\id GAL Andelale NT Rob & June Head converted 7-DEC-98 \h GALLESIA \toc1 GALLESIA Pollone GALLESIA Yomboma Pepá Topa Sirimu Bokumu \toc2 GALLESIA \mt1 GALLESIA \mt2 Pollone GALLESIA Yomboma Pepá Topa Sirimu Bokumu \is1 Pollone I Pepá Topa Sirimumunga Ungu-Pulu Mare \ip Ungu-pulu mare inia yakondo gomo 676 molemo. \ip Kolea \bd Gallesia\bd* akumu disiriki ningu poropinji niringila. Pulu Yemonga bokuna semondo nilimúnje, mimi siku naa pilielemele. Pollo \bd Gallesia\bd* pumba andorumu semane mare Lipa Mundorumu Yema 13:16—14:25 mele, 16:6, 18:23 molemo. \ip \bd Gallesia\bd* pepámonga ungu-pulu se i-sipa: U Juda yomboma mindi Yesusinga talapemo moloringi. Aku-sipa na-kolo pe Pollo Juda yombo naa molko yombo-lupama moloringi koleamanga awisili andopa semane peangamo topa sirimu kinia kanu yombo-lupamanga mare Yesusinga talapena sukundu oringi kinia umbuna se wendo orumu. Kanu umbunamo i-sipa: Mosisini Pulu Yemonga ungu-mane sirimuma u Juda yombomane pilku liku seringi mele kanu yombo-lupamane naa pilku seringimunga Juda ye marene ninguli: “Juda yombo naa molemele yombomane Karasinga yomboma kamu molongendo yema kinia kangoma kinia Mosisini ungu-mane sirimu mele pilkuli ononga kangi se kopisiku makaye seko wendo liengi. Mosisini ungu-mane sirimuma pali pilku liku sangila.” niringi. (Ungu se Lipa Mundorumu Yema 15:5 molemo. Akuna 15:1-6 pali kanani. “Mólo.” niringi mele 15:19-21 molemo.) \ip Kanu Juda yema \bd Gallesia poropinjina\bd* andoko Karasinga talapena yombo moloringimando ninguli: “‘Sika.’ ningu kuru mondolemele ulu akumuni mindi ono naa lipa tapondomba. Mosisini ungu-mane sirimuma pilku liku sangila.” niringi-na-kolo Pollone nimbale: “Paa mólo!” nirimu. “Yesusi Karasi yu ‘Sika.’ nimbu kuru mondolemolo ulumuni mindi Pulu Yemone olio kanopale olionga ulu-pulu-kirima siye kolopa, ‘konopu sumbi nimba peli yomboma’ nimba kanolemo, yu-kinia pea konopu seluna pupili manda kapu sepo molemolo aulkamo akisindilimú. Kanu ulumuni mindi olio molopo kondopo mindi pumulú ulu-pulumu limulú aulkamo akisindilimú. Karasi-mambele kanu aulkamo. Mosisini ungu-mane sirimu akumane olio lipa tapondomba ulu se naa pelemo.” nimba i pepámo ono topa sirimu. Ungu akumunga ungu-pulu tondolo se \bd Gallesia\bd* 2:16 molemo. \ip Boku \bd Romo kinia Gallesiatolo\bd* ungu tondolo awisili selu-sipa. Ungu-pulu mare bokumunga pealemekondo “26. lo”, “18. katim skin”, “31.3. pikinini bilong God”, “45. stretpela man”, “2. arapela lain” molemo kanani. Ya ungu-pulumu pora nikimu. \c 1 \mr Kolomongo-Awili 1-2 \ms1 Pulu Yemone Yuyu Pollo Nimba Taltopa “Karasinga Kongonomo Sende-Pu.” Nimba Lipa Mundorumu Ungu Se \r 1:1-5 \s1 Pollone I Pepámo Tombando U-Pulu-Pulu Torumu Ungumu \p \v 1 Na Pollo, Yesusini “Nanga kongonomo sende-pu.” nimba lipa mundorumu ye se. ⸤Mana-⸥yombomane ‘Aku kongonomo se-pu.’ ningu na ningu naa taltoringi. ⸤Mana-⸥ye sene “Nanga kongonomo sende-pu.” nimba lipa naala mundorumu. Yesusi Karasi kinia Karasi kolorumu kinia topa makisinderimu Lapa Pulu Yemo-tolone mindi na “Olonga kongonomo sende-pu.” ningu liku mundoringili. \p \v 2 Nane ono Karasinga yombo talapemo kolea Gallesia ⸤poropinji⸥ taonomanga maku toko molemele yomboma i pepámo topo sikiru. ⸤Na kinia pea kongonomo kopu sepo selemolo⸥ genupili pea molopole i pepámo topo sikiru. \p \v 3 Olionga Lapa Pulu Yemo kinia Ye-Awili Yesusi Karasitolone ono we kondo kolko, ‘Ono konopu pe nipili taka leko molangi.’ niengili. \v 4 Kanu Ye-Awili Yesusi Karasi yuni yuyu ‘Olio lipu tapondambo. Olionga ulu-pulu-kirima mania pupili. Olio, mana-yomboma ulu-pulu-kirimanga sukundu naa molangi lipu tapondopo wendo liembo kene ononga nimbu kolondambo.’ nimba kolondorumu yemo. Aku serimumu Lapa Pulu Yemone ‘Sani.’ nirimu mele pilipa lipa sembando aku serimu. \v 5 Kanu Lapa Pulu Yemonga imbimu kamu alieli-alieli ola molopa mindi pulimú. Aku sipa sika sepili. \r 1:6-10 \s1 Semane Peanga Selu Mindi Pelemo Ungumu \p \v 6 Karasini ono we kondo kolopale ononga nimba senderimumunga Pulu Yemone “Ono nanga yomboma molangi waa.” nirimu mele ono pilku liltingi mele nondoko konopu topele toko, ⸤ye marene⸥ “Semane peangamo topo sikimulu mele piliangi.” nilimili semane se lupa pilku molemelemonga na ono-kinia konopu kiri panjipu konopu awisili kimbu sipu molio. \v 7 Aku-sipa na-kolo kanu semanemo sika semane peangamo mólo. ⸤Semane peanga se lupa paa naa pelemo!⸥ Ye marene ono seko sembambu siku “Karasinga semane peangamo topo sikimulu.” ningu ungu mare lupa topele-mapele toko Karasinga semane peangamo seko kinjingí sekemele. \v 8 Aku-sipa na-kolo olione kepe, mulu-koleana molemo angello sene kepe, semane peanga se lupa topo sipu, olione ono u-pulu-pulu topo sirimulu semane peangamo mindi naa tomulu liemu ⸤aku sipa kolo tomba yemo⸥ Pulu Yemone ‘Yu alieli mindili nomba molopili.’ nimba ⸤kolea-kirina lipa⸥ mundopili. \v 9 U nane ya nindu mele kiniá kelepo nikiru: U semane peangamo ‘Sika.’ ningu pilku liltingi kanumu yombo sene naa topa sipa, “Semane peangamo tokoro.” nimba semane se lupa topa simu liemu ⸤Pulu Yemone⸥ ‘Yu alieli mindili nomba molopili.’ nimba ⸤kolea-kirina lipa⸥ mundopili. \p \v 10 Kiniá nane ya ungu nikirumu ‘Yombomane na kape ningu ‘ye peangamo.’ niengi.’ nimbu nikiru molo ‘Pulu Yemone na kape nimba ‘ye peangamo.’ nipili.’ nimbu nikiruye? Molo ‘Yombomane pilkuli konopu siengi.’ nimbu semane peangamo topo siliuye? Nane ‘Yomboma konopu siengi.’ nimbu unguma selkanje na Karasinga kongono sendeli kendemande ye se naa molka. \r 1:11-24 \s1 Pulu Yemone ‘Pollo Kongono Andopa Sepili.’ Nimba, Nimba Taltorumu Mele Semanemo \p \v 11 Nanga ⸤Karasi pilieli⸥ genupilima, nane semane peanga ono topo sirindu kanumu ⸤mana-⸥yombo sene konopumuni pilipale na nimba sirimu semane se mólo. ‘Akumu paa piliangi.’ nimbu nikiru. \v 12 Kanu semane peangamo ⸤mana-⸥yombo sene na topa sirimu-na pilipu lipu andopo naa topo sirindu. Kanu semanemo yombo sene na mane naa sirimula. Paa mólo. Yesusi Karasini ‘Kanu semanemo Pollo piliepili.’ nimba na semane peanga akumu lipa ora sirimu-na pilipu liltindu. \p \v 13 ⸤Na u ‘Karasinga semanemo ungu sika se paa mólo.’ nimbu pilipu paa konopu lupa pepili molorundumunga Karasini yuyu na naa lipa ora silkanje paa pilipu naa lilka.⸥ Na u molorundu mele ono semanemo pilieringi. Na u Juda yombomanga ungu-manema paa pilipu sepo molopo, ono Pulu Yemo kape ningu popo toringi mele nane aku sipu sepo molopole, Karasinga yombo Pulu Yemonga talapena moloringima paa tondolo mundupu mindili lipu sipu, ‘Yomboma pali Karasinga ungumu kamu munduku keleangi. Yunga talapemo kamu pora nimba mania pupili.’ nimbu aku serindu. \v 14 Na-kinia selu-wele meringi Juda yemanga awisili topo akilendepo, nane Juda yombomanga ulu-puluma paa olandopa pilipu sepo molopo, olionga anda-kolepalimanga ungu-manema paa tondolo mundupu pilipu lipu, ‘Yomboma pilku liku seko molko, kanu ungu-manema paa munduku naa keleangi.’ nimbu ungu-manema paa mimi sipu nokorundu. \v 15 Aku-sipa na-kolo na u naa meangi Pulu Yemone na we kondo kolopa ⸤‘yunga yemo molambo.’ nimba,⸥ nimba taltorumu, kanu Pulu Yemone yuyu sembá mele konopumuni pilipale \v 16 ‘Nane yunga Malo kanopo imbi siembo.’ nimba lipa ora sirimu. ‘Juda yombo naa molko yombo-lupa molemelena na andopo yunga semane peangamo topo siembo.’ nimba yunga Malo na lipa ora sirimu. ⸤Konopu topele topo Karasinga ye se molopole⸥ nane ⸤mana-⸥yombo sendo “Na nambi sembonje? Semane peangamo piliambo na toko si.” naa nirindu. \v 17 Na u aku sipu naa molambo Yesusini u kumbi lepa “Nanga kongonomo sende-paa.” nimba lipa mundorumu yema kolea-awili Jerusalleme moloringina naala purundu. ⸤‘Pulu Yemone na mane sipili.’ nimbu⸥ sumbi sipu kolea Arepia pumbu akuna wale mare molorundu. Pe kelepo kolea-awili Damasikasindu yando ⸤ombo ungu-mane sipu⸥ molorundu. \p \v 18 Kanu-kinia ⸤Pulu Yemone yunga Malo na u lipa ora sipili pe⸥ kalia-ingi yopoko omba purumu kinia ‘Na Pita kanopo imbi siembo.’ nimbu Jerusalleme pumbu, yu kinia pea koro talo molorundu. \v 19 Yesusini “Nanga kongonomo sende-paa.” nimba lipa mundorumu yemanga se pea naa kanorundu. Ye-Awilimunga genu Jemisi mindi kanorundu. \v 20 Nane i semane pepána topo sikirumu kolo naa tokoro. Pulu Yemo kanopa molopili mi lepo ono nimbu sikiru akumu paa sika nimbu sikiru. \v 21 Pe na kolea Siria kinia Sillisia poropinjitolonga andorundu. \v 22 Kolea Judia disiriki sukundu kolea wemanga Karasinga yombo talapemane na naa kanoringi. \v 23 Serindu mele semanemo mindi u pilieringi. Akumu i-sipa: “Olio ⸤Karasinga yomboma⸥ andopa mindili lipa sirimu ye kanumuni semane peangamo u ‘Kamu mania pupili.’ nirimu semane peanga kanumu kiniá yuni andopa topa silimú.” ningu yombomane semane toko siringimu mindi pilieringi. \v 24 Pe Pulu Yemone na-kinia serimu mele pilkuli Pulu Yemo kape ningu imbi ambolko paka tondoringi. \c 2 \r 2:1-10 \s1 Yesusini Kumbi Lepa “Nanga Kongonomo Sende-Paa.” Nimba Lipa Mundorumu Yemane Pollo Kongono Serimu Mele “Sepili.” Ningu Ono Yu-Kinia Konopu Seluna Pupili Manda Sere Leko Moloringi Semanemo (1:11 pulu polko kanani) \p \v 1 Pe kalia-ingi tene-po omba purumu kinia na kelepo ⸤wale talo-sipu⸥ Jerusalleme purundu. Banapas kinia pea purumbulu. Taitasi nane lipu merindu, pea purumulula. \v 2 Aku-sipa na-kolo ⸤Karasinga yombo Jerusalleme moloringima nokoringi yemane nando “Ou.” niringi-kulu pilipu naa purundu. Pulu Yemone ‘Na pambo.’ nimba⸥ lipa ora sirimu-na purundu. Pumbuli nane Juda yomboma naa molko yombo-lupama moloringi koleamanga andopo semane peanga topo sirindumu nimbu sirindu. Aku-na-kolo ‘Nane andopo yomboma lipa tapondoli kongonomo selio mele kinia, u kongono serindu mele kinia, kamu mania naa pupili.’ nimbu Karasinga yombo talapemo nokoringi yema kanopo imbi sipu, we-yomboma naa molangi kanu yema onono senga molangi semane peanga andopo topo sirindumu nimbu sirindu. \v 3 ⸤Sika Karasinga Juda ye marene pilkuli, “Juda yombo naa molko yombo-lupa molemelemanga yema Karasinga yema kamu molongendo ononga kangi se kopisangi.” niringi⸥-na-kolo Taitasi na-kinia molorumbulu yemo yu sika Giriki yemo-na-kolo kanu ye awilimane “Yunga kangi se kopisindamili.” ningu ta naa niringi. \v 4 ⸤Kangi kopiseli ungu se wendo naa olka-na-kolo⸥ ye kolo toli mare onone oliondo ‘Ononga genupilima.’ ningu Karasinga talapena kiyongo ningu oringi. ‘Olio Karasi Yesusinga yomboma molemolomonga Mosisini ungu-mane sirimumane olio naa nokolemo. Kanuma naa pilipu lipu ka-ulkana mele naa molopo we molomolo kinia manda.’ nimbu molorumulu mele kanu kolo toli yemane ‘Kanamili.’ ningu oringi. ‘Mosisini ungu-mane sirimuma pilku limili yombomane mindi Pulu Yemone kanopa ‘yombo sumbi nilima’ nimba kanolemo mele piliangi.’ ningu ⸤kanu kolo toli yema Karasinga yombo talapena⸥ oringi, na-kolo ‘Aku seringimunga ‘Mosisini ungu-mane sirimumane olio ka sipili, molko kinjangi.’ ningu oringi.’ konopu lekero. \v 5 ⸤‘Yombo-lupamanga yemanga kangi se kopisangi.’ sika niringi⸥-na-kolo ononga niringi ungumu paa naa pilipu liltimulu. ⸤‘Mosisini u ungu-mane sirimumane kanga-kolte kepe olio Karasinga yomboma naa nokolemo⸥. Semane peangamo mindi ungu sikamo, akumuni mindi ono nokopili, akumu mindi ono-kinia pepili.’ nimbu “Paa mólo!” nirindu. \p \v 6 ⸤Jerusalleme Karasinga yombomane⸥ “Olionga ye awilima” niringi kanu yema ‘Ono sika imbi molemo molo naa molemonje, akumu unguri mólo.’ konopu lekero. Pulu Yemone kangikundu kanopa ‘Yombo-kamakoma’ nimba ‘imbi naa mololima’ nimba yomboma apurupa naa kanolemo. Kanu yemane na ungu nimbu siliumunga ungu lipa tapondomba ungu se lupa naa niringi. \v 7 Paa mólo! Pulu Yemone Pitando “Juda yomboma semane peangamo pungu toko si.” nirimu mele aku sipala nando “Semane peangamo Juda yomboma naa molemele yombo-lupama pungu toko si.” nirimu mele kanokole ⸤“I-siku ni. I-siku naa ni.” ningu ungu se olandopa naa niringi.⸥ \v 8 Yesusini Pitando “Juda yomboma molongena nanga kongonomo sende-pu.” nimba lipa mundorumu kinia Pulu Yemone yu tondolo sipa lipa tapondopa molopili kanu kongonomo senderimu kanu mele Yesusini nando “Juda yomboma naa molemele yombo-lupama molongena nanga kongonomo sende-pu.” nirimu kinia Pulu Yemone na tondolo sipa lipa tapondopa molopili kanu kongonomo andopo serindu mele kanokole, \v 9 Jemisi keme, Pita keme, Jono keme, ⸤Jerusalleme⸥ yombomane “Onone olio nokolemele ye awilima.” niringi kanu yemane Pulu Yemone na i kongonomo paa sirimu mele kanokole, ⸤‘Sika kongono selu-sipu selemolo lémo.’ ningu⸥ Banapas kinia olto ‘Ononga kandi genutolo mele molangili.’ ningu ki liltingi. Ono kinia olto kinia olione ungu se nimbu panjipuli, “Banapas kinia oltone yombo-lupama lipu tapondopo Pulu Yemonga kongonomo sambili. Onone Juda yomboma liku tapondoko Pulu Yemonga kongonomo sangi.” nirimulu. \v 10 Ungu selu mindi “Tondolo munduku sangili.” niringi. “Karasinga yombo ⸤Jerusalleme⸥ talapena sukundu yombo koropa pupili molemelema liku tapondangili.” niringi. Kanu kongonomo na koronga-u sembondo konopu sirindu yandopa kiniá kepe tondolo mundupu kanu kongonomo selio. \r 2:11-21 \s1 Pitane Sepa Kinjerimu Mele Pollone Yu Iri Topa Nimba Para Sirimu Semanemo \p \v 11 ⸤Jerusalleme ye awilimane nando “Seleno mele papu seleno. We seko molani.” niringi⸥-na-kolo pe ⸤na⸥ kolea-awili Andiyoko ⸤pumbu molambo⸥ Pita orumu kinia yuni ulu se serimumu paa sepa kinjerimumunga ⸤kanopole⸥ yu molorumuna pumbu, sepa kinjerimu mele sumbi sipu nimbu para sipu iri torundu. \v 12 Jemisini ⸤“Andiyoko paa.” nimba⸥ lipa mundorumu yema u naa wangi Pita Juda yomboma naa molemele yombo-lupama kinia pea andoko kopu seko kere-langi noringi. Aku-sipa na-kolo pe Jemisini lipa mundorumu ye kanuma oringi kinia ‘Ye-lupa Karasinga ye molemelema kangi se kopisangi.’ niringi yema pipili kolopa, ‘Sekero mele naa kanangi.’ nimba ⸤Pita⸥ yombo-lupama kinia andopa kere-langi norumu mele mundupa kelepa yuyu molorumu. \v 13 Kanu-kinia Pitane ‘Manda sembó.’ nimba konopumuni pilipale kanu yema naa ongo molangi serimu mele pe oringi kinia mundupa kelepa ‘Okomele yema kinia konopu seluna pupili molemolo.’ nimba topele-mapele topa ulu kolo toli se serimu mele ⸤Andiyoko⸥ Juda yombo ⸤Karasinga yombo moloringima⸥ kanokole ono kepe Pitane topele-mapele topa kolo toli ulumu serimu mele aku siku manda manjiku seringila. Pe onone topele-mapele toko kolo toli ulumu seringi mele Banapasini kanopale ‘U lawa sendu lepomo. Ono sekemele mele seko kondokomele. Na aku sipu sambo.’ nimba yuni kepe aku sipa lawa serimu. \p \v 14 Kanu-kinia onone semane peangamonga ungu sikamone ‘Sangi.’ nilimú mele sumbi siku naa seko lawa seringi mele kanopole, ono pali kanoko pilku molangi nane Pitando nimbuli: “Nu Juda ye se na-kolo Juda yombomane ⸤kere-langi nongendo ungu-manema pilkuli⸥ selemele mele naa seko, Juda yombo naa molko yombo-lupa molemelemane selemele mele seleno, akumunga nuni yombo-lupamando “Juda yombomane ⸤ungu-manema⸥ pilku selemele mele aku siku manda manjiku sangi.” ningu nambi semu-na mane silinuye?” ⸤nirindu.⸥ \mr 2:15—4:31 \ms1 “Karasi Yesusi Mindi Olionga Lipa Tapondolimu.” Ningu Kuru Mondolemele Yomboma Mindi Pulu Yemone ‘ “Ulu-Pulu-Kiri Se Naa Peli Yombo Sumbi Nilima’ Nimbu Kanokoro.” Nilimú Ungu Se \r 2:15-21 \s1 ‘Yesusi Sika.’ Ningu Kuru Mondolemele Yomboma Mindi Pulu Yemone Kanopa ‘Yombo Sumbi Nilima’ Nimba Kanolemo Ungu Se (2:11-21 pali kanani) \p \v 15 “Juda yombo naa molko yombo-lupa molemelemando Juda yombomane ‘ulu-pulu-kiri seli yomboma.’ nilimili kanu yomboma olio Juda yomboma mólo; Juda yombomane olio meringimunga olio Juda yomboma molemolo kanuma ⸤Karasinga yomboma molopole ungu talo pilielemolo mele i-sipa: Se:⸥ \v 16 ‘Mosisini ungu-mane sirimuma yombomane mimi siku pilku liku selemelemonga Pulu Yemone ono kanopale ononga ulu-pulu-kirima siye naa kolopa, ‘konopu sumbi nimba peli yomboma’ nimba naa kanolemo.’ nimbu pilielemolo. ⸤Se:⸥ ‘Yombomane ‘Yesusi Karasi sika.’ ningu kuru mondolemele yomboma mindi aku siku selemelemonga Pulu Yemone ono kanopale ononga ulu-pulu-kirima siye kolopa, ‘konopu sumbi nimba peli yomboma’ nimba kanolemo.’ nimbu pilielemolola. Aku ungutolo pilipuli ‘Mosisini ungu-mane sirimumane olio ⸤Juda yomboma⸥ kepe manda naa lipa tapondomba.’ nimbu pilipuli, ‘Pulu Yemone olio kanopa olionga ulu-pulu-kirima siye kolopa, ‘konopu sumbi nimba peli yomboma’ nimba kanopili.’ nimbu ‘Yesusi Karasi ⸤molopa serimu mele⸥ sika.’ nimbu kuru mondorumulu. ‘Mosisini ungu-mane sirimuma mimi siku pilku liku selemele yombomanga paa selu kepe aku sipa sembamonga Pulu Yemone yu kanopale yunga ulu-pulu-kirima siye naa kolopa, ‘konopu sumbi nimba peli yombomo’ paa naa nimba kanomba.’ nimbu pilipuli ‘Yesusi Karasi yu-mambele Pulu Yemone olio-kinia aku sipa sembá aulkamo.’ nimbu kuru mondolemolo. \p \v 17 “Aku liemu, olio Juda yombo marene ‘ ‘Pulu Yemone olio kanopa olionga ulu-pulu-kirima siye kolopa, ‘konopu sumbi nimba peli yomboma’ nimba kanopili.’ kene ‘Yesusi Karasi manjipa manda sendemba.’ nimbu kuru mondamili.’ nilimulu kanu ulumuni olio i-sipa mele lipa ora silimú: ⸤Olione “Juda yombo naa molko yombo-lupa molemelema ulu-pulu-kiri seli yomboma molemele.” nilimulu mele⸥ olio kepe ⸤‘Mosisini ungu-mane sirimumane olio manda naa lipa tapondolemo. Karasini mindi olio manda lipa tapondomba.’ nimbu pilipu Mosisini ungu-mane sirimuma mundupu kelielemolomonga aku sipa⸥ ulu-pulu-kiri seli yomboma molemolo mele lipa ora silimú, mona lemó. Aku liemu olio ⸤Juda yomboma⸥ ulu-pulu-kiri seli yomboma molemolo mele aku sipa lipa ora silimú mona lemómonga ‘Karasini “Ulu-pulu-kirima sangi.” nilimú lepomo.’ nimbu pilielemolo kinia peangaye? Paa mólo! ⸤Karasini aku sipa paa naa nilimú.⸥ \v 18 Nane u pilipuli, ‘Mosisini ungu-mane sirimumane na naa lipa tapondopa, Pulu Yemone ‘na “mindili nopili.” nimbá ulu-pulu-kiri se naa peli yombo sumbi nili se molemo kanokoro.’ nimbá ulu se manda naa sembá.’ nimbu kuru mondopo Mosisini ungu-mane sirimuma mundupu kelierindu akumu pe kelepo ‘Mosisini ungu-mane sirimumane na manda lipa tapondopa Pulu Yemone na ‘yombo sumbi nili se.’ nimbá ulu-pulumu pelemo.’ nimbu kelepo Mosisini ungu-mane sirimuma ambolopo pilipu lipu selkanje aku selka ulumuni ‘Na Mosisini ungu-mane sirimuma u mundupu kelierindu kinia sepo kinjerindu.’ nimba lipa ora silka. \v 19 ⸤Aku nikirumunga ungu-pulu se i-sipala:⸥ ⸤Yombo se kololemo kinia yu nokolemo ulu-puluma mundupa kelielemo, kanu ulu-pulumane yu kololemomonga kelepa naa nokolemo aku sipa mele⸥ Mosisini ungu-mane sirimumane na nokorumu kinia mimi sipu pilipu lipu naa serindumunga ungu-mane kanumane Pulu Yemone na ‘ulu-pulu-kiri naa peli ye sumbi nílimu’ nimba kanombamonga ulu-pulumu na manda naa sirimumunga kanu ungu-manema na mundupu kelepo kanu ungu-manema kinia ye kololimu mele molorundu. Pe kiniá kanu ungu-manema kinia kololi yemo moliomonga Pulu Yemone kanopa peanga pilielemo uluma sembondo konde molio. \v 20 Karasi unju-perana ⸤uku toko panjeringi kolorumu kinia⸥ na kinia pea uku toko panjeringi kolorumbulu. Akumunga, kiniá na nanu we konde naa molio. Karasi na-kinia kopu sepa molemomonga yunga konde mololi ulumu na-kinia pelemo. Akumunga, kangikundu uluma sepo molio mele ‘Pulu Yemonga Malo yu sika.’ nimbu kuru mondopole aku sipu kangikundu unguma sepo molio. ‘Pulu Yemonga Malo’ nikiru yemo yu na konopu mondopa nanga nimba kolali sepa kolondorumu yemo. \v 21 ‘Pulu Yemone yomboma we kondo kololemo ulumu unguri mólo.’ naa nimbu, mundupu naa kelielio. Mosisini ungu-mane sirimumane Pulu Yemone olio ‘yombo sumbi nilima’ nimba kanomba ulu-pulumu manda silkanje Karasi we kolka. Yu kolorumu ulumuni unguri naa selka.” ⸤nimbu Pitando nirindu.⸥ \c 3 \r 3:1-14 \s1 Mosisini Ungu-Mane Sirimuma Pilku Liku Selemele Ulumu Kinia, ‘Karasini Sika Olionga Nimba Senderimu.’ Nimbu Kuru Mondolemolo Ulumu Kinia, Kanutolonga Ungu Se (2:14 pulu polko kanani) \p \v 1 Ono ⸤Karasinga yombo⸥ Gallesia molemele amu tolima, nane u Yesusi Karasi unju-perana uku toko panjeringi kolorumu mele nimbu sirindu kinia ono paa pilieringi yomboma, ono yombo nawene konopuma sepa sembambu sipa peke tondorumuye? \v 2 Nane ono ungu paa selumu mangilipu piliambo: Mini Kake Sélimu ⸤aulka nambolkarenga⸥ liltingiye? ⸤Mosisini⸥ ungu-mane sirimuma pilku liku sengena panjiku seringimunga Mini Kake Sélimu liltingi, molo ⸤semane peanga topo sirindumu⸥ pilkuli ‘Sika.’ ningu kuru mondoringimunga liltingiye? \v 3 Ono ⸤nambolka unguri pilkuli⸥ aku siku amu tolemeleye? U-pulu-pulu ⸤‘Karasinga yomboma molamili. Pulu Yemone olio kanopa peanga piliepili.’⸥ ninguli Mini Kake Sélimu liltingi kanumu, pe kiniá ⸤konopu topele toko⸥ onono ononga engemane ‘⸤Mosisini ungu-mane sirimuma pilipu lipu sepole⸥ aku sipu molamili.’ ningu pilielemeleye? \v 4 ⸤‘Karasi sika.’ ningu kuru mondoringi kinia⸥ ulu ⸤peanga aku sipa⸥ mare ono-kinia wendo orumu akuma we wendo orumuye? ‘Uluma we wendo orumu. ⸤Wendo orumu kinia ‘Mosisini ungu-mane sirimumane olio naa lipa tapondolemo.’ ningu naa piliengi⸥ liemu paa kiri.’ konopu lekero. \v 5 ⸤Mosisini⸥ ungu-mane sirimuma pilku liku selemelemonga Pulu Yemone yunga Minimu ono sipa, ono molemelena ulu-tondoloma selemonje, molo ⸤semane peangamo⸥ pilkuli ‘Sika.’ ningu kuru mondoringimunga aku selemoye? \p \v 6 Eporayamondo ⸤Pulu Yemonga bokuna nimba molemo mele⸥ pilku piliaa: \q1 “Pulu Yemone yu-kinia “Sembó.” \q2 nirimu mele Eporayamone ‘Sika sembá.’ nimba \q3 kuru mondorumumunga kanopale \q1 Pulu Yemone “Yu ye sumbi nílimu.” nimba kanorumu.” \m nimba molemo. \v 7 Akumunga, ‘⸤‘Semane peangamo sika.’ ningu⸥ kuru mondolemele yomboma Eporayamonga bolangoma molemele.’ ningu piliaa. \v 8 Pe wendo ombá mele Pulu Yemonga bokuna u molorumu. Pe Juda yombo naa molko yombo-lupamane ‘Sika.’ ningu kuru mondongemonga Pulu Yemone ono kanopale ‘Ononga ulu-pulu-kirima siye kolopo, ‘Konopu sumbi nimba pepili molemele yomboma.’ nimbu kanombo.’ nimbá mele Pulu Yemone u Eporayamondo semane peangamo pemba mele topa sipa nimbale: \q1 ‘ “Nuni kalko lini ye sene sembamonga \q2 mana-yomboma pali molko kondonge.” nirimu.’ \m nimba molemo. \v 9 ⸤Pulu Yemone aku sipa Eporayamondo nimba panjerimu⸥munga yuni ⸤‘Pulu Yemo sika.’ nimba⸥ kuru mondorumu ye Eporayamo sewi anjipa sepa kondorumu kinia yandopa yandopa ⸤‘Pulu Yemo sika.’ ningu⸥ kuru mondolemele yomboma kepe Eporayamo kinia pea sewi anjipa sepa kondolemóla. \p \v 10 ‘⸤Mosisini⸥ ungu-mane sirimuma pilipu lipu sengena panjipu semolo kinia ⸤Pulu Yemone olio ‘ulu-pulu-kiri naa peli yombo sumbi nilima’ nimba kanomba.’⸥ ningu kuru mondolemele yomboma Pulu Yemone ‘Molko kinjangi.’ nimbá. Pulu Yemone aku nimbámonga ungu se pilipuli aku nikiru akumu Pulu Yemonga bokuna molemo. Akumu i-sipa: \q1 ‘Ungu-manema molemo boku ⸤Mosisini torumu⸥munga \q2 ungu-mane paa pali alieli pilku liku \q3 sengena panjiku naa senge yomboma \q1 Pulu Yemone ‘Molko kinjangi.’ nimbá.’ \m nimba molemo kanumu. \v 11 ⸤Pulu Yemonga bokumuni nimbale:⸥ \q1 ‘⸤Pulu Yemo ‘sika.’ ningu⸥ \q2 kuru mondonge yomboma mindi \q3 Pulu Yemone kanopa ‘Yombo sumbi nilima.’ \q4 nimba kanomba yombo kanuma mindi \q4 konde molko kondoko mindi pungí.’ \m nimba molemo mele pilipuli ⸤Mosisini⸥ ungu-mane sirimuma pilku liku senge yomboma Pulu Yemone kanopa ononga ulu-pulu-kirima siye kolopa, ‘konopu sumbi nimba peli yomboma molemele.’ nimba kanomba aulka se paa naa lemó mele paa sumbi sipu pilielemolo. \v 12 ⸤Mosisini⸥ ungu-mane sirimumane ⸤‘olio lipa tapondomba.’ ningu,⸥ kála seko lombolko senge ulumu kinia, ⸤‘Karasini olio lipa tapondomba.’ ningu⸥ kuru mondonge ulumu-tolo waltikele liku sere leko manda naa senge. Paa manda mólo! ⸤Mosisini ungu-mane sirimuma sengemonga ungu se Pulu Yemonga bokumuni nimbale:⸥ \q1 ‘Ungu-manema paa pali \q2 alieli mimi siku pilku liku sengena panjiku \q3 senge yomboma mindi aku sengemonga \q4 molko kondoko mindi pungí. \q1 ⸤Ungu-mane mare waltikele kepe \q2 munduku kelko naa senge kinia \q3 manda molko kondoko mindi naa pungí.⸥’ \m nimba molemo kanumu. \p \v 13 ⸤Pulu Yemone⸥ Karasi ‘Molopa kinjepili.’ nirimu-na yu sika molopa kinjerimu aku ulumuni, Karasi yuni olio ⸤Juda yomboma⸥ ungu-manemane ‘Molko kinjangi.’ nilimú aulkana wendo linderimu. ⸤Pulu Yemone Karasi sepa kinjerimumunga ungu-pulu se Pulu Yemonga bokumuni nimbale:⸥ \q1 ‘Yombo unjuna ola ‘Kolangi.’ ningu \q2 uku toko panjilimili yomboma \q1 ⸤Pulu Yemone⸥ ‘Molko kinjangi.’ nimbá.’ \m bokuna nimba molemo akumunga Karasi yu unjuna uku toko panjeringimunga Pulu Yemone Yesusi ‘Molko kinjani.’ nirimula. \v 14 ‘Pulu Yemone Eporayamondo ⸤‘Nuni kalko lini ye sene sembamonga mana-yomboma pali molko kondonge.’ nimba,⸥ nimba panjerimu ungu peangamo Karasi Yesusini ulu se sendembamonga Juda yombo naa molko yombo-lupama kinia pepili.’ nimba ⸤Pulu Yemone u⸥ olio kolea kirina molopo kinjipu mindi pulimolá aulkana wendo linderimu. ‘Mini Kake Sélimu liengi simbú.’ nimba, nimba panjerimu akumu ‘⸤‘Karasini senderimumu olionga nimba lipa tapondombando senderimu.’ ningu⸥ kuru mondonge yombomane paa liengi!’ nimba ⸤Pulu Yemone⸥ aku sipa nirimu. \r 3:15-26 \s1 Mosisini Pulu Yemonga Ungu-Mane Sirimumane Pulu Yemone “Sembó.” Nimba, Nimba Panjerimumu Manda Topa Mania Naa Mundumba Ungu Se (2:14 pulu polko kanani) \p \v 15 Ango-keme, ⸤‘Ungu se mane simbumu sumbi siku piliangi.’ nimbu⸥ ya mana-yombomane ulu se selemele mele onone pilielemelemo nimbu siembo. Yombo talone “I-sipu i-sipu sambili.” ningu anju yando ungu se ningu panjilimbili kinia pe kanu ningu panjilimbili ungumunga yombo sene ungu se wendo naa limú, yombo sene ungu se sukundu naa mundulimú. Sika aku ungumu mana-yombotolone mindi ningu panjilimbili-na-kolo pe kanu ungumu yombotolonga sene topele naa tolemo. Ungumu ningu panjilimbili mele aku sipa we pelemo. ⸤Akumu manda manjipa, Pulu Yemone Eporayamo-kinia serimu mele lipa ora silimú.⸥ \v 16 Pulu Yemonga bokumuni nilimú mele i-sipa: “Pulu Yemone “Sembó.” nimba, nimba panjerimu ungumu ⸤olio Juda yombomanga anda-kolepa⸥ Eporayamo kinia yuni kalopa limbamo kinia olondo nimba, nimba panjerimu.” nilimú. “⸤Ye⸥ kalopa limbamo.” nilimú kanumu ⸤ye⸥ selumundu mindi nilimú. “Nuni kalko linimu.” nilimú. “Nuni kalko linima.” naa nilimú. Yombo awisilindu naa nilimú, selumundu mindi nilimú. Aku ⸤ye⸥ selu kanumu ⸤Pulu Yemone nimba taltorumu ye nokoli⸥ Karasimu. \p \v 17 I ungu nikirumunga pulumu i-sipa: ⸤Pulu Yemone “Aku sení kinia nane i-sipu i-sipu sembó.” nimba,⸥ nimba panjipa mi lierimu kanu ungumu yu koronga kumbi lepa wendo omba perimu. Kanu ungumu u we pepili pe kalia-ingi po anderete kelepa teti omba purumu kinia ⸤Mosisini⸥ ungu-mane sirimuma wendo orumu. ⸤Kanu ungu-manema sika pe akilepa wendo orumu-na-kolo⸥ Mosisini ungu-mane sirimumane Pulu Yemone u nimba panjipa mi lierimu ungumu manda naa topa mania mundumba, Pulu Yemone u nimba panjerimu ungumu we pemba mindi pelemo, ungu akumunga kongonomo mania manda naa pumbá. \v 18 Yomboma Pulu Yemone “We simbú.” nirimu mélemo lingíndu Mosisini ungu-mane sirimuma pilku liku sekole kanu mélemo limolanje Pulu Yemone ⸤“We simbú.” nimba,⸥ nimba panjerimu ungumu ‘Sika.’ ningu kuru mondokole manda naa limola. Aku-sipa na-kolo Pulu Yemone Eporayamondo “We simbú.” nirimu mélemo ungu nimba panjerimu ungumuni mindi aku mélemo yu we simbando yuyu pilipale nimba taltorumu. ⸤Eporayamone ulu se serimu-na kanopa peanga pilipale Pulu Yemone “Simbu.” naa nirimu. Yuni yuyu pilipale aku sipa nimba panjerimu.⸥ \p \v 19 ⸤Pulu Yemone “We simbú.” nirimu mélemo simbando yuni u nimba panjerimu ungumu pilipale simba⸥ liemu Mosisini ungu-mane pe sirimuma nambi semu-na sirimuye? Kanu ungu-manemane nambi selemoye? Aku, “Yomboma ulu-pulu-kirima selemele mele piliangi lipu ora siembo.” nimbale Pulu Yemone ⸤“I-siku saa. I-siku naa saa.” nimba⸥ kanu ungu-manema sirimu. ⸤Pulu Yemonga ungu-mane Mosisini yando sirimuma naa pelkanje ulu-pulu-kirima sepole ‘Sepo kinjemulu.’ nimbu naa pilielemolá.⸥ Aku-sipa na-kolo ‘Kanu ungu-manema kamu pepili.’ nimba Pulu Yemone naa sirimu. Eporayamone kalopa limbamondo u nimba panjerimu kanu kalopa limba yemo ‘u naa opili ungu-manemane yomboma nokopili. Yu ombá kinia ungu-manemanga tondolomo mania pupili.’ nimba Pulu Yemone ungu-manema sirimu. Pulu Yemonga ungu-manema mulu-koleana angellomane yando ningu sinderingi, yomboma kinia mulu-koleana angelloma kinia suku-singina ye sene yando linderimu kinia kamu perimu. ⸤Kanu suku-singina yemo yu Mosisi kanumu.⸥ \v 20 Pulu Yemone ungu-manema simbando suku-singina ye sene sinderimu, Pulu Yemone yuyu yombomando sumbi sipa ungu se naa nirimu, na-kolo ye sene yuyu ungu se sumbi sipa nimba panjilimú kinia suku-singina yombo sene unguri naa sendelemo. Pulu Yemo yu ye selu mindi molopa yuni yuyu sumbi sipa Eporayamo-kinia ungu se nimba panjerimu. Yombo sene suku-singina ungu se naa senderimu. \r 3:21-26 \s1 ‘Olio Pe Karasinga Yomboma Molamili.’ Nimba Mosisini Ungu-Mane Sirimumane Olio U Nokopa Mane Sirimu Ungu Se (3:14-26 pali) \p \v 21 Pulu Yemone aku sipa serimu-kulu ⸤Mosisini Pulu Yemonga⸥ ungu-mane ⸤sinderimu ungu⸥ma kinia Pulu Yemone ⸤Eporayamo kinia⸥ nimba panjerimu ungumu kinia anju yando opa-tou mele molembeleye? Paa mólo! ⸤Pulu Yemone konopu talo lepale “Ungu-manemane ono nokopili siembo.” naa nirimu.⸥ Yomboma konde molko mindi puli ulu-pulumu manda simba ungu-mane se pelkanje Pulu Yemone kanu ungu-manema pilku liku selemele ⸤yomboma⸥ kanopa ‘⸤yombo⸥ sumbi nilima’ nimba kanolka. Pe olio aku sipa ungu-mane pelkamo pilipu lipu sepole konopu sumbi nimba pelima molopole yunga kumbi-kerena manda pumbu molemolá. \v 22 Aku-na-kolo aku sipa seli ungu-mane se naa perimu, naa pelemo. Pulu Yemonga bokumuni i-sipa mele nilimú: \q1 “Koleamanga pali yomboma pali ulu-pulu-kirimane \q2 ka silimú, ka-ulkana mele pelemele. \q3 Kowa manda naa pulimili.” \m nilimú. ⸤Pulu Yemonga ungu-manema pelemomonga aku selemo.⸥ ⸤Mosisini ungu-mane sirimumane yomboma nokolemomonga ulu-pulu-kirimane yomboma pali ka silimúmunga pulumu i-sipa:⸥ Pulu Yemo yuni nimba panjerimu mélemo ‘yombomane lingíndu Yesusi Karasini senderimumu ‘Paa sika.’ ningu kuru mondonge yomboma siembo liengi kene ulu-pulu-kirimane yomboma pali ka sipa pepili.’ nirimu. Simba lingí aulka se lupa mólo. \p \v 23 Yesusini olionga nimba senderimu mele ‘Sika.’ nimbu kuru mondomolo aulkamo u wendo naa opili Mosisini ⸤Pulu Yemonga⸥ ungu-mane ⸤sirimu⸥mane olio “Mongo língi kene mindili nangi.” nimbándo ka mele sirimu. Yesusini pe omba olionga nimba senderimu mele ‘Sika.’ nimbu kuru mondolemolo ulumu ulka-ki mele lepa, ungu-mane u perimumanga ka-ulkamonga lloko mele perimu kanumu pe ki lindimbamonga Mosisini u sirimu ungu-manemane aku serimu. \v 24 ⸤I-sipu mele nikiru:⸥ ‘ ‘Pulu Yemone olionga ulu-pulu-kirima siye kolopa, konopu sumbi nimba peli yomboma molemele.’ nimba kanopili.’ ningu ‘Karasini olionga nimba senderimu mele ‘Sika.’ ningu kuru mondangi.’ nimba Karasi u mana naa opili Pulu Yemone ‘Ungu-manemane olio yunga nokondopili.’ nimba, ungu-manema sirimu. \v 25 Aku-sipa na-kolo kiniá olio Karasini senderimu mele ‘Sika.’ nimbu kuru mondopo molomolo aulkamo wendo omba pelemo-na ⸤Pulu Yemonga⸥ ungu-mane u sirimumane olio naa nokolemo. \r 3:26—4:7 \s1 Pulu Yemonga Bolangoma Molemolo Mele Ungu Se \p \v 26-27 Kiniá Karasi Yesusini ⸤pe senderimu mele⸥ ‘Sika ⸤olionga nimba senderimu⸥.’ ningu kuru mondolemele ungumuni ono pali kiniá Pulu Yemonga bolangoma molonge aulkamo akisinderimu-na aku siku molemele. Ono no liltingi kanu ungumuni Karasi kinia ono kinia yombo selumu mele moloringima pali Karasi, ⸤mulu-maminia mele,⸥ pakoringimunga sika Pulu Yemonga bolangoma molemele. \v 28 ⸤Ono pali Karasinga yombo molemelema⸥ Juda yomboma lupa, Juda yombo naa molemele yomboma lupa mólo; kou-mone naa liku we kendemande kongono sendeli yomboma lupa, we molemele yomboma lupa mólola; yema lupa, amboma lupa mólola; kiniá ono pali Yesusi Karasinga yombo talape selumu mindi molemelemonga yombo lupa lupama naa molemele. \v 29 Ono Karasinga yomboma molongi liemu ono Eporayamone kalopa liltimu yomboma molemelela; Pulu Yemone u ⸤Eporayamone kalopa limba yomboma⸥ “Simbu.” nimba, nimba panjerimu mélemo ono pea lingí. \c 4 \r 4:1-7 \s1 Olio Kendemande-Yomboma Mele Molorumulu-Na-Kolo Kiniá Pulu Yemonga Bolangoma Molopo, Yunga Monge-Mélema Limulú Yomboma Molemolomonga Ungu Se (3:26—4:7 pali) \p \v 1 ⸤Bolangoma kinia monge-mélema lingí yomboma kinia⸥ akumando nimbú nikirumu i-sipa: Kango sene yunga lapanga monge-mélema sika limú, aku-na-kolo u yu kanga kinia lapanga kongono kendemande yombo se mele molemo. Lapanga mélema pali sika yunga, aku-na-kolo yu kango kangamo mindi molemo kinia naa limú. \v 2 Lapane ‘pe yu monge-mélema lipili.’ nimba, nimba panjilimú walemo u wendo naa opili “Kangomo kinia mélema kinia nokopili.” nimba, nimba taltolemo yombomanga unguma mindi pilipa molemo. \v 3 Olio aku sipala. Olio bolango kangama molorumulu kinia ungu-manemane mindi ‘Nanga kendemande-yomboma.’ nimba olio nokopa, kangimane ulu-puluma semolo mele mane sirimu. \p \v 4 Aku-sipa na-kolo Pulu Yemone u yuyu konopumuni pilipa nimba taltorumu walemo wendo orumu kinia yuni yunga Malo lipa mana mundorumu akumu ⸤Mosisini⸥ ungu-mane sirimumane nokorumu yombo talapena sukundu ambo sene merimu. \v 5 ‘⸤Mosisini⸥ ungu-mane sirimumane nokolemo yombo kanuma kelepa naa nokopili. Ono we molko, ⸤Mosisini⸥ ungu-mane sirimuma manda naa pilku liku selemelemonga mindili nongo kolonge aulkana wendo ongo, nanga ⸤bolango⸥ma molko nanga monge-mélema liengi.’ nimba yuni yunga Malo ‘Ononga nimba ⸤yunga mememo ondopa⸥ kolali sepa kolondopili.’ nimba mana maniando lipa mundorumu. ‘Malone olionga nimba sendemba ulumuni olio manda molomolo aulkamo akisindepili.’ nimba yu olio mana-yomboma molemolona lipa mundorumu. \p \v 6 Pe Pulu Yemonga bolangoma molemolo-na yuni yunga Malonga Minimu olionga konopumanga sukundu ⸤‘Molopili.’ nimba⸥ lipa mundundorumu. Aku Minimu Pulu Yemondo “Tata. Nanga Lapa.” nilimú Minimu. ⸤Pe olionga konopumanga molopa “Tata; nanga Lapa.” nilimú kinia, pilipuli ‘Olio yunga bolangoma.’ nimbu pilielemolo.⸥ \v 7 Pulu Yemone aku serimu-kulu kiniá mélemane u ono nokorumu kinia kanu mélemanga kendemande-yomboma moloringi mele naa molemele; Pulu Yemonga bolangoma molemele. Pe yunga bolangoma molemele-na yuni “Nanga taltolio mélema ono pe monge-mélema liengi simbú.” nirimu. \r 4:8-20 \s1 Pollone Gallesia Yomboma Kondo Kolopa Konopu Awisili Kimbu Sirimu Ungu Se \p \v 8 U Pulu Yemo naa pilku yunga yomboma naa molkole niringimuni, Pulu Yemo naa molorumu we-mélema ‘olionga pulu yema’ ningu liku anjiku popo toringi mélemanga kendemande kongono paa kála seko senderingi. \v 9 Aku-sipa na-kolo kiniá Pulu Yemo pilku imbi siku yunga yomboma molemele. Aku-sipa na-kolo sika akumu mólo. Nane i-sipu niembo: Pulu Yemone nimbale: “Ono na pilku imbi siku nanga yomboma molangi.” nirimu. Aku liemu kiniá ⸤aku siku⸥ molemele mele nambi semu-na munduku kelko bulu siku, enge naa peli ungu-manema, nambi semu-na kelko pilku molemeleye? ‘Kanu ulumane olio kelepa nokopili. Olio kanu ulumanga kendemande sendeli yomboma kelepo molomolo kinia papu.’ ningu pilielemeleye? \v 10 Juda yombomane koro senga senga wale senga koro molonge walema kinia, oli kondenga ke tomba walema kinia, kalia-ingi kondenga wendo ombá walema kinia, kere-langi nou lemba kinia pulu polko sukundu lingí walema kinia, kanu walema wendo ombá kinia ulu mare pilku senge mele Pulu Yemone ⸤Mosisi nimba sirimu kinia pilipale Isirele yomboma ungu-mane sirimumunga pilku liku selemele⸥ mele ⸤ono Karasinga Gallesia yomboma ‘Pulu Yemone olio kanopa peanga piliepili.’ ningu⸥ pilku liku selemele. \v 11 ⸤Aku siku selemelemonga⸥ ‘Nane ono kála sepo mane sirindu mele we serindunje. Ono-kinia kongono serindumu we mania pumbá. Na ono mane sirindu unguma munduku kelko u pilku seringi mele kelko pilku senge kinia kiri.’ nimbu na paa mini-wale mundukuru. \p \v 12 Ango-keme, nane ono paa tondolo mundupu mawa sepole, na u ⸤Mosisini ungu-mane sirimuma mundupu kelepo⸥ ono Juda yombo naa molko yombo-lupa moloringimane Mosisini ungu-mane sirimuma naa pilieringi mele molorundu kene kiniá na ⸤Karasinga ungumu pilipu⸥ molio mele ono aku siku pilku molangi. \p ⸤Na ono-kinia molorundu kinia⸥ onone na-kinia unguri seko naa kinjeringi. \v 13 Ono pilielemele, na kuru se torumumunga u kumbi lepo ono moloringina ombo semane peangamo topo sirindu. \v 14 Nanga kangimu enge naa nirimumunga ono umbuna sirindu-na-kolo onone na kanoko kiri pilku bulu naa siku, na munduku naa kelieringi. Pulu Yemone angello se ono molemelena lipa mundulka kinia “Pea molamili ou.” nilimolá mele, molo Karasi Yesusi yu olka kinia “Pea molamili ou.” nilimolá mele na aku siku “Pea molamili ou.” niringi. \v 15 Ou na-kinia konopu siku “Papu onu. Pea molamili ou.” niringi mele kiniá nambi selemoye? Nane paa sika nimbu sikiru: ‘U na ono kinia pea molorumulu kinia ⸤méle paa konopu lakoko mondoringi mélema na silimolá. Nanga mongo se kiri lelkanje ‘Na lipu tapondamili.’ ningu⸥ ononga mongo se akuku na silimolá.’ nimbu sikiru. \v 16 ⸤Aku liemu⸥ nane ono ungu sikama nimbu sikirumunga kiniá na ononga opa-toumu molioye? \p \v 17 ‘Kanu ⸤ye Mosisini ungu-mane sirimuma pilku sangi.’ ningu mane silimili⸥ yemane “Olionga unguma paa piliangi.” ningu tondolo munduku mane silimili-na-kolo aku selemele ulumu ‘Ono lipu tapondamili.’ ningu naa selemele. ‘Ono ⸤na kinia nanga genupilima kinia⸥ kopu seko naa molangi.’ ningu pipi siku, ‘Ono-kinia mindi kopu seko molko ononga unguma mindi konopu kimbu siku pilku liku molangi.’ ningu aku siku tondolo munduku mane silimili. \v 18 Na ono-kinia naa molio kinia ye lupa marene ‘Ono lipu tapondamili.’ ningu tondolo munduku ‘Pulu liepili. Kopu sepo molamili.’ nilimolánje papu. Ye marene aku siku ongo alieli selemolánje papu-na-kolo ye marene ongo ‘Olionga unguma pilku liengi.’ ningu kolo toko tondolo mane silimili akumu kiri. \v 19 Nanga konopu mondolio bolangoma, amboma bolango mengendo mindili nolemele mele ‘Ono Karasi yu-mele molko yunga ungumu mindi pilku liku molangi.’ nimbu na aku sipu kelepo mindili nokoro yemo molopole, \v 20 ‘Na ono-kinia molopole ononga kumbikerema kanopo unguma kerena sumbi sipu nimbu silkanje papu. ⸤Pepá mindi topo mundukurumu laye-kolte manda mólo.⸥’ nimbu molopo, ⸤onone kiniá selemele mele pilipuli⸥ ‘Nane ono nambi sepo lipu tapondombonje.’ nimbu pilkirumunga ono paa kondo sepa umbuna sekemo. \r 4:21—5:1 \s1 Eporayamonga Ambo Aka Kinia Seratolo Moloringili Mele Ungu-Iku Se (3:15 pulu polko kanani) \p \v 21 Ono ‘⸤Juda yombomanga⸥ ungu-manemane olio nokopili.’ nilimili yomboma, kanu ungu-manemane nilimú mele ono naa pilielemeleye? Na ningu sieme. \v 22 ⸤Pulu Yemonga⸥ bokumuni nimbale: “Eporayamone kango talo merimu, se kongono we sendepa méle kaloli se naa lili kendemande-ambomone merimu; se mindili se naa nomba we molorumu ambomone merimu.” nilimú. \v 23 Kendemande-ambomone kango menderimumu bolangoma melemele mele aku sipa we menderimu. Aku-na-kolo we molorumu ambomone yunga kango menderimumu we naa menderimu. Pulu Yemone ‘Yuni kango se mendemba.’ nimba, nimba panjerimumunga kanu kangomo menderimu. \p \v 24 Kanu ambotolo Pulu Yemone ungu talo nimba panjipa mi lierimutolo mele manda manjiku, olone seringili ulu-tolonga ungu-iku se pelemo. ⸤Kendemande-⸥ ambo Aka yu Pulu Yemone ungu se mulú Sainaina nimba panjipa mi lierimu ungumu mele molemo. Kanu ungumu ⸤Pulu Yemone Mosisi sirimu⸥muni kongono kendemande yombo molonge bolangoma melemó. \v 25 Ambo Aka kinia kolea Arepia mulú Sainai pololemotolonga ungu-pulumu selumu. Kolea-awili Jerusalleme molemele yomboma ⸤Mosisini ungu-mane sirimumanga⸥ kongono kendemande sendeli yomboma mele molemelemonga Jerusalleme kiniá lemó akumu mulú Sainai polorumu mele aku sipala lemó. ⸤Jerusalleme akumu akuna molemele yombomanga anumu yu kongono kendemande sendeli ambomo mele kanumu.⸥ \v 26 Aku-sipa na-kolo Jerusalleme se mulu-koleana lemómonga yomboma mindili se naa nongo we molemele. Aku Jerusalleme olio ⸤Karasinga yomboma⸥nga anumu. \v 27 Aku nikirumunga pulumu ⸤Pulu Yemonga⸥ bokuna molemo kanu ungumu i-sipa: \q1 “Ambo-simbumu, \q2 bolango naa meleno ambomo, nu konopu siyo. \q1 ⸤Bolango mengendo \q2 konopu siku mindili nolemele mele \q1 bolango naa melenomonga⸥ \q2 mindili naa noleno ambomo, \q3 nu konopu peanga pepili konane ningu \q4 tondolo ru niyo. \q1 Ambo-simbumuni melemó bolangoma paa awisili, \q1 we-ambomanga bolangoma koltalo mele, \q2 akumunga paa konopu siku aku seyo.” \m nimba ungumu aku sipa bokuna molemo. \p \v 28 Ango-keme, ⸤Pulu Yemone Eporayamondo⸥ “Wendo ombá.” nimba, nimba panjerimu mele akumu wendo ombándo ⸤Eporayamone yunga kango⸥ Aisake merimu, aku sipa mele, kiniá ono ⸤Karasinga yomboma⸥ kinia kepe ⸤Pulu Yemone “Wendo ombá.” nimba,⸥ nimba panjerimu ungumu wendo ombándo ⸤Pulu Yemonga⸥ bolangoma molemelela. \v 29 ⸤Eporayamonga kangotolo⸥ meringili kinia bolango we melemele mele meringi kangomone ⸤Pulu Yemonga⸥ Minimunga tondolomone meringi kangomo sepa kinjipa mindili sirimu. Kiniá aku sipala ⸤Mosisini ungu-mane sirimumanga kendemande-yombomane Karasinga yomboma mindili silimili⸥. \v 30 Aku-sipa na-kolo kanu ambotolo kinia olonga kangotolo kinia Pulu Yemonga bokumuni nambolka nilimúye? ⸤I-sipa mele nilimú:⸥ \q1 ‘⸤Pulu Yemone Eporayamondo nimbale:⸥ \q1 “Kongono kendemande ambomonga malo kangomo kinia \q2 we molemo ambomonga malo kangomo kinia \q3 lapanga monge-mélema \q4 moke seko paa naa liengili kene \q1 kendemande-ambomo kinia malotolo \q2 kamu makorou.” ⸤nirimu⸥.’ \m nimba molemo kanumu. \v 31 Akumunga, ango-keme, olio kendemande-ambomonga bolangoma naa molemolo; ka-kongono naa sepa we molorumu ambomonga bolangoma molemolo. \mr Kolomongo-Awili 5-6tolo: \ms1 Karasini Olio ‘Ka-Ulkana Mele Naa Peko We Molangi.’ Nilimú Kinia Mini Kake Sélimuni Olio Aulkana Pumbu Selemolo Mele Lipa Sumbi Sirimu; Olio Yomboma Lipu Tapondopo Sepo Kondolemolola, Akumanga Ungu Mare \c 5 \r 5:1-15 \s1 Olio Mélsene Pipi Sipa Naa Nokopili Paa We Molemolo Mele ‘Aku Sipu We Molamili. Mélsene Kelepa Nokopa Ka Naa Sipili.’ Nimbu Mimi Sipu Kanopo Molamili Ungu Se \p \v 1 ⸤Ka-kongono naa sepa we molorumu ambomonga bolangoma molemolomonga pulumu i-sipa:⸥ ‘⸤Mosisini u ungu-mane sirimumane olio naa nokopili.⸥ We manda molangi.’ nimba Karasini olio wendo liltimu. Akumunga, ‘Mélsene kelepa naa ambolopili; mélsenga kendemande-yomboma naa molopo, we mindi molamili.’ ningu tondolo munduku molangi. \p \v 2 Nanga unguma paa piliangi. Na Pollone onondo nimbuli: Ono ⸤Karasinga yema⸥ ononga kangi se ‘kopisiku wendo lindangi.’ níngi liemu Karasini ⸤‘yombomanga’ nimba lipa tapondorumu ulumuni⸥ ono kanga-kolte kepe paa unguri manda naa sembá. \v 3 Kelepo yemando pali sumbi sipu nikiru: ‘⸤Pulu Yemone na kanopa peanga piliepili kene⸥ kangi se kopisindangi.’ ningí yema ⸤Mosisini⸥ ungu-mane sirimumane pali nokomba. ‘Kangi se kopisangi.’ nilimú ungu-manemo pilku liku selemele yemane kanu ungu-manema pali pilku senge aulkamo akisingí. \v 4 Ono ⸤Karasinga Gallesia yombomanga yombo mare⸥ ‘Pulu Yemone olio kanopale olionga ulu-pulu-kirima siye kolopa, ‘konopu sumbi nimba peli yomboma’ nimba kanopili.’ ningu ⸤Mosisini⸥ ungu-mane sirimuma pilku liku selemele yomboma Karasi munduku kelko, yu-kinia seluna moloringi aulkamo pipi siringi; Pulu Yemone yomboma we kondo kololemo ulumuni ono naa nokolemo. \v 5 Aku-sipa na-kolo ‘⸤Mosisini ungu-mane sirimumane manda naa lipa tapondomba.’ nilimulu yomboma,⸥ Mini Kake Sélimuni ‘ ‘Sika’ nimbu kuru mondolemolo ulumu tondolo pupili.’ nilimúmunga ‘pe yombo sumbi nilima sika molomolo.’ nimbu konopu sipu nokopo molemolo. \v 6 Karasi Yesusi kinia kopu sepo molemolo kinia yomboma kangi se kopisilimili molo kangi se naa kopisilimili aku ulumane unguri naa selemo. ⸤‘Yu sika olionga lipa tapondólimu.’ ningu⸥ kuru mondokole yomboma konopu mondolemele ulu kanumu mindi sika tondolo se pelemo. \p \v 7 ⸤‘Méle kalólimu liemili.’ ningu⸥ keru-kuru liku lisiku kondoringi. Pe kiniá yombo nawene omba ono ⸤Karasinga⸥ ungu sikamo pilku liku selemele aulkamo pipi silimúye? \v 8 Nawene ono kondi topa “Ungu sikamo munduku keleangi.” nimuye? Kiniá ono konopumuni pilielemele ulu akumu ‘Nanga yomboma molangi waa.’ nimba mangilielemo ⸤Pulu⸥ Yemone ‘Aku siku piliangi.’ naa nilimú. \v 9 ⸤Piliame! Ungu-iku toko⸥ \q1 “Pellawa akoli méle isi \q2 pellawana mundulimili kinia \q1 isi paa kanga-koltene pellawa awisili akolemo.” \m ⸤nilimili kanumu. Ono kondi tolemo ye kolo tolimu aku sipa selemo. Yu ono-kinia molemomonga ono awisili yunga ungumu lombili pulimolá.⸥ \v 10 ⸤Aku-sipa na-kolo⸥ ono sika senge mele tondolo mundupu kuru mondokoro. Ye-Awilimu kinia kopu sepo molemolomonga yuni ono lipa tapondomba kinia nane u ungu sikamo nimbu sirindu unguma ‘Sika.’ ninguli ‘ungu se lupa konopu kimbu naa singí.’ nimbu tondolo mundupu kuru mondokoro. Ye sene ono sepa sembambu sipa kondi tolemo akumu nawenje, na naa pilkiru-na-kolo aku selemomonga sika méle kaloli kirimu limba. \p \v 11 Ango-keme, ‘Pollone “Kangi se kopisangi.” nilimú.’ nilimili mele sika aku sipu nane niliu liemu nambi semu-na ⸤Juda yombomane⸥ na mindili silimiliye? ⸤Aku sipu nilkanje na mindili silimili aulka se naa lelka.⸥ Aku sipu nilkanje ⸤Karasi⸥ unju-perana ⸤olionga nimba kolondorumu mele nimbu siliu⸥ ungu akumu pilkuli ⸤Juda yombomane⸥ pilku kiri pilku ⸤na umbuna se naa silimolá⸥. \v 12 ‘Kanu yemane ono ⸤Karasinga yomboma⸥ ningu sembambu siku “ ⸤‘Pulu Yemonga yomboma molangi.’ ningu kangi se kopisiku wendo liengi.”⸥ nilimili yemane ononga kangi se kopisikuli ononga láka kamu limolanje papu.’ konopu lekero. \p \v 13 Nanga ango-keme, Pulu Yemone ‘Ungu-mane sene ono nokopa umbuna se naa sipa ono naa ambolopili paa we molangi.’ sika u nimba ono nimba taltorumu-na-kolo pe onone ninguli: ‘Manda, ungu-mane sene olio naa nokolemo, we molemolo kene u-we-konopumane ulu pilkimulu mele samili.’ ningu ulu-pulu-kirima naa sangi. ‘Ungu-mane sene olio naa nokolemo.’ ningu ono onono anju yando konopu mondoko onono anju yando liku tapondoko kongono sendangi. \v 14 Mosisini ungu-mane sirimu pelemomanga pali ungu-mane selumuni lipa sere lemó, akumu i-sipa: \q1 ‘Onono yu-mele-mele konopu mondoko, \q2 ononga kangima onono kondo kolko nokolemele mele \q3 aku sikula pulu lemó yomboma \q4 konopu mondoko nokoko molangi.’ \m nimba pelemo ungu-manemo. \v 15 Aku-sipa na-kolo onone onono anju yando irinale seko mumindili kolko angelema ningu, aku selko púngi liemu ‘Aku semolomonga olio pali molopo kinjimulú.’ ningu, pilku kondoko molangi. \r 5:16-26 \s1 Yomboma Pulu Yemonga Minimuni Ambololemo Kinia Selemele Uluma Kinia, U-We-Konopumane Pilku Selemele Uluma Kinia, Kanu Ulumanga Ungu Se \p \v 16-17 Akumunga, nane onondo mane sipuli paa i-sipu nikiru: Ononga u-we-konopumane konopu mondolemele ulumane Mini ⸤Kake Séli⸥mu topa mania mundumba selemóla; Minimuni u-we-konopuma topa mania mundumbala selemo kene ‘Mini ⸤konopuna molemo⸥mone olio ambolopili.’ ningu molko, yunga unguma pilku, yuni “Saa.” nilimú mele pilku liku seko molayo. Aku sekole ononga u-we-konopumane pilku konopu mondoko selemele uluma kelko paa manda naa senge. Olone ‘I yombomo na pilipa molopili.’ ningu keru-kuru limbilimunga onone ‘Samili.’ konopu lemele mele manda naa selemele kene ‘Minimuni olio ambolopili.’ ningu, yunga unguma mindi pilku liku seko molangi. \v 18 Aku-sipa na-kolo Minimuni ono ambololemo, yuni nilimú unguma pilku liku seko molongi liemu ⸤Mosisini⸥ ungu-mane sirimumane ono ka sipa enge nimba naa nokolemo. \p \v 19 We-konopu-umane pilku ulu selemelema ono pilielemele. Yombomane we-konopu-umane pilku ulu selemele uluma i-sipa: \li1 Wa ulu-kirinale seko, \li1 ambo yema anju yando kanoko yama ungu leko ‘ungu se samili.’ ningu konopu kimbú siku, \li1 amboma kinia yema kinia ungu-kirima mindi selko andoko, \m aku siku selemele uluma kinia; \m \v 20 ‘I mélema olionga pulu yema.’ ningu akuma anjiku popo toko kalko kuru koyoko, \li1 ala toko pindu toko, \li1 ‘Yombo topo kondamili.’ ningu neambo liku tomo ambolko kuru koyoko selemele, \m aku siku selemele uluma kinia; \li1 yomboma-kinia konopu kiri panjiku, opa-tou molko, irinale seko, \li1 ‘Nanga mélema nanu ambolambo. Yombo lupamane naa liengi!’ ningu paa ambolko kondoko, \li1 mumindili kolko, \li1 ‘Na mindi sepo kondopo, molopo kondolio.’ konopu leko, yombo lupamane selemele mele alieli kanoko kiri pilku “Seko kinjikinu.” ningu iri toko, \li1 yomboma-kinia ‘Konopu seluna pupili manda sere lepo naa molopo konopu seluna pupili naa molamili.’ ningu sungu siku, \m \v 21 yombo lupama molemele mele kepe ononga mélema yama mengo ‘Ono maloya.’ konopu leko, \m aku siku selemele uluma kinia; \li1 no tondolo awisili nongo amu toko, \li1 maku toko no-tondoloma nongo amu tokole ungu kirima ningu konane kirima ningu ulu kirima seko molko, \m aku siku selemele uluma kinia. \m Ulu kiri lupa lupa selemelema we-konopu-umane pilkuli selemele. Ono u liepi-liepi torundu mele kelepo liepi-liepi tokoro: aku siku seko molemele yomboma Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa nokolemo koleana naa pungu yunga mélema naa lingí. \p \v 22 Aku-sipa na-kolo Mini ⸤Kake Séli⸥muni konopumanga molopa ambololemo yombomane ulu selemelema i-sipa: \li1 Yomboma konopu mondoko, \li1 konopu siku molko, \li1 konopu pe nipili taka leko molko, \li1 olo taka lieli pepili molko, \li1 yomboma kondo kolko liku tapondoko, \li1 yombo mélema mólo tolemoma liku tapondoko mélema siku, \li1 ulu sikama mindi sumbi siku seko, \m \v 23 yomboma-kinia kara naa pungu pangu ningu taka leko molko, \li1 ‘U-we-konopumuni pilierindu mele paa naa pilimbu.’ ningu munduku kelko taka leko molko, \m ulu peanga akuma seko molemele. Ulu peanga aku sipama ‘naa sangi.’ nimba ungu-mane se paa naa pelemo. \p \v 24 Yesusi Karasinga yombo molemelemane ononga u-we-konopuma ‘Kamu kolopa mania pupili.’ ningu koronga unju-perana uku toko panjeringi kinia kanu konopumane yakala kololemo uluma kinia, yakala kolko ‘Paa samili.’ nilimili uluma kinia, akuma pali unju-perana uku toko panjeringila. ⸤Unju-perana uku toko panjeringimunga kiniá kelko u-we-konopumane pilku ulu-pulu-kiri akuma senge aulka se naa lemó.⸥ \p \v 25 Minimuni olio konde molopa kondoli ulu-pulumu silimú kene yuni ‘Seko molangi.’ nilimú mele pilipu lipu sepo molamili. \v 26 Oliolio olionga imbima we ambolopo paka naa topo, olionga yombomanga se ‘Mumindili kolopili.’ nimbu anju yando konopu naa lepo, yombo lupamanga mélema kinia uluma kinia yama membo ‘Ono maloya!’ nimbu yakala anju yando naa kolamili. \c 6 \r 6:1-10 \s1 Karasinga Ungu-Manemo Pilipu Lipu Semolo Mele Ungu Se \p \v 1 Ango-keme, ononga genu sene ulu-pulu-kiri se sembá kinia kanokole ono ⸤Pulu Yemonga⸥ Minimuni nilimú mele pilku liku molko kondolemele yombomane kanu yombomo ‘Konopu topele topa kelepa Pulu Yemo kinia manda molopili.’ ningu liku tapondongendo yu kondo kolko taka leko, liku tapondayo. Ono kepe yu-mele-mele ‘Na aku sipa kondi-ka sembá kinia i sekemo mele sembone naa sembone?’ ningu pilkuli kanu yombo ulu-kiri se sembamo iri naa toko taka leko liku tapondaa. \v 2 ‘Karasini ungu-mane sipa “Saa.” nirimu aku mele samili.’ ningu onone genalinga umbuna we wendo omba pemba uluma ono pea mendaa. \v 3 Yombo sene yu imbi ola naa molemo kinia ‘Na imbi ola molemo akumunga ⸤nanga genu naa lipu tapondombo⸥.’ konopu lemó yombomo yu yuyu kolo topale ‘yunga imbi sika ola molemo.’ nimba konopumuni pilielemo. \v 4 Aku sipa konopu lemba manda naa sembá kene yombomane yu-mele-mele konopu leko ulu selemelema manda manjiku apuruku ‘Nane imu sepo kondokoro molo imu sepo kinjikiruye?’ ningu ono onono yu-mele-mele piliangi. Yombo sene yuyu mindi kanopa pilipale sepa kondombamanga ‘Paa sekero.’ nimba manda kape nimba konopu simba. Akumu peanga. Yunga uluma kepe yombo lupamanga uluma kepe seluna sere lepa manda manjipa apurupa kanopale ‘Nanga peanga, ononga kiri.’ nimba apurumba akumu kiri. \v 5 Yomboma yu-mele-mele ulu selemelemonga umbuna wendo ombáma onono yu-mele-mele umbuna menge kene ⸤aku siku sangi⸥. \p \v 6 ⸤Karasinga⸥ unguma mane sili yombo senga ungumu pilku molemele yombomane kanu yombomo ‘Lipu tapondamili.’ ningu ononga méle peanga ⸤taltolemele⸥ma moke seko yu siengi. \p \v 7 ‘Nane ungu nimbu konopu lepo ulu sembóma Pulu Yemone naa kanomba.’ ningu pilku ononga onono konopumanga kolo toko naa piliayo. Yomboma Pulu Yemone naa pilipa naa kanomba senga manda lopi naa seko, Pulu Yemo manda kolo toko naa singí kanumu. Yombomane kalia-ingina méle-umbu mundulimilimanga mindi mélema tolemo inia toko yando limili aku mele, yombomane selemele mele yuni apurupa pilipale mare sepa kinjipa mare sepa peanga simba. \v 8 Méle kiri senga umbu kaliana panjilimolanje méle kiri se wendo olka inia toko limola mele aku sipa yombo sene yunga u-we-konopumuni pilipa konopu sipa selemo yombomo aku selemomonga kere-langi kiri purulimú mele aku sipa kanu yombomo yu mini pali molopa kinjimba. Yombo sene ⸤Pulu Yemonga⸥ Minimuni nilimú mele konopu sipa pilipa lipa selemo yombomo aku selemomonga kere-langi umbu peanga se mundulimú mele selemomonga Minimuni yu mini pali konde molopa kondopa mindi puli ulu-pulumu simba. \p \v 9 Yombomane kere-langi umbuma panjikuli, ‘Ombá.’ ningu siye naa kolko taka leko nokoko molemele mele olio aku sipu ulu peangama semolondo siye naa kolamili. Kere-langi umbu panjilimili kinia pe sika wendo omba kere-langi tolemo, liku nolemele mele olio ulu peangama semolondo tondolo mundupu sepo u we siye naa kolopo molomulu liemu pe Pulu Yemone pilimba walemo kinia sika yuni méle peangama simba limulú. \v 10 Akumunga, yomboma lipu tapondomolo aulka se mona lemba kinia kanopole ono pali lipu tapondamili. Aku-sipa na-kolo Karasi ‘Sika.’ ningu kuru mondolemele yomboma kumbi lepo lipu tapondamili. \r 6:11-18 \s1 Kangikundu Uluma Selemele Ulumane Naa Lipa Tapondolemo; Karasi Kolorumu Unju-Peramone Mindi Manda Yomboma Lipa Tapondolemo Kene Akumu Mindi Kape Niemili Ungu Se \p \v 11 Kiniá i pepámo nanu ya topo imbi paa awili-sepo tokoro mele kanayo. \p \v 12 Yemane tondolo munduku ‘Kangi se kopisaa.’ nilimili ye kanumane ‘⸤Juda yombomane⸥ olio kanoko peanga piliangi.’ ninguli aku selemele. Ono pipili kolkole ‘ ‘Karasini sika ⸤olionga nimba⸥ unju-perana ⸤kolondorumu⸥.’ nimbu kuru mondolemolo mele ⸤Juda yombomane pilkuli⸥ pilku kiri pilku olio seko kinjiku mindili naa siengi.’ ningu aku selemele. We naa selemele. \v 13 Kangi kopisilimili yemane kepe ⸤Mosisini⸥ ungu-mane sirimuma naa pilku liku selemele-na-kolo ‘⸤Juda yombomane⸥ olio semolo mele kanokole olio kape niengi.’ ninguli ono ⸤Karasinga Gallesia yomboma⸥ndo “Kangi se kopisangi.” nilimili. \p \v 14 ⸤Aku-sipa na-kolo⸥ nane ‘Nanga imbi ola molopili.’ molo ‘Yombo senga imbi ola molopili.’ molo ‘Ulu senga imbi ola molopili.’ nimbuli paa kape naa nimbú. Ye-Awili Yesusi Karasi olionga nimba kolondorumu unju-peramo mindi na konopu sipu kape nimbu imbi ambolopo paka tondombo. Mélse lupa paa mólo! Yu unju-perana kolondorumu akumuni na ye kololimu mele moliomonga ma-koleamanga ulumane na unguri manda naa selemo; ma-kolea uluma kepe unju-perana kolopa pora sirimu none selemomonga nane kanu uluma naa konopu mondopo moliola. \v 15 ⸤Juda yombomane⸥ kangi se kopisilimili molo ⸤yombo-lupamane⸥ kangi se naa kopisilimili akumu unguri mólo. ⸤Pulu Yemone⸥ ‘Olio yombo kondema molangi.’ nilimú aku ulumu mindi sika ungu se pelemo. ⸤Aku ulumu mindi Pulu Yemone kanopale yomboma kanopa imbi silimú.⸥ \v 16 Ya nikiru mele ‘Sika.’ ningu pilku liku selemele yomboma ono Pulu Yemonga ⸤sika⸥ Isirele yomboma molemele. Kanu yomboma konopu pe nipili molangi; Pulu Yemone ono kondo kolopa, u seko kinjeringi mele mundupa kelepa ‘Pundu tangi.’ naa nipili. \p \v 17 Ungu se kamu niembo: Na Yesusinga ⸤kongonomo andopo senderindumunga⸥ na toringi úruma nanga kangina pelemo kene yombo sene na sepa kinjipa umbuna se naa sipili. \p \v 18 Ango-keme, olionga Ye-Awili Yesusi Karasini ononga minima we kondo kolopa molopili molangi. Aku sipa sika sepili. \b \p ⸤Aku pea nikuru.⸥