\id ACT - Andelale N.T., Rob & June Head, 2-DEC-98; 29-Mar-2007 \h Lipa Mundorumu Yema \toc1 LIPA MUNDORUMU YEMA Yesusini “Nanga Kongonomo Sende-Paa.” Nimba Lipa Mundorumu Yemanga Bokumu \toc2 Lipa Mundorumu Yema \mt1 LIPA MUNDORUMU YEMA \mt2 Yesusini “Nanga Kongonomo Sende-Paa.” Nimba Lipa Mundorumu Yemanga Bokumu \is1 I Bokumunga Ungu-Pulu Mare \ip Ye kisene Yesusinga semanemo toringimanga se \bd Lluku\bd*. Pe \bd Lluku\bd*ni Yesusinga semanemo topa pora sipale i bokumu torumu. Boku talo pea ye nokoli Tiopillas simbando torumu (LLuku 1:1-4, Lipa Mundorumu Yema inia 1:1-2). Inia 1:1 paa kanani. Akuna boku u torumu bokumunga “Yesusini pulu polopa serimu mele torundu.” nirimu (Mako 1:1 mele). Aku liemu i bokuna molemo semanema Yesusinga semanemala, Yesusinga ungumala. Aku-na-kolo Yesusi mana molopale serimu mele mólo. Yesusini yu lombili andoli yema yunga tondolomo ‘ono simbú kinia nanga ungumu nindiku, nanga kongonomo sendenge.’ nimba yunga Minimu ono sirimu (1:3-9, 2:1-3). Yesusinga Minimu ononga konopumanga molopa tondolo purumu kinia onone Jerusalleme sukundu Yesusinga ungumu pulu polko ningu sindikuli (2:1—8:1), pe kolea awisilinga anju anju ningu sindiliku puringi. Pe Pollo kepe “Nanga kongonomo sende-pu.” nimba lipa mundorumula. Kanu yema Yesusini “Nanga kongonomo sende-paa.” nimba lipa mundorumu yemane ulu mare awisili seringi. (Ononga imbimunga ungu-pulu se boku ambolkonomonga pealemekondo “1. aposel” molemo.) Pita kinia Pollotolonga semane awisili molemo. Pitanga semanema 1:15—5:11,29-32, 8:14-25, 9:32—11:18, 12:1-19 molopa, Pollonga semanema 7:58 pulu polopa nimba, 28:31 nimba pora silimú. Aku-na-kolo kamu koloringili mele naa nimba silimú. \ip U Juda yombomane mindi ungumu pilku Karasinga yomboma moloringi. Aku-na-kolo pe Juda yombo awisilini “Ungumu naa pilimulú.” niringi kinia Juda yombo naa molko yombo-lupa moloringima ningu siringi kinia ono awisili “Sika.” ningu kuru mondoko Karasinga yomboma moloringi. Yesusi Karasi yunga yombo talapemo wendo wendo oringi mele i bokuna molemo (1:15, 2:41,47, 8:1,4-8,26-40, pe awisilila). \ip Semane mare LLukuni we pilipale boku torumunje. Aku-na-kolo wale mare yu yuyu Pollo-kinia andopa kanopale torumula. (Yu pea andoringi kinia “Olio i-sipu i-sipu serimulu.” nimba boku torumu mele 16:10-17, 20:5—21:18, 27:1—28:16 molemo. Pillimono 23-24, Kollosi 4:10-17 kananila.) \ip Ungu-pulu mare boku ambolkonomonga pealemekondo “8. bilip”, “2. arapela lain”, “14. Grik” mimi siku kanani. \ip Ya ungu-pulumu pora nikimu. \c 1 \mr 1:1—8:3 \ms1 Yesusini “Nanga Kongonomo Sende-Paa.” Nimba Lipa Mundorumu Yemane Kolea-Awili Jerusalleme Yesusinga Ungumu Ningu Siku Moloringi Semanemo \r 1:1-3 \s1 LLukuni I Boku Talo-Sipamo Tombando Pulu Polopa Torumu Ungumu \p \v 1 Ye Awili Tiopillas, Yesusini pulu polopa uluma sepa yomboma ungu-mane sipa serimu mele u boku senga torundu kanumu. \v 2 U uluma pulu polopa selepa pumbale, pe yandopa ‘Kelepo mulu-koleana kelepo nondopo pumbú.’ nimba pilipale nirimumuni, “Nanga kongonomo sende-paa.” nimba, nimba taltopa lipa mundorumu yema, Mini Kake Sélimu yu kinia molopa lipa tapondorumu-na Yesusini onondo “Ono i-siku i-siku sangi.” nimba ungu-mane sirimu. \v 3 Yesusi yu mindili nomba kolopa lomboropa ola molopale nirimumuni, yu ‘Lombili andolima na paa sika lomboropo ola molondu mele kanangi.’ nimba ono moloringina yu pumba ono kanoko molangi ulu mare serimu. Yu walte walte nimba ono molori-ngina omba mona molopa, Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa kolea nokolemo nokomba mele ono nimba sirimu. Aku sipa sepa molopili wale paono talo omba purumu. \r 1:4-12 \s1 Yesusini “Mini Kake Sélimu Ombá Onone Lingí.” Nimbale Yu Mulu-Koleana Olando Purumu Semanemo \p \v 4 Walte ono-kinia molopale Yesusi yuni nimbale: “Ono u kolea-awili Jerusalleme munduku naa keleangi. U Tatane “Simbu.” nirimu Minimu ‘U opili pe pamili.’ ningu inia we nokoko molangi. Akumu nane ono u nimbu sirindu pilieringi kanumu. \v 5 Nane onondo u nimbuli: “Jonone yomboma no linderimu liltingi-na-kolo wale awisili omba naa pupili ono nanga yomboma Pulu Yemone Mini Kake Sélimu simba lingí.” nirindu kanumu.” nirimu. \p \v 6 Kanu-kinia Yesusi lombili andolima yu kinia maku toko molkole niringimuni, onone Yesusindu ninguli: “Ye-Awilimu, kiniá walemonga nuni “Isirele yomboma kelko onono molangi, Romo gapomano mania pupili, onono gapomano liengi, na ononga ye nokoli kingimu molopo ono nokambo.” nininje?” ningu mangilku pilieringi. \p \v 7 Yuni onondo nimbale: “Tatane ulu lupa lupama “Sembó.” nimba taltorumu walema kinia mélema íngi seli walema kinia ononga kongonomo mólo. Tatane uluma sembá walema Tata yuyu akuma pilipa molemo. \v 8 Aku-sipa na-kolo ono molongena Mini Kake Sélimu ombale ‘Ono tondolo pupili molangi.’ nimbá. Kanu-kinia pe ono tondolo pupili molkole kolea-awili Jerusalleme kinia, kolea Judia disiriki lemó taonoma kinia kolea-kangama pali kinia, kolea Sameria disiriki lemó koleama pali kinia, kelko ma-koleama pali kinia yombomando onone na serindu mele kepe “Sembó.” nirindu mele kepe kanoko pilieringi mele ningu siliku pungí.” nirimu. \p \v 9 Yuni aku sipa nimba molopale, ono kanoko molangi yu ma-koleamo mundupa kelepa muluna olando purumu kinia kupa se omba yu pipi sirimu, pe kelko naa kanoringi. \v 10 Yu ola pumbá purumu kinia ono olando siku neme-neme ningu kanoko gilieringi kinia ono gilieringina ye talo mulu-maminia kake seli pakoko popenge seko ongo gilkuli niringilimuni, \v 11 olone onondo ninguli: “Kolea Gallilli yema, ono muluna olando siku nambi semu-na kanoko gilkimiliye? I Yesusi, Pulu Yemone kiniá mulu-koleana olando likimu yemo, yu kiniá pukumu kanokomele mele pe walte aku sipa kelepa mania ombá.” niringili. \p \v 12 Kanu-kinia ono ma-pangi Unju Ollipi Kaliamo munduku kelko Jerusallemendo kelko yando oringi. Aku ma-pangimu kinia kolea-awili ⸤Jerusalleme⸥ kinia paa nondopa mele lierimu, aulka ponjilimu, ⸤koro moloringi⸥ wale Sambatemonga Isirele yomboma aulka andoringi aku mele. \r 1:13-26 \s1 ‘Judasi Isikeriotenga Ye Se Kolali Sepa Molopili.’ Ningu, Ningu Taltoringi Semanemo \p \v 13 Yesusi mulu-koleana olando purumu kinia yu lombili andolima Jerusallemendo yando ongo sukundu punguli niringimuni, ulkana pungu ulka olakondo peringina ola puringi. Akuna peringi yemanga imbima i-sipa: Pita, Jono, Jemisi, Enderu keme, Pillipu Tomasitolo kinia, Batollomiu Mateyutolo kinia, Allapiasi malo Jemisi keme “Olio Isirele yomboma oliolio gapomano molamili.” ningu ta niringi talape ‘Sellote’ nili ye Saimono keme olo kinia, Jemisi malo Judasi yu kinia, aku ye rureponga yopoko aku ulkana peringi. \v 14 Kanuna ono pali liku maku toko, konopu seluna pupili Pulu Yemo kinia ungu ningu mindi moloringi. Ambo mare kinia Yesusinga anumu Maria kinia Yesusinga genupili kinia akuma pea pali Pulu Yemo kinia ungu ningu moloringi. \p \v 15 Kanu walemanga Yesusinga lombili andoli yombo wane anderete tuwendi moloringi kinia Pitane ola gilipa onondo nimbale: \v 16 “Ango-keme, Mini Kake Sélimuni ⸤ye nokoli kingi⸥ Depitinga kere-punduna pe wendo ombá mele nirimu yuni bokuna torumu mele yu paa sika aku sipa wendo ombámondo nirimu. Akumu paa sika wendo orumu. Kanu ungumu Judasini Yesusi yu opa-touma lipa simba Depitini u nirimu kanu ungumunga pulumu talko wendo orumu. \v 17 Judasi olio kinia pea molopo kongono pea sepo molorumulu kanumu. Akumunga ye se yunga kolali sepa molopili” nirimu. \p \v 18 (Aku ye Judasi yu sepa kinjerimumunga kou siringi kanumuni ma se topo topa liltimu kinia yu mana mania topa mundupa yunga olomo suku nimba yunga oloma pali wendo omba purumu. \v 19 Pe Jerusalleme moloringi yomboma pali Judasi aku serimu pilkuli ononga umbu-unguna kanu koleamo imbi leko ‘Akeltama’ niringi. ‘Akeltama’ akumunga pulumu ‘Meme Ondoli Mamo’ .) \p \v 20 “I ungu wendo ombá nirimu Depitini bokuna torumu ungumu Konane bokuna molemo mele i-sipa: \q1 ‘Yunga ulkamo we giliepili, \q2 akuna yombo se naa peangi.’ \m nimba molemo kanumu. Konane sene i-sipa nikimula: \q1 ‘Yombo se yunga kongonomo kolali sepa sepili.’ \m nimba molemo kanumu. \p \v 21-22 Manda, i ungutolonga se u kamu talko wendo orumu, kiniá se kamu wendo opili samili. U olio ye engaki rurepo molorumulu i nikirumanga se mania purumumunga kolali sepo se nimbu taltamili. I ye nimbu taltomolomo yu i-sipa ye se molopili: U Jonone pulu polopa yombo no linderimu mele kepe, pe kelepa yandopa yandopa Yesusini uluma sepa unguma nimba molopale, yu olio mundupa kelepa mulu-koleana olando purumu mele kepe, aku uluma pali wendo orumu mele, olio kinia kopu sepa andopa kanorumu ye se nimbu taltamili. Kanu yemo yuni Yesusi lomboropa ola molorumu mele kanorumumunga olio pea manda andopo nimbu simulú.” nirimu. \p \v 23 Pitane aku nirimu kinia pilkuli onone ye talo ningu taltoringi. Ye senga imbimu Josepo, kanumundu ‘Basipasi’ niringila, (yunga imbi se ‘Jasitas’ niringila;) ye se Matayasi. \v 24-25 Aku yetolo ningu taltokole Pulu Yemo mangilku ninguli: “Ye-Awilimu, nu yombomanga pali konopumanga kanoleno kene Yesusini “Nanga kongonomo sende-paa.” nimba lipa mundorumu ye rureponga kongonomo Judasi mundupa kelepa yunga koleando purumu, kanu kongonomo Judasi yu kolali sepa sembá ye se nuni i yetolonga se ningu taltonumu olio liku ora si.” niringi. \v 26 Kanu-kinia pepá gomo talonga yetolonga imbitolo toko mania mundukuli mingimu ambolko lope-lope sendekole wendo liltingi kinia Matayasinga imbimu wendo orumu, akumunga “Matayasi yu Yesusini u lipa mundorumu ye rureponga yopoko kinia pea kongono kopu seko sangi.” niringi. Kanu-kinia kanu lipa mundorumu yema kelko engaki rurepo moloringi. \c 2 \r 2:1-13 \s1 Pulu Yemonga Mini Kake Sélimu Mania Orumu Semanemo \p \v 1 ⸤Yesusi kolorumu koro yopoko-pakara omba purumu kinia⸥ Juda yomboma ningu taltoko Pulu Yemo kinia ungu se seringi wale ‘Pendikosi’ nílimu wendo orumu. Aku walemonga Yesusi lombili andoli yomboma kolea seluna maku toko moloringi. \v 2 Waltikele ungu se, poporome awili ungu nilimú mele, muluna ola mania orumu, kanu mélemo ulkana moloringi yombomane pali pilieringi. \v 3 Mélema, sepe alimbolo mele, wendo orumu kanoringi, aku mélema pumba yombomanga pali ⸤pengena⸥ selu selu nimba pumba molorumu. \v 4 Kanu-kinia Mini Kake Sélimu Yesusi lombili andoli yombomanga konopumanga sukundu omba molopa manda serimu. Kanu-kinia Minimuni ono yu-mele-mele ‘Umbu-ungu lupa lupa kerena niengi.’ nimba konopuma sumbi sirimu kinia ono umbu-ungu u naa niringi lupa lupama pulu polko ningí niringi. \p \v 5 Juda yombo mare u ongo kolea-awili Jerusalleme maku toko moloringi kinia aku ulumu wendo orumu. Ono Pulu Yemonga ungu pilieli yomboma. Ono ma-koleana yombo lupa lupama pea pali molkole kanu yomboma munduku kelko Jerusalleme sukundu oringi. \v 6 Kanu poporome awili mele ungumu pilkuli kanu yomboma maku tokole ononga umbu-ungu lupa lupama Yesusi lombili andolimane niringi pilkuli ono konopu awisili liku mundoringi. \v 7 Ono mini-wale munduku konopu awisili leko ninguli: \p “A, i yomboma umbu-ungu lupa lupa nikimilima ono kolea Gallilli disiriki yomboma mindinje? ⸤Gallilli yombomane ungu selumu mindi nilimili kanumu.⸥ \v 8 Pe kiniá olionga ya yu-mele-mele umbu-ungu lupa lupa nilimuluma nambi seko pilkuli nikimili-na olio pilkimuluye? \p \v 9-11 Olio kolea Patia kinia, kolea Midia kinia, kolea Illame kinia, kolea Mesepotemia kinia, kolea Judia kinia, kolea Kapadosia kinia, kolea Pondasi kinia, kolea Esia kinia, kolea Pirisia kinia, kolea Pambillia kinia, kolea Isipi kinia, kolea LLipia sukundu Sairini nondopa lemó koleama kinia, kolea-awili Romo kinia, kolea Kiriti kinia, kolea Arepia kinia, aku kolea lupa lupamanga pali molopo omulu yomboma molemolo. Olio Juda yomboma kinia yombo-lupa molopo Juda yombomanga ulu-pulu topele topo selemolo yomboma kinia, olio yu-mele-mele olionga umbu-ungumane Pulu Yemone ulu-tondoloma selemo ulumando nikimili pilkimulu.” niringi. \p \v 12 Ono pungu-pungu ninguli ‘Pilipu sundukumulunje?’ ningu pilkuli, anju yando angelema ninguli “Imunga ulu-pulumu nambolkamoye?” niringi. \v 13 Aku-na-kolo yombo marene ungu-taka tondoko ninguli: “I yema no-tondolo nongole amu tokomele.” niringi. \r 2:14-36 \s1 Pitane Yomboma Ungu Nimba Sirimu Semanemo \p \v 14 Kanu-kinia Pita, ⸤Yesusini lipa mundorumu ye⸥ rureponga yopoko wema kinia pea ola gilkuli yombomando tondolo mundupa nimbale: “Olionga Judia yomboma kinia, ono Jerusalleme molemele yomboma kinia, i wendo okomo sekemolo ulumunga pulumu ono nimbu siembo, mimi siku komu sendeko piliangi.” nirimu. \v 15 “‘Olio amu tokomolo.’ ningu pilkimili akumu mólo. Kiniá orili-u nani killoko mindi, aku-kinia yomboma no naa nolemele kanumu. \v 16 Kiniá wendo okomo ulumundu Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yomboma nimba sirimu ye Joelene pe wendo ombá mele u nirimu. Yuni nirimu mele i-sipa: \q1 \v 17 “Pulu Yemone nimbale: \q2 “Kolea pora nimbá walema wendo ombá kinia \q3 nane nanga Minimu yomboma pali simbú. \q1 Kanu-kinia ononga lemenali marenalini \q2 nanga ungu-umbu tondomboma pilku \q3 yomboma ningu siku, \q1 ononga ye-andamane uru-kaima seko, \q1 ononga ye-kangomane \q2 mongo-indi kaima mele seko kanonge. \q1 \v 18 Nanga kendemande ambo yema kepe \q2 nanga Minimu simbú kinia nanga ungu-umbu \q3 tondomboma pilku yomboma ningu singí. \q1 \v 19-20 Ye-Awilimunga wale awilimu u wendo naa opili \q2 nane mulúna ola kinia mana mania kinia \q1 ⸤walema pora nimbá⸥ lipa ora simba ulu-tondoloma \q2 ‘Ono kanangi.’ nimbu sembó. \q1 ‘Mana meme kinia sepe kinia ilia awili kinia, \q2 aku ulu-tondoloma sepili.’ nimbú. \q1 ‘Muluna enamo simbulu topa \q2 olimu meme sepili.’ nimbúla. \q1 \v 21 Kanu-kinia Ye-Awilimunga wale awilimu \q2 kamu wendo ombá kinia yombomane iseli-u \q1 Ye-Awilimunga imbi leko mangilingí yomboma \q2 nane lipu tapondopo \q3 mindili nolemolá aulkana wendo lipu \q4 na-kinia molko kondonge aulkana \q4 lipu mondombo.” nimba \q1 Pulu Yemone nimu.” \m nimba Joelene nirimu. \p \v 22 “Ono Isirele yomboma, ono i ungu nimbú sekeromo piliayo. ‘Kolea Nasarete ye Yesusi ‘Yu sika Pulu Yemone nimba taltopa lipa mundorumu.’ ningu kanangi.’ nimba Pulu Yemone yu lipa tapondorumu kinia ono moloringina yomboma lipa ora sirimu ulu-tondoloma serimu. Akumu ono kanoko pilieringi. \v 23 Onone kanu yemo kinia pe senge mele Pulu Yemone u pilipa molorumu. Pulu Yemone ‘I-sipa wendo opili.’ nimba pilipale i yemo ono Juda yomboma sirimu kinia ‘Seko kinjeringi yombomane olio liku tapondoko yu toko kondangi.’ ningu ono siringi, onone ‘Yu kolopili.’ ningu unju-perana pirimuni toko uku toko panjeringi kolorumu. \v 24 ⸤Aku seringi⸥-na-kolo Pulu Yemone ‘Yu kamu mana mania naa pepili.’ nimba topa makisinderimu. Kololi ulu-pulumuni yu ka sipa kamu manda naa ambolombamonga mindili nongo kololemele mindilimanga pali Pulu Yemo yuni yu lipa tapondopa wendo linderimu. \p \v 25 “Depiti yuni kepe yu i yemo pe sembá mele u ungu se nirimu mele i-sipa: \q1 “Ye-Awilimu nanga kumbikerena \q2 alieli molorumu kanorundu. \q1 Yu na lipa tapondombando \q2 nanga ki-lomekondo molemomonga \q3 mélsene umbuna na manda naa simba. \q1 \v 26-27 Akumunga na kamelé akopo molopo, \q2 nanga kerena konopu sipu unguma niliu. \q1 Nuni nanga minimu yombo kolko pulimili koleana \q2 munduku naa kelko, \q3 nunga Ye Kake Sélimunga ónomo \q4 ‘We puropili.’ naa nini akumunga pilipuli, \q1 ‘Nanga kangimu kinia minimu kinia \q2 na méle peangamo limbu.’ nimbu nokopo molio. \q1 \v 28 Nuni na konde molopo mindi pumbú aulkamo \q2 liku ora sirinu, \q3 nu na-kinia kopu seko molonimunga \q4 na konopu awisili simbú.” \m nimba Depitini aku sipa nirimu. \p \v 29 “Ango-keme, i ungumu sika nikiru. Olionga anda-kolepa Depiti koronga-u kolorumu óno seringi, yunga óno-koleamo olionga koleana lierimu lemó. Aku liemu yuni ‘Nunga Ye Kake Sélimunga ónomo ‘We puropili.’ ni naa nini.’ nirimumu yu yuyundu naa nirimu lémo. \v 30 Aku-na-kolo yu Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yomboma nimba sirimu yemo molopale, Pulu Yemone “Nuni kalko lini ye se nu kolali sepa ye nokoli kingimu molomba.” nimbale “Paa sika aku sembó.” nimba tondolo mundupa nirimu mele pilierimu. \v 31 Depiti ⸤yu Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yomboma nimba sirimu yemo molopa⸥ pe wendo ombá mele u pilipa nimbale: \q1 ‘Pulu Yemone yunga minimu \q2 yombo kolko pulimili koleana \q3 mundupa naa kelepa, \q1 yunga ónomo naa purumba.’ \m nirimu akumu Pulu Yemone nimba taltopa lipa mundorumu ye nokoli Karasimu kolopale kelepa lomboropa ola molombamondo nirimu. \v 32 Pulu Yemone i ye Yesusi sika topa makisinderimu, akumu olio kanorumulu mele nikimulu. \p \v 33 “Topa makisindipale yunga ki-lomekondo lipa mondorumu. Akuna molopale Lapane u “Simbu.” nirimu Mini Kake Sélimu yu sirimu, lipale, kiniá yando sikimu. Kiniá kanoko pilkimilimu yuni sikimumu kanoko pilkimili. \v 34-35 Depiti mulu-koleana olando naa purumu-na-kolo yuni nimbale: \q1 “Ye-Awili ⸤Pulu Ye Yawene⸥ \q2 nanga Ye-Awilimundu nimbale: \q1 “‘Nunga opa-touma nuni nokani.’ nimbu, \q2 pe ono topo mania mundundumbu kene \q3 iseli-u nu ⸤na kinia pea kopu sepo \q4 ye nokolitolo molopo mélema nokambili⸥ \q2 nanga ki-lomekondo ongo molani.” nirimu.” \m nimba Depitini nirimu. \p \v 36 “Akumunga Isirele yomboma ono pali i-siku piliangi: I ye Yesusi onone ⸤ “Kolopili.” ningu⸥ unju-perana uku toko panjeringimu Pulu Yemone “Yu Ye-Awilimu kinia, yu ‘Yomboma nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.’ nimbu, nimbu taltorundu ye nokoli Karasimu molopili.” nirimu yemo molemo.” nimba Pitane nirimu. \r 2:37-42 \s1 Yombo Paa Awisili Konopu Topele Toko No Liltingi Semanemo \p \v 37 Pitane onone aku siku seringi mele nirimu ungumu pilkuli yomboma mini-wale mundukuli onone Pita kinia Yesusini “Nanga kongonomo sende-paa.” nimba lipa mundorumu ye wema kinia onondo ninguli: “Ango-keme, kiniá olio nambi samiliye?” niringi. \p \v 38 Pitane onondo nimbale: “Ono ‘Pulu Yemone olionga ulu-pulu-kirima kanopa siye kolopili.’ ningu seko kinjilimili mele pilku kiri pilku, konopu topele toko, ‘Na Yesusi Karasinga yombomo molambo.’ ningu no liengi. Aku senge kinia Pulu Yemone Mini Kake Sélimu ono we simba lingíla. \v 39 Pulu Yemone ‘Mini Kake Sélimu simbú.’ nirimu akumu ono kinia onone kalko lingí yomboma kinia yombo kolea sulumanga molemele molongema kinia onondo pali nirimu. Ye-Awilimu olionga Pulu Yemo yuni ‘ ‘Nanga yomboma molangi waa.’ nimbú yomboma pali Mini Kake Sélimu simbú.’ nirimu.” nimba Pitane nirimu. \p \v 40 Pitane ungu lupa lupa awisili tondolo mundupa ono liepi-liepi topa nimbale: “Ya mana-yombo molko kinjilimilimanga Pulu Yemone ono umbuna simba sekemo kene yuni ‘Olio umbuna naa sipili.’ ningu, pilku kondoko molaa.” nirimu. \p \v 41 Kanu-kinia Pitane nirimu ungumu pilku liltingi yomboma no liltingi. Kanu walemonga Yesusinga ungumu ‘Sika.’ ningu kuru mondoringi yombo talapemonga sukundu yombo tere tausini mele olandopa purumu. \v 42 Kanu-kinia ungumu pilku liku no liltingi yomboma Yesusini “Nanga kongonomo sende-paa.” nimba lipa mundorumu yemane ungu-mane siringima pilku, genupili kinia seluna konopu seluna pupili sere leko molko, pea kopu seko kere-langi nongo, Pulu Yemo kinia ungu ningu moloringi. \r 2:43-47 \s1 Karasinga Yomboma Konopu Seluna Pupili Sere Leko Manda Moloringi Mele Semanemo \p \v 43 Yesusini “Nanga kongonomo sende-paa.” nimba lipa mundorumu yema Pulu Yemone lipa tapondorumu-kulu lipa ora sirimu ulu-tondoloma seringimunga kanokole yomboma pali pipili koloringi. \v 44 ‘Yesusi yu sika ⸤Pulu Yemone “Yomboma lipa tapondopa nokopa kondomba.” nimba mana lipa mundorumu ye nokoli Karasimu.’ ⸥ ningu kuru mondoringi yomboma pali seluna molko, ononga mélema onono yu-mele-mele naa taltoko, ‘Olionga pea’ ningu taltoko selu siku moloringi. \v 45 Ononga ma kinia méle taltoringima makete seko kou liku, méle mólo torumu yomboma kou moke seko siringi. \v 46 Alieli ⸤Pulu Yemo popo toko kaloringi⸥ ulka-tembelena pungu maku toko, ononga ulkamanga pali pea andoko ‘Kere-langi pea namili.’ ningu, konopu peanga pepili konopu siku kere-langi nongo, \v 47 Pulu Yemo kape ningu imbi ambolko paka tondoko, moloringi. Yombomane pali ono kanoko peanga pilieringi. Ulu-pulu-kiri kanoko kiri pilku konopu topele toko Yesusindu “Mindili nolka aulkana naa pambo kene liku tapondou.” niringi yomboma Ye-Awilimuni ‘Yunga yomboma molangi.’ nimba alieli sukundu sukundu liltimu. \c 3 \r 3:1-26, 4:5-14 \s1 Kimbu Kiri Lierimu Ye Senga Semanemo \r 3:1-10 \s1 Kimbu Kiri Lierimu Ye Se Pitane Sepa Peanga Sirimu Semanemo \p \v 1 Yomboma ⸤Pulu Yemo popo toko kaloringi⸥ ulka-tembelena ena tere killoko Pulu Yemo kinia alieli ungu niringi mele walte Pita kinia Jonotolo kanu enamonga Pulu Yemo kinia ungu ningilindu puringili. \v 2 Kimbu kiri lierimu ye se akuna molorumu. Anumuni merimu kinia kimbu kiri lielimu merimu. ‘Yu yombo ongo ulka-tembelena sukundu pungíma mawa sepa “Kou-mone siee.” nipili.’ ningu alieli mengo ongo ulka-tembele kerepulu se ‘Paa Peangamo’ ningu imbi lieringina mondoringi. \v 3 Yu akuna molopili Pita Jonotolo ongo ulka-tembelena sukundu pungilí puringili kinia yuni olo mawa sepa “Kou mare siele.” nirimu. \v 4 Pita kinia Jonotolone yu neme-neme ningu kanokole Pitane nimbale: “Nuni olto kanou.” nirimu. \v 5 Kanu-kinia ‘Kou singilindu nikimbili.’ konopu lepale olo kanorumu. \p \v 6 Kanu-kinia Pitane nimbale: “Na kou selu kepe paa naa mendu-na-kolo mélse mekeromo nu siembo. Akumu kolea-kanga Nasarete Ye Yesusi Karasinga tondolomone ‘Nu ola gilku andou.’ nikiru.” nirimu. \v 7 Aku nimbale yunga ki-lomekondo ambolopa lipa ola anjerimu kinia waltikele yunga kimbutolo enge nirimu. \v 8 Yu pukua topa ola pumba ola gilipa pulu polopa andopa molorumu. Aku sepale yetolo kinia pea kopu seko ulka-tembelena sukundu puringi. Yu kimbu kulupa pukua tolepa Pulu Yemo kape nilipa sukundu purumu. \p \v 9 Yu kimbu kulupa Pulu Yemo kape nilipa orumu yombomane pali kanoringi. \v 10 Onone kanokole, ‘Yu alieli ulka-tembele kerepulu ‘Paa Peangamo’ nilina mania molopa kou mawa selemo ye kanumu okomo lémo.’ ningu kanoko pungu-pungu ningu mini-wale mundoringi. \r 3:11-26 \s1 Pitane Ulka-Tembelena Ungu-Mane Sirimu Semanemo (3:1 pulu polko kanou) \p \v 11 Kimbu kiri lierimu yemo ola gilipa Pita Jonotolo ambolorumu kinia kanokole yomboma pali mini-wale munduku lisiku ongo ulka-tembelena ‘Sollomononga’ ningu ulka kerepulu takoko yando liltingina Pita Jonotolo kinia kimbu kiri lierimu yemo kinia moloringina ono ongo maku toringi. \v 12 Aku seringi kinia Pitane kanopa onondo nimbale: \p “Isirele yomboma, nambi semu-na i ulu wendo okomomo kanoko konopu awisili liku mundukumiliye? Nambi semu-na onone olto neme-neme ningu kanokomeleye? Oltone oltonga tondolo sene “I yemo ola gilipa pupili.” níngili konopu lekemeleye? Paa mólo. Molo oltone Pulu Yemone kanopa peanga pilielemo ulu-pulu selembolomone i yemo seko peanga síngili konopu lekemeleye? Paa mólola. \v 13 Eporayamo keme Aisake keme Jekopo keme olionga anda-kolepalimane “Olionga Pulu Yemo.” ningu popo toringi Pulu Yemo, yuni yunga kendemande-ye Yesusinga imbi ambolopa paka tondorumu. Aku yemo ono Isirele yombomane “Yu toko kondangi.” ningu yu Romo gapomano yema liku siringi. Kanu-kinia Romo ye nokoli Paillatene “Yu ulu se semu nimbu naa kanokoro. Yu pupili.” nirimu-na-kolo onone “Yu toko kondangi.” ningu liku bulu siringi. \v 14 Ye Kake Sepa Sumbi Nílimu liku bulu siku, “Yu kolopili toko kondangi.” ningu, yomboma topa kondoli ye Barapasi ka-ulkana “‘Kolali sepa wendo pupili.’ ni.” niringi. \v 15 Konde mololi ulumunga pulu yemo toko kondoringi-na-kolo Pulu Yemone yombo-óno-koleana topa makisinderimu. Oltone aku serimu mele kanorumbulu. \v 16 ‘Yesusini manda lipa tapondomba.’ nimbu kuru mondombulumunga i ye ono kanoko imbi silimili yemo peanga lekemo. ‘ ‘Yesusi-kinia tondolo pelemo.’ nimbu pilipu yu imbi lepo mangilipu, yuni i yemo manda ‘Peanga liepili.’ nimbá.’ nimbu kuru mondomumunga i yemo peanga liemu mele onone kanokomele. \p \v 17 “Sika, ango-keme, ono kinia ononga nokoli yema kinia pilku sundukuli Yesusi toko kondoringi. \v 18 Aku-na-kolo talko wendo orumu mele u Pulu Yemone ‘Wendo opili.’ nirimu mele wendo orumu. Yuni pe wendo ombá mele yunga ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yemando nimbale: “Nane ono nokopa kondomba ye se nimbu taltopo lipu mundumbu ye nokoli Karasimu mindili nombá.” nirimu kanu mele ono nanga ungumu pilkimili yombomane paa sika talko yu toko kondoringimu wendo orumu. \p \v 19 “Akumunga, kiniá seko kinjeringi mele pilku kiri pilku konopu topele toko, Pulu Yemo molemona wangi. ‘Pulu Yemone olionga ulu-pulu-kirima kamu mundupa kelendepili.’ ningu aku sangi. Aku senge kinia Ye-Awilimuni ono konopu pe nimba enge nipili molonge walema sipa, \v 20 ono molongena yuni “Ono nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” nimba, nimba taltorumu ye nokoli Karasimu ono simba. Simba ye akumu Yesusi. \p \v 21 “Pulu Yemone ‘Mélema pali peanga liepili.’ nimbá walemo wendo ombámonga kiniá iseli-u Yesusi yu mulu-koleana nokopa molemo. U Pulu Yemone aku sipa nimba panjerimu mele yunga ungu-umbu tondorumuma pilieringi ye kake selimane aku siku yando ningu siringi kanumu. \v 22 Akumunga Mosisini nimbale: \q1 “Ye-Awilimu ononga Pulu Yemone \q2 ungu-umbu tondolemoma pilipu \q3 ono nimbu siliu yemo molio mele \q1 pe ononga ye se na mele \q2 ‘Pulu Yemone ungu-umbu tondombama \q3 pilipa nimba simba ye se molopili.’ nimba, \q4 nimba taltomba. \q1 Aku ye ombámo yuni nimbá mele ono paa pilku liengi. \q1 \v 23 Aku yemonga ungumu naa pilingí yomboma \q2 Pulu Yemo yunga talapena ‘Naa molangi.’ nimba \q3 Pulu Yemo yuni ono topa kondomba.” \m nimba Mosisini nirimu. \p \v 24 “Kiniá wendo okomo akumu Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yemane pali ungu ningu siringi mele kiniá wendo okomo. Ye Samuele kinia, Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yomboma nimba sirimu yandopa yandopa moloringi ye wemane pali aku siku niringi. \v 25 Pe kiniá Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yemane wendo ombá u niringi unguma kiniá wendo okomomo ‘Ononga.’ nimba wendo okomo. U ononga anda-kolepalima-kinia Pulu Yemone nimba panjipa mi lierimu ungumu kiniá ‘Ononga.’ nimba wendo okomo. Pulu Yemo yuni ononga u-pulu-pulu anda-kolepa Eporayamondo nimbale: \q1 “Nuni kalko lini ye sene sembamonga \q2 mana-yomboma pali molko kondonge.” \m nirimu. \v 26 Pulu Yemone yunga kendemande-yemo mana mania lipa mundumbando ‘Ono Juda yomboma lipa tapondopili.’ nimba ‘Ono Juda yomboma seko kinjilimili uluma kanoko kiri pilku munduku keleangi. Ono yu-mele-mele konopu topele tondopili.’ nimba ono molongina yunga kendemande-yemo yu u kumbi lepa lipa mundomu. ‘Kanu yemone ono aku sipa sewi anjepili.’ nimba Pulu Yemone aku serimu.” nimba Pitane nirimu. \c 4 \r 4:1-23 \s1 Juda Yombomanga Kanjollo Yemane Pita Jonotolo Kote Sendeko Ka Siringi Semanemo (4:5-14munga semanemo inia yakondo 3:1-26 molemo) \p \v 1 Pita Jonotolo yomboma ungu ningu siku molangili Pulu Yemo popo tondoringi yema kinia, ulka-tembele nokoringi ele-yemanga nokoli yemo kinia, Sadusi tapu-yema kinia, kanu Juda yombomanga ye awilima olo ungu ningu siku moloringilina oringi. \v 2 Olone Yesusi óno-koleana lomboropa ola molorumu mele ningu siku yu aku serimu mele yomboma pali lomboroko ola molonge mele ningu siringili pilkuli ono mumindili koloringi. \v 3 Onone olo ka siku, ‘Kiniá ipu liemu kene opali kote sendamili.’ ningu olo liku ka-ulkana panjeringi. \v 4 Aku-na-kolo Ye Nokoli Karasi Yesusindu ungu ningu siringili pilieringi yombomanga awisili ‘Sika.’ ningu kuru mondoringi. Kanu-kinia u ‘Sika’ ningu kuru mondoringi yema kinia pe kuru mondoringi yema kinia lipa sere lepa paip tausini mele moloringi. \b \p \v 5 Opalikundu ye awilima kinia tapu-yema kinia Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane siringi yema kinia kolea-awili Jerusalleme maku toringi. \v 6 Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopa u molorumu ye Anasi kinia pe yunga kolali sepa aku sipa molorumu ye Kayapasitolo, olo kinia, ‘Jono’ nili ye se kinia, Allekesanda kinia, Anasi yunga pulu lierimu ye mare kinia, ono pea maku toringi. \v 7 Maku tokole niringimuni Pita Jonotolo kote sendengendo ononga kumbikerena liku ola anjiku mangilku ninguli: “Olo-kinia nambolka engemo pelemo, molo nawenga imbimunga mangilkuli olone kanu ulu-tondolomo sengiliye?” ningu mangilieringi. \p \v 8 Kanu-kinia Mini Kake Sélimu Pitanga konopuna pumba molopa manda serimu kinia Pitane onondo nimbale: “Ono Juda ye awilima kinia, tapu-yema kinia, \v 9 onone olto mangilkimilimu, oltone ye kimbu kiri lielimu kondo kolopo lipu tapondombulumunga mangilkimili konopu lekero. Akumu nambi sepa peanga liemu konopu lekole mangilkimilinje? \v 10 Aku liemu ono kote pilkimili Isirele yema kinia ononga yomboma pali i ungumu piliaa! Kolea-kanga Nasarete ye Yesusi Karasi, onone ‘Yu kolopili.’ ningu unju-perana uku toko panjeringi, Pulu Yemone topa makisinderimu, kanu ye Yesusinga engemone yunga imbi mangilipu ⸤ “Peanga liepili.” nímbulu kinia⸥ i yemo peanga lepa ononga kumbikerena gilkimu ono kanokomele. \v 11 Konane se tokole ungu-iku toko niringi mele i-sipa: \q1 ‘Ulka takoringi yemane \q2 kanoko kiri pilkuli toko eltoringi kou-mulu kanumu \q1 kiniá kelepa ulka simu mele \q2 ulka enge sindeli kou awili peangamo.’ \m niringi kanu kou-mulumu Yesusi yu. Kanu kou-mulumu eltoringi yema ono Isirele yema. \v 12 Yombo sene lupa olio manda naa lipa tapondomba. Ma-koleamanga pali yombo sene lupa ‘Olio lipa tapondopa mindili nolemolá aulkana wendo lipa, molopo kondomolo aulkana lipa mondopili.’ nimbu imbi lepo mangilimulú yombo se lupa mólo. ⸤Yesusi Karasi yuyu mindi.⸥” nirimu. \p \v 13 Pita Jonotolo pipili naa kolko unguma sumbi siku niringili kanoko, olo sukuli naa seko we umbu-yetolo moloringili kanokole ono konopu awisili liku mundukuli, ‘I yetolo u Yesusi pea kopu seko andoringili yetolo lepomo.’ ningu pilieringi. \v 14 Aku-sipa na-kolo ye seko peanga siringili kanu yemo olo pea kopu seko gilieringi kanokole ono ungu se manda pundu toko naa niringi. \p \v 15 Akumunga “Olo kanjollo ulkana pena pale.” niringi pena puringili kinia ono onono angelema ningu ninguli: \v 16 “I yetolo olio nambi samiliye? Olone ⸤Pulu Yemo kinia kopu seko molemele mele⸥ lipa ora silimú ulu-tondolo paa peanga se sengili Jerusalleme molemele yombomane pali pilku kanongi ulumu olione “Naa sengili.” nimbu manda aki naa tomolo. \v 17 Aku-na-kolo i ungu nikimbilimu koleamanga pali niliku pungí pilingí kinia manda naa sembá kene “Kelko i ye ⸤Yesusi⸥nga semanemo yomboma toko siku yunga ungumu koleamanga anju anju naa niengili! Níngili liemu olo aku siku mongo lingilímunga umbuna simulú.” nimbu “Mólo” niemili.” niringi. \p \v 18 Aku siku ningu panjikuli, “Olo wale.” ningu olondo ninguli: “Paa ungu kanga-kolte kepe, Yesusinga semanemo toko yomboma paa ungu-mane naa siele! Mólo!” niringi. \p \v 19 Aku-na-kolo Pita Jonotolo olone onondo pundu toko ninguli: “Pulu Yemone olto “Sale.” nilimú mele mundupu kelepo, onone “Sale.” nikimili mele pilipu sembulu liemu Pulu Yemone kanopa peanga pilimbanje? Ono onono piliame! \v 20 Aku-sipa na-kolo olto ulu kanorumbulu mele kepe pilierimbulu mele kepe oltonga keremo pipi manda naa simbulú.” niringili. \p \v 21 Onone olo kelko tondolo munduku ningu pipili kondokole “Olo pale.” niringi. Olone ulu-tondolo seringili mele yombomane pali kanokole, Pulu Yemo kape ningu imbi ambolko paka tondoringi-kulu ono kanokole olo ambolko umbuna singí aulka se koroko kelieringi. \v 22 ⸤Ulu se⸥ lipa ora sirimu ulu-tondolomone seko peanga siringili ye kanumu yunga kalia-ingi paono talo omba purumu. \r 4:23-31 \s1 Karasinga Yomboma Pulu Yemo Kinia Ungu Ningu Mawa Seringi Semanemo \p \v 23 Pita Jonotolo “Wendo pale.” niringi kinia olonga yomboma moloringina sumbi siku punguli, Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia, Juda yombomanga tapu-yema kinia kanu yemane olondo niringi mele olonga Yesusinga ungumu pilieli yomboma semane toko siringili. \m \v 24 Niringili mele pilkuli ono liku sere leko molko Pulu Yemo kinia ungu ningu ninguli: “Ye Awili Tondolo Olandopamo, nuni mulumu kepe mamo kepe nomu-kusamo kepe méle lemóma pali serinu. \v 25 Nuni ungu se ninindu nunga Minimuni olionga anda-kolepa, nunga kendemande-ye Depiti nimba sirimu kinia yuni pilipa yando nimba sirimu mele i-sipa: \q1 “Isirele yombo naa molko \q2 yombo umbu lupa molemelema \q3 nambi semu-na mumindili kolkomeleye? \q1 Yombomane pali uluri manda naa senge mele \q2 nambi semu-na “Samili.” ningu, ningu panjikimiliye? \q1 \v 26 Pulu Ye Awilimu kinia yuni \q1 ‘Nanga yomboma nokopa kondomba ye se \q2 lipa mundumbu.’ nimba, nimba taltorumu \q3 ye nokoli ⸤Karasi⸥mu kinia olo \q1 koleamanga pali ye nokoli kingimane \q2 ‘Olo-kinia opa samili.’ ningu molemele. \q1 Yomboma nokoli yemane \q2 ‘Olo topo mania mundumulú.’ ningu molemele. \q1 Aku siku ulu manda naa senge mele \q2 nambi semu-na ‘Samili.’ ningu molemeleye?” \m nimba Depitini nirimu. \v 27 Sika i kolea-awilina ye nokoli kingi Erote kinia Romo ye Pondiasi Paillatetolo Isirele yomboma kinia Isirele yomboma naa molko yombo umbu lupa mololi yomboma kinia ono maku toko, nunga kendemande-ye kake seli u ningu taltorunu ye Yesusi ‘Topo kondamili.’ ningu waa toringi. \v 28 U nunga tondolomone nunu konopumuni pilku “I-siku sangi.” ningu panjerinu mele aku siku seringi. \v 29 Kanumunga Ye-Awilimu, kiniá olio-kinia onone “Semolo.” ningu olio ningu pipili kondokomele mele nuni pilkuli, nunga kendemande-yema nunga ungumu ningíndu pipili naa kolko sumbi siku niengi kene liku tapondoyo. \v 30 Nunga kendemande-ye kake seli Yesusinga imbi mangilipu yu mangilimulú kinia kuru tomba yomboma ‘Peanga liepili.’ ningu ulu-tondoloma seko, nunga kongonomo sekemolo mele ‘Yomboma “Sika akumu Pulu Yemonga kongonomo lepomo!” ningu kanangi.’ ningu lipa ora simba ulu-tondoloma sei.” niringi. \p \v 31 Aku siku Pulu Yemo kinia ungu ningu pora siringi kinia ulka moloringimu jimi-jimi mele sepa, Mini Kake Sélimu ono-kinia molopa manda serimu-kulu pipili naa kolko Pulu Yemonga ungumu tondolo munduku yomboma andoko ningu siringi. \r 4:32-37 \s1 Ye Nokoli Karasi Yesusi Kuru Mondoringi Yomboma Konopu Seluna Pupili Manda Sere Leko Moloringi Semanemo \p \v 32 ⸤Ye Nokoli Karasi Yesusindu⸥ ‘Sika.’ ningu kuru mondoringi yomboma manda selu siku molko ono konopu seluna pupili moloringi. Yombo se yunga mele taltorumuma ‘nanga manjipa’ naa nimba, ‘olionga pea’ ningu sere leko taltoringi. \v 33 Yesusini “Nanga kongonomo sende-paa.” nimba lipa mundorumu yemane Ye-Awili Yesusi lomboropa ola molorumu kanoringi mele semane peangamo munduku naa kelko tondolo munduku toko siliku andoringi kinia Pulu Yemone ono we kondo kolopa paa sewi anjipa ‘Molko kondangi.’ nirimu. \v 34 Ono moloringina yombo se kere-langi kepe mélse mólo torumu yombo se naa molorumu. Wale marenga nimba yombo se ma lepa ulka awisili gilipa serimumane ma we lepa ulka we gilierimuma kou-mone liku mengo ongo, \v 35 Yesusini lipa mundorumu yema moloringina ongo siringi, onone yombo se méle mólo torumu yomboma moke seko siringi. \p \v 36 Aku siku seringi mele ‘Josepo’ nili ye sene aku sipa serimu. Kanu yemo Yesusini lipa mundorumu yemane yunga imbi se ‘Banapas’ niringi. Banapasinga ungu-pulumu ‘Yomboma nimba toyombo tondoli yemo’ . Yu LLipai yemo, yunga pulu-kolea Saiporas. \v 37 Yunga ma se lierimu kanumu kou-mone lipale memba omba Yesusini “Nanga kongonomo sende-paa.” nimba lipa mundorumu yema sirimu. \c 5 \r 5:1-11 \s1 Ananayas Kinia Menu Sapairatolonga Semanemo \p \v 1 Karasinga yomboma aku siku seko moloringi-na-kolo ulu seringi mele sumbi sipa naa serimu ye se molorumu, yunga imbimu Ananayas. Yunga menunga imbi Sapaira. Ananayasini yunga ma se kou-mone lipale nirimumuni, \v 2 menu kanopa molopili kou liltimumunga paki sipa, ekendo yuyu taltopa, ekendo Yesusini lipa mundorumu yema pumba sipa nimbale: “Nane ma se kou lipuli, aku kouma membo ombo i sikiru.” nirimu. \p \v 3 Kanu-kinia Pitane yundu nimbale: “Ananayas, nambi semu-na nunga konopuna ‘⸤Kurumanga nokoli⸥ Setene omba molopili.’ ninguli, Mini Kake Sélimu kolo toko siku, mamonga kou linuma paki siku mare anju liku taltoko mare mengo ongo olio kolo toko sikinuye? \v 4 U kou naa linu kinia mamo nunga kanumu. Kou linuma nunu nokonu kanumu. ‘Mamo kou-mone naa liembo.’ nilinanje yombo sene unguri naa nilka. Mamo nungamo. Kou-mone likuli ‘Ekendo nanu taltopo, ekendo yomboma siembo.’ nilinanje unguri mólola. Mélemo nungamo. Akumunga nambolka konopu lekole kou-mone likuli ekendo mindi kolo toko sinuye? Nuni yema kolo toko naa sinu, mólo. Pulu Yemo kolo toko sinu.” nirimu. \p \v 5-6 Pitane aku sipa nirimu ungumu Ananayas pilipale, yu kolorumu kinia yunga ónomo topa mania mundorumu. Ye-kangoma ongo yunga ónomo liku mulu-wambalene okoko mengo pungu óno se-puringi. Aku sipa ulu serimu semanemo yomboma pilkuli paa mini-wale mundoringi. \p \v 7 Ananayas menu yu i ulu wendo orumumu naa pilipale, pe ena mongo yopoko omba purumu kinia yu orumu. \p \v 8 Pitane yu mangilipa nimbale: “I kou-mone omba simu ambolkoromo olo mamonga aku siku língili meleye? Na piliambo ningu si.” nirimu. \p Yuni nimbale: “Sika. Aku sipu limbulu.” nirimu. \p \v 9 Pitane yundu nimbale: “Nambi semu-na olone Ye-Awilimunga Minimu “Kolo topo siembili.” ningiliye? Nunga emenanga ónomo mengo pungu óno se-pongi yema ongo kerepuluna gilimili akumane nunga ónomo liku mengo pungíla.” nirimu. \p \v 10 Kanu-kinia waltikele ambomo Pitanga kumbikerena kolorumu kinia yunga ónomo topa mania mundorumu. Kolorumu kinia ye-kangoma ongo yunga ónomo kanoko likuli, menu óno seringina nondoko yu mengo pungu óno seringi. \v 11 Kanu-kinia Karasinga talapena yomboma kinia, i ulu wendo orumu pilieringima pali ono paa mini-wale mundoringi. \r 5:12-16 \s1 Yesusini “Nanga Kongonomo Sende-Paa.” Nimba Lipa Mundorumu Yemane Ulu-Tondolo Awisili Seringi Semanemo \p \v 12 Yomboma moloringina Yesusini “Nanga kongonomo sende-paa.” nimba lipa mundorumu yema andoko ⸤ulu se wendo orumu⸥ lipa ora sirimu ulu-tondolo lupa lupa awisili seringi. ⸤ ‘Sika.’ ningu kuru mondoringi⸥ yomboma pali ⸤ulka-tembelena⸥ ‘Sollomononga’ ningu ulka kerepulu takoko yando liltingina u alieli maku toringi. \v 13 Yombo lupamane ono kanoko peanga pilieringi-na-kolo pipili kolkole ‘Karasinga yomboma kinia maku tamili.’ ningu naa oringi. \v 14 Akumu sika na-kolo yombo awisilini Ye-Awili ⸤Yesusi⸥ndu ‘Sika.’ ningu kuru mondokole sukundu sukundu ongo yunga yomboma moloringi. \v 15 Yesusini lipa mundorumu yemane seringi mele kanokole yombomane yombo kuru torumuma mengo wendo ongo aulkana taltoko moloringi. ‘Pita omba pumbá kinia enana yunga minimu ono lemelena omba aki tomba kinia peanga lembanje.’ ningu aku siku taltoko moloringi. \v 16 Kolea-awili Jerusalleme lierimuna nondopa lierimu koleamanga moloringi yombo awisili kuru torumu yomboma kinia kuru konopumanga perimu yomboma kinia mengo oringi kinia ono pali peanga lierimu. \r 5:17-42 \s1 Yesusini Lipa Mundorumu Yema Ka Siku Kote Pilkuli Niringi Kinia Kanu Yemane Seringi Mele Semanemo (5:12-16 kananila) \r 5:17-26 \s1 Yesusini “Nanga Kongonomo Sende-Paa” Nimba Lipa Mundorumu Yema Ka Siringi Kinia Ulu Se Wendo Orumu Semanemo \p \v 17 Kanu-kinia Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopamo kinia Sadusi talapena sukundu ye mare yu pea kopu seko moloringi yema kinia ⸤we-yomboma ono munduku kelko Yesusini lipa mundorumu yema aku siku lombili puringi mele kanokole⸥ ono paa konopu kiri panjeringi. ‘Aku yemane seringi mele naa sangi.’ ninguli \v 18 Yesusini “Nanga kongonomo sende-paa.” nimba lipa mundorumu yema ambolko liku, we-yomboma panjeringi ka-ulka awilina ka siku panjeringi. \v 19 Aku-na-kolo ipulieli Ye-Awilimunga angello se omba ka-ulka ulka-kuna topa ono lipa memba pena omba nimbale: \v 20 “Ono ⸤Pulu Yemo popo toko kalolemele⸥ ulka-tembelena pungu gilku yomboma konopu topele toko molko kondonge mele unguma pali ningu siee.” nirimu. \p \v 21 Yuni nirimu mele pilku likuli kolea tangorumu kinia ulka-tembelena pungu yomboma ungu-mane siringi. \p Kanu-kinia Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopamo kinia, yu pea kopu seko moloringi yema ongo, kanjolloma kinia, Isirele yombomanga tapu-yema kinia “Maku tamili waa.” niringi. Ongo maku tokole ungu se ningu munduku ninguli: “Ka-ulkana panjemulu pelemele yema mengo waa.” niringi. \p \v 22 Aku-na-kolo ononga ele-yemane pungu Yesusini lipa mundorumu yema lingíndu ka-ulkana puringi kinia kanu yema naa moloringi-kulu kanokole kelko yando ongo ninguli: \v 23 “Ka-ulka kunama pali ulka-kuna sili pemu, nokolemele yema kerepuluna nokoko giliengi kanomulu-na-kolo olio ulka-kuna topo ulka sukundu kanomulu kinia ye selu kepe naa molomu.” niringi. \p \v 24 Ulka-tembele nokoringi ele-yemanga ye awilimu kinia, Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia onone ongo niringi mele pilkuli, “I ulu wendo omu nambolka uluri wendo ombándo sekemonje?” ningu ono pilku sundoringi. \p \v 25 Kanu-kinia ye se omba onondo nimbale: “Piliame! Onone ka síngi ye kanuma ulka-tembelena yomboma ungu-mane siku molemele.” nirimu. \v 26 Aku nirimu pilkuli ulka-tembele ele-yema kinia ononga ye awilimu kinia Yesusini lipa mundorumu yema lingí puringi. Aku-na-kolo ‘Yombomane olio kouni toko kondonge.’ ninguli ono kopene naa toko taka leko mengo oringi. \r 5:27-33 \s1 Yesusini “Nanga Kongonomo Sende-Paa.” Nimba Lipa Mundorumu Yemane Kanjolloma Pipili Naa Kolko Ono-Kinia Ungu Sumbi Siku Niringi Semanemo (5:17-42 pali) \p \v 27 Ye-kanjolloma moloringina ele-yemane Yesusini lipa mundorumu yema liku mengo oringi kinia Pulu Yemo popo tondoringi yemanga ye awili olandopamone onondo nimbale: \v 28 ‘Onondo u nirimulu mele i-sipa: “Paa ungu kanga-kolte kepe naa ningu, i ye ⸤Yesusi⸥nga semanemo kelko toko yomboma ungu mane naa siee.” nirimulu kanumu. Pe kiniá onone Jerusalleme koleamanga pali ungu kanumu andoko ningu siku keliengi. ‘Yombomane ‘Olio Juda yombomanga tapu-yemane ye kanumu toko kondoringi.’ ningu piliangi.’ ningu onone i unguma mane silimilila. \p \v 29 Pita kinia, Yesusini lipa mundorumu ye wema kinia, onone onondo pundu toko ninguli: “Yombomane ‘Saa.’ nilimili mele olio pilipu lipu manda naa semolo. Pulu Yemone ‘Saa.’ nilimú mele mindi pilipu lipu sengena panjipu semolo. \v 30 Onone ‘Yesusi kolopili.’ ningu unjuna uku toko panjeringi kolorumu kanu yemo, olionga anda-kolepalimanga Pulu Yemone yu kelepa topa makisinderimu. \v 31 ‘Yuni olio Isirele yomboma konopu topele tondopa olionga ulu-pulu-kirima siye kolopili.’ nimba Pulu Yemone ‘Yesusi yu Ye Nokolimu molopa, yomboma Lipa Tapondopa Mindili Nolemolá Aulkana Wendo Limú Yemo molopili.’ nimba yunga ki-lomekondo lipa mondorumu molemo. \v 32 Olio kinia Mini Kake Sélimu kinia yu aku sipa serimu mele andopo nimbu silimulu. ‘Mini Kake Séli’ nikimulumu Pulu Yemo yunga unguma pilku liku selemele yomboma Mini Kake Sélimu silimú kanumundu nikimulu.” niringi. \p \v 33 Niringi mele pilkuli mumindili paa awisili kolko ‘Ono topo kondamili.’ niringi. \r 5:34-39 \s1 Gamellielene “Yesusini Lipa Mundorumu Yema Kinia Onone Ulu Se Naa Saa.” Nirimu Semanemo (5:17-42 pali) \p \v 34 Aku-na-kolo Parisi ye kanjollo se, yunga imbi Gamelliele, yu Pulu Yemonga ungu-manema pilipa yomboma mane sirimu ye se, yu pilipa kondoli paa perimu-na yombomane kanokole yu kape niringi ye se, yu kanjolloma maku toringina ola gilipa ele-yemando nimbale: “Yema u kanga-kolte pena mengo paa.” nirimu. \v 35 Kanu-kinia mengo pena puringi kinia yuni kanjollo yemando nimbale: “Ono Isirele yema, onone i yema senge mele u pilku kondayo. \v 36 U walte ye Tudasi omba yuni nimbale: “Na ye awili se, na enge pelemo.” nirimu kinia ye po anderete yu lombili puringi. Aku-na-kolo gapomanomone yu toko kondoko, yu lombili puringi yema toko bulu-balu siringi. ‘Samili.’ niringi mele kamu mania purumu. \p \v 37 “Pe aku sipa gapomanomone yombo imbi torumu walema kinia Gallilli ye Judasi kepe “Oliolio gapomano molamili.” nirimu kinia ye mare yu lombili puringi kinia gapomanomo-kinia opa seringi-na-kolo yu toko kondoko yu lombili puringi yema toko bulu-balu siringila. \v 38 U aku serimu kene kiniá onone i yema-kinia senge mele niembo. Onone i yema-kinia ungu se naa seko, we pangi keleayo. I yema ono onono konopumane pilkuli ‘Samolo.’ ningu sengi liemu unguri naa sepa we pora nimbá. \v 39 Molo sekemele mele Pulu Yemone “Saa.” nimu-na sengi liemu ono kanjollomane akumu manda “Mólo.” naa ningí. Molo “Mólo.” níngi liemu Pulu Yemo kinia opa mele senge manda naa sembá.” nirimu. \r 5:40-42 \s1 Yesusini Lipa Mundorumu Yema Yunga Yema Moloringi-Kulu Ono Mindili Siringi Kinia Konopu Siringi Semanemo (5:17-42 pali) \p \v 40 Aku nirimu kinia ono pilkuli ‘Aku samili.’ ninguli “Yema kelko ulkando waa.” ningu, ono ka-pultane toko ninguli: “Yesusinga semanemo kelko yomboma ningu siliku naa andaa.” ninguli “Ono paa.” niringi. \p \v 41 Yesusini lipa mundorumu yemane kanjolloma munduku kelko ultu puringi. Pulu Yemone onondo ‘Ono Yesusinga yema molongemonga yombomane ono seko pipili kondongi liemu mandala.’ nirimu-kulu pilkuli ono paa konopu siringi. \v 42 Walemanga pali ulka-tembelena kepe yombomanga ulkamanga pali pipili naa kolko andoko semane peangamo toko siringi. Koronga-u Pulu Yemone ‘Ono lipa tapondomba ye se lipu mundumbu.’ nimba, nimba taltorumu ye nokoli Karasimu Juda yombomane ‘Opili.’ ningu nokoko moloringi kanu ye nokoli Karasimu Yesusi yu kanu yemo omba molopa ono lipa tapondorumu lipa tapondomba mele semanemo andoko toko siringi. \mr Kolomongo-Awili 6-7tolo \ms1 Karasinga Yombomanga Kusikus Sitipenenga Semanemo \c 6 \r 6:1-7 \s1 ‘Yesusini Lipa Mundorumu Yema Liku Tapondoko Ambo-Wayamanga Kere-Langi Moke Sendangi.’ Ningu Ye Yopoko-Pakara Ningu Taltoringi Semanemo \p \v 1 Aku walemanga Yesusinga lombili andoli yombo kambu paa awisili olando purumu. Kanu-kinia Giriki ungu niringi Juda yombomane ulu se kanoko kiri pilkuli iri toko ninguli: “Ambo-wayama alieli kere-langi moke seko singíndu Ipuru ungu nilimili Juda yombomanga ambo-wayama mindi siku, olionga ambo-wayama naa silimili.” niringi. \v 2 Akumunga, ⸤Yesusini “Nanga kongonomo sende-paa.” nimba lipa mundorumu⸥ ye rurepone Yesusinga lombili andoli yomboma pali liku maku toko onondo ninguli: “Olio Pulu Yemonga ungu nimbu silimulu kongonomo mundupu kelepo kere-langi kongono semolo kinia manda naa sembá. \v 3 Ango-keme, ononga ye yopoko-pakara, Mini Kake Sélimu kinia pilipa kondolimu kinia pepa, yombomane kanoko peanga pilielemele yema kanoko ningu taltangi. ‘Kere-langi kongono olio selemolomo onone sendangi.’ nimbu siye kolopo, \v 4 olio alieli Pulu Yemo kinia ungu nimbu, yomboma Pulu Yemonga ungumu ‘Piliangi.’ nimbu lipu tapondomolo.” niringi. \p \v 5 Aku niringi yomboma pali pilku peanga pilkuli, Sitipen ningu taltoringi. Yu Pulu Yemo ‘Sika.’ nimba paa tondolo mundupa kuru mondorumu yemo; yu Mini Kake Sélimu konopuna pepa manda serimu yemo. Ye pokore ningu taltoringimanga imbima i-sipa: se Pillipu, se Porokorasi, se Naikena, se Taimono, se Pamenasi, se Nikollasi. Nikollasi kolea-awili Andiyoko ye se, yu Juda ye se mólo. Yu ye-se-lupamo molopale, u Juda yombomanga ulu-pulu seringi mele topele topa serimu yemo. \v 6 Aku yema Yesusini lipa mundorumu yemanga kumbikerena liku ola anjeringi kinia onone yemanga ⸤penge⸥na ambolkole Pulu Yemo kinia ungu mare ningu mawa seringi. \p \v 7 Aku seringi kinia yombo moloringi koleamanga pali Pulu Yemonga ungumu pumba manda serimu. Jerusalleme yombo awisili ⸤ ‘Yesusi yu sika Ye Nokoli Karasimu.’ ningu⸥ yu lombili pungu, Pulu Yemo popo tondoringi ye awisili pea ⸤Yesusini lipa mundorumu yemane ungu niringi mele⸥ ‘Sika’ ningu kuru mondoko pilieringi. \r 6:8—8:2 \s1 Juda Yombomane Kusikus Sitipen Ambolko Liku Kote Sendeko Kouni Toko Kondoringi Semanemo (6:1-7 kananila) \r 6:8-15 \s1 Juda Yombomane Sitipen Kote Senderingi Semanemo \p \v 8 Sitipen, yu Pulu Yemone yomboma we kondo kololi ulu-pulumu kinia Pulu Yemonga engemo kinia perimu-kulu yombo moloringimanga andopa ⸤ulu se⸥ lipa ora sirimu ulu-tondolo awisili serimu. \v 9-10 Aku-na-kolo ye marene “Seko kinjikinu. Aku siku naa sei.” ningu Sitipen kinia ungu awisili niringi. Kanu yema ono u kendemande-yomboma molkole pe we ultu moloringi yomboma, ononga Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulka se lupa gilierimu. Ono kolea Sairini kinia Allekesandia kinia Sillisia kinia Esia kinia moloringi yomboma molko, Juda yomboma moloringi. Aku yema Sitipen kinia angelema niringi-na-kolo Mini Kake Sélimuni Sitipen paa pilipa kondolimu sirimu-na yuni nirimu mele pilkuli yombo sene pangá akuku ungu se manda naa niringi. \p \v 11 Ungu se ningíndu koroko kelkole onone ye marendo kiyongo ningu kondi toko ninguli: “Onone “Mosisi kinia Pulu Yemo-tolonga unguma Sitipenene ungu-taka tondomu piliemulu.” niee.” niringi. \p \v 12 Onone aku siku kondi toringimunga yomboma kinia Juda yombomanga tapu-yema kinia Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane siringi yema kinia onone mumindili kolko Sitipen ambolko liku kanjollo yema maku toko moloringina mengo puringi. \v 13 Onone ye mare ungu-umbu tondokole “Kotena pungu Sitipen serimu mele kolo toko ‘I-sipa i-sipa semu.’ niee.” niringi kinia ono kotena pungu ninguli: “I yemone ⸤Pulu Yemo popo topo kalolemolo⸥ ulka-⸤tembele⸥ kakemo kinia, Pulu Yemonga ungu-manema kinia, alieli ungu-taka tondolemo. \v 14 Yuni nimu piliemulu mele i-sipa: “I kolea-kanga Nasarete ye Yesusini i ulka-tembelemo sikisimba.” nimba; Mosisini nimba panjerimu yandopa yandopa ningu siringi selemolo ulu-puluma “Pe kelko naa seko akuma munduku kelko Yesusini “Saa.” nirimu uluma saa.” nímula.” niringi. \p \v 15 Kanjollo maku toko moloringimane pali Sitipen neme-neme ningu kanoringi kinia, yunga kumbikeremo angello senga kumbikere none serimu kanoringi. \c 7 \r 7:1-53 \s1 Sitipenene Kotena Juda Yombomanga Kanjollo Yemando Ungu Nimba Sirimu Semanemo (6:8-15 pea) \p \v 1 Kanu-kinia Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopamone kote sendepale Sitipen mangilipa nimbale: “I ungu nikimilima sikaye?” nirimu. \p \v 2 Sitipenene pundu topa nimbale: “Ango Tata keme, nanga ungumu piliame. Olionga pulu-pulu anda-kolepa Eporayamo i kolea u naa omba kolea Arano u naa pumba kolea Mesepotemia u we molopili tondolo pumba olandopa molemo Pulu Yemo yu molorumuna omba nimbale: \v 3 “Nunga ma-koleamo kinia pulu lemó yomboma kinia munduku kelko nane nu “Pu.” nimbu lipu ora simbú koleana pani.” nirimu. \p \v 4 “Aku ungumu pilipale Eporayamo yunga pulu kolea Kaltia taono mundupa kelepa kolea-kanga Arano pumba molorumu. Kanu-kinia yunga lapa kolorumu kinia Pulu Yemone olio i molemolo kolea Kenane yando lipa mundorumu. \v 5 I koleana ma kanga-kolte kepe ‘Eporayamo yu kamu ambolopili.’ nimba naa sirimu. Aku-sipa na-kolo Pulu Yemone ungu se yundu nimbale: “Nu kinia nunga kalko lini yomboma kinia i koleamo lingí.” nirimu. Eporayamo yu bolango seluri kepe u naa mepili aku sipa nirimu. \v 6 Pulu Yemone yundu nirimu mele i-sipa: “Nunga kalko lini yomboma kolea senga lupa yombo ponenge mele molonge. Akuna molonge yombomane onondo “Olionga kendemande-yomboma.” ninguli seko kinjiku ka-kongono singí, mindili nongo seko molangi kalia-ingi po anderete omba pumbá. \v 7 Kanu-kinia ono ka-kongono singí yomboma ‘Pundu tangi.’ nimbu umbuna simbu kinia pe ono kanu koleamo munduku kelko ultu ongo i koleana ongo na popo tonge.” nirimu. \v 8 Aku nimbale Pulu Yemone “Sembó.” nirimu unguma ‘Eporayamone ‘Na-kinia kamu pepili.’ nipili.’ nimba yu kinia yunga kalopa limba kangoma kinia “kangi se kopisiku wendo liku eltangi.” nirimu. Pulu Yemone “Aku siku saa.” nirimumunga Eporayamone kango Aisake membale, yunga wale engaki omba purumu kinia yunga kangi se kopisipa wendo liltimu. Kanu-kinia pe Aisakene Jekopo merimu. Pe Jekopone olio Isirele yombomanga talape rurepo molemolomanga anda-kolepama merimu. \p \v 9 “Kanu-kinia olionga anda-kolepa Jekopone merimu yemane ononga genu Josepo-kinia konopu kiri panjikuli kolea Isipi pungí puringi ye mare kinia yu kou-mone liltingi. Josepo kou-mone likuli “Yu yombo senga kendemande-yemo molopili mengo paa.” niringi. Aku-sipa na-kolo Pulu Yemo yu-kinia molopale nirimumuni, \v 10 yu lipa tapondopa umbuna wendo orumumanga pali wendo liltimu. Yuni yu pilipa kondolimu sipa, kolea Isipi ye nokoli kingimu ‘Yu kanopa peanga piliepili.’ nirimu kinia ye nokoli kingimuni ‘Josepo yu Isipi gapomano ye nokolimu molopa, yunga ulkamo kinia Isipi koleamanga méle lemóma pali nokopili.’ nirimu. \p \v 11 “Pe kolea Isipi kinia ⸤i kolea molemolo⸥ kolea Kenane kinia gele awili se lierimu, yomboma umbuna perimu. Olionga anda-kolepalima kere-langi lingí aulka se naa lierimu. \v 12 Jekopone “Kolea Isipi ga maku toko taltolemele.” niringi-na pilipale yunga malopili olionga anda-kolepalima pulu-pulu Isipi mundorumu. \v 13 Wale talo siku Isipi puringi kinia Josepone genupilindu “Na Josepo.” nimba yunga imbi lepa sirimu, pe ye nokoli kingimuni Joseponga yomboma kanopa imbi sirimu. \v 14 Kanu-kinia Josepone yunga lapa Jekopo kinia Jekopo yunga yomboma kinia “‘Yando wangi.’ niee.” nimba, onondo nimba mundorumu. Jekopo yunga yomboma lipa sere lepa sependi paip moloringi. \v 15 “Yando waa.” nirimu kinia pilipale Jekopo kolea Isipi purumu, kanuna yu kinia yunga malopili kinia anda leko koloringi. \v 16 Ononga ónoma kelko kolea Kenane mengo ongo kolea-kanga Sekemo mengo ongo, u Eporayamone kolea-kanga Sekemo ye Emonga malopilinga ma se topo topa lipa u yunga ambomo óno serimu kanuna mengo pungu ono óno seringi. \p \v 17 “Pulu Yemone u Eporayamondo “Sembó.” nirimu kanu walemo nondopa wendo ombá serimu kinia olionga yombo kolea Isipi moloringi mele anjupa anjupa awisili kalko liku moloringi. \v 18 Aku sipa selepa pumba pumbale, kalia-ingi awisili omba pumba Isipi ye nokoli kingi se kolali sepa molorumu kanumuni Josepo yunga semanemo mimi sipa naa pilierimu. \v 19 Yuni olionga yomboma kolo topa sipa sepa kinjipa, anda-kolepalima mindili lipa sipa, “Bolango mengema ‘Kolangi.’ ningu ulkamanga pea naa molko pena toko eltaa.” nirimu. \p \v 20 “Aku siku seko molangi Mosisi meringi. Yu we-kango se naa meringi. Pulu Yemone kanopa peanga pilierimu kangomo meringi. Oli yopoko yunga lapanga ulkana taltoko moloringi. \v 21 Kanu-kinia pe pena taltoringi kinia ye nokoli kingimunga lemenu kanopa lipa “Nanga kangomo.” nimba yunga ulkana memba pumba nokorumu. \v 22 Isipi yombomanga pilipa kondoli perimu mele pali Mosisi mane siringi kinia yu pilipa kondoli pepa unguma sumbi sipa nimba uluma enge nimba sepa molorumu. \v 23 Mosisinga kalia-ingi paono talo pora nirimu kinia yunga Isirele yomboma ‘pumbu kano-pambo.’ konopu lierimu. \v 24 Pumba kano-porumu kinia Isipi ye sene Isirele ye se sepa kinjerimu. Kanopale yuni Isirele yemo lipa tapondopa Isipi yemo topa kondorumu. \p \v 25 “(Mosisini pilipale, ‘Yunga yomboma ‘Pulu Yemone ‘Ono liku tapondani pu.’ nirimu.’ ningu pilingí.’ konopu lierimu-na-kolo ono aku siku ningu naa pilieringi.) \p \v 26 “Opalikundu Isirele ye talo opa seringili kinia Mosisi pumba kanopale, yu pumba opa seringili yetolo ambolopa olondo nimbale: “Genungulutolo, nambi semu-na opa sekembeleye? Genungulu opa sekembele manda naa sekemo.” nirimu. \p \v 27 “Kanu-kinia sepa kinjerimu ye kanumuni Mosisi paka topa anju mundupa nimbale: “Nawene nu ‘Olio nokani.’ nimba, nimba taltorumuye? \v 28 Oleanga nu Isipi yemo toko kondonu mele kiniá na ‘Topo kondambo.’ ningu nikinuye?” nirimu. \v 29 Aku nirimu kinia Mosisi pilipale ‘Kingimuni na tomba.’ nimba kowa pumbale kolea Midiane pumba molorumu. Yu akuna molopale kango talo merimu. \p \v 30 “Kanu-kinia Mosisi kolea Midiane molopili kalia-ingi paono talo omba purumu kinia walte yu kolea ku lielina andopa mulu Sainai lierimuna nondopa molorumu kinia Pulu Yemonga angello se yu molorumuna omba unju senga sepe nomba perimuna omba molorumu. \v 31 Mosisini akumu kanopale yu konopu awisili lipa mundupa, serimu mele mimi sipa kanombando nondopa purumu kinia Ye-Awilimunga ungu se unjuna wendo orumu pilierimu mele i-sipa: \v 32 “Na nunga kolenalini popo toringi yemanga Pulu Yemo molio. Eporayamo keme Aisake keme Jekopo keme akumanga Pulu Yemo molio.” nirimu. Kanu-kinia Mosisi pungu-pungu nimba pipili kolopale lipa wekendo kanopa sepemo naa kanorumu. \v 33 Kanu-kinia Ye-Awilimuni yundu nimbale: “Nu i ma gilkinumu nanga kene nunga kimbu-su kulku wendo lie! \v 34 Nanga yombo Isipi molemelema mindili nolemele mele kanopo pora sipu molio. Ono kola selemele mele pilipuli kiniá ono lipu tapondombondo mania ondu kene ‘Nu kolea Isipindu kelko pani.’ nimbu lipu mundumbu sekero.” nirimu. \p \v 35 “I ye Mosisi yu u Isipi molorumu kinia Isirele yombomane ninguli: “Nawene ‘Nu olio nokani.’ nimba, nimba taltorumuye?” ningu yunga ungumu pilku mokoli seringi kanu ye Mosisi Pulu Yemone yu yuyu nimba taltopa ‘Nanga yomboma nokoko, ono liku tapondoko mindili nolemelema wendo lieni.’ nimba unjuna sepe nomba perimumunga angello senga keremone ‘Mosisi nimba sipili.’ nirimu. \v 36 Kanu ye Mosisi yuni yomboma kolea Isipi memba ultu orumu. Ono kolea Isipi sukundu moloringi kinia kepe, Nomu Kondolina oringi kinia kepe, kolea ku lielina kalia-ingi paono talo andoko moloringi kinia kepe, yuni ⸤yu yuyu molorumu mele⸥ lipa ora sirimu ulu-tondolo mare awisili serimu. \v 37 Ye sene Isirele yombomando nimbale: \q1 “Pulu Yemone ungu-umbu tondolemoma \q2 pilipu ono nimbu siliu yemo molio mele \q3 pe ononga ye se na-mele \q1 ‘Pulu Yemone ungu-umbu tondombama \q2 pilipa nimba simba ye se molopili.’ nimba \q3 Pulu Yemone lipa mundumba.” \m nirimu ye kanumu i Mosisi selumu mindi. \v 38 Isirele yomboma kolea ku lielina moloringi kinia kanu ye Mosisi ono pea moloringi. Yu olionga kolepalima kinia mulu Sainai molopa ungu nimba sirimu angellomo kinia pea moloringi. Pulu Yemone we pepa mindi pumba naa pora nimbá unguma Mosisini ‘Olio nimba sipili.’ nimba Mosisi ungu-umbu tondorumu kanu unguma yuni pilipale yando olio nimba sirimu. \p \v 39 “Aku sipa serimu-na-kolo olionga anda-kolepalimane ⸤Pulu Yemone yundu “Ono nokou.” nimba, nimba taltorumu ye Mosisinga⸥ ungumu ‘sengena panjipu naa pilimulú.’ ningu yu bulu siku, ono ‘Kolea Isipindu kelepo pamola!’ ningu Isipi yakala kolko moloringi. \v 40 ⸤Mosisi mulu Sainaina ola pumba welea maniando naa orumu kinia Isirele yombomane ononga ningu Pulu Yemo popo tondoringi yemanga pulu-pulu ye awili olandopa⸥ Eronondo onone ninguli: “Olio mengo pungu nokonge pulu ye popo tomolo pokore nuni unjuni molo kouni seko wamondoyo. Olio kolea Isipi yando lipa memba orumu ye Mosisi welea naa okomo kene nambi semunje?” niringi. \v 41 Kanu walemonga onone kongi pirimu-kao walo none seli se seko wamoko, ‘Imu olionga pulu yemo.’ ningu popo toko mélema kalko siku, ono onono seko wamoringi mele pilkuli konopu siku kongi kaloringima kinia kere-langi nongo moloringi. \v 42 Aku seringimunga Pulu Yemo ono lipa bulu sipa, oli kinia ena kinia kombokandi kinia muluna gilimuma onone ‘Olio nokolemele pulu yomboma.’ ningu popo toko mélema kalko singí seringi kinia kanopale ‘Manda, ononga aku siku sangi.’ nimba siye kolorumu. Aku seringi mele Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi ye sene ungumu bokuna torumu mele manda selemo. Akumu i-sipa: \q1 ‘Pulu Yemone nimbale: “O Isirele yomboma, \q2 u kalia-ingi paono talo \q3 yombo naa peli kolea ku lielina \q4 ono kongi pirimu-kao kinia sipisipi kinia \q4 meme kinia popo toko kaloringima \q4 popo toko kalko na siringiye? \q1 \v 43 ⸤Mólo.⸥ Ono serele-ulka mengo puringimu \q2 ‘Pulu ye Mollokonga tamandu ulkamo.’ ningu \q3 mengo pungu, \q1 ‘Repane olionga pulu ye se.’ ningu \q2 yunga kombokandi none seli se seko anjiku, \q3 kanu mélema \q4 ‘Olio nokolemele pulu yomboma.’ ningu \q4 kape ningu popo toringi. \q1 Aku seringimunga nane ono mindili lipu simbundu \q1 ‘Ono kolea sirinduna naa molangi.’ nimbu makoropo, \q2 ono kolea-awili Bapillono nekendo \q3 kolea anjupa senga lipu mundumbu.” nirimu.’ \m nimba bokuna torumu. Aku sipa nimba bokuna torumu mele ono sika aku siku seringi. \p \v 44 “Kolea ku lielina olionga anda-kolepalimane Pulu Yemo ono-kinia molorumu serele-ulka kanumu kanoko ‘Pulu Yemo olio-kinia molemo.’ ningu onone yu popo toko mélema kaloringi serele-ulkamo takoko anjeringi. Pulu Yemone Mosisindu “I-siku i-siku takangi.” nimba ulkamo gilimba mele lipa ora sirimu aku siku onone takoko anjeringi. \v 45 Pe yandopa Josuane olionga anda-kolepalima nokorumu kinia ono kanu serele-ulkamo sikisiku, Pulu Yemone sirimu koleana mengo ongo anjeringi. Pulu Yemone kanu koleana yombo talape lupa peringima olionga anda-kolepalima “Kolali seko molangi, aku mamo liengi, kanuna pelemele yomboma kamu pangi.” nirimu kinia kanu koleana u peringi yombo talapema onone toko munduku, serele-ulkamo mengo ongo kanuna takoringi, yandopa ye nokoli kingi Depiti molorumu kinia we gilierimu. \p \v 46 “Pulu Yemone Depiti yu kanopa peanga pilipa konopu mondorumu-kulu yuni Pulu Yemondo mangilipa nimbale: “Na kalopa liltimu ye Jekopo popo torumu Pulu Yemo molomba ulka se, u serele-ulkamo gilierimu mele, manda manjipu takondamboye?” nirimu. \v 47 Aku-na-kolo Pulu Yemone “Mólo.” nirimu kinia Depitinga malo Sollomono, yu Depiti kolali sepa ye nokoli kingimu molopale, Pulu Yemonga ulka-tembelemo takondorumu. \p \v 48 “Aku-sipa na-kolo Imbi Paa Olandopa Mololi Pulu Yemo yombomane takolemele ulkamanga naa molemo. Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yomboma nimba sirimu ye sene aku sipa nirimu kanumu. Kanu yemone nimbale: \q1 \v 49 “Pulu Ye Awilimuni nimbale: \q2 “Mulu-koleamo nanga mania molopo \q3 koleama nokolio polomo, \q4 ma-koleamo nanga kimbu munduliu koleamo. \q1 Pe onone nanga nambolka ulkamo takondongeye? \q2 Molo na sena manda koro molomboye? \q1 \v 50 Nanga kimuni i mélema pali naa serinduye?” nirimu.” \m nimba ⸤Aisayane⸥ aku sipa nirimu kanumu.” ⸤nimba Sitipenene nirimu.⸥ \p \v 51 “Ono kála seli yomboma, onone nando “Pulu Yemo seko kinjiku yu ungu-taka tondokono.” nikimili-na-kolo akumu mólo. Ono ‘Pulu Yemonga yomboma molamili.’ ningu kangi se kopisiku wendo limili-na-kolo yombo Pulu Yemonga ungu naa pilieli yomboma mele molko ononga komuma pipi siku konopuma pipi siku molemele. Ono ononga anda-kolepalima seringi mele seko, onone Mini Kake Sélimunga ungumu liku bulu siku “Naa pilimulú.” niringi mele ono aku siku nilimili. \v 52 Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi ye se ononga anda-kolepalimane mindili liku naa siringi ye se molorumuye? Se naa molorumu kanumu. Kanu yema pali umbuna siringi. Kanu yemanga ye marene Pulu Yemonga Ye Sumbi Nílimu ombá mele ungumu pilku yomboma ningu siringi yema kepe ononga anda-kolepalimane toko kondoringila. Kanu-kinia Pulu Yemonga unguma ningu siringi yemane “Ombá.” niringi Ye Sumbi Nili kanumu kamu orumu kinia ono nanga ungumu pilku molemele yemane ‘Yu toko kondangi.’ ningu ononga opa-touma liku siringi kinia yu toko kondoringi. \v 53 Ono Isirele yomboma, ono angellomane Pulu Yemonga ungu-manema siringi yando likuli sengena panjiku naa seringi yomboma, onone Pulu Yemonga Ye Kake Seli Yesusi aku siku toko kondoringi.” nimba Sitipenene nirimu. \r 7:54—8:2 \s1 Sitipen Kouni Toko Kondoringi Semanemo (6:8-15, 7:1-53 pea) \p \v 54 Yuni onondo aku sipa nirimu pilkuli, yu-kinia paa mumindili kolko ononga kerema kongilku pulua toringi. \v 55 Aku-na-kolo Mini Kake Sélimu Sitipen yunga konopuna omba molopa manda serimu-na yuni olando sipa kanopa mulu-koleana sukundu kanorumu kinia Pulu Yemonga tondolo pa sélimu kinia yunga tondolomo kinia akuma kanopa, Yesusi Pulu Yemonga ki-lomekondo ola gilierimu kanorumu. \v 56 Aku sipa kanopa nimbale: “Mulu-koleamo kuna lipa anju yando pukumu kanokoro kinia Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo Pulu Yemonga ki-lomekondo ola gilkimu kanokoro.” nirimu. \p \v 57 Yuni aku sipa ⸤Pulu Yemo kinia Yesusi kinia manda selu siku moloringili⸥ mele nirimu pilkuli, ⸤ “Pulu Yemo-kinia ungu-taka tondokomo lepomo.” ningu⸥ ‘Yunga ungu nikimumu naa piliamili.’ ningu komu pipi siku ono ungu lupa mare tondolo munduku niliku yu molorumuna lisiku ongo \v 58 yu ambolko kunduku kanu kolea-awilimunga palana ultu munduku, ‘Yu kolopili.’ ningu kouni tonge toringi. \p U kotena “I-sipa i-sipa semu kanomulu.” ningu kondi toringi yemane yu kouni tongendo ononga wale pakolima kulkuli, ye-kango se kanopa gilierimuna ‘Nokopili.’ ningu taltoringi. Kanu yemonga imbimu Sollo. \p \v 59 Onone yu kouni toko kondonge toringi kinia Sitipenene Yesusi-kinia ungu nimbale: “Ye-Awili Yesusi, na mini pukuru. Nu molenona wambo ni.” nirimu. \v 60 Kanu-kinia yu kouni toko mania mundoringi kinia komorongo langopa ru nimba nimbale: “Ye-Awilimu, i seko kinjikimili ulumu pundu naa toko munduku keliei.” nimbale yu kolorumu. \c 8 \r 8:1-3 \s1 Pollone Karasinga Yomboma Mindili Sirimu Semanemo (7:58 ekendo pea pali kanani) \p \v 1 Sollone Sitipen toko kondoringi kanopale ‘Papu tokomele.’ nimba yu konopu peanga lierimu. \p Sitipen kouni toko kondoringi kanu walemonga Karasinga yombo talape kolea-awili Jerusalleme moloringima ononga opa-toumane pulu polko seko kinjiku paa mindili awili seko siringi kinia ono pali bulu-balu ningu pungu, mare kolea Judia disirikindu pungu molko, mare kolea Sameria disirikindu pungu moloringi. Yesusini “Nanga kongonomo sende-paa.” nimba lipa mundorumu yema mindi Jerusalleme we moloringi. \v 2 Pulu Yemonga ungumu pilku moloringi ye marene Sitipen óno seko kola awisili seringi. \b \p \v 3 Aku-na-kolo Sollone ‘Karasinga yombo talapemo kamu mania pangi.’ nimba pulu polopa yombomanga ulkamanga pumba, yombo moloringima ki kundupa lipa memba pumba ka sirimu. \mr 8:4—12:25 \ms1 Yesusini “Nanga Kongonomo Sende-Paa.” Nimba Lipa Mundorumu Yema Kolea Judia Disiriki Kinia Sameria Disirikitolo Andoko Yesusinga Ungumu Ningu Siringi Semanemo \r 8:4-25 \s1 Kolea Sameria Disiriki Lierimu Taonomanga Pillipuni Semane Peangamo Topa Sirimu Semanemo \p \v 4 Karasinga yombo bulu-balu ningu puringimane Yesusinga semanemo kolea lupa lupamanga pali toko siliku puringi. \v 5 Karasinga yombomanga lipa tapondoli kusikus ye Pillipu Sameria disiriki lierimu taono senga maniando pumbale nirimumuni, Pulu Yemone “Ono nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” u nimba taltorumu ye nokoli Karasimunga semanemo topa sirimu. \v 6 Pillipu yuni ungu nirimu mele pilku, ⸤Pulu Yemo kinia kopu seko moloringili⸥ lipa ora sirimu ulu-tondoloma serimu kanokole, yomboma pali komu sendeko pilku moloringi. \v 7 Yombo awisili kuru konopumanga moloringima Pillipuni “Ongo ultu paa!” nirimu kinia ru ningu wendo ongo puringi. Kimbu kolopa pora sirimu yomboma kinia, kimbu pange sepa karaye sepa perimu yomboma kinia sepa peanga sirimu. \v 8 Pillipuni aku sipa ulu-tondoloma serimu-kulu aku taonona moloringi yomboma konopu awili seko siringi. \p \v 9 Kanu taonona ye se molorumu, yemonga imbimu Saimono. Pillipu u naa opili kurumane Saimono yu liku tapondoringi kinia yuni “Na ye awilimu. Na imbi molemo.” nimba ulu-tondoloma serimu. Kolea Sameria yombomane pali ulu-tondoloma serimu mele kanokole konopu awisili liku mundoringi. \v 10 Yombo kamakoma kinia koropama kinia yunga ungumu komu sendeko pilku ninguli: “I yemo Pulu Yemo tondolo pelemo mele yu tondolo aku sipa pelemo yemo. Yu Tondolo Pelemo Pulu Yemo molemo.” niringi. \v 11 Saimono alieli ulu-tondolo awisili serimu-kulu kanoko konopu awisili liku mundukuli yunga ungumu pilku yu lombili puringi. \v 12 Aku-na-kolo Pillipuni Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa mélema nokolemo nokomba mele semane peangamo topa sipa, Yesusi yu yomboma lipa tapondopa kolali sepa mindili nondorumu yemo molopa, yu Pulu Yemone ‘Ono nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.’ nimba taltorumu ye nokoli Karasimu molorumu mele nimba sirimu kinia yombo awisilini ‘Sika nikimu.’ ningu kuru mondokole ⸤Saimono munduku kelko konopu topele toko⸥ no liltingi. \v 13 Saimono kepe Pillipuni nirimu mele ‘Sika nikimu.’ nimba kuru mondopale no liltimu. Lipale Pillipu molorumuna lombili pumba, Pillipuni ⸤Pulu Yemo kinia kopu seko moloringili⸥ lipa ora sirimu ulu-tondolo awisili serimu mele kanopale konopu awisili lipa mundorumu. \p \v 14 Kanu-kinia kolea Sameria disiriki yombomane Pulu Yemonga ungumu konopu siku pilku liltingi mele Yesusini “Nanga kongonomo sende-paa.” nimba lipa mundorumu ye kolea-awili Jerusalleme moloringi yemane pilkuli niringimuni, ononga ye Pita kinia Jonotolondo “Sameria yomboma liku tapondangili pale.” ningu olo liku mundoringi. \v 15-16 Akuna punguli niringilimuni, Sameria yomboma moloringina Mini Kake Sélimu u naa orumu-na kanu liku mundoringi yetolone ‘Ono Mini Kake Sélimu liengi.’ ninguli, ‘ononga’ ningu Pulu Yemo mawa senderingili. U Ye-Awili Yesusinga imbi leko no mindi liltingi. \v 17 Kanu-kinia pe Pita kinia Jonotolo pungu ononga ⸤penge⸥na amboloringili kinia ono Mini Kake Sélimu liltingila. \p \v 18 Kanu-kinia olone yombomanga ⸤penge⸥na amboloringili kinia ono Mini Kake Sélimu liltingi mele Saimonone kanopale yu olo moloringilina kou-mone memba omba olondo nimbale: \v 19 “‘Nane yombo senga ⸤penge⸥na ambolombo kinia Mini Kake Sélimu lipili.’ ningu olone i sekembele tondolomo ‘na siengili.’ nimbu kou-mone membo okoro.” nirimu. \p \v 20 Aku-sipa na-kolo Pitane pundu topa nimbale: “Nuni ‘Pulu Yemone we silimú mélse kou-monene manda topo toko limili.’ konopu lekenomonga nunga kou-monema mengo kolea kirina pani. \v 21 Pulu Yemone kanopa peanga pilielemo mele nu aku sipa mólo, akumunga i kongono selembolo mele nunga kongono se paa mólo. \v 22-23 Nuni olto selembolo mele kanoko yama panjilinumunga nu molko kinjiku, ulu-pulu-kirimane nu ka silimú kene ‘I konopu lekero mele Ye-Awilimuni ‘Mania pupili.’ nimba siye kolombanje.’ ningu, kiniá aku seko kinjilinu ulu-puluma kanoko kiri pilku konopu topele toko, yu-kinia ungu ningu mawa sani.” nirimu. \p \v 24 Aku nirimu pilipale Saimonone pundu topa nimbale: “Na-kinia wendo ombá nikimbili uluma wendo naa opili kene olone na liku tapondoko Ye-Awilimu kinia ungu ningu mawa sendangili.” nirimu. \p \v 25 Pita kinia Jonotolone Yesusi-kinia molko kanoringili mele ningu siku, Ye-Awilimunga ungumu ningu sikuli, olo kelko Jerusalleme puringili. Pungilí punguli kolea Sameria disiriki sukundu taono lierimumanga semane peangamo toko siliku puringili. \r 8:26-40 \s1 Pillipuni Semane Peangamo Kolea Apirika Itiopia Yemo Topa Sirimu Semanemo \p \v 26 Walte Pulu Ye Awilimunga angello sene Pillipundu nimbale: “Jerusalleme munduku kelko Gasa taono pungí pulimili aulka akuna kolea ku lielina pani pu.” nirimu. \v 27 Kanu kinia Pillipu akuna purumu. Pumba kanorumu kinia Itiopia ye se aulkana omba purumu kanorumu. Kanu yemo yu ambo Kandasi, kolea Itiopia yombomanga ambo nokoli kuwinimunga kou-mone nokondorumu ye awilimu. Pillipuni yu aulkana u naa kanopa lipili yu Pulu Yemo popo topa imbi ambolopa paka tondombando u Jerusalleme purumu. \v 28 Pe kelepa ulkando pumbándo kongi osene kundorumu karona ola molopa Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yomboma nimba sirimu ye Aisayane torumu bokumu kanolepa ulkando pumbá purumu. \v 29 Kanu-kinia Mini Kake Sélimuni Pillipundu nimbale: “Nu pungu kongi osene karo kundupa memba omba pukumumu lombili pu.” nirimu. \p \v 30 Kanu-kinia Pillipu karo omba purumuna lisipa pumba pilierimu kinia ye karona molorumu kanumu yu Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yomboma nimba sirimu ye Aisayane torumu bokumu kanopa nilipa purumu pilipale, mangilipa nimbale: “Nu bokuna ungu kanoko nikinumunga ungu-pulumu pilkinu molo móloye?” nirimu. \p \v 31 Ye kanumuni pundu topa nimbale: “Yombo sene na nimba naa simba kinia na nanu nambi sepo pilimbuye?” nirimu. \p Aku nimba Pillipundu nimbale: “Nu karona kopu sepo molambili ou.” nirimu. \p \v 32 Pulu Yemonga ungumu yemone kanorumu mele i-sipa: \q1 “Kongi sipisipi waloma mengo pungu tolemele mele \q2 yu aku siku mengo pungu toringi. Aku-kinia \q1 kongi sipisipi indi porongendo ambololemele kinia \q2 ungu naa nimba we sendepa lemó mele \q3 yu toko kondonge seringi kinia \q4 aku sipa ungu naa nimba \q4 we sendepa lieli molorumu. \q1 \v 33 Yu ungu se sepa naa kinjerimu-na-kolo \q2 kote we sendeko ka sikuli toko kondoringi. \q1 Yu bolango se naa mepili yu toringimunga \q2 yunga kalopa liltimu yombo talape se naa molemo.” \m nimba, bokuna aku sipa molorumu ungumu kanorumu. \p \v 34 Itiopia yemone Pillipu mangilipa nimbale: “I bokumu torumu yemone nawendo i ungumu nirimuye? Yu yuyundu nirimu molo yombo se lupando nirimuye?” nimba mangilierimu. \v 35 Kanu-kinia Pillipuni kanu yemondo unguma nimbale yemone kanorumu ungumanga pulumu pulu polopa nimba sipa Yesusinga semane peangamo topa sirimu. \p \v 36 Aulkana pungilí pungu no kelo senga puringili kinia Itiopia yemone Pillipundu nimbale: “I no omba pukumumu kana. Mélsene na no limbu aulkamo manda pipi simba molo no manda limbuye?” nirimu. \p \v 37 (Pillipuni pundu topa nimbale: “Yesusinga ungu nimbu sikirumu ‘Akumu sika lémo.’ ningu kuru mondonu liemu no manda lini.” nirimu. \p Itiopia yemone pundu topa nimbale: “‘Yesusi Karasi yu sika Pulu Yemonga Malo.’ nimbu pilipu kuru mondokoro.” nirimu.) \p \v 38 Kanu-kinia karo kanumu ‘Liepili.’ nimba Pillipu kinia olo pukua toko nona mania punguli Pillipuni Itiopia ye kanumu no linderimu. \v 39 Nomo munduku kelko wendo oringili kinia Ye-Awilimunga Minimuni Pillipu waltikele lipa memba purumu kinia nema serimu-kulu Itiopia yemone yu kelepa naa kanopa, konopu silipa yunga ulkando purumu. \p \v 40 Minimuni Pillipu memba pumba Asitote taonona mondorumu kinia yu akuna molopale koleamanga pali semane peangamo topa silipa andopa kolea-awili Sisaria wendo purumu. \c 9 \r 9:1-25 \s1 Pollo Damasikas Pumba Serimu Semanemo \r 9:1-19 \s1 Pollo Konopu Topele Topa ‘Yesusi Yu Sika Ye Nokoli Karasimu.’ Nimba Yunga Yemo Molorumu Semanemo (9:1-25 pali) \p \v 1 Sollo u pulu polopa Ye-Awilimunga lombili andoli yomboma mindili lipa sirimu mele mundupa naa kelepa, ‘Ono kolangi.’ nimba we mindili lipa sipa molorumu. Aku sipa sepa molombando Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopamo molorumuna pumba \v 2 mawa sepa mangilierimu kinia ye nokolimuni pepá se topa sipa nimbale: “I ye Sollo kolea-awili Damasikas pumba, Juda yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilielemele ulkamanga pumba, Yesusini serimu mele pilku molemele yomboma kanopa ka sipa, Jerusalleme yando memba opili.” nirimu. \p \v 3 Kanu-kinia Sollo yu kolea-awili Damasikas nondopa pumbá purumu kinia waltikele mulú-koleana pa seli se mania omba yu molorumuna pa awili-sepa serimu. \v 4 Yu topa mania mundorumu lepa pilierimu kinia ungu se yundu nimbale: “Sollo, Sollo, nambi semu-na nuni na mindili liku silinuye?” nirimu. \p \v 5 Sollone nimbale: “Ye-Awilimu, nu nawe?” nirimu. \p Yuni pundu topa nimbale: “Na Yesusi, nuni mindili liku silinu yemo. (Kongi kao se kongono selemo kinia ‘Pupili.’ ningu kimbuna tolo se munduku pololemele kinia kaomone ‘Mólo.’ nimba kimbu elkapi tolemo kinia tolomo kamu kaomone yuyu tolomo polopa olandopa mindili nolemo-na-kolo naa pilipa karaye sepa, selemo mele we sepa mindi pumba naa kelielemo aku sipa mele nuni seleno.) \v 6 Kiniá ola molko ne kolea-awilina sukundu pani. Akuna puni kinia nu sení mele ye sene nimba simba.” nirimu. \p \v 7 Sollo pea puringi yema poporome ungu mele pilku yombo se naa kanokole, ono ungu naa ningu we gilieringi. \v 8 Sollo mongo makilipa ola molorumu-na-kolo mongomone mélse naa kanorumu. Akumunga, yu pea puringi yemane yu ki ambolko mengo kolea-awili Damasikas sukundu puringi. \v 9 Wale yopoko yu mongomone mélse naa kanopa kere-langi kepe no kepe naa nomba we molorumu. \p \v 10 Kolea-awili Damasikas sukundu Yesusinga lombili andoli ye se molorumu, yunga imbimu Ananayas. Ye-Awilimuni Ananayas molorumuna omba kaima mele sipale “Ananayas.” nimba mangilierimu. \p Yuni pundu topa nimbale: “Ye-Awilimu, na ya molio.” nirimu. \p \v 11 Ye-Awilimuni yundu nimbale: “Aulka imbi leko ‘Aulka Sumbi Nílimu’ nilimili kanuna nu punguli ninimuni, Judasinga ulkana pungu mangilku, kolea-awili Tasisi ye se, yemonga imbi Sollo, yu akuna na-kinia ungu nimba molemo kene pungu kanani. \v 12 Sollo yu mongo-indi kaima mele sepa kanomu kinia ye se, yemonga imbimu Ananayas, yu omba yunga kimuni mongona ambolomu kinia yunga mongotolo peanga liemu kanomu.” nimba Ye-Awilimuni nirimu. \p \v 13 Ananayasini pundu topa nimbale: “Ye-Awilimu, ye kanumuni nunga yombo kake seli Jerusalleme moloringima sepa kinjipa mindili lipa sirimu mele yombo awisilini semane toko nilimili pilielio. \v 14 Pulu Yemo popo tondoringi ye awilimane yu pepá toko siringi lipa ya memba ombale, nunga imbi leko nu-kinia ungu nilimili yomboma ka simbando orumu.” nirimu. \p \v 15 Aku sipa nirimu-na-kolo Ye-Awilimuni yundu nimbale: “Mólo. Ye nikiru akumu ‘Yu nanga kongonomo sendepili.’ nimbu, nimbu taltorundu yemo. Yu Isirele yomboma naa molko umbu lupa mololi yomboma kinia ononga ye nokoli kingima kinia molongemanga kepe Isirele yombo molongemanga kepe pumba nanga ungumu nimba simba kene nikiru mele se-pani. \v 16 Yuni nanga ungumu andopa nimba sipale umbuna memba mindili nombá mele nane lipu ora simbú.” nirimu. \p \v 17 Kanu-kinia Ananayas ulka nirimu kanuna sukundu pumba Sollo ambolopa nimbale: “Ano Sollo, nu aulkana oni orunu kinia Ye-Awilimu nuni kanorunu, kanu ye Yesusini ‘Nu mongone kelko kanoko Mini Kake Sélimu nunga konopuna omba molopa manda sepili.’ nimba na “Pu.” nimu-na okoro.” nirimu. \v 18 Kanu-kinia popenge sepa yunga mongotolonga mélse pipi sirimu kanumu omba wendo purumu kinia yu kelepa mongone mélema manda kanopale nirimumuni, yu ola molopa ‘Karasinga yemo kamu molambo.’ nimba no liltimu. \v 19 Aku sepale, kere-langi pokore norumu kinia yu kelepa enge perimu. \r 9:19-22 \s1 Pollone Semane Peangamo Damasikas Yomboma Topa Sirimu Semanemo (9:1-25 pali) \p Sollo yu wale mare kolea-awili Damasikas molopa Yesusinga lombili andoli yomboma kinia molorumu. \v 20 Yu sumbi sipa pumba Juda yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkamanga pumba Yesusi molorumu mele nimba sipa nimbale: “I yemo yu Pulu Yemonga Malo.” nirimu. \p \v 21 Yunga ungu pilieringi yombomane mini-wale mundukuli mangilku pilku ninguli: “Ne aku nikimu yemo, Yesusinga imbimu leko Pulu Yemo kinia ungu niringi yombo Jerusalleme moloringima sepa kinjipa topa bulu-balu sipa mundupa mindili lipa sirimu ye kanumu móloye? Pe kiniá ya omba aku siku seko molemele yomboma ka sipa Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima molemelena memba pumbá yemo imu lepomo.” niringi. \p \v 22 Aku-na-kolo Sollo yunga engemo paa olandopa perimu, Pulu Yemone ‘Ono nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.’ nimba, nimba taltorumu ye nokoli Karasimu Yesusi yu kanu yemo molorumu mele tondolo mundupa nimba sirimu-kulu Juda yombomane yundu ungu se pundu toko manda naa niringi. \r 9:23-25 \s1 Juda Yombomane Pollo-Kinia Opa-Tou Moloringi-Kulu Kolea-Awili Damasikas Mundupa Kelepa Kowa Purumu Semanemo (9:1-25 pali) \p \v 23 Wale awisili omba purumu kinia Juda yombomane Sollo toko kondongendo langi niringi, \v 24 aku-na-kolo yu pilierimu. Yu toko kondongendo tangoli kepe ipulieli kepe kolea-pala kere-pingiyamanga nokondoko moloringi. \v 25 Aku-na-kolo walte ipulieli yu lombili puringi yombomane ‘Yu naa toko kondangi.’ ningu mengo pungu, kou-palana ola mengo pungu wale basiketena lakilku ka moko toko ⸤kolea-awili Damasikas⸥ ultu mundoringi. \r 9:26-31 \s1 Pollo Jerusalleme Pumba Serimu Mele Semanemo \p \v 26 Sollo ⸤Damasikas mundupa kelepa pumba⸥ kolea-awili Jerusalleme ombale nirimumuni, Yesusinga lombili andoli yomboma kinia pea molomba serimu-na-kolo onone pilkuli ‘Yuni ono peke tondopale we nikimu. Yu paa sika Yesusinga ungumu pilieli ye se mólo.’ ningu pilkuli yu pipili koloringi. \v 27 Aku-sipa na-kolo Yesusini “Nanga kongonomo sende-paa.” nimba lipa mundorumu yema moloringina Banapasini Pollo yu lipa memba pumba onondo nimbale: “I yemo aulkana pumba Ye-Awilimu kanorumu, Ye-Awilimuni yundu ungu se nirimu kinia yu kolea-awili Damasikas pumba “Yesusinga ungumu nikiru.” nimba pipili naa kolopa nimba sirimu.” nimba aku sipa mele nirimu. \v 28 Aku nirimumunga Sollo yu ono kinia pea molopa, Jerusalleme we andopa molopa, “Ye-Awilimunga ungumu nikiru.” nimba pipili naa kolopa andopa nimba sirimu. \v 29 Yu kinia Giriki-ungu niringi Juda yomboma kinia angelema niringi-na-kolo onone yu toko kondonge seringi. \v 30 Toko kondonge seringi mele ⸤Yesusi pilku moloringi⸥ genupilimane pilkuli, yu kolea-awili Sisaria maniando mengo pungu “Kolea-awili Tasisi pu.” ningu mundoringi. \p \v 31 Kanu-kinia Sollone yomboma sepa kinjerimu mele mundupa kelierimu kinia Judia kinia Gallilli kinia Sameria kinia kanu disirikimanga Karasinga yombo talapemo-kinia umbuna se wendo naa orumu, molko kondoringi. Ye-Awilimu pipili kolko ‘Yunga ungumu pilipu lipu samili.’ ningu moloringi-kulu Mini Kake Sélimuni ono lipa tapondorumu kinia Ye-Awilimu yunga talapemo enge nimba yombo awisili yunga talapena sukundu sukundu puringi. \r 9:32-35 \s1 Pitane Kolea LLida Ye Inias Aniembo Lierimu Sepa Peanga Sirimu Semanemo \p \v 32 Pita koleamanga pali andopale, walte LLida taono ⸤Pulu Yemonga⸥ yombo kake seli moloringima pumba kano-porumu. \v 33 Akuna ye se molorumumunga imbimu Inias, yu kimbu ki kolopa pora sirimu-kulu kalia-ingi engaki aniembo lierimu. \v 34 Pitane yundu nimbale: “Inias, Yesusi Karasini ‘Nu peanga liepili.’ nikimu kene nu ola molko nunga aniembo leno kunungumu kimbou.” nirimu. Aku nirimu kinia popenge sepa yu ola molorumu. \v 35 LLida taono yomboma kinia Sarone taono yomboma kinia pali yu kanokole konopu topele toko Ye-Awilimunga ungumu pilku moloringi. \r 9:36-43 \s1 Kolea Jopa Ambo Tapita Dokas Kolorumu Kinia Pitane Pumba “Nu Ola Molou.” Nirimu Semanemo \p \v 36 Jopa taono Ye-Awilimunga lombili andoli ambo se molorumu, yunga imbimu Tapita, (Giriki-unguna “Dokas” niringi). Yu alieli siye naa kolopa, umbuna perimu yomboma kondo kolopa koropama lipa tapondorumu. \v 37 Pita LLida taono molorumu kanu walemanga kanu ambomo kuru torumu kinia yu kolorumu, yunga ónomo no lendeko suluminia senga taltoringi. \v 38 LLida taono lierimuna Jopa taono nondopa lierimu. Akumunga, Ye-Awilimunga lombili andoli yombomane Pita LLida taonona molorumu pilkuli onone ye talo yu molorumuna liku mundoringi kinia olo ongo yu paa mawa seko ninguli: “Nu ‘Pea pamili.’ nimbu, limbulú okombolo.” niringili. \p \v 39 Pita olo kinia pea pumba yu ulkana purumu kinia onone yu ulka suluminiana mengo puringi. Ambo-wayama Pita gilierimuna nondoko ongo liku kakapu seko gilku kola sekole, Dokas yuni konde molopale ononga mulu-maminia senderimuma ongo liku ora siringi. \p \v 40 Pitane “Ono suluminiana naa molko, ultu paa.” nimbale, komorongo langopa mania molopa Pulu Yemo kinia ungu nirimu. Aku sepale ambo ónomo lierimuna topele topa kanopa nimbale: “Tapita, nu ola molou.” nirimu. Kanu-kinia mongo makilipale Pita kanopa imbi sipale ola molorumu. \v 41 Pitane yu ki ambolopa lipa ola anjipale, ⸤Pulu Yemonga⸥ yombo kake selima kinia ambo-wayama pea mangilipale “Dokas konde pumu kene ongo liee.” nirimu. \v 42 I ungu wendo orumumu Jopa taono yomboma pali pilkuli, yombo awisilini ‘Ye-Awili ⸤Yesusi⸥ yu sika ⸤Pulu Yemone “Ono nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” nimba, nimba taltorumu ye nokoli Karasimu⸥.’ ningu kuru mondoringi. \v 43 Pita wale awisili Jopa ye se kinia molorumu. Yemonga imbimu Saimono, yu kongi kao kangi sepa wamopa kou liltimu yemo. \c 10 \r 10:1—11:18 \s1 Pita Kinia Romo Ye Konilliasitolonga Semanemo \r 10:1-8 \s1 Mulu-Koleana Angello Se Omba Ye Konillias Ungu Nimba Sirimu Semanemo \p \v 1 Romo ye se kolea-awili Sisaria molorumumunga imbimu Konillias. Yu Romo ami-ye wane anderete nokorumu yemo. Aku ami-yemanga talapemonga imbimu Italli Ami Ye Talapemo. \v 2 Yu kinia yunga pulu lemó yomboma kinia ono Juda yomboma mólo. Yombo-lupama molkole Pulu Yemo pipili kolko liku awi siku yunga ungumu pilieringi yomboma moloringi. Yuni méle mólo torumu yomboma lipa tapondopa kou-mone sipa, alieli Pulu Yemo kinia ungu nirimu. \p \v 3 Walte ipupini ena tere killoko mele Konillias yu Pulu Yemo kinia ungu nimba molopale mongo-indi kaima mele sepa kanorumu. Pulu Yemonga angello se omba yu molorumuna orumu sumbi sipa kanorumu. Angellomone yundu nimbale: “Konillias.” nirimu. \p \v 4 Konillias pungu-pungu nimba yu neme-neme nimba kanopa mangilipa nimbale: “Ye-Awilimu, nambi semuye?” nirimu. \p Angellomone pundu topa nimbale: “Nuni Pulu Yemo kinia ungu ningu, yombo koropama liku tapondoko, selenomonga Pulu Yemone kanopa peanga pilielemo. \v 5 Kiniá nuni ye mare Jopa taonondo pangi liku mundukuli, akuna ye se molemomonga imbimu Saimono, yunga imbi se Pita, “Yu opili.” niengi. \v 6 Saimono Pita yu pelemo ulka pulu yemonga imbimu Saimonola nilimili. Yu kongi kao kangima sepa wamopa kou-mone limú yemo, yunga ulkamo nomu-kusa kelona gilimú.” nirimu. \p \v 7 Angello kanumuni aku sipa nimbale yu purumu. Kanu-kinia Konilliasini yunga kendemande-ye talo kinia, yu lipa tapondorumu ami-ye se kinia “Ono waa.” nirimu. Kanu ami-yemo yu Pulu Yemonga ungumu pilierimu yemola. \v 8 Konilliasini onondo ulu wendo orumu mele pali nimba sipale, “Ono Pita liku mengo wangi Jopa taonondo paa.” nimba lipa mundorumu. \r 10:9-23 \s1 Pita We Molopa Mongo-Indi Kaima Mele Sepa Kanorumu Semanemo (10:1—11:18 pali lipa sere lepa semane paa selumu.) \p \v 9 Ono pungu aulkana pekole, opalikundu anjupa pungu awi-tangoli Jopa taono nondoko pungí puringi. Awi-tangoli Pita Pulu Yemo kinia ungu nimbando ulka imuna ola purumu. \v 10 Kanu-kinia Pita gelene kolopa ‘Kere-langi se namboa!’ nimba pilierimu. Yomboma kere-langi kokele kaloringi-kulu nokopa molopale, yu mongo-indi kaima mele sepa kanorumu kinia, \v 11 mulúna anju yando pumba, mulu-maminia paa awili se, ekendo ekendo pundu kisenga ambolopale taka lepa mana mania mundorumu. \v 12 Aku maminiana sukundu kongi lopa kera wambiye méle-takarama pali moloringi. \p \v 13 Kanu-kinia ungu se omba yundu nimbale: “Pita, ola molko i méle molemelemanga se toko nou.” nirimu. \p \v 14 Pitane pundu topa nimbale: “Ye-Awilimu, paa naa nombo! Nuni kanoko kiri pilieleno mélema kinia, “Kalaro molemo.” nilinu mélema kinia, olio Juda yombomando “Naa nangi.” ningu ungu-mane sirinu mélema na naa nolio naa nombó, mólo!” nirimu. \p \v 15 Wale talo-sipa kanu ungumu kelepa wendo omba yundu nimbale: “Pulu Yemone kake sendelemo mélemando nuni “Kalaro molemo.” ni naa ni.” nirimu. \p \v 16 Olo aku siku wale yopoko angelema niringili kinia waltikele mulu-maminiamo kelepa mulúna olando purumu. \p \v 17 Pita konopu kimbu sipale ‘I kaima mele sepo kanokoromonga pulumu nambolkarenje?’ nimba pilipa molopili Konilliasini lipa mundorumu ye kanuma ongo yombo marendo ‘Saimononga ulkamo semoye?’ ningu mangiliku ongole, yunga ulka kerepuluna ongo gilieringi. \v 18 Akuna gilku mangilku, “Saimono Pita andi molemoye?” niringi. \p \v 19 Pita yu mongo-indi kaima mele serimumunga ‘Pulumu nambolkarenje?’ nimba konopu kimbu sipa molorumu kinia Minimuni yundu nimbale: “Ye yopoko nu koroleko okomele. \v 20 Akumunga nu ola molko maniando pungu, konopu awisili liku naa munduku ono kinia pangi puyo. Nane yema lipu mundondu-na okomele.” nirimu. \p \v 21 Pita maniando pumba yemando nimbale: “Ono korokomele yemo na. Ono nambi semu-na ongiye?” nirimu. \p \v 22 Yemane pundu toko ninguli: “Romo ami-ye wane anderete nokolemo ye Konilliasini olio lipa mundomu-na omulu. Konillias yu ye sumbi nílimu, yu Pulu Yemo pipili kololemo yemo. Juda yombomane pali “Yu ye peangamo.” nilimili. Pulu Yemonga angello sene yundu nimbale: “Saimono Pita ungu se nipili nu piliani kene ‘Yu opili.’ ni.” nirimu.” niringi. \p \v 23 Pitane nimbale: “Ono pea peamili, ulkando waa.” nirimu. \r 10:23-33 \s1 Pita Konilliasinga Ulkana Purumu Semanemo (10:1—11:18 pali lipa sere lepa semane paa selumu) \p Pekole niringimuni, orili-u yu ono-kinia purumu kinia ⸤Yesusi pilku moloringi⸥ Jopa taono Juda ye mare yu kinia pea kopu seko puringi. \v 24 Ono pungu aulkana pekole, orili-u kolea-awili Sisaria sukundu puringi. Konilliasini ‘Kiniá onge.’ nimba yunga genupili lapali kinia pulu lierimu yomboma kinia “Sukundu-sukundu waa.” nirimu, ono liku maku toko nokoko moloringi. \v 25 Pita ulkana sukundu pumbá purumu kinia Konillias omba yunga kimbuna tamalu pepa yunga imbi ambolopa paka tondopa kape nirimu. \v 26 Aku-na-kolo Pitane yundu nimbale: “Na Pulu Yemo mólo. Na we-yemo. Nu ola molou.” nirimu. \p \v 27 Ungu niliku ulka sukundu puringili kinia yombo awisili maku toko moloringi kanorumu. \v 28 Yuni onondo nimbale: “‘Juda yomboma kinia yombo lupama kinia seluna naa molangi.’ nilimili ungu-manemo ono pilkimili. Na Juda yemo molopo i ungu-manemo pilieliomonga ono yombo lupa molemelena na naa olka, aku-na-kolo Pulu Yemone na lipa ora simu mele i-sipa: Yuni nando nimbale: “Yomboma apuruku ‘Se kiri, kalaro mololimu.’ ningu seluna naa moloni kinia manda naa sembá.” nimu. \v 29 Akumunga, na ‘Ou.’ ningu mangiliengi kinia ononga ungumu pilipu mokoli naa sepo ondu. Nambi semu-na nando “Ou.” níngiye?” nirimu. \p \v 30 Konilliasini pundu topa nimbale: “Wale kise omba pukumu, kiniá ena tere killoko sekemo mele, u aku sipa ipupini tere killokona i nanga ulkana na Pulu Yemo kinia ungu nimbu molorundu kinia waltikele nanga kumbikerena yombo se mulu-maminia tondolo pa sélimu pakopa omba gilipa \v 31 nimbale: “Konillias, nuni Pulu Yemo kinia ungu nilinu mele yuni pilipa lipa, yombo koropama liku tapondoleno mele kanopa peanga pilielemo. \v 32 Kiniá nuni ye mare Jopa taonondo pangi liku mundukuli, akuna ye se molemo, yemonga imbimu Saimono, yunga imbi se Pita, “Yu opili.” niengi. Pita yu kongi kao kangima sepa wamopa kou-mone limú ye Saimononga ulkana molemo, yunga ulkamo nomu-kusa kelona gilimú.” nirimu. \v 33 Aku nirimu pilipuli nane sumbi sipu nu molorununa ye marendo nu “Pungu li-paa.” nirindumunga nu ongo língi, nu papu onu. Kiniá olio Pulu Yemo kinia pea ombo molemolo yomboma ‘Pulu Yemone nu ungu nimba simuma olio ningu sieni.’ nimbu, pilimulúndu ombo molemolo.” nirimu. \r 10:34-48 \s1 Pita Konilliasinga Ulkana Purumu Kinia Semanemo \r 10:34-43 \s1 Pita Konilliasinga Ulkana Moloringi Yomboma Yesusini U Serimu Pe Semba Mele Semane Topa Sirimu Kinia (10:44-48 pea) \p \v 34-35 Konilliasini aku sipa nirimu kinia Pitane pilipale nirimumuni, Konilliasinga ulkana moloringi yombomando pulu polopa nimbale: “U na pilipuli, ‘Pulu Yemone Isirele yomboma manjipa konopu mondolemo.’ konopu lierindu. Aku-na-kolo kiniá pilkiru, yuni yombo talapemanga pali yombo selu selu ningu yu pipili kolko liku awi siku ulu-pulu peangama sumbi siku selemele yomboma kanopa peanga pilipa ‘Nanga kumbikerena manda ongo molangi.’ nilimú lepomo, akumu kiniá piliporo. \p \v 36 “Pulu Yemone koro-u Isirele yombomando “Ono nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” nimba, nimba taltorumu yemo talko orumu ye nokoli Karasi Yesusi yu yombomanga pali Ye-Awilimu, akumuni olio Pulu Yemo kinia konopu seluna pupili manda selu siku molomolo aulkamo akisinderimu semane peangamo Isirele yomboma moloringina Pulu Yemone nimba mundorumu. \v 37 U kolea Judia disiriki koleamanga pali ulu wendo orumuma ono nanga ungu nikirumu pilkimili yombomane u pilku pora silimili. U Jonone yombomando “Konopu topele tokole no liengi.” nimba aku unguma nimba sirimu. Pe Yesusi kolea Gallilli disiriki yunga uluma pulu polopa serimu. \v 38 Wambola se pengena ondoko pakondoringi mele Pulu Yemo yunga kongonomo sembando Pulu Yemone kolea Nasarete ye Yesusi Mini Kake Sélimu sipa Yesusi ‘Tondolo pupili.’ nirimu. Kanu-kinia Pulu Yemo Yesusi kinia molorumu-kulu Yesusi koleamanga andopa ulu peangama sepa, ⸤kurumanga nokoli⸥ depelemone ambolorumu yomboma “Peanga liepili.” nirimu. ⸤Akumu ono pilku pora silimili.⸥ \p \v 39 “Juda yombomanga koleama pali kinia ononga kolea-awili Jerusalleme kinia yuni ulu serimuma pali olio yu lombili andorumulumane mongone kanopo molorumulu. Onone ‘Yu kolopili.’ ningu unjuna uku toko panjeringi kolorumu. \v 40 Aku-na-kolo yu wale talo yombo-óno-koleana perimu yopoko-sipamonga Pulu Yemone topa makisindipale “Yombomane nu kanangi mona molou.” nirimu. \v 41 Yomboma pali yu lomboropa ola molorumu naa kanoringi. U Pulu Yemone ‘Kanangi.’ nimba, nimba taltorumu yombomane mindi kanoringi; olio Yesusi lomboropa ola molorumu kinia yu pea kere-langi nombo molorumulu yombomane mindi yu kanorumulu. \p \v 42 “Yuni oliondo nimbale: “Onone yomboma semane peangamo toko siku, ‘Pulu Yemone na ‘Yombo konde molemelema kinia kololemelema kinia ononga pali kote sendepa pilimba yemo molopili.’ nirimu.’ ningu yomboma ningu sie.” nirimu. \v 43 Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma yomboma ningu siringi yemane pali u yu ma-koleana naa opili yunga ungumu ningu siku ninguli: “‘Yesusi yu sika ⸤Pulu Yemonga Malo molopa, sika yu mana mania omba nanga nimba kolali sepa kolondorumu, na nokopa kondomba⸥.’ ningu kuru mondonge yomboma Pulu Yemone Yesusinga imbi pilipa Yesusi yuni yombomanga nimba senderimumunga pilipale kanu yombomanga ulu-pulu-kiri seringima ‘We mania pupili.’ nimba siye kolomba.” niringi.” nimba Pitane nirimu. \r 10:44-48 \s1 Ono Juda Yombomanga Ultu Yomboma Moloringina Pulu Yemonga Minimu Orumu Liltingi Semanemo (10:34-43 pea) (10:1—11:18 pali lipa sere lepa semane paa selumu) \p \v 44 Pitane aku sipa nimba molopili Mini Kake Sélimu omba Pitane ungu nirimu pilku moloringi yombomanga konopumanga sukundu purumu. \v 45 Pulu Yemone Mini Kake Sélimu u Juda yombo Ye Nokoli Karasimu pilielima sirimu mele pe aku sipa kanu yombo talape lupa moloringima sirimu-kulu kanokole Karasi pilieli Juda ye Pita pea kopu seko oringimane paa pungu-pungu niringi. \v 46 Kanu yombo-lupama Mini Kake Sélimu liltingimane umbu-ungu lupa lupama ningu Pulu Yemo kape niringi-kulu pilkuli kanu yemane ‘Mini Kake Sélimu omba ononga konopumanga pumu lepomo.’ ningu pilieringi. U Ye Nokoli Karasimu pilieli Juda yombomanga konopumanga mindi Mini Kake Sélimu purumu kanumu. \p Kanu-kinia Pitane nimbale: \v 47 “Olio Ye Nokoli Karasimu pilieli Juda yomboma Mini Kake Sélimu liltimulu mele kiniá i yombo talape lupama kepe Mini Kake Sélimu likimili kene nawene “Ono no naa liengi.” nimba manda “Mólo.” nimbáye?” nirimu. \v 48 Aku nimba yuni nimbale: “Ono Yesusi Karasi yunga imbimunga no lie.” nirimu. No liku pora sikuli onone Pitando ninguli: “Nu iseli-u naa pani. Wale pokore nu olio kinia pea molkole pe pani.” niringi-kulu yu ono-kinia wale pokore we molorumu. \c 11 \r 11:1-18 \s1 Pita Jerusalleme Pumba Karasinga Juda Yomboma Yuni Konillias Kinia Ulu Serimuma Nimba Sirimu Semanemo (10:1—11:18 pali lipa sere lepa semane paa selumu) \p \v 1 Yesusini “Nanga kongonomo sende-paa.” nimba lipa mundorumu yema kinia ⸤Yesusi pilku moloringi⸥ genupili kolea Judia disiriki pali moloringima kinia onone Juda yombomanga ultukundu moloringi yomboma Pulu Yemonga ungumu pilku liltingi mele pilieringi. \v 2 Akumunga Pita Jerusalleme olando purumu kinia kangomanga kangi se kopisiku eltoringi ungu-manemo ‘Paa samili.’ ningu seringi Karasi pilieli yemane Pita Romo ye Konilliasinga ulkana purumu-kulu yu iri toko \v 3 ninguli: “Nu Juda yemo molko yombo kangi naa kopisilimilimanga ulkana pungu, ono kinia pea molko kere-langi noringimu, paa seko kinjerinu.” niringi. \p \v 4 Aku-sipa na-kolo Pitane ulu pali wendo orumuma ono semane topa sirimu. Yuni nimbale: \p \v 5 “Sena. Na Jopa taonona molorundu kinia na Pulu Yemo kinia ungu nimbu molopole nirindumuni, kaima mele sepo kanorundu kinia mulúmu anju yando pumba, mulu-maminia paa awili se, ekendo ekendo pundu kisenga ambolopale taka lepa mana mania mundorumu, na molorunduna omba lierimu. \v 6 Akuna sukundu kanorundu kinia kongi lopa kera wambiye méle-takarama pali akuna sukundu moloringi. \v 7 Kanu-kinia ungu se omba nirimu pilierindu. Yuni nando nimbale: “Pita, ola molko i méle-takara se toko nou.” nirimu. \p \v 8 “Nane pundu topo nimbuli: “Ye-Awilimu, paa naa nombó. Nuni kanoko kiri pilieleno mélema kinia, “Kalaro molemo.” nilinu mélema kinia, olio Juda yombomando ‘Naa nangi.’ ningu ungu-mane sirinu mélema u walte kepe se paa naa norundu.” nirimu. \p \v 9 “Wale talo-sipa kanu ungumu kelepa muluna wendo omba nando nimbale: “Pulu Yemone kake sendelemo mélemando nuni “Kalaro molemo.” ni naa ni.” nirimu. \p \v 10 “Olto aku sipu wale yopoko angelema nirimbulu kinia waltikele mulúmu kelepa múluna olando purumu. \p \v 11 “Mulúmu kelepa olando purumu kanu-wele kolea-awili Sisaria ye sene “Paa.” nimba lipa mundorumu ye yopoko na molorundu ulkana oringi. \v 12 Minimuni nando nimbale: “Konopu awisili liku naa munduku i yema kinia pangi pu.” nirimu. I Karasinga ye talo-pakara ono na kinia pea kopu sepo pumbu, kanu Sisaria yemonga ulkana sukundu purumulu. \p \v 13 “Ulkana sukundu purumulu kinia kanu yemone oliondo nimbale: “⸤Pulu Yemonga⸥ angello se nanga ulkana omba nimbale: “Nuni ye mare Jopa taonondo pangi liku mundukuli, akuna ye se molemo, yemonga imbimu Saimono, yunga imbi se Pita, “Yu opili.” niengi. \v 14 Nu kinia nunga ulkana pelemele yomboma kinia Pulu Yemone ‘Ono mindili nolemolá aulkana wendo ongo yu-kinia pea molko kondonge aulkana pangi.’ nimba lipa tapondomba.” nimba angellomone nando aku sipa nirimu.” nimba kanu yemone nirimu. \p \v 15 “Kanu-kinia nane pulu polopo ungu nimbú nirindu kinia u olio ya Jerusalleme molorumuluna Mini Kake Sélimu mania orumu mele aku sipa ono ne Sisaria yemonga ulkana moloringina orumu. \v 16 Aku serimu kinia nane Ye-Awilimuni ungu se u nirimu mele kelepo pilierindu. Yuni nimbale: \q1 “Jonone yombo no mindi linderimu-na-kolo \q2 Pulu Yemone ono Mini Kake Sélimu lindimba.” \m nirimu mele kelepo pilierindu. \v 17 Aku liemu olio Ye-Awili Yesusi Karasi ⸤molopa serimu selemo mele⸥ ‘Sika.’ nimbu kuru mondorumulu kinia Pulu Yemone olio u Mini Kake Sélimu sirimu mele pe aku sipa aku yombo-lupama sirimu liemu na nawe molopole nane Pulu Yemondo “Mólo.” nilkaye?” nimba Pitane nirimu. \p \v 18 Pitane aku sipa nirimu mele pilkuli onone u yundu niringi mele kamu munduku kelkole, Pulu Yemo kape ningu ninguli: “Akumunga Pulu Yemone ‘Yombo-lupama konopu topele tokole manda molopa mindi puli ulu-pulumu liengi.’ nimba panjerimu lepomo.” niringi. \r 11:19-30 \s1 Kolea Andiyoko Yomboma Ye Nokoli Karasimunga Semanemo Pulu Polko Pilku Liltingi Mele Semanemo \p \v 19 U Sitipen toko kondokole pe Karasinga yomboma mindili liku siringi kinia ono bulu-balu ningu puringi kinia mare kolea Pinisia pungu, mare kolea Saiporas pungu, mare kolea-awili Andiyoko punguli niringimuni, Juda yomboma mindi semane peangamo toko siringi. \v 20 Aku-na-kolo ye mare, ononga pulu-kolea Saiporas kinia Sairini kinia, ono kolea-awili Andiyoko punguli pulu polko Ye-Awili Yesusinga semane peangamo yombo lupama toko siringila. \v 21 Pulu Yemone ono lipa tapondorumu-kulu yombo awisili “I ungumu sika.” ningu kuru mondokole konopu topele toko ‘Ye-Awilimunga yomboma molamili.’ ningu moloringi. \p \v 22 Aku seringi semanemo Karasinga yombo talape Jerusalleme moloringimane pilkuli onone Banapasindu “Kolea-awili Andiyoko pu.” niringi. \v 23-24 Banapas yu ye peangamo, Pulu Yemo ‘Sika.’ nimba paa kuru mondorumu yemo; Mini Kake Sélimu konopuna molopa manda serimu yemo. Yu kolea-awili Andiyoko pumba kanorumu kinia Pulu Yemo yombo awisili we kondo kolopa senderimu mele kanopale yu paa konopu sipa, ono ‘Ye-Awilimu mindi kuru mondoko, méle se lupa topele toko konopu naa mondangi.’ nimba ungu mare nimba sirimu. Yombo-awisili Ye-Awilimunga talapena sukundu ongo moloringi. \p \v 25 Kanu-kinia Banapas yu kolea-awili Andiyoko mundupa kelepa, Sollo korombando Tasisi taono purumu. \v 26 Pumba yu kanopa lipale kolea-awili Andiyoko yando memba orumu. Kanu-kinia olo kolea-awili Andiyoko Karasinga yombo talapemo-kinia pea molko yombo paa awisili ungu-mane siku molangili kalia-ingi selu omba purumu. Kolea-awili Andiyokona, Yesusinga lombili andoli yombomando we-yombomane imbi leko pulu polko ‘Karasinga Yomboma’ niringi. \p \v 27 Kanu walemanga Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi ye mare kolea-awili Jerusalleme molkole kolea-awili Andiyoko maniando oringi. \v 28 Kanu ye oringimanga ye se, yunga imbimu Akapas, yu ola gilipale, Minimuni yu pe wendo ombá mele nimba sirimu pilipa nimbale: “Romo gapomanone nokolemo koleamanga pali gele pe lemba.” nirimu. (Aku nirimu mele pe ye Lodiasi, Romo koleamanga pali nokorumu ye paa awili kumbinamo molorumu kinia, sika aku gelemo wendo orumu.) \v 29 Ye Akapasini aku nirimu kinia pilkuli u wendo naa opili Ye-Awilimunga lombili andoli yombomane ‘Olionga genupili Judia disiriki molemelema lipu tapondopo kou-mone i-sipu nimbu taltopo siemili.’ ningu panjeringi. \v 30 Kanu-kinia kou-mone sere leko taltokole Banapas kinia Sollotolo “Kou-mone Jerusalleme mengo pungu Ye-Awili Yesusinga yombo nokolemele yema pungu si-pale.” niringi kinia mengo pungu si-poringili. \c 12 \r 12:1-5 \s1 Ye Nokoli Kingi Erotene Jemisi Topa Kondopale, ‘Pita Topo Kondambola!’ Nirimu Kinia (12:6-19 pea) \p \v 1 Ye Nokoli Kingi Erotene ⸤kolea-awili Jerusalleme molopa⸥ Karasinga yombo talapemonga yombo mare mindili lipa sipa tombando yunga ami-yemando “Mare pungu ka si-paa.” nirimu kinia ka siringi. \v 2 Jononga genu Jemisi “Toko kondaa!” nirimu-kulu pilkuli opa seli lu-pultane yu toko kondoringi. \v 3 Aku seringi kinia Juda yomboma pilku peanga pilieringi-kulu kanopale nirimumuni, pe “Pita pungu ka si-paa.” nirimu kinia yu pungu ka siringila. ⸤Juda yombomane kalia-ingi senga senga kolea-awili Jerusalleme ongo akuna sukundu Pulu Yemone ononga anda-kolepalima Naa Topa We Omba Purumu mele pilieringi wale akumu imbi leko⸥ ‘Pellawa Akoli Méle Isimu Naa Munduku Pellawa We Kalko Noringi Walema’ niringila, aku walemanga yuni aku serimu. \v 4 Pita ka siku ka-ulkana panjeringi kinia ami-ye talape kise, talapena sukundu ye kise-kise ningu moloringi ono pali lipa sere lepa malapu kanumu, “Ono yu nokoko molaa.” nimbale nirimumuni, “Pulu Yemone ononga anda-kolepalima Naa Topa We Omba Purumu mele pilieringi wale akumu omba pumbá kinia ‘Yomboma kanangi.’ nimbu ono molongena membo pumbu kote sendepo pilipu ami-yemando “Toko kondaa.” nimbú.” nirimu. \p \v 5 “Mimi siku nokaa!” nirimu-kulu kanu ami-yemane Pita ka-ulkana pepili nokoko moloringi. Aku-na-kolo Karasinga yombomane Pulu Yemo kinia Pitanga ungu tondolo munduku mawa sendeko ningu moloringi. \r 12:6-19 \s1 Mulu-Koleana Angello Sene Omba Pita Ka-Ulkana Wendo Liltimu Semanemo (12:1-5 pea) \p \v 6 Ipulieli-ukundu Erotene Pita wendo lipa kote sendemba serimu kinia ipulieli mele Pitanga kitolo ami-ye talo kinia ka-sénene ka toringi, Pita awi-suku-singina we uru perimu. Ka-ulkana peringi yomboma nokoli ye mare kerepuluna gilku ka-ulka pali nokoko gilieringila. \v 7 Kanu-kinia Ye-Awilimunga angello se Pita uru perimuna orumu kinia kanuna pa serimu. Yuni Pitanga wanguna topa makisindipale, “Welea ola molou.” nirimu. Kanu-kinia ka-sénetolo yuyu moki lepa mania purumu. \p \v 8 Angellomone Pitando nimbale: “Nunga kako toko kimbu-su mondou.” nirimu kinia aku serimu. Kanu-kinia yuni “Kiniá ola-ali-walemo pakoko na lombili ou.” nirimu. \v 9 Pita molorumu suluminiamo mundupa kelepa yu lombili pumbale nirimumuni, angellomone serimu mele yu naa pilipale ‘Kaima sepo kanokoro.’ konopu lierimu. \v 10 Punguli niringilimuni, ka-ulkana peringi yomboma nokoli ye selu gilierimuna ongo pungu, nokoli ye talo-sipa gilierimuna ongo punguli, kolea-awilina wendo pungilíndu ka-ulka pala kuna kapane selina puringili kinia kunamo yuyu liltimu kinia ultu ongo pungu, tapu-awilina wendo pungu tapu paka-maliena oringili kinia angellomo Pita popenge sepa mundupa kelepa yu purumu. \p \v 11 Kanu-kinia Pita, u yu ‘Kaima sendu.’ konopu lierimu-na-kolo pe kiniá yunga umbu-konopu omba perimu kinia yuni pilipale, “A, kiniá na piliporo. Kingi Erotene nando ‘Sambo.’ nirimu mele kepe Juda yombomane nando ‘Samili.’ ningu pilieringi mele kepe ‘Aku siku naa sangi.’ nimba Ye-Awilimuni yunga angellomo na “Ka-ulkana wendo li-pou.” nimba mundomu lepomo, kiniá na piliporo.” nirimu. \v 12 Aku sipa pilipale nirimumuni, Jono, yunga imbi se ‘Mako’ niringi, kanumunga anumu Marianga ulkana Pita yu purumu. Kanuna yombo awisili maku toko Pulu Yemo kinia ungu ningu mawa seko moloringi. \p \v 13 Pita aku ulkana pumbale nirimumuni kuna topa kilu-kilu sirimu kinia kongono seli ambo-wenepo se, yunga imbimu Roda, kuna limbando ombale nirimumuni, \v 14 Pitanga ungumu pilipa imbi sipale, ‘Yu okomo lepomo.’ nimba pilipa konopu sipale kuna naa lipa yu kelepa lisipa anju pumba yombomando “Pita omba kerepuluna gilimú.” nirimu. \v 15 Nirimu kinia pilkuli niringimuni, ‘Pita ka-ulkana pelemo.’ konopu lekole ambomo yundu “Nu amu tokole nikinuye?” niringi. Aku-na-kolo yuni ta nimbale, “Mólo. Sika Pita omba kerepuluna gilimú.” nirimu. \p Kanu-kinia onone ninguli: “Pita nokolemo angellomo omba kerepuluna gilimú lepomo. Paa sika Pita mólo.” niringi. \p \v 16 Aku siku angelema ningí niringi kinia Pitane kuna topa kilu-kilu sipa gilierimu kinia kuna wendo liku kanoringi kinia sika Pita kerepuluna gilierimu kanokole pungu-pungu ningu mini-wale mundoringi. \v 17 Aku-na-kolo yuni onondo “Ungu naa niee.” nimba kimuni pipi sipale nirimumuni, Ye-Awilimuni yu ka-ulkana wendo liltimu mele semane topa sirimu. Topa pora sipale yuni onondo nimbale: “I nikiru mele Jemisi keme, olionga genupilima kinia, ono pungu ningu si-paa.” nimbale yu ono mundupa kelepa kolea senga lupa purumu. \p \v 18 Kolea tangorumu kinia opa seli ami-yema ola molkole, ‘A, Pita sena pumunje?’ ningu pilku mini-wale paa awili seko mundoringi. \v 19 Erotene Pita koropa naa kanopa lipale nirimumuni, Pita nokoringi ami-yemanga kote sendepa pilipale, ami-ye lupa marendo nimbale: “Pita nokoko kinjengi ami-yema ono kolangi mengo pungu toko kondo-paa.” nirimu. \r 12:19-23 \s1 Ye Nokoli Kingi Erote Kolorumu Semanemo \p Kanu-kinia kingi Erote kolea Judia disiriki mundupa kelepa kolea-awili Sisaria maniando pumba wale mare kanuna molorumu. \p \v 20 Kolea-awili Taya kinia Saidonotolonga yomboma Kingi Erotene mumindili kolopa molorumu-kulu ono maku tokole yu molorumuna oringi. Kanu yomboma Kingi Erote nokorumu-koleana kere-langi pungu topo toko liku no-pu-pu seringimunga yu kinia ‘Taka lepo molamili.’ ningíndu oringi. Erotenga ulka kinia mélema pali nokorumu ye Billasitas ‘Olio lipa tapondopa Erotendo nimba sipili.’ ningu u yu molorumuna pungu yu-kinia ungu niringi. Aku sekole Erote molorumuna pungu “Kiniá olio kinia taka lepo molamili.” ningu pungu mawa seringi. \p \v 21 Kanu-kinia “Erote-kinia ‘Taka lepo molamili.’ nimbu, pumbu ni-pumulú.” ningu panjeringi walemonga Erote yunga ye nokoli kingi wale-pakoli peangama lipa pakopa yunga kingi kongono sembando molorumu polona molopale ungu awisili yomboma nimba sirimu. \v 22 Kanu-kinia yombomane yu kape ningu ru ningu ninguli: “I ungu nikimu mele mana-yombo sene nilimú mele naa nikimu. Pulu ye sene nilimú mele nikimu.” niringi. \v 23 Kanu-kinia onone “Yu pulu ye se mele molemo.” niringi mele Erotene pilipa peanga pilipa Pulu Ye ⸤sika⸥mo kape naa nirimu-na ⸤Pulu⸥ Ye Awilimunga angello sene yu topa taltorumu, korowane yu norumu kinia yu kolorumu. \r 12:24 \s1 Pulu Yemonga Ungumu Para-Nanga Lierimu Mele Semanemo \p \v 24 Aku-na-kolo Pulu Yemonga ungumu koleamanga pali pumba para-nanga lierimu, yombo awisilini pilku liltingi. \r 12:25 \s1 Banapas, Pollo, Jono Mako, Ononga Semane Se \p \v 25 Banapas kinia Sollotolo kolea-awili Andiyoko munduku kelko kolea-awili Jerusalleme kou-mone mengo puringilima yomboma siku pora sikuli niringilimuni, Jerusalleme munduku kelko Andiyokondo yando Jono liku mengo oringili. (Jononga imbi se ‘Mako’ niringi.) \mr 13:1—21:14 \ms1 Pollone Yesusinga Ungumu Kolea Awisili Andopa Nimba Sirimu Semanema \c 13 \r Kolomongo-Awili 13-14tolo \s1 Pollo Pulu Polopa Ye-Awili Yesusinga Ungumu Nimba Silipa Andorumu Semanemo \r 13:1-3 \s1 Banapas Kinia Pollotolo Pulu Yemone “Sale.” Nirimu Mele Kolea Andiyoko Yombomane “Sangili Pale.” Niringi Semanemo (13:pali kanani) \p \v 1 Karasinga yombo talapemo kolea-awili Andiyoko moloringimanga mare Ye-Awilimuni ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yema molko, mare yomboma ungu-mane siringi yema moloringi. Ononga imbima i-sipa: Banapas keme, ‘Ye Pombora’ niringi ye Simiono keme, kolea Sairini ye LLusiasi keme, (poropinji se nokorumu ye nokoli kingi Erotenga ulkana awi lierimu) ye Maneyene keme, Sollo keme. \v 2 Karasi pilieli yomboma Ye-Awilimu kape ningu imbi ambolko paka tondoko kere-langi naa nongo mi toko moloringi kinia Mini Kake Sélimuni nimbale: “Nane ‘Banapas kinia Sollotolo sangili.’ nindu kongonomo sangili ningu taltangi.” nirimu. \p \v 3 Aku nirimu-kulu pilkuli kere-langi naa nongo mi toko Pulu Yemo kinia ungu ninguli, olo ki ola munduku ambolkole “Pale.” ningu mundoringi. \r 13:4-12 \s1 Kolea Saiporas Punguli Seringili Semanemo \p \v 4 Mini Kake Sélimuni “Olo pale.” nimba lipa mundorumu kinia Sellusia taono maniando pungu, nomuna sipi lierimuna sukundu pungu kolea Saiporas puringili. \v 5 Sallamas taono ongo sipina mania punguli, Juda yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkamanga andoko Pulu Yemonga ungu ningu siringili. Jono Mako olo lipa tapondopa pea kopu seko andoringi. \p \v 6 Kolea Saiporas nomu-kusa suku-singina lierimu kolea se. Akuna kimbu-kongono seko kolea-kangamanga ungu ningu siliku punguli, Pepos taono nomu kelona lierimuna wendo puringili. Kanuna Juda ye se molorumu kanoringili. Kanu yemo kurumanga nokoli Setenene lipa tapondorumu-na ulu-tondoloma sepa, yu kolo topa “Pulu Yemone ungu-umbu tondolemoma pilipu ono nimbu sikiru.” nimba yomboma kolo topa sirimu yemo. Yemonga imbimu Josua Malo. Imbi se Ellimas niringila. \v 7 Ellimas yu Saiporas poropinji nokorumu Romo gapomano ye Sesiasi Pollasi kinia kopu seko moloringili yemo. Sesiasi Pollasi yu pilipa kondoli paa perimu yemo. Yuni ‘Pulu Yemonga ungumu piliambo.’ nimba yuni Banapas kinia Sollotolo “Wale.” nirimu. \v 8 Aku-na-kolo kurumanga nokoli Setenene lipa tapondorumu kinia ulu-tondoloma serimu ye kanumu, yunga imbi se Ellimas niringi, kanumuni “Naa wangili.” nimba pipi simba sepa, gapomano ye endisimuni ‘Olonga ungumu pilipale ‘Sika.’ nimba konopu topele naa topili.’ nimba, endisimu pilimba aulkamo pipi simba serimu. (Imbi Ellimas kanumu Giriki-ungu se, kanumunga pulumu kurumanga nokoli Setenenga ulu-tondoloma sendeli yemo.) \p \v 9 Kanu-kinia Sollo, yunga imbi se Pollo niringila, yu Mini Kake Sélimu konopuna molopa manda serimu kinia yuni Ellimas neme-neme nimba kanopa nimbale: \v 10 “Nu ⸤kurumanga nokoli⸥ depelemonga malo se, nu méle sumbi silimanga opa-tou se moleno. Kiyongo nimba andopa wa nomba kolo topa sepa kinjeli ulumanga pali puluma nu-kinia pelemo. Ye-Awilimuni yomboma lipa tapondolemo aulkamo pipi siku, ‘Yomboma aulka senga lupa pamili.’ ningu kolo toleno uluma manda munduku naa kelieniye? \v 11 Aku manda, Ye-Awilimuni nu-kinia ‘Opa-tou molambili.’ nikimu. Nunga mongotolo pipi simba kinia nu kolea pa sembá mele naa kanoko, wale mare simbulu tolina moloni.” nirimu. \p Pollone aku nirimu kinia popenge seko kupa mele sene Ellimasinga kumbikeremo pipi sipa simbulu torumu-kulu yu andopa pererimu. Yombo sene yu ‘ki ambolopa aulka lipa ora sipa memba pupili.’ nimba kororumu. \v 12 Gapomano ye endisimuni ulu wendo orumu kanumu kanopale, Ye-Awili Yesusi molopa serimu mele Pollo Banapasitolone mane siringili kanumu pilipa mini-wale mundupa “I nikimbili mele sika nikimbili lémo.” nimba kuru mondorumu. \r 13:13-52 \s1 Pollo Yu Kolea Pisidia Sukundu Lierimu Kolea Andiyoko Pumba Yesusi Olio Lipa Tapondomba Orumu Mele Nimba Sirimu Semanemo \p \v 13 Pollo kinia kopu seko puringi yema kinia Pepos taono munduku kelko nomuna sipi senga Peka taono puringi. Peka akumu Pambillia poropinji lierimu taono se. Kanuna Jono Mako olo mundupa kelepa Jerusallemendo kelepa purumu. \p \v 14 Kanu-kinia Pollo kinia Banapasitolo Peka taono munduku kelko kolea Pisidia poropinji Andiyoko taono puringili. Punguli ⸤Juda yomboma koro moloringi⸥ wale Sambate kinia Juda yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkana pungu moloringili. \v 15 Yombo maku toringima nokoringi tapu-yemane ⸤boku lipa⸥ Mosisini Pulu Yemonga ungu-manema pilipale boku torumu ungu se kinia, Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yemane boku toringi ungu se kinia kambu toko pora sikuli, olo mangilku ninguli: “Genungulutolo, ‘Yomboma ungu-mane se simbulú.’ konopu liengili liemu piliamili ongo ningu siele.” niringi. \p \v 16 Kanu-kinia Pollo ola gilipa nimbale: \p “Ono Isirele yomboma kinia Pulu Yemonga imbi ambolko paka tondoli yombo-lupama kinia ungu se niembo piliaa.” nimba yuni nimbale: \p \v 17 “Olio Isirele yombomanga Pulu Yemone olionga anda-kolepali nimba taltopa “Ono kinia onone pe pe kepe kalko lingíma kinia na nokopo molombo.” nirimu. Kanu-kinia ono kolea Isipi moloringi kinia ‘Ono yombo talape paa awisili molangi.’ nirimu. Kolea Isipi ono yombo talape paa awisili moloringi kinia yuni yunga tondolomone ono aku koleamonga ultu memba omba, \v 18 kolea ku lepa kere-langi naa lieli koleana memba pumbale, ono kalia-ingi paono talo omba pupili kolea ku lieli akuna seko kinjiku moloringi mele yuni kanopale, yunga konopuna umbuna sepili kanopa molorumu. \v 19 Yunga yomboma ‘Kolea Kenane kamu molangi.’ nimbale yombo talape yopoko-pakara akuna u moloringima topa mundupa mamo yunga yomboma lipa sirimu. \v 20 Ono kolea Isipi pungu molko, kelko yando ongo molko, kolea pulu yomboma toko mundangi kalia-ingi po anderete pipiti omba purumu. \p “Kanu-kinia Pulu Yemone ‘Nanga yomboma nokaa.’ nimba walte yombo sela lipa mondopa, walte yombo sela lipa mondolepa pumbale nirimumuni, pe yuni ungu-umbu tondorumuma pilipa yando nimba sirimu ye Samuelene ‘Ono nokopili.’ nirimu. \v 21 Kanu ye Samuelene ono nokopa molopili ono we tapu-yombomane nokoringimunga siye serimu-kulu “Ye nokoli kingi sene olio nokopili ningu taltou.” niringi. Kanu-kinia Benjaminini kalopa liltimu ye se, Kisi malo Sollo, Pulu Yemone nimba taltorumu, yu ononga pulu-pulu ye nokoli kingimu molopili kalia-ingi paono talo omba purumu. \p \v 22 “Pulu Yemone Sollo makoropale “Depiti ononga ye nokoli kingimu kolali sepa molopili.” nirimu. Yuni Depitindu nimbale: “Jesi malo Depiti nanga uluma pali pilipa lipa sembá lémo-na nane kanopole yu kanopo peanga pilielio.” nirimu. \v 23 Kanu-kinia Pulu Yemone Isirele yombomando “Ono lipa tapondomba ye se simbú.” u nirimu yemo ‘Kamu siembo.’ nimbale yuni kanu ye Depitini yandopa kalopa liltimu yombo sene ‘Yomboma Lipa Tapondopa Mindili Nolemolá Aulkana Wendo Limba Ye Yesusi mepili.’ nirimu. \v 24 Yesusi u naa opili No Lindeli Jonone Isirele yombomando pali ungu-mane sipa nimbale: “Ulu-pulu-kirima munduku kelko konopu topele toko no liee.” nirimu. \v 25 Jono yu aku kongonomo nondopa sepa pora sipa yuni onondo nimbale: “Na nawe konopu lemeleye?” nirimu. “Pulu Yemone “Ono nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” nirimu ye nokoli Karasimu ‘Ombá.’ ningu nokoko molemele ‘Akumu na.’ konopu lekemeleye? Na aku yemo mólo. Ombá yemo paa peangamo na paa kiri, yunga we-kongonomo kepe manda naa sepo yunga kimbu-su ka pilka manda naa tondolka.” nirimu. \p \v 26 “Ango-keme, ono Eporayamone kalopa liltimu yomboma kinia, ono Pulu Yemo pipili kolko liku awi silimili yombo-lupama kinia, i semane peangamo, Pulu Yemone olio lipa tapondopa, mindili nolemolá aulkana wendo lipa, yu kinia pea molopo kondomolo aulkana lipa mondorumu semane peangamo olionga. \p \v 27 “Jerusalleme moloringi yomboma kinia ononga ye awilima kinia onone Yesusi kanoko imbi naa siku, ‘Pulu Yemone “Ono nokopa kondomba ye se mundumbu.” nimba, nimba taltorumu ye nokoli Karasimu yu.’ konopu naa leko, yunga imbi we leko ‘Yu we-yere.’ konopu lieringi. Aku-na-kolo olionga ye nokoli kanumane “Yesusi toko kondangi.” niringimunga Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yemane “I-siku i-siku senge.” koronga-u niringi aku mele wendo orumu. Kanu unguma kanu yemane bokuna toringi molemo unguma “Yesusi toko kondangi.” niringi yombomane ⸤ono koro molemele⸥ wale Sambatemanga pali boku kanoko pilieringi-na-kolo kanu ungu alieli bokuna kanoko pilieringimanga pulumu naa pilieringi. \v 28 Yu ulu se sepa kinjerimumu kanokole ‘Yu kolopili.’ ni naa niringi-na-kolo Romo ye nokoli Paillatendo we mawa sekole “Kolopili, ⸤unjuna ola uku toko panjei⸥.” niringi. \p \v 29 “U-yombomane ono pe senge mele ningu boku toringi uluma pali Jerusalleme yombomane Yesusi-kinia seko pora siringi yu kolorumu kinia yombo marene yu ongo unjuna mania liku yombo-óno-seli kou-kande senga mengo pungu taltoringi. \v 30 Aku-na-kolo Pulu Yemone “Yu yombo-óno-koleana kelepa lomboropa ola molopili.” nirimu. \v 31 Kanu-kinia yu lomboropa ola molorumu kinia u yu naa toko kondangi yomboma yu-kinia kolea Gallilli disiriki munduku kelko kolea-awili Jerusallemendo olando puringi kanu yombomane enamanga alieli yu kanoringi. Kiniá kanu yombomane kanoringi mele olionga Isirele yomboma ningu siliku andolemele. \p \v 32-33 Pulu Yemone pe wendo ombá mele olionga anda-kolepalimando nirimu kanu ulumu olio kalko liltingi yomboma molamili kamu wendo omu, kanumu Banapas oltone kiniá ono semane peangamo topo sikimbulu. Pulu Yemone Yesusinga ónomo topa makisinderimu kanu ulumuni u yuni “Sembó.” nirimu mele wendo omu. Kanumundu Pulu Yemone yunga konane talo-sipamonga ungu se nirimu nimba molemo mele i-sipa: \q1 “Nu nanga malo; kiniá na nunga lanie.” \m nirimu. \v 34-35 Pulu Yemone ‘Yu paa pe kepe naa puropili.’ nimba yu topa makisinderimu kanumu u naa sepili ungu talo pea u nirimula. Kanu ungutolonga se i-sipa: \q1 “Depitindu sepo kondopo ulu peanga paa sikama \q2 simbú nirindu mele nu simbú.” \m nirimula. Se Depitini i-sipa nirimu: \q1 “Pulu Yemo, nunga Ye Kake Sélimu kolomba kinia \q2 nuni ‘We puropili.’ naa nini.” \m nirimu. \v 36 Depitini Pulu Yemondo aku nirimu Depiti yuyu sembá mele naa nirimu. Pulu Yemone yundu “Sei.” nirimu kongonoma pali sepa lipale yu kolorumu, óno seringi kinia purorumu. \v 37 Aku-na-kolo ye kolorumu óno seringi kinia Pulu Yemone topa makisindipa “Lomboroko ola molou.” nirimu kanu yemo yu purou naa purorumu. Aku yemo Yesusi. \p \v 38 “Ango-keme, aku serimu-na ‘Ono piliangi.’ nimbu nimbú sekero mele i-sipa: Yesusini serimumunga yuni olionga ulu-pulu-kirima pali ‘Kamu mania pupili.’ nimba akuma siye kolomba. \v 39 Mosisini ungu-mane u sirimumane ‘Yombomanga ulu-pulu-kirima kamu omba mania pumbá, ono konopu sumbi nimba peli yomboma molonge.’ manda naa nirimu-na-kolo kiniá Yesusi olionga nimba senderimu uluma “Sika aku serimu.” ningu kuru mondonge yomboma Pulu Yemone ono kanopale, ononga ulu-pulu-kirima siye kolopa, ono ‘konopu sumbi nimba peli yomboma.’ nimba kanomba. \p \v 40 “Akumunga u Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yemane ulu wendo ombá niringi mele ‘Olio-kinia wendo naa opili.’ ningu, pilku kondoko molangi. \v 41 Kanu yemanga sene nimbale: \q1 “Ono ungu-taka tondolemele yomboma piliame. \q2 Konopu awisili liku mundukuli kolangi. \q1 Ono molemele walemanga nane ulu se sembó, \q2 kiniá yombo sene akumu kanopa \q1 “I-sipa i-sipa wendo omu kanondu.” nimba \q2 ono semane topa simba kinia \q1 ‘Ulu se aku sipa manda wendo naa ombá.’ ningu pilku \q1 “Kolo tokono.” ningu, naa pilingí kene \q2 ono ungu-taka tondolemele yomboma piliame. \q1 Konopu awisili liku mundukuli kolangi.” \m nirimu.” nimba Pollone nirimu. \p \v 42 Pollo Banapasitolo Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkamo munduku kelko pungilí seringili kinia yombomane olo mawa seko ninguli: “I ungu ningu sikimbilimu pe ⸤koro molomolo⸥ wale Sambatemo kinia kelko ongo ningu siele.” niringi. \v 43 Bulu-balu ningu pena puringi kinia Juda yomboma kinia yombo-lupa Pulu Yemonga ungu pilieringima kinia ononga yombo awisili Pollo Banapasitolo lombili puringi. Olone ono ungu ningu siku, “Ono ‘Pulu Yemone we kondo kolopa sepa kondolemo ulu-pulumu olio-kinia pelemo mele pepa mindi pupili.’ ningu molangi.” niringili. \p \v 44 Pe Sambate walemo wendo orumu kinia aku taonona yombo paa awisili Pulu Yemonga ungumu pilingindu maku toringi. \v 45 Aku-na-kolo yombo awisili Pollonga ungumu pilingindu maku toringi-kulu Juda yombomane kanokole konopu kiri panjiku Pollone ungu nirimuma ungu-taka tondoko “Nimba kinjikimu.” niringi. \p \v 46 Kanu-kinia Pollo Banapasitolone onondo tondolo munduku ninguli: “Pulu Yemone ‘Ono Juda yomboma yunga ungumu u piliangi.’ u nirimu-kulu ono kumbi lepo ombo nimbu sirimbulu. Aku-na-kolo onone ‘Olio molopo naa kondolemolomonga alieli konde molopa kondopa mindi puli ulu-pulumu manda naa limulú.’ ningu ungu nimbu sikimbulumu liku bulu siku naa pilielemelemonga oltone ono Juda yomboma mundupu kelepo yombo-lupama molemelena pumbulú. \v 47 Ye-Awilimuni oltondo “Aku sale.” nirimu kanumu. Yuni nimbale: \q1 “‘Koleamanga pali yomboma \q2 mindili nolemolá aulkana manda wendo ongo \q3 Pulu Yemo-kinia molko kondonge mele \q4 ningu sieni.’ nimbu \q1 ‘Nu Isirele yombomanga ultu molemele yombomanga \q2 pa sendélimu molani.’ nikiru. \m nirimu.” niringili. \p \v 48 Juda yombo naa moloringi yombomane aku niringili pilkuli konopu siku “Ye-Awilimunga ungumu peanga.” niringi. Pulu Yemone ‘Alieli konde molko kondoko mindi pangi.’ nimba, nimba taltorumu yombomane ‘Ungu nikimbili mele sika.’ ningu kuru mondoko liltingi. \p \v 49 Olo moloringili koleamanga pali Ye-Awilimunga ungumu pumba para-nanga lierimu. \v 50 Aku-na-kolo Juda yombomane Pulu Yemo pipili kolko pilieringi ambo nokolima kinia kanu koleana ye awilima kinia seko mumindili kondoringi, kiniá onone yomboma pali seko mumindili kondoko, Pollo Banapasitolo ‘Ononga koleana naa molangili.’ ningu toko makoroko ultu mundoringi. \p \v 51 Aku seringimunga ‘Seko kinjikimili kanangi.’ ningu olonga kimbuna ma kulu toko Akoniamo taono puringili. \v 52 Andiyoko taonona moloringi Yesusinga lombili andoli yomboma paa konopu awisili siku, Mini Kake Sélimu ono-kinia molopa manda sepili moloringi. \c 14 \r 14:1-7 (14:1-5) \s1 Pollo Banapasitolo Akoniamo Taono Andoko Ungu Ningu Siringili Kinia (14:5-7) ‘Kouni Topo Kondomolo.’ Niringi Pilkuli Kowa Pungu Kolea LLikonia Poropinji Puringili Semanemo \p \v 1 Pollo Banapasitolo Akoniamo taono punguli niringilimuni, alieli taono senga sukundu punguli seringili mele aku siku Akoniamo kepe Juda yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkana sukundu pungu ungu-mane siringili. Ningu kondoringili-kulu pilkuli Juda yomboma kinia yombo-lupama kinia ononga yombo awisili ‘Yesusi molopa serimu mele nikimbili ungumu paa sika.’ ningu kuru mondoringi. \v 2 Aku-na-kolo ‘Kolo tokombele.’ ningu ungu naa pilieringi Juda yombomane yombo-lupama seko mumindili kondoko kondi toringi kinia yombo-lupamane Pollo kinia Banapasitolo konopu kiri panjeringi. \v 3 Pollo Banapasitolo wale awisili Akoniamo taono molko Ye-Awilimunga ungumu nindingilíndu yomboma pipili naa kolko ungumu tondolo munduku ninderingili kinia, Pulu Yemone ‘Nane yombo we kondo kololi ungu nindikimbilimu yombomane ‘Paa sika nikimbili.’ ningu, pilku liengi!’ nimba ‘Olone ⸤aku sipa mele⸥ lipa ora simba ulu-tondolo awisili sangili.’ nimba lipa tapondorumu kinia ulu-tondolo awisili seringili. ‘Olone ulu-tondoloma sengele kinia yombomane kanokole, ‘Paa sika Pulu Yemonga ungumu nikimbili lepomo.’ ningu piliangi.’ nimba Pulu Yemone ‘Aku siku ulu-tondoloma sangili.’ nirimu. \p \v 4 Kanu-kinia aku taonona yomboma konopu talo seko panjiku moloringi. Marene “Juda yombomane nikimilimu sika nikimili.” niringi, marene “Pollo Banapasitolone nikimbilimu sika nikimbili.” niringi. \v 5 Juda yomboma kinia yombo-lupama kinia onone ‘Pollo Banapasitolo sepo kinjipu kouni topo kondamili.’ ningu langi niringi \v 6 aku-na-kolo langi niringi mele pilkuli olo kowa pungu kolea LLikonia poropinji pungu kanuna LLisira taono kinia Depi taono kinia kolea nondopa lierimu koleamanga pali andoko \v 7 semane peangamo we toko siliku andoringili. \r 14:8-20, (14:8-18) \s1 LLisira Taono Pungu Ungu Ningu Siringili Kinia (14:19-20) Pollo ‘Kolopili’ Ningu Kouni Toringi Semanemo \p \v 8 LLisira taonona kimbu kinginewe tambulorumu ye se molorumu. Anumuni merimu kinia kimbu kinginewe tambulolimu merimu, waltikele kepe aulka naa andorumu. \v 9 Pollone ungu nirimu mele pilipa molorumu. Pollone yu neme-neme nimba kanopale, ‘Pulu Yemone na manda sepa peanga simba.’ nimba pilipa molorumu kanopale, \v 10 tondolo mundupa yundu nimbale: “Nu kimbu kulku ola giliei!” nirimu. Kanu-kinia ye kanumu waltikele kimbu kulupa ola gilipa purumu. \p \v 11 Pollone ye kimbu kinginewe tambulorumumu sepa peanga sirimu kanokole yombo maku toko moloringimane ononga LLikonia ungu leko ninguli: “Olio popo tolemolo pulu yemanga ye talo mania ongo mana-ye au leko olio molemolona okombele lepomo.” niringi. \v 12 Pollo ungu awisili nirimu-kulu kanokole ‘Yu pulu ye Emis.’ niringi. Banapas Pollo kinia kopu seko oringili-kulu kanokole ‘Yu pulu ye Susi.’ niringi. \v 13 Kolo toli pulu ye Susi kanumunga tamandu ulkamo kanu taonona ultukundu gilierimu, yunga ala yemo kongi kao pelea pokore kinia pellawa sindi mulkowe pokore kinia lipa ‘Olo au sipu popo topo kongima kalopo siemili.’ nimba taono pala kerepuluna memba orumu. \p \v 14 Aku-na-kolo Yesusini “Nanga kongonomo sende-pale.” nimba lipa mundorumu ye Banapas kinia Pollotolone senge seringi mele pilku kiri pilkuli olonga wale pakolima liku sungu siku, yomboma maku toringina lisiku ru niliku pungu ninguli: \v 15 “Yema, aku ulumu nambi semu-na sekemeleye? Olto ono mele, mana-yetolo mindi. Semane peangamo ono topo simbulú ombulu. Ono pulu ye kolo toli koropama munduku kelko, kanu méle koropama bulu siku, mulu kinia ma kinia nomu-kusa kinia mélema pali sepa, yu yuyu konde molemo Pulu Yemonga ungumu ‘Pilku liengi!’ nimbuli, nimbu simbulú ombulu kanumu. \v 16 U sika yombo lupa lupama ononga konopumane pilku ulu seringima Pulu Yemone kanopa we siye kolopa, seko molonge kinia yu kanopa peanga pilimba mele kamu naa nimba para sirimu. \v 17 Aku-na-kolo u Pulu Yemone ‘Na molio mele naa piliangi.’ nimba mélema pali lopi naa serimu. ‘Nane ono kondo kolopo sepo kondolio mele kanangi.’ nimba ‘Lo mania omba kere-langi peangama wendo opili, ono nongo manda sendeko konopu siku molangi.’ nimba aku sipa serimu.” nirimu. \v 18 Olone aku niringili-na-kolo yombomane ‘Olo pulu yetolo.’ ningu popo toko kongima kalonge seringi uluma ‘Munduku keleangi.’ ningu tondolo munduku ta ningu “Mólo!” niringili kinia munduku kelieringi. \p \v 19 Kanu-kinia Akoniamo taono kinia kolea Pisidia poropinji lierimu Andiyoko taono kinia moloringi Juda yombo mare LLisira taono ongole ono kondi toringi kinia onone Pollo ‘Kolopili.’ ningu kouni tokole, ‘Kolomu.’ konopu leko yunga ónomo kunduku liku mengo pungu taonona ultukundu toko eltoringi. \v 20 Aku-na-kolo Yesusinga lombili andoli yomboma yu lierimuna ongo kakapu seringi kinia yu ola gilipa kelepa taonona sukundu purumu. \r 14:20-21 \s1 Depi Taono Kamu Puringili Semanemo \p Opalikundu Banapas kinia Depi taono puringili. \v 21 Akuna semane peangamo toko siringili kinia yombo awisili Yesusinga ungumu pilku liltingi. \r 14:21-28 \s1 Depi Taono Munduku Kelko, Siria Poropinji Kolea-Awili Andiyoko Kelko Yando Oringili Semanemo \p Pe olo kelko LLisira taono yando ongo, Akoniamo taono ongo kolea Pisidia poropinji lierimu Andiyoko taono oringili. \v 22 Kanu taonomanga Yesusinga lombili andoli yomboma “Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa nokolemo koleana u naa pumbu ya mana molopole Karasinga yomboma molemolomonga mindili nombo umbunama memolo-na-kolo ‘Paa sika Pulu Yemo nokopa molemo koleana pambo.’ ningu yunga ungumu munduku naa kelko, kuru mondoko molaa.” ningu siliku oringili. \v 23 Pollo Banapasitolone taonomanga pali Karasinga yombo talapemanga tapu-yema ningu taltoko, Pulu Yemo kinia ungu ningu mawa sengelendo kere-langi mi toko naa nongo ninguli: “‘Ye-Awili ⸤Yesusi Pulu Yemone ‘Ono nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.’ nimba, nimba taltorumu ye nokoli Karasimu omba sika lipa tapondopa mindili nolemolá aulkana wendo liltimu.⸥ Yu sika.’ ningu kuru mondolemele yemo ono nokopa kondopili.” niringili. \p \v 24 Kolea Pisidia poropinji ongole, pe kolea Pambillia poropinji sukundu ongo, \v 25 kanuna Peka taono ongo yomboma ungumu ningu siliku, Atelliya taono oringili. \p \v 26 Atelliya taono munduku kelko, nomuna sipina kelko kolea Siria poropinji lierimu kolea-awili Andiyoko kamu oringili. I kongono seko liltingili kongonomo u pulu polko sengele mele yombomane “Pulu Yemone i kongonomo sikimu yuni olo kondo kolopa lipa tapondopili i kongonomo se-pale.” ningu liku mundoringi kolea-awili kanuna kongono seko pora sikuli kelko sukundu oringili kanumu. \v 27 Kanuna ongo molkole, Karasinga yombo talapemo liku maku toko, Pulu Yemone olo lipa tapondorumu kinia seringili mele kepe, Pulu Yemone Juda yombomanga ultukundu molemele yombo-lupamane yunga ungumu pilku liku yunga koleana manda pungí aulkamo akisinderimu mele kepe, semane toko siringili. \v 28 Kanu-kinia olo akuna Yesusinga lombili andoli yomboma kinia wale awisili pea moloringi. \c 15 \r 15:1-35 \s1 (15:1-21) Juda Yombo Karasi Kuru Mondoringi Yombomanga Ye Awilima Jerusalleme Maku Tokole, (15:22-29) Juda Yombo Naa Moloringi Yombo-Lupa Karasi Kuru Mondoringi Yomboma Seko Molonge Mele Ningu Panjiku Pepá Toko Mundoringi Kinia (15:30-35) Ononga Jerusalleme Maku Ye Awili Pokore Pepámo Kolea-Awili Andiyoko Mengo Pungu Kambu Toringi Semanemo \p \v 1 Juda ye mare kolea Judia disiriki molko kolea-awili Andiyoko maniando ongole Karasi pilku moloringi yombo-lupama ungu-mane siku moloringi. Onone ninguli: “Karasinga ungumu manjiku pilielemele manda naa sembá. Onone Mosisinga ungu-manemo pilku yemanga kangi se kopisiku makaye seko wendo naa língi liemu mindili nolemolá aulkana wendo ongo molko kondonge pungí aulkamo Pulu Yemone naa lipa tapondomba.” niringi. \v 2 Aku niringimunga Pollo Banapasitolone ono-kinia angelema ningu irinale seringi. Akumunga Karasinga yombomane Pollo Banapasitolo kinia Karasinga ye mare kinia “Ono kolea-awili Jerusalleme pungu Yesusini “Nanga kongonomo sende-paa.” nimba lipa mundorumu yema kinia ⸤Karasinga yombo talape moloringimanga⸥ tapu-yema kinia pungu kanoko, i irinale sekemolomonga ningu sumbi sindangi pungu mangili-paa.” ningu liku mundoringi. \p \v 3 Karasinga yombo talape Andiyoko taonona moloringimane “Ono paa.” ningu mundoringi kinia Jerusalleme pungíndu kolea Ponisia poropinji kinia kolea Sameria poropinji kinia pungu, u kolea lupa lupama semane peangamo toko siliku andoringili kinia Juda yombo naa molko yombo-lupa moloringi yomboma konopu topele toko Pulu Yemonga ungumu pilku liltingi mele semanemo toko siliku puringi. Karasinga yombo semanemo pilieringimane paa konopu siringi. \v 4 Jerusalleme kamu sukundu puringi kinia Karasinga yomboma kinia, ononga tapu-yema kinia, Yesusini lipa mundorumu yema kinia onone “Papu okomele.” niringi. Kanu-kinia Pollo Banapasitolone Pulu Yemone olo lipa tapondorumu kinia seringili mele pali semane toko siringili. \p \v 5 Kanu-kinia Parisi ye Karasinga ungumu pilku kuru mondoringi yema ola gilkuli ninguli: “Juda yombo naa molemele yombo-lupamane ‘Yesusi Karasinga yomboma molamili.’ ningu yemanga kangi se kopisiku liku makapu seko, Mosisinga ungu-manema pali pilku liku sengena panjiku sangi.” niringi. \p \v 6 Kanu-kinia Yesusini lipa mundorumu yema kinia tapu-yema kinia ‘I ungu wendo okomomo lipu sumbi siemili.’ ningu maku toringi. \v 7 Ono ungu awisili angelema ningu moloringi kinia Pita ola gilipa onondo nimbale: “Ango-keme, ono u ulu se wendo orumu mele pilku molemele. Pulu Yemone ono molemelemanga na nimba taltopa, “Karasinga semane peangamo Juda yombo naa molemele yombo-lupama pilku kuru mondoringi nu pungu toko si-pu.” nirimu. \v 8 Pulu Yemone yombomanga konopuma pali kanolemo Pulu Yemone kanu yombo-lupama konopu topele toko yunga ungumu pilku kuru mondoringi kinia kanopale ‘Aku sekemelemonga na konopu peanga pekemo mele Juda yomboma kanangi.’ nimba Mini Kake Sélimu, u olio Juda yomboma sirimu mele, kiniá ono yombo-lupama aku sipa sirimu. \v 9 Yuni ono yombo-lupama ulu se lupa sepa, olio Juda yomboma ulu se lupa sepa, naa serimu. Ono ‘Yunga ungumu sika ungumu.’ ningu kuru mondoringi kinia ‘Ononga konopuma kake sepili.’ nirimu. \p \v 10 “Akumunga kiniá ono nanga ungumu pilku molemele Juda yema, onone “Yombo-lupama aku siku sangi.” nikimilimu nambi semu-na ‘Pulu Yemo olio kinia mumindili kolomba molo mólonje.’ ningu aku siku nikimiliye? U olionga anda-kolepalima kinia olio umbuna manda naa merimulu umbunamo kinia onone i yombo-lupa Yesusinga lombili andoli yombo molemelema nambi semu-na ‘meangi.’ nikimiliye? Pulu Yemone olio Juda yombomane “Samili.” nimba ungu-mane sirimuma Mosisini pilipa yando nimba sirimu ungu-manema semolondo perelemolo aku unguma “Yombo-lupamane sangi.” nikimilimu paa manda naa sekemo. \v 11 Aku siku paa naa niengi, mólo! Olio pilielemolo mele i-sipa: Ye-Awili Yesusini kanu yombo-lupama we kondo kolopa lipa tapondopa mindili nolemolá aulkana wendo lipa yu-kinia pea molko kondonge aulkana lipa mondomba mele olio Juda yomboma kepe aku sipala we kondo kolopa lipa tapondolemo. ⸤Pulu Yemo kinia konopu seluna pupili manda selu sipu molomolo aulka se lupa paa mólo.⸥” nimba Pitane aku sipa nirimu. \p \v 12 Kanu-kinia Banapas kinia Pollotolone Pulu Yemone olo lipa tapondorumu kinia kolea lupamanga andoko ⸤Pulu Yemo kinia kopu seko moloringili⸥ lipa ora sirimu ulu-tondoloma seringili mele semane toko siringili kinia maku toringi yomboma pali ungu naa ningu we pilku moloringi. \v 13 Olone semane toko pora siringili kinia Jemisini nimbale: “Ango-keme, na ungu se niembo piliaa. \v 14 Pulu Yemone yombo-lupamanga ‘Mare nanga yomboma molangi kene lipu tapondambo.’ nimba molemo mele u kumbi lepa lipa ora sirimu mele Saimono Pitane ono nimba simu. \v 15 Nimba simu kanu mele kinia, Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yemane u ungu ningu bokuna toringi mele kinia, selu-sipa. Aku bokuna toringi molemo mele i-sipa: \q1 \v 16 ‘Pulu Ye Awilimuni ungu-iku se topa nimbale: \q1 “Na pe kelepo yando ombole, \q2 ye nokoli kingi Depitinga ulka toko sikisinderingimu \q3 kelepo ombo takombo. \q1 Ulka mélema kiri lierimuma kondenga lipu \q2 u gilierimu mele kelepo takombo. \q1 \v 17 Akumunga, yombo-lupama pali \q1 Pulu Ye Awilimu andoko koronge. \q2 ‘Nanga yomboma.’ nimbu, nimbu taltorundu yomboma \q3 na andoko koronge.” \q1 \v 18 nimba koronga-u i unguma \q2 nimba para sirimu Pulu Ye Awilimu yuni \q3 aku sipa nikimu.’ \m nimba bokuna aku sipa nimba molemo. \p \v 19 “Akumunga, nanga konopumuni pilkiru mele i-sipa: ‘Yombo-lupa konopu topele toko ‘Pulu Yemo pilipu molamili.’ ningí yomboma mindili lipu simulú kinia manda naa sembá.’ konopu lekero. \v 20 Aku ulumu mundupu kelepo ulu se lupa samili konopu lekero mele i-sipa: ‘Pepá se topo mundupuli i-sipu niemili: \m ‘Mélema liku ola anjiku, “Olionga pulu yema.” ninguli \m popo toko kere-langi kalko silimili kere-langima \m ‘Kalaro mololi kere-langima.’ ningu naa nongo, \m wa ulu-kirinale naa seko, \m kongi kepe mélema ‘Meme naa omba pupili.’ ningu \m nomi kolomongo naa sengema naa nongo, \m mélemanga meme naa nangi.’ \m nimbu pepá tamili.’ konopu lekero. \v 21 ‘Mosisini Pulu Yemone sirimu ungu-manema nimba sirimuma koleamanga pali paa koronga-u ningu siringi mele yandopa yandopa kiniá kepe ningu silimili, alieli Juda yombomane Sambate walemanga pali koro molko Pulu Yemonga ungumu maku toko pilielemele ulkamanga kanu unguma Mosisini torumu bokumanga kambu tolemele ⸤pilielemele kinia i yombo-lupa Karasinga yombo molemelemane ‘naa sangi.’ nikiru mele pea maku toko pilkuli naa senge⸥ kene aku siku ‘naa sangi.’ nimbu pepá topo siemili.’ konopu lekero.” nirimu. \p Aku nirimu kinia onone “E.” niringi. \r 15:22,29,30-35 \s1 (Imbimu inia yakondo 15:1-35 molemo) \p \v 22 Kanu-kinia Yesusini lipa mundorumu yema kinia ⸤Karasinga yomboma nokoringi⸥ tapu-yema kinia Karasinga yomboma pea pali onone ninguli: “Pollo Banapasitolo kinia olionga ye mare kolea-awili Andiyoko pea kopu seko pangi lipu mundamili.” niringi. Aku ninguli, Judasi, yunga imbi se Basipas, yu kinia, Saillas kinia ningu taltoringi. Kanu yetolo yombomanga pali kumbina moloringili yetolo. \v 23 Kanu yetolo ningu taltokole, ‘Olo mengo pangili.’ ningu pepá se i-siku toringi: \q1 ‘Olio, Yesusini lipa mundorumu yema kinia, \q2 tapu-yema kinia, \q1 olio ononga genalini i pepámo topo, \q1 ono kolea-awili Andiyoko molemele yombo-lupama kepe \q2 kolea Siria poropinji molemele yombo-lupama kepe \q2 kolea Sillisia poropinji molemele yombo-lupama kepe \q2 kolea lupa lupamanga molemele yombo-lupama kepe \q3 ono pali pepá topo \q1 ‘Ango-keme, ono manda molemeleye?’ nikimulu. \v 24 Olio pilierimulu, olio Juda ye Karasi pilieli yemanga ye mare olio molorumuluna munduku kelko pungu, olione “Saa.” naa nimbu sirimulu mele seringi. Kanu yemane niringi ungumuni ononga konopu toko bulu-balu sindiku ono ningu sembambu siringi. \v 25 Kanumunga “Olione olionga pulu lemó ye peanga Banapas Pollotolo kinia ye mare nimbu taltopo, ono olo kinia pea kopu seko pangi mundamili.” nimbu panjerimulu. \v 26 Banapas Pollotolone ‘Olto toko kondonge kinia kolombulu liemu unguri mólo.’ ningu pipili naa kolko olionga Ye-Awili Yesusi Karasinga kongonoma sendeko yunga imbi ambolko paka tondoringili. \v 27 ⸤Aku sipu nimbu panjerimulu⸥ akumunga, olione Judasi Saillasitolo nimbu taltopo, ‘Pepá tokomolomo ono kanoko pilingí kinia i yetolone ungu ningu singilí kinia ‘Onone aku siku paa sika ningu panjeringi lepomo.’ ningu piliangi.’ nimbu olo nimbu taltopo lipu mundukumulu. \v 28 Mini Kake Sélimuni olio lipa tapondorumu kinia olio pilipuli nimbu panjerimulu mele i-sipa: Olione umbuna lupa awisili ono simulú manda naa sembá. I-siku mindi pilku sangi: \v 29 Mélema liku ola anjiku, “Olionga pulu yema.” \q2 ninguli popo toko kalko silimili kere-langima ‘Kalaro mololi kere-langima.’ ningu naa nongo, \q1 mélemanga meme naa nongo, \q1 kongi kepe mélema ‘Meme naa omba pupili.’ ningu \q2 nomi kolomongo naa sengema naa nongo, \q1 wa ulu-kirinale naa sangi. \q1 Aku uluma naa senge kinia akumu peanga. \q1 Aku pea. \q3 Manda, ono molko kondayo.’ \m ⸤ningu aku siku pepá se toringi.⸥ \p \v 30 Pepá toko pora sikuli, “Mengo pungu kolea-awili Andiyoko maniando paa.” niringi kinia yema akuna pungu Karasinga yomboma liku maku toko pepá kanumu siringi. \v 31 Pepá toko ungu niringi mele yombomane kanokole ‘Ungu paa peanga.’ ningu kanoko konopu siringi. \v 32 Judasi kinia Saillasitolo olo Pulu Yemonga ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringili yetolo moloringilimunga Karasinga yomboma ‘Molko kondangi.’ ningu ungu peanga awisili ningu siringili. \v 33 Kanu yetolo wale awisili mele Andiyoko moloringili kinia pe Karasinga yombomane “Olo yando ‘pale.’ ningu liku mundoringi yomboma molemelena olo kelko konopu pe nipili pale.” niringi. \v 34 (Aku-na-kolo Saillas yu ‘Andiyoko we molambo.’ nimba naa purumu.) \v 35 Pollo kinia Banapasitolo kolea-awili Andiyoko molko, ye mare lupa awisili pea Ye-Awilimunga ungumu yomboma mane siku semane peangamo toko siringi. \mr 15:36—18:22 \s1 Pollo Wale Talo-Sipa Yesusinga Ungumu Nimba Silipa Andorumu Semanemo \r 15:36-39 \s1 Pollo Banapasitolo Irinale Sekole Kongono Sere Leko Andoko Naa Seringili Semanemo \p \v 36 Pe wale awisili omba purumu kinia Pollone Banapasindu nimbale: “Olto kelepo u Ye-Awilimunga ungumu nimbu silipu andorumbulu koleamanga kelepo pumbu, Karasinga yomboma manda molemelenje, nambi selemelenje, kano-pambolo.” nirimu. \p \v 37 Banapasini nimbale: “Jono Mako pea kopu sepo pamili.” nirimu. \p \v 38 Pollone nimbale: “Mólo. U pea kopu sepo kolea Pambillia purumulu kinia olto mundupa kelepa kongono naa sepa yu purumu kanumu. Kiniá pea naa pumulú.” nirimu. \p \v 39 Aku nirimu kinia angelema ningu kongono sere leko naa se-puringili. Banapasini Makondo “Pea kopu sepo pambili ou.” nimba memba pumba, sipi senga kolea Saiporas puringili. \r 15:40—16:5 \s1 Pollo Wale Talo-Sipa Pulu Polopa Yesusinga Semane-Peangamo Topa Simbando Purumu Semanemo \r 15:40-41 \s1 Pollo Wale Talo-Sipa Karasinga Kongonomo Andopa Se-Pumbando ‘Saillasi Pea Kopu Sepo Pambili.’ Nirimu Semanemo \p \v 40 Pollone Saillasindu “Pea kopu sepo pambili.” nirimu. Pungilí seringili kinia Karasinga yombomane ninguli: “Pulu Ye Awilimuni olo we kondo kolopa nokopa kondopili pangili.” niringi kinia olo kolea-awili Andiyoko munduku kelko puringili. \v 41 Olo kolea Siria poropinji kinia kolea Sillisia poropinji kinia Karasinga yombo talapema taonomanga lupa lupa moloringi yomboma ‘Ono molko kondoko Pulu Yemonga ungumu kuru mondoko molangi.’ ningu ungu-mane siliku andoringili. \c 16 \r 16:1-5 \s1 Pollo Saillasitolo LLisira Puringili Kinia Timoti Olo Lombili Purumu Semanemo \p \v 1 Pollo Saillasitolo kolea Depi taono pungu LLisira taono puringili kinia kanuna Yesusinga lombili andoli ye se molorumu, yemonga imbimu Timoti. Yu Juda ambo senga malo. Anumu Karasi pilieli ambomo molorumula, aku-na-kolo lapa Juda ye se mólo, yu ye se lupa. \v 2 LLisira kinia Akoniamo taonotolonga ⸤Karasi pilku moloringi⸥ genupilimane ninguli: “Timoti yu ulu peangama sepa, yu paa molopa kondolemo yemo.” niringi. \v 3 Pollone ‘Timoti pea pamili.’ konopu lepale yunga kangi se kopisipa wendo linderimu. Juda yombo aku koleana peringimane ‘ ‘Timoti lapa yu Juda ye se mólo. Yu ye se lupa.’ ningu ‘Timoti kepe ye lupamo.’ ningu yunga ungu nimbáma pilku mokoli senge.’ nimbale Pollone Timotinga kangi se kopisinderimu. \v 4 Kanu-kinia ono koleamanga pungu, Yesusini “Nanga kongonomo sende-paa.” nimba lipa mundorumu yema kinia Karasinga yombomanga tapu-yema kinia onone u Jerusalleme maku toko Karasi pilieli yombo-lupamane senge mele, ungu-mane siku ningu panjeringi ungu akumu, koleamanga pali ningu siliku andoringi. \v 5 Aku seringimunga Karasi yombo talapemanga yombomane ‘Sika.’ ningu kuru mondoringi mele tondolo pumba, ononga yombo talapemanga yombo awisili alieli sukundu sukundu oringi, yombo kambumu olandopa purumu. \r 16:6-10 \s1 Pollo Ipulieli Kaima Mele Sepa Kolea Masedonia Poropinji Ye Se Kanopale Pollo Kinia Saillasitolo Kolea-Awili Pillipai Puringili Semanemo \p \v 6 Pollo yu kinia pea kopu seko puringili yetolo kinia ono Mini Kake Sélimuni ‘Kolea Esia poropinji ungu naa ningu si-paa.’ nirimu-kulu ono kolea Pirisia poropinji kinia kolea Gallesia poropinji kinia suku-singi ówana koleamanga pungu ⸤yomboma ungu ningu siringi⸥. \v 7 Ningu siliku pungu kolea Misia poropinji kinia kolea Bitinia poropinji kinia ówana punguli ‘Kolea Bitinia poropinji pamolo.’ niringi-na-kolo Yesusinga Minimuni ‘Mólo.’ nimba aulkamo pipi sirimu. \v 8 Yuni “Mólo.” nirimu pilkuli kolea Misia munduku kelko ongo pungu nomu-kusa kelona Toroas taono puringi. \p \v 9 Kanu-kinia akuna moloringi kinia ipulieli Pollo mongo-indi kaima mele sepa kanorumu kinia kolea Masedonia poropinji ye se omba ola gilipa Pollondo mawa sepa nimbale: “Nu nomu-kusa pulua toko yakondo ongo olio kolea Masedonia yomboma liku tapondani ou.” nirimu. \v 10 Pollone aku sipa kanorumu kinia olione nimbuli: “Manda, kolea Masedonia poropinji pamolo.” nirimulu. ‘Pulu Yemone olio mangilipa ‘Akuna nanga semane peangamo yomboma toko siee.’ nikimu lepomo kene’ nimbu pilipuli “Sumbi sipu pamolo.” nimbu pumulú serimulu. \r 16:11-15 \s1 Ambo LLidia Konopu Topele Topa Karasinga Ungumu Pilipa Liltimu Semanemo \p \v 11 Olio sipina pumbu Toroas taono mundupu kelepo sumbi sipu kolea Samoteres purumulu. Kanuna pepole opalikundu Niapollis taono pumbu sipina wendo purumulu. \v 12 Niapollis taono mundupu kelepo kolea-awili Pillipai purumulu. Pillipai Romo yombo awisili moloringi taono awili se; yu kolea Masedonia poropinji sukundu taono awili se. Akuna wale mare molorumulu. \v 13 Kanu-kinia ⸤Juda yombomanga koro moloringi⸥ wale Sambatemonga kolea-awili Pillipai pala kerepuluna ultu pumbu no kelona purumulu. Olio konopumane pilipuli ‘Akuna ⸤Juda yomboma pungu maku toko⸥ Pulu Yemo popo toko yu-kinia ungu ningí kolea se lemónje.’ konopu lepo purumulu. Akuna pumbu kanorumulu kinia ambo mare maku toko moloringi kanopole mania molopo kanu amboma ungu nimbu sirimulu. \v 14 Ungu pilku moloringi ambomanga se, ambomonga imbimu ‘LLidia’ niringi, kanu ambomonga kolea Tayataira taono; yu mulu-maminia kondolimane bisinisi serimu; yu Juda ambo se mólo, aku-na-kolo yu Pulu Yemonga ungumu pilipa popo topa molorumu ambomo. Kanu ambomo Ye-Awilimuni ‘Pollo ungu nimbáma pilipa lipili.’ nimba ambomo yunga konopuna ungu pilimba aulkamo sumbi sinderimu-kulu ungumu pilipa liltimu. \v 15 Kanu-kinia ambo LLidia kinia yunga ulkana moloringi yomboma kinia ono no liltingi. No lipa pora sipale yuni oliondo nimbale: “‘Yu ‘Ye-Awilimu sika.’ nimba kuru mondolemo.’ konopu liengi liemu nanga ulkana molamili wangi.” nirimu. “Yuni olio ta nimba mangilkimu kene olio yunga ungumu sengena panjipu pamolo.” nimbu purumulu. \r 16:16-40 \s1 Pollo Kinia Saillasitolo Kolea-Awili Pillipai Moloringili Kinia Ka Siringi Semanemo \p \v 16 Walte olio ⸤Juda yomboma pungu maku toko⸥ Pulu Yemo popo toko yu-kinia ungu niringi koleana pumulú purumulu kinia ye marenga kongono kendemande senderimu ambo-wenepo se aulkana kanorumulu. Yunga konopuna kuru se molorumumuni yu yomboma-kinia pe ulu mare wendo ombá mele nimba sirimu mele pilipa yomboma nimba sirimu kinia yu nokoringi yemane kou-mone awisili liltingi. \v 17 Pollo keme olio purumulu kinia kanu ambo-wenepomo olio lombili omba tondolo ru nimba nimbale: “I yema Paa Olandopa Pulu Ye Awilimunga kendemande-yema. Pulu Yemone yomboma lipa tapondopa mindili naa nongo molko kondonge aulkamo liku ora singí okomele.” nirimu. \v 18 Alieli kanu ambo-wenepomo aku sipa mindi nirimu kinia Pollone pilipa kiri pilipale, topele topa, ambo-wenepomonga konopuna kuru molorumu kanu kurumundu nimbale: “Nane Yesusi Karasi mangilipu yunga tondolomone nundu nikiru: ‘Nu i ambo-wenepomo munduku kelko ongo wendo pu.’ nikiru.” nirimu. Kanu-kinia kurumu ambo-wenepo kanumu waltikele mundupa kelepa omba wendo purumu. \p \v 19 Ambo-wenepomo nokoringi yemane kanokole, ononga kou-mone liltingi aulka kanumu pipi sinderingili kanokole niringimuni, Pollo kinia Saillasitolo ongo ambolko liku, ‘Ye awilimane kote piliangi sendamili.’ ninguli, ki kunduku yomboma alieli maku toko moloringi koleana mengo puringi. \v 20 Olo kote pilieli yema moloringina mengo pungu ninguli: “I yetolo Juda yetolo. Olone olionga yomboma seko mini-wale mundundongili-na membo okomolo. \v 21 ‘Olio Romo yomboma manda naa pilipu, manda naa semolo.’ nilimulu ulu mare “Sangi.” níngili.” niringi. \p \v 22 Yombo moloringimane ‘Paa seko kinjiku mongo língili.’ ningu “Olo paa sika aku siku sengili.” niringi. Kanu-kinia kote pilieringi yemane ninguli: “Olonga wale-pakolima wendo lindiku, ka-pultane olo taa.” niringi. \v 23 Kanu-kinia onone ka-pultane olo lakoko toko toko ka sikuli, ka-ulka nokorumu yemondo ninguli: “I yetolo mimi siku nokou.” niringi. \v 24 Ka-ulka nokorumu yemo onone aku siku ungu tondolo munduku niringi pilipale, olo lipa memba paa suluminiana sukundu pumba olonga kimbutolo unju-pellangone talapu lipa lloko torumu. \p \v 25 Kanu-kinia awi-amburumi Pollo kinia Saillasitolo Pulu Yemo kinia ungu ningu ‘Pulu Yemonga imbi ambolopo paka tondambili.’ ningu konane niringili kinia ka-ulkana pea peringi yombomane pilku moloringi. \v 26 Kanu-kinia waltikele ma jimi-jimi awili se sepale, ka-ulka kanumu kolkalu sipa ulka-kuna kanuma topa bultupa bulu-balu serimu. Ka-ulkana peringi yomboma ka-sénene ka toringima pali wendo orumu, ka-yomboma we moloringi. \v 27 Kanu-kinia ka-ulka nokorumu yemo makilipa ola molopa kanorumu kinia ulka-kuna kanuma pali bultupa lierimu kanopale ‘Ka-yomboma ongo púngi lepomo.’ konopu lepale, yunga opa seli lu-pulta kanumu kulu topa wendo lipa yu yuyu ‘Kolambo.’ nimba nomi kari lemba serimu. \v 28 Aku-na-kolo Pollone yundu ru nimba nimbale: “Nu nunu unguri naa sei! Olio pali ya we molemolo.” nirimu. \p \v 29 Kanu-kinia ono nokorumu yemone ru nimba “Kiya kandoko mengo waa!” nimba, yu omba Pollo kinia Saillasitolo moloringilina lisipa sukundu omba, yu pungu-pungu nimba mini-wale mundupale, olonga kumbikerena tamalu perimu. \v 30 Kanu-kinia olo lipa memba pena pumbale, mangilipa nimbale: “Yetolo, na nambi sembó kinia manda we molopo umbuna naa memboye?” nirimu. \p \v 31 Olone yundu ninguli: “Nu Ye-Awili Yesusi ‘Yu sika Pulu Yemonga Malo molopa na manda lipa tapondomba.’ ningu kuru mondoni kinia yuni nu lipa tapondopa mindili nolena aulkana wendo lipa yu-kinia molko kondoni aulkana lipa mondomba. Nu kinia nunga yomboma kinia ono aku sipa lipa tapondomba, molko kondonge.” niringili. \v 32 Kanu-kinia olone yu kinia yunga yomboma kinia onondo Ye-Awilimunga ungumu ningu siringili. \v 33 Sika awi-amburumi aku siku seko moloringi-na-kolo yuni olo lipa memba pumba olo toringi erili kanuma kulumiye tondorumu. Kanu enamonga yu kinia yunga yomboma kinia no liltingi. \v 34 Kanu-kinia pe yuni olo lipa memba yunga ulkana pumba olo kere-langi sirimu. Yunga yomboma kinia ono ⸤konopu topele toko⸥ Pulu Yemo ‘Yu selumu mindi sika molemo.’ ningu kuru mondoko konopu siringi. \p \v 35 Kolea tangorumu kinia kote pilieringi yemane ononga ele-yema ka-ulkana liku munduku ninguli: “Yetolo wendo liku munduku ‘Pangili.’ niee.” niringi. \v 36 I ungu niringima ka-ulka nokorumu yemone Pollo nimba sipa nimbale: “Kote pilielemele yemane ‘Olo pangili.’ ningu mundongi kene pangili. Olo konopu pe nipili pangili.” nirimu. \p \v 37 Aku-na-kolo Pollone ele-yemando nimbale: “Olto Romo yetolo na-kolo kote naa pilkuli yombo awisilini kanoko molangi olto we ka-pultane toko ka síngi kanumu. Pe kiniá ‘Yomboma naa kanangi kiyongo nimbu lipu mundumulú.’ ningu nikimiliye? Paa manda mólo. Olto ka síngi yema onono ongo olto ‘Pale.’ niengi.” nirimu. \p \v 38 Kanu-kinia ele-yema Pollone aku nirimu pilkuli kelko anju pungu kote pilieringi yema ningu siringi. Kanu-kinia kote pilieringi yemane ungu niringilimu pilkuli ‘Olo Romo yetolo lepomo.’ ningu mini-wale mundukuli niringimuni, \v 39 olo moloringilina ongo “Sepo kinjemulu lepomo.” ningu ka-ulkana wendo liku mengo ultu ongo ninguli: “I kolea-awilimu munduku kelko pangili.” niringi. \v 40 Kanu-kinia Pollo kinia Saillasitolo ka-ulkamo munduku kelko punguli niringilimuni, ambo LLidianga ulkana pungu Yesusinga yombo talape akuna maku toringimando ninguli: “Ungu nimbuluma munduku naa kelko tondolo munduku kuru mondoko pilku molangi.” ningu, ungu mare ningu sikuli olo puringili. \c 17 \r 17:1-10 \s1 Pollo Saillasitolo Tesallonaika Taono Puringili Kinia Olo Tonge Seringi Semanemo \p \v 1 Pollo Saillasitolo Pillipai taono munduku kelko pungu, kolea Ambipollis kinia Apollonia kinia kanu taonotolo ongo munduku kelko anju pungu, Tesallonaika taono puringili. Juda yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulka se akuna gilierimu. \v 2 Kanu-kinia Pollo yu u alieli serimu mele sembando Juda yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkana purumu. Kanuna yombo koro moloringi wale Sambate yopoko Pulu Yemonga bokuna ungu u toringi molorumuma ‘Ono piliangi.’ nimba paa mimi sipa nimba sipa, \v 3 Pulu Yemone “Ono nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” nimba, nimba taltorumu ye nokoli Karasimu mindili nomba kolopale kelepa lomboropa ola molomba mele, bokuna aku sipa wendo ombá mele u toringi molorumu mele pilipale, ono nimba sirimu. Pe yuni nimbale: “I ye Yesusi semane topo sikiru aku yemo kinia Pulu Yemone “Ono nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” nimba, nimba taltorumu ye nokoli Karasimu kinia akumu ye selumundu nikiru.” nirimu. \v 4 Juda yombo mare yuni nirimu ungumu pilkuli, ‘Yu paa sika nikimu.’ ningu Pollo Saillasitolo lombili puringi. Juda yomboma pea Pulu Yemonga ungu pilieringi yombo-lupa awisili lombili puringila. Ye awilimanga menupili awisili aku siku lombili puringila. \p \v 5 Aku-sipa na-kolo yombo awisili Juda ye awilima munduku kelko Pollo Saillasitolo lombili puringi-kulu kanokole Juda yema ono olo-kinia konopu kiri panjeringi. Konopu kiri panjikuli yomboma maku to-pu-pu seringi koleana mongo kondoringi ye mare moloringima liku maku toko, yomboma pali seko mumindili kondoko “Andoko ru niengi.” niringi kinia, lisiku pungu Jesononga ulkana ‘Olo molongele.’ ningu koroko, yomboma liku singíndu kororingi. \v 6 Pollo Saillasitolo naa moloringili-kulu koroko kelkole, Jesono kinia Karasinga ye mare kinia liku mengo kanu koleamonga tapu-yema moloringina mengo ru niliku pungu ninguli: “Koleamanga pali seko kinjeringili yetolo kiniá ya olionga taonona ongili. \v 7 Ongili kinia Jesonone “Olo pea molamili wale.” nimba yunga ulkana memba pumula. Onone “Olionga Romo koleamanga pali nokolemo Ye Paa Awili Kumbina Sisamonga ungu-manema kamu mania pupili, ye se, imbi Yesusi, kolali sepa ye nokoli kingimu molemo.” nilimili.” niringi. \v 8 Aku niringi pilkuli yombo maku toringima kinia ⸤Tesallonaika taono⸥ tapu-yema kinia paa mini-wale munduku ‘Nambi semolonje?’ ningu, pilku sundoringi. \v 9 Kanu-kinia Jesono kinia ye liku mengo oringima kinia, ye kanuma “Pame-kote seko ono paa.” niringi. \p \v 10 ‘Pollo kinia Saillasitolo kamu liku ka naa siengi.’ ningu ipu lierimu kinia Karasinga yombomane popenge seko olo “Kolea Beriando pale.” ningu liku mundoringi. \r 17:10-15 \s1 Pollo Saillasitolo Beria Taono Pungu Kongono Andoko Seringili Semanemo \p Pollo Saillasitolo Beria taono sukundu punguli, Juda yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkana puringili. \v 11 Olone Beria taono yomboma semanemo toko siringili kinia u Tesallonaika taono yombomane seko kinjeringi mele Beria yombomane aku naa seringi. Ungu niringili mele paa pilku peanga pilku, ‘Sika nikimbilinje, molo kolo tokombelenje, kanamili.’ ningu alieli Pulu Yemonga boku taltoringimanga mimi siku kanoko moloringi. \v 12 ⸤Kanoko pilkuli⸥ Juda yombo awisilini ‘Yesusi yu sika ⸤Pulu Yemone ‘ono nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.’ nimba, nimba taltorumu ye nokoli Karasimu⸥.’ ningu kuru mondoringi. Yombo-lupa awisilini aku sikula ‘Sika.’ ningu kuru mondoringi. Yombo-lupamanga ambo imbi molorumu ambo awisili kinia kanu ambomanga ye awisili kinia aku seringi. \p \v 13 Juda yombo Tesallonaika taonona moloringimane Pollone Beria taonona moloringi yomboma Pulu Yemonga ungumu nimba sirimu pilkuli, Beria taonondo yando ongo Beria yombomanga konopuma toko bulu-balu sindiku ‘Pollone nirimu ungumu pilku liltingi yomboma kinia Pollo yu kinia we-yombomane ono mumindili kolangi.’ ningu kondi toringi. \v 14 Aku seringi kinia Karasinga yombomane Pollo liku nomu-kusa kelona maniando mengo pungu mundu-puringi, aku-na-kolo Saillas kinia Timotitolo Beria taonona we moloringili. \r 17:15—18:1 \s1 Pollo Atene Taono Pumba Yomboma Ungu-Mane Sirimu Semanemo \p \v 15 Pollo mundu-puringi yema Atene taono mengo pungu mundukuli niringimuni, kelko yando onge seringi kinia Pollone ungu se onondo nimba mundupa nimbale: “Saillas kinia Timotitolo na moliona welea yando wangili niee.” nirimu kinia Beria yema yando oringi. \p \v 16 Pollo Atene taono pumba Saillas kinia Timotitolo nokopa molopale nirimumuni, kanorumu kinia kolea akuna unju kinia kou kinia akumane pulu ye kolo toli none selima seko anjeringi kanopale yu paa konopu kiri panjerimu. \v 17 Aku siku seringi kanopale yuni ‘Ungu mare nimbú.’ konopu lepa, Juda yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkana pumba, Juda yomboma kinia, Pulu Yemonga ungu pilieringi yombo-lupama kinia anju yando ungu mare niringi. \p Atene yomboma maku toringi koleana yu alieli pumbale yombo akuna ongo moloringima-kinia ungu mare pea niringila. \v 18 Epikuriya yomboma kinia Sitoke yomboma kinia akumane ‘Yomboma molko konopu lemelemanga pulumu pilielemolo.’ ningu mane siringi, kanu yombo talapetolonga ye mare kinia ono Pollo kinia angelema niringi. Pollone Yesusinga semane peangamo topa sipale Yesusi óno-koleana lomboropa ola molorumu mele nimba sirimumunga pilkuli ononga ye marene ninguli: “I ye ungu awisili nikimumuni nambolka ungu mare nimbando nikimunje?” niringi. Marene ninguli: “Olio pulu ye naa pilipu imbi silimulu pulu yemando nikimunje?” niringi. \v 19 Kanu-kinia onone Pollo liku Ariopakas kanjollo yema maku toko moloringina mengo puringi. Akuna mengo puringi kinia onone yundu ninguli: “Nuni ungu konde se yomboma mane sinu akumu nambolka unguri ninuye? Olio piliamili ni.” niringi. \v 20 “Nuni ungu nikinumu olio pilipu sundukumulu. I ungumu paa konde toko nikinumu. Olio ungu-pulumu piliamili ningu si.” niringi. \v 21 (Atene yomboma kinia yombo ponenge ongo Atene moloringima kinia ono pali kongono se lupa naa seko enamanga pali ungu konde wendo orumuma mindi pilku anju yando angelema ningu moloringi. Pollo kanjolloma moloringina mengo puringi yemane i ungu wendo orumumu pilingindu mengo puringi.) \p \v 22 Ariopakas kanjolloma maku toko moloringi penana ongole Pollondo “I ungu nikinumunga pulumu piliamili ningu si.” niringi kinia yu ola gilipa nimbale: \p “Atene yomboma, ‘Ono ‘nokolemele’ ningu pulu ye lupa-lupamanga unguma kuru mondolemele yomboma molemele.’ nimbu kanokoro. \v 23 U ombó orundu kinia Atene yomboma ononga popo tolemele mélema andopo kanorundu. Mimi sipu kanorundu kinia ononga popo tolemele polo senga ungu mare toko mondoringi kanorundu mele i-sipa: \qc PULU YE NAA PILIPU IMBI SILIMULÚMUNGA POLOMO \m aku sipa ungu nimba molorumu kanorundu. Kanu pulu yemo, ono naa pilku we popo tolemele akumunga ungu-pulumu nane nimbu simbú sekero. \p \v 24 “Ma kinia mélema pali serimu Pulu Yemo yu mulumu kinia mamo kinia mélema pali nokolemo Ye Nokoli Awilimu. Yombomane ‘Olio ku naa pepo, manda molamili.’ nimbu ulka takopo pelemolo mele yu aku sipa mólo. ‘Pulu Yemo olio-kinia molopili.’ ningu takondonge ulka akuna manjipa yu manda naa molomba. \v 25 Yu mélse manda mólo naa tolemo, yu yombo sene manda lipa naa tapondomba, mólo. Yuni yu yuyu konde mololi ulu-pulumu yomboma sipa, múlu limili múlumu sipa, mélema pali yomboma silimú. Akumunga yombomane yu nambi seko manda liku tapondongeye? Manda mólo. \v 26 Pulu Yemone olionga anda-kolepa selu mindi serimu kanumuni olio mana-yomboma pali kalopa liltimu. Olio ‘koleamanga pali molangi.’ nimba aku serimu. Yu yuyu yombomanga walema nimba panjipa, yombo talape lupa lupa molonge mama nimba taltorumu. \v 27 ‘Mana-yomboma yu yakala kolongema yu kanoko lingí uluma sangi.’ nimba Pulu Yemone aku serimu. Yu koroko lingí uluma pali selko pungí kinia manda semu liemu ono yu manda lingí. Aku-na-kolo yu olio-kinia sulu sepa naa molemo. Olio yomboma kinia selu selu nimba nondopa molemo. \v 28 Akumunga ononga ye konopumane pilku konane toringi yemanga ye sene torumu konanemonga sukundu nimba molemo mele i-sipa: \q1 ‘Yu olio-kinia molemomonga molemolo mele molemolo. \q1 Olio konde molemolo ulu-pulumu yuni mindi sipa, \q1 aulka andopo kangini uluma selemolo tondolomo \q2 yuni mindi sipa, \q1 konopumane uluma selemolo tondolomo \q2 yuni mindi silimú.’ \m nimba molemo kanumu. Ye sene konane se torumu, kanu konanemonga ungu se nimba molemo mele i-sipa: \q1 “Olio kepe yunga kalopa liltimuma molemolo.” \m nimba molemo. ⸤Ononga yemane u konane pilku niringi mele kinia, nane kiniá nikiru mele kinia, selu sipa.⸥ \p \v 29 “Sika olio Pulu Yemonga kalopa liltimu yomboma molemolo kene ‘Yu kou-gollo kinia kou-sillipa kinia umbu-kou kinia yu aku sipa mele.’ konopu naa leamili. Pilipa kondoli pelemo yombo sene konopumane pilkuli mélse kini selemele mele Pulu Yemo yu aku sipa mólo. \v 30 U yombomane Pulu Yemo yunga imbi naa pilku walu molko we-mélema popo toringi kinia Pulu Yemo yu ono aku siku ulu seko kinjeringima pundu topa ‘Mongo likimili kene mindili nangi.’ naa nirimu, kanopa siye kolopa molorumu. Aku-sipa na-kolo kiniá “Yomboma pali konopu topele toko, molemele mele munduku kelko, molko kondangi.” nikimu. \v 31 Yuni mana-yomboma pali kote sendepa apurumba wale se nimba taltorumumu wendo ombá kene “Kiniá ono konopu topele taa.” nikimu. Yuni nimba taltorumu ye kanumuni kanu kotemo sumbi sipa sendemba. ‘Yombomane ‘I walemo sika wendo ombá.’ ningu piliangi.’ nimba yuni kanu yemo óno-koleana topa makisinderimu.” nimba Pollone nirimu. \p \v 32 “Yombo se kolkole lomboroko ola molonge.” nirimu kinia ono pilkuli, marene “Kolo tokomo.” ningu ungu-taka tondoringi. Aku-na-kolo marene ninguli: “I ungu sembá nikimu mele walte kelepo piliamili nipili.” niringi. \v 33 Aku niringi kinia Pollo ono mundupa kelepa yu purumu. \v 34 Yombo pokore yuni nirimu unguma ‘Sika unguma.’ ningu kuru mondokole Pollo lombili puringi. Se Diyonisas, yu Ariopakas kanjollo se; se ambo se, ambomonga imbimu Damaris; yombo mare pea yu lombili puringi. \c 18 \r 18:1-17 \s1 Pollo Kolea-Awili Korini Pumba Serimu Semanemo \p \v 1 Pe Pollo Atene taono mundupa kelepa kolea-awili Korini purumu. \p \v 2 Korini akuna Juda ye se molorumu, yemonga imbimu Akuwilla. Yunga pulu kolea Pondasi. Yu kinia yunga menu Pirisilla kinia olo kolea Italli poropinji molkole nondoko mele kolea-awili Korini yando ongo molangili Pollo yu pe orumu. Romo koleamanga pali nokorumu ye nokoli kingimuni u nimbale: “Juda yomboma pali kolea-awili Romo munduku kelko pangi.” nimba panjerimu-kulu oringili. Pollo olo moloringilina pumbale nirimumuni, \v 3 olo serele-ulka seko mo seringili mele yu aku sipa u sepa mo serimumunga yu olo kinia kopu seko molko kou-mone lingí kongono seringi. \v 4 ‘Juda yomboma kinia Pulu Yemonga ungu pilieringi yombo-lupama kinia onone ⸤Yesusi yu Pulu Yemone “Ono nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” nimba, nimba taltorumu ye nokoli Karasimu molopa, olionga nimba kolondopa, lomboropa ola molorumu mele⸥ ‘Paa sika.’ ningu pilku kuru mondangi.’ nimba Pollo yu ⸤Juda yombomanga koro moloringi⸥ wale Sambatemanga pali ono maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkana pumba ono-kinia angelema nimba tondolo mundupa ta nimba nimba sirimu. \p \v 5 Aku-na-kolo Saillas kinia Timotitolo kolea Masedonia poropinji munduku kelko kolea-awili Korini oringili kinia Pollo ⸤serele-ulka kongono serimumu mundupa kelepa,⸥ walemanga pali Juda yomboma ungu nimba sipa tondolo mundupa nimbale: “Yesusi yu Pulu Yemone ‘Ono nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.’ nimba, nimba taltorumu ye nokoli Karasimu.” nimba molorumu. \v 6 Aku-na-kolo yuni nirimu mele Juda yombomane pilku naa liku, ungu-taka tondoringi kinia ‘Seko kinjikimilimanga nane ono mundupu kelkero mele kanangi.’ nimba yuni yunga wale-pakolina norupulu lierimuma tanda sipa eltopa onondo nimbale: “Ono seko kinjikimilimunga Pulu Yemone ono mindili simu liemu méle onongamo. Nanga ungu se mólo. Onone ungumu pilku mokoli seko “Mólo.” nikimilimunga umbuna menge kinia ulu onongamo. ‘Ye nokoli Karasimunga ungumu naa pilimulú.’ nikimili-na kiniá na ono Juda yomboma mundupu kelepo yombo-lupama molemelena pukuru.” nirimu. \p \v 7 Kanu-kinia Pollo Juda yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkamo mundupa kelepa ulka se nondopa gilierimuna purumu, kanu ulka pulu yemo, yemonga imbimu Tisias Jasitas, yu Pulu Yemonga imbi ambolopa paka tondorumu yemo. \v 8 Juda yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkamo nokorumu ye nokolimu, yemonga imbimu Kirisipas, yu kinia yunga ulka moloringi yomboma pali Pollone nirimu Ye-Awili ⸤Yesusi⸥ ‘Yu sika ⸤Pulu Yemone ‘Ono nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.’ nimba u nimba taltorumu ye nokoli Karasimu⸥.’ ningu pilku kuru mondoringi. Korini yomboma Pollone ungu nirimumu pilieringi yombo awisili ‘Sika nikimu.’ ningu ⸤konopu topele toko⸥ no liltingi. \p \v 9-10 Walte ipulieli Pollo mongo-indi kaima mele sepa kanorumu kinia Ye-Awilimuni yundu nimbale: “Nu kere pipi siku pipili naa kolou.” nirimu. “Nanga yombo molongema awisili i kolea-awilimunga molemelemonga na alieli nu-kinia molombo, yombo sene nu sepa kinjipa mindili manda naa simba. Akumunga nuni alieli nanga ungumu yomboma ningu sieni.” nirimu. \v 11 Akumunga Pollo Korini yomboma Pulu Yemonga ungumu mane sipa molopili kalia-ingi selu oli talo-pakara omba purumu. \p \v 12 Ye Gallio yu kolea Akaya poropinji Romo gapomano endisi molorumu kinia Juda yomboma Pollo-kinia mumindili kolko maku toko ongo yu ambolko likuli, Gallio molorumuna mengo pungu kote sendeko ninguli: \v 13 “I yemone olio ⸤Juda yombomane⸥ ungu-mane pilipu selemolo mele naa nimba, Pulu Yemonga ungu-mane sipa, Pulu Yemo kape nimbu imbi manda ambolopo paka tondomolo mele nilimúmu manda naa selemo.” niringi. \p \v 14 Pollone pundu topa ungu se nimbá serimu kinia Gallione Juda yemando nimbale: “I yemone Romo gapomano ungu-mane se pulua tolka molo yombo se sepa kinjilkanje ono Juda yemane kote papu sendelemolá, nane ononga ungumu pilka. \v 15 Aku-na-kolo onone ononga unguma kinia imbima kinia ungu-manema kinia nilimili puluma akumanga ongo yu kote sendekemelemo manda naa sekemo. Ono onono anju pungu piliangi. Nane i kotemo naa pilimbu.” nirimu. \v 16 Aku nimbale, yuni ono kotena makoropa pena mundorumu. \v 17 Akumunga, Juda yombo lupamane pali Juda yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkamo nokorumu ye nokoli Sotenis ambolko liku, Gallio kanopa molopili yu toringi. Aku-na-kolo Gallio yu aku seringi mele kanopale siye kolorumu. \r 18:18-22 \s1 Siria Poropinji Sukundu Kolea Andiyoko Kelepa Yando Ombándo (18:18-21) Pollo Kinia Ye Akuwilla Kinia Ambo Pirisilla-tolo Pea Kolea Epesasi Puringi, (18:22) Olo Kolea Epesasi Molangili Pollo Yuyu Kamu Andiyoko Purumu Semanemo \p \v 18 Pollo wale awisili kolea-awili Korini we molopale nirimumuni, pe Karasinga yombomando nimbale: “Na pukuru. Ono konopu pe nipili molko kondaa.” nimbale yu pumba, Sengiria taono nomu kelona pumba, sipina kolea Siria poropinji purumu. Akuwilla kinia Pirisilla-tolo Pollo pea kopu seko puringi. Sipina u naa pumba Sengiria taono we molopale yuni Pulu Yemo kinia “Ulu se paa sika sembó.” nimba mi lepale yunga penge-indi ye sendo “Porondou.” nirimu. \v 19-21 Ono Epesasi taono puringi kinia Pollo Juda yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkana pumba Juda yomboma kinia ungu awisili angelema niringi. Onone yundu “Wale pokore pea molamili.” niringi-na-kolo ono niringi mele naa pilierimu. Aku-na-kolo pumbá sepa onondo nimbale: “Pulu Yemone “Pu.” nimu liemu walte kelepo yando ombó.” nimba “Ono molaa.” nimbale nirimumuni, Akuwilla kinia Pirisilla-tolo Epesasi taonona molangili mundupa kelepa sipina yu purumu. \p \v 22 Sipimu pumba kolea-awili Sisaria lierimu kinia Pollo mania pumbale, Karasinga yombo talape ⸤kolea-awili Jerusalleme⸥ moloringina olando pumba “Ono manda molemeleye?” nimbale, kelepa ⸤kolea-awili Sisaria maniando omba sipi senga⸥ kolea-awili Andiyokondo kamu purumu. \mr 18:23—21:17 \ms1 Pollo Wale Yopoko-Sipa Yesusinga Ungumu Nimba Silipa Andorumu Semanemo \r 18:23 \s1 Pollo Wale Yopoko-Sipa Pulu Polopa Ye-Awilimunga Ungumu Nimba Silipa Andombando Kelepa Purumu Semanemo \p \v 23 Kolea-awili Andiyoko molopili wale awisili omba purumu kinia pe yu kelepa kolea-awili Andiyoko mundupa kelepa, kolea Gallesia poropinji kinia Pirisia poropinjitolonga pumba aku koleatolonga lierimu koleamanga pali andopa “Yesusinga lombili andoli yomboma yunga ungumu komu naa sindiku, siye naa kolko mimi siku pilku molaa.” nimba, nimba silipa purumu. \r 18:24—19:1 \s1 Ye Apollosinga Semanemo \p \v 24 Juda ye senga imbi Apollos, kanu yemonga pulu kolea Allekesandia, yu Epesasi taono orumu. Yu ungu paa nimba kondopa, Pulu Yemonga bokuna molemo unguma pali pilierimu yemo. \v 25 Ye-Awilimuni yomboma molko kondongendo senge aulkamo akisinderimu mele u yu mane siringi pilipale, Yesusinga semanemo yomboma sumbi sipa topa sipa, paa tondolo mundupa nirimu, aku-na-kolo yu No Lindeli Jonone yomboma no lindimbando mane sirimu mele mindi pilipale mane sirimu. \v 26 Apollos yu Epesasi taono ombale, Juda yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkana pulu polopa ungumu nimba simbando pipili naa kolopa tondolo mundupa nirimu. Akuwilla kinia Pirisilla-tolo yu ungu nirimu mele pilkuli olonga ulkana mengo pungu, Pulu Yemone yomboma lipa tapondopa paa mindili naa nongo molko kondonge aulkamo akisinderimu mele pali kamu mimi siku ningu siringili. \p \v 27 Pe Apollos “Na kolea Akaya poropinji pambo.” nirimu kinia Karasinga yombo Epesasi taonona moloringimane yundu ninguli: “Papu nikinu. Nu Karasinga kongono kolea Akaya poropinji pungu se-pani.” ningu, ‘Yesusinga lombili andoli yombo kolea Akaya moloringimane yu kanoko imbi sikuli ‘Pea molamili.’ niengi.’ ningu pepá toko siringi. Yu pepámo memba kolea Akaya poropinji pumbale nirimumuni, Pulu Yemone we kondo kolorumumunga Ye-Awili Yesusinga ungumu ‘Sika.’ ningu kuru mondoko Karasinga yomboma moloringima Apollosini ono paa lipa tapondorumu. \v 28 Yomboma kanoko molangi Apollos tondolo mundupa, Juda yombo “Yesusinga ungumu nikimili akumu kolo tokomele.” niringima kinia yu-kinia angelema niringi, Yesusi yu sika Pulu Yemone “Ono nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” nimba, nimba taltorumu ye nokoli Karasimu molorumu Pulu Yemonga bokuna nimba molorumu mele mimi sipa lipa ora sipa mane sirimu. \c 19 \r 19:1—20:1 \s1 Pollo Epesasi Taono Pumba Serimu Semanemo \r 19:1-7 \s1 No Lindeli Jononga Ungumu Pilku No Liltingi Ye Epesasi Taonona Moloringima-Kinia Pollone Serimu Mele Semanemo \p \v 1 Ye Apollos kolea Akaya poropinji pumba akumunga kolea-awili Korini molopili, Pollo ma-pangi aulkana pumba Epesasi taono maniando purumu. Akuna pumbale Yesusinga lombili andoli yombo mare kanorumu. \v 2 Kanopale nirimumuni, ono mangilipa nimbale: “Onone ungumu pilieringi mele ‘Sika.’ ningu kuru mondokole Mini Kake Sélimu liltingi molo móloye?” nirimu. \p Onone pundu toko ninguli: “Mólo, Mini Kake Séli se molemo mele olio naa pilielemolo.” niringi. \p \v 3 Aku niringi-kulu pilipale Pollone onondo nimbale: “Aku liemu ono no nambi seko liltingiye?” nirimu. \p Onone ninguli: “Jonone nirimu unguma pilipuli no liltimulu.” niringi. \p \v 4 Pollone nimbale: “Jonone yombomando nimbale: “Ulu-pulu-kirima munduku kelko konopu topele toko no liee.” nirimu-na-kolo i ungumu mindi naa nirimu. Ungu se pea nimbale: “Akilepa ombá ye Yesusi ‘Yu sika ⸤Pulu Yemone ono lipa tapondopa nokopa kondomba ye lipa mundorumu yemo⸥.’ ningu kuru mondangi.” nirimu.” nimba Pollone nirimu. \v 5 Aku sipa nirimu mele pilkuli, ono “Ye-Awili Yesusinga yomboma molomolo.” ningu Yesusinga imbi leko mangilku no liltingi. \v 6 Kanu-kinia Pollone ononga ⸤penge⸥na ambolorumu kinia ono moloringina Mini Kake Sélimu orumu kinia onone umbu-ungu lupa lupa naa pilieringima leko, Ye-Awilimuni ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi. \v 7 Aku seringi ye rurepo mele moloringi. \r 19:8-10 \s1 Pollone Epesasi Yombomando Ye-Awili Yesusinga Ungumu Nimba, Ono-Kinia Angelema Niringi Semanemo \p \v 8 Pollo Epesasi molopale nirimumuni, Juda yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkana pumba, Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa mélema pali nokomba mele pipili naa kolopa tondolo mundupa nimba sirimu. ‘Ono paa pilku ‘Sika.’ niengi.’ nimba oli yopoko aku sipa nimba sipa molorumu. \v 9 Aku-na-kolo Juda yombo mare karaye seko ungu pilku mokoli seko, “Ungu imu kolo tokomo naa pilimulú.” ningu, yomboma pilku molangi “I Pollone ungu nikimuma nimba kinjikimu.” ningu ungu-taka tondoringi. Aku seringi-kulu Pollone ono mundupa kelepa purumu. Yesusinga lombili andoli yomboma lipa memba pumba, Tiranasini ungu ningu si-pu-pu seringi ulka nokorumu kanuna memba purumu, akuna alieli angelema ningu moloringi. \v 10 Aku seko molangi kalia-ingi talo omba purumu kinia Juda yomboma kepe yombo-lupa kolea Esia poropinji moloringima pali Ye-Awilimunga ungumu pilieringi. \r 19:11-12 \s1 Pulu Yemone Pollo Lipa Tapondorumu Kinia Pollone Ulu-Tondoloma Serimu Semanemo \p \v 11 Pulu Yemone Pollo lipa tapondorumu kinia ulu-tondolo paa lupa mele mare serimu. \v 12 Pollo kongono sembando mulu-maminia panjerimuma yomboma sirimu kinia liku mengo pungu kuru torumu yomboma simbi tondoringi kinia ononga kuru torumuma pora nimba, ononga konopumanga kuru moloringima ongo wendo puringi. \r 19:13-20 \s1 Sipa Malopili-Kinia Ungu Se Wendo Orumu Kanokole Kuru Ala Toringi Yemane Seringi Semanemo \p \v 13 Juda ye mare andoko yombomanga konopumanga kuruma toko makoroko “Wendo paa.” ningu kou-kongono andoko seringi. Ono mare Ye-Awili Yesusinga imbi leko mangilku kuruma ‘Ongo wendo paa.’ ningíndu i-siku niringi: “Pollone ungu-mane silimú ye Yesusinga imbi lepo mangilipuli ‘Ono ongo wendo paa.’ nikimulu.” niringi. \v 14 Ye Sipa yunga malopili yopoko-pakara aku siku seringi. Sipa yu Pulu Yemo popo tondoringi yemanga ye awili se. Aku yemonga malopilini aku siku Yesusinga imbi leko mangilku kurumando “Ongo wendo paa!” niringi kinia \v 15-16 kurumane pundu toko ninguli: “Olio Yesusi kanopo imbi silimulu. Pollo kanolemolo. Aku-na-kolo ono namele?” niringi kinia kuru konopuna molorumu yemone ono moloringina pukua topa pumba ononga mulu-maminiama ambolopa sungu-mangu sindipa ono paa torumu-na kanu ulkamo munduku kelko mulu-maminia se naa pakoko meme pakoko we-we kowa puringi. \p \v 17 Pe Epesasi taonona moloringi Juda yomboma kinia yombo-lupama kinia aku ulu wendo orumumu pilkuli ono mini-wale munduku, Ye-Awili Yesusinga imbimu ambolko paka tondoko yu kape niringi. \v 18 Akumunga, yombo awisili u Yesusi ‘Yu sika.’ ningu kuru mondoringima kanu ulumu wendo orumu kinia ongo u ulu-kiri seringima ningu para siringi. \v 19 Aku siku seringimanga yombo mare u kuru-ala toko seko kinjeringi kanu yombomane yomboma kanoko molangi ononga ala toringi bokuma pali sepena kaloringi. Boku kaloringimanga kou-mone purumu mele kou-sillipa pipiti tausini mele purumu. \v 20 Aku sipa mele Ye-Awilimunga ungumunga tondolomone kanu ulu-kirima topa mania mundorumu-kulu ungumu enge nimba koleamanga pali para-nanga lepa pumba manda serimu. \r 19:21—20:1 \s1 (19:21-22) Pollone “Jerusalleme Pambo.” Konopu Lepale U Epesasi We Molorumu Kinia (19:23—20:1) Kolo Toli Pulu Ambo Atemis Popo Toringi Yombomane Epesasi Taono Maku Toko Seko Kinjeringi Mele Semanemo \p \v 21 Kanu uluma pali u seringi kinia pe Pollo konopumuni pilipale ‘Kolea Masedonia poropinji pumbu kolea Akaya poropinji pumbuli, kolea-awili Jerusalleme pumbú. Jerusalleme pumbuli, pe kolea-awili Romo pumbú.’ konopu lierimu. \v 22 Pollo yu liku tapondoringi yemanga Timoti kinia Erasitasitolo “Kolea Masedonia pale.” nimba lipa mundupale yu wale mare kolea Esia poropinji we molorumu. \p \v 23 Aku walemanga Epesasi taono kanuna Ye-Awilimunga semane peangamo toko siringimunga umbuna awili se wendo orumu. Wendo orumu mele i-sipa: \v 24 Ye se, yunga imbi Demitias, yuni topo-ropo tombando yomboma popo toringi pulu ambo kolo toli Atemis none seli mélema kou-sillipane sepa wamopa taltorumu. Yomboma kanu none selima ononga ulkamanga anjiku popo tongendo kou-mone siku liltingimunga Demitias kou-mone awisili lipa yunga kongono senderingi yema méle awisili kalorumu. \v 25 Kanu yemone yunga kongono senderingi yema kinia Atemisinga kongono lupama senderingi yema kinia “Ono waa.” nimba, lipa maku topa nimbale: “Yema, topo-ropo tomolondo pulu ambo Atemisinga kongono sendelemolomonga kou-mone paa olandopa limulú. \v 26 Aku ye Pollone ungu nilimúmuni yombo awisili kondi topa anju limú mele ono pilku kanolemele. Yuni nimbale: “I kini selemele pulu yomboma kolo toko selemele.” nilimú ungumu Epesasi taono yomboma kinia kolea Esia poropinji pali kepe yomboma pilku liku yu lombili pulimili. \v 27 Yuni nilimú ungumuni olionga kou-mone topo-ropo toli kongonomo mindi topa mania naa mundumba. Pulu ambo Atemis molemo popo tolemolo tamandu ulkamo kepe yombomane “Akumu unguri mólo.” ningu kanoko kiri pilingí. Atemis yu kepe yunga imbi paa ola molemomo topa mania mundundumba sekemo. Pollone kanu semanemo we topa molomu liemu kolea Esia poropinji kepe we-koleamanga pali kepe i pulu ambomo popo toko imbi ambolko paka tondolemele mele munduku kelenge lémo.” nirimu. \p \v 28 Onone kanu ungumu pilkuli paa mumindili kolkole ru ningu ninguli: “Olio Epesasi yombomanga pulu ambo Atemis paa awili olandopamo molemo.” niringi. \v 29 Aku niringi kinia yomboma pali ru ningu kalkarukumba leko sukundu sukundu lisiku ongo maku tokole, Gayasi kinia Arisitakasitolo ambolko liku mengo pungu, ononga maku toringi koleana puringi. Kanu yetolo olo kolea Masedonia poropinji yetolo, Pollo kinia pea kopu seko andoringi. \v 30 Pollo ono maku toringina ungu nimbá pumbá serimu-na-kolo Yesusinga lombili andoli yombomane “Mólo.” niringi. \v 31 Kolea Esia poropinji ye nokoli mare Pollo kinia koni lieringimane kepe ningu munduku ninguli: “Pollo nu maku tokomelena paa naa pu.” niringi. \p \v 32 Maku toringi yomboma konopu naa pepa bulu-balu nirimu. Onone ru ningu, ungu lupa lupa niringi. Yombo awisilini ono maku toringimunga pulumu naa pilieringi. \v 33 Juda yombomane ononga ye nokoli Allekesanda yombo moloringina suku-singina liku mundoringi. Kanu-kinia yu “Ungu se niembo.” nimba ki ola mundupa, ungu se nimbá serimu. \v 34 Aku-na-kolo onone yu ⸤Atemis popo naa torumu⸥ Juda ye se ningu kanokole ono ru ningu ninguli: “Atemis yu olio Epesasi yomboma nokolemo pulu ambo awilimu.” ningu molangi ena mongo talo omba purumu. \p \v 35 Kanu-kinia Epesasi taono kusikus yemo ola gilipa “Ungu naa niee!” nirimu. Yomboma taka leko moloringi kinia yuni nimbale: “Epesasi ye nameleye, olio kolea Epesasi yombomane pulu ambo awili Atemis molemo tamandu ulka olionga taonona gilimúmu kinia akuna yu none seli kou-muluna mania orumu kou akuna gilimutolo olione nokolemolo, yombo nawene naa kanolemoye? \v 36 Akumunga, yombo sene “Kolo tokomele.” manda naa ningí kene ono taka leko molko ulu se popenge seko naa sangi. \v 37 Andi ye mengo ongitolone ulu se seko naa kinjiku, olionga pulu ambomo ungu-taka tondoko yunga tamandu ulkamonga mélse wa naa língili-na-kolo we mengo ongi. \v 38 Demitias kinia yunga kongono yema kinia ono yombo se kinia ungu se pemu liemu manda, kote wale se wendo ombá kinia kote sendangi, gapomano ye awili endisimane kotena manda liku sumbi sindingí. \v 39 Ungu se lupa ningí liemu yombo maku tonge wale senga ningu sumbi siengi. \v 40 Kiniá we maku toko opa seko ungu awisili angelema ningu ru nikimilimunga olio mongo pemba. Endisimane olio kiniá ulu sekemolomonga kote sendelemolánje olio kotena ungu se pundu topo nimulú aulka se naa lelka. Sekemolomonga pulu se naa pekemo.” nirimu. \v 41 Aku nimbale, taono kusikusimuni yombomando “Yu-mele-mele paa.” nirimu kinia pilku liku puringi. \c 20 \r 20:1-6 \s1 Pollo Kolea Masedonia Kinia Akaya Poropinjitolonga Andopale Kolea Esia Poropinji Kelepa Yando Orumu Semanemo \p \v 1 Epesasi taono yomboma ungu awisili ningu Pollo-kinia mumindili koloringi mele pora nirimu kinia Pollone Yesusinga lombili andoli yomboma “Waa.” nimba, ono nimba mundupale nirimumuni, ‘Ono ononga konopu enge nipili molko kondangi.’ nimba ungu mare nimba sipale, “Ono molaa.” nimba yu Epesasi taono mundupa kelepa kolea Masedonia poropinji pumbá purumu. \p \v 2 Kanu koleana andopa ‘Konopu enge nipili molko kondangi.’ nimba yomboma ungu nimba silipa pumbale, kolea Akaya poropinji sukundu pumba, \v 3 akuna oli yopoko molorumu. Yu kelepa kolea-awili Andiyoko taono yando ombándo ‘Kolea Siria pambo.’ nimba sipina pumbá serimu-na-kolo Juda yombomane “Yu topo kondamili.” ningu langi niringi pilipale, yu ‘Kolea Masedonia poropinji kelepo yando pambo.’ nirimu. \v 4 Yu pea kopu seko puringi yemanga imbima i-sipa: Beria taono molorumu ye Pirasi malo Sopata kinia, Tesallonaika taono molorumu ye Arisitakas Sekandasitolo kinia, Depi taono molorumu ye Gayasi kinia, akuma pea pungu, Timoti kinia kepe, kolea Esia poropinji ye Tikikas Toropimasitolo kepe, aku yema Pollo kinia pea kopu seko puringi. \v 5 Olio Pillipai taono molamili ono kumbi leko pungu Toroas taono punguli olio nokoko moloringi. \v 6 ⸤Juda yombomane kalia-ingi senga senga kolea-awili Jerusalleme pungu akuna sukundu Pulu Yemone ononga anda-kolepalima Naa Topa We Omba Purumu mele pilieringi walema, akumu imbi leko⸥ ‘Pellawa Akoli Méle Isimu Naa Munduku Pellawa We Kalko Noringi Walema’ niringila, aku walema omba purumu kinia olio kolea-awili Pillipai mundupu kelepo sipina pumbu molamili wale se-pakara omba purumu kinia Toroas wendo pumbu, ye u kumbi leko puringima akuna kanopo lipu koro se ono kinia pea kopu sepo Toroas molorumulu. \r 20:7-12 \s1 Pollone Kolea Toroas Taono Kango-Ye Yutikas Kolorumu Topa Makisinderimu Semanemo \p \v 7 ⸤Sambate walemo omba pumba,⸥ koro konde senga pulu-pulu kongono-walemo wendo orumu kinia, olio Yesusinga lombili andoli yomboma pea kere-langi nombo Yesusini “Pilku nangi.” nirimu mele pilipu nombo kopu sepo molomolondo maku torumulu. Pollone yomboma ungu-mane sirimu. Yu ‘Opali pumbú.’ nimba yomboma ungu-mane sipa molopili kolea awi-amburumi lierimu. \v 8-9 Olio ulka olakondo polo yopoko-sipamonga suluminiana maku torumuluna sepe-llame awisili kandopo taltopo molorumulu. Akuna kango-ye se molorumu, yunga imbi Yutikas. Yu ‘Ulka pa sepili.’ ningu suru toringina ola molorumu. Pollo we ungu nimba mindi molorumu kinia Yutikas yu uruni sumbili-tambili nirimu-kulu yu kamu uru perimu kinia topa ulka sumbiliana mania mundorumu. Yu lingí pungu kanoringi kinia yu u kolopa pora sirimu. \v 10 Pollo mania pumba kango-ónomo lierimuna pumba tamalu pepa kangulupa onondo nimbale: “Ono mini-wale naa mundaa. Yu we konde molemo.” nirimu. \p \v 11 Aku sepale kelepa kisipina olando pumba, ono kinia kere-langi liku nongole, kelko ungu ningu molangi kolea tangorumu kinia yu purumu. \v 12 Ye-kango kolorumu kanumu yu kelepa konde molorumu-kulu ono paa konopu peanga pepili yu konopu siku mengo puringi. \r 20:13-17 \s1 Pollo Kolea Mallitasi Taono Purumu Semanemo \p \v 13 Pollo Toroas taonona we molopili olio sipina Asosi taono kumbi lepo purumulu. Pollone “Na kolea Asosi nendo mania-aulka ombó.” nirimu-kulu olio kumbi lepo pumbuli ‘Yu kolea Asosi ombá kinia sipina pea pamili.’ nimbu nokopo molorumulu. \v 14 Pe Pollo kolea Asosi orumu kinia kanopo lipu yu pea sipina pumbu Mitillini taono pumbu pepo, \v 15 orili-u anju pumbu, kolea Kiosi purumulu kinia ipu lierimu. Pumbu molamili kolea tangorumu. Kelepo kolea Semosi purumulu kinia kelepa ipu lierimu. Pumbu molamili kolea tangorumu kinia pumbu Maillitas taono purumulu. \v 16 Pollo ‘Sumbi sipu kolea-awili Jerusalleme pumbu, Pendikosi walemo u wendo naa opili na akuna sukundu pumbú.’ konopu lepale, ‘Kolea Esia poropinji pumbú kinia walema we pora nimbá kinia manda naa pumbú.’ konopu lepa ‘Epesasi taono mundupu kelepo Jerusalleme sumbi sipu pumbú.’ konopu lierimu. \r 20:17—21:1 \s1 Pollone Epesasi Karasinga Yombomanga Tapu-Yemando “Na Kamu Pukuru. Ono Molaa.” Nirimu Semanemo \p \v 17 Pollone ‘Epesasi naa pumbú.’ konopu lepale nirimumuni, kolea Maillitas molorumulu kinia Pollone Epesasi taono Karasinga yombo talape moloringimanga tapu-yemando nimba mundupale “Na moliona waa.” nirimu. \v 18 Kanu-kinia ono yu molorumuna oringi kinia yuni onondo nimbale: \p “Na kolea Esia poropinji u-pulu-pulu ombo, akuna sukundu koleamanga pali andopole kongono sepo ulu serindu mele ono kanoko pilku, kiniá selio mele pilielemele. \v 19 Kolea Esia poropinji sukundu lemó koleamanga semane peangamo topo silipu andorundu kinia Juda yombomane nanga kongonomo alieli seko kinjindiku pipi singí seringi akumunga na umbuna awisili membo mindili norundu-na-kolo nanga imbimu ambolopo paka naa topo, Ye-Awilimunga kongonomo taka lepo sendepole ‘Ungumu paa piliangi.’ nimbu kolama omba mania-mania pupili aku kongonomo sepo molorundu. \v 20 ‘Ono semane peangamo topo simbundu mundupu naa keleambo.’ nimbu, ‘Ono lipu tapondambo.’ nimbu semane peangamo pipili naa kolopo topo silipu andopo, maku toringimanga kepe ononga ulkamanga kepe ono unguma pali mane sirindu kanumu ono kanoko pilielemele. \v 21 Juda yomboma kinia yombo-lupama kinia tondolo mundupu nimbuli: “Ulu-pulu-kirima munduku kelko, konopu topele toko Pulu Yemo molemona pungu, olionga Ye-Awili Yesusi molopa senderimu molemo mele ‘Yu sika.’ ningu kuru mondoko molangi.” nimbu alieli ono nimbu silipu andorundu kanumu. \p \v 22 “Akumunga kiniá Minimuni ka mele sipa lipa mundukumu-na na Jerusallemendo pukuru. Na Jerusalleme pumbú kinia nambolka uluri kamu wendo ombánje naa pilkiru, \v 23 aku-na-kolo koleamanga pali andolio kinia Mini Kake Sélimuni unguma tondolo mundupa na nimba silimú mele i-sipa: “Nu ka-ulkana peko mindili noni.” nilimú akumu mindi pilielio. \v 24 Aku-sipa na-kolo ‘na molopo kondopo, mindili naa nombo, na naa kolambo.’ nimbu kele topo ulu se manda naa selio. ‘Ye-Awili Yesusini na kongono sirimu kongonomo sepo lipuli mindi na konopu simbú.’ nimbu pilipu molio. Kanu kongonomo i-sipa: Pulu Yemone olio mana-yomboma we kondo kololemo mele semane peangamo topo siliu kanumu. \p \v 25 “Manda, na kelepo ungu se nimbú sekero. Nane u ononga koleamanga andopole Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa mélema nokolemo nokomba mele ono nimbu sirindu pilieringi yombomanga selurini kepe na kelko naa kanonge. \v 26 Aku sembamonga nane kiniá ono sika i nimbu sikiru: “Yombomanga se molopa kinjipa kolea-kirina pumu liemu nanga ulu se mólo, yu ungu pilipa mokoli sembamonga pumbá.” nikiru. \v 27 Nane ono pilku molangi Pulu Yemone “Sembó.” nimba panjerimu mele uluma pali ‘Mundupu naa keleambo.’ nimbu pipili naa kolopo sumbi sipu ono nimbu sirindu kanumu. \v 28 Mini Kake Sélimuni ono tapu-yema nimba taltopa ‘Kongi sipisipi nokangi.’ nirimu sipisipima nokoko kondoko, ono onono nokoko kondangi. Pulu Yemone yunga meme ondondorumumuni ono liltimu Pulu Yemo yunga yombo talape molemelemanga tapu-ye peangama molangi. \p \v 29 “Na pilkirumu ono mundupu kelepo pumbú kinia ono molongena owá-palako paa kirima ongo Yesusinga kongi sipisipima toko bulu-balu singí lémo. \v 30 Ononga yombo mare kepe pe unguma topele toko kolo toko, Yesusinga lombili andoli yombo mare kondi toko ‘Olio lombili waa.’ ningu aku senge. \v 31 Aku sipa uluma wendo ombá kene ono alieli nokoko kondoko molayo. Ono pilku molonge mele i-sipa: Nane ‘I unguma piliangi.’ nimbu ipulieli tangoli enamanga pali kolama omba mania-mania pupili tondolo mundupu ono lipu tapondopo liepi-liepi topo nimbu sipu, walte kepe siye naa kolopo, we nimbu molambo kalia-ingi yopoko pora nikimu. Aku sipu serindu mele pilku komu naa siku, nimbu sirindu unguma paa pilku molangi. \p \v 32 “Kiniá ono Pulu Yemonga kína lipu mondopo, ‘Pulu Yemone we kondo kololi ungu ⸤ono nimbu sirindu⸥ akumane ono enge sipa, Pulu Yemone ‘nanga yombo manjiku molko, yombo kake selima molangi’ nilimú yomboma yu méle peangama simba kinia ono aku sipa simba lingí, aku we kondo kololi ungumu ono-kinia pepili.’ nimbu nikiru. \p \v 33 “Na yombomanga kou-mone gollo sillipama kinia mulu-maminia mélemanga se kanopo yama naa panjerindu. \v 34 Na kinia, na pea kopu sepo andorumulu yomboma kinia, olio mélema mólo torumu kinia nanga kitolone enge nimbu kongono sepo mélema lipuli lipu tapondorundu. \v 35 ‘Nanga kongonoma pali ono aku siku sangi.’ nimbu, lipu ora sirindu. Olione aku sipu sepole pange seli yomboma lipu tapondopo tondolo mundupu samili. Ye-Awili Yesusini nirimu mele pilku molangi. Yesusi yuni nimbale: “Yombo sene yombo se lipa tapondopa mélema sipale konopu silimú mele olandopa; yu yuyu mélema lipale konopu silimú mele maniandopa.” nirimu.” nimba Pollone nirimu. \p \v 36 Aku unguma nimba pora sipale nirimumuni, yu Epesasi tapu-yema kinia komorongo langopa ononga nimba Pulu Yemo-kinia ungu nimba mawa senderimu. \v 37 Kanu-kinia ono pali kola seko Pollo kangulku kondo koloringi. \v 38 Ono kameléna mindili awili sepa sepili moloringi. Pollone “Na kelko naa kanonge.” u nirimu akumu pilkuli ono aku siku mindili koloringi. Kanu-kinia yu liku mengo sipina pungu mundu-puringi. \c 21 \p \v 1 Epesasi taono tapu-yemando “Olio pukumulu kene ono molaa.” nimbuli kameléna mindili sepa pepili ono mundupu kelepo sipina purumulu. \r 21:1-17 \s1 Pollo Jerusalleme Kamu Purumu Semanemo \p Sipina pumbuli, kolea Maillitas mundupu kelepo wale senga sumbi sipu purumulu. Kolea Kosi pumbu, orili-u Kosi mundupu kelepo kolea Rosi pumbu, orili-u Rosi mundupu kelepo kolea Patarando purumulu. \p \v 2 Patarando pumbuli nirimulumuni, sipi se kolea Pinisia poropinji lemó kolea-awili Taya pumbá serimu-na kanopole akuna ola purumulu. \v 3 Nomuna purumulu kinia kolea Saiporas ki-tarokondo lierimu kanopo mundupu kelepo ombo pumbu, kolea Siria poropinji pumbu, kolea-awili Taya purumulu kinia ‘Sipina meringi mélema mania liengi.’ nimbu olio we nokopo molorumulu. \p \v 4 Akuna Yesusinga lombili andoli yombo mare moloringi kanopole ono pea koro selu molorumulu. Mini Kake Sélimuni ono tondolo sirimumuni onone Pollondo “Jerusalleme kelko paa naa pu.” ningu ta niringi. \v 5 Aku niringi-na-kolo walema pora nirimu kinia “Olio pukumulu.” nimbu pumulú serimulu. Karasinga yema kinia ononga ambo bolangoma kinia kopu sepo ombo taonona ultu pumbu nomu kelona mundu-puringi kinia no kelona komorongo langopo mania molopo Pulu Yemo kinia ungu nirimulu. \v 6 Kanu-kinia oliondo “Paa.” niringi kinia olione “Ono molaa.” nimbu sipina ombo sukundu purumulu kinia ono kelko ulkando puringi. \r 21:7-14 \s1 Pollo Jerusalleme Pumbando Sipina Sisaria Purumu Kinia Ye Akapasini Yundu Ungu Se Nirimu Semanemo \p \v 7 Sipina kolea-awili Taya mundupu kelepo Tollemesi taono purumulu. Akuna Karasinga yomboma moloringina pumbuli, kangulupu “Ono molongi lémo.” nimbu wale se ono kinia molorumulu. \v 8 Orili-ukundu Tollemesi taono mundupu kelepo kolea-awili Sisaria pumbu sipina kamu mania pumbuli, semane peangamo andopa topa sili ye Pillipunga ulkana pumbu molorumulu. ⸤U Jerusalleme liku tapondoli⸥ ye yopoko-pakara ⸤ningu taltoringi⸥ yemanga se yu. \v 9 Pillipu lemenupili ambo-wenepo kise moloringi, kanu ambo-wenepoma Ye-Awilimuni ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu sili ambo-wenepoma moloringi. \p \v 10 Olio kolea-awili Sisaria wale mare molorumulu kinia Ye-Awilimuni ungu-umbu tondorumuma pilipa yando nimba sirimu ye se, yemonga imbi Akapas, yu kolea Judia disiriki molopale Sisaria maniando orumu. \v 11 Olio molorumuluna omba Pollonga kako torumumu posipa lipa yunga kimbu kima yuyu ka topa nimbale: “Mini Kake Sélimuni nimbale: “Jerusalleme molemele Juda yombomane i kako pulu yemo ambolko liku i-siku ka toko mengo pungu Juda yombo naa molemele yombo-lupama singí.” nikimu.” nirimu. \p \v 12 Aku sipa nirimu-kulu olio pilipuli olio kinia akuna moloringi yomboma kinia olione Pollondo paa tondolo mundupu nimbuli: “Nu Jerusalleme olando paa naa pu.” nirimulu. \p \v 13 Aku-na-kolo Pollone pundu topa nimbale: “Ono nambi semu-na nanga konopu toko sembambu sindiku kola sekemeleye? Na Jerusalleme pumbú kinia ka síngi liemu unguri mólo. Molo Ye-Awili Yesusinga imbimu ambolopo paka tondoliomonga kamu toko kondongi liemu unguri mólola. Kowa naa pumbú.” nirimu. \v 14 Ta nimbu “Paa mólo. Naa pu.” nimbu molorumulu-na-kolo olionga ungu nirimuluma karaye sepa naa pilierimu-kulu kanopole olione nimbuli: “Aku manda. Ye-Awilimuni pilipale ‘Wendo opili.’ nimbá mele wendo opili.” nimbu siye kolorumulu. \mr 21:15—26:32 \ms1 Kolea Judia Disirikina Jerusalleme Kinia Sisaria Kinia Pollo Ka-Ulkana Perimu Kinia Wale Mare Kote Pilieringi Semanema \r 21:15—23:33 \s1 Pollo Jerusalleme Purumu Yu Ka Siringi Kinia Ulu Mare Wendo Orumu Semanemo \p \v 15 Wale pokore Sisaria molopole nirimulumuni, olionga mélema lipu undu-undu sipu molopole, pe Jerusalleme olando purumulu. \v 16 ⸤Jerusalleme pumulú purumulu kinia⸥ Yesusinga lombili andoli Sisaria yombo mare pea kopu sepo pumbu, Nesononga ulkana olio pungu mundu-puringi. Nesono yu kolea Saiporas ye se, yu koronga-u Yesusinga lombili andoli yemo molorumu. U ningu panjiku ‘Yunga ulkana pemolo.’ niringi. \r 21:17-26 \s1 Pollo Jerusalleme Kamu Pumbale Karasinga Yombomanga Tapu-Yema Yu Serimu Mele Nimba Sirimu Semanemo \p \v 17 Jerusalleme kamu sukundu purumulu kinia Karasinga yombomane konopu siku “Papu okomele.” niringi. \p \v 18 Orili-ukundu Pollo keme olio Jemisi kanomolo purumulu kinia tapu-yema pali yu-kinia moloringi. \v 19 Pollone “Ono molongiye?” nimbale Pollo yu Juda yomboma mundupa kelepa yombo-lupama moloringina andopa kongono serimu kinia Pulu Yemone yu lipa tapondopa serimu uluma pali ono semane topa sirimu. \p \v 20 Yuni aku sipa nirimu pilkuli ono Pulu Yemo kape niringi. Aku sekole Pollondo ninguli: “Ango, Juda yombo tausini awisili ‘Yesusi yu sika ⸤olio nokopa kondomba ye nokoli Karasimu⸥.’ ningu kuru mondoko ⸤yunga yomboma molemele⸥ nu kanoleno. Mosisini ungu-mane sirimuma ‘Paa pilipu samili.’ ningu molemele mele nu kanolenola. \v 21 Aku-na-kolo Juda ye marene ongole nu seleno mele olionga Juda yombo Karasi pilieli yombomando ningu siringi ono pilku kiri pilku molemele. Nuni seleno mele ongo niringi mele i-sipa: “Juda yomboma yombo-lupama kinia molemele yombomane Mosisini ungu-mane sirimuma naa pilku munduku kelko, ononga kangomanga kangi se kopisiku makaye seko naa eltondoko, olio Juda yombomanga ulu-puluma naa sangi.” ningu nuni aku siku nilinu nilimili. \v 22 Ono pilku kiri pilku molemele akumunga olio nambi samiliye? Nu yando onu mele ono sika pilingí. Nu kanoko kiri pilingí kene \v 23 olione “Nu sei.” nimulú mele sani. Olio-kinia ye kise molemele akumane ‘Pulu Yemo kinia wale marenga ulu mare semolo.’ ningu mi leko ningu panjeringi. \v 24 Aku yema nu kinia pea kopu seko punguli, ononga mi lieringi walema pora nimbando nu kinia pea Pulu Yemone ono kake sepili molonge kanomba uluma seko, ononga penge porondonge kinia nuni kou-mone sindani. Aku sení kinia yombomane kanokole, ‘Nu kepe Mosisinga ungu-manema pilku seko moleno, nuni ulu mare seko kinjilinu niringi semanemo kolo toko bulkundu ninderingi lémo.’ ningu kanonge. \v 25 Aku-sipa na-kolo Juda yombomanga ultukundu yomboma ‘Yesusi yu sika ⸤ye nokoli Karasimu⸥.’ ningu kuru mondoko ⸤yunga yomboma molemele⸥mane senge mele pepá se u topo sirimulu kanumu. Aku pepána “Saa.” nirimulu mele i-sipa: “Unju kou mélema liku anjiku “Olionga pulu yomboma.” ninguli popo toko kere-langi kalko silimili kere-langima ‘Kalaro mololi kere-langima.’ ningu naa nongo, mélemanga memema naa nongo, kongi kepe mélema ‘Meme naa omba pupili.’ ningu nomi kolomongo naa sengema naa nongo, wa ulu-kirinale naa sangi. Ulu akuma naa senge kinia aku papu.” nimbu aku sipu pepá torumulu kanumu.” niringi. \p \v 26 Kanu-kinia orili-ukundu tapu-yemane “Sei.” niringi mele sembando Pollone ye kise kanuma lipa memba pumbale, ono pea Pulu Yemone kake sepili molonge kanomba uluma seringi. Yu aku sepale, ⸤Pulu Yemo popo toko kaloringi⸥ ulka-tembelena sukundu pumbale ‘Olio kake sepili molomolo uluma sepo molomolo walema pora nimbá mele nimbu sipu Pulu Yemo popo topo kalomolo mélema nane simbú walemo nimbu siembo.’ nimba ulka-tembelena purumu. \r 21:27-30 \s1 Juda Yombomane Pollo-Kinia Mumindili Kolkole Ulka-Tembelena Yu Ambolko Toko Kondonge Seringi Kinia (21:31-36 pea) \p \v 27 Pollo kinia ye kise kanuma Pulu Yemone ono kake sepili molonge kanomba uluma seko moloringi wale yopoko-pakara pora nimbá serimu kinia kolea Esia poropinji Juda yombo marene Pollo ulka-tembelena molorumu kanokole, ulka-tembelena maku toko moloringi yomboma seko mumindili kondoko Pollo ambolko liku, \v 28 ru ningu ninguli: “Isirele yema, olio ongo liku tapondayo. I yemone koleamanga pali andopa yomboma semane topa silimú mele i-sipa: “Olionga yomboma kinia, olionga ungu-manema kinia, i ulkamo kinia, kanoko kiri pilku, olio Juda yomboma selemolo mele naa saa.” nimba mane silimú yemo imu. Aku uluma mindi naa selemo. Ulu se kiniá ya sekemola. I ulka kake sélimunga Juda yombomanga ultu yombo-lupa mare memba omu akumunga i ulkamo sepa kinjemu.” niringi. \v 29 (Onone Epesasi taono ye Toropimas Pollo-kinia Jerusalleme sukundu kopu seko andoringili kanokole, ‘⸤Olio Juda yomboma Pulu Yemo popo topo kalolemolo⸥ ulka-tembelena sukundu pea púngili.’ konopu lekole aku siku niringi.) \p \v 30 Kanu-kinia Jerusalleme moloringi yomboma pali mumindili kolko lisiku sukundu sukundu ongo Pollo ambolko liku ulka-tembelena ultu kunduku mengo punguli popenge seko ulka kunama pipi siringi. \r 21:31-36 \s1 Romo Ami Yemane Pollo Jerusalleme Ka Siringi Semanemo (21:27-30 pea) \p \v 31 Yu toko kondonge seko moloringi kinia Romo ami yema nokorumu ye nokolimu Jerusalleme yomboma pali seko kinjiku moloringi mele semanemo pilierimu. \v 32 Pilipale yu ami-ye mare kinia kanu yemanga nokoli yema kinia popenge sepa lipa memba yombo maku toko moloringina lisipa memba purumu. Ami-yema kinia ononga ye nokolimu kinia oringi kanokole seko kinjiku moloringi yombomane Pollo kelko kopene naa toko we siye koloringi. \p \v 33 Ami-ye nokolimu Pollo molorumuna omba yu ka sipa ami-yemando nimbale: “Yu ka-séne talone ka taa.” nirimu. Aku nimbale yuni yomboma mangilipa nimbale: “I yemo nawe? Yu nambi semuye?” nirimu. \p \v 34 Maku toringi yombomanga ye marene “I-sipa i-sipa semu.” ningu yu-mele-mele ungu awisili niringi-kulu ami-ye nokolimu ulumunga pulumu naa pilipa imbi sipale, yuni nimbale: “Yu ami-yemanga ulkana mengo paa.” nirimu. \v 35 Mengo puringi kinia Pollo ulkana ola puringi polona nondopa purumu kinia yomboma nondoko nondoko ongo yu tonge seringimunga ami-yemane yu taropola seko mengo puringi. \v 36 Yombo lombili puringimane ru ningu “Kolopili toko kondaa.” niliku lombili puringi. \r 21:37—22:21 \s1 Pollone Pilipa Serimumunga Pulumu Juda Yombo Moloringimando Nimba Sirimu Semanemo (21:31-36 pea) \p \v 37 Ami-yemane Pollo ononga ulkana sukundu mengo pungí seringi kinia Pollone ami-ye nokolimu mawa sepale “Nane nu ungu se niembo.” nirimu. \p Ye nokolimuni pundu topa nimbale: “Nu Giriki-ungu pilieleno lepomo. \v 38 Aku liemu u kolea Isipi ye sene “Romo gapomano tamili.” nimba yomboma toko kondoli ye po tausini lipa kolea ku lielina memba purumu kanu yemo nu mólo lepomo.” nirimu. \p \v 39 Pollone pundu topa nimbale: “Na Juda yemo, kolea Sillisia poropinji lemó kolea-awili Tasisi nanga koleamo. Nanga koleamo we se mólo. Imbi molemo kolea-awilimu. ‘Nane yomboma ungu nimbu siembo.’ nimbuli nu mawa sekero.” nirimu. \p \v 40 Ami-ye nokolimuni “Manda, ni.” nirimu kinia Pollo polona ola gilipale “Na ungu se niembo, ono taka leko molaa.” nimba ki ola mundorumu. \p Ono taka leko moloringi kinia yuni Ipuru ungu lepa onondo nimbale: \c 22 \p \v 1 “Ango tata keme, kiniá ononga ungumu pundu tambo piliaa.” nirimu. \p \v 2 Yuni Juda yomboma ononga Ipuru ungu lepale nirimu-kulu pilkuli niringimuni, paa ungu naa nili taka leko moloringi. \p Kanu-kinia Pollone nimbale: \r 22:3-16 \s1 Pollo Yu Konopu Topele Topa Ye Awili Yesusi Karasimunga Yemo Molorumu Mele Nimba Sirimu Semanemo (21:37—22:21 pali liku sere leko kanani) \p \v 3 “Na Juda yemo. Amane na kolea Sillisia poropinji lemó kolea-awili Tasisi merimu. Aku-na-kolo na i kolea-awili Jerusalleme molopo akorundu. Akopole Gamellielene yema sukuli senderimu kinia na pea sukuli serimulu. Yu paa pilipa kondoli perimu yemo molopale olionga anda-kolepalimanga ungu-manema pali olio mimi sipa mane sirimu. Akumunga onone kiniá Pulu Yemo tondolo munduku pilkuli ‘Yombomane Pulu Yemo paa seko naa kinjangi!’ nilimili mele na aku sipu tondolo mundupu pilipu ‘Yombo sene Pulu Yemo sepa naa kinjepili.’ nimbu molorundula. \p \v 4 “Aku nimbu molopole nirindumuni, i ulu konde wendo orumumu pilku liku sengena panjiku seringi yomboma nane pilipu, ‘Pulu Yemo seko kinjikimili.’ nimbu, ono mindili lipu sipu “Kolangi.” nimbu, ambo yema ka sipu panjerindu. \v 5 Pulu Yemo popo tondoli ye awili olandopamo kinia kanjolloma kinia aku serindu kanoringi mele, kiniá nanga kote sendekemele yema ono kanu yemane manda ningu silimolá. Kanu yemane pepá toko siringi na lipu ononga genupili ⸤kolea Siria poropinji⸥ kolea-awili Damasikas moloringina membo purundu. ‘Akuna kanu ulu konde se wendo orumumu pilku seringi yomboma ka sipu, onone aku siku seko kinjilimilimunga mindili nangi.’ nimbu Jerusalleme yando membo ombóndo pepámo lipu membo purundu. \p \v 6 “Kanu-kinia kolea-awili Damasikas nondopo pumbú purundu kinia awi-tangoli waltikele mulu-koleana pa seli se mania omba na molorunduna pa awili sepa serimu. \v 7 Na topa mania mundorumu lepo pilierindu kinia ungu se omba nando nimbale: “Sollo, Sollo, nambi semu-na nuni na mindili liku silinuye?” nirimu. \p \v 8 “Nane mangilipu nimbuli: “Ye-Awilimu, nu nawe?” nirindu. \p “Yuni pundu topa nimbale: “Na Nasarete taono ye Yesusi, na nuni mindili liku silinu yemo.” nirimu. \v 9 Na kinia pea kopu sepo purumulu yema pa serimumu kanoko, ye sene nando ungu nirimumu pilieringi-na-kolo ungumu pilku imbi naa siringi. \p \v 10 “Nane mangilipu nimbuli: “Ye-Awilimu, na nambi semboye?” nirindu. \p “Ye-Awilimuni nimbale: “Ola molko kolea-awili Damasikas sukundu pani. Akuna puni kinia nu ‘Sani.’ nimbu u nimbu panjerindu mele ye sene nu nimba simba.” nirimu. \v 11 Tondolo pa sélimuni nanga mongomo simbulu tondorumu-na mélse naa kanorundu. Akumunga na pea kopu sepo purumulu yemane na ki ambolko mengo, Damasikas sukundu puringi. \p \v 12 “Kanu-kinia ye se, yemonga imbimu Ananayas, na molorundu ulkana na kanombando orumu. Pulu Yemonga ungu-mane Mosisini yando nimba sirimuma yu paa pilipa lipa serimu yemo; Damasikas moloringi Juda yombomane ‘Yu ye peangamo.’ ningu kanoringi. \v 13 Yu na molorunduna omba gilipa nimbale: “Ango Sollo, nu mongone kelko kanou.” nirimu. Kanu-kinia waltikele na mongo makilipu yu kanorundu. \p \v 14 “Kanu-kinia yuni nimbale: “Olionga anda-kolepalimane pilku popo toringi Pulu Yemone ‘Nu pilku sani.’ nimba nu u nimba taltorumu mele i-sipa: ‘Yuni nu ‘Sani.’ konopu lemó mele pilku, Ye Sumbi Nílimu ningu kanoko, kanu yemo yunga ungumu piliani.’ nimba nu nimba taltorumu. \v 15 Nuni mélema kanoko unguma pilierinu mele yomboma pali ningu sini akumunga nu yunga unguma ningu sindeli yemo moloni. \v 16 Manda, nu kiniá we naa moloyo. Nunga ulu-pulu-kirima ‘yuni kulumiye tondopili.’ ningu yunga imbi leko mangilkuli, no li.” nirimu. \r 22:17-22 (22:17-21) Pulu Yemone Pollo Yu Juda Yombo Naa Moloringi Yombo-Lupama Moloringina Lipa Mundorumu Mele Nimba Sirimu Kinia (22:3-16 pea) (22:22) “Pollo Kolopili Toko Kondangi.” Niringi Semanemo \p \v 17 “Kanu-kinia na pe Jerusalleme yando kelepo ombo ⸤Pulu Yemo popo topo kalolemolo⸥ ulka-tembelena Pulu Yemo kinia ungu nimbu molopole mongo-indi kaima mele sepo \v 18 Ye-Awilimu kanorundu kinia yuni nando nimbale: “Pílie. Nuni nanga ungumu ya Jerusalleme ningu sini kinia molemele yombomane naa pilku lingí kene nu Jerusalleme iseli welea munduku kelko pu.” nirimu. \p \v 19 “Nane pundu topo nimbuli: “Ye-Awilimu, u nane Juda yomboma maku toko nunga ungumu pilieringi ulkamanga andopo, yombomane nu ‘Sika olionga Ye-Awilimu.’ niringi yomboma ka sipu ka-pultane torundu kanumu ya molemele yombomane pilku molemele. \v 20 Ulu se lupa serindula. U Sitipenene nunga ungu nimba sirimumunga yu toko kondoringi kinia nane kanopole ‘Papu tokomele.’ nimbu na konopu peanga panjipu, yu toringi yemanga wale-pakolima nokondopo, gilierindu. Aku serindu uluma ono kanoko konopu siringi kanumu. ⸤Pe kiniá nambi semu-na nane ungu nimbúma ‘naa pilingí.’ konopu lekole “welea pu.” nikinuye?⸥” nirindu. \p \v 21 “Aku-na-kolo yuni nando nimbale: “Pu.” nirimu. “Nane ‘Juda yombomanga ultu molemele yombo-lupama nanga ungumu piliangi.’ nimbu ono molemele kolea sulumanga “Nu pani.” nimbu lipu mundumbu sekero.” nirimu.” nimba Pollone nirimu. \r 22:22-29 \s1 Romo Ami Ye Nokolimuni Pollo Nokorumu Kinia Pollo Yu “Romo Yemo Molio.” Nimba Romo Ami Ye Nokolimu Nimba Sirimu Semanemo (22:3-21 pea) \p \v 22 Juda yombo maku toringima Pollone ungu nirimuma u we pilku gilieringi-na-kolo yuni “Ye-Awilimuni na Juda yombomanga ultu molemele yombo-lupama molemelena “Lipu mundumbu.” nirimu.” nimba Pollone nirimu kinia pilkuli niringimuni, pilku kiri pilkuli tondolo ru ningu ninguli: “Ya ma-koleana yu we konde molomba kinia manda naa sembá. Yu kolopili toko kondaa.” niringi. \v 23 Ono tondolo ru ningu, ononga wale-pakolima kulku liku ambolko wako-wako kulku, ma norupulu ambolko liku toko ola mundoringi. ⸤ ‘Yu-kinia mumindili kolkomolo mele Romo ami yemane paa piliangi.’ ningu aku seringi.⸥ \p \v 24 Aku seringi kinia ami-yemanga ye nokolimuni nimbale: “Yemo ononga ulkana liku mengo paa.” nirimu kinia mengo sukundu puringi. Kanu-kinia ye nokolimuni ami-yemando nimbale: “Yombomane nambi semu-na yu-kinia mumindili kolko aku siku ru nikimilinje piliamili nimba para sipili kene yu ka-pultane toko mangilku piliaa.” nirimu. \v 25 Aku-na-kolo onone Pollo ka-pultane tongendo yu unjuna ka toko panjeringi kinia ami-ye wane anderete nokorumu yemo, nondopa kanopa gilierimu, kanumundu Pollone nimbale: “Kote naa pilkuli Romo ye se ka-pultane we tonge kinia Romo gapomanomone “Saa.” nimba mane silimú ungu-mane se pulua tongenje konopu lekero. Sikaye?” nirimu. \p \v 26 Yuni aku nirimu-kulu ami-ye wane anderete nokorumu yemone pilipale, yu pumba ami ye nokolimundu nimbale: “I yemo Romo ye se lepomo. Pe kiniá nambi seniye?” nirimu. \p \v 27 Kanu-kinia ami ye nokolimu Pollo molorumuna omba mangilipa nimbale: “Nu sika Romo yemoye? Na ningu si.” nirimu. \p Pollone pundu topa nimbale: “Na sika Romo yemo.” nirimu. \p \v 28 Ami ye nokolimuni nimbale: “‘Na Romo yemo molambo.’ nimbuli kou-mone paa awisili sipu pepá liltindu.” nirimu. \p Pollone nimbale: “Aku sika lepomo-na-kolo na amane merimu kinia Romo yemo molorundu.” nirimu. \p \v 29 Ami-yemane Pollo ka-pultane toko mangilingí seringi yema yuni “Romo yemo molio.” nirimu-kulu pilkuli mini-wale munduku anju puringi. Ami ye nokolimuni kepe ‘Nane Romo ye se “Ka sene toko panjiku ka-pultane taa.” nindumunga na mongo limbunje.’ konopu lepa mini-wale mundorumu. \r 22:30—23:11 \s1 (22:30) Romo Ami Ye Nokolimuni Juda-Kanjolloma Lipa Maku Torumu Kinia (23:1-11) Pollone Onondo Yuni Serimumunga Pulumu Nimba Para Sirimu Kinia Seringi Semanemo (21:37 pulu polko kanoko yakondo pali liku sere leko kanani) \p \v 30 Romo ami ye nokolimuni ‘Pollo nambolka uluri sepa kinjemu-na Juda yemane yu toko kondonge sekemelenje piliambo.’ nimbale nirimumuni, orili-u ‘Pollo ka-ulkana wendo pupili.’ nimba, “Pulu Yemo popo tondoli ye awilima kinia Juda kanjollo wema kinia ono maku tamili waa.” nimbale, kanjolloma maku toringi kinia Pollo lipa memba omba ononga kumbi-kerena anjerimu. \c 23 \p \v 1 Kanu-kinia Pollone kanjolloma neme-neme nimba kanopa nimbale: “Ango-keme, na Pulu Yemo kanopa molopili yuni “Sei.” nilimú mele andopo selio kinia ‘Na konopumuni pilipuli Pulu Yemone kanopa kiri pilielemo ulu se sepo kinjikiru lémo.’ nimbu naa pilierindu.” nirimu. \p \v 2 Aku nirimu kinia Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopa Ananayasini Pollo kinia nondoko gilieringi yemando nimbale: “Yu kerena laruwa taa.” nirimu. \p \v 3 Ananayasini aku nirimu kinia Pollone yundu ⸤ungu-iku topa⸥ nimbale: “Ulka kengelena wape kake seli kandongimu, nu Pulu Yemone laruwa tomba. ‘Pulu Yemone “Saa.” nimba mane silimú mele pilkuli na kote sendambo.’ konopu lekeno-na-kolo “Na laruwa taa.” nikinumunga nu nunu Pulu Yemonga ungu-manema pulua tokono lémo.” nirimu. \p \v 4 Pollo kinia nondoko gilieringi yemane ninguli: “Nu Pulu Yemo popo tondoli ye awili olandopa kake sélimu pipili naa sekemo-na ungu-taka tondokonoye?” niringi. \p \v 5 Pollone nimbale: “Ango-keme, yu kanu ye nokolimu kanopo imbi naa sipuli aku sipu nindu. Ungu se Pulu Yemonga bokuna molemo mele i-sipa: \q1 ‘Ononga ye nokolimu ungu-taka naa tondangi.’ \m nimba molemo, akumu na pilielio. ‘Yu aku ye nokolimu molemo.’ nimbu kanopo imbi silkanje yu ungu-taka naa tondolka.” nirimu. \p \v 6 Pollone aku nimbale nirimumuni, yu yuyu konopu kimbu sipale ‘I kanjollo ye mare Sadusi yema, mare Parisi yema lémo.’ konopu lepale, yuni nimbale: “Ango-keme, na Parisi yemo moliola. Tata Parisi yemo molorumula. ‘Yomboma kolkole lomboroko ola molonge.’ nimbu pilielio. Na aku sipu konopu leliomonga na kote sendekemele.” nirimu. \v 7 Yuni aku nirimu pilkuli, Parisi yema kinia Sadusi yema kinia angelema ninguli, kanjollo yema talape talo mele moloringi. \v 8 (Angelema niringimunga pulumu i-sipa: Sadusi yemane ninguli: “Yombo se kolopale lomboropa ola naa molomba. Angelloma kinia minima kinia kuruma kinia naa molemele.” niringi-na-kolo Parisi yemane ninguli: “Yomboma lomboroko ola molonge. Angelloma kinia minima kinia kuruma kinia paa sika molemele.” niringi.) \p \v 9 Aku ningu pilieringi mele Pollone pilipale ungu nirimu pilkuli kanjolloma mumindili kolko tondolo angelema ningu anju yando ungu panjeringi. Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane siringi ye mare, ono Parisi yema moloringi, kanumane ola gilku tondolo munduku ninguli: “I yemo ‘Ungu se sepa naa kinjemu.’ nimbu pilkimulu. Yu mini sene molo angello sene ungu se nimba simunje?” niringi. \v 10 Ono tondolo irinale seko paa mumindili koloringi-kulu Romo ami ye nokolimuni mini-wale mundupale, ‘Pollo anju yando kundukuli yu toko kondonge.’ konopu lepale, ami-yemando nimbale: “Ono maniando pungu, yu tondolo munduku liku mengo ulkando waa.” nirimu. \p \v 11 Opalikundu ipulieli Ye-Awilimu Pollo molorumuna nondopa omba nimbale: “Nu pipili naa kolko toyombo toko molou. Kiniá ya kolea-awili Jerusalleme nanga ungumu ningu sinu, aku siku mele nuni kolea-awili Romo ungumu ningu sini lémo.” nirimu. \r 23:12-22 \s1 Juda Ye Awilimane Pollo Toko Kondongendo Langi Niringi Semanemo \p \v 12 Orili-u Juda ye awilimane ungu se ningu panjiku ninguli: “Pollo topo kondamili. U naa topo kondopole, no kinia kere-langi naa nomolo.” ningu mi lieringi. \v 13 Pollo toko kondongendo langi niringi ye paono talo mele moloringi. \v 14 Aku siku ningu panjikuli, ono Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia Juda yombomanga tapu-yema kinia moloringina pungu ninguli: “Olio ungu se nimbu panjipu mi liemulu mele i-sipa: “Pollo u naa topo kondopole nimulúmuni, kere-langi kanga-kolte kepe paa naa nomolo.” nímulu. \v 15 Aku semulu kene kanjolloma kinia onone ami ye nokolimu molemona ningu mundukuli kolo toko yundu “Pollo ungu mare kelepa omba nimba sipili. Puluma paa mimi sipu piliamili, memba maniando opili.” niee.” niringi. “Pe yu mengo onge kinia ono molongena u naa opili aulkana nokopo molopo yu topo kondomolo.” niringi. \p \v 16 Aku-na-kolo Pollo kemulunga malone, onone yunga kepa toko kondongendo langi niringi mele pilipale, yu ami-yema peringi ulkana Pollo molorumuna pumba nimba sirimu. \p \v 17 Kanu-kinia Pollone ami-ye wane anderete nokorumu ye se “Ou.” nimba yundu nimbale: “I kango-yemo ononga ye nokolimu ungu se pelemomo nimba sipili, yu molemona mengo pani.” nirimu. \v 18 Pollone aku nirimu pilipale kanu yemo yunga ye nokolimu molorumuna kango-yemo memba purumu. \p Memba pumbale ami ye nokolimundu nimbale: “Ya ka-ulka pelemo ye ‘Pollo’ nili kanumuni nando “Ou.” nimba nimbale: “I kango-yemo nunga ye awilimundu ungu se nimbá kene yu molemona mengo pu.” nimu-na membo okoro.” nirimu. \p \v 19 Ye nokoli kanumuni kangomo ki ambolopa memba senga lupa pumba ololo molkole yu mangilipa nimbale: “Nuni nambolka unguri ninindu onuye?” nirimu. \p \v 20 Kangomone yundu nimbale: “Juda ye awilimane ‘Opali nu mangilku, “Ono Pollo ungu mare kelepa omba nimba sipili, puluma paa mimi sipu piliamili, nuni olio kanjolloma molomolona mengo maniando wani.” kolo topo aku sipu niemili.’ ningu u ningu panjengi. \v 21 Aku-sipa na-kolo ononga ungu ningí mele naa piliani. Ononga ye paono talo mele “Olio u Pollo topo naa kondopole kere-langi kepe no kepe naa nomolo.” ningu mi liengi. Nuni “E.” ningu mengo oni kinia toko kondongendo aulkana nokoko molonge.” nirimu. \p \v 22 Ami ye nokolimuni kango-yemondo nimbale: “Kiniá na ningu sikinu mele anju yombo sendo lupa paa naa ningu sikuli we pu.” nirimu. \r 23:23-35 \s1 Ami-Yemane Pollo Kolea-Awili Sisaria Gapomano Ye Awilimu Molorumuna Mengo Pungu Mundu-Puringi Semanemo (23:12-22 pea) \p \v 23 Kangomo purumu kinia ami ye nokolimuni ami-ye wane anderete wane anderete ningu nokoringili yetolo “Wale.” nimba nimbale: “Olo ami-ye anderete talo kinia kongi osena andolemele ami-ye tere paono tene kinia tólo mengo andolemele ami-ye anderete talo kinia liku maku tokole, kiniá ipulieli ena nani killoko Pollo mengo kolea-awili Sisaria pangi. \v 24 Pollo aulkana toko kondonge kene yu kongi osena molopili kolea Pellisitane disiriki Romo gapomano ye Pillikis kolea-awili Sisaria molemona mengo pangi. Yu aulkana ulu se wendo naa opili nokoko kondoko mengo pangi.” nirimu. \p \v 25 Aku nimbale ye nokolimuni ‘Pillikis pungu siengi.’ nimba pepá se topa nimbale: \q1 \v 26 ‘Na Lodiasi LLisiasini i pepámo \q2 nu gapomano ye paa awili Pillikis topo sikiru. \q1 “Nu molko kondokonoye?” nikiru. \q2 \v 27 I ye mengo okomelemo Juda yombomane ambolko \q1 liku toko kondonge sengi-na-kolo na kinia nanga ami-yema kinia ombole ‘Yu Romo yemo.’ nimbu pilipuli na kinia ami-yema olione yu wendo lipu membo pumulu. \v 28 “Yu sepa kinjemu.” ningu toko kondonge sengimunga pulumu pilimbundu ononga kanjollo yema molongina membo pundu. \v 29 Membo pumbuli piliendu kinia ononga ungu-manema pulua tomu-na aku siku níngi piliendu. Yu kote sendekole “Kolopili.” ningí molo “Ka siemili.” ningí aulka se naa liemu. \v 30 Kanu-kinia pe yu toko kondongendo langi níngi mele yombo sene na nimba simu pilipuli, popenge sepo ami-yemando “Nu molenona mengo paa.” nindu. “Yu kote sendamili.” níngi yemando “Yu sepa kinjemu kene kolopili.” ningimunga pulumu ‘Nu piliani.’ nimbu “Si-paa.” nindu.’ nimba yuni pepá se topa aku sipa nirimu. \p \v 31 Kanu-kinia ami ye nokolimuni “Saa.” nirimu mele sengendo ipulieli Pollo liku mengo Andipatiris taonona pungu pekole niringimuni, \v 32 orili-u ‘Kongi osena andoli ami-yema Pollo lisiku mengo pangi.’ ningu ami-ye wema kelko yando oringi. \v 33 Osena andoli ami-yema Pollo mengo kolea-awili Sisaria sukundu ongole, gapomano ye awilimu molorumuna Pollo mengo punguli pepámo siringi. \p \v 34 Gapomano ye awilimuni pepámo lipa kanopale, Pollo mangilipa nimbale: “Nunga poropinji senaye?” nirimu. \p Pollone nimbale: “Na kolea Sillisia poropinji yemo.” nirimu kinia pilipale nirimumuni, \p \v 35 yuni nimbale: “Nu ‘kote sendamili.’ nikimili yema onge kinia nunga kotemo piliambo.” nirimu. Aku nimba yuni nimbale: “Pollo ye nokoli kingi Erotene u takopa perimu gapomano ulkana pepili mengo pungu nokaa.” nirimu. \c 24 \r 24:1-27 \s1 Gapomano Ye Awili Pillikisini Pollonga Kote Pilierimu Semanemo \r 24:1-9 \s1 Juda Yombomanga Ye Awilimane Pollo Kote Senderingi Semanemo \p \v 1 Pollo kolea-awili Sisaria mengo puringi pe wale se-pakara omba purumu kinia Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopa Ananayas kinia Juda yombomanga tapu-ye mare kinia Juda yombomanga ungu-manema pilierimu ye Tetallas kinia kolea-awili Sisaria maniando ongole niringimuni, gapomano ye awili Pillikisindu Pollo kote sendenge mele ningu siringi. \p \v 2-3 Kanu-kinia yuni Pollondo “Ou.” nirimu, orumu kinia Juda ye awilimanga lipa tapondopa kote sendeli ye Tetallasini Pollo kote sendepa Pillikisindu nimbale: \p “Ye Paa Awili Pillikis, nuni olio nokoleno kinia opa se wendo naa opili molopo kondolemolo. U olio molopo kinjerimulu-na-kolo nuni olio nokoko “I-sipa i-sipa wendo opili.” nilinumunga kiniá olio molopo kondolemolo. Akumunga kiniá olio konopu peanga pekemo-na nu-kinia “Paa ange.” nikimulu. Paa papu seleno. \v 4 Aku-na-kolo olione we ungu awisili nimulú kinia nu siye koloni kene ponjipu niemili pilku molani. \p \v 5 “I yemo ‘Yomboma mongo liku molko kinjangi.’ nimba, Juda yomboma molemele koleamanga pali andopa ‘Ono anju yando konopu kiri panjiku irinale seko molko kinjangi.’ nilimú yemo. Yu olio Juda yombomanga ungu-manema munduku kelko ‘Nasarete yemonga yomboma’ nilimilimanga ye nokoli se. \v 6 Yu aku sipa mindi sepa naa kinjilimú. ⸤Olio Juda yomboma Pulu Yemo popo topo kalolemolo⸥ ulka-tembelemo sepa kinjimba serimula. Aku sipa sepa molorumu kinia yu pumbu ambolorumulu. Ambolopole ‘Olionga ungu-manema pilipu yu kote sendamili.’ nirimulu, \v 7 aku-na-kolo Jerusalleme nokoringi Romo ami yemanga ye nokoli LLisiasini omba tondolo mundupa wendo lipa memba pumba \v 8 nimbale: “Yu kote sendenge yema Pillikis molombana pungu kote sendangi.” nirimu. Kiniá nuni yu sumbi siku mangiliení kinia, olione kote sendelemolo mele yuni nimbá pilkuli nuni ungu-pulumu sumbi siku piliení.” nirimu. \p \v 9 Tetallas pea gilieringi Juda yemane “Pollo sika aku sipa semu mele nikimu.” niringi. \r 24:10-21 \s1 Pollo Kote Senderingi Kinia Pundu Topa Kote Pilierimu-Ye Pillikis Nimba Sirimu Semanemo (24:1-27 pali) \p \v 10 Kanu-kinia gapomano ye awilimuni Pollondo “Sika aku siku serinuye?” nirimu kinia Pollone pundu topa nimbale: \p “Nu kalia-ingi awisili olio Juda yombomanga kote awilima pilieleno yemo molenomonga nanga kote, kiniá pilienímunga na konopu pe nipili kote sembó. \p \v 11 “Na Pulu Yemo popo topo kape nimbúndu Jerusalleme olando purundu, pe kiniá koro talo mele mindi omba pukumu. Nuni yomboma mangilku pilienu liemu ‘Sika aku sipa serimu.’ ningí. \v 12 Na ulka-tembelena sukundu yombo se kinia irinale sepo, ono maku toko Pulu Yemonga ungumu pilielemele ulka senga pumbu yomboma sepo mumindili kondopo, kolea-awili ⸤Jerusalleme⸥ sukundu ulu se sepo kinjerindu mele na kote sendekemele yemane se paa naa kanoringi, mólo. \v 13 I na kote sendekemele yemane na ulu semu nikimili mele ‘Ye se omba “I uluma paa sika semu, na mongone kanondu.” nipili.’ ningu se paa manda naa liku mengo ongela. \p \v 14 “Aku-sipa na-kolo nane nundu ungu se paa sika nimbu para simbú. Akumu i-sipa: Na olio Juda yombomanga anda-kolepalimane popo toringi Pulu Yemo popo topo imbi ambolopo paka tondombondo ⸤Yesusi-kinia⸥ ulu konde wendo orumu akumu na sika pilipu sepo molio. Kanumu Juda ye awilimane ‘Olionga ungu-puluma lawa seko talape talo sepo molamili.’ nilimili kanu ulumu na sika pilipu sepo molio. Mosisini boku torumuma kinia, Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yemane boku toringima kinia, kanu bokumanga molemo unguma pali nane ‘Sika unguma.’ nimbu kuru mondopo molio. \v 15 I nanga kote sendekemele yemane ‘Pulu Yemone “Sembó.” nirimu mele sika sembá.’ ningu konopu siku nokoko molemele ulumu kinia, nane ‘Pulu Yemone “Sembó.” nirimu mele sika sembá.’ nimbu konopu sipu nokopo molio ulumu kinia, selumu. Akumu i-sipa: ‘Olio mana-yomboma kolopole, sepo peanga sepo molemoloma kinia, sepo kinjipu molemoloma kinia, pali lomboropo ola molomolo.’ nimbu kuru mondolemolo. \v 16 ‘Aku sipu semolo.’ nimbu pilipu moliomonga Pulu Yemone kepe mana-yombomane kepe nane ulu selioma kanokole ‘ ‘Sepo kinjikiru.’ ningu naa kanangi.’ nimbu konopumuni pilipu molio. \p \v 17 “Na kalia-ingi pokorenga kolea lupamanga molopole nirindumuni, pe kelepo nanga yomboma molemelena Jerusalleme yando talko orundu. Kolea lupa yombomane Jerusalleme yombo koropama kondo kolko liku maku toringi kou-monema ono simbundu membo ombo, Pulu Yemo popo topo mélema kalombondo orundu. \v 18 Olio Juda yomboma ‘Pulu Yemone olio kake sepili molomolo kanopili.’ nimbu selemolo mele sepo ulka-tembelena kake sepili molorundu kinia na ongo kanoringi. Ongo kanoringi kinia na-kinia yombo awisili maku naa topo, na yomboma-kinia ungu awisili naa nirimulula. \p \v 19 “Aku-na-kolo Esia poropinji Juda ye mare ongo yomboma seko mumindili kondoko na amboloringi kanu yemane ya kotena ongo na-kinia ungu se pelemomo kote sendelemolánje papu. \v 20 Na Juda yombomanga kanjollo maku toringina gilierindu kinia na-kinia mongo perimu pilieringi mele i ongo gilkimili yemane ningu para silimolánje peangala. \v 21 Molo kanjolloma moloringina molopole ungu se tondolo mundupu nirindu kanumunga ya kiniá kote sendekemelenje? nirindu mele i-sipa: “Yomboma kolkole lomboroko ola molonge.” nirindu akumunga kiniá onone na kote sendekemelenje?” nimba Pollone aku sipa nirimu. \r 24:22-27 \s1 Pillikisini Kote Pilipale Pollo Kalia-Ingi Talo Ka Sirimu Semanemo (24:1-27 pali) \p \v 22 Pillikis yu Juda yomboma kinia ulu se lupa wendo orumu ononga yombo marene pilku sengena panjiku moloringi mele u pilierimu. Pollone ungu nimba pora sirimu kinia yuni nimbale: “Romo ami ye Jerusalleme moloringimanga ye nokoli LLisiasi ombá kinia ono ungu nikimili mele kamu pilipu pora simbú kene iseli-u we nokoko molo-paa.” nirimu. \v 23 Aku nimbale nirimumuni, ami-ye wane anderete nokorumu yemondo nimbale: “Pollo mengo pungu ka-ulkana panji-pani. Aku-na-kolo yu tondolo ingi siku ka naa toko, yunga pulu lemó yombomane ‘Yu nokamili. Mólo tomba mélema pilipu yu lipu tapondamili.’ ningu onge kinia onone “mólo.” naa niee.” nirimu. \p \v 24 Wale mare omba purumu kinia Pillikis kinia yunga menu Derusillatolo oringili. Derusilla yu Juda ambomo. Oringili kinia Pillikisini “Pollo opili.” nimba, ungu nimba mundorumu kinia Pollo omba yombomane ‘Yesusi yu sika Pulu Yemone “Ono nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” nimba, nimba taltorumu ye nokoli Karasimu. Yu-mambele yomboma Pulu Yemo kinia manda molko kondonge.’ ningu manda kuru mondangi mele nimba sirimu kinia pilipa molorumu. \v 25 Kanu-kinia Pollone yomboma sumbi nilima molonge mele kinia, yomboma ono onono nokoko kondonge mele kinia, ⸤Pulu Yemone⸥ yomboma kote sendemba walemo wendo ombá mele kinia, kanu unguma nimba molorumu kinia Pillikis mini-wale mundupa nimbale: “Manda ningu, pani. Pe ena se we lemba kinia nu kelko ‘Ou.’ nimbú kene pu.” nirimu. \v 26 Kanu-kinia Pillikisini ‘Pollo yu ‘Lipa tapondopili.’ nimba kou sipili.’ nimba alieli Pollondo “Ou.” nirimu kinia Pollo yu Pillikis molorumuna alieli orumu, yu-kinia ungu ningu moloringili. \p \v 27 Pollo kolea Sisaria taono ka-ulkana pepili kalia-ingi talo omba purumu kinia Posiasi Pesitasi omba Pillikis kolali sepa molorumu kinia Pillikisini ‘Juda yema na-kinia konopu peanga panjangi.’ nimba Pollo ka-ulkana we pepili yu purumu. \c 25 \r 25:1-12 \s1 Pesitasini Pollonga Kote Pilierimu Kinia Pollone “Romo Nokolemo Koleamanga Pali Ye Nokolimuni Nanga Kote Piliepili, Kolea-Awili Romo Pambo.” Nirimu Semanemo \p \v 1 Pesitasi kolea Judia disiriki gapomano awilimu omba kolali sepa kolea-awili Sisaria molopale nirimumuni, wale yopoko omba purumu kinia Jerusallemendo olando purumu. Pollo kolea-awili Sisaria ka-ulkana pepili yu Jerusallemendo olando purumu. \v 2 Akuna purumu kinia Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia Juda yombomanga ye awilima kinia Pesitasi molorumuna ongo, Pollo-kinia ungu se perimu kote sendenge seringi mele ningu siringi. \v 3 Onone yu tondolo munduku mawa seko ninguli: “Nuni olio konopu siemili liku tapondoko, ‘Pollo ya ka-ulkana pepili Jerusalleme yando liku mundangi.’ ni.” niringi. Onone Pollo aulkana nokoko molko toko kondongendo aku siku niringi. \p \v 4 Pesitasini onondo pundu topa nimbale: “Pollo kolea-awili Sisaria ka-ulkana pelemo, na nondopo Sisariando maniando pumbú kene \v 5 na pumbú kinia ononga ye awili mare pea pamili. Kanu yemo ulu mare sepa kinjerimu liemu Sisaria pumulú kinia yu kote sendangi.” nirimu. \p \v 6 Kanu-kinia Pesitasi koro selu molo koro talo mele Jerusalleme molopale nirimumuni, Sisaria maniando ombale orili-u “Kote samili Pollo liku mengo waa.” nirimu. \v 7 Pollo yu kotena orumu kinia Jerusalleme molko Pesitasi kinia pea maniando oringi Juda yema yu gilierimuna nondoko ongo gilkuli, yuni ulu se sepa kinjerimu mele naa kanoringi-na-kolo kolo toko ninguli: “Yuni ulu awisili paa sepa kinjerimu.” niringi. \p \v 8 Pollone ‘Yu sika serimu mele piliangi.’ nimba nimbale: “Juda yombomanga ungu-manema kepe, ono Pulu Yemo popo toko kalolemele ulka-tembelemo kepe, Romo Gapomano Ye Paa Awili Kumbina Sisamonga ungu-manema kepe, ungu-taka tondopo sepo naa kinjerindu lémo.” nirimu. \p \v 9 Aku-na-kolo Pesitasini ‘Juda yomboma na-kinia konopu peanga panjangi.’ nimba Pollondo nimbale: “Nunga kote Jerusalleme piliambo, olando pambiliye?” nirimu. \p \v 10 Pollone yundu pundu topa nimbale: “I kote sepo molemolomo Romo Gapomano Ye Paa Awili Kumbina Sisamonga kotemo. Nane Juda yomboma kinia ulu se sepo naa kinjerindu mele nu pilku moleno. Akumunga Juda yombomanga kotena na nambi semu-na pamboye? Ya Romo gapomanomone kote pilkimumu manda. \v 11 ‘Na kolambo.’ nimbu ulu se sepo kinjerindu liemu aku manda, toko kondangi. Na ungu se naa nimbú. Aku-na-kolo kolo toko na kote sendengi liemu yombo sene na lipa ono simba se naa molemo. Kolea-awili Romo molopa koleamanga pali nokolemo Romo Gapomano Ye Paa Awili Kumbina Sisamone nanga kote piliepili, na akuna pambo liku mundou.” nirimu. \p \v 12 Kanu-kinia Pesitasini yu kinia kopu seko molko liku tapondoringi yema kinia anju yando angelema ninguli, pe yuni pilipa nimbale: “Nuni ‘Romo Gapomano Ye Paa Awili Kumbina Sisamone nanga kote pilindepili, yu molemona pambo.’ nikinumunga akuna sika puni lémo.” nirimu. \r 25:13—26:32 \s1 Pollo Kinia Ye Nokoli Kingi Akiripatolonga Semanemo \r 25:13-22 \s1 Ye Nokoli Kingi Akiripa Orumu Kinia Pesitasini Yu Mangilipale “Pollo Nambi Sembonje?” Nirimu Semanemo \p \v 13 Wale mare omba purumu kinia ye nokoli kingi Akiripa kinia yunga kemulu Benasitolo ‘Pesitasi gapomano ye awili molomba omu kene kanambili pambolo.’ ningu kolea-awili Sisaria oringili. \v 14 Olo “Wale awisili Sisaria molombolo.” niringili pilipale Pesitasini ye nokoli kingimundu nimbale: \m “Pillikisini ye se ka-ulkana pepili purumu kanu yemo ya ka-ulkana we pelemo. \v 15 Na talko Jerusalleme olando purundu kinia Pulu Yemo popo tondoli ye awilima kinia, Juda yombomanga tapu-yema kinia, onone na molorunduna ongo ninguli: “Yu i-sipa i-sipa sepa kinjemu kene yu pundu topale kolopili ni.” niringi. \p \v 16 “Nane onondo pundu topo nimbuli: “Olio Romo gapomano yemane yombo se we umbuna se naa silimulu. Kote pilipu, kote sendelemele yombomanga unguma pilipuli, kote sendelemele yombomo yuni yando ungu se pundu topa nilimú kinia pilipuli, yombomo mongo se pelemo kinia pilipuli umbuna silimulu. We naa silimulu.” nirindu. \v 17 Kanu-kinia ono na kinia pea Jerusalleme mundupu kelepo maniando orumulu kinia nane orili-ukundu sumbi sipu ‘Yu kotena opili.’ nirindu. \v 18 Yu kote senderingi yema ongo gilku yu kote senderingi kinia ‘Yu umbuna simbu ungu se ningí.’ konopu lierindu-na-kolo se naa niringi. \v 19 Yu-kinia mumindili koloringimunga ungu-pulu talo pelemo. Ononga Pulu Yemonga ungu-pulumu lupa lupa ningu pilku, ye u kolorumu, yunga imbi Yesusi niringi, kanu yemo Pollone “Konde molemo.” nirimu kinia “Kolo tokomo.” ninguli, angelema niringi. \p \v 20 “Aku siku niringimunga ungu-pulumu pilimbundu pilipu sundupu yu mangilipu nimbuli: “I kotemo Jerusalleme samili olando pambiliye?” nirindu. \v 21 Aku-na-kolo Pollone nimbale: “Mólo. Nanga kotemo Romo Gapomano Ye Paa Awili Kumbina Sisamone piliepili.” nirimu kinia pilipuli nane nimbuli: “Manda, Romo puni aulka se korondambo kene u ka-ulkana we pei.” nirindu.” nirimu. \p \v 22 Kanu-kinia Pesitasini nirimu mele ye nokoli kingi Akiripane pilipa yuni yundu nimbale: “Nane i yemonga ungumu piliambo konopu lekero.” nirimu. \p Pesitasini nimbale: “Manda, opali piliani.” nirimu. \r 25:23—26:32 \s1 Pollo Kotena Mengo Oringi Kinia Akiripane Pollo Kote Senderingi Mele Mangilipa Pilierimu Semanemo (25:13 pulu polko kanani) \p \v 23 Orili-ukundu Kingi Akiripa kinia kemulu Benasitolo au ningu kondoko, yombo maku toko moloringi ulkana yomboma kanokole kolape-mingi langoko imbi ambolko paka toko, taka leko molangi olo ulkana sukundu oringili. Ami ye awilima kinia kolea-awili Sisaria nokoringi ye awilima oringi kinia pea maku toringi. Kanu-kinia Pesitasini “Pollo mengo waa.” nirimu kinia yu mengo oringi. \v 24 Omba gilierimu kinia Pesitasini nimbale: \p “Ye Nokoli Kingi Akiripa kinia ono pea ya molemolo yomboma pali, onone i yemo kanayo. Juda yombo Jerusalleme molemelema kinia ya molemelema kinia onone pali na kanopo molambo i yemo kote sendekole tondolo munduku ninguli: “Yu konde molomba kinia manda naa sembá. Kolopili.” niringi. \v 25 Aku-na-kolo yu kolomba ulu-pulu se naa pilierindu. Se naa pilierindu-na-kolo yuni nimbale: “Romo Gapomano Ye Paa Awili Kumbina Sisamone nanga kotemo piliepili.” nirimu-na “Manda, kolea-awili Romondo pani.” nirindu. \v 26 Aku-na-kolo Romo Ye Awilimuni yu kote pilimba mele pepá topo simbú ungu-pulu se naa pilkiru. Akumunga, Kingi Akiripa kinia ono ya molemele yomboma pali ‘Pollone nimbá mele onone pilkuli pepá tombo mele ningu siengi.’ nimbu membo okoro. \v 27 ‘Ka-ye se Romo ye awilimu molemona we lipu mundumbu kinia manda naa sembá.’ konopu lekero. Yunga kote pelemomonga pulumu pepá topo nimbu para sipuli yu lipu mundumbu kinia peanga.” nirimu. \c 26 \r 26:1-23 \s1 Pollone Kotena Gilipa Kingi Akiripa Ungu Mare Nimba Simbando \r 26:1-11 \s1 Pollo Yu U Molorumu Mele Akiripa Nimba Sipale, (26:12-23 pea) \p \v 1 Pesitasini aku sipa nirimu kinia Akiripane Pollondo nimbale: “Nu ungu se pemba na ningu si.” nirimu. \p Kanu-kinia ⸤ ‘Juda ye nokólimane kolo tokole yu kote senderingi mele piliepili.’ nimba⸥ Pollone pundu topa nimbale: \p \v 2 “Ye Nokoli Kingi Akiripa, Juda yemane na kote sendeko, “Sepa kinjerimu.” nikimili, kolo toko nikimili mele nu piliani nimbu simbumunga na konopu sikiru. \v 3 Juda yombomanga ulu-puluma kiniá ono onono konopumane pilku angelema nilimili mele nu paa pilku kondolenomonga na konopu paa peanga pepili nu nimbu simbú. Akumunga ‘Nane ungu nimbúmu toko pulua toko mumindili naa kolko, we mimi siku pilku molani.’ nimbu mawa sekero. \p \v 4 “Na u kango-kinia nanga pulu koleana molopole serindu mele kinia, pe akopo Jerusalleme pumbu molopo serindu mele kinia, Juda yombomane pali pilku kanolemele. \v 5 Nane serindu mele kalia-ingi awisili pilku kanokole, nane sepo molorundu mele ‘Piliangi nimbu siemili.’ nilimolánje nane u Parisi molopole serindu mele ningu silimolá. Parisi yema olio Juda yombomanga ungu-manema paa kála seko pilku selemele. Juda yombomanga ungu-manema Parisi yemane pilku selemele mele olandopa; we-yombomane olionga ungu-manema pilku selemele mele maniandopa. \v 6 Na kote sendekemele yema kinia olio, Pulu Yemone olionga anda-kolepalimando “Sembó.” nirimu mele nane pilipuli ‘Paa aku sipa sembá sekemo.’ konopu leliomonga na kiniá kote sendekemele. \v 7 Nane ‘Wendo ombá.’ konopu lepo nokopo molio mele olio Juda yombomanga talape rurepo molemolo yombomane pali ‘I ulumu wendo opili.’ ningu, ipulieli tangoli Pulu Yemonga ungu pilku yunga imbi ambolko paka tondoko nokoko molemelela. Ye Nokolimu, aku ulu selumu mindi olio Juda yomboma nokopo molemolo-na-kolo na aku sipu pilipu nokopo moliomonga Juda yombomane onono na kote sendekemele. \v 8 Ono yombo marene nambi semu-na ‘Pulu Yemone yombo kololemelema manda naa topa makisindimba.’ konopu lemeleye? \p \v 9 “U nane kepe ‘ ‘Yomboma kolea Nasarete ye Yesusi paa naa piliangi.’ nimbu ulu umbuna awisili siembo.’ nimbu molorundu. \v 10 Jerusalleme nane aku sipu serindu. Pulu Yemo popo tondoli ye awilimane “Aku siku sei.” ningu namba siringi kinia ⸤Pulu Yemonga⸥ kake seli yombo awisili ka sirindu. “Kolangi.” niringi kinia nane “E.” nirindula. \v 11 Juda yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkamanga pumbu Yesusi pilieringi yomboma kanopo lipu “Mindili nangi.” nimbu, “ “Yesusi yu Pulu Yemone “Ono nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” nimba, nimba taltorumu ye nokoli Karasimu mólo.” ningu, yu ungu-taka tondaa.” nirindu. Yu pilku moloringi yomboma mumindili paa kolopole, kolea lupamanga moloringima lipu, mindili lipu sipu ka simbundu lombili purundu. \r 26:12-18 \s1 Konopu Topele Topa Ye Awili Yesusinga Yemo Molorumu Mele Nimba Sipale, (26:1-11,19-23 pea) \p \v 12 “Aku sipu selepo andopole, Juda yombomanga Pulu Yemo popo tondoli ye awilimane ‘Aku siku se-pu.’ ningu pepá se toko na siringi kinia lipu membo kolea-awili Damasikas purundu. \v 13 Ye Awili Akiripa, na kolea-awili Damasikas pumbú purundu kinia, awi-tangoli aulkana purundu kinia muluna pa serimu kanorundu. Akumu ena tolemo mele maniandopa. Yu tondolo pa serimu kinia na-kinia kopu sepo purumulu yema kinia olio molorumuluna tondolo pa serimu. \v 14 Aku serimu kinia olio pali topa mania mundorumu kinia na mania lepo pilierindu kinia ungu se omba Ipuru unguna nimbale: “Sollo, Sollo, na nambi semu-na mindili liku silinuye? Kongi kao se kongono selemo kinia ‘Pupili.’ ningu kimbuna tolo se munduku pololemele kinia kaomone ‘Mólo.’ nimba kimbu elkapi tolemo kinia tolomo kamu kaomone yuyu tolomo polopa olandopa mindili nolemo-na-kolo naa pilipa karaye sepa, selemo mele we sepa mindi pumba naa kelielemo aku sipa mele nuni seleno.” nirimu. \p \v 15 “Kanu-kinia nane mangilipu nimbúndu: “Ye-Awilimu, nu nawe?” nirindu. \p “Ye-Awilimuni pundu topa nimbale: “Na Yesusi, nuni alieli mindili liku silinu yemo. \v 16 Kiniá ola giliei. ‘Nu nanga kendemande-yemo molko, na kanonu mele kepe, nane pe lipu ora simbú mele kepe, pilku kanokole yomboma anju ningu sieni.’ nimbu nu ongo puni pununa ombo mona gilipu, na molio mele nu lipu ora sikiru. \v 17-18 Nunga Juda yomboma kinia yombo-lupama kinia onone ‘Nu tamili.’ ningí kinia ‘Nu naa tangi.’ nimbu lipu tapondombo. ‘Na sika molopa ono lipa tapondomba.’ nilimili yomboma Pulu Yemone ononga ulu-pulu-kirima ‘Mania pupili.’ nimba siye kolopa, yuni ‘Nanga yomboma manjiku molko, yombo kake selima molangi.’ nirimu yomboma ‘Sika yunga yomboma molangi.’ nimbu, nu ono molemelena “Pu.” nimbu lipu mundukuru. Ononga mongo kumbulku molemele yomboma ‘Makiliangi.’ ningu, simbulu tolina molemele yomboma ‘Munduku kelko pa selina molangi.’ ningu, ⸤kurumanga nokoli⸥ Setenenga tondolomone yomboma ambololemomo ‘Naa ambolopili. Munduku kelko Pulu Yemo molemona wangi.’ nieni. Ono-kinia aku siku sení kinia sika aku siku senge yomboma ono sika Pulu Yemonga yomboma molonge-na ‘Aku sani.’ nimbu ono molemelena nu lipu mundukuru.” nimba yuni nando aku sipa nirimu. \r 26:19-23 \s1 Pulu Yemonga Kongono Senderimu Mele Nimba Sirimu Semanemo (25:13 pulu polko kanani.) \p \v 19 “Ye Nokoli Kingi Akiripa, na muluna wendo omba ungu nirimu mele pilipuli, pilipu mokoli sepo mundupu naa kelierindu. \v 20 “Sei.” nirimu mele sembondo u-pulu-pulu kolea-awili Damasikas pumbu ungu nimbu sipu, pe kolea-awili Jerusalleme ombo nimbu sipu, Judia disiriki sukundu lierimu koleamanga pali andopo nimbu sipuli, pe yombo-lupa moloringi koleamanga andopo nimbu sirindula. Nane ono nimbu sipu nimbuli: “Ononga ulu-pulu-kirima kanoko kiri pilku konopu topele toko, Pulu Yemo molemona ongole, ‘Sika konopu topele tondu lepomo.’ ningu Pulu Yemone kanopa peanga pilielemo uluma sangi.” nirindu. \v 21 Nane aku sipu andopo nimbu sirindumunga ⸤Juda yomboma Pulu Yemo popo toko kalolemele⸥ ulka-tembelena molorundu kinia Juda yombomane na ambolko liku toko kondonge seringi. \p \v 22 “Aku-sipa na-kolo Pulu Yemone na lipa tapondorumu mele kiniá kepe aku sipa lipa tapondolemo, akumunga na ya gilipu, ono we-yomboma kinia yombo awilima kinia pilipu lipu serindu mele seliomo ono nimbu siliu. Mosisi kinia, Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yema kinia, onone “Wendo ombá.” niringi mele mindi ono semane topo sikiru. Se lupa naa nikiru. Akumu i-sipa: \v 23 “Pulu Yemone ‘Olio nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.’ nimba, nimba taltorumu ye nokoli Karasimu mana omba mindili nombale, yombo kololemelemanga pali yu kumbi lepa yombo-óno-koleana lomboropa ola molomba. Aku sembamonga yunga Isirele yomboma kinia yombo-lupama kinia ono lipa tapondopa pa sendemba.” niringi mele kamu aku sipa wendo orumu. ‘Kanu ye nokoli Karasimuni sika yomboma lipa tapondomba.’ nimbu ono semanemo topo siliu.” nirimu. \r 26:24-32 \s1 Pollone Akiripando “I Ungu Nu Nimbu Sikirumu “Sika Ungumu.” Nieni.” Nirimu Semanemo (25:13 pulu polko kanani.) \p \v 24 Pollone kokele aku sipa nimbá nirimu kinia Pesitasini yunga ungumu topa pulua topa ru nimba nimbale: “Pollo, nu amu topono. Nu sukuli awisili serinu akumuni nu lipa amu tondokomo.” nirimu. \p \v 25 Pollone pundu topa nimbale: “Ye Awili Pesitasi, na amu naa tokoro. Nikiru ungumu sika nikiru, umbu-konopu pepili nikiru. \v 26 I nikiru mele ya ye nokoli kingi Akiripa u pilielemomonga na pipili naa kolopo yundu manda sumbi sipu nimbú. I ulu wendo orumuma yomboma naa kanoko molangi lopi sepa wendo naa orumu-na yu kepe kanorumula. \v 27 Ye Nokoli Kingi Akiripa, Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yemane wendo ombá niringi mele “Sika aku sipa wendo ombá.” ningu kuru mondokonoye? ‘Nuni sika aku siku ningu kuru mondokono.’ nimbu pilkiru.” nirimu. \p \v 28 Kanu-kinia Akiripane Pollondo nimbale: “Na kiniá waltikele nuni ungu ninimu pilipuli ‘Karasinga yemo molambo.’ nimbú konopu lekenoye?” nirimu. \p \v 29 Pollone pundu topa nimbale: “Kiniá waltikele kepe mandala, molo pe walte mandala. Nane Pulu Yemo kinia ungu nimbu mawa sepo nimbuli: “Nu kepe, ungu nikiru pilkimili yomboma kepe, ono pali na molio mele molangi.” nimbu nikiru. Aku-na-kolo na ka-sénene ka tongi gilkiru akumundu naa nikiru. ⸤ ‘Karasinga yomboma molko Pulu Yemo kinia manda selu siku molonge kinia peanga.’ nimbu nikiru.⸥” nirimu. \p \v 30 Kanu-kinia kingimu ola gilierimu kinia gapomano ye awilimu kinia kingimunga kemulu Benasi kinia ono pea moloringi yomboma pali ola gilkuli niringimuni, \v 31 pena punguli, anju yando onono ninguli: “I yemo ‘Ka-ulkana pepili.’ nimulú aulka se kepe ‘Kolopili.’ nimulú aulka se kepe paa naa lemó. Yuni ulu se sepa naa kinjemu lémo.” niringi. \p \v 32 Akiripane Pesitasindu nimbale: “Yuni ‘Romo Gapomano Ye Paa Awili Kumbina Sisamone nanga kotemo piliepili.’ naa nilkanje yu ‘We pu.’ manda nilina.” nirimu. \c 27 \mr Kolomongo-Awili 27-28tolo \ms1 Pollo Sipina Kolea-Awili Romo Pumba Molorumu Semanemo \r 27:1-12 \s1 Pollo Sipina Romo Pumbá Purumu Semanemo \p \v 1 ‘Olio sipina kolea Italli poropinji pamili.’ ninguli niringimuni, Pollo kinia ka-yombo lupa mare kinia ami-ye wane anderete nokorumu ye Julliasi “Nokou.” ningu siringi. Julliasi yu Romo Gapomano Ye Paa Awili Kumbina Sisamonga ami-ye se. \v 2 Kolea Aramitiamo sipi se, kolea Esia poropinji nomu kelona taono lemomanga pumbá serimu, aku sipimunga olio ola pumbu, nomuna pumulú purumulu. Kolea Tesallonaika ye Arisitakas pea purumulu. ⸤Kolea Tesallonaika Masedonia poropinjina lierimu taono se.⸥ \p \v 3 Ipulieli-ukundu kolea-awili Saidono purumulu. Akuna Julliasini Pollo kondo kolopa, ‘Yunga pulu lemó yombo ya molemelemane yu nokoko, yu mólo tolemo mélema liku tapondoko siengi kene,’ nimba “Ono kano-pu.” nirimu. \v 4 Kolea-awili Saidono mundupu kelepo sipimunga kelepo pumbuli, poporomene sipi kumbikundu topa memba yando orumu-kulu kelepo makaye sepo kolea Saiporas anjukundu purumulu. \v 5 Nomu-kusana we pumbuli, kolea Sillisia poropinji kinia Pambillia poropinjitolo mundupu kelepo pumbu, kolea LLisia poropinji lierimu Maira taono purumulu. \v 6 Akuna kanu sipimu mundupu kelierimulu, ami-ye awilimuni Allekesandia sipi se kolea Italli poropinji pumbá serimu kanopale sipi akuna oliondo “Pamili waa.” nimba lipa memba purumu. \p \v 7 Wale awisili perelepo pumbuli, Naidasi taono nondopo pumbu, poporomene sipimu pipi sirimu-kulu perepole, kolea Kiriti anjukundu makapu sepo pumbu, akuna lierimu taono Sallamoni mundupu kelepo, \v 8 nomu kelona perelepo ombo pumbu, LLasia taono nondopa lierimu kolea se, aku koleamo imbi leko ‘Sipi Manda Lemó Kolea’ niringi, akuna purumulu. \p \v 9 Wale awisili we omba pumba, Juda yomboma kere-langi naa nongo mi toringi walema kepe omba purumu-kulu kanu kalia-ingina sipima andorumu walema pora nirimu. ⸤Kalia-ingimanga pali poporome awili sepa torumu walema wendo ombá orumu kinia sipima pali naa andoringi kanumu.⸥ No paa awili sepa topa nondopa naa kelemba serimu-kulu Pollone ono liepi-liepi topa nimbale: \v 10 “Yema, ‘Kiniá púmulu liemu sipimu topa mélema pali ondopa, olio kepe nona wangopo kolomolonje.’ konopu lekero.” nirimu. \v 11 Aku-na-kolo ami-ye awilimuni Pollo ungu nirimumu pilipa, lipa mokoli sepa, sipi pulu yemo kinia sipi kongono serimu yemo kinia olone niringili mele pilipale “Pamolo.” nirimu. \v 12 “I koleana poporome tolemo kinia sipimu manda naa lemó lemba.” niringili kinia sipina moloringi yombo awisilini ninguli: “Manda, poporome awili u naa tokomo kinia Pinikisindu pamolo. Akuna pumulú kinia poporome awili sepa tomba walemanga sipimu manda akuna taltomolo.” niringi. Kolea Pinikis ⸤nomu suku-singina lierimu ma-kolea⸥ Kiritina lierimu taono se. \r 27:13-26 \s1 Pollo Kinia Pea Sipina Puringi Kinia Poporome Awili Se Topa Nomu-Kusa Topa Orumu Kinia (27:27-44 pea) \p \v 13 Pe poporome kanga sepa topa, sipimu manda taka lepa memba pumbá mele ningu kanokole “Manda pumulú.” ningu sipimu mengo puringi, kolea Kiriti nomu kelona purumulu. \v 14 Aku-na-kolo wale talo mele omba purumu kinia poporome paa awili se topa, sipimu nomuna kelepa topa memba sukundu purumu. Kanu poporomemonga imbi ⸤Giriki unguna⸥ “Yurakillo.” niringi. Walte walte nimba yunga walemo wendo orumu kinia torumu. \v 15 Poporome yando sipa topa enge nirimu-kulu pumulú purumulu mele manda naa serimu-kulu ‘Manda, olio we senga memba pupili.’ nimbu sipina ola we molorumulu. \p \v 16 Nomuna sukundu kolea kanga se lierimu, aku koleamonga imbimu Koda, akuna anju sipina pumbuli, sipi purumulumuni sipi kanga kundupa merimumu nondopo lipu ka sepo panjimulundu pererimulu. \v 17 Yemane sipi kanga kanumu sipi awilina kamu ola liku taltokole, sipi awilina purumulumu “Bultumba.” ningu ka marene sipimu makapu seko ka toko ingi siringi. ‘Poporomene sipimu kolea Apirika memba pumbá kinia olio tombanje.’ ningu mulu-serele wendo liku taltoko, ‘We pamili.’ niringi. \v 18 Sipimu poporomemone paa torumu-kulu opalikundu ‘Kamu kiri lembanje.’ ninguli méle-wale merimuluma liku nona mania-mania seringi. \p \v 19 Opalikundu sipi kongono seringi mélema sipi pulu yema onono liku mania-mania seringi. \v 20 Wale awisili ena kepe kombokandi kepe mélse naa kanopo, poporome mindi paa awili sepa torumu kinia ‘Yombo se omba olio lipa tapondopa wendo naa limba. Olio sika kolomolo lémo.’ nimbu ulu se kelepo naa sepo we molorumulu. \p \v 21 Wale awisili yema kere-langi se naa nongo moloringi kinia ono moloringina Pollo ola gilipa nimbale: “Yema, “Olio kolea Kiriti anju molamolo.” nirindu mele pilipu lipu anju we molemolánje kiniá mindili nokomolo mele naa nombo, mélema naa topo eltolemolá. \v 22 Aku-na-kolo kiniá olio yombo se naa kolomolo kene konopu peanga leko molangi. Sipimu mindi kiri lemba. \v 23 Nane nikirumunga pulumu niembo piliayo. Na Pulu Yemonga kendemande-yemo molopo alieli yunga kongonomo sendelio, kanu Pulu Yemonga angello se kiniá ipulieli na molonduna omba gilipa \v 24 nimbale: “Pollo, mini-wale naa mundoyo. Romo Gapomano Ye Paa Awili Kumbina Sisamone nunga kotemo sika pilimbamonga nu nona naa puni. Nu kinia pea sipina pukumili yomboma kepe Pulu Yemone kondo kolopa ‘Nu pea konde molonge.’ nimu.” nimba angellomone nimu. \v 25 Yema, Pulu Yemone nilimú mele nane pilipuli ‘Paa sika nilimú.’ nimbu kuru mondolio mele pilipuli, yuni kiniá nando nimu mele paa sika aku sipa sembá kene ono mini-wale naa munduku konopu peanga leko molai. \v 26 Aku-sipa na-kolo sipimu nomuna sukundu lemó kolea senga kelona sika pumba tomba lémo.” nimba Pollone nirimu. \r 27:27-44 \s1 Sipimu Pumba Nomu Kelona Topa Bultorumu Semanemo (27:1 pulu polko kanani.) \p \v 27 Olio sipina purumulu kinia poporome topa molopili koro talo omba purumu kanu walemanga pali poporomemone mindi olio topa memba purumu kinia sipimu ye sene kongono naa sepili ‘Nomu-Kusa Eria’ niringina poporomemone manjipa topa memba purumu. Aku sipu purumulu kinia walte awi-amburumi sipimu mengo puringi yemane pilkuli, ‘Kiniá nondopo kolea senga pumulú ombamolo.’ ningu pilieringi. \v 28 Aku siku ningu pilkuli niringimuni, manda manjeli kamo nona mania munduku kanoringi kinia teti sikis mita perimu kanoringi. Kanga-kolte purumulu kinia kelko manda manjeli kamo munduku kanoringi kinia tuwendi sepen mita perimu kanoringi. \v 29 Akumu kanokole, ‘Olio kou lieli senga sipimuni memba pumbá kinia olio tombanje.’ ningu mini-wale mundukuli, ‘Sipimu we naa pupili.’ ningu méle umbuna seli kise kane moko toko sipi bulkundu nona mania mundukuli, ‘Ipulieli olio sipina naa topili, kolea welea tangopili.’ niringi. \p \v 30 Sipi kongono seli yemane ‘Olio naa topili, sipimu mundupu kelepo pamili.’ ningu sipi kanga membo purumulumu liku nomuna mania mundoringi. Onone yombomando ninguli: “Sipimu naa pumba we liepili méle umbuna seli mare sipimunga kumbikundu moko topo nona mania mundamili.” ningu aku seringi-na-kolo kolo toko ono onono kiyongo ningu kowa pungíndu aku siku seringi. \v 31 Kanu-kinia Pollone ami-yema nokorumu yemo kinia ami-yema kinia onondo nimbale: “Sipi kongono seli yema pea sipina we naa molomulu liemu ono kinia sipina molemele yomboma pali kolonge lémo.” nirimu. \v 32 Aku nirimu-kulu pilkuli ami-yemane sipi kangamo moko toringi kama luni kari leko nona mania mundoringi. \p \v 33 Kolea nondopa tangomba serimu, muni-kinia-u Pollone ‘Ono kere-langi nangi.’ nimba yombomando pali tondolo mundupa nimbale: “Koro talo ono kere-langi se mimi siku naa nongo mini-wale mindi munduku we moloringi. \v 34 Aku manda naa sekemo kene akumunga nane ono tondolo mundupu nikiru: ‘Ono kere-langi nongo enge ningu molangi.’ nimbu nikiru. Ono selu kepe paa naa kolonge. Sipimu tomba kinia ononga kimbu ki penge-indi mélema kepe ungu se naa sembá.” nirimu. \v 35 Aku nimbale nirimumuni, ⸤ ‘Ono mini-wale naa munduku, konopu peanga leko kere-langi nangi.’ nimbale⸥ kanoko molangi yu berete se lipa pike lepa Pulu Yemondo “Ange.” nimbale norumu. \v 36 Aku serimu kinia yombomane kanokole ono konopu peanga leko kere-langi liku noringi. \v 37 (Olio sipina molorumulu mele yombo tu anderete sependi sikis.) \v 38 Ono kere-langi noringi olo serimu kinia rasi-witi wale we lierimuma ‘Sipimu umbuna naa sepili.’ ningu nona toko eltoringi. \p \v 39 Kolea tangorumu kinia ono kolea se kanoringi-na-kolo kanoko imbi naa siringi. Ono no kelona kanoringi kinia sipimu manda pumba lemba kolea se kanoringi. Kanokole ‘Sipimu akuna manda pumba lembanje.’ ningu pilkuli niringimuni, \v 40 ye marene ‘Sipimu naa pumba we liepili.’ ningu méle umbuna selima moko toko nona mania mundoringi kanu mélema ka kari leko mélema nona liepili siye kolko, marene sipimunga mulkowemo liku toko mondoko ‘Sipimu kongono sepo nomu kelona membo pamili.’ niringi. Marene ‘Poporomene sipimu nomu kelona memba pupili.’ ningu sipi kumbina mulu-serele se ola anjeringi kinia no kelona pumulú purumulu. \v 41 Aku-na-kolo mengo puringi kinia ma se nomuna sukundu lierimuna sipimu pumba topa ingi sirimu. Sipi kumbimu mana topa ingi sipale wendo pumbá pererimu-kulu no topa omba sipi bulkundu topa bultorumu. \p \v 42-43 Sipimu u elke naa topili ami-yemane ninguli: “Ka-yomboma no leko kowa pungí kene topo kondamili.” niringi-na-kolo ononga ye awilimu ‘Pollo naa tangi.’ konopu lepa nimbale: “Mólo, ka-yomboma naa taa. No lemele yombomane u sipimu munduku kelko no leko no kelona pame. \v 44 We molonge yomboma unju pallango sipina elke-malke tombama liku ambolko no leko no kelona paa.” nirimu. Aku sekole yomboma pali no kelona ultu puringi. Se nona paa naa wangoringi. \c 28 \r 28:1-10 \s1 Pollo Kolea Molta Molopale Serimu Semanemo \p \v 1 No lepo no kelona pumbu pilierimulu kinia “I kolea kanga nomu suku-singina lemó koleamonga imbimu Molta.” niringi. \v 2 Aku kolea pulu yombomane olio paa kondo kolko liku tapondoko, lo omba ali paa serimu-na unju sulku sepe kalondokole, sepe keku puluna nondoko mengo pungu mondokole “Pea molamili.” niringi. \p \v 3 Pollone unju kola mare lipa maku topale memba omba sepena kalorumu kinia kongi-ka-wambiye se sepene norumu pilipale wendo omba Pollonga kína kongilipa molorumu. \v 4 Kolea pulu yombomane wambiyemo Pollonga kimu norumu kanokole ono onono ko liku ninguli: “I-yemo yombo se topa kondorumu lémo. Yu nona naa wangomu-na-kolo Sumbi Nili Pelemo Yemone “Yuni aku serimumunga we konde naa molopili. Sika kolopili.” nikimu lémo.” niringi. \v 5 Aku-na-kolo Pollone ‘Wambiyemo pupili.’ nimba kimu tanda sirimu kinia wambiyemo sepena sukundu purumu, Pollo kolou naa kolopa we konde molorumu. \v 6 Kolea pulu yombo kanumane ⸤ ‘Wambiye sene yombo se kongilimú kinia tomo memena sukundu pulimú kinia yombo kanumu kololemo.’ ningu pilku,⸥ ‘Pollonga kimu akombanje, molo yu topa mundumba kinia kolombanje?’ ningu ena awisili omba purumu kanoko moloringi-na-kolo yu aku sipa ungu se naa sepa we manda molorumu kanokole, ono kelko konopu topele toko ninguli: “I yemo yomboma nokolemo pulu ye se lepomo.” niringi. \p \v 7 Aku koleamo nokorumu ye nokolimu yunga ulka paa awilimu nondopa gilierimu. Yemo yunga imbi Papillasi. ‘Ono nanga ulkana molamili waa.’ nirimu kinia purumulu, wale yopoko yuni olio kere-langi sipa nokopa kondorumu. \v 8 Yunga lapa kangi nomba olo omba pumba kuru torumu-na we aniembo lierimu. Yu aniembo lierimuna Pollo pumba, Pulu Yemo mawa sepa yu ambolopa sepa peanga sirimu. \v 9 Aku sipa serimu kinia yu peanga lierimu-kulu kanokole, aku koleana kuru torumu yomboma pali Pollo molorumuna oringi, yuni ono sepa peanga sirimula. \v 10 Pollone aku serimu-na kanokole olio nokoko kondoko méle awisili siringi. Pe olio sipina pumulú serimulu kinia olio méle mare mólo torumuma onone sipina mengo pungu taltondoringila. \r 28:11-16 \s1 Pollo Kamu Kolea-Awili Romo Purumu Semanemo \p \v 11 Aku koleana oli yopoko molorumulu kinia sipi se, poporome torumu walema wendo orumu kinia aku koleana omba nokopa lierimu, kanu sipimunga purumulu. Kanu sipimu Allekesandia taono sipimu. Sipimunga kumbina pulu ye kolo toli ‘Susini kango talo olo-pakilia merimu’ ningu popo toringi pulu yetolonga none seli méletolo seko sipi kumbina mondoringi. \v 12 Olio sipina pumbu kolea Molta mundupu kelepo kolea Sairakus taonona pumbu wale yopoko molorumulu. \v 13 Sairakus taono mundupu kelepo pumbu Risiame taonona purumulu. Opalikundu poporome peanga se topale sipimu paka topa melepa purumu-na olio wale se we pumbu wale talo-sipamonga Putolli taonona pumbu sipimu kamu mundupu kelierimulu. \p \v 14 Aku taonona Karasinga yombo mare moloringi, kanopo liltimulu kinia onone oliondo ninguli: “Ono ya molamili.” niringi-kulu koro selu ono-kinia molopole, kolea-awili Romo kamu mania-aulka pumulú purumulu. \v 15 Karasinga yombo kolea-awili Romo moloringima ‘Yema okomele.’ niringi pilkuli niringimuni, ono kolea-awili Romo munduku kelko, mare ‘Apiasi Makete’ niringi koleana ongo olio kanoko liku, mare ‘Yombo Ongo Pe-Pu-Pu Seringi Ulka Yopoko Gilierimu Koleamo’ niringi koleana ongo olio kanoko liltingi. Pollone kanu Karasinga Romo yomboma oringi kanopale Pulu Yemondo “Ange.” nimba konopu peanga lierimu. \p \v 16 Olio kolea-awili Romo kamu sukundu purumulu kinia Romo gapomanomone “Pollo yuyu ulka senga pepili, akuna ami-ye sene nokopili.” nirimu. \r 28:17-31 \s1 Pollo Romo Ka-Ulkana Pepale We-Yombo Yu Kano-Pu-Pu Seringima Ungu Nimba Sirimu Semanemo \p \v 17 Pollo wale yopoko Romo molopale Romo moloringi Juda ye awilima “Waa.” nirimu. Ongo maku toringi kinia onondo nimbale: “Nanga ango-keme, nane olionga Juda yomboma kinia olionga anda-kolepalimanga ungu-manema kinia pilipu mokoli sepo ungu se naa serindu-na-kolo na Jerusalleme molorundu kinia Juda yombomane na ka siku Romo ami-yema siringi. \v 18 Onone nanga kote senderingi mele Romo gapomano yemone pilipale, “‘Yu toko kondangi.’ nimbú ungu se naa pilkiru. Yu we pupili.” nirimu. \v 19 Juda ye awilimane “Mólo.” ningu ta niringi kinia nane nimbuli: “Manda, Romo Gapomano Ye Paa Awili Kumbina Sisamone nanga kotemo piliepili. Romo pambo.” nirindu. Aku-na-kolo nane nanga Juda yombomanga kote sendembondo ungu se aku sipu naa nirindu. Ono ta ningu na toko kondonge seringi-kulu aku sipu nirindu. \v 20 ‘Na Romo yando ondumunga pulumu ono nimbu siembo piliangi.’ nimbu “Ono waa.” nimbu mangiliendu. Olio Isirele yomboma Pulu Yemone “Sembó.” nirimu mele ‘Sepili.’ nimbu nokopo molemolomonga ka-sénene nanga kína ka tongi-na molkoro.” nirimu. \p \v 21 Romo moloringi Juda ye awilimane pundu toko Pollondo ninguli: “Judia molemele Juda yemane nu serinu mele olio piliamili pepá se toko yando naa siringi. Yando oringi yemane nuni ulu se seko kinjerinu mele ungu se naa ningu siringila. \v 22 Aku-na-kolo olio Juda yombomane ungu-manema pilipu selemolo mele Juda yombo marene munduku kelko ulu konde se wendo orumu mele pilku selemele akumu koleamanga pali yombo awisilini “Seko kinjikimili.” nilimili kene kanu ulumundu nu konopumuni pilieleno mele olio piliamili ningu sieni.” niringi. \p \v 23 Onone aku ninguli Pollo-kinia maku tonge wale se ningu taltoringi. Kanu walemo wendo orumu kinia ⸤Juda⸥ yombo paa awisili Pollo perimu ulkana sukundu sukundu ongo maku toringi kinia yuni orili-u pulu polopa ungu nimba molopili ipupini lierimu. Yuni Pulu Yemo yomboma nokopa kingimu molomba mele nimba sipa, Mosisini torumu bokuma kinia, Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yemane toringi bokuma kinia, aku bokumanga ye se omba sembá mele niringi, kanumu Juda yomboma pilku ‘Wendo ombá.’ ningu nokoko moloringi mele we nokoko molemele, ‘Kanu yemo Yesusindu niringi.’ nimba ‘Onone “Sika lepomo.” ningu kuru mondangi.’ nimba tondolo mundupa ono nimba sirimu. \v 24 Kanu-kinia maku toko moloringi yombo marene “Sika nikimu.” ningu kuru mondoringi, aku-na-kolo marene “Kolo tokomo.” ningu kuru naa mondoringi. \p \v 25-29 Pollone ono ungu se ‘Paa piliangi.’ nimba onondo ungu se kamu nimbale: “‘Ononga anda-kolepalima piliangi.’ nimba Mini Kake Sélimuni ye Aisayando ungu-umbu tondopa nimba sirimu ungumu pilipa ono yando nimba sirimumu sika nirimu. ⸤Mini Kake Sélimuni Aisayando nirimu mele i-sipa:⸥ \q1 “Nu i yombo molemelena pungu i-siku ni-pani: \q1 “Pulu Yemone nimbale: \q1 “Ono komu sendeko unguma pilingí-na-kolo \q2 ungu-pulumu naa pilingí; \q1 mélse neme-neme ningu kanonge-na-kolo \q2 mélemo kanoko imbi naa singí. \q1 Ononga konopuma kamu pipi silimili; \q1 komumane pilingindu siye kololemele; \q1 ‘Mélse mongomane naa kanomolo.’ ningu \q2 mongo kumbulimilimunga aku siku senge. \q1 Aku naa selemolánje \q2 mongomane sika kanoko, \q2 komumane sika pilku, \q2 konopumane sika ungu-pulumu pilkuli, \q1 konopu topele toko na moliona olemolá \q2 nane ono ⸤kuru torumuma⸥ sepo peanga silka.” \q1 nikimu.” ni.” \m nirimu-na ⸤pilipale Aisayane aku sipa nirimu⸥. Mini Kake Sélimuni Aisayanga kerena nirimu mele ono Juda yombomanga anda-kolepalimane u aku siku seringi mele ono sika kiniá aku siku selemelemonga ono i ungumu piliangi: Pulu Yemone yomboma lipa tapondopa, ono mindili nolemolá aulkana wendo lipa, yu-kinia pea molko kondonge aulkana lipa mondomba mele ‘Juda yombo ultu molemele yombo-lupama piliangi.’ nimba Pulu Yemone olio ⸤Juda⸥ ye mare ⸤yombo-lupama⸥ moloringina lipa mundorumu. Kanu yombomane kanu ungumu sika pilku lingí.” nirimu. \p Pollone aku sipa nirimu kinia Juda yomboma onono angelema niliku konopu awisili liku munduliku puringi. \p \v 30 Pollo kalia-ingi talo pali Romo ulka senga yuyu perimu. Yomboma alieli yu molorumuna oringi kinia “Molamili waa.” nirimu. \v 31 Yombo sene Pollone ungu nimbá aulkamo pipi naa siengi yuni Pulu Yemo mélema pali nokopa ye nokoli kingimu molemo molomba mele kinia, Ye-Awili Yesusinga semanemo kinia, Yesusi Pulu Yemone ‘Lipu mundumbu.’ nimba, nimba taltorumu ye nokoli Karasimu molorumu mele kinia, yomboma pipili naa kolopa tondolo mundupa nimba sirimu. \b \p ⸤Aku pea.⸥