\id 2PE - 2 Peter Andelale NT Rob & June Head file converted on Jan. 27, '99 \h PE-PITA \toc1 PE-PITA PITAne Pepá PE Topa Mundorumu Bokumu \toc2 PE-PITA \mt1 PE-PITA \mt2 PITAne Pepá PE Topa Mundorumu Bokumu \is1 Pitane I Pepá Topa Mundorumumunga Ungu-Pulu Mare \ip \bd Pita\bd* yuyu yunga ungu se inia yakondo gomo 1143 molemo. \ip \bd Pitane\bd* konopumuni pilipale pepá se u topo mundorumumu kinia i pepá pe topa mundorumu akutolonga pulumu inia \bd Pe-Pita\bd* 3:1 molemo. ” ‘Ulu peanga kake selima mindi konopu kimbu siengi.’ nimbu i pepá talo topo sikiru.” nirimu. Aku-sipa na-kolo “Pepá se u topo mundorundu.” nirimu bokumu olio “\bd U-Pita\bd*” nilimulu bokumu molo se lupanje, mimi sipu naa pilielemolo. \ip \bd I pepámonga ungu-pulumu i-sipa mele:\bd* ‘Ungu kolo tolima mane silimili yemane ‘Karasinga yomboma ‘Sika.’ ningu kuru mondolemele ulumu kinia molko kondolemele ulumu kinia sepo kinjipu, topo mania mundamili.’ ningu andoko selemele yemanga unguma Karasinga yombomane paa naa piliangi. Yesusini “Nanga kongonomo sende-paa.” nimba lipa mundorumu yemane ningu siringi unguma mindi ‘Sika.’ ningu kuru mondangi. Aku siku senge ulumuni Pulu Yemo kinia Ye-Awili Yesusi Karasitolo molembele mele paa pilingí. Yesusini u lipa mundorumu yemane Yesusi yu mongone kanoko, yu-kinia andoko, yuni ono mane sirimu unguma sumbi siku pilieringi.’ nimba pepá torumu. \ip \bd Ungu se:\bd* Yesusi olionga Lipa Tapondopa Mindili Nolemolá Aulkana Wendo Lili Yemo wale awisili nirimu akumu 1:1,11, 2:20, 3:1-2,18 molopa, aku mele ungu se 3:15 molemo. Aku ungumunga ungu-pulumu boku ambolkonomonga pealemekondo “\bd 21.\bd* \bd kisim bek\bd*”, “\bd 21.3.\bd* \bd Man Bilong Kisim Bek Yumi\bd*”. \ip \bd Ungu se:\bd* Yombo marene ninguli: “Yesusi kelepa naa ombá.” niringi. Aku-na-kolo i pepámone nimbale: “Sika yu welea naa olemo, aku-na-kolo Pulu Yemone ‘Yombo selu kepe kolea-kirina naa pupili. Konopu topele tangi.’ nimba taka lepa nokopa molemomonga Yesusi welea naa olemo.” nilimú (3:9). \ip \bd Pe-Pita\bd* kolomongo-awili 2 kinia Jutu kolomongo 4-18 kinia ungu awisili paa selu-sipa mele molemo. \ip Ya ungu-pulumu pora nikimu. \c 1 \mr Kolomongo-Awili 1-3pali \ms1 Olio Ulu Peangama Mindi Tondolo Mundupu Sepo Molamili. Ye Kirimane Mane Silimili Unguma Paa Naa Pilipu, Bulu Siemili Ungu Mare \r 1:1-2 \s1 Pitane Pepámo Tombando Pulu Polopa Torumu Ungumu \p \v 1 Na Saimono Pita, Yesusi Karasini “Nanga kongonomo sende-pu.” nimba lipa mundorumu yemo, na yunga kongono sendeli kendemande yemo molopole ⸤i pepámo topo sikiru⸥. \p Olionga Pulu Yemo, olionga Lipa Tapondopa Mindili Nolemolá Aulkana Wendo Lili Ye Yesusi, ⸤Pulu Yemone “Simbu.” nimba mana lipa mundorumu ye⸥ Karasimu, yuni uluma sumbi sipa selemomonga olio ‘Sika.’ nimbu kuru mondolemolo ungu peangamo ono aku siku ‘Sika.’ ningu kuru mondolemele yomboma, ono i pepámo topo sikiru. \p \v 2 Pulu Yemo kinia olionga Ye-Awili Yesusitolo pilku imbi silimilimunga olone ono paa we kondo kolko seko kondolembele mele kinia, ‘Ono konopu pe nipili taka leko molangi.’ nilimbilí mele kinia olandopa olandopa pupili. \r 1:3-15 \s1 Pulu Yemone Olio Nimba Taltopa “Nanga Yomboma Molangi Waa.” Nirimu Ungumu ‘Paa Mania Naa Pupili.’ Niemili Ungu Se \p \v 3 Pulu Yemonga tondolomo Yesusi-kinia pelemo, aku tondolomone olio molopo kondopo Pulu Yemonga unguma mindi pilipu lipu semolo ulu-pulumu sirimu. Tondolo pa sélimu pepa, ulu peangamanga pulumu pelemo yemone olio “Nanga yomboma molangi waa.” nimba mangilierimu yemo pilipu imbi silimulumunga yunga tondolomone aku sipa ulu-pulumu sirimu. \v 4 Aku sipa molopa aku serimumunga yunga mélema olio ‘Simbu.’ nimba u nimba panjerimu méle paa tondolo puli peangama sirimu. ‘ “Simbu.” nimbu, nimbu panjerindu mélema simbú ono-kinia pemba kinia Pulu Yemo yu molemo mele ulu-pulumu ono-kinia pepili molko; mana-yombomanga konopumane mélema kanoko konopu mondoko paa molko kinjiku, ulu-kiri selemele uluma ono ⸤Pulu Yemonga yomboma⸥ aku siku seko molko naa kinjangi. ⸤Aku sili ulu-kirima liku bulu siku, Pulu Yemonga yomboma molko, molko kondangi⸥.’ nimba, yu “Simbu.” nirimu méle paa tondolo puli peangama sirimu. \p \v 5 Aku ⸤serimu-na ono aku siku molemele⸥ kene ono ‘Sika.’ ningu kuru mondolemele mele aku siku kepe ungu peangama mindi paa mimi siku pilku tondolo munduku sangi. Pe tondolo munduku ungu peangama senge mele aku siku kepe ⸤Pulu Yemo kinia Yesusi Karasitolo molembele mele kinia nilimbilí unguma⸥ paa pilku kondangi. \v 6 Pe Pulu Yemo kinia Yesusi Karasitolo pilku kondolemele mele, aku siku kepe ono onono ulu-pulu-kirima yakala semba kinia ‘Paa naa samili.’ ningu onono kangimu nokoko kondoko ulu-kirima naa sangi. Pe onono kangimu nokoko kondoko ulu-kirima naa senge mele aku siku kepe ono-kinia umbunama wendo ombá kinia tondolo munduku molko taka leko umbunama meangi. Pe umbunama tondolo munduku taka leko menge mele aku siku kepe ‘Pulu Yemonga yomboma molemolo.’ ningu yunga unguma mindi pilku liku seko molangi. \v 7 Pe Pulu Yemonga yomboma molkole yu kanopa peanga pilielemo uluma senge mele aku siku kepe Karasinga yomboma ‘Olionga kandi genupilima.’ ningu konopu seluna pupili manda selu-siku molangi. Pe Karasinga yomboma ‘Pulu lemóma.’ ningu molonge mele aku siku kepe ⸤anju yando⸥ paa konopu mondoko molangi. \v 8 I ulu peangama tondolo munduku ambolko aku uluma ono-kinia tondolo pupili molongi liemu olionga Ye-Awili Yesusi Karasi ono pilku imbi silimili mele olandopa olandopa kere-langi awisili mongo tomba. We mania naa pumbá kene ⸤aku siku uluma seko molangi⸥. \v 9 Aku-na-kolo ⸤Karasinga⸥ yombo se aku sipa ulu peangama naa sepa molemo yombomo yu mongo ki ri lemó yombo se sulu sepa lemó mélema naa kanopa, paa nondopa lemó mélema mindi kanolemo yombo aku sipa se molemo. Yuni ulu-pulu-kiri u serimuma ⸤Pulu Yemone⸥ kulumiye topa yunga konopu sepa kake senderimu mele kiniá komu sindipa naa pilielemo. \p \v 10 Akumunga, nanga ango-keme, ono Pulu Yemone ‘Nanga yomboma molangi wangi.’ nimba mangilipa nimba taltorumu kene ‘Paa yunga yomboma molopo mindi pamili.’ ningu tondolo munduku molangi. Aku siku senge kinia ono umbuna sene topa mania naa mundumba, onone yu manda munduku naa kelenge. \v 11 ⸤Aku siku seko molonge kinia⸥ olionga Ye-Awilimu, olionga Lipa Tapondopa Mindili Nolemolá Aulkana Wendo Lili Ye Yesusi Karasimunga kolea, yu ye nokoli kingimu molopa nokopa mindi pumbá akuna “Molamili. Sukundu waa.” nimba konopu sipa kuna lipa taltondomba. \p \v 12 Akumunga, sika nane nikiru mele ono ungu sikamo pilku ‘Paa sika.’ ningu kuru mondoringi mele kiniá we pilielemele-na-kolo ‘Aku unguma komu naa sindiku munduku naa keleangi.’ nimbu alieli nimbu simbundu kelepo nimbu sikiru. \v 13-14 Olionga Ye-Awili Yesusi Karasini na nimba sirimumunga ‘Na wale laye- kolo nanga kangimu serele-ulka melena molopole, mundupu kelembo.’ nimbu pilipuli ‘Kiniá na i serele-ulkana we molopole ‘Ono u ungu pilieringima paa konopu kimbu siku molangi.’ nimbu nane kelepo nimbu siliu akumu papu selio.’ konopu lekero. \v 15 ‘Pe kepe, ⸤nanga kangimu mundupu kelepo⸥ pumbú kinia ono ungu nimbu siliuma kelko mimi siku pilku konopu kimbu siku molangi.’ nimbu ono unguma mimi sipu nimbu sikiru mele tondolo mundupu nimbu simbú. \r 1:16-21 \s1 Yesusini “Nanga Kongonomo Sende-Paa.” Nimba Lipa Mundorumu Yemane U Pulu Yemonga Pa Seli Karasi-Kinia Perimumu Kanoringi Ungu Se \p \v 16 Olionga Ye-Awili Yesusi Karasi yu paa tondolo pelemo mele kepe, yu pe kelepa yando ombá mele kepe, ono nimbu sirimulu kinia olione olionga konopuna pilipa kondoli pelemomone kange semanema sepo wamopole naa nimbu sirimulumunga ⸤Yesusi mana molorumu kinia pea molopole,⸥ tondolo pa sélimu yu-kinia molorumu mele mongone kanorumulu mele ono semane topo sirimulu. We naa nirimulu. \v 17 ⸤Olio kanopo molamili mulu⸥-kolea tondolo pa sélimu pelemo koleana ungu se wendo omba yundu nimbale: “I nanga paa konopu mondolio kangomo. Yu nane konopu sipu molio yemo.” nirimu kinia Lapa Pulu Yemone ‘Yunga imbimu paa ola molopili. Tondolo pa sélimu yu-kinia pepili.’ nirimu. \v 18 Olio yu-kinia Pulu Yemonga ma-pangina ola molorumulu kinia kanu ungumu mulu-koleana maniando orumu kinia olio pilierimulu kanumu. \p \v 19 Akumu kanopo pilipuli, Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilkuli yando yomboma ningu siringi yemane ninguli ⸤bokuna toringi⸥ mele pilipuli ‘Paa sika niringi.’ nimbu kuru mondolemolo akumunga kanu yemanga unguma mimi siku pilkuli pilku língi liemu paa papu. ⸤Pilkuli pilku lingí kinia⸥ ono lipa tapondomba mele i-sipa: Ipulieli kolea simbulu tolemo kinia sepe-llame pa sendepa nomba molopili kolea tangolemo. ⸤Aku ye Pulu Yemonga unguma ningu moloringima ono sepe- llame mele. Pe⸥ kolea tangombando kombokandima pali kumbulupa, selu mindi kamu tondolo pa sepa gilimú mele aku sipa mele ⸤Yesusi⸥ kanu kombokandimu mele omba ‘olionga konopumanga sukundu omba giliepili.’ ningu kanu yemanga unguma iseli-u konopumanga pepili mimi siku pilku molangi. \v 20 Ono ungu awili se pilingímu i-sipa: Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yando yomboma ningu siringi ye kanumane Pulu Yemonga bokuna toringi unguma ono onono ungu-pulu se konopumane pilkuli bokuna naa toringi. \v 21 “Pulu Yemone ungu-umbu tondomu ungu se pilipu i-sipu i-sipu nikimulu. I-sipa i-sipa wendo ombá.” niringi ungu akumanga ungu selu kepe yemane onono ‘Ungu mare konopumane pilipuli yomboma nimbu siemili.’ naa niringi. Mini Kake Sélimuni ononga konopumanga sukundu molopale nimba sirimu mele pilkuli “Pulu Yemonga ungu se nikimulu.” ningu yomboma ningu siringi. \c 2 \r Kolomongo-Awili 2 \s1 Kolo Toko Mane Siringi Yemane Karasinga Yomboma Ningu Sembambu Siringi Ungu Mare \p \v 1 ⸤Sika u ye marene Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma mindi pilkuli yomboma sumbi siku ningu siringi⸥-na-kolo marene Pulu Yemone ungu-umbu tondolima naa pilku we kolo toko yomboma ningu siringila. Kiniá aku sipala ono molemelena ye marene ‘⸤Yesusi Karasinga unguma mane sikimulu.’ ningu⸥ kolo toko mane singí. Kanu kolo toko mane singí yemane ‘Ono kuru mondolemele mele munduku keleangi. \m Olio mane sikimulu unguma ‘Sika.’ ningu kuru mondangi.’ ningu kiyongo ningu ongo kolo toko kondi toko “⸤Pulu Yemo-kinia konopu seluna pupili kopu seko molongendo i-siku i-siku sangi.” ningu⸥ ungu paa lupa mare mane singí. Ye-Awilimuni ‘Ono kolea-kirina naa pangi.’ nimba ononga nimba kolondorumu, yunga mememone ono kelepa yando liltimu akumu kepe ‘Mólo.’ ningu bulu singí. Aku sengemonga ono onono popenge seko mindili nongo molko kinjingí aulkamo akisingí. \v 2 ⸤Karasinga⸥ yombo awisilini kanu yemane pipili naa kolko amboma-kinia andoko wapora toko senge mele manda manjiku senge. Aku sengemonga, yombo mare kanokole ungu sikamo pelemo semane peangamo marake mele seko ungu-taka tondonge. \v 3 Kanu mane sili yemane ‘Méle awisili lipu taltamili.’ ninguli ono onono konopumane pilingí semanema kolo toko, ono semane toko sikuli “Kou-mone mélema siee.” ningu pangu singí. ⸤Aku-sipa na-kolo⸥ aku senge mele Pulu Yemone koronga-u pilipale ono kote pilipa “Mindili nangi.” nimba, nimba panjerimu. ‘Ono mindili nonge.’ nirimu ungu kanumu mania naa purumu. We nokopa molemo. \p \v 4 ⸤‘Pulu Yemone kanu yema sika mindili simba.’ nimbu kuru mondolemolomonga pulumu i-sipa:⸥ U ⸤mulu-koleana⸥ angello marene ulu-pulu-kirima seringi kinia Pulu Yemone ono mundupa naa kelepa, ‘Kote walemo wendo ombá kinia kote sangi, u ka-ulka paa simbulu toli koleana nokoko molangi.’ nimba ka-sénene ka topa mindili nonge kolea-kirina lipa mundorumu kanumu. \v 5 Koronga-u moloringi yomboma kepe Pulu Yemonga ungumu naa pilku yu bulu siringi kinia mundupa naa kelierimu. ‘Ono kolangi none topili.’ nirimu kanumu. ⸤Aku-sipa na-kolo none yomboma torumu kinia⸥ Noane ‘Yomboma sumbi siku molangi.’ nimba yomboma mane sirimu ye kanumu kinia yunga yombo yopoko-pakara kinia ono Pulu Yemone ‘None naa topili.’ nimba lipa tapondorumumunga ono manda moloringi. \v 6 Kolea-awili Sodomo kinia Gomoratolonga yomboma ‘Seko kinjikimili kene kolangi.’ nimba Pulu Yemone kanu koleatolo sepene topa kalorumu kinia kanu koleatolo sepe keku lierimu kanumu. ‘Yombomane na kolea Sodomo Gomoratolo topo kalorundu mele pilkuli nanga unguma naa pilku na bulu singí yomboma kinia aku sipu umbuna mare simbú mele piliangi.’ nimba aku serimu. \v 7 ⸤Kanu koleatolo sepene topa kalorumu kinia⸥ Pulu Yemone ye sumbi nili LLote mindi lipa tapondopa ‘Naa kolopili.’ nimba wendo liltimu kanumu. Yombomane ulu paa kirima seko wapora toli ulu lupa lupama seringi kinia LLote yu paa kanopa kiri pilipa paa kamelé umbuna kolorumumunga lipa tapondorumu. \v 8 (Kanu ye konopu sumbi nimba pélimu Sodomo molopa walemanga pali kanorumu kinia ⸤Sodomo yomboma⸥ alieli ungu-manema pulua toko paa ulu lupa lupama seko kinjeringi mele kanopale yu mini-wale mundupa konopu paa umbuna sepili molorumu.) \p \v 9 Ye-Awilimuni ⸤seko kinjeringi yomboma kinia yombo sumbi nilima kinia⸥ sika aku sipa mele serimu liemu yuni yunga ungumu pilku liku ulu peangama selemele yomboma-kinia umbuna wendo olemo kinia yuni ‘Umbuna naa sepili.’ nimba manda lipa tapondomba mele yuyu pilipa, ulu sumbi nilima naa seko, seko kinjilimili yomboma kote walemo wendo ombá kinia pundu tomba mele yuyu pilipa, aku walemo wendo ombándo kiniá kepe ono mindili lipa sipa molemo. \v 10 U-we-konopu-kirimuni yakala kololemo mele pilkuli yombo mare ambo molo ye mare kanoko ‘Ulu se selemolánje peanga.’ konopu leko, wapora toko ulu paa kalaro mololima seko, ‘⸤Pulu Yemo kinia namba pelemo yombo awilima kinia akumanga⸥ ungu-mane sene olio naa nokolemo.’ ningu liku bulu siku, aku selemele yomboma méle kaloli ki ri awisili olandopa simba lingí. \p Kanu yombo kirima ono molemelena andoko kála seko, ononga konopumane pilielemele uluma mindi andoko seko, mulu-koleana ⸤angello⸥ tondolo pulimú awilima kepe pipili naa kolko ungu-taka tondoko, selemele. \v 11 Kanu yema maniandopa, enge se naa pelemo, angelloma ono olandopa, enge paa pelemo, aku-na-kolo kanu yemane seko kinjilimili mele angellomane kepe Ye-Awilimunga kumbikerena kanu yemanga ungu-bulkundu nindiku ‘Paa seko kinjilimili.’ naa nilimili. \v 12 Aku-sipa na-kolo kanu yema, méle-takarama konopu naa pelemo mele, aku sipa konopu naa pelemo. Méle-takarama konopu kimbu naa silimili. Ulu se senge mele naa pilkuli walu selemele. Méle-takarama walu molko, waloma walu leko, yomboma molemelena walu andolemele kinia yombomane ono toko kondolemele aku sipa mele ⸤kolo toko mane sili⸥ ye kanumane ungu ningíma mimi siku pilku naa ningu, unguma ningu kinjilimili. Aku siku selemelemonga méle-takarama walu andolemele kinia yombomane ono toko kondoko mindili silimili mele ono yomboma kepe aku siku mindili nonge. \p \v 13 Kanu yemane yomboma seko kinjiku umbunama silimilimunga ono onono méle kalólimu lingíndu mindili nongela. Tangoli kepe ‘kere-langi awisili nombo no-tondolomo nombole konopu simulú.’ ninguli, ono ⸤pepá topo sikiru yomboma⸥-kinia kere-langi nongo no nongo, seko kalaro mondoko ononga imbima seko kinjiku, seko pipili kondolemele. ⸤Kanu yema aku siku kolo toli⸥ uluma selemele akumu konopu siku selemele. \v 14 Alieli amboma kanoko mongo-kenge seko ‘ono-kinia pea wa ulu-kirinale samili.’ ningu, aku ulu-kirima mindi seko molemele. Karasinga yombo mare tondolo munduku naa molemelema kondi toko “Olione selemolo mele pea samili.” ninguli ono-kinia ulu-pulu-kirima selemele. Ono mélema kanoko konopu mondolemele ulu akumu onono sukuli mele seringimunga kiniá yombomanga mélema ‘liemili.’ ningu konopu mondoko molemele. ⸤Pulu Yemone⸥ aku selemele yema “Paa molko kinjangi.” nimba, nimba panjerimu. \v 15 Kolo toko kondi tolemele kanu yema aulka sumbi nilse munduku kelko ono amu toko, ⸤ye⸥ Beo malo Bellame purumu aulkana lombili pulimili. Bellame yu ⸤Pulu Yemone ungu-umbu tondorumumu pilipa yomboma nimba sirimu ye se molorumu-na-kolo⸥ ulu-kiri se sepa kinjimbamonga kou-mone méle kalólimu singí limba akumu yakala kolopale ulu se sika sepa kinjerimu. \v 16 Kongi dongimane yomba mele ungu naa nilimili-na-kolo selu mindi, Bellame amu topa ulu se sepa kinjimba serimu kinia, ‘mundupa keliepili.’ nimba, Bellame yu pumbá aulkamo pipi sipa, yu iri topa yombo ungu nilimili mele ungu se nimba Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yomboma nimba sirimu ye kanumundu “Seko kinjikinu.” nirimu. \p \v 17 Kanu yema no pilkipa wendo omba kumbululimú mele ono aku silima. ⸤Yombomane ‘no namili.’ ningu no pilkipa wendo olemona pilku pulimili kinia kumbululimú-na manda naa nolemele.⸥ ⸤Kupa topa pombora tolemo kinia kanokole ‘Lo tomba.’ ningu konopu siku nokoko molemele-na-kolo⸥ poporomene kupama we topa memba pulimú mele kanu yema aku silima molemele. ⸤Aku sipa, yomboma lipa tapondomba ungu se kanu yema-kinia naa pelemo. Pulu Yemone⸥ aku yemanga kolea simbulu topa paa pombora tolina molonge koleamo sepa mimi serimu. \v 18 Onone ungu nilimili akuma aroma toko nilimili, kanu unguma tondolo se naa pelemo ungu wema. Ungu awisili kara pungu ningu, yomboma kondi toko “Ononga u-we-konopumu pepili kangimuni wapora andopa topa, ulu-kirima sembando yakala kololemo uluma sangi.” nilimili. Pulu Yemone “Naa sangi.” nilimú uluma ultukundu-yombomane selemele uluma yombo mare iseli mindi wendo ongo Karasinga ungumu ‘Sika.’ ningu molemele yomboma ‘Olionga unguma piliangi.’ ningu kondi tongendo aku selemele. \v 19 Seko kinjilimili ye kanumane onondo ninguli: “Olio selemolo mele manda manjiku senge kinia uluma pali ononga konopumane pilielemele mele manda senge. Yombo sene molo ungu sene ono naa nokomba.” nilimili-na-kolo ono onono ulu kalaro molemomane ono sepa kinjimba ulumanga kendemande- yema molemele, aku ulu kalaro molemo ulumane kanu yema gelu nimba nokolemo. Mélsene yombo se “Kongono kendemande sendei.” nimu liemu yu aku mélemonga kongono kendemande-yombomo molemo akumunga kanu yema aku siku kongono kendemande yema molko, ⸤‘We molemolo.’ konopu lemele mele sika we naa molemele.⸥ \p \v 20 Yesusi Karasi, olionga Ye-Awilimu, olionga Lipa Tapondopa Mindili Nolemolá Aulkana Wendo Lili Yemo, kanu yemane u pilkuli ‘Yu sika aku sipa yemo molemo.’ ningu kuru mondolemele ulumuni ‘Ma-koleana ulu-pulu-kirimane ono pipi sipa naa ambolopili. Kanu uluma munduku kelko wendo wangi.’ nimba lipa tapondorumumunga we manda molemele-na-kolo kelko sukundu púngi liemu ulu-pulu-kirimane ono ka singí kanu-kinia ono kamu paa molko kinjingí. U wendo naa wangi sika ka-ulkana mele molko, molko kinjeringi-na-kolo kelko sukundu púngi liemu paa kamu olandopa molko kinjingí. \v 21 ⸤Aku nikirumunga⸥ pulumu i-sipa: Yomboma sumbi siku molonge aulkamo kanoko ⸤sukundu ongole kelko ultu puringi⸥ ye kanumane yomboma sumbi siku molonge aulkamo u naa kanolemolánje papu. Kiniá aku aulkamo kanokole, ⸤Yesusinga⸥ ungu-mane nimbu sirimuluma pilku likuli munduku kelko liku bulu siringi liemu paa manda mólo. \v 22 Aku selemele yombomanga ungu-iku tondolo kanga talo sika pelemo. Akutolone nimbale: \li1 ⸤Se:⸥ ‘Owá sene meku topale anju pumba \li1 pe kelepa yuyu omba nolemo.’ \li1 ⸤Se:⸥ ‘Kongi se no lendelemele kinia \li1 pe kelepa olina pumba pepeke pelemo.’ \m nilimú kanutolondo nikiru. \c 3 \r Kolomongo-Awili 3 \s1 Yesusi Sika Kelepa Ombá. Ombá Kinia Mulu Matolo Pora Nimbá, Aku Walemonga Ungu Se \r 3:1-10 \s1 Ye-Awili Yesusi Paa Sika Kelepa Wale Talo-Sipa Ombámonga Ungu Se \p \v 1-2 Nanga konopu mondolio yomboma, i pepá tokoromo ononga topo mundundumbundu wale talo-sipu tokoro. Nane pilipuli i pepá tokoro mele nimbu siembo: Yesusi u mana naa opili koronga-u Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yemane ⸤Ye-Awilimu pe ombá mele⸥ ningu siringi bokuna molemo unguma kepe, pe kiniá Yesusini “Nanga kongonomo sende-paa.” nimba lipa mundorumu yemane Ye-Awilimu olionga Lipa Tapondopa Mindili Nolemolá Aulkana Wendo Lili Ye Yesusini ungu-manema ono nimba sirimuma pilkuli yando yomboma ningu siringi unguma kepe, onone kanu unguma u-pulu-pulu pilieringi mele ‘kelko pilku konopu kimbu siku molangi.’ nimbu pepá se u topo sirindula, kiniá imu kepe topo mundumbundu ungu-pulu selumu pilipuli i pepámo tokoro. \p \v 3 Ungu se u nimbú sekeromo mimi siku piliaa: ⸤Yesusi ombá kinia mulu matolo⸥ pora nimbá walemo nondopa wendo ombá walemanga yombo mare ongo onono ononga konopu leko ‘Paa samili.’ ningu pilingí ulu-kirima mindi senge yombo mare ono molongena ongo ungu-taka tondoko \v 4 ninguli: “Yesusi yu “Pe kelepo yando ombó.” nimba, sika nimba panjerimuye? Aku liemu kiniá sena molemoye? ⸤Olionga⸥ lapalima koloringi wale kinia kepe, yandopa yandopa kiniá wale kinia kepe, u-pulu-pulu mélema wendo ombale lierimu mele yandopa kiniá we aku sipa lepa mindi pulimú. Ulu se lupa wendo naa olemo.” ningí. \v 5 Aku-sipa na-kolo aku yombomane “Uluma u-pulu-pulu wendo orumu mele paa naa pilimulú.” ningu komuma pipi silimili. Pulu Yemone nirimu ungumuni mulúmu wendo omba, mamo nona wendo omba lierimu. \v 6 Kanu-kinia pe ⸤Pulu Yemone nirimu ungumuni⸥ u nona mamo wendo orumu kanu nomo kelepa molopa ola ombale mama pali aki topa, molo ringi mélema pali topa kondorumu. \v 7 Aku sipa mele Pulu Yemone “Pe sembó.” nirimu mele paa sika aku ungumuni sembá. Pulu Yemone yu liku bulu siku seko kinjilimili yombomanga kote sendepa ono “Mindili nangi.” nimbá walemo wendo ombámonga ‘Iseli-u mulu matolo we liepili.’ nilimú. ‘Kanu kote walemo wendo ombá kinia mulumu kinia mamo-tolo sepene nopili. Iseli-u we liepili.’ nirimumunga kiniá yunga ungu nirimumuni mulu matolo aku walemo wendo ombándo we nokoko lembele. \p \v 8 Nanga konopu mondolio yomboma, ulu selumu komu naa sindangi. Ye-Awilimuni pilipale, kalia-ingi wane tausini wale selu mele pilipa, wale selumu kalia-ingi wane tausini mele pilipa molemo kanumu komu naa sindayo. \v 9 Ye-Awilimuni ⸤“Ombó.” nimba,⸥ nimba panjerimu kanumunga yombo marene “Welea naa okomo.” ningu pilielemele. Aku-na-kolo yombomane ningu pilielemele mele yuni aku sipa nimba naa pilielemo. ‘Yombo mare ⸤ulu-pulu-kiri selemelema konopuna we pepili molemelemonga⸥ mindili nongo molko kinjingí koleana pungí, manda naa sembá. Ono kondo kolopole, ulu-pulu-kiri selemelema kanoko kiri pilku munduku kelko konopu topele tangi kene ono molemelena welea naa pambo. U konopu topele tangi kene ya u we nokopo molambo.’ nimba pilipa welea naa olemo. \r 3:10-18 \s1 Ye-Awilimunga Walemo Wendo Ombá Kinia Mulu Matolo Sika Pora Nimbá Kene Mimi Siku Molangi Ungu Se (3:pali kanani.) \p \v 10 Aku-na-kolo Ye-Awilimu ombá walemo paa sika wendo ombá. ‘Wa noli ye se ombá.’ ningu nokoko naa molangi lipa sinjipa olemo mele aku sipa wendo ombá. Ombá kinia mulúmu sepe ungu nilimú mele sukuraka nimba pora nimba, Pulu Yemone méle kangamane mana lemó méle serimuma ⸤pali⸥ sepene nomba pora simba. Pe mamo kinia mana lemó mélema kinia pora nimbála. \p \v 11-12 ‘Kanu mélema pali aku sipa pora nimbá.’ ningu pilkuli kiniá ono nambolka yombo mele molonge kinia peangaye? Onone ‘Pulu Yemonga walemo ombá.’ ningu nokoko molkole ‘Paa welea opili.’ ningu ulu-pulu peangama kinia ‘Pulu Yemonga yomboma manjipu molamili.’ ningu yuni ulu kake selima nimba kanolemo uluma seko molangi. Pulu Yemonga Walemo wendo ombá kinia sepene mulumu nomba pora sipa, sepe paa kondolina Pulu Yemone méle kangamane mana lemó méle serimuma ⸤pali⸥ no lemba. \v 13 ⸤Sika aku sipa ulumu wendo ombá⸥-na-kolo olione pilipuli Pulu Yemone ⸤olionga⸥ “Mulu konde se kinia ma konde se kinia sendembo. Kanuna ulu sumbi nilima manjipa pemba.” nimba, nimba panjerimu. Kanu mulu ma kondetolo ‘wendo ombá.’ nimbu olio konopu sipu nokopo molemolo. \p \v 14 Akumunga, nanga konopu mondolio yomboma, ‘Aku sipa uluma wendo ombá.’ ningu konopu siku nokoko molemele kene ‘Yuni omba na kanomba kinia, na paa konopu kake sepili, mongo pemba ulu se paa naa pepili, yu pea paa seluna-seluna molambili, paa aku sipu molambo omba kanopili.’ ningu yu-mele-mele aku siku molko yu nokoko molaa. \v 15 Olionga Ye-Awilimu welea naa omba taka lepa molemo kanumunga pulumu ono pilku molangi. Yomboma lipa tapondopa, ‘Mindili nolemolá aulkana wendo ongo, yu-kinia pea molko kondonge aulkana pangi.’ nimba taka lepa nokopa molemo kanumu pilku molaa. Olionga konopu mondolemolo genu Pollo Pulu Yemone pilipa kondoli sirimumunga nane ya nikiru mele yuni aku sipa pepá topa sirimula. \v 16 Yuni koleamanga pali pepá topa sirimu akupokonga pali nane ya pepá topo ⸤‘Ye-Awilimu kelepa ombá.’⸥ nikiru mele selu-sipa mindi nirimu. Sika yunga pepána ungu tolemomanga pulu mare pilimulúndu kála sepo pilielemolo, kanu unguma pilipa kondoli naa pepa, tondolo munduku naa pilielemele yombomane lawa seko mane silimili, kanu yombomane Pulu Yemonga bokuna molemo ungu mare kepe yomboma lawa seko mane silimili. Aku selemelemonga ⸤Pulu Yemonga kote walemo wendo ombá kinia⸥ mindili awili seko nonge aulkamo ono onono akisilimili. \p \v 17 Akumunga, paa nanga pulu lemó yomboma, ⸤kanu yemane pe ono kondi tonge⸥ ulu aku sipama wendo ombá mele u pilku molemele kene mimi siku pilku kondoko molangi. ‘⸤Pulu Yemonga⸥ ungu-manema naa pilku, pulua toko kolo toli yemane olio kondi toko mane singíndu lawa seko unguma ningu singí kinia pilipuli kuru mondopo molemolo mele mundupu kelemolo. Akumu mania pumbá.’ ningu mimi siku pilku molaa. \v 18 Yesusi Karasi olionga Ye-Awilimu, olionga Lipa Tapondopa Mindili Nolemolá Aulkana Wendo Lili Yemo, ‘Yuni olio we kondo kolopa sepa kondolemo mele pilipu molemolo akumu olandopa-olandopa aku sipu pilipu molamili.’ ningu molko, yuni selemo mele kinia yu molemo mele kinia olandopa-olandopa tondolo munduku mimi siku pilku molangi. \p Imbi paa ola molemo yemonga imbimu kiniá kepe pe-pe alieli kepe yombomane ambolko paka tondoko molangi. Aku sipa sika sepili. \b \p ⸤Aku pea nikiru.⸥