\id COL Andelale NT, Rob & June Head, 7-DEC-98; 4-Apr-2007 \h KOLLOSI \toc1 KOLLOSI Pollone KOLLOSI Yomboma Pepá Topa Sirimu Bokumu \toc2 KOLLOSI \mt1 KOLLOSI \mt2 Pollone KOLLOSI Yomboma Pepá Topa Sirimu Bokumu \is1 Pollone I Pepá Topa Sirimumunga Ungu-Pulu Mare \ip Pollo kinia yuni pepá topa sirimumanga ungu-pulu mare inia yakondo gomo 676 molemo. \ip ‘Pollo u-pulu-pulu kolea-awili Romo ka siku ulka senga pepili ami-yemane nokoringi kinia i pepámo kinia Epesasi, Pillipai, Pillimono kinia pea torumu.’ ningu pilielemele (Lipa Mundorumu Yema 28:16-31). \ip \bd Kollosi\bd* akumu Esia poropinji lierimu taono awili se (gomo 628 pikisana kanou). Akumu Epesasi taono nondopa lierimu-na-kolo Pollo yuyu akuna naa purumunje. Semane se naa molemo. Epesasi taono molopale ye mare \bd Kollosi\bd* akuna “Semane toko siengi paa.” nimba lipa mundorumunje. Ye Epaparasini unguma nimba sirimu mele \bd Kollosi\bd* 1:7-8 molemo. U-Korini 16:19 molemo ungu akumu \bd Kollosi yombomando\bd* nirimulanje? \ip I pepámo Pollone nambi semu-na topa sirimunje? Ye marene kolo toko mane siringi mele Karasinga yomboma pilku lombili puringi mele pilipale pepá topa sirimu. \bd Seko kinjeringi mele i-sipa:\bd* \bd Se:\bd* Pulu Yemonga yomboma molongendo kere-langi mare kinia no kinia walema kinia kangi kopiseli ulumu kinia u Mosisini mane sirimu mele pilku liku seringi mele Pollone ‘naa piliangi.’ nirimu (2:16-17, 2:11, 3:11). \bd Se:\bd* Kolo toko ‘Mélema naa ambolko, naa nongo piliangi, mólo.’ ningu mane siringi (2:21,23). \bd Se:\bd* Angelloma popo toko imbi ambolko paka tondoringi (2:18). \bd Se:\bd* Karasi toko mania mundoringinje. Pollone Karasi tondolo mundupa kape nirimu (1:15-20, 2:2-3,9). \bd Se:\bd* Kolo toko ‘Ungu mare lopi serimu.’ niringi akumu Pollone nimbale: “Karasi kinia pea mindi pilipa kondoli ungu lopi selima pelemo.” nirimu (2:18, 2:2-3). \bd Se:\bd* ‘Mana-yombomane pilipa kondoli pelemo unguma kinia mana-yombomane ulu-pulu seringi mele kinia pilipu samili.’ niringi. Pollone aku siku pilku aku siku seringi mele ‘Paa manda mólo.’ nirimu. ‘ ‘Manda molamili.’ ningu Karasi mindi pilku, Karasi mindi pea molangi.’ nirimu. Yu Pulu Yemo mele molopa, yu mindi mélema kinia ungumanga kinia paa olandopa (1:15,16,17,18,19, 2:9, 1:20-22, 2:10). ‘Kolo toli ungumane naa lipa tapondolemo.’ nirimu (2:8, 2:23). \ip Ya ungu-pulumu pora nikimu. \c 1 \mr 1:1—3:4 \ms1 Karasi Mélemanga Pali Ye-Awilimu, Pulu Yemonga Konde Mololi Ulu-Pulumu Kinia Uluma Pali Yu-Kinia Pelemo Ungu Mare \r 1:1-2 \s1 Pollone Pepámo Tombando Pulu Polopa Torumu Unguma \p \v 1 Na Pollo, Pulu Yemone na nimba taltorumu-na Karasi Yesusini “Nanga kongonomo sende-pu.” nimba lipa mundorumu yemo, na kinia olionga ⸤Karasinga ungumu pilieli⸥ genu Timoti pea molopole i pepámo topo sikiru. \v 2 Ono Pulu Yemonga yombo kolea-awili Kollosi pelemele, ono Karasi kinia kopu seko molemele-na yu ‘Sika.’ ningu kuru mondoko ambolko molemele genupilima i pepámo topo sikiru. \p Olionga Lapa Pulu Yemone ono we kondo kolopa, ‘Ono konopu pe nipili taka leko molangi.’ nipili. \r 1:3-14 \s1 (1:3-8) Pollone Kollosi Yomboma Yesusi ‘Sika.’ Ningu Kuru Mondoringi Mele Pilipale Pulu Yemo Kinia ‘Ange.’ Nimba (1:9-14) Ononga Nimba Pulu Yemo Mawa Sendepa ‘ ‘Tondolo Pupili Molangi.’ Ni.’ Nirimu Ungumu \p \v 3 Oltone Pulu Yemo, olionga Ye-Awili Yesusi Karasinga Lapa, yu-kinia ungu nimbu mawa sendelembolo kinia alieli “Ange.” nilimbulu. \v 4 Ono Karasi Yesusi ‘Sika.’ ningu kuru mondolemele mele kinia, Pulu Yemonga yomboma pali konopu mondolemelemonga aku selembolo. \v 5-6 Semane peanga, akumu ungu sikamo, ono moloringina orumu kinia, méle Pulu Yemone ‘ononga’ nimba, nimba taltopa mulu-koleana taltondorumu lemó, ‘Akumu sika.’ ningu pilku ‘Akumu paa liemili.’ ningu nokoko molemele. Pe aku nokoko molemele ulumuni ono ‘Sika.’ ningu kuru mondolemele ulumu kinia konopu mondolemele ulumu kinia ‘Ono liengi.’ nirimu. Ono u-pulu-pulu semane peangamo pilku Pulu Yemone ono we kondo kolorumu ungu sikama pilkuli akumunga pulumu paa pilku kondoringi kinia yandopa aku semane peangamone ono sepa kondopa ulu peangama ‘wendo wendo opili.’ nilimú mele ma-koleamanga pali aku sipa ulu peangama ‘wendo wendo opili.’ nilimú. \v 7 ⸤Pulu Yemone ono we kondo kolorumu semane peangamo⸥ ye Epaparasini ono u nimba sirimu-na pilieringi. Kanu yemo yu olio pea kopu sepo kendemande sepo molemolo yombomanga ye se, olio konopu mondolemolo yemo. Yu ‘olionga kongonomo sendambo.’ nimba Karasinga kongono sendélimu paa ambolopa kondopa siye naa kololemo yemo. \v 8 Ononga konopumanga Mini molemomone ono lipa tapondorumu-na konopu mondolemele mele kepe Epaparas yuni olio nimba sirimu. \p \v 9 Akumunga, ono-kinia aku sipa uluma wendo orumumunga u-pulu-pulu pilierimbulu kinia yandopa alieli Pulu Yemo kinia ononga nimbu mawa sendepole, “Pulu Yemone ‘Sangi.’ nimba pilipa molemo mele ono paa pilkuli, akumunga ungu-puluma paa piliangi kene Mini Kake Sélimu ononga konopumanga molopa pilipa kondolimu sipili.” nilimbulu. \v 10 “Aku siku pilku seko molkole, Ye-Awilimuni ono kanopa peanga piliepili kene yunga yomboma seko molemele mele aku siku seko molko, ulu peanga lupa lupama awisili seko, Pulu Yemo molemo mele kinia, nilimú unguma kinia, pilku molemele mele paa olandopa pupili.” nimbu mawa sendelembolo. \v 11-12 “Ono, umbuna pemba kinia mini-wale naa munduku, ‘Umbuna walema pora nimbá.’ ningu taka leko nokoko molangi kene Pulu Yemo tondolo paa olandopa pulimúmanga yuni ‘Ono enge nipili molangi.’ nimba ono tondolo lupa lupama sipili. ‘Yunga yombomanga’ nimba yu ye nokoli kingimu molopa nokolemo kolea pa sélimunga méle taltondolemoma ono Kollosi yombomanga kepe pea taltondolemo lingí aulkamo akisinderimu ye, akumu ononga Lapamo, yu-kinia paa konopu siku ‘Ange’ niengi.” nimbu Pulu Yemo ononga mawa sendelembolola. \v 13 “Yuni olio lipa tapondopa simbulu tolimu yu kingimu molopa nokolemo tondolomonga wendo lipa, yunga konopu mondolemo Malone nokolemo tondolomonga sukundu lipa mondorumu kene ⸤aku siku sangi⸥.” nimbu mawa sendelembolo. \v 14 Yunga Malo akumu (yunga meme ondondorumumuni) olionga ulu-pulu-kirima ‘Kamu mania pupili.’ nimba siye kolopa, olio ka sipa ambolorumu aulkana wendo lipa ‘We manda molangi.’ nirimu yemo. \r 1:15-23 \s1 Karasi Yu Molopa Ulu Selemomanga Pali Yu Olandopamonga Ungu Se \p \v 15 ⸤Pulu Yemonga Malo Karasi akumu⸥ \li1 Pulu Ye naa kanolemolomo none seli yemo. \li1 Pulu Yemo molemo mele \li1 Malo yu mona molemo kanolemolo. \li1 Mulu ma mélema u wendo naa opili yu u molorumu, \li1 mélemanga pali yu ye nokoli olandopamo molemo yemo. \m \v 16 Malomo aku sipa yemo molemomonga pulumu i-sipa: \li1 Muluna gilimú mélema kinia mana lemó mélema kinia, \li1 kanolemolo mélema kinia naa kanolemolo mélema kinia, \li1 aku méle Pulu Yemone ‘Sepo wamambo.’ \li1 nirimu mélema pali Malonga kimuni serimu. \li1 Tondolo pelemo kuruma kinia, \li1 mulu-koleana yombo namba molemo yombo awilima kinia, \li1 imbi paa olandopa molopa \li1 méle awisili nokolemelema kinia, \li1 enge nilima kinia, \li1 aku méle paa enge nilima muluna kinia \li1 mulu-koleana kinia molemelema pali kepe \li1 méle mongone kanolemolo mélema pali pea \li1 yunga kimuni serimu. \li1 Mélema paa pali Malone mindi sepa wamorumu. \li1 ‘Aku mélema yunga mindi liepili. \li1 Yunga imbi ambolko paka tondangi.’ nimba aku mélema \li1 serimu akumunga yu aku sipa yemo molemo. \m \v 17 Mélemanga pali yu kumbi lepa molorumu; \li1 mélema pali yunga engemone wendo orumu; \li1 pe kiniá Karasi yunga engemonela mélema pali \li1 wendo olemo. \m \v 18 Karasinga talape yomboma yunga kangimu; \li1 Karasi yu kangimunga pengemo. \li1 Yu yunga kangimu konde molemomonga ulu-pulumu. \li1 Yu mélemanga pali kumbi lepa molemo yemo, \li1 ‘Yu mélemanga pali ye nokoli awilimu molopili.’ \li1 nimba ⸤yu kolorumu kinia⸥ Pulu Yemone yu \li1 topa makisinderimu-na \li1 yu kumbi lepa lomboropa ola molorumu yemo molemo. \m \v 19 Pulu Yemo yuyu molopa selemo mele ‘aku sipa \li1 ulu-puluma Malo-kinia pepili.’ konopu lierimu-na \li1 Pulu Yemo yuyu sengepea sepa pelemo mele \li1 Malo-kinia aku sipa pelemo, \li1 ⸤Pulu Yemonga Malo, Lapa molemo mele molemo⸥. \m \v 20 Pulu Yemone ‘Mulu ma mélema pali yu-kinia konopu \li1 seluna pupili, manda selu sipu molamili kene \li1 Malone aku sembá aulkamo akisindepili.’ nimba pilipale \li1 Karasinga mememo unju-perana ondorumumuni \li1 Pulu Yemone olio-kinia opa-tou molorumulu ulu-pulumu \li1 kamu topa mania mundorumu. \p \v 21 Aku senderimu nikirumuni ono lipa sere lendelemo. U onone ulu-kirima seko ononga konopumane yu-kinia opa-tou moloringimunga Pulu Yemo kinia sulu seko moloringi. \v 22 Aku-sipa na-kolo kiniá ⸤Malo Karasinga⸥ kangimu toringi kolorumu aku ulumuni Pulu Yemone ono yu-kinia ‘konopu seluna pupili nondoko ongo molangi.’ nirimu. ‘Ono yunga yombo kake selima molko, kalaro se naa pepa, yuni kanopa kiri pilielemo ulu se naa pepili yu molemona ongo molangi.’ nimbale aku serimu. \v 23 Aku-sipa na-kolo ⸤Karasi⸥ ‘Sika.’ ningu kuru mondoringi mele kuru mondoko, ‘Karasi ononga ulka simu mele.’ ningu yu tondolo munduku ambolko siye naa kolangi. Aku sengi liemu ⸤yuni molonge mele nikimu aku siku molonge⸥. Semane peangamo u-pulu-pulu pilieringi kinia ‘Sika.’ ningu kuru mondoko kanu semanemone wendo ombá mele kinia ono molonge mele kinia nilimú ‘aku sipa mele olio-kinia paa wendo opili.’ ningu konopu siku nokoko moloringi mele ulu umbuna se wendo ombá kinia siye kolonge kene mimi siku kanoko molaa. Kanu semane peangamo ma-koleamanga pali toko siringi, ono pilielemele semanemo. ⸤Karasini⸥ na Pollo ‘Kanu semane peangamonga kendemande-yemo molani.’ nirimu-na molio. \r 1:24—2:5 \s1 Pollone Karasinga Yombo Talapemo Kollosi Molemelema Mindili Sipa Lipa Tapondorumu Semanemo \p \v 24 Pe kiniá na ono lipu tapondombondo mindili noliomonga konopu sikiru. Karasinga kangimu, akumu yunga yombo talape kanumu, yuni ononga nimba lipa tapondopa mindili norumu mele mindili mare we pelemo akumu na yunga talapemo ‘lipu tapondambo.’ konopu lepo ⸤Karasi mindili norumu mele⸥ nanga kangina mindili nombo manda sendelio. \v 25 Pulu Yemone ‘na Karasinga talape yombomanga kendemande-yemo molopili.’ nimba ononga nimbu lipu tapondombo kongono se sirimu. Aku kongonomo ‘Ono Pulu Yemone nilimú unguma sumbi siku pilku, akumunga ungu-puluma pali paa piliangi.’ nimbu, nimbu simbú kongonomo. \v 26 Paa koronga-u walemanga pali Pulu Yemone i ungumu lopi serimu yomboma pali naa pilieringi, aku-na-kolo kiniá ‘yunga yomboma piliangi.’ nimba, nimba para silimú. \v 27 I ungu lopi serimu ungu ‘akumu paa peanga olandopa, Juda yombo naa molko yombo-lupa molemelema paa manda lipa tapondomba mele yunga yombomane pali piliangi kene mona liepili.’ nimba, Pulu Yemone nimba para sirimu. Aku ungu lopi serimumu i-sipa: Karasi yu ono-kinia molemo. Yu ono-kinia molemomonga yuni ‘ono Pulu Yemo mulu-koleana tondoloma kinia pea pepili molemo akuna kopu sepo molamili lipu membo pumbú.’ nirimu-na pilkuli ‘Sika.’ ningu konopu siku nokoko molemele kanumu. \p \v 28 I nikiru ye Karasi akumuni selemomo yomboma semane topo nimbu silimulu. ‘Ono Karasi kinia pea kopu seko molko yunga yombo konopu tondolo peli yombo yuma molonge kinia membo pumbu ⸤Pulu Yemo⸥ siemili.’ nimbu, pilipa kondoli pelemomone yomboma mimi sipu liepi-liepi topo mane silimulu. \v 29 ‘Aku sambo.’ nimbu yuni na enge sipa tondolo mundupa lipa tapondolemo ulumane pali tondolo mundupu kála-sepo kongono selio. \c 2 \r 2:1-5 \s1 Karasinga Ungumu ‘Sika.’ Ningu Kuru Mondoko, Kolo Toli Unguma Pilku Mokoli Sengemonga Ungu Se \p \v 1 Ono kinia, Karasinga yombo talape LLadosia taono molemele yomboma kinia, koleamanga pali yombo na naa kanolemele yomboma kinia, ono ‘Paa lipu tapondambo.’ nimbu kála-sepo kongono sendelio mele ‘ono piliangi.’ konopu lekero. \v 2 ‘ ‘Ono konopu tondolo pupili molko, anju yando konopu mondonge ulumuni ono lipa sere lendemba kinia ono ⸤Karasinga⸥ ulu-puluma pali mimi siku pilkuli ‘Sika.’ ningu kuru mondolemele mele kamu alieli-alieli aku siku olandopa pilku molangi.’ nimbu na paa kála selio. Aku siku pilkuli Pulu Yemonga ungu lopi sepa pelemomonga ono piliangila.’ nimbu na kála seliola. Aku lopi sepa pelemo ungumu Karasi yu. \v 3 Pilipa kondoli ulu-puluma kinia, konopumane pilielemele ulu-puluma kinia, aku ulu-puluma Karasi yu-kinia lopi sepa pelemo. Akuma kou-mone mele bengena sengepea sepa lemó mele yu-kinia aku sipa pelemo. \v 4 ‘Yombo marene onondo kolo toko ungu peanga mare ningu kondi tonge.’ nimbuli i ungumu ono nimbu sikiru. \v 5 Na ono-kinia naa molio-na-kolo ‘ono-kinia molio.’ konopu lepo, ono kopu seko tondolo munduku kongonoma sumbi siku seko Karasi ‘Sika.’ ningu kuru mondoko siye naa kololemele mele nanga konopumuni kanopole lakopo konopu siliu. \r 2:6-23 \s1 Karasi Kinia Pea Kopu Sepo Molemolomonga We-Mana-Yombomane ‘Saa’ Ningu, Ningu Panjilimili Ungu-Manemane Olio Naa Nokolemomonga Ungu Se \r 2:6-15 \s1 Olio Karasi Kinia Pea Kopu Sepo Molopo Konde Molopa Kondoli Ulu Sikamo Limulú Ungu Se \p \v 6 Pe kiniá ‘Karasi Yesusi olionga Ye-Awilimu molopili, pea molamili konopumanga opili.’ niringi mele yu kinia pea kopu seko molangi. \v 7 Unju se ⸤tondolo mundupa gilimbando⸥ yunga pulkonioma mana mania mundulimú, ulka se ⸤ ‘tondolo pumba giliepili.’ ningu⸥ simu enge nili se pololemele, ono ‘aku sipu tondolo mundupu giliamili.’ ningu unjumu mamo kinia kopu sepa gilipa ulkamo simu kinia kopu sepa gilimú mele ono Karasi kinia aku siku kopu seko gilku, olione ono mane sirimulu unguma ‘Sika.’ ningu kuru mondoringi mele olandopa kuru mondokole, alieli Pulu Yemo kinia ‘Ange.’ niengi. \p \v 8 ‘Yombo sene ‘yunga konopumuni pilielemo mele ono aku siku mele paa konopumane pilku molangi.’ nimba we-unguma kolo topa ono nimba simba.’ ningu kanoko kondoko molangi. Anda-kolepalimane u mane siringi yandopa pilieringi mele kinia, ma-koleamanga pali nokolemele kurumanga unguma kinia, kanu yombomane pilkuli ono ningu silimili. Karasinga konopumuni pilielemo unguma naa pilku ningu silimili. \p \v 9 Karasi mana-ye au lierimu kinia Pulu Yemo yuyu molopa selemo mele aku sipa ulu-pulumu Karasi yunga kangina pepa sengepea selemo mele ono pilielemele kanumu. \v 10 Akumunga, aku yemo Pulu Yemo molopa selemo ulumu yu-kinia pelemo akumu ono yu-kinia kopu seko molemele kinia Pulu Yemone ono kepe silimú ono-kinia sengepea sepa pelemóla. Kanu ye Karasimu yu muluna kuru enge nilima kepe, aku méle namba pelemo-na mélema nokolemelemanga pali, yu ye olandopamo molemo. \p \v 11 Ono yu-kinia ongo kopu seko moloringi kinia kangi se kopisiku wendo lili ulu-pulumu ono sirimu liltingi. Aku kangi se kopiseli ungu sirimumu yombomane kangikundu selemele akumundu naa nirimu. Karasini senderimu ulumuni olio kangi se kopisipa wendo lili ulumu liltimulu, akumu olio ulu-pulu-kiri serimulumanga u-we-konopumanga tondoloma mania purumu. Aku ulumu kangi se kopisipa wendo lili ulu sikamo. \v 12 Ono no linderingi kinia Karasi kinia pea ono ⸤koloringi⸥ óno seringi kanumu. Pe ono ‘Sika Pulu Yemone yunga tondolomone Karasi topa makisinderimu.’ ningu kuru mondoringimunga Karasi topa makisinderimu Pulu Yemone ono no liltingi kinia Karasi kinia pea topa makisinderimula. \p \v 13 Ono u-we-konopuma pepili ulu-pulu-kirima seringi kinia kepe, ono Juda yomboma naa molko yombo-lupama moloringimunga Pulu Yemonga ungu-manemane ono naa nokorumu kepe, aku ulutolone ono topa kondorumu, yombo kololima mele moloringi, aku-na-kolo Pulu Yemone ‘Ono Karasi kinia pea konde molangi.’ nirimu. Yuni olionga ulu-pulu-kirima siye kolopa ‘Kamu mania pupili.’ nimba, \v 14 Mosisini Pulu Yemonga ungu-manema bokuna torumumane oliondo alieli ‘Seko kinjilimili.’ nilimú ungu-manema olio tondolo mundupa nokorumu tondolomo ‘Olio kotena unguri naa sendepili. Kamu mania pupili topo mania mundambo.’ nimbale ⸤Pulu Yemone⸥ aku ⸤ungu-mane⸥ma lipa ⸤Karasinga⸥ unju-perana pirimuni uku topa panjerimu. \v 15 Mulúna kuru enge nilima kepe, aku méle namba pelemo-na mélema nokolemelema pali ononga tondoloma unju-perana ⸤kolorumumunga⸥ topa mania mundupa, ‘ ‘Kurumanga enge se naa pepa kamu mania purumu lémo.’ ningu kanangi.’ nimba ono lipa ora sirimu. \r 2:16-23 \s1 Karasi Kinia Pea Kolorumulumunga We-Ungu-Manemane Olio Naa Lipa Tapondolemo Ungu Se (2:6-23 pali) \p \v 16 ⸤Yuni aku serimu⸥ kene ‘Yombo sene olio kere-langi nombo no nombo wale kake selimanga uluma sepo, oli ke tolemo kinia uluma sepo, koro mololi wale Sambatemanga uluma sepo, aku ulumanga yombo sene semolo mele apurupa ungu-mane se naa nimba panjipa, iri topa “Seko kinjikimili.” ni naa nipili.’ niengi. \v 17 Ulu akuma ‘Sangi.’ ningu u ungu-manema ningu panjeringi akuma pe wendo ombá ulu se manda manjiku aku uluma seringi. Aku ulumanga sika ulumu Karasi-kinia pelemo. \v 18 Yombo se kaima sepa kanolemo mélema semane topa yu yuyu ‘Konopu siembo kene nanga imbi ola naa molopili molambo.’ nimba kolo topa, angellomanga imbima ambolopa paka tondopa kape nilimú yombo sene ‘Aku sipu seliomonga na nanu pilipa kondoli olandopa pelemo.’ nimba “Ono selemele mele seko kinjilimilimunga Pulu Yemone ono méle naa kalomba lingí.” nimbá kinia yunga ungumu naa piliangi. Kanu yombomo yu yuyu yunga u-we-konopumuni aku sipa pilipa yuyu imbi ambolopa paka tolemo. \v 19 Kanu yombomo yu Karasi kinia sere leko naa molembele, lupa-lupa molembele. Olio Karasinga kangimu, yu kangimunga pengemo. Pengemone kimbu ki kangi mélemanga pali nokopa, bele pulkonio mélema pali ‘enge nipili.’ nimba kere-langi silimú, aku sipa mele Karasi olionga pengemone olio yunga kangimu yu-kinia lipu sere lepo molemolo kinia aku selemo. Aku selemomonga Pulu Yemonga engemone ⸤Karasinga⸥ kangimu sepa awi silimú. \p \v 20 Ono Karasi kinia pea kolkole ma-koleana uluma kamu siye koloringi, seluna manda naa molongemonga nambi semu-na kiniá ono ya ma-koleana yomboma mele molko ma-koleana ungu-manema pilku liku seko molemeleye? \v 21 Ungu-manemane ⸤kere-langi mare kinia no mare kinia akumando⸥ “Naa ambolaa!” nimba, “Naa naa!” nimba, “Kini simbi naa tondangila.” nilimú aku ungu-manema mele nambi semu-na pilku liku selemeleye? \v 22 Aku ungu-manema pali mana-yombomane mindi konopumane pilku “I-siku saa. I-siku saa.” ningu ungu-mane silimilimunga aku ungu-manemane “Pilku saa.” nilimili mélema kinia ulu mare selemele kinia waltikele kamu kiri lepa mania pulimú. ⸤Kanu mélemane ono lipa tapondomba ulu se naa pelemo.⸥ \v 23 Kanu ungu-manemane ‘ ‘olio imbi naa molopili molamili.’ ningu, mélema kape ningu imbi ambolko paka tondoko, ‘olionga kangima mindili nopili.’ niengi.’ ningu ulu mare aku siku selemele mele kanokole ‘aku ungu-manema pilipa kondoli paa pepa peanga lemó.’ sika nimbu kanolemolo-na-kolo olio u-we-konopumuni ulu-kirima mindi pilipu ulu-pulu-kirima mindi yakala kololemo uluma ‘Topo mania mundamili.’ nimba lipa tapondomba ungu se kanu ungu-manema kinia paa naa pelemo. \c 3 \r 3:1-17 \s1 Ulu Kake Selima Sepo Molomolo Mele Ungu-Mane Mare 3:1-4 Karasi Pea Lomboropo Ola Molorumumunga Ungu Se \p \v 1 Pulu Yemone ono Karasi kinia pea topa makisinderimu kene Karasi wi ola Pulu Yemonga ki-lomekondo molemo koleamonga uluma mindi konopumane pilku yakala kolko molangi. \v 2 Mulu-koleana mélema mindi paa konopu kimbu siku, ma-koleana mélema konopu naa kimbu siku molaa. \v 3 Ono ⸤ononga u-we-konopuma kinia⸥ pea Karasi kinia kolkole yu pea ⸤lomboroko ola moloringi⸥ kiniá konde molemelemonga Karasi yu mulu-koleana Pulu Yemo kinia pea seluna kopu seko molembele naa kanolemolo mele ono aku siku olo kinia pea seluna kopu seko molko paa sika molonge mele u naa kanolemele kene ⸤aku siku mulu-koleana mélema mindi konopu kimbu siku molaa⸥. \v 4 Ononga sika molemele ulu-pulumu Karasi yu, akumunga yu omba mona gilimba kinia ono yu kinia pea molko, tondolo pa selemo koleana yu ye awili olandopamo molopa méle tondoloma taltopa mélema nokolemo koleana yu kinia pea kopu seko molonge. \mr 3:5—4:18 \ms1 Karasi Olionga Konopumanga Sukundu Molopa Olio-Kinia Kopu Sepa Molemomonga Olio Yombo Kondema Molemolo Ungu Se \r 3:5-11 \s1 Olio Yombo Kondema Molopole Naa Semolo Mele Ungu Se (3:1-17 pali) \p \v 5 Akumunga, ⸤ononga u-we-konopuma Karasi kinia pea kolkole yu pea lomboroko ola moloringi⸥ kene mana-ulu ononga konopumane pilkuli sengendo yakala kololemele uluma toko mania mundaa! Ulu akuma i-sipa: \li1 Wa ulu-kirinale seli ulu-pulumu kinia, \li1 we-mélema kinia kepe ulu-kirinale sengendo \li1 alieli konopu kimbu siku molemele ulu-pulumu kinia, \li1 ambomane ye peangama kanoko ‘Pea kopu sepo \li1 andolembolánje peanga.’ ningu yakala kolko, \li1 yemane amboma kanoko yakala kolko \li1 aku siku seli ulu-pulumu kinia, \li1 yombo lupamanga mélema yama meli ulu-pulumu kinia, \m aku uluma. \li1 Yombo lupamanga mélema yama melemele mele kinia, \li1 kuruma kinia pulu ye kolo tolima kinia popo toko \li1 kape nilimili mele kinia, \m aku ulutolo selu-sipa mele. \m \v 6 Aku ulu-pulu-kirima selemelemonga Pulu Yemone yomboma mumindili kolopa tomba walemo yunga ungu-manema pilku mokoli selemele yomboma molemelena wendo ombá okomo. \p \v 7 We-mana-yomboma seko molemele mele u ono Karasinga Kollosi yomboma kepe Karasi naa pilku molkole aku siku ulu-kirima mindi seko moloringi. \p \v 8 Aku-sipa na-kolo kiniá ‘Aku uluma naa samili.’ ningu we siye kolaa. \li1 Yombo mumindili kololi ulu-pulumu kinia, \li1 yombo iri toli ulu-pulumu kinia, \li1 yombo pilku kiri pilieli ulu-pulumu kinia, \li1 ‘Yomboma pipili kolko molko kinjangi.’ ningu \li1 kolo toko ungu-bulkundu nindeli ulu-pulumu kinia, \li1 ‘Tawe sangi.’ ningu ungu kiri nili ulu-pulumu kinia, \m aku ulu-puluma siye kolaa. \m \v 9-10 U-we-konopuma kinia aku konopumane pilku seringi uluma kinia siye kolko, ‘Yombo kondema molamili.’ ningu Karasi liltingimunga ono yombo kondema sepa wamorumu-Pulu Yemone ono konopu kondemo lipa panjinderimu, yandopa-yandopa ‘yu molemo mele ono olandopa-olandopa pilkuli aku siku molangi.’ nimba aku selemo kene anju yando kolo naa taa. \p \v 11 ⸤Pulu Yemone yuyu yombo kondema pea pali sepa wamolemomonga⸥ olio yombo kondema mele molemolo yomboma selu-sipu molemolo. Juda yombo naa molemelema lupa, Juda yomboma lupa mólo; yombo kangi se kopiseli yomboma lupa, kangi se naa kopiseli yomboma lupa mólola; kewa yomboma lupa, umbu yomboma lupa mólola; ⸤yombo kamakoma lupa, yombo koropama lupa mólola;⸥ méle kalólimu naa liku kongono we sendeli kendemande yomboma lupa, we molemele yomboma lupa mólola. Karasi yu olionga pali olandopa molemo; yu olionga pali konopumanga molemo, akumunga olio yombo lupa lupa manda apurupu naa nimbu naa kanomolo. Olio pali selu-sipu molemolo. \r 3:12-17 \s1 Yomboma Kondo Kolomolo Uluma Lipu Ambolopo Karasinga Unguma Olio-Kinia Pepili Molamili Ungu Se (3:1-17 pali) \p \v 12 Akumunga, ono Pulu Yemone ‘Nanga yomboma molangi.’ nimba, nimba taltorumu yombo konopu awili-sepa mondopa, ‘konopu kake sepa peli yomboma’ nimba kanolemo yomboma molemele kene \li1 yombo lupama kondo kolko liku tapondoko, \li1 ononga imbima ambolko paka naa toko, \li1 yomboma-kinia kara naa pungu pangu ningu \li1 taka leko molko, \li1 olo taka lieli pepili molko, \m aku siku seko molangi. \m \v 13 Ononga genu sene ono sepa kinjipa ulu sepa mumindili kondoli ulu se sembá kinia ono yundu ungu se naa ningu, siye kolangi. Ono Pulu Yemo seko kinjeringi ulu-pulu-kirima yu ‘Mania pupili.’ nimba we siye kolorumu mele ono aku siku seko kinjingí uluma ‘Mania pupili.’ ningu we siye kolangi. \m \v 14 Aku-sipa na-kolo aku ulu-pulu peanga nikiru ulu-pulumanga pali konopu mondoli ulu-pulumu paa olandopa pelemo kene yomboma tondolo munduku konopu mondangi. Aku senge kinia aku siku ulu-pulu peanga lupama pali we sumbi siku seko paa manda selu siku molonge. \p \v 15 Karasinga yomboma kinia konopu seluna pupili manda selu siku molopo konopu pe nili ulu-pulumu Karasini silimú aku ulu-pulumuni ‘Ono aku siku taka leko konopu peanga leko molangi.’ nimba omba nokopili. Kangi selumunga kimbu ki mélema lupa lupa gilimú-na-kolo kangi selumu mindi gilimú aku mele ono yomboma pali selu mele molemele. Ono aku siku molkole Pulu Yemone “Ono anju yando konopu seluna pupili manda selu siku molangi waa.” nirimu. Akumunga, Pulu Yemo-kinia alieli “Ange.” ningu molangi. \p \v 16 Karasinga unguma ononga konopumanga paa sengepea sepa pepili molangi. Aku siku molkole ono pilipa kondolimu pepili onone yomboma ungu-mane siku, yomboma ulu kiri peangama pali senge mele ‘Pilku kondangi.’ ningu siku; Pulu Yemone ononga nimba senderimu sendelemomonga yu-kinia “Ange.” ningíndu Pulu Yemonga bokuna molemo konanema kinia, makuna sukundu konane nilimili konanema kinia, Mini Kake Sélimuni ononga konopumanga nimba silimú pilielemele konanema kinia, niengi. \p \v 17 Ungu ningu uluma seko kongono senge ulu akuma pali sengendo ‘I ulumane Ye-Awili Yesusinga imbi ambolopo paka tondamili.’ ningu aku uluma seko, Lapa Pulu Yemo kinia “Ange.” ningíndu Ye-Awili Yesusi yuni ononga nimba senderimumunga Lapa Pulu Yemo kinia “Ange.” niengi. \r 3:18—4:1 \s1 Olionga Ulkamanga Sukundu Anju Yando Semolo Mele Ungu Se 3:18-21 Karasinga Ambo Yema Kinia Bolangoma Kinia Molonge Mele Ungu Se \p \v 18 Ono amboma, ononga emenali yemanga unguma taka leko pilku liku molaa. Aku ulumu Ye-Awilimuni kanopa peanga pilielemo ulu-pulu se kene aku saa. \p \v 19 Ono yema, ononga amboma konopu mondoko, amboma seko mumindili naa kondoko iri naa tangi. \p \v 20 Bolangoma, ono aminieli lanielini ningí unguma pali alieli pilku sengena panjiku molko kondaa. Aku ulumu Ye-Awilimuni kanopa peanga pilielemo. \p \v 21 Bolangomanga lapali, ononga bolangoma ‘Popenge seko mumindili naa kolko, nikimulu mele bulu siku siye naa kolangi.’ ningu taka leko ungu-manema siku popenge seko iri naa toko ungu-manema tondolo munduku naa siee. \r 3:22—4:1 \s1 Kongono Kendemande Yomboma Kinia Ononga Nokoli Yema Kinia Ononga Ungu Se (3:18—4:1 pali) \p \v 22 Méle kaloli se naa liku kongono we sendeli kendemande yomboma, ononga kongono nokolemele mana-yombomane ningí unguma pali pilku liku sangi. ‘Nokoli yomboma kanoko molangi kongono sepo kondombo kinia kanokole kape niengi.’ ningu kongono naa sangi. Ye-Awili ⸤Karasi⸥nga ungumu liku awi siku pilku liku selemele mele aku siku kongono nokoli yombomane “Saa.” ningí unguma pilku liku kongono konopu siku seko kondangi. \v 23 Ono konopu talo-sepa pepili ononga kongono nokoli yombomanga kongono naa sendangi. Kongono sengema pali sengendo Ye-Awilimunga kongonomo sendelemolá mele aku siku kongono nokoli ye kanumanga kongonoma konopu peanga pepili tondolo munduku sendangi. ‘Mana-yombomanga kongonoma mindi sendekemolo, akumu unguri mólo.’ ningu kongono naa sangi. \v 24 ‘Ye-Awilimuni pe yunga yomboma méle kalombando taltondolemo méle peangama olio simba.’ ningu pilkuli ⸤konopu peanga pepili kongono nokoli yemanga kongono tondolo munduku sendangi⸥. Karasinga kongono kendemande sendelemele; yu ononga Ye Nokoli Paa Awili kanumu. \v 25 ‘Seko kinjingí yomboma pali seko kinjingímunga méle kalólimu lingí. Ye-Awilimuni ‘Yombo imbi molemoma lupa, imbi naa molemoma lupa.’ nimba kanopa apurupa méle naa kalomba. ⸤Selemolo mele kanopa apurupale méle kalomba⸥ kene,’ ningu kongono aku siku tondolo munduku sangi. \c 4 \p \v 1 Kongono nokoli yomboma, ononga kongono we sendeli kendemande yomboma taka leko nokoko seko kondoko, seko mini-wale naa mundundangi. ‘Olio kongono nokoli yombomanga kepe Nokoli Ye se mulu-koleana molemo.’ ningu pilkuli kongono we sendeli kendemande yomboma aku siku seko kondangi. \r 4:2-6 \s1 ‘Pulu Yemo Kinia Ungu Nilimili Ulumu Tondolo Munduku Ambolko, Molko Kondangi.’ Nirimu Ungumu \p \v 2 Pulu Yemo kinia paa alieli ungu ningu siye naa kolko, ⸤Pulu Yemo kinia ungu ningíndu⸥ umbu-konopu pepili ⸤Pulu Yemo kinia ungu ningu⸥, Pulu Yemo kinia “Ange.” ningu molangi. \v 3 Pulu Yemo kinia ungu ningu molkole olionga kepe mawa sendekole, “Olio yunga semane peangamo andopo topo siemili aulka se akisindepili.” niengi. Aku semanemo Karasinga semanemo, akumu u lopi sepa perimu kanumu. Aku semanemo topo siliumunga na ka-ulkana pelio. \m \v 4 Pulu Yemo kinia nanga mawa sendekole “Karasinga semane lopi sepa perimumu yomboma paa sumbi siku piliangi nimbu para sipu kondambo.” niengi. ‘Na aku sipu kongono sambo.’ nimba Pulu Yemone sirimu ⸤kene aku sendangi⸥. \p \v 5 Karasinga yombo talapena naa molko ultukundu molemele yomboma ono Karasinga yombo molemelemane kanoko kondoko aulka andoko, Karasinga ungumu kanu yomboma ningu singíndu aulkamo mimi siku kanoko, aulka se mona lemba kinia kanokole ungumu ono piliangi sumbi siku ningu siengi. \v 6 Ono ungu ningu singíma alieli api mele songo sepili. Yomboma yakala kolko ‘Paa piliamiliya.’ ningu komu sendenge ungu peangama niengi. ‘Yombomane mangilingí kinia olione ungu peangama pundu topo niemili.’ ningu aku siku sangi. \r 4:7-18 \s1 Pollone Pepá Topa Pora Simbando Kamu Torumu Unguma 4:7-9 Pollone Tikikas Kinia Onesimasitolo Kollosi Yomboma Moloringina Lipa Mundorumu Semanemo \p \v 7 Olio paa konopu mondolemolo genu Tikikas ⸤ombá kinia⸥ na molio mele pali ono semane topa simba. Yu Ye-Awilimunga kongonomo paa sendepa siye naa kolopa, olio kinia pea kopu sepo selemolo yemo. \v 8 Yu aku sipa olio kinia pea kopu sepo kongono selemolomonga ‘Olio molemolo mele ono piliangi. ‘Ono konopu tondolo pumba pe nipili molangi.’ nipili.’ nimbu nane yu ono molemelena lipu mundukuru. \v 9 Ono Kollosi yombomanga ye Onesimasi, olionga konopu mondolemolo genumu kongono paa sepa kondopa siye naa kololemo yemo, yu Tikikas kinia pea lipu mundukuru. Ya olio molemolona ulu wendo olemoma pali ono ningu singilí. \r 4:10-18 \s1 Pollo Kinia Ye Mare Kinia Onone Kollosi Yombomando “Manda Molemeleye?” Niringi Semanemo \p \v 10 Na pea ka-ulkana pelembolo ye Arisitakasini “Ono manda molemeleye?” nimba, nimba mundukumu. Banapasinga pelepa Mako ⸤ya kopu sepo molemolo yemone⸥ “Ono manda molemeleye?” nimba, nimba mundukumula. (Mako-kinia ono senge mele u nimbu mundorundu kanumu. Ono molongena omu liemu “Pea molamili ou.” niengi.) \v 11 ⸤Ye se, yunga imbi⸥ Yesusi, aku yemo yunga imbi se “Jasitas” nilimili, aku yemone “Ono manda molemeleye?” nimba, nimba mundukumula. Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa mélema nokombamonga nimbu siliu kongonomo na liku tapondoko pea selemele yombomanga aku yema mindi Juda yema. Kanu yemane ‘kongono tondolo mundupu sambo.’ ningu paa liku tapondolemele. \p \v 12 Epaparas, ono Kollosi yombomanga ye se, yuni kepe “Ono manda molemeleye?” nimba, nimba mundukumu. Yu Karasi Yesusinga kongonomo sendeli ye se molopa, Pulu Yemo kinia ungu nimbándo siye naa kolopa alieli ononga nimba tondolo mundupa mawa sendepale “Ono Karasinga yombo yuma molko, ‘Sika.’ ningu kuru mondoko molemele mele konopu topele-mapele naa toko Pulu Yemo kanopa peanga pilimba ulu “Saa.” nilimúma pilku liku sengendo tondolo munduku seko molangi.” nilimú. \v 13 Yuni ononga kepe, LLadosia taono yombomanga kepe Irapollisi taono yombomanga kepe, ‘Ono lipu tapondambo.’ nimba paa kongonomo kála-sepa selemo ‘akumu ono paa piliangi.’ nimbu nikiru. \p \v 14 Olionga konopu mondolemolo ye doketa LLukuni “Ono manda molemeleye?” nikimula. Ye Dimasini aku sipa nikimula. \p \v 15 Olionga genu LLadosia taonona molemelema keme ambo Nimipa keme Karasinga yombo talape Nimipa yunga ulkana maku toko molemele yomboma keme “Ono manda molemeleye?” nindangi. \p \v 16 Ono Kollosi yomboma i pepámo piliangi kambu tondoko pora singí kinia ‘Karasinga yombo talape LLadosia taonona molemelema kanoko piliangi.’ ningu liku mundangi. LLadosia yomboma pepá topo sindumu ‘Olio kanamili yando siengi.’ niengila. \p \v 17 Akipasindu i-siku ningu siengi: “Nu Ye-Awilimunga kongono ‘Sendei.’ ningu siringimu paa pali tondolo munduku seko kondou.” niengi. \p \v 18 Na Pollo nanu i pepámo topo “Ono manda molemeleye?” nikiru. \p Na ka-ulkana we pelio mele komu naa sindangi. \p ⸤Pulu Yemone⸥ ono we kondo kolopa molopili molangi. \b \p ⸤Aku pea nikiru.⸥