku serimu. \v 6 Yombo sene ‘Pulu Yemo popo topo kape niembo kene yu molemona nondopo pambo.’ nimbale, ‘Pulu Yemo sika molemo. Yu molemona pumbu “Seko kondoko liku tapondou.” nimbú kinia sika sepa kondopa lipa tapondomba.’ nimba kuru mondopale yunga kumbikerena manda pumbá. Aku sipa kuru naa mondomu liemu paa manda naa pumbá. Akumunga, Pulu Yemone nilimú mele ‘Sika.’ nimba kuru naa mondopale Pulu Yemone kanopa peanga pilimba ulu mare paa manda naa sembá. \p \v 7 Noane Pulu Yemone nirimu mele ‘Sika.’ nimba kuru mondopa molorumumunga Pulu Yemone yundu “‘Mana umbuna se wendo opili.’ nimbú sekero.” nirimu kinia pilipale, Noane ‘Sika nikimu.’ nimba ⸤Pulu Yemone “Sei.” nirimu mele pilipa manda manjipa⸥ nona lemba sipi awili se sepa wamorumu. Pulu Yemone “sembó” nirimu mele sika u waltikele kepe yombomane naa kanoringi-na-kolo Noane ‘Sika nikimu.’ nimba kuru mondopale sipi se sepa wamorumu. Aku serimumunga no torumu kinia yu-kinia yunga yomboma-kinia manda moloringi-na-kolo we-yomboma kinia mélema pali none torumu. Yuni Pulu Yemone nirimu mele ‘Sika.’ nimba kuru mondopale ⸤serimu⸥ ungumuni Pulu Yemone yomboma kanopa kiri pilipale tomba serimumu yomboma lipa ora sirimu. Aku sipa kuru mondorumumunga Pulu Yemone ‘yu ye sumbi nílimu’ nimba kanorumula. \r 11:8-19 \s1 Eporayamo Kinia Menu Sera Kinia ‘Pulu Yemo Sika.’ Ningu Kuru Mondokole Seringili Semane Mare (11:1-40 pali) \p \v 8 Eporayamone Pulu Yemone nirimu mele ‘Sika.’ nimba kuru mondopa molorumumunga Pulu Yemone yundu “Nu moleno koleamo munduku kelko pe simbú koleana pu.” nirimu kinia pilipale kanu koleamo suluna lierimumunga u naa kanorumu- na-kolo ungumu pilipa lipa sengena panjipa we walu purumu. \v 9 Pulu Yemone nirimu mele ‘Sika.’ nimba kuru mondorumumunga Pulu Yemone “Simbu.” nimba panjerimu koleana pumbale ye omba gilieli akuna kamu perimu. Sika ulka se kamu naa takopa, serele-ulka se takopa pelepa aku koleana andorumu. Pe anjupa Pulu Yemone Eporayamondo “Simbu.” nirimu koleamo Eporayamo yunga malo Aisake kinia Aisake yunga malo Jekopo kinia olondo aku sipala nirimu-kulu pilkuli olo kepe ⸤olonga yomboma kinia⸥ serele-ulka takoko peringi. \v 10 ‘Pulu Yemone yuyu pilipale kolea-awili senga kamu gilimba ulkama takopa pora sirimu koleana pe walte kamu pembo.’ nimba kuru mondopale Eporayamone ‘Iseli-u serele-ulkana pembo kinia mandala. Unguri molo.’ nimbale serele-ulkana perimu. \p \v 11 Eporayamo bolango membá kalia-ingima pora nirimu, yunga ambo Sera simbu perimu, aku-na-kolo Pulu Yemone nirimu mele ‘Sika.’ ningu kuru mondoko moloringilimunga Pulu Yemone olo tondolo sirimu kinia bolango meringili. ‘Pulu Yemone “Sembó.” nimba panjilimú mele sika selemo. Kolo naa tolemo.’ ningu kuru mondokole meringili. \v 12 Akumunga, ye se anda lepa ye kololi mele molorumu yemo yombo paa awisilinga anda-kolepamo molorumu. Yombo kombokandi mele molo kou-okiya mele kambu paa manda naa tonge yomboma yuni kalopa liltimu. \p \v 13 Kanu yemane Pulu Yemo ‘Sika.’ ningu kuru mondoko mololko punguli koloringi. Ono ma-koleana u we molkole Pulu Yemone “Simbu.” nimba panjerimu mélema u naa liltingi. ‘Pe sika limulú.’ ningu konopumane pilieringi akumu suluna mele lierimu-na mongone-mele kanokole ‘Likimulu.’ ningu konopu siku molkole yombo moloringi kinia pipili naa kolko “Olio ya ma-koleana yombo ponenge lepo ombo gilimulu.” niringi. \v 14 Yombomane aku siku nilimili kinia pilipuli ‘Ononga kamu molonge kolea se koroko kanoko lingíndu nilimili.’ nimbu pilielemolo kanumu, akumunga ⸤‘kanu yema aku siku kuru mondoringi.’ nimbu pilielemolo⸥. \v 15 Kolea munduku kelko oringi koleana ‘kelepo pumulú.’ ningu pilielemolánje ono kelko manda pulimolá. \v 16 Aku-sipa na-kolo molko oringi kolea akumu kelko konopu kimbu siku naa molkole ‘kolea paa peanga olandopa se lupa akuna pamiliya.’ ningu pilieringi. Aku koleamo mulu-koleamo. Akumunga Pulu Yemone ‘⸤‘yu sika’ ningu kuru mondolemele⸥ yomboma akuna molangi.’ nimba kolea-awili ⸤peanga se⸥ sepa wamorumumunga kolea Kenane yomboma kanu yemane ononga Pulu Yemo molopa selemo mele ningu siringi kinia Pulu Yemo yu pipili naa kolorumu. \p \v 17-18 Pulu Yemone ‘Eporayamone “Sei.” nimbú mele sika pilipa lipa sembanje kanambo.’ nimba manda manjerimu kinia Eporayamone ‘Pulu Yemone “Sembó.” nirimu mele sika sembá.’ nimba kuru mondopale yunga malo Aisake Pulu Yemo popo topa kalopa simba serimu. Sika u Pulu Yemone Eporayamondo nimba panjipa nimbale: “Nunga malo Aisakene kalopa limba yomboma mindi “Nuni kalko lini.” nimbu, nimbu panjerindu yomboma molonge.” nirimu-na-kolo aku pilipa ‘Sika nikimu. Sika aku sipa sembá.’ nimba kuru mondopale yunga malo selu mindi molorumumu aku sipa sembá serimu. ⸤Eporayamone Aisake kalomba serimu kinia Pulu Yemone “Mólo.” naa nilkanje sika kamu topa kalka⸥. \v 19 Eporayamone konopumuni pilipale, ‘⸤Aisake⸥ kolomba kinia Pulu Yemone ‘yu lomboropa ola molou.’ nimbá kinia manda konde molomba. ⸤Konde molopili manda ulkando membo pumbú.⸥’ nimba pilierimu. ⸤Pulu Yemone u “Nu kinia malo Aisake kinia sembó.” nimba panjerimu mele ‘Sika sembá.’ nimba kuru mondopa malo konopu talo naa kimbu sipa topa kalomba serimu⸥ kinia Pulu Yemone “Mólo.” nirimumunga yunga kangomo kolopa lieli none serimu akumu kelepa konde molopili liltimu. \r 11:20-22 \s1 Aisake Keme Jekopo Keme Josepo Keme ‘Pulu Yemo Sika.’ Ningu Kuru Mondokole Seringi Semane Mare (11:1-40 pali) \p \v 20 Aisakene Pulu Yemone nirimu mele ‘Sika.’ nimba kuru mondopa molorumumunga yu kolombando malo ⸤akiliu⸥ Jekopo kinia malo ⸤komolaye⸥ Isotolo ungu peanga tondolo se nimba sipale pe Pulu Yemone nokomba kinia seko molongele mele u nimba sirimu. \p \v 21 Jekopone Pulu Yemone nirimu mele ‘Sika.’ nimba kuru mondopa molorumumunga yu paa anda lepa apulu ambolopa andorumumu ambolopa pi polopa ma kanopa Pulu Yemo kape nimba imbi ambolopa paka tondorumu. Kolomba sepale yunga malo ⸤konopu mondorumu⸥ Joseponga kango ⸤akiliumu kinia komomo⸥-tolo ungu peanga tondolo se nimba ⸤sipale pe Pulu Yemone olo nokomba kinia seko molongele mele nimba⸥ sirimu. \p \v 22 Josepone Pulu Yemone nirimu mele ‘Sika.’ nimba kuru mondopa molorumumunga Josepo yu nondopa kolomba sepale yunga Isirele yombomando nimbale: “⸤Ya kolea Isipi kamu naa molonge. Pulu Yemone “Simbu.” nirimu koleamo sika pe walte kamu simba akuna sika kamu pungu molonge kene⸥ ono pe kolea Isipi munduku kelko Pulu Yemone “Simbu.” nirimu koleana pungí sekole nanga ónomo ya naa liepili, mengo pungu aku koleana kamu óno sangi.” nirimu. \r 11:23-28 \s1 Mosisini ‘Pulu Yemo Sika.’ Nimba Kuru Mondopale Serimu Semane Mare (11:1-40 pali) \p \v 23 Mosisinga anumu lapatolone Pulu Yemone nirimu mele ‘Sika.’ ningu kuru mondoko moloringilimunga Mosisi mengole yu oli yopoko lopi seringili. ‘Yu kango paa peanga.’ ningu kanoko ‘Pulu Yemone lipa tapondomba kango se lémo.’ ningu kanokole Isipi ye nokoli kingimuni yunga Isipi yomboma kinia ungu-mane sipa panjipale “Ipuru yomboma kango mengema pali toko kondangi.” nirimu mele pulua tongelendo pipili naa kolkole kangomo oli yopoko lopi seringili. \p \v 24 ⸤Pe Isipi ye nokoli kingimunga lemenuni Mosisi nona kanopa lipa ‘Nanga kangomo’ nimba nokorumu-na-kolo Mosisi yu Isipi ye nokoli kingimunga ulkana molopa awi lepale⸥ Pulu Yemone nirimu mele ‘Sika.’ nimba kuru mondopale Na ⸤Pulu Yemonga Isirele yombomanga ye se molio akumunga na⸥ Isipi ye nokoli kingimunga lemenunga malo na naa molombo.” nirimu. \v 25 ⸤Isipi ye nokoli kingimunga ulkana⸥ konopu siku ulu-pulu-kirima seringi mele ‘wale mare pea samili.’ nimba naa pilipale ‘Pulu Yemonga yomboma umbuna melemele mele aku sipu meambo.’ nimba pilierimu. \v 26 Yuni konopumuni pilipale ‘Isipi koleana méle kande-kande awisili peangama nanga taltolkanje unguri mólo.’ nimba pilipale ‘Pulu Yemone “méle peanga simbú.” nirimu mélema pe limbu.’ nimba pilipale, ‘Pulu Yemone “‘Nanga yomboma nokopa kondomba.’ nimbu lipu mundumbu.” nimba, nimba taltorumu ye nokoli Karasimu mindili singí nombá mele na aku sipu mindili nombó kinia paa peanga.’ nimba pilipa molorumu. \p \v 27 Mosisi Isipi mundupa kelepa purumu kinia Isipi ye nokoli kingimuni yu-kinia mumindili kolorumumunga pipili kolopa kowa naa purumu. Pulu Yemone nirimu mele ‘Sika.’ nimba kuru mondopa molorumumunga yu Isipi mundupa kelepa ⸤kolea ku lielina⸥ purumu. Yombomane mongone naa kanolemele yemo konopumuni mele kanopale yu Pulu Yemone ‘Sei.’ nirimu mele pilipa sembando siye naa kolopa tondolo mundupa serimu. \v 28 ⸤Isirele yomboma Isipi moloringi kinia⸥ Pulu Yemone Mosisindu nirimu mele Mosisini ‘Sika nikimu. Sika aku sembá.’ nimba kuru mondopale yuni Isirele yombomando nimbale: “Pulu Yemonga angellomone ononga kango-komolayema kinia kongimanga komolayema kinia ‘naa topa kondopili.’ ningu kongi sipisipi molo meme walo mare tokole memema kolko ulka kerepulumanga ape kandondangi. Naa senge kinia komolayema sika tomba.” nirimu. Pe yunga ungumu pilku likuli seringi kinia Pulu Yemonga angellomone ononga komolayema sika naa torumu. \r 11:29-40 \s1 Isirele Yombo Mare Pea Awisilini ‘Pulu Yemo Sika.’ Ningu Kuru Mondokole Seringi Semane Mare (11:1-40 pali) \p \v 29 Isirele yombomane ‘Pulu Yemone “Sembó.” nirimu mele sika sembá.’ ningu kuru mondoko moloringimunga Nomu Kondoli kumbulupa mamo we lierimu kinia nekendo puringi. Aku-na-kolo Isipi yemane Isirele yomboma tongendo akileko lombili puringi kinia nomo kelepa omba nunumu sipa ono lipa aki torumu kinia no wangoko koloringi. \p \v 30 Jeriko taono ⸤‘yomboma ononga opa-touma naa wangi.’ ningu⸥ kou-pala paa awili tondolo se seringi-na-kolo Isirele yombomane ⸤kokele kolea Kenane sukundu pungu Jeriko lierimuna pungu⸥ ‘Pulu Yemone “Sembó.” nirimu mele sika sembá.’ ningu kuru mondokole, palana makaye seko pungu molangi wale yopoko-pakara omba purumu kinia yopoko-pakara akumunga kou-pala kanuma ungu-mangu torumu. \p \v 31 Wapora-ambo Reyapo Pulu Yemone nirimu mele ‘Sika.’ nimba kuru mondopa molorumumunga Isirele ye talone ‘Jeriko yomboma nambi selemelenje?’ ningu kanoko panjingilí oringili kinia yuni olo lipa tapondopa “Nanga ulkana sukundu wangili.” nimba lipa lopi sepa mondorumumunga Isirele yombomane ⸤Jeriko⸥ yombo Pulu Yemonga ungu naa pilku liltingi yomboma ongo toringi kinia yu naa toringi. \p \v 32 Pulu Yemone nirimu mele ‘Sika.’ ningu kuru mondoko moloringimunga Pulu Yemone yu ‘Sika.’ ningu kuru mondoringi yombo kanuma lipa tapondorumu yombo marenga semanema pea tamboye? Tolkanje ena we pora nilka. ⸤Olionga anda-kolepali⸥ Gidiono, Barake, Samisono, Jepita, Depiti, Samuele keme, Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yema ono-keme, semane mare topo silka-na-kolo aku semanema topo simbú ena se naa lekemo. \p \v 33 Pulu Yemone nirimu mele ‘Sika.’ ningu kuru mondoko moloringimunga olionga anda-kolepali marene ye nokoli kingi marenga ami-yema kinia opa sekole onone nokoringi koleama toko kaloringi. Marene ‘Yomboma molko kondangi.’ ningu ulu sumbi nilima seko nokoringi. Marene Pulu Yemone “Ono sepo kondombo.” nimba panjerimu mele ono molangi sika wendo orumula. Marene ‘Lopa-posi llayonone olio naa nomba kondopili.’ ningu kerema pipi siringi. \v 34 ⸤Pulu Yemone nirimu mele ‘Sika.’ ningu kuru mondoko moloringimunga yuni ono lipa tapondorumu-kulu⸥ marene sepe awili-sepa norumumu ‘Naa nopili.’ niringi. Marene ‘Opa seli lu-pultane naa toko kondangi.’ ningu kowa puringi. Mare u enge se naa perimu- na-kolo pe enge pepili moloringi. Mare opa sengendo paa ye enge nilima molko, ononga opa-tou ami-yema toko mundoringila. \v 35 ⸤Pulu Yemone nirimu mele ‘Sika.’ ningu kuru mondoko moloringimunga⸥ yombo mare koloringima kelko lomboroko ola moloringi kinia anupilini ⸤ono konde moloringi kinia⸥ kelko liltingila. \p Aku-sipa na-kolo mare ka siku ‘Mindili nongo kolangi.’ ningu kopene toko ninguli: “Onone ‘Pulu Yemonga ungumu mundupu kelemolo.’ ningí kinia ‘We pangi.’ nimulú.” niringi kinia ‘Kolomulu liemu kelepo lomboropo ola molopo, kamu paa konde molopo kondopo mindi pumulú.’ konopu lekole ononga opa-toumane niringi mele naa pilieringimunga toko kondoringi. \v 36 Mare ungu-taka tondoko ka-pultane tondolo toko, mare ka-sénene ka toko ka-ulkana panjeringila. \v 37 ⸤Pulu Yemone nirimu mele ‘Sika.’ ningu kuru mondoko moloringi yombo⸥ mare ‘Kolangi.’ ningu kouni toringi; mare ⸤konde molangi⸥ so liku suku-singina kolomongo seringi; mare opa seli lu-pultane toko kondoringila. Mare mulu-maminia mólo torumu kinia kongi sipisipi molo mememanga kangima liku panjeringila. Mélema mólo topa paa koropa pupili moloringila. Mare mindili noringi. Mare yombomane seko kinjeringi. \v 38 Mare kolea ku lielimanga kinia, ma-pangimanga kinia, kou-kandemanga kinia, maiyangamanga pungu peleko andoringi. Kanu yomboma mindili siringi-na-kolo Pulu Yemo ‘Sika’ ningu kuru mondoko moloringi akumunga, mana we moloringi yomboma kinia, kanu yomboma kinia, pea seluna papu naa moloringi. ⸤Pulu Yemone nirimu mele ‘Sika.’ ningu kuru mondoringi⸥ yombo kanuma ‘yombo kirima’ ninguli we-yombomane toko makororingi-na-kolo kanu yomboma kinia we-yomboma kinia selu-sipa mólo. Ono Pulu Yemonga ungumu pilku moloringi, we-yomboma naa pilieringimunga ono we-yomboma kinia pea seluna papu naa moloringi. \p \v 39 Ya nikiru yombomane pali ‘Pulu Yemone “Sembó.” nirimu mele sika sembá.’ ningu kuru mondoko moloringimunga Pulu Yemone ono kanopa peanga pilierimu mele ‘Piliangi.’ nimba lipa ora sirimu. Akumu sika na-kolo ma-koleana molkole Pulu Yemone “Simbu.” nimba panjerimu mélema naa liltingi. \v 40 Pulu Yemone méle olandopa olandopa serimuma yuni nimba panjipa mi lierimu ungu umu pepili moloringi yomboma kinia, pe kiniá nimba panjipa mi lierimu ungu kondemo pepili molemolo yomboma kinia, ‘pea pali waltikele simbú.’ nirimumunga ono u naa liltingi. \c 12 \r 12:1-3 \s1 ‘Pulu Yemonga Yomboma Molemolo Mele Tondolo Mundupu Molopo Siye Naa Kolamili.’ Nimbu Yesusi Mimi Sipu Kanamili Ungu Se \p \v 1 U yombo paa awisili aku siku Pulu Yemone nirimu mele ‘Sika’ ningu kuru mondokole seko kondoko moloringimunga aku sipu olio sepo kondomolo mele liku ora silimili kene kanopo pilipuli pe kiniá olio kepe aku sipu méle-peangama limulúndu Pulu Yemone ówa se topa taltorumu ówamonga ‘Lisiku pangi.’ nirimu-na pilipuli ‘Paa lisamili.’ nimbu olio lipa naa tapondolemo ulu lupa lupama mundupu kelepo, ulu-pulu-kirima kepe ‘Olio naa ambolopa pipi naa sipili.’ nimbu siye naa kolopo konopu tondolo pupili keru-kuru lipu lisamili. \v 2 ⸤Tondolo mundupu lisimulúndu⸥ olio kuru mondolemolo ulu-pulumunga pulu ye Yesusi mimi sipu kanolepo pamili. ‘Kuru mondopo, sepo kondopo, siye naa kololepo pumulú ulu-pulumu yula.’ nimbu yu ⸤sepa molorumu mele kinia molemo mele kinia nilimú mele ‘Sika.’ nimbu kuru mondolemolo mele⸥ siye naa kolopo, pilipu pamili. Yuni serimu mele manda manjipu samili. Yu pilipale, ‘Pulu Yemone “Sei.” nilimú mele sepo kondombo kinia paa konopu sipu molopo kondombo.’ nimbale yu mindili nomba unju- perana kolorumu. We-yombomane unju-perana kololemele yomboma ‘yombo kirima’ nilimili-na-kolo Yesusi unju-perana uku toko panjingímunga pipili naa kolopa konopu awisili lipa naa mundupale akuna gilipa kolorumumunga kiniá ⸤mélema pali nokombando⸥ Pulu Yemo kolea nokopa molemo polomonga ki-lomekondo yu pumba molorumu ⸤molemo⸥. \p \v 3 ‘Olio siye naa sepili.’ ningu Yesusi serimu mele mimi siku piliayo. Ulu-pulu-kiri seli yombomane Yesusi-kinia mumindili kolko mindili siringi kinia yu tondolo mundupa molorumu mele mimi siku pilku molaa. Yu aku siku seringi kinia molorumu mele ningu kanokole ono sika konopu tondolo pupili molko, mini-wale naa munduku kuru mondolemele mele munduku naa kelenge. \r 12:4-11 \s1 ‘Molko Kondangi.’ Nimba Pulu Yemone Yunga Bolangoma Mindili Silimú Ungu Se \p \v 4 Ono sika ulu-pulu-kirima seli yombomane ‘mindili nangi.’ ningu ono seko kinjilimili kinia tondolo munduku molemele-na- kolo selemele ulumuni ononga yombo se u topa naa kondorumu kanumu. \v 5-6 ⸤Pulu Yemonga bokuna molemo⸥ ungu sene ‘ono tondolo munduku molangi.’ nimba ono ‘yunga bolangoma’ nimbale onondo nirimu ungumu komu sindengi lémo. Aku ungumuni nimbale: \q1 “Nanga bolangomo, \q2 Ye-Awilimuni yombo konopu mondolemoma \q3 ‘Molko kondangi.’ nimba mindili silimú. \q1 ‘Yunga bolangoma molangi.’ nilimú yombo akuma \q2 kopene tolemóla. Akumunga, \q1 Ye-Awilimuni ‘Nanga ungumu piliepili.’ nimbuli \q2 mindili simbú kinia ‘Akumu unguri mólo.’ naa ningu, \q3 yuni nu iri topa mane simba kinia \q4 umbuna awisili naa kolani.” \m nirimu. \p \v 7 ‘Pulu Yemo olionga Lapamone ‘olio yunga bolangoma.’ nimba aku selemo.’ ninguli mindili nonge molo umbuna se ono-kinia wendo ombá kinia ‘Pulu Yemone ‘yunga ungumu pilku sangi.’ nimba sekemo.’ ningu tondolo munduku molangi. Bolango se yunga lapane mane naa silimú bolango se molemoye? ⸤Mólo.⸥ \v 8 (Bolangoma pali ononga lapalini ‘Molko kondangi.’ ningu kopene toko mane silimili) akumunga, Pulu Yemone ono ‘Molko kondangi.’ nimba mindili naa simu liemu ono wakangoma molemele, yunga bolango sikama naa molemele. \v 9 Imu piliangila: Olio bolangoma molorumulu kinia olionga ya mana lapalini ‘Molko kondangi.’ ningu mindili siku mane siringi kinia olione ononga unguma lipu awi sipu taka lepo molopo ‘Papu sekemele.’ nimbu molorumulu. Aku liemu olionga minima kinia konopuma kinia nokolemo Lapamone olio mane silimú kinia ‘Alieli konde molopo kondopo mindi pamili.’ nimbuli yunga ungumu paa olandopa pilipu lipu taka lepo molomulu liemu peangala. \v 10 Wale laye-kolo mele olionga lapalini olio ‘Molko kondangi.’ ninguli onono konopumane pilkuli mindili siku mane siringi, aku-na-kolo Pulu Yemone pilipa kondopa olio sumbi sipa mane silimú akumuni olio alieli paa lipa tapondolemo. Yu kake selemo mele olio ‘aku sipa kake sepili.’ nimbale aku selemo. \v 11 Olionga lapalini ‘Molko kondangi.’ ninguli olio mindili silimili kinia konopu naa sipu molemolo. Mindili nombole konopu kiri mindi panjipu molemolo. Aku-na-kolo u mane silimili kinia pilipu lipuli pe ulu sumbi nilima sepo konopu pe nipili taka lepo molemolo. \r 12:12-17 \s1 Ungu-Iku Topale “‘Enge Nimbu Molamili.’ Ninguli ‘Kangi Tondolo Pupili.’ Niengi.” Nirimu Ungu Se \p \v 12 Akumunga, yomboma keru-kuru liku lisilimili kinia ononga kima enge naa nimba pange sepa maniando sipa we lemó kinia ola liku enge nipili we lisiku, ononga komorongoma limú kinia munduku naa kelko tondolo munduku we lisilimili mele ono aku siku sangi. Kangima molo konopuma pange sembá kinia tondolo pupili ola gilku kongono siye naa kolko tondolo munduku sangi. \v 13 ‘Kimbu kiri lemó yomboma ononga kimbuma kamu kiri naa liepili. Kelepa peanga liepili.’ ninguli ‘aulka sumbi nilina pangi’. \p \v 14 Yomboma-kinia konopu seluna pupili taka leko molko kondonge uluma tondolo munduku seko molko, ononga konopuma kinia kangima pali ‘Pulu Yemonga’ ningu Pulu Yemone kanopa ‘kake selemo’ nimba kanolemo uluma tondolo munduku seko molangi. Aku naa senge kinia Ye-Awilimu naa kanonge kene aku saa. \m \v 15 Ono mimi siku kanoko molonge mele i-sipa: \m Pulu Yemone ono we kondo kolopale lipa tapondorumu aulkamo ono yombo se mundupa kelemba kene mimi siku kanoko molaa. \m Unju se mongo kombili selima tolemo aku mongomanga se liku kere-langi kalolemelena sukundu mundulimili kinia kere-langima pali kombili selemo, aku sipa mele ononga yombo se molopa kinjimba kinia ono pali yu manda manjiku seko umbuna ono- kinia pepili molko Pulu Yemone ‘ono kalaro molopili molemele’ nimba kanomba kene mimi siku kanoko molangila. \m \v 16 Wa ulu-kirinale naa seko, Pulu Yemone ‘Ambo yema kangikundu ulu sangi.’ nirimu mele mindi pilku seko molangi. \m U Isone Pulu Yemo bulu sirimu mele aku siku naa sangila. Iso yu komomo molopale lapane monge-méle simbama ‘unguri mólo’ nimba genuni kere-langi se ‘nopili.’ nimba sirimu kinia ⸤gelene kolopa kere-langi lipa nombando⸥ lapane monge-méle simba serimuma pali genundu ‘Lieni!’ nirimu mele aku siku onone Pulu Yemo bulu siku aku naa saa. \v 17 ‘Iso yu sika Pulu Yemo bulu sirimu.’ nimbu pilielemolo mele i-sipa: Pe Iso lapa Aisakene kango akiliu Jekopo monge-mélema kamu sirimu kinia yu ‘paa liemboa.’ nirimu kinia ⸤Pulu Yemone⸥ “Mólo!” nirimu. Yuni lapando “Na molombo mele ungu peanga se ningu si.” nimba mawa sepa kola serimu-na-kolo u sepa kinjerimu mele mundupa kelepa, kelepa ulu peanga se sembá aulka se naa lierimu kanumu. ⸤Akumu pilkuli ungu-pulumu mimi siku piliaa.⸥ \r 12:18-24 \s1 Mulu-Koleana Kolea-Awili Jerusalleme Lemó Akuna Olio Purumulu Molemolo Ungu Se \p \v 18 ⸤‘Ono mimi siku kanaa.’ nikirumunga ungu-pulu se i nikirula:⸥ Ono ⸤mulú⸥ senga oringi molemele mulúmu kinia u Isirele yomboma nondoko moloringi ⸤mulú Sainai⸥ kinia lupa lupatolo. Ono kiniá molemele mulú kanumu ⸤mongone kanoko⸥ kini ambolonge aulka se naa lemó. Isirele yomboma nondoko moloringi mulú Sainai akuna kuli-sepe mele awili-sepa nomba, kupa pombora toli awili sene aki topa, ilia paa awili-sepa sepa, simbulu paa awili-sepa topa, poporome tondolo mundupa topa, kariapá sepa, mulú torumu mele kanoko pilku moloringi. \v 19 Akuna bikollo se ungu paa tondolo mundupa nimba, yombo sene ungu tondolo mundupa nirimu pilkuli yomboma mini-wale munduku Mosisindu ninguli: “⸤Pulu Yemone⸥ oliondo kelepa ⸤sumbi sipa⸥ naa nipili.” niringi. \v 20 Ungu pilkuli mini-wale mundoringi akumu i-sipa: “⸤Yombo se molo⸥ kongi se kepe mulúna nondopa pumba olando pumbá sembá kinia kouni toko kondangi.” nirimumunga pilkuli mini-wale munduku aku siku Mosisindu niringi. \v 21 Ulu mare wendo orumu kanokole mini- wale mundoringi uluma Mosisi yu pilipa kanopale “Na kepe mini-wale mundupu pungu-pungu nikiru.” nirimu. \p \v 22 ⸤Isirele yomboma aku mulúna puringi⸥-na-kolo ono ⸤pepá topo sikiru yomboma Pulu Yemone pe nimba panjipa mi lierimu ungu kondemo pepili molemele yomboma ono Pulu Yemo molomu⸥ mulú Sainai none seli mulú senga naa oringi. Ono ⸤Pulu Yemo molemo⸥ mulú Sayono oringi. Akumu kolea- awili Jerusalleme. Aku kolea-awilimu konde molopa mindi puli Pulu Ye tondolo púlimu molemo kolea mulu-koleana lemó koleamo. Angello kambu manda naa tolima konopu siku maku toko molemelena ono oringila. \v 23 Akuna Pulu Yemonga yomboma, onondo “Nanga bolango komomo.” nilimú yomboma molemelena oringila, kanu yombomanga imbima mulu-koleana boku senga molemo yomboma. Yombomanga pali kote pilipa apuroli Pulu Yemo molemona oringila. ⸤Yesusi kolondorumu- munga⸥ Pulu Yemone kanopa ‘yombo sumbi nilima’ nimba kanorumu yomboma koloringi kinia ‘mulu-koleana manda wangi.’ nirimu-na puringi molemelena oringi molemelela. \v 24 Ungu kondemo ‘kamu wendo opili.’ nimba serimu ye Yesusi molemona oringi molemelela. ‘Olionga ulu-pulu-kirima kinia kalaroma pali kamu mania pupili.’ nimba akuna memba pumba tanda sirimu mememo lemó koleana oringila. Aku mememo kinia u Kénene ‘Epele kolopili.’ nimba Epele torumu kinia yunga mememo omba purumu mememo-tolone ungu niringilitolo selu-sipa mele mólo. Akumunga, memetolo kepe selu-sipa mele mólola. Yesusinga mememone ungu nilimú akumu olandopa, akumunga yunga mememo olandopala. Aku mememo lemó koleana oringi. \r 12:25-29 \s1 “Pulu Yemonga Ungumu ‘Naa Pilielemolo.’ Ningí Yomboma “Mindili Nangi.” Nimbá Kene Kanoko Kondoko Molaa.” Nirimu Ungu Se \p \v 25 ⸤Akumunga ono kanaa!⸥ Ungu nilimú yemonga ungumu paa mimi siku pilku molangi. Pulu Yemone u ya ma-koleana ⸤mulú Sainai molopale⸥ olionga anda-kolepalima ungu tondolo mare nimba sipa liepi-liepi torumu kinia ‘Naa pilielemolo.’ niringi kinia seko kinjeringimunga umbuna sirimu kinia ono kowa pungí aulka se naa lierimu. ⸤Mana moloringimunga aku sipa liemu⸥ kiniá Pulu Yemone mulu-koleana molopale ungu tondoloma oliondo yando nimba sipa liepi-liepi tolemo kinia ‘Naa pilimulú.’ nimbu bulu símulu liemu mindili simba kinia kowa pumulú aulka se lembaye? Paa naa lemba. \v 26 U ⸤Isirele yomboma mulú Sainai moloringi kinia Pulu Yemone⸥ ungu nirimu ungumuni ma lope-lope senderimu, aku-na-kolo kiniá yuni ungu se nimba panjipa nimbale: \q1 “Kelepo waltikele kamu ‘lope-lope sepili.’ \q2 nimbú akumu mamondo mindi naa nimbú. \q1 ‘Mamo kinia mulúmu kinia pea jimi-jimi sepili.’ \q2 nimbú kinia sembá.” \m nirimu. \v 27 Yuni “kelepo waltikele kamu ‘sepili.’ nimbú.” nirimu akumu i-sipa nimbá nirimu: ‘ ‘Mulúmu kinia mamo kinia méle serindumanga we lepa mindi pumbá mélema we liepili, pora nimbá mélema pora nipili.’ nimba mélema pali lope-lope sendemba kinia we lepa mindi pumbá mélema mindi lope-lope naa seli we lemba.’ aku sipa Pulu Yemone nirimu. \p \v 28-29 Pe kiniá ye nokoli kingimuni nokolemo koleamo jimi-jimi sepa pora naa nimbá koleana pulimulumunga ⸤Pulu Yemo kinia⸥ ‘Ange.’ niemili. \q1 “Sepene mélema nomba pora silimú mele.” \q2 olionga “Pulu Yemo sepe mélemo molemo.” \m akumunga, Pulu Yemo popo topo imbi ambolopo paka tondopo kape nimulúndu yuni kanopa peanga pilielemo uluma sepo pipili kolopo ‘Yu ye paa awili olandopa tondolo púlimu.’ nimbu yunga ungumu taka lepo pilipuli, kanopa kiri pilielemo uluma naa sepo molamili. \c 13 \r 13:1-25 \s1 Pepá Topa Sirimu Yemone Kamu Torumu Ungu Pokore \r 13:1-6 \s1 Olio Anju Yando Yombo Lupama Konopu Paa Mondamili Ungu Se \p \v 1 ⸤Senge kinia Pulu Yemone kanopa peanga pilimba ungu mare kamu niembo.⸥ Ono Karasinga yomboma ‘Nanga genupili’ ningu konopu anju yando mondoko molaa. ⸤Konopu mondokole i-siku sangi:⸥ \v 2 Kolea suluna ⸤Karasinga⸥ yombo ponenge mare onge kinia munduku naa kelko ononga ulkando mengo pangi. U yombo marene aku seringi kinia ‘We-yombo mare nokokomolo.’ konopu lieringi-na-kolo mulu-koleana angelloma nokoringi kene ⸤aku siku saa⸥. \v 3 Karasinga yombo ka-ulkana pelemelema ono we molemele yombomane ‘Olio ono kinia pea ka-ulkana pelemolánje ‘Olionga yombomane olio ongo nokangi.’ nimbu pilielemolá.’ ningu pilkuli kanu ka-ulkana pelemele yomboma kondo kolko nokaa. Ononga opa-toumane ononga yombo mare seko kinjingí kinia ono we molemelemane ‘Opa-toumane olio aku siku seko kinjilimolá mele ono seko kinjikimili.’ ningu pilku kondo kolko nokaa. \p \v 4 Amboma ye pungu yema ambo liku selemele mele ‘akumu paa peanga’ ningu pilku molangi. Ambo yema onono seluna peangi. Ambo ye pulima kinia ye ambo lilima kinia wa ulu- pulu-kiri selemelema Pulu Yemone apurupa mindili lipa simba kene ambo yetolo onono seluna peangi. \p \v 5-6 Kou-monema kanoko yama naa mengo molaa. Pulu Yemone nimbale: \q1 “Nane ono paa mundupu naa kelepo \q2 anju paa naa pumbú. \q1 ‘Ono onono molangi nane naa nokombo.’ \q2 paa naa nimbú.” \m nirimu. Aku nirimumunga pilipuli \q1 “Ye-Awilimu nanga lipa tapondólimu; \q2 na mini-wale naa mundumbu. \q1 Yombo sene na-kinia \q2 nambolka ulu kiri se manda sembaye?” \m nimbu manda tondolo mundupu kuru mondolemolo kene méle taltolemelema ‘Manda taltolemolo.’ ningu pilku molaa. \r 13:7-17 \s1 Olio U Nokoringi Yema Kinia, Kiniá Nokolemele Yema Kinia Ononga Ungumu Taka Lepo Pilipu Molopo, Yesusi Mundupu Naa Keleamili Ungu Se \p \v 7 Ono ⸤Karasinga yomboma,⸥ ono u nokoringi tapu-yemane u-pulu-pulu Pulu Yemonga ungu ningu siringi yema pilku molaa. Kanu yema molkole koloringi mele pilkuli ‘⸤Pulu Yemone lipa yando mundorumu ye nokoli Karasimu yu⸥ sika. ⸤Yuni sika olio lipa tapondolemo tapondomba.⸥’ ningu kuru mondoko moloringi mele pilkuli aku siku manda manjiku seko molangi. \v 8 Yesusi Karasi u molorumu mele kiniá kepe aku sipa we molemo, pe alieli topele naa topa aku sipa molopa mindi pumbá kanumu. \v 9 Akumunga, ⸤ononga u tapu-yemane mane siringi mele munduku naa kelkole ningímuni, ungu-mane uma pilku Pulu Yemo popo tolemele yemane⸥ kolo toko ungu lupa lupa ningu mane silimilima naa piliangi. ‘Aku ungumane olio Karasinga sika yomboma molomolo aulkamo ‘munduku keleangi.’ nimbá.’ ningu pilku aku unguma komu naa sendeko molaa. Pulu Yemone olio we kondo kololemo ulumuni olionga konopuma sepa tondolo mundundulimú kinia papu. ⸤Ye marene ungu-mane sikuli⸥ ‘Ono ‘Pulu Yemo-kinia konopu seluna pupili molamili.’ ningu kere-langi i-sipa i-sipama nangi.’ nilimili ungu-manema pilkuli kere-langi ‘Nangi.’ nilimilima nongi liemu aku senge ulumuni ononga konopuma sepa tondolo naa mundundumba. Aku ungu-manema pilkuli aku kere- langima nolemele yomboma aku kere-langimane unguri naa selemo. \p \v 10 U Pulu Yemone ‘na popo toko serele-ulkana sukundu kongi mélema kalaa.’ nirimu mele pilkuli Pulu Yemo popo toko kongi mélema kalko silimili yombomane olio ⸤Karasinga yomboma⸥ne Pulu Yemo popo tolemolo mele kopu seko manda pea naa senge. \p \v 11 ⸤U serele-ulkana seringi mele pilipale aku sipa mele sembando⸥ Pulu Yemo popo tondoli ye awili olandopamone ‘Pulu Yemone yombomanga ulu-pulu-kirima kanopa siye kolopili.’ nimba kongi senga mememo kolopa memba suluminia paa kake selina sukundu memba pumba ⸤Pulu Yemo⸥ sirimu, na-kolo aku kongimu yombo molko peringi koleamo munduku kelko ultu mengo pungu ‘Sepene nopili.’ ningu kaloringi. \v 12 U aku siku seringimunga Yesusi kepe ‘yunga mememone Pulu Yemone yomboma kanopa ‘kake selima’ nimba kanopili.’ nimba yombo molko peringi kolea-awilimunga pala ultukundu mindili norumu. \v 13 Akumunga, Yesusi pala ultukundu molemona lombili ultu pumbu ‘yu seko pipili kondoringi mele olio kepe yu pea seko pipili kondangi kopu sepo molamili.’ nimbu akuna pamili. \v 14 Ya mana olionga kolea lepa mindi pumbá kolea se naa lemó, kolea se pe wendo ombámo nokopo molemolo akumunga ⸤Pulu Yemo popo toli ulu uma mundupu kelepo ‘seko pipili kondongi liemu unguri mólo.’ nimbu Yesusi lombili pamili⸥. \p \v 15 ‘Yesusi ⸤olionga kolali sepa kolondorumu; yuni yuyu olionga Pulu Yemo popo tondopa sirimu⸥ kene’ pilipu, ‘Aku sipa serimumunga Pulu Yemo molemona manda pumulú.’ nimbu pilipuli ‘Pulu Yemo popo topo mélse kalopo siemili.’ nimbu Pulu Yemo alieli kape nimbu molamili. ‘Pulu Yemo paa awili olandopamo.’ nimbu yu popo tomolondo olionga keremane yu alieli kape niemili. \v 16 ⸤‘Pulu Yemo popo tamili.’ ninguli i-siku mele sangila:⸥ ‘Yomboma sepo kondamili.’ ningu liku tapondoko, méle mólo tomba yomboma ononga méle mare moke seko siengi. Pulu Yemo popo tongendo aku siku selemele uluma yuni kanopa peanga pilipa konopu silimú kene komu naa sindiku aku siku seko molaa. \p \v 17 Ononga nokoli yemane “Saa.” nilimili mele pilku liku seko taka leko molaa. Kanu yemane ‘pe Pulu Yemo kongono selemolo mele nimbu simulú kinia “Seko kondoringi.” nipili.’ ningu pilku ‘ono molko kondangi.’ ningu nokolemele. Akumunga ononga ningí unguma pilku liku, ‘Olio aku sipu kongono semolo kinia olionga nokoli yema konopu siku konopu umbuna naa pepili olio nokangi.’ ningu onone “Saa.” ningí mele seko molaa. Onone ononga nokoli yemanga unguma pilku liku naa seko anju púngi liemu nokoli yema konopuna umbuna se pemba aku ulumuni ono manda naa lipa tapondomba kene aku sangi. \r 13:18-21 \s1 I Pepá Torumu Yemone Nimbale: “‘Pulu Yemone Na Lipa Tapondopili.’ Ningu Yu-Kinia Nanga Mawa Sendangi. Pulu Yemone ‘Ono Molko Kondangi.’ Nipili.” Nirimu Ungu Pokore \p \v 18 Pulu Yemone olio lipa tapondopili mawa sendangi. Olio konopuni pilipuli ‘ulu se sepo kinjilimulu.’ nimbu naa pilipu, ‘Olio alieli sumbi sipu andamili.’ nimbu pilipu molemolomonga ⸤onone aku siku Pulu Yemo olionga mawa sendenge kinia pilimba⸥. \v 19 Ungu se pea ono tondolo mundupu mawa sekerola. Pulu Yemo-kinia ungu ninguli na ono molemelena paa nondopo kelepo wambo kene ‘Pulu Yemone na lipa tapondopili.’ ningu mawa sendangila. \p \v 20-21 ⸤Kiniá Pulu Yemo-kinia ononga mawa sendambo:⸥ ‘Konopu pe nipili taka leko molangi.’ nilimú Pulu Yemone onone senge kinia kanopa peanga pilimba uluma manda senge tondolo paa peangama sipili. Yu olionga Ye-Awili Yesusi kolorumu kinia Pulu Yemone yunga yomboma-kinia ungu konde nimba panjipa mi lierimu ungumu yunga mememone ‘kamu pepa mindi pupili.’ nirimu kinia ‘kelepa ola molopili.’ nirimu Pulu Yemo. Yesusi Karasini olio lipa tapondolemo kene Pulu Yemo yu kanopa peanga pilimba uluma Pulu Yemo yuni olio- kinia sepili. Olionga Ye-Awili Yesusi yu kongi sipisipimanga tapu-ye enge nílimu. Yu alieli kape nimbu imbi ambolopo paka tondamili. Aku sipu semolo kinia peanga. \r 13:22-25 \s1 Pepá Topa Pora Simbando Torumu Ungumu \p \v 22 Ango-keme, ‘nane ono i pepá topo sikiru akumu ungu wallo-kolte mindi tokoro kene akuna sukundu ‘Saa.’ nikiru mele siye naa sepili mimi siku pilku molaa.’ nimbu tondolo mundupu mawa sekero. \p \v 23 Nane ‘ono piliangi.’ nimbu i nikiru: Olionga genu Timoti kiniá ka-ulkana we naa pelemo, yu ultu mundoringi. Yu nondopa na moliona omu liemu olto pea ono molemelena ombolo. \p \v 24 Ono nokolemele yema kinia Pulu Yemonga yomboma pali “Manda molemeleye?” nindangi. \p Kolea Italli yombo ya ⸤molkorona oringi⸥ molemelemane ono Ipuru yombo Karasinga yombo molemelema “Manda molemeleye?” nikimilila. \p \v 25 ⸤Pulu Yemone⸥ ono pali we kondo kolopa molopili molangi. \b \p ⸤Aku pea nikiru.⸥