\id 2CO - Andelale NT, Rob & June Head, 11-DEC-98; 3-Apr-2007 \h PE-KORINI \toc1 PE-KORINI Pollone KORINI Yomboma Pepá PE Topa Sirimu Bokumu \toc2 PE-KORINI \mt1 PE-KORINI \mt2 Pollone KORINI Yomboma Pepá PE Topa Sirimu Bokumu \is1 Pollone I Pepá Topa Sirimumunga Ungu-Pulu Mare \ip Ungu-pulu talo inia yakondo gomo 676 kinia 754 kinia molemo kanani. \ip ‘ “\bd U-Korini\bd*” nilimulu pepámo Pollone u topa sipale pe oli mare omba purumu kinia ya “\bd Pe-Korini\bd*” nilimulu pepá akumu \bd kolea-awili Korini\bd* moloringi Karasinga yomboma kinia \bd Korini\bd* lierimu kolea Akaya poropinji moloringi Karasinga yomboma kinia pepá topa sirimu.’ ningu pilielemele (\bd Pe-Korini\bd* 2:13, 7:5 kanani). \ip Ye marene \bd Korini yomboma\bd*ndo kolo toko ninguli: “Pulu Yemonga ungu-sikama mane sikimulu. Pollone kolo topa nimba kinjilimú. Pollo yu Yesusini “Nanga kongonomo sende-pu.” nimba lipa mundorumu ye se mólo.” niringi-na pilipale Pollone i pepámo topa sirimu. Pollone sika waltikele kolo mele torumu. “Ombó.” nimba wale se nimba taltorumu-na-kolo umbuna mare wendo omba yu pumbá serimu aulkamo pipi sirimu kinia naa purumu. “Kolo tambo.” nimba naa nirimu-na-kolo ‘Yunga ungumu yomboma naa piliangi.’ niringi yemane yu “Ombó.” nimbale naa orumumunga “Yu kolo toli yemo. Yunga ungumu naa piliangi.” niringi. Akumunga ungu mare Pollone nirimu mele \bd Pe-Korini\bd* kolomongo-awili 1-7 molemo. \ip Kolomongo-awili 8-9tolo sukundu \bd Korini yomboma\bd* kolea Judia disiriki Karasinga yomboma liku tapondongendo kou-mone mare liku maku toko moloringimunga Pollo yu nondopa omba limbamonga “Welea liku maku toko pora siengi.” nirimu. \ip Pe kelepa kolomongo-awili 10-13 sukundu Juda ye mare kolo toko mane sili yemando Pollone nimbale: “Na Yesusini “Nanga kongonomo sende-pu.” nimba lipa mundorumu ye se sika molio. Ono molemelena sika ombó. Ombole Yesusini “Nanga kongonomo sende-pu.” nimba lipa mundorumu yemo moliomonga seko kinjilimili yema sika iri topo makorombo.” nirimu. Pollo yu sika molorumu mele ungu-pulu se “1. aposel” molemo. \ip Pollone Yesusi Karasinga kongonomo andopa senderimu kinia umbuna awisili yu-kinia wendo orumu, akumanga ungu awisili ya \bd Pe-Korini\bd* molemo. Kanu unguma 4:8-9, 6:4-5, 7:5, 11:16-33 molemo. \ip Ya ungu-pulumu pora nikimu. \c 1 \mr Kolomongo-Awili 1-7 \ms1 Yesusini “Nanga Kongonomo Sende-Paa.” Nimba Lipa Mundorumu Yema Pulu Yemone Kongono Sirimu Mele Pollone Nimba Sirimu Unguma \r 1:1-2 \s1 Pollone Pepá Tombando Pulu Polopa Torumu Unguma \p \v 1 Na Pollo, Pulu Yemone na nimba taltorumu-na Karasi Yesusini “Nanga kongonomo sende-pu.” nimba lipa mundorumu yemo, na kinia olionga ⸤Karasinga ungumu pilieli⸥ genu Timoti pea molopole i pepámo topo sikiru. \p Pulu Yemonga yombo talape kolea-awili Korini molemelema kinia, Pulu Yemonga yombo kake selima kolea Akaya poropinji sukundu koleamanga pali molemele yombomanga pali i pepámo ono topo sikiru. \p \v 2 Olionga Lapa Pulu Yemo kinia Ye-Awili Yesusi Karasitolone ono we kondo kolko, ‘Ono konopu pe nipili taka leko molangi.’ niengili. \r 1:3-11 \s1 Pollone Pulu Yemo Kinia “Ange.” Nirimu Ungumu \p \v 3 Olionga Ye-Awili Yesusi Karasinga Pulu Yemo molemo, yunga Lapa molemóla, aku yemo yu kondo kololi ulu-pulumu pelemo Lapamo, yu ⸤olio-kinia umbunama wendo olemo kinia⸥ ‘Konopu enge nimba pe nipili molangi.’ nimba lipa tapondolemo Pulu Yemola, yu kape nimbu imbi ambolopo paka tondamili. \v 4 Yu, olio-kinia umbunama wendo olemo kinia ‘Ono konopu enge nimba pe nipili molangi.’ nilimú Pulu Yemo. ‘U olio-kinia umbunama wendo olemo kinia Pulu Yemone olio ‘Konopu enge nimba pe nipili molangi.’ nimba lipa tapondolemo mele yombo mare umbunama wendo ombá kinia aku siku ‘Konopu enge nimba pe nipili molangi.’ ningu manda liku tapondonge.’ nimba yuni olio u aku sipa lipa tapondolemo. \p \v 5 ⸤Olione yomboma manda lipu tapondopo ‘konopu enge nimba pe nipili molangi.’ ⸥ nimulúmunga pulumu i-sipa: Karasi u mindili norumu mele kiniá olio yandopa mindili nombo molemolo, aku sipala ⸤Pulu Yemone Karasi lipa tapondopa ‘Konopu enge nimba pe nipili molopili.’ nirimu⸥munga olio ‘konopu enge nimba pe nipili molangi.’ nimba lipa tapondolemo. \v 6 Olio mindili nombo umbunama melemolo kinia ‘Ono konopu enge nimba pe nipili molko, mindili nolemolá aulkana wendo ongo, molko kondonge aulkana pungí aku lipa tapondoli ulumu ono kinia pepili.’ nimbu aku sipu mindili nombo umbunama melemolo. Pulu Yemone olio ‘konopu enge nimba pe nipili molangi.’ nilimúmunga olio kelepo enge nimbu molemolo kinia kanu ulumuni olione ‘ono konopu pe nimba enge nipili molangi.’ nimbu manda lipu tapondolemolo kanu-kinia olio mindili silimili kinia molemolo mele ono aku siku mindili silimili kinia ono kepe konopu tondolo mundupa enge nipili taka leko molongela. \v 7 Olio pilielemolo, ‘Ono-kinia umbuna se ombá kinia kuru mondolemele mele siye naa kolko enge ningu kuru mondoko molongela.’ nimbu tondolo mundupu kuru mondokomolo. ‘Ono olio kinia kopu sepo molopo, mindili pea nolemolo mele ono olio kinia kopu sepo molopo pea konopu enge nimba pe nipili molemolola.’ nimbu pilipuli ‘Ono aku siku molonge.’ nimbu tondolo mundupu kuru mondolemolo. \p \v 8 Ango-keme, ya kolea Esia poropinji na-kinia umbunama sika wendo orumu mele ‘Ono mimi siku piliangi.’ nimbu siembo. Ulu-umbuna awilimane na liltimu-kulu ‘Na paa kolombonje.’ konopu lierindu. \v 9 Sika nanga konopu sukundu kote senderimu pilipuli ‘ “Kolopili.” nikimunje.’ konopu lepole ‘Kolombo.’ konopu lierindu. Aku-sipa na-kolo Pulu Yemonga kongono senderindumunga umbuna kanuma wendo orumu kinia ‘ ‘Nanga engemone na Pulu Yemonga kongonomo selio.’ konopu naa leambo.’ nimba aku ulumu wendo orumu. Pulu Yemo, yombo kololima ‘Lomboroko ola molangi.’ nilimú yemo, yunga engemonga mindi nane kongono ima selio. \v 10-11 Kanu ulu wendo orumumuni na kolombo serindu-na-kolo ya nikiru Pulu Ye akumuni na sepa konde liltimu. Aku sipala pe na-kinia umbuna aku sipa se wendo ombá kinia lipa tapondopa na wendo limba. ‘Pe-pe-kepe, onone ‘Pollo lipu tapondamili.’ ningu nanga Pulu Yemo mawa sendengemonga umbunama aku sipa kelepa wendo ombá kinia Pulu Yemo yuni na sika alieli lipa tapondopa ‘Unguri naa sepili.’ nimba wendo limba.’ nimbu tondolo mundupu pilipu molio. Yombo awisilini nanga ningu Pulu Yemo mawa seko ‘Lipa tapondopili.’ ningí kinia pilipale mawa senge mele sendepa na sepa kondomba kinia yombo awisilini pilku kanokole Pulu Yemondo ninguli: “Ange. Pollo kinia ⸤yu kinia pea mindili nongi yema⸥ liku tapondonumu papu senu.” ningí. \r 1:12—2:4 \s1 Pollo Konopu Topele Topa Korini Naa Purumumunga “Kolo Naa Torundu.” Nirimu Ungu Se \p \v 12 Na andopo selio mele konopumuni pilipuli ‘Ungu serinduma pali sepo kondorundu. Walte sepo naa kinjerindu.’ nimbu pilielio mele ono manda nimbu sikirumanga konopu sikiru. Na ono-kinia molorundu kinia Pulu Yemone kanopa ‘kake seli uluma’ nimba kanolemoma mindi konopuna pepa, na konopu talo naa pepili ono-kinia sumbi sipu molopo ulu mare serindu mele pilipuli ‘Molopo kondorundu.’ nimbu pilipu konopu sikiru. Aku uluma konopumuni pilipuli serindu kinia ma-koleana pilipa kondoli ulu sene na lipa naa tapondorumu. Pulu Yemone na we kondo kolopale lipa tapondorumumunga na aku sipu andopo molorundu. \v 13-14 I pepá topo sikirumu ono kanoko sundungí unguma topo naa sikiru. Ono manda kanoko ungu-pulumu sumbi siku pilingí mele tokoro. ‘Ono pilku sangi.’ konopu lekero mele i-sipa: Sika u na serindu mele awisili ono mare pilku sundulimili-na-kolo ‘olionga Ye-Awili Yesusi ombá walemo wendo ombá kinia ⸤ono lipu tapondorundumunga molko kondolemele mele⸥ pilipuli nimbu para sipu konopu sipu kape nimbú mele aku siku kiniá onone pali na sepo molio mele pilkuli yomboma anju anju ningu siku konopu siku kape niengi.’ konopu lekero. \p \v 15 ⸤Nane ono pe manda kape nimbú mele, onone kiniá na kape ningí mele,⸥ ‘Sika aku siku senge.’ nimbu tondolo mundupu kuru mondopole ‘Ono wale talo-siku konopu peanga pepili molangi.’ nimbu nane “Ono molemelena u ombó.” nirindu kanumu. \v 16 Na konopumuni pilierindu mele i-sipa: ‘Kolea Masedonia poropinji pumbúndu u ono molongena ombole, pe Masedonia pumbú. Pe Masedonia mundupu kelepo ono molongena kelepo yando ombó kinia onone na kolea Judia disiriki “Pu.” ningí.’ konopu lierindu. \v 17-18 “Aku sembó.” nirindu mele konopumuni naa pilipuli we nirinduye? Na “I sembó. I sembó.” nimbu, nimbu panjiliu mele mana-yombomane konopu talo pepili ulu se naa sengendo kolo toko “Semolo.” nilimili mele na aku sipu naa niliu. Ungu se sembondo “Sika sembó.” niliu. Naa sembondo “Sika naa sembó.” niliu. Pulu Yemone konopu topele-mapele naa topa sika nilimú mele nane i paa sika nikiru: Ulu se “Mólo.” nimbúndu “E.” nimbu, “E.” nimbúndu “Mólo.” nimbu, sere lepo paa naa niliu. \p \v 19 Na keme Saillas keme Timoti keme olione ono moloringina ombo Pulu Yemonga Malo Yesusi Karasinga semanemo topo sirimulu, kanu yemone “Sika.” nimbando “Mólo.” naa nimba, “Mólo.” nimbando “Sika.” naa nilimú, paa mólo! Yuni “Sembó.” nilimú mele paa sika alieli selemomonga ⸤na yunga kongonomo sendeli yemone niliu ungumanga kolo se naala pelemo⸥. \v 20 Pulu Yemone “I-sipu sembó. I-sipu sembó.” nimba, nimba panjerimu kanu uluma sika wendo ombá pulu yemo Karasi yu kanumu. Akumu pilipuli ⸤Pulu Yemonga ungumu yomboma nimbu sipuli⸥ Karasinga imbi pilipu lepole “Imu sika sembá.” nimbuli aku sipu Pulu Yemonga imbi ambolopo paka tondolemolo. \v 21 Na kepe ono kepe Pulu Yemone enge silimú-na Karasi kinia tondolo mundupu kopu sepo molemolo. ⸤ ‘Olio yunga kongono sendangi.’ nimba⸥ Pulu Yemone olio nimba taltopa, \v 22 ‘ ‘Olio yunga yomboma molemolo.’ nimbu piliamili.’ nimba olionga konopuna sukundu Pulu Yemo yuni ‘Nanga’ nimba imbi topa, ‘Olione pilipuli ‘ ‘Olio sika yunga yomboma.’ nimba, nimba taltorumu. Pe sika yunga mélema pali olio simba.’ nimbu piliamili.’ nimba iseli-u yunga Minimu ‘olionga konopuna molopili.’ nimba sirimu. ⸤Mélse kou awili pulimú kinia ‘Liemili.’ nimbuli ‘Kanu mélemo taltolemo yombomone ‘Pe kou pali kamu ongo singí.’ nimba piliepili.’ nimbuli mélemo we liepili u kou-mone koltalo mele sipuli yando olemolo, aku sipa mele.⸥ \r 1:23—2:4 \s1 Korini Yomboma Moloringina Pollo Welea Naa Purumumunga Ungu-Pulumu (1:12—2:4 pali) \p \v 23-24 ⸤Na “Ombó.” nimbuli naa orundumu kolo torundu liemu⸥ Pulu Yemone nanga konopuna kanopa kolo torundu mele mona nimba para sipili. Aku-na-kolo kolo naa tokoro. Nane ono umbuna se naa simbundu kolea-awili Korini kelepo welea naa orundu. ‘Onone ‘Karasinga ungumu sika.’ ningu kuru mondolemelemonga ‘Ono kuru mondoko molangi.’ nimbu na ononga ye awilimu molopo, ono nokambo.’ manda naa nimbú. Ono kuru mondolemele ulu akumuni ono enge ningu molemelemonga ‘Ono konopu siengi.’ nimbu ono pea tapu topo kongono selemolo. Akumu Pulu Yemo mangilku pilkuli “Pollo naa orumumunga pulumu nimba sikimumu sika nikimunje?” ningu mangilielemolánje yuni “Sika nikimu.” nilka. \c 2 \p \v 1 Akumunga, na nanu konopumuni pilipuli nimbu pilierindu mele i-sipa: ‘Na ono molongena kelepo ombo wale talo-sipu umbuna simbú kinia manda naa sembá.’ konopu lepole naa orundu. \v 2 Nane ono molongena ombo umbuna se silka kinia konopu kiri panjiku molemolánje pe yombo nawene na konopu simbú unguma sendelkaye? Na ombómonga ono konopu umbuna pepili molemolánje pe na konopu simbú uluma nambi seko liku tapondolemoláye? ⸤Nane ono umbuna simbú kinia ono konopu umbuna pepili molkole aku siku konopu simbú ungu se manda naa selemolá.⸥ \v 3 Aku sipu pilipuli ‘Ono u konopu topele toko molangi. Pe na ombó kinia olio konopu sipu konopu seluna pupili molamili.’ nimbu nane ‘umbuna simbúma u piliangi.’ nimbu pepá se u topo sirindu kanumu. Na pilkiru, ‘Na konopu siliu kinia ono kepe konopu silimili. Konopu naa siliu kinia ono konopu naala silimili.’ konopu lekero. \v 4 Sika nane ono pepá se topo sirindu kinia ⸤ono u seko moloringi mele pilipuli⸥ pepá tombondo na kameléna paa mindili sepa konopu umbuna sepili kola sepo molopole pepámo topo ono sirindu. ‘Mindili siembo.’ nimbu naa sirindu. ‘ ‘Nane ono konopu paa lakopa mondolemo.’ ningu piliangi.’ nimbu topo sirindu. \r 2:5-11 \s1 ‘Yombo Sene Ono Sepa Kinjimba Kinia ‘Mania Pupili.’ Ningu Siye Kolangi.’ Nirimu Ungu Se \p \v 5 Aku-sipa na-kolo ⸤andi Korini ye sene sepa kinjerimu kanu⸥ yemone umbuna se sirimu aku umbunamo na naa sirimu. Aku ulu umbunamo ono sirimu, ononga yombo marene aku umbunamonga mindili noringi. Nane tondolo mundupu naa nimbúndu ⸤ “Ono pali mindili noringi.” naa nikiru.⸥ “Mare mindili noringi.” nikiru. \v 6 Yombo awisilini kanu yemo sepa kinjerimumunga ⸤mane siku⸥ mindili siringi kanumu manda mele. \v 7 Manda kene pe kiniá yu mindili siringi kanumu ‘yu umbuna paa awili sene yu paa topa mania mundumba.’ ningu, kiniá ‘Undupa kanopili.’ ningu mindili siringi mele munduku kelko yuni ulu-pulu-kiri serimumu ‘Mania pupili.’ ningu siye kolko yu kondo kolko, konopu peanga liepili ungu mare sengi liemu papu. \v 8 Akumunga, ‘Yu paa sika konopu mondolemele mele piliepili paa ningu siengi.’ nimbu tondolo mundupu mawa sekero. \p \v 9 U nane ono pepá topo sirindumunga pulumu i-sipa: ‘Nane ono manda manjipu, “Saa.” niliu mele onone pilkuli alieli pilku liku selemele molo mólonje, piliambo.’ nimbu kanu pepámo topo sirindu. \v 10 Kanu yemone sepa kinjerimu ungumu onone ‘Mania pupili.’ ningu siye kolkomele mele nane kepe ‘Mania pupili.’ nimbu siye kolkorola. Kanu yemone siye kolombo ulu se sika sepa kinjerimu liemu koronga ‘Mania pupili.’ nimbu siye kolondu. Ono kondo kolopo lipu tapondopo Karasi kanopa molopili siye kololio. \v 11 ‘⸤Kurumanga nokoli⸥ Setenenga tondolomone olio topa mania naa mundopili. ⸤Karasi kinia tondolo mundupu molamili.⸥’ nimbu aku sipu olio seko kinjilimili yombomane seko kinjilimili unguma ‘Mania pupili.’ nimbu siye kolamili. Setenene olio ⸤Karasinga yomboma molemolomonga⸥ kondi topa ‘Topo mania mundambo.’ nimba ungu selemoma pali pilielemolo kanumu. \r 2:12-13 \s1 Pollo Toroas Taonondo Pumbale Taitasi Naa Kanorumumunga Konopuna Umbuna Serimu Ungumu (7:5-7 kinia pea) \p \v 12 U na Karasinga semane peangamo topo simbundu Toroas taonondo purundu kinia Ye-Awilimuni na akuna kongono manda sembó aulkamo lipa sumbi sinderimu mele mona lierimu kanorundu. \v 13 Aku-na-kolo nanga genu Taitasi akuna naa ⸤omba⸥ molorumu koropo kelepole nanga konopumu peanga naa lierimu-kulu Toroas yombomando “Molaa.” nimbu mundupu kelepo Masedonia poropinji purundu. \r 2:14-17 \s1 Karasinga Kongono Senderingi Yema Yunga Tondolomone Enge Ningu Moloringi Ungu Se \p \v 14 ⸤Sika na konopu peanga naa lierimu⸥-na-kolo Pulu Yemone alieli olio ⸤Yesusini ‘Yunga kongonomo sende-paa.’ nimba lipa mundorumu yema⸥ lipa tapondolemo, olio umbuna se wendo olemo kinia Karasinga tondolomone enge nimbu molopo, Pulu Yemo yunga talape yomboma konopu sipu molemolo, akumunga nane yundu “Ange.” nikiru. Pulu Yemone olio lipa tapondolemomonga Karasi yu molemo mele ungu sembama pali semane topo silipu andolemolo. I ungumu muna tolemo, koleamanga pali pilku manda sendelemele. \v 15 Karasinga muna peangamo tolemo-na Pulu Yemone olio aku sipa mele muna peangamo tolemo pilielemo. Aku muna peanga tolemomo yombomanga pali, mindili nolemolá aulkana wendo ongo molko kondonge aulkana pulimili yombomanga kepe mindili nongo molko kinjingí aulkana pulimili yombomanga kepe, suku-singina muna tolemo. \v 16 Aku-sipa na-kolo aku munamone ungu talo nilimú. Mindili nonge aulkana pulimili yombomane ⸤Karasinga semane peangamonga⸥ munamo pilielemele kinia lupendi tolemo. Kanu munamo ono ⸤mini pali⸥ kolonge ulu-pulumu pelemomonga aku sipa lupendi tolemo. Molko kondonge aulkana pulimili yombomane ⸤semane peangamonga⸥ munamo pilkuli, ono konde molko kondoko mindi pungí ulu-pulumu pelemo munamo pilielemele. Pe yu-mele-mele pilingí. ⸤Karasinga semane peangamone yombo mare molko kondonge ulu-pulumu papu silimú-na-kolo yombo mare molko kinjingí ulu-pulumu silimú⸥ akumunga ⸤Karasinga semane peangamo andopa topa simba⸥ kongonomo nawene manda sembaye? ⸤Oliolio manda mólo.⸥ \v 17 Ye awisilini selemele mele olio aku sipu naa selemolo kanumu. Pulu Yemonga ungumu mimi siku naa ningu kolo toko bisinisi mele seko kou-mone awisili limili mele olio aku sipu naa selemolo. Pulu Yemone olio i kongonomo silimúmunga Karasi kinia pea sere lepo molopo olionga konopu sumbi sipa pepili Pulu Yemone kanopa molopili yunga unguma yomboma nimbu silimulu. \c 3 \r Kolomongo-Awili 3 \s1 Karasini Lipa Mundorumu Yema Pulu Yemone Pe Nimba Panjipa Mi Lierimu Ungu Kondemonga Kongonomo Sendelemele. Aku Ungu Kondemo Olandopa; Ungu Umu Maniandopa Mele Ungu Se \r 3:1-6 \s1 Pulu Yemone Ungu Konde Mi Lepa Nimba Panjerimu Ungumunga Kongono Sendeli Yombomanga Ungu Se \p \v 1 ⸤Aku-sipa na-kolo ‘aku sipu selio’ nikiru akumu⸥ nane kelepo pulu polopo nanu kape nimbu nanga imbimu nanu lipu ola mundumbu sekeroye? Molo yombo marene selemele mele pilipuli sembondo ‘Na sepo molio mele ono piliangi.’ nimbu ‘Yombo sene pepá tondopili.’ nimbu membo ombo ono lipu ora simbuye? Molo pepá aku sili se onone ‘Na lipa tapondopili.’ ningu na pepá membo pumbu yomboma lipu ora simbumu manda toko singíye? \v 2 Na molio mele yomboma lipa ora silimú pepá akumu ono Korini Karasinga yombo nane konopu mondolioma mindi. Na molio mele ‘kanamili.’ ninguli yombomane ono Korini yomboma kambu mele toko pilielemele. \v 3 Ono Karasini pepá topa mundorumu molemele mele we-yombomane kanolemele. Nane kongono selio akumuni Karasini kanu pepámo torumu. ⸤Aku-sipa na-kolo⸥ pepá kanuna penjollone ungu se naa torumu; konde molemo Pulu Yemonga Minimuni kanu pepámo torumu. Pulu Yemone yunga kini kou-paratolonga imbi topa Mosisi sirimu mele senga pepá naa torumu; ono yombomanga konopuna torumu. \p \v 4 Aku sipu nikirumunga pulumu i-sipa: Karasini nanga konopuna ungu nimba silimú-na pilipuli ‘Pulu Yemone na sika ‘yunga kongonomo sendani.’ nimba, nimba taltorumumu mundupa naa kelepa i kongono seliomo lipa tapondopa engemo silimú. Kongonomo nanga mólo.’ nimbu pilipuli aku sipu konopu talo naa pepili tondolo mundupu nikiru. \v 5 I kongono seliomo ‘Nanga engemone manda selio.’ paa manda naa nimbú. Na tondolo se naa pelemo. Pulu Yemo yuni na enge silimú-na nane i kongonomo manda selio. \v 6 Pulu Yemone nimba panjipa mi lierimu ungu kondemonga kendemande-yemo ‘molani.’ nimba yuni enge silimú-na molio. Aku ungu konde nimba panjipa mi lierimumu u ⸤Mosisi molopili Pulu Yemone Isirele yomboma ungu-mane sipa kouna ola⸥ imbima topa ⸤ “Saa.” nimba,⸥ nimba panjipa mi lierimu mele mólo; ungu konde nimba panjipa mi lierimu akumu Pulu Yemonga Minimuni “Wendo omba pepili.” nirimu. Pulu Yemone u Mosisindu “Yomboma ungu-mane si.” nimba yu nimba sirimu ungu kanumane yombo mini pali kolonge ulu-pulumu silimú; aku-na-kolo ⸤Pulu Yemonga⸥ Minimuni olio konde molopo kondopo mindi pumulú ulu-pulumu silimú. \r 3:7-18 \s1 Pulu Yemone Pe Nimba Panjipa Mi Lierimu Ungu Kondemonga Tondolomonga Ungu Se (3:1-18 pali) \p \v 7 Pulu Yemone kou-paratolonga ungu-mane topa ⸤Mosisi⸥ sirimu ungu-mane akumane yombo molko kinjiku mindi pungí aulkamo akisinderimu, aku-na-kolo ⸤kanu ungu-manema⸥ wendo orumu kinia Pulu Yemonga tondolo pa sélimu kinia wendo orumu. Kanu tondolo pa sélimu Mosisinga kumbikeremo aki torumu kinia, ena kanolemele kinia mongoma takele selemo mele Isirele yombomane yunga kumbikeremo kanoringi kinia ononga mongoma takele serimu-na manda naa kanoringi. Aku-sipa na-kolo pe ⸤wale mare omba purumu kinia⸥ kanu ⸤Mosisinga kumbikerena⸥ pa serimumu pora nirimu. Kololi ulu-pulumu perimu ungu-manema wendo orumu kinia aku sipa tondolo pa sélimu kinia wendo orumu liemu \v 8 ⸤pe kiniá yombo konde molko kondoko mindi puli ulu-pulumu pelemo Pulu Yemonga⸥ Minimuni silimú mélemo-kinia wendo olemo tondolo pa sélimu paa olandopa tondolo naa pumbaye? ⸤Paa pumbá.⸥ \v 9 ‘Yomboma seko kinjilimilimunga mindili nangi.’ nimba kongono selemo mélemo méle tondolo se pea wendo orumu liemu kiniá yomboma ⸤lipa tapondopa⸥ ulu-pulu-kirima siye kolopa ono sumbi sindilimú kongono selemo mélemo méle tondolo se pea wendo okomo méle tondolo akumu paa olandopa naa pumbaye? ⸤Paa pumbá.⸥ \v 10 Kiniá wendo okomo tondolo pa seli akumu paa lakopa tondolo pa seli olandopamo. U wendo orumu tondolo pa seli akumu paa maniandopa. Akumu unguri mólo mele. \v 11 Pe ⸤Pulu Yemone mulú Sainaina ola ungu umu nimba panjipa mi lepa ungu-mane sirimu unguma⸥ pora nimbándo wendo orumu unguma tondolo pa sélimu-kinia wendo orumu liemu kiniá ungu konde nimba panjipa mi lekemo ungumu pora naa nimba, pepa mindi pumbá ungumu-kinia wendo okomo tondolo pa sélimu paa olandopa naa pulimúye? \r 3:12—4:6 \s1 Pulu Yemone Pe Nimba Panjipa Mi Lierimu Ungu Kondemonga Kongono Sendeli Yemane Pipili Naa Kolko Kongono Selemele Mele Ungu Se (3:1—4:6 pali) \p \v 12 Pe kiniá, ‘Pulu Yemone ungu konde nimba panjipa mi lekemomonga kongonomone yomboma paa sika lipa tapondopa kondolemo, aku ungu kondemo sika pora naa nimbá.’ nimbu tondolo mundupu kuru mondopole, ‘Yomboma pali piliangi.’ nimbu pipili naa kolopo mona nimbu silipu andolio. \v 13 Na Mosisini serimu mele naa selio. ‘Na kumbikerena pa selemomo kumbulupa pora nimbá sekemo mele Isirele yombomane naa kanangi. ‘Tondolo pa serimu mele we selemo.’ ningu piliangi.’ nimba Mosisini mulu-maminia se lipa yunga kumbikeremo pipi sirimu. \v 14 ⸤Mosisini yunga kumbikeremo pipi sirimu⸥-na-kolo Isirele yombomanga konopuma mélsene pipi sirimu mele we silimú. Yandopa yandopa kiniá kepe Mosisini yunga kumbikerena pipi sirimu mulu-maminiamo Isirele yomboma-kinia we lemómonga Pulu Yemonga ungumu pilingí pilipa kondolimu ono-kinia naa pepili Pulu Yemone nimba panjipa mi lierimu ungu umunga unguma molemo bokumu we kambu toko kanoko ungu-pulumu naa pilku molemele. Yombo sene ‘Karasinga yombo se molambo.’ nimba yu-kinia kopu seko molembele kinia mindi Karasini mulu-maminiamo wendo lindilimúmunga Isirele yomboma kinia we lemó mulu-maminiamo wendo naa purumu. \v 15 Paa sika yandopa yandopa kiniá walemonga kepe Mosisini torumu bokuna molemo unguma kanoko kambu tolemelema pilielemele kinia mulu-maminia kanumuni ononga konopuma we aki tolemo. \v 16 Aku-sipa na-kolo yombo se konopu topele topa Ye-Awilimu molemona pulimú kinia ⸤Ye-Awilimuni⸥ mulu-maminia kanumu yombomonga konopuna wendo lindilimú, ⸤Mosisi Pulu Yemo molorumuna pumbándo mulu-maminiamo kumbikerena wendo lipa purumu mele⸥. \v 17 Ye-Awilimu yu Mini kanumu. Pe yombo se Ye-Awilimunga Minimu kinia kopu sepa molemo yombomo ⸤ ‘Pulu Yemo molemona pumbu molambo.’ nilimú kinia⸥ mélsene yu manda pipi naa silimú. ⸤Ungu-manema molo kololi ulu-pulumu molo ulu-pulu-kirimu, akumanga sene yu manda naa nokopa, manda pipi naa simba.⸥ \v 18 Akumunga, olio ⸤Karasinga yomboma⸥ pali mélsene kumbikerema aki topa pipi naa silimúmunga olionga kumbikerema kariyápa mele gilipa Ye-Awilimunga tondolo pa sélimunga mini-mana sélimu akuna pelemomo yomboma lipu ora silimulu kanolemele. Aku sipu sepo molamili yunga tondolo pa sélimu olio-kinia pepa olandopa olandopa tondolo pumba selepa pulimú kinia olio kepe yu-mele au lepo yu sepa molemo mele olandopa olandopa manda manjipu selepo pulimulu. Ye-Awilimu yu Minimu, akumuni aku ungumu selemo. \c 4 \r Kolomongo-Awili 4 \s1 Yesusini Lipa Mundorumu-na Yunga Kongono Sendelemele Yema Ma-ne Seli Mingima Mele Molemelemonga Ungu Se \p \v 1 ⸤Pulu Yemone ungu konde nimba panjerimumu olandopa, akumunga tondolo pa sélimu olandopa, yomboma aku sipa lipa tapondolemo⸥ akumunga, Pulu Yemone na kondo kolopa ⸤ ‘Sepo kondambo.’ nimba⸥ i semane peangamo andopo topo siliu kongonomo sirimumunga pilipuli ⸤umbunama wendo olemo kinia⸥ ‘Siye sekemo. Kongonomo keleambo!’ naa niliu. \v 2 Lopi seko seli uluma kinia, pipili seli uluma kinia, koronga lipu bulu sirindu. Kolo toli uluma naa sepo, Pulu Yemonga ungumu topele naa tolio. Pulu Yemone kanopa molopili ‘Yombomane pali ononga konopumane pilkuli na Pulu Yemonga kongonomo sendelio mele kanokole ‘Sika sumbi sipa selemo.’ ningu piliangi.’ nimbu nane ungu sikamo mona nimbu para siliu. \v 3 Molo semane peangamo topo siliu kinia sika mélsene pipi simba kinia naa piliengi liemu molko kinjingí koleana pulimú aulkana pulimili yomboma aku selemo. \v 4 Ye nokoli Karasimu yu paa Pulu Yemo none sélimu molemo. ‘Karasinga tondolo pa sélimunga semane peangamonga pa sendélimu naa kanangi. ⸤Kanokole ono we kondo kolopa ‘Lipu tapondambo.’ nilimú ye nokoli Karasimu kanoko pilingí kene naa kanangi.⸥’ nimba ya ma-koleamo nokolemo pulu ye ⸤kolo toli kuru Setene⸥ yuni ‘Karasi sika.’ ningu kuru naa mondolemele yombomanga konopumane pilingí aulkamo pipi sindilimú kinia sika naa kanolemele. \p \v 5 ‘Na ye peangamo molio.’ nimbu semane topo naa siliu kanumu. Nane nimbuli: “Yesusi, ⸤Pulu Yemone ‘olio nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.’ nimba taltorumu ye nokoli⸥ Karasimu yu Ye-Awilimu. Yesusini nando “Sei.” nirimu mele sepo, na ono ⸤Karasinga Korini yomboma⸥nga kendemande-yemo molio.” niliu. \v 6 Akumunga pulumu i-sipa: \q1 “Kolea simbulu tolina pa sepili.” nirimu ⸤kinia \q2 ma-koleana pa serimu⸥ kanu Pulu Yemo yuni \q3 olionga konopuna sukundu pa senderimu. \q1 ‘Olione ‘Pulu Yemonga tondolo pa sélimuni \q2 Karasinga kumbikerena pa selemo.’ \q3 nimbu piliamili.’ nimba aku serimu. \p \v 7 Aku-sipa na-kolo ma-ne selemele mingi, ⸤akuma yombomane kanokole konopu naa mondolemele mingi,⸥ akumanga sukundu yombomane ononga méle peanga kou olandopa pulima panjilimili aku sipa mele i méle peanga nikirumu olio kangi pange seli yema-kinia pelemo. Aku selemomonga yombomane kanokole ‘I tondolo paa peanga olandopa na-kinia pelemomo nanga tondolo se mólo. Pulu Yemo yunga tondolomo mindi pelemo.’ ningu pilingí. ⸤Na ma-ne seli mingi kirimu mele molio-na kanokole na kape naa ningí, akumu peanga.⸥ \v 8 Alieli-alieli, koleamanga pali, na-kinia umbunama wendo olemo-na-kolo akumuni na kamu topa mania naa mundulimú; wale marenga na sembó mele konopumuni pilipu sunduliu-na-kolo nanga konopumu kamu kiri lepa sepa sembambu naa silimú; \v 9 nanga opa-toumane na seko kinjingí selemele-na-kolo Pulu Yemone na mundupa naa kelielemo; onone na tolemele-na-kolo na kamu toko naa kondolemele. \v 10 Yesusi toringi kolorumu mele alieli na ‘Mindili nongo kolani.’ ningu na seko kinjiku nanga kangimu tolemele-na-kolo naa kolopo we konde molio kanu ulumuni Yesusi kamu naa kolorumu, we konde molemo mele lipa ora silimú. ⸤Na tolemele kinia Yesusini na lipa tapondolemomonga konde molio akumu Yesusi konde naa molkanje na manda naa lipa tapondolka kanumu.⸥ \p \v 11 Akumunga pulumu i-sipa: Na konde molio yemone Yesusinga kongonomo sendeliomonga yombomane na toko kondonge selemele kinia nanga kangikundu kololi ulu-pulumu pelemomonga kolka-na-kolo naa kolopo we konde molio akumunga nanga kangimuni ‘Yesusi konde molemo mele piliangi mona liepili.’ nimba lipa ora silimú. \v 12 Akumunga, ⸤kongono seliomonga⸥ kololi ulu-pulumu na-kinia kongono selemo-na-kolo ⸤ ‘Mindili nombo kolondu liemu unguri mólo.’ nimbu semane peangamo andopo topo siliumunga⸥ konde mololi ulu-pulumu ono-kinia kongono selemo. \p \v 13-14 U ye sene nirimu, Pulu Yemonga bokuna molemo mele i-sipa: \q1 “ ⸤ ‘Pulu Yemone sika na lipa tapondopa \q2 umbuna selemo mele wendo limba.’ ⸥ \q3 nimbu kuru mondopole \q4 aku sipu nirindu.” \m nirimu mele nane aku sipu kuru mondopole yomboma nimbu siliu. ‘Ye sene Ye-Awili Yesusi kolorumu kinia topa makisinderimu ye akumuni na kepe ono kepe olio Yesusi kinia pea topa makisindipa yu molemona lipa memba pumbá.’ nimbu pilipuli ⸤kololi ulumu kinia konde mololi ulumu-tolonga ungumu aku sipu⸥ pipili naa kolopo andopo nimbu siliu. \v 15 Na-kinia aku sipa umbunama wendo olemo akumu ono ⸤Karasinga yomboma⸥ lipa tapondombando wendo olemo. ‘Pulu Yemone we kondo kololi ulumuni anju anju pumba yombo awisili lipa tapondolemo-monga yombo awisili olandopa olandopa Pulu Yemo kinia “Ange.” ningu yu kape ningu imbi ambolko paka tondangi.’ nimba ⸤aku ulu umbunama na-kinia wendo olemo⸥. \r 4:16—5:10 \s1 Yesusini Lipa Mundorumu-na Yunga Kongono Sendelemele Yema Siye Naa Kolko Kongono Tondolo Munduku Selemelemonga Ungu-Pulu Se \p \v 16 Aku ⸤selio ulumuni ono aku sipa lipa tapondolemo, na kinia ono kinia olio aku sipa ulu peangama wendo ombá mele⸥ pilipuli ⸤umbunama na-kinia wendo olemo kinia⸥ ‘Apa, siye sekemo. Kongonomo keleambo!’ nimbu konopuna umbuna pepili naa molio. Sika nanga kangimu kololemo-na-kolo alieli mini konoputolo konde pumba mindi pelemo. \v 17 Aku seliomonga pulumu i-sipa: Na-kinia umbuna wendo olemoma yu ungu awili se mólo; yu wale laye-kolo wendo olemo. ‘Kanu ulu umbunamane Pulu Yemo tondolo pa sélimu kinia molemona pumbu yu kinia pea aku kolea paa peangana molombolo aulkamo akisindilimú.’ pilipuli ‘I ulumu paa méle tondolo awilimu; umbuna wendo olemoma pe nilimú.’ nimbu pilielio. \v 18 Akumunga, na mongomone kanolio mélema ‘Mimi sipu kanambo.’ naa niliu; naa kanolio méle kanuma ‘Paa kanamboa!’ nimbu molio. ‘Mongomone kanolio mélema pora nimbá. Naa kanolio mélema alieli lepa mindi pumbá.’ nimbu pilipuli ‘Umbuna na-kinia wendo olemo akuma ulu pe nilima.’ niliu. \c 5 \r 5:1-10 \s1 Mulu-Koleana Gilimú Ulkamanga Molomolomonga Ungu-Iku Se (4:16—5:10 pali) \p \v 1 Aku sipu pilipu molemolo mele nikirumunga ⸤ungu-pulu se i-sipala:⸥ Olio pilkimulu, olionga ya mana-kangimu, serele-ulkamo mele, sukundu molemolo. Akumu purumba sikisingí kinia Pulu Yemone ⸤ulka⸥ konde se ‘Olio molamili.’ nimba sepa wamolemomo olio simba, kanu ulkamo mana-yombomane takolemele kanu sili ulka se mólo. Kanumu mulu-koleana alieli gilipa mindi pumbá ulkamo. Akumu olio pilielemolo. \v 2 ⸤Pe aku sipa ulkana sukundu molomolo⸥-na-kolo iseli-u ya ma-koleana i ulkana molopole, ‘⸤Olio sukundu molomolo⸥ ulka kondemo ⸤Pulu Yemone⸥ paa pakondopili!’ nimbu yakala kolopo konopuna kola sepo molemolo. \v 3 ‘Akumu ⸤wale-pakoli mele⸥ pakondomba kinia pe we-we naa molomolo.’ nimbu pilipuli kiniá ⸤aku sipu sepo molemolo.⸥ \v 4 Olio i serele-ulkana molopole ‘Mulu-maminia se naa pakopo we molemolo.’ nimbu pilipu ‘Mulu-koleana ulkamo pakámola!’ nimbu umbuna kolopo konopuna kola sepo molemolo kanumu. ‘Kiniá pakopo molemolo kangimu kulupu, topo eltamili.’ nimbu aku sipu naa nikimulu. ‘I kangi kolombamo konde molopa mindi pumbamone aki topa, topa mania mundumba.’ nimbu ‘Olionga mulu-koleana gilimú kangimu pakamili.’ nimbu molemolo. \v 5 Pulu Yemo yuyu ‘Olio konde molopa mindi puli kangima pakangi.’ nimba olio iseli-u lipa sumbi sindipale, ‘ ‘Pe molonge nikiru mele paa sika molonge.’ ningu piliangi.’ nimba iseli-u ⸤yunga⸥ Minimu olio sirimu. ⸤Mélse kou awili pulimú kinia ‘Liemili.’ nimbuli ‘Kanu mélemo taltolemo yombomone ‘Pe kou pali kamu ongo singí.’ nimba piliepili.’ nimbuli mélemo we taltondopili u kou-mone koltalo mele sipuli yando olemolo aku sipa mele.⸥ \p \v 6-7 Pe kiniá, ⸤ ‘Pulu Yemone olio Minimu sirimu, yu kinia pea molemolo.’ nimbu pilipuli, ‘Pulu Yemone nirimu mele sika wendo ombá.’ nimbu pilipuli⸥ na-kinia umbunama wendo olemo kinia siye naa kolopo alieli konopu tondolo pupili molio. Sika pe wendo ombá mele konopumuni mindi pilipuli ‘Paa sika wendo ombá.’ nimbu tondolo mundupu kuru mondolio. Mongomone kanopole ‘Sika lepomo.’ nimbu naa kanolio. ‘Na ya mana-kangimunga sukundu molopole Ye-Awilimu kinia yunga koleana pea naa molembolo.’ nimbu pilielio. \v 8 ⸤Aku-sipa na-kolo⸥ nane u nikiru mele kelepo nikirula: ⸤Umbunama wendo olemo kinia kepe pe wendo ombá mele pilipuli⸥ siye naa kolopo konopu tondolo pupili molio. ‘Na mana-kangimu iseli-u mundupu kelepo Ye-Awilimunga koleana pumbu yu kinia pea molembolánje paa peanga.’ konopu lepo molio. \v 9 Akumunga, ma-koleana kangimu kinia molondu liemu, molo ma-koleana ulkama kinia sulu sepo molondu liemu Ye-Awilimuni kanopa peanga pilielemo unguma sembondo mindi konopu kimbu sipu molio. \v 10 Karasini olio kote sendepa pilimba kinia aulka senga lupa pumbá yombo se naa molemo. Olio pali yunga kumbikerena pumbu gilimulu. Akumu pilipuli aku sipu ‘Ye-Awilimuni kanopa peanga pilielemo unguma sambo.’ nimbu pilipu molio. Pe yunga kotena gilimulu kinia u ya ma-koleana kangima kinia molopole olio sepo kondorumulu molo sepo kinjerimulu mele pilipa apurupale méle kalomba. \r 5:11—6:2 \s1 Olio Pulu Yemo Kinia Kelepo Konopu Seluna Pupili Molomolomonga Ungu Se \p \v 11 Akumunga, ⸤ ‘Kotena gilimulu.’ nimbu pilipu⸥ Ye-Awilimu kinia pipili kolopo lipu awi siliu mele pilipuli ‘⸤na Karasinga kongonomo sendeli yemo molopo niliu mele kinia, Karasini olio pe molopo naa kinjimulú aulkamo akisinderimu mele kinia, aku ungutolo⸥ yombomane ‘Sika.’ ningu kuru mondangi.’ nimbu paa tondolo mundupu nimbu siliu. Na konopumuni pilipu uluma sepo molio mele ⸤yombo marene pilku sunduku kolo tolemele-na-kolo⸥ Pulu Yemone sumbi sipa kanolemo. ‘Ono kepe nane selio mele onone kanoko konopumane pilkuli ‘Aku ungumu sika.’ ningu piliengi liemu peanga.’ nimbu pilkiru. \p \v 12 I ungu nikiru akumuni ‘Onone na ‘ye peangamo’ ningu piliangi.’ nimbu ‘nanga imbi olandopa molopili.’ nimbu kelepo naa nikiru, mólo. ‘Onone na selio mele kanoko peanga pilku, ‘⸤Pollone selemo mele ye marene kanoko sunduku yunga ungu-bulkundu kolo toko nindilimili mele yombomane naa pilku,⸥ yu sika molemo mele pilingí kinia peanga.’ ningu manda anju anju konopu siku ningu singí aulkamo lipu ora siembo.’ nimbu nikiru. ‘Yombo marene yombo senga konopuna molemo melemo naa kanoko, mongomane kangimu mindi kanoko peanga pilku yu kape ningu yunga imbi ambolko paka tondoko ungu nilimili mele na aku siku kanokole kolo toko nilimili yemando manda pundu toko ungu sika mare manda ningu siengi.’ nimbu i unguma nikiru. \v 13 ⸤Kanu yemane na molio nilimili mele aku sipu⸥ sika na amu tondu liemu aku mandala. Pulu Yemonga kongonomo sendembondo aku sipu amu topo molio. Molo na konopu sumbi sipa pepili ⸤kongono sepo⸥ molondu liemu ono lipu tapondombondo aku sipu ⸤sepo⸥ molio. \p \v 14 Karasini na konopu mondolemo mele pilipuli i kongonomo manda mundupu naa kelepo, ⸤ ‘Yombo marene na kanoko kiri pilingí kinia unguri mólo.’ nimbu,⸥ we ambolopo molio. Na pilielio: Ye selumu yombomanga pali kolondorumu akumunga olio pali kolorumulula. ‘Akumu sika serimu.’ nimbu tondolo mundupu kuru mondopole, yuni na paa lakopa konopu mondopale aku sipa senderimu mele pilipuli ‘I kongono seliomo naa sendu liemu manda naa sembá.’ nimbu kongonomo we sepo molio. \v 15 Aku-sipa na-kolo olio yombomanga pali nimba we naa kolondorumu. ‘Olio ⸤Karasinga⸥ konde molemolo yomboma oliolio sepo molomolo mele konopumane pilipu naa molamili. Olionga nimba kolondopa lomboropa ola molorumu yemo mindi pilipu molopo yu kanopa peanga pilimba uluma mindi sepo molamili.’ nimba yuni olionga nimba aku senderimu. \p \v 16 Aku sipu pilipuli na u Karasinga unguma naa pilipu konopu topele naa topole mana-konopumuni pilipu yomboma apurorundu mele lupa; kiniá aku sipu yomboma naa apuruliu. Konopu-umu perimu kinia sika u Karasi kepe aku sipu apurupu, yu molorumu mele pilipu sundorundu, aku-na-kolo kiniá yu aku sipu pilipu naa apuruliu. \v 17 Akumunga, yombo se Karasi kinia kopu sepa molemo kinia Pulu Yemone kanu yombomo ‘Yu yombo kondemo molopili.’ nilimú, yu sika yombo kondemo molemo. U sepa kinjipa molorumu uluma kamu mania purumu. Kiniá ulu kondema ⸤yu-kinia⸥ wendo olemo. \v 18 I ulu kondema pali Pulu Yemone mindi selemo. Olio u yu-kinia opa-tou molorumulu mele ‘Kiniá aku sipu naa molamili. Olio kinia yu kinia konopu seluna pupili molamili.’ nimba Karasi olio sirimu akumu-mambele olio yu-kinia konopu seluna pupili kopu sepo manda molemolo. Aku sepale ‘yomboma yu-kinia opa-tou molemele mele munduku kelko na-kinia konopu seluna pupili kopu sepo manda molamili.’ nimba ⸤Pulu Yemone⸥ aku kongonomo na sirimu. \v 19 Olio Pulu Yemo-kinia aku sipu konopu seluna pupili kopu sepo manda molemolomonga pulumu i-sipa: Karasini olionga nimba senderimumunga Pulu Yemone olio mana-yomboma-kinia yu-kinia opa-tou naa molopo konopu seluna pupili kopu sepo manda molomolo aulkamo lipa sumbi sinderimu. Aku senderimumunga Pulu Yemone yombomanga ulu-pulu-kirima mundupa kelepa, ‘aku seko kinjeringimunga kote naa sendembo.’ nirimu. Pe ‘Yomboma-kinia na-kinia konopu seluna pupili kopu sepo manda molamili.’ nimba Pulu Yemone “Kanu ungumu yomboma ningu siengi.” nimba aku kongonomo na sirimu. \v 20 Na aku sipa nimba taltopa kongonomo sirimumunga na Karasinga kere-pundu manda lepo molopo yuni nando “Yomboma nindei.” nilimú mele unguma andopo yomboma nimbu sindiliu. Akumu i-sipa mele: Pulu Yemo yuni ‘Ono i-siku i-siku sangi.’ nimbando nando “Nindei.” nirimu mele andopo nindiliu. Pe kiniá nane Karasinga kere-pundu nimbu taltopo molopo yunga kolali sepo ono paa tondolo mundupu mawa sepole “Pulu Yemo kinia opa-tou molemele mele munduku kelko yu kinia konopu seluna pupili sere leko manda molangi.” nikiru. \v 21 Ulu-pulu-kiri se naa serimu yemo Pulu Yemone ‘Kanu yemone olionga ulu-pulu-kirima lipa tapondopa mepili.’ nimba yu sirimu. Aku serimu-kulu yu sika ulu-pulu-kiri seli ye se none serimu. Pulu Yemone aku serimumunga olio Karasi kinia pea kopu sepo molopole Pulu Yemone olio kanopale ‘Yombo sumbi nilima.’ nimba kanolemo. \c 6 \p \v 1 Na Pulu Yemo kinia kongono kopu sepo molopole ya nindu ungu kanumunga ungu se pea ono tondolo mundupu nimbú sekero: “Ono Pulu Yemone we kondo kolopale ⸤ono lipa tapondopa sepa kondorumu ulu kanumu⸥ ‘We naa serimu. Serimu ulumu we mania naa pupili.’ niengi. ⸤U ono we kondo kolopale lipa tapondorumu kinia moloringi mele kiniá aku sikula molangi. Konopu topele toko ulu-pulu peangama naa seko molonge kinia manda naa sembá.⸥” nikiru. \v 2 Aku nikirumunga ungu se Pulu Yemone nimbale: \q1 “Nane ono we kondo kolombo serindu walemo \q2 wendo orumu kinia \q3 ononga ⸤ungu niringima⸥ pilierindu. \q1 Ono mindili nolemolá aulkana wendo lipu \q2 na-kinia pea molko kondonge aulkana \q3 lipu mondombo walemo wendo orumu kinia \q4 ono lipu tapondorundu.” \m nirimu. Nane ono paa nimbu sikiru: Piliame! ⸤Pulu Yemone nirimu wale akumu paa kiniá.⸥ Kiniá Pulu Yemone yomboma we kondo kolomba walemo. Kiniá Pulu Yemone yomboma lipa tapondopa, mindili nolemolá aulkana wendo lipa yu-kinia pea molko kondonge aulkana lipa mondomba walemo. \r 6:3-13 \s1 Pollone Karasinga Kongono Senderimumunga Mindili Norumu Mele Ungu Se \p \v 3 ‘Nanga kongonomo mania naa pupili, ungu-taka naa tondangi.’ nimbu yombomane na kanoko kiri pilku ungumu naa pilku lingí ungu se naa selio. \v 4 Akumu mólo. ‘Yombomane na kanokole ‘Pulu Yemonga kendemande-yemo molio.’ ningu piliangi.’ nimbu aku selio. Na-kinia ungu mare wendo olemo kinia selio mele kanokole ‘Yu sika Pulu Yemonga kendemande-yemo.’ ningu pilingí uluma i-sipa: \li1 ⸤Umbunama⸥ na⸤-kinia wendo olemo kinia ‘Siye sekemo.’ naa nimbu⸥ tondolo mundupu molio; \li1 ulu umbuna lupa lupama na-kinia wendo omba, \li1 na seko kinjilimili uluma wendo omba, \li1 na mindili nombo molio uluma wendo olemo. \m \v 5 ⸤Wale marenga⸥ onone na kopene toko, \li1 ⸤wale marenga⸥ ka siku, \li1 ⸤wale marenga⸥ yombomane pali na-kinia mumindili kolko ru ningu lisiku sukundu sukundu ongo maku toko na seko pipili kondolemelela. \li1 Na kála-sepo kongono sepo, \li1 ⸤wale marenga⸥ uru naa pepo, \li1 ⸤wale marenga⸥ gelene kolopo moliola. \m \v 6 ⸤Yombomane na kanokole ‘Pulu Yemonga kendemande-yemo molemo.’ ningu pilingí mele i-sipala:⸥ \li1 Na ungu kake selima sepo, \li1 pilipa kondoli peangamo ambolopo, \li1 konopu tambu nipili molopo, \li1 yomboma kondo kolopo sepo kondolio; \li1 na Mini Kake Sélimu kinia kopu sepo molopo, \li1 yomboma konopu mondolio ulu akumu kolo naa topo paa sika konopu mondolio; \m \v 7 sika-unguma nimbu, \li1 Pulu Yemonga engemone kongono selio; \li1 yomboma opa sengendo ele tolo mélema ki ekendo ekendo ingi siku ambololemele mele na aku sipu ulu sumbi nilima ambololio; \m \v 8 yombo marene nanga imbimu ambolko paka tondoko, \li1 marene nanga imbimu toko mania munduku; \li1 marene nanga ungu-bulkundu nindiku, \li1 marene na kape nilimili. \li1 Kongono sikama sumbi sipu selio-na-kolo nando “Kongonomo nu kolo toko sekeno.” nilimili; \m \v 9 yombomane na kanoko imbi silimili-na-kolo “Pea molamili.” naa ningu, bulu silimili. \li1 Wale mare ‘Paa kolkoro.’ konopu lelio-na-kolo konde pumbu we molio. \li1 ⸤Na selio mele kanoko kiri pilkuli ‘Munduku kelko konopu topele tani.’ ningu⸥ pultane tolemele-na-kolo na toko naa kondolemele. \m \v 10 Na alieli konopu kiri awisili pelemo-na-kolo ‘Akumu yu sepili.’ nimbu konopu sipu molio; \li1 koropamo molio-na-kolo yombo lupama ‘Yombo-kamakoma molangi.’ nimbu aulka se akisindiliu; \li1 méle seluri kepe naa taltolio-na-kolo méle paa awisili lupa-lupama taltolio. \m ⸤ ‘Yombomane na kanokole ‘Yu sika Pulu Yemonga kendemande-yemo molemo.’ ningu piliangi.’ nimbu aku sipu sepo molio.⸥ \p \v 11 Korini yomboma, nane ungu se lopi naa sepo, pali onondo nimbu para sikiru. Nane ono paa lakopo konopu mondolio. \v 12 Nane ono ‘Kondo naa kolopo siye kolambo.’ paa manda naa niliu-na-kolo onone na ‘Kondo naa kolopo siye kolamili.’ nilimilu⸤munga konopu seluna naa pupili molemolo⸥. \v 13 Lapalini ononga bolangomando nilimili mele kiniá nane ‘Ono nanga bolangoma.’ nimbuli onondo i-sipu nikiru: ‘Nane ono konopu awili sepo mondolio mele onone na aku siku konopu awili seko mondangi.’ nimbu nikiru. \r 6:14—7:1 \s1 Karasinga Yomboma Pulu Yemonga Ulka Kake Sélimu Molemelemonga Ultukundu Molemele Yomboma Kinia Seluna Kopu Seko Naa Molangi Ungu Se \p \v 14 Karasinga yomboma ‘Karasi sika’ ningu kuru naa mondolemele yomboma-kinia seluna kopu seko naa andoko, kopu seko kongono naa seko, bisinisi kopu seko naa sangi. Ulu-pulu-kirima kinia ulu sumbi nilima kinia liku sere leko manda kongono sengeleye? Pa sélimu kinia simbulu tolimu kinia olo nambi seko kopu seko molongeleye? ⸤Akumu paa manda mólo⸥ kene ⸤seluna kopu seko naa molangi.⸥ \v 15 Karasi kinia kurumanga nokoli sepa kinjeli ⸤Setene⸥ kinia konopu seluna pupili molembeleye? Karasinga ungumu pilielemele yomboma kinia Karasinga ungumu naa pilielemele yomboma kinia konopu selu-sipa pelemoye? \v 16 Pulu Yemo molemo ulka-tembelemonga ulka suluminia kake selina kuru koyonge mélema manda mengo pungu popo tongeye? Olio, konde molopa mindi puli Pulu Yemonga suluminia kake sélimu molemolo, yu olio-kinia molemo kanumu. ⸤Yu-kinia aku sipu molemolo⸥monga ungu se Pulu Yemone u nirimu kanumu. Yuni nimbale: \q1 “Na nanga yomboma kinia seluna kopu sepo molopo, \q2 ononga suku-singina molopo ono pea andomolo. \q1 Na ononga Pulu Yemo molombo; \q2 ono nanga yomboma molonge.” \m nirimu. \v 17 ⸤Ya nikiru⸥ akumunga \q1 ‘Ye-Awilimuni nimbale: \q2 “⸤Ultukundu yomboma kinia, we-mélema anjiku \q3 kape ningu popo tolemele yomboma kinia,⸥ \q1 ono-kinia seluna naa molko, munduku kelko \q2 pungu kolea senga lupa molo-pangi.” \q1 “Kalaro mololi mélema ⸤ultukundu yombomane \q2 anjiku popo tolemele mélema⸥ kinia \q1 ulu-pulu-kiri pelemo mélema kinia kanuma \q2 naa ambolko, \q3 aku mélema kinia ungu se naa saa.” \q1 “Naa ambolonge kinia nane \q2 “Molamili waa.” nimbu ono yando limbu.” \q1 \v 18 “Na ononga Lapamo molombo, \q2 ono nanga bolangoma molonge. \q1 Na Pulu Yemo, mélemanga pali engemo \q2 pelemo yemone aku sipu nikiru.” nirimu.’ \m kanumu. \c 7 \p \v 1 Nanga konopu mondolio ango-keme, Pulu Yemone ⸤yunga yombo molonge yomboma⸥-kinia aku sipa nimba panjerimu unguma ono-kinia na-kinia pelemomonga pilipuli, kangikundu kepe konopu kinia minitolokondo kepe kalaro mondolemo uluma mundupu kelepo, Pulu Yemo kinia pipili kolopo lipu awi sipuli ulu kake seli sikama sepo molamili. \r 7:2-16 \s1 Korini Karasinga Yomboma Kinia Ulu-Pulu-Kiri Se Perimumu Pe Konopu Topele Toko Kanoko Kiri Pilieringimunga Pollo Paa Konopu Sirimu Ungu Se \p \v 2 Onone ⸤kelko⸥ na konopu awili seko mondayo! Nane ⸤ononga⸥ yombo se sepo naa kinjipu, ‘Yombo se sepa kinjepili.’ nimbu ungu se naa sepo, kolo topo yombo senga mélema toropo naa lipu, aku uluma naa serindu. \v 3 Aku-na-kolo aku nikiru ungu kanumuni nane ‘Onone seko kinjengi.’ nimbúndu naa nikiru. ⸤Aku-sipa na-kolo ononga yombo se sepo naa kinjerindu kene na nambi semu-na liku bulu sikimiliye?⸥ Nane u onondo nindu mele i-sipa: “Nane ono paa tondolo mundupu konopu mondoliomonga ono konopu mondolio mele ulu sene manda topa mania naa mundumba kololi ulumuni kepe, we konde molopole umbuna se wendo ombá ulu sene kepe, ono konopu mondopo ‘kopu sepo molemolo mele molamili.’ nimbu molio aulkamo manda pipi naa simba.” nirindu. Nane ono aku sipu konopu mondoliomonga “Seko kinjikimili.” naa nilka. \v 4 Nane onondo nikirumu ‘Pilku naa sundungí. Uluma pali sumbi siku seko kondonge.’ nimbu tondolo mundupu kuru mondopole onondo sumbi sipu nikirumu. ‘Onone selemele mele yomboma piliangi.’ nimbu ono paa olandopa kape nimbu semane topo siliu. Ulu-umbuna awisili wendo olemo kinia ono molemele mele pilipuli na paa konopu awili-sepo sipu konopu tondolo olandopa pupili molio. \p \v 5 ⸤Aku sipu molio⸥monga pulumu ⸤niembo:⸥ U na kolea Masedonia poropinji pumbuli, ⸤ono Korini yomboma molko kinjeringi mele pilipuli⸥ konopu peanga naa pepili kanga-kolte kepe manda naa molorundu. Na-kinia ulu-umbuna lupa lupama wendo orumu. Yombomane na-kinia opa mele seko angelema awisili niringi; konopuna sukundu umbuna sepa mini-wale purumu-na manda naa molorundu. \v 6 Aku-sipa na-kolo Pulu Yemone yombo paa konopu umbuna pepili molemelema ‘konopu peanga pepili molangi.’ nilimú kanu Pulu Yemone na ‘konopu peanga pepili molopili.’ nirimu kinia Taitasi na molorunduna orumu akumunga na konopu peanga pepili molorundu. \v 7 Akumu sika na-kolo yu na molorunduna orumu akumuni mindi Pulu Yemone na ‘konopu peanga lepo molambo.’ ni naa nirimu, mólo. Ono Korini yombomane Taitasi yu ‘konopu peanga lepa molopili.’ niringi akumuni Pulu Yemone na ‘konopu peanga lepo molambo.’ nirimula. Taitasini nando ⸤ono seko molemele mele nimba sirimu pilipuli na konopu paa olandopa sirindu uluma i-sipa:⸥ “Na kanamilila!” ningu waka kolko, na u seko kinjiku, na seko konopu kiri panjinderingi mele munduku kelko, kelko konopu topele toko ono na-kinia ‘konopu seluna pupili kopu sepo manda molamili.’ ningu konopu awisili kimbu siringi mele nimba sirimu pilipuli na konopu paa awili-sepo sirindu. \p \v 8 Nane pepá u topo mundorundumu kanokole ono sika umbuna serimu-na-kolo akumu mandala, ⸤nane pepá topo sirindu mele pilku seringimunga⸥ wale kanga-kolte ono konopu umbuna pepili moloringi akumu unguri mólo. Sika nane pepá topo ono sirindumuni ono wale kanga-kolte mindili noringi kinia pilipuli kondo serimu-na-kolo \v 9 kiniá na konopu sikiru. Nane ono umbuna sirindu akumunga konopu naa sikiru. Ono umbuna sirindu akumuni ono konopu topele tondorumu akumunga na konopu sikiru. Pulu Yemo yuni ‘Ulu-umbuna akumu ono-kinia wendo opili.’ nirimu-na nane pepá topo sirindu akumuni ono kanga-kolte kepe sepo naa kinjerindu. \v 10 Ono Pulu Yemone umbuna silimú akumuni ‘Ono seko kinjilimili mele kanoko kiri pilku konopu topele toko, mindili nolemolá aulkana wendo ongo, yu-kinia pea molko kondonge aulkana pangi.’ nimba lipa mondolemo-na akumu peanga, unguri mólo. Aku-sipa na-kolo mana wendo olemo ulu-umbuna akumane kololi ulu-pulumu wendo olemo. \v 11 Ono pilkuli, i Pulu Yemone silimú umbuna akumuni ulu peanga lupa-lupama ono-kinia wendo olemomonga papu silimú mele mimi siku pilku molangi. Umbuna akumuni ulu peanga lupa-lupama ono-kinia wendo olemo mele i-sipa: \m U we moloringi-na-kolo topele toko kiniá ‘Unguma mimi sipu \m pilipu, ulu-pulu-kiri se olio-kinia naa pepili \m paa sumbi sipu molamili.’ ningu selemele ulumu kinia, \m yombomane ono kolo toko ⸤ “Seko kinjilimili.” ⸥ \m nilimili unguma ono mongo toko ningíndu \m popenge seko selemele ulumu kinia, \m ⸤ononga ye sene sepa kinjilimú kinia⸥ \m onone pipili kolko yu iri tolemele ulumu kinia, \m ‘⸤Ye sene sepa kinjerimu kinia unguri naa sepo \m we molorumulumunga Pulu Yemone olio \li1 “seko kinjikimilimunga \q1 mongo likimili kene mindili nangi.” nimbá.’ ningu⸥ \q1 mini-wale munduku molemele ulumu kinia, \m ‘Olio ⸤Pollo kelepo⸥ kanámola. ⸤Yu kinia⸥ \m konopu sere lepo molamiliya.’ \q1 ningu molemele ulumu kinia, \m ye sene sepa kinjilimú kinia onone tondolo munduku \m yu liku sumbi silimili ulumu kinia, \m ⸤sepa kinjilimú yemo⸥ ‘Sepa kinjilimumunga pundu topili.’ \m ningu tondolo munduku selemele ulumu kinia, \m kanu ulu peanga selemelemane ulu-pulu-kiri ono-kinia pemumu onone naa ambolongi mele lipa ora sipa, akumunga mongo se wendo ombá kinia ono-kinia “Pundu tangi.” nimbá mongo se naa pekemo mele lipa ora silimú. \p \v 12 Akumunga, sika ono umbuna sirimu pepámo nane u topo sirindu-na-kolo ‘Ye sene sepa kinjerimu.’ nimbu pilipuli kanu pepámo topo naa sirindu. ‘Kanu yemone yombo se sepa kinjerimu.’ nimbu pilipuli topo naa sirindula. Yombo talonga manjipu pepá topo ono naa sirindu. ‘Onone na paa lakoko konopu mondolemele mele Pulu Yemo kanopa molopili onono paa pilku kondangi.’ nimbu kanu pepámo ono topo sirindu. ⸤Pepá topole “Ne sepa kinjerimu yemo-kinia sangi.” nirindu mele pilku sumbi siku seringi kanu ulumuni onone na konopu paa lakoko mondolemele mele lipa ora silimú.⸥ \v 13 Akumunga ⸤nane ono kanu pepámo topo sirindu kinia kanokole moloringi mele kanoko kiri pilku konopu topele toko, seko kondoringi mele pilipuli⸥ na konopu peanga pepili molorundu. \p Aku-sipa na-kolo akumunga mindi konopu peanga pepili konopu sipu naa molorundu. Taitasi konopu awili-sepa kimbu sipale ono moloringina orumu kinia onone pali yu liku tapondoringimunga Taitasi yu konopu peanga pepili molorumu akumu kanopole na konopu paa olandopa sirindu. \v 14 Sika u Taitasi pilipa molopili ono kape nirindu ungu kanuma yu pumba kanorumu kinia ‘Paa sika nimu.’ nimba kanorumumunga na pipili naa kolorundu. U onondo ungu nirindu unguma paa sika nirindu mele pe Taitasi pilipa molopili ono kape nirindu ungumu aku sipa sikala. \v 15 Taitasi ono moloringina orumu kinia ono mini-wale munduku pipili kolko ‘Papu onu. Pea molamili.’ ningu, yuni ungu nirimu mele liku awi siku pilku liku seringi mele kanorumu mele kiniá kelepa pilipale ono kondo kolopa olandopa konopu mondolemo. \v 16 Kiniá na pilkiru, ‘Onone uluma pali sumbi siku seko kondonge.’ nimbu tondolo mundupu kuru mondopole na konopu sipu molio. \mr Kolomongo-Awili 8-9 \ms1 Pollone Karasinga Korini-Yombomando “Kolea Judia Disiriki Karasinga Yombo Molemelema Kou-Mone Siengi Liku Maku Tangi.” Nirimu Ungu Se \c 8 \r 8:1-15 \s1 “Kolea Judia Disiriki Moloringi Karasinga Yombomanga ‘Kou-Mone Lipu Tapondopo Siemili.’ Ningu, Pilku Liku Popenge Seko Liku Maku Tangi.” Nirimu Ungu Se \p \v 1 Manda, ango-keme, kiniá ⸤ungu se lupa niembo⸥: ‘Masedonia poropinji Karasinga yombo talape molemelema pali Pulu Yemone we kondo kolopa lipa tapondorumu-na molemele mele ono piliangi.’ nimbu ya nimbu sikiru: \v 2 Kanu yomboma-kinia umbuna awisili wendo orumu, paa mindili noringi ulumane ono ⸤ ‘Molko kondongenje molo molko kinjingínje.’ nimba⸥ manda manjerimu kinia ono paa awili-seko konopu siku moloringi. Ono paa koropa pupili moloringi-na-kolo ⸤ ‘Karasinga yombo talape mare mélema mólo tolemoma⸥ onone kou-mone mélema lipu tapondopo siemili.’ ningu kou-mone awisili pilku liku popenge seko siringila. \v 3 Onone seringi mele ⸤kanopole⸥ nane ‘Ono Korini yomboma piliangi.’ nimbu para siembo. Masedonia poropinji yombomane ‘Kou-mone simulú.’ niringi mele sikuli, pe kelko mare pea olandopa liku siringila. Onone onono konopumane pilkuli \v 4 na paa tondolo munduku mawa seko ninguli: “Pulu Yemonga yombo kake seli ⸤kolea Judia disiriki molemelema kolea marenga Karasinga⸥ yombomane kou-mone liku maku toko singí sekemele olione kepe pea lipu tapondopo siemili.” niringi. \v 5 Aku niringi kinia pilipuli ‘Onone kou-mone singí.’ nimbu pilierindu-na-kolo onone aku siku mindi naa seringi. Ono onono u Ye-Awilimu sikuli, pe mindi Pulu Yemone “Saa.” nirimu ungu se pilipu nane onondo nirindu unguma konopu talo sepa naa pepili ‘Paa pilipu lipu samili.’ ningu sumbi siku seringila. \p \v 6 ⸤Masedonia poropinji yombomane aku siku seringimunga pilipuli⸥ ono Korini yombomane ⸤Judia disiriki yomboma⸥ we kondo kolko liku tapondoringi ulumu pulu polko seringi kinia ‘Taitasini ono kou-mone liku maku tonge mele lipa tapondopili.’ nimbu ono moloringina “Pu.” nimbu lipu mundorundu mele ‘Aku siku liku tapondonge ulumu kamu pora nipili.’ nimbu yu kelepo ono molemelena lipu mundumbu sekero. \v 7 Onone ‘Samili.’ nilimili uluma pali paa tondolo munduku olandopa selemele kanumu. Karasinga ungumu ‘Sika.’ ningu kuru mondongendo paa olandopa kuru mondoko siye naa kololemele. ‘Aku sipu pilipu molemolo mele yomboma piliangi.’ ningu taka leko naa nilimili. Tondolo munduku yomboma ningu silimili. Ono paa awili-sepa pilipa kondoli pepili Pulu Yemonga ungumu pilku molemele. Konopu talo naa pepa kolo toli ungu se ono-kinia naa pepili ‘Pulu Yemonga ungumu paa olandopa pilipu sepo molamili.’ nilimilila. (Nane ono pulu polopo konopu mondorundumunga) onone na paa olandopa konopu mondolemelela. Aku uluma olandopa selemele mele kiniá aku siku ‘Yomboma lipu tapondopo kou-mone siemili.’ nilimili ulu peanga akumu kepe olandopa sangi. \p \v 8 Ya ono Korini yombomane “Sangi.” nikiru akumu ono tondolo mundupu mane sipu naa nikiru. ‘Ono Korini yombomane konopu mondolemele mele akumu paa sika selemelenje manda manjipu piliambo.’ nimbu ‘Yombo marene yombo lupama kondo kolko ‘paa lipu tapondamili.’ nilimili mele piliangi.’ nimbu, nimbu sikiru. \v 9 Olionga Ye-Awili Yesusi Karasini ono we kondo kolopale serimu mele ono pilielemele. Yuni méle awisili kande-kandema taltorumu-na-kolo yuni ‘Ono lipu tapondambo.’ nimbale yu ye-koropamo molorumu. ‘Na koropa pumbá kinia ono méle awisili kande-kandema taltonge.’ nimba ononga nimba yu ‘koropamo molambo.’ nimba ye-koropamo molorumu. \p \v 10 ⸤Kou-mone liku maku toko singí⸥munga nane senge mele pilkiru mele niembo: ‘U kalia-ingimunga ono ⸤ ‘Lipu tapondamili.’ ningu⸥ kou-mone mare pulu polko liku maku toringi kanumu kiniá kamu liku maku toko pora siengi.’ nikiru. Koleamanga pali yombomane pe ‘Lipu tapondamili.’ niringi-na-kolo ono Korini yombomane kumbi leko ‘Lipu tapondamili.’ ningu, kumbi leko kou-mone liku maku toringila. \v 11 Aku kene u liku tapondongendo konopu siku kumbi leko ‘Lipu tapondamili.’ niringi mele kiniá aku siku pilkuli kou-mone yu-mele-mele ambolko molemelema mimi siku pilku kamu kou-mone singíma liku maku tangi. \v 12 Yombo sene ‘Yomboma paa lipu tapondambo.’ nimbale yuni taltolemo mélemanga méle mare konopu sipa lipa yomboma lipa tapondopa silimú kinia yuni silimú mélema Pulu Yemone kanopa peanga pilielemo. ⸤Yombo sene ‘Lipu tapondambo.’ nilimú kinia⸥ Pulu Yemone yundu “Nu kou-mone kinia mélema naa taltolenoma liku si.” naa nilimú kanumu. \p \v 13 Nane ‘Yombo mare mindili nolemelema mindili naa nongo, mindili naa nolemelema mindili nangi.’ nimbu naa nikiru. ‘Nane ono pali mélema manda selu siku taltangi.’ nimbu nikiru. \v 14 Kiniá ononga we taltolemele mélema mólo tolemo yomboma liku tapondonge. Kanu kinia pe walte ono mélema mólo tomba kinia onone kiniá liku tapondoko mélema sikimili yombomane méle awisili taltokole ono liku tapondonge kinia manda selu siku molonge. \v 15 ⸤Manda selu siku seko molongemonga⸥ ungu se Pulu Yemonga bokuna molemo. Akumu i-sipa: \q1 ‘⸤Yomboma kere-langi mana liku maku toringi kinia⸥ \q2 awisili liltingima tondolo olandopa naa taltoringi; \q3 kanga seko liltingima mólo naa torumu. \q1 ⸤Awisili liltingima kepe \q2 kanga seko liltingima kepe⸥ manda serimu.’ \m nimba bokuna molemo kanumu. \r 8:16—9:5 \s1 Pollone “Taitasi Kinia Ye Talo Kinia Ono Korini-Yombomane ‘Kou-Mone Taltolemelema Pungu Li-Pangi.’ Nimbu Ono Molemelena Lipu Mundumbu Sekero.” Nirimu Ungu Se (8:1 pulu polko kanou) \p \v 16 Nane ‘Ono kondo kolopo lipu tapondambo.’ nimbu pilielio mele Pulu Yemo Taitasinga konopuna molorumumunga Taitasini ‘Ono kondo kolopo lipu tapondambo.’ nimba pilipa molemóla, akumunga Pulu Yemo-kinia “Ange.” nikiru. \v 17 ⸤Taitasi aku sipa pilipa molemomonga nane yundu nimbuli: “Korini yomboma molemelena pungu, yomboma liku tapondoko “Kou-mone singíma kamu liku maku tangi.” pungu ni-pou.” ⸥ nikiru kinia pilipale konopu sipa ‘Paa aku sipu se-pumbu.’ nikimu. Yuni yuyu konopumuni pilipa ‘Paa aku sipu sambo.’ nimba pilipa molemo akumunga ⸤nane aku sipu Pulu Yemo-kinia “Ange.” nikiru⸥. \p \v 18-19 Olionga genu se “Taitasi kinia pea kopu seko pangili.” nimbu lipu mundukuru, semane peangamo andopa topa silimúmunga aku yemo Karasinga yombo talapemane pali ‘Yu sepa peanga silimú.’ ningu kape nilimili yemo. Kanu yemo nimbu taltopo lipu mundukurumunga ungu-pulu se pea pelemóla. Kou-monema lipuli ⸤Jerusallemendo⸥ simulundu membo pumulú kinia Karasinga yombo talapemane pali kanu yemo ningu taltokole “Olio kinia pea kopu seko pangi.” niringi. Aku niringi pilipuli yu ono Korini yomboma molemelena “Pu.” nimbu yu lipu mundukuru. Kanu kondo kolopa ⸤lipa tapondoli⸥ kongonomo ‘Yomboma Ye-Awilimu kape ningí kinia yunga imbimu ola molomba.’ nimbu ‘Paa samili.’ nimbu molemolo. ‘Olione ‘Ono paa lipu tapondamili.’ nimbu molemolo mele kepe kanangi.’ nimbu kanu kou-monema membo pumulú. \v 20 ‘Onone kou-mone awisili liku tapondoko singíma olione lipuli ⸤Jerusalleme membo pumulú kinia kou-mone siringi⸥ yombomane ⸤ ‘Olione kou sepo sembambu sirimulu.’ ningu⸥ ‘olionga ungu-bulkundu nindiku iri naa tangi.’ nimbu ⸤olionga genu ono kanoko peanga pilku kape nilimilimu kinia pea kopu sepo andamili⸥.’ nikiru. \v 21 ‘I kondo kololi kongonomo semolo kinia Ye-Awilimuni ‘Seko kondokomele.’ nimba kanopili.’ nimbu kanu kou-mone singíma mimi sipu nokombo sekero. Aku-sipa na-kolo akumu mindi mólo. ‘Yombomane kepe sekemolo mele kanokole ‘Seko kondokomele.’ ningu kanangila.’ nimbu ⸤ ‘Kanu genumu pea samili.’ nikiru⸥. \p \v 22 Olionga genu se ‘Olo kinia pea kopu seko pangi.’ nimbu lipu mundukurula. Kanu yemone wale awisili kongono tondolo mundupa mimi sipa serimu mele kanorundu. Kiniá kepe ‘Korini yombomane paa sika kou-mone liku tapondoko singí.’ nimba tondolo mundupa pilipale “Ono molemelena paa pambo.” nimba molemo. \p \v 23 Taitasi lipu mundukuru aku yemonga ungu se i-sipa molemóla: Yuni na kinia pea kopu sepo Pulu Yemonga kongonomo andopo sepo ononga kongonoma sendelembolo yemo. Genungulu ongeletolonga ungu se pea nikiru: Olo Karasinga yombo talapemane “Ono Korini yomboma molemelena pale.” ningu liku mundukumili yetolone kongono selembele sengelemonga Karasi kape ningu yunga imbi ambolko paka tondolembele. \v 24 Aku kene ‘Pollone olio selemolo semolo mele Karasinga yombo talapema nimba sipa olio kape nilimú mele yombo talape lupamane ‘Paa sika aku siku molemele.’ ningu kanangi.’ ningu yomboma konopu mondolemele mele i ye yopoko ongema paa kanangi liku ora siengi. \c 9 \r Kolomongo-Awili 9 \s1 Pollone Korini Yombomando “Karasinga Yombo Kolea Judia Disiriki Molemelema Gelene Paa Kololemele Kene Liku — Tapondoko Méle Mare We Siengi.” Nirimu Ungu Se \p \v 1-2 Ono Korini yombomane tondolo munduku ‘⸤Judia disiriki yomboma⸥ paa lipu tapondamiliya!’ ningu molemele mele pilieliola. Liku tapondongendo seko molemele mele ⸤Karasinga yombo⸥ kolea Masedonia poropinji molemele yomboma konopu sipu semane topo sipu ⸤ono Korini yomboma⸥ kape nimbuli nirindumuni, kolea Akaya poropinji lemó ⸤kolea-awili Korini⸥ yombomane u kalia-ingimunga kinia yandopa kepe ‘Lipu tapondopo mélema siemili.’ ningu nokoko moloringi mele Masedonia yombomando nimbu sirindu kinia pilkuli ‘Korini yombomane selemele mele manda manjipu samili.’ ningu ono awisilini mélema singí uluma selemelela, akumunga, Pulu Yemonga yombo konopu kake seli ⸤kolea Judia disiriki molemelema koleamanga pali Karasinga yombomane⸥ liku tapondoko we singí kou-monema liku maku toko molemele ⸤mele ono Korini yomboma pilielemele⸥monga ono ungu ⸤awisili⸥ pepána naa topo simbú kinia mandala. \v 3-4 Aku-sipa na-kolo na ombó kinia Masedonia poropinji ye mare pea omulu liemu ono ⸤Korini yomboma⸥ne kou-mone singíma kamu naa liku maku tongi liemu nane kape nimbu onone selemele mele yomboma semane topo sirindu mele pilipuli paa pipili kolombo. Ono ⸤Korini yomboma⸥ kepe pipili kolonge. Akumunga pilipuli, ‘na ono molongena ombó kinia yomboma kape nimbu semane topo sirindu mele paa sika aku siku sangi. Yombomane ‘Pollone kolo torumu. ⸤Yuni Korini yomboma we kape nirimu.⸥’ ningu naa piliangi. ⸤Kou-mone limbu ombóma sika liku maku toko pora siengi.’ nimbu olionga⸥ genu ye ⸤yopoko⸥ kanuma ono molemelena lipu mundukuru. \v 5 ⸤ ‘Na kinia ono Korini yomboma kinia olio pipili naa kolamili.’ ⸥ nimbu ⸤olionga⸥ genu ⸤ye yopoko⸥ndo tondolo mundupu nimbuli: “Na u naa pambo ono kumbi leko pungu, Korini yomboma liku tapondoko, singí kou-mone liku maku tolemelema kamu liku maku toko taltoko molangi wambo kene ono molemelena liku tapondangi kumbi leko pangi.” nimbu lipu mundukuru. Pe “Simulú.” ningu panjeringi mele kamu liku maku tokole na nokoko molangi ombó kinia pilkuli konopu pe nipili yomboma liku tapondonge kou-mone awisili na pilku liku popenge seko singí. ⸤Kamu naa taltoko nokoko molangi ondu liemu ‘Pollone olio kou-takisi tomoloma omba likimu. Olionga mélema oliolio we taltopo kolea Judia disiriki yomboma naa silimolánje papu.’ ningu⸥ konopu kiri panjiku singí kinia manda naa sembá. Aku sipu nimbu pilipuli na u naa wambo olionga ye genupili-pokondo “Ono liku tapondangi paa.” nimbu lipu mundukuru. \r 9:6-15 \s1 Kaliana Kere-Langi Umbu Awisili Mundulimulu Kinia Kere-Langi Awisili Yando Lipu Taltolemolola, Akumunga Ungu-Pulu Se (Kolomongo-awili 8-9 palimunga ungu se.) \p \v 6 ⸤ ‘Kou-mone pilku liku popenge seko siengi.’ nimbu⸥ nikirumunga ungu-pulumu niembo piliangi. Yombo se kere-langi koltalo umbu tolemomone kere-langi koltalo lipa nolemo; kere-langi awisili umbu tolemo yombomone awisili lipa nolemo. \v 7 Yombomane yomboma liku tapondoko mélema konopu siku sumbi siku silimili akuma Pulu Yemone kanopa konopu mondolemo kene ono yomboma yu-mele-mele konopumane pilkuli ‘Kou-mone i-sipu yomboma lipu tapondopo siemili.’ ningu pilkuli siengi. Konopu kiri panjiku naa siengi. ‘Naa silimolá-na-kolo yombomane “Siee!” ningu tondolo munduku mawa sekemelemonga sikimulu.’ ninguli singí kinia manda naala sembá. \v 8 Pulu Yemone ono méle paa awisili manda simba taltoko manda sendenge, alieli ⸤konopu pe nimbá uluma kinia, kongono senge uluma kinia, mélema⸥ mólo tombama pali manda sipa manda sendemba kene ⸤konopu kimbu naa siku yomboma liku tapondoko mélema siengi.⸥ ‘Onone liku tapondoli ulu peangama pali manda sendangi.’ nimba aku sembá. \v 9 Aku ulumunga ungu se Pulu Yemonga bokuna molemo, akumu i-sipa: \q1 ‘⸤Yombo sene kaliamanga kere-langi awisili \q2 umbu tolemo mele yombo peanga sene⸥ \q3 yombo koropama lipa tapondopa \q4 méle awisili andopa moke sepa silimú; \q1 pe aku sipa kondo kolopa \q2 sepa kondolemo ulu peangama \q3 alieli pepa mindi pumbá, \q4 ⸤Pulu Yemo pilipa molomba⸥.’ \m nilimú kanumu. \p \v 10 ‘Kere-langi umbu tolemo yemone kere-langi umbu topili.’ nimba umbuma silimú ⸤Pulu Ye⸥mo, yuni we-yomboma ‘kere-langi lupa lupama nangi.’ nimba silimú Pulu Yemola, yuni ‘Onone yomboma liku tapondangi.’ nimba méle paa awisili simba. Onone kondo kolopa sepa kondoli ulu peangama senge kinia ‘Olandopa olandopa sangi.’ nimba lipa tapondopa mélema simba. Yombo kere-langi umbu tolemo kinia kere-langi awisili tolemo mele ono kinia aku sipa wendo ombá. \v 11 ‘Alieli, yomboma mélema mólo tomba kinia onone kanu yomboma liku tapondoko méle awisili pilku liku popenge seko siengi.’ nimba ⸤Pulu Yemone⸥ ono méle awisili simba kinia onone ononga genali méle awisili manda singí. Kanu-kinia olione ⸤Karasinga Judia disiriki yomboma⸥ lipu tapondopo, ono ⸤Korini yombomane⸥ méle awisili pilku liku popenge seko singíma lipu membo pumbu simulú kinia aku siku genali liku tapondongemonga genalini Pulu Yemo kinia “Ange.” ningí. \p \v 12 Onone aku siku Pulu Yemonga yomboma liku tapondoko mélema singí ulumu sengemonga ulu talo wendo ombá. Aku senge kinia yombo méle mólo tolemoma mólo naa topa manda sembá. Aku-sipa na-kolo aku mindi mólo. Aku sengemonga yombo awisilini ⸤Pulu Yemo kinia⸥ “Ange.” ningu yu kape ningíla. \v 13 Ono ⸤Korini yombomane⸥ ⸤Judia disiriki⸥ yomboma ⸤aku siku⸥ liku tapondoko mélema singímunga kanokole ⸤we-⸥yombomane ono sika Karasinga yomboma molko, yunga semane peangamo sika pilku likuli yunga unguma pilku liku sengena panjiku senge mele kepe, ononga mélemanga awisili Judia yomboma kinia yombo lupa lupama pali kinia pilku liku popenge seko liku tapondoko moke seko singí mele kepe, mona lemba kanokole Pulu Yemo kape ningu imbi ambolko paka tondonge. \v 14 Akumu kanokole ningímuni, Pulu Yemone ono ⸤Korini yomboma⸥ we kondo kololemo mele akumu paa olandopa we kondo kololemo mele kanokole Pulu Yemo kinia ungu ningí kinia ono paa konopu mondoko Pulu Yemo ononga mawa sendenge. \v 15 Pulu Yemone méle paa peanga olandopa we sirimu akumu olione yomboma nimbu simulundu perelemolo akumu Pulu Yemo kinia paa awili sepo “Ange.” nikimulu. \mr Kolomongo-Awili 10-13 \ms1 Korini Yombomanga Ye Marene Pollonga Ungu-Bulkundu Ninderingi Kinia Korini Yombo Wemane Pilkuli ‘Sika.’ Konopu Lieringi-Kulu Pollone Yu Molopa Nirimu Mele ‘Sumbi Siku Piliangi.’ Nimba, Nimba Sirimu Ungumu \c 10 \r Kolomongo-Awili 10 \s1 Ye Marene ‘Pollone Sepa Kinjilimú.’ Niringimunga Pilipale Pollo Yu Serimu Mele Pepá Torumu Ungu Se \p \v 1 Kiniá nane ungu se ‘Paa piliangi.’ nimbu, nimbu sikiru. Nimbu simbundu Karasi yu kála naa sepa pangu nimba taka lepa molopa yunga imbimu ‘ola naa molopili.’ nimba molorumu mele na aku sipu nimbu molopole, ‘ono nimbu simbú ungumu paa mimi siku piliangi.’ nimbu, nimbu sikiru. ⸤Ye marene nanga ungu-bulkundu nindiku ninguli:⸥ “Pollo yu ono ⸤Korini yomboma⸥ kinia pea molemele kinia pipili kolopa ono unguma sumbi sipa mane naa silimú, na-kolo ono-kinia naa molopa kolea senga lupa molopale, pipili naa kolopa unguma tondolo mundupa nimba silimú.” nilimili. \v 2 ⸤Aku siku nilimili mele pilipuli⸥ ‘Aku siku naa ningu konopu topele tangi.’ nimbu, ono tondolo mundupu mawa sekero. Molo konopu topele naa tongi liemu “⸤Pollo senga lupa molopale mindi olio unguma pipili naa kolopa tondolo mundupa nilimú.” nilimili mele⸥ ono molemelena ombo ono-kinia molopole ungu mare pipili naa kolopo paa tondolo mundupu ono mane simbú. Onone “Pollo sepa molemo uluma mana-uluma mindi selemo. Karasini kanopa peanga pilielemo uluma naa selemo.” nilimili mele aku siku ningu molangi ondu liemu na paa sika pipili naa kolopo ono tondolo mundupu mane simbú ⸤kene ‘Aku siku naa ningu, konopu topele tangi.’ nimbu, ono mawa sekero⸥. \v 3 Na sika ma-koleana ⸤we-yomboma pea⸥ molio-na-kolo ⸤Karasinga opa sembondo⸥ mana-yombomane konopumane pilkuli opa selemele mele lupa, na aku sipu konopumuni pilipuli opa naa selio. \v 4 Na opa sembondo ma-koleana yombomanga opa selemele mélema lipuli opa naa selio. Pulu Yemonga opa seli méle enge nilima lipu ambolopo, akumane opa-toumanga opa-pala tondoloma topo ungu tolio. \v 5 Kolo toko angelema nilimili unguma topo mania mundupu, Pulu Yemonga unguma pilingí aulkamo pipi silimú ungu aku silima sepo kinjipu, yombomanga konopu lemele unguma ⸤ ‘Opa-touma.’ nimbu⸥ ka sipu, ‘Yomboma ononga konopumane Karasinga unguma mindi piliangi.’ niliu. \v 6 ⸤Ono Korini yomboma kepe,⸥ ‘Ono yombo-wemane ⸤konopu topele toko⸥ nane “Saa.” nikiru ungumu pilku liku seko molonge kinia kanopole nanga unguma ‘naa pilimulú.’ ningu pilku mokoli senge yomboma ⸤ombo⸥ mindili nangi simbú.’ nimbu nokopo molio. \p \v 7 Yombomane ulu selemelema kanongendo mimi siku kanangi. Ne ye sene ‘Na Karasinga yemo molio.’ konopu liemu liemu ‘Na Karasinga yemo molio mele Pollo kepe aku sipa mele Karasinga yemo molemóla.’ konopu liepili. ⸤ ‘Yu yuyu mindi Karasinga yemo molio.’ konopu naa liepili.⸥ \v 8 Nane kongono selioma Ye-Awilimuni ‘Sani.’ nimba na namba sirimu akumu Ye-Awilimuni ‘Ono konopu tondolo pupili molangi liku tapondani.’ nimba na nimba taltopa nambamo sirimu. “‘Ono molko kinjangi.’ nieni.” nimba na nimba taltopa nambamo naa sirimu. Aku sipa serimumunga nanga imbimu wallo-kolte ambolopo paka topo kape niliu-na-kolo aku seliomonga na pipili naa kolombo. \v 9 ⸤ “Ye-Awilimuni “‘Ono molko kinjangi.’ nieni.” nimba na nambamo naa sirimu.” nikiru⸥ akumu pilkuli, ‘Nane pepá topo ono siliu akuma ‘ ‘Olio pipili kolopo mini-wale mundamili.’ nimba pepá topa sikimu.’ ningu naa piliangi.’ nimbu aku sipu nikiru. \v 10 Sika ye marene ninguli: “Pollone pepá topa sipale olio iri topa ungu tondolo mare nilimú-na-kolo olio molemolona olemo kinia kanopole ‘Yu we-ye se. Imbi naa mololi ye se. Ye marene ungu-mane sumbi siku silimili mele yu aku sipa ungu-mane naa silimú.’ nimbu kanolemolo.” nilimili. \v 11 Aku siku nilimili yema ono i-siku piliangi: ‘Na ono-kinia seluna naa molopo, kolea senga lupa molopole nane pepá topo pipili naa kolopo tondolo mundupu mane siliu mele kinia, ono molemelena ombole mane simbú mele kinia, paa selu-sipamo. ⸤Ya pepá topo paa tondolo mundupu mane sikiru mele ombole mane simbú.⸥’ ningu piliangi. \p \v 12 Ye marene ‘Olio ye peangama.’ ningu onono imbi ambolko paka toko kape nilimili mele na aku sipu sembó kinia paa manda naa sembá. Kanu yemane ono onono konopumane pilkuli ‘Olio i-sipu i-sipu semolo kinia ye peangama molomolo.’ ningu pilkuli aku siku selemele. Ono onono selemele mele kanoko konopumane pilku apurukuli ‘Olio ye peanga olandopama.’ ningu pilielemele. Aku selemele yema pilipa kondoli naa peli yemane lawa seko selemele⸤monga na ono onono kape nilimili mele na nanu aku sipu kape nilkanje paa manda naa selka⸥. \v 13 Aku-na-kolo na nanu nanga imbi walu lipu ola mundupu kape naa nimbú. ‘Na nanu imbi ambolopo paka topo kape niembo.’ nimbu Pulu Yemone na nimba taltopa ‘Kongono sani.’ nimba sirimu mele mindi pilipuli na nanu imbi ambolopo paka topo kape nimbú. Pulu Yemone na ‘kongono sani.’ nimba sirimu kongonomo kinia ono ⸤Korini⸥ yomboma-kinia kongono selio akumu kepe kongono selumu. \v 14 Pulu Yemone ‘Na kongono sani.’ nimba namba sirimu aku nambamone ono ⸤Korini yomboma⸥ pali kepe nokolemo akumunga nane ono moloringina kumbi lepo ombo Karasinga semane peangamo topo sirindu kinia Pulu Yemone na kongono “Sei.” nimba sirimumu mundupu kelepo kongono se lupa lawa sepo naa serindu ⸤akumunga na nanu imbi papu ambolopo paka tolio⸥. Ono moloringina ombo semane peangamo naa topo silkanje aku sipu Pulu Yemone na kongono sirimu se mundupu kelkanje na nanu imbi ambolopo paka tolio mele paa manda naa selka. ⸤Aku selkanje lawa selka-na-kolo na lawa naa selio. Andi ye mare molemele akumane mindi lawa selemele.⸥ \v 15 Na nanu kape nimbu imbi lipu ola munduliu akumu Pulu Yemone na kongono “Sei.” nimba sirimu kongonomo seliomonga mindi aku selio. Yombo marene kongono selemelemonga nanga imbi ambolopo paka naa tolio. Nane ‘Wendo ombá kinia peanga.’ konopu lekero mele i-sipa: ‘Ono ‘Sika.’ ningu kuru mondolemele mele olandopa pumbá kinia nane ono mane sipu kongono selio uluma tondolo pumba awili sepa pepili.’ konopu lekero. ‘Aku-na-kolo aku sipu ono-kinia kongono sembó kinia Pulu Yemone na kongono sirimumu mundupu kelepo kongono se lupa naa sambo.’ konopu lekero. \v 16 Kanu-kinia kongono ono-kinia seliomo tondolo pumba awili sepa pemba kinia na ono molemele kolea anjukundu semane peangamo manda pumbu topo simbú, kanu-kinia ye marene andoko ungumu ningu siringi koleana naa pumbuli nimbúmuni, kanu yemane kongono u selemelemonga nane nanga imbi ambolopo paka naa tombo. \p \v 17 Aku-sipa na-kolo ⸤Pulu Yemonga bokuna ungu se molemo mele pilipu semolo kinia peanga. Akumu i-sipa:⸥ \q1 ‘Yombo sene ‘Yombo senga imbi ola molopili.’ \q2 nimu liemu ‘Ye-Awilimunga imbimu mindi \q3 ola molopili.’ nimba ambolopa paka tondopili.’ \m ⸤nimba bokuna molemo.⸥ \v 18 Yombo sene kongono selemo mele kanopa apurupa yu yunga imbimu ambolopa paka tomba yombomo Pulu Yemone kanopale ‘I kongonomo papu semu. Yu yombo peangamo.’ nimba kape naa nilimú, mólo; Ye-Awilimuni yombo se molopa kongono selemo mele kanopa apurupale yundu ‘Yombo peangamo.’ nimba kape nilimú yombomo mindi sika imbi ola molemo. \c 11 \r 11:1-15 \s1 Pollone Kongono Serimu Mele Kinia, Ye Marene Kolo Toko “Karasini Lipa Mundorumu-na Kongono Sekemolo.” Niringi Yemane Seringi Mele Kinia “Selu Sipa Mólo.” Nirimu Mele Ungu Se (10:1-18 kinia pea) \p \v 1 Na ungu se nimbu kinjimbu kinia siye kolonge kinia peanga. Ungu se nimbu kinjimbu sekero akumu nimbu kinjambo kene siye kolangi. \v 2 ⸤Nane aku sipu mawa sekeromonga pulumu i-sipa:⸥ Pulu Yemone yomboma nimba taltopa ‘Yu mindi liku awi siku pilku molko, ye lupa senga unguma naa pilku lombili paa naa pangi. Ye se lupa lombili pungí kinia paa kanopo kiri pilipu konopu kiri panjimbu.’ nimba molemo mele na aku sipu pilipu molio. ⸤Korini yomboma,⸥ nane ‘ ‘Ono Karasinga ambomo mindi molangi.’ nimbu simbú.’ nimbu, nimbu panjerindu. ‘Ambo-wenepo se ye se kinia naa pepale ye pulimú mele ono aku siku ye se kinia naa peko ambo-wenepo mele molkole Karasi kinia pangi.’ nimbu ‘yu simbú.’ nimbu pilipu molorundu mele molio. \v 3 ‘⸤Karasi kinia mindi pangi.’ nimbu molio⸥-na-kolo nane pilkiru, ‘Wambiye kolo toli uluma pali pilielemomone u ambo Ipu kiyongo nimba kolo topa kondi topa peké tondorumu kinia pilipa lipa lombili pumba lo liltimu mele ono aku siku ye marene kondi toko peké tondonge kinia ononga ungumu pilkuli ningímuni, ‘Olio Karasinga yombo kake selima mindi.’ ningu yu kuru mondoko yunga ungumu mindi pilku liku seko moloringi mele munduku kelko konopu topele tokole, ye lupamane kondi tongema lombili pungu lo lingínje.’ nimbu mini-wale mundupu molio. \v 4 Ye sene lupa ono molemelena omba, nane Yesusi-nga semanemo topo siliu mele naa topa silimú, yuni ‘Yesusinga semanemo topo sikiru.’ nimbale ye senga lupa semanemo topa silimú kinia ono we pilku liku molemele. Molo ‘Mini.’ nilimili akumu se lupa, ono u Mini Kake Sélimu liltingi akumu mólo, se lupa, akumu ononga konopuna pumba molemo kinia ‘We molopili.’ ningu kamu limili. Molo ye marene kolo toko “Semane peangamo topo sikimulu.” nilimili kinia nane semane peanga sikamo ono topo sirindu semanemo munduku kelko kanu yemane toko silimili semanemo mindi ‘Semane peangamo.’ ningu, taka leko pilku limili ⸤kene ungu se nimbu kinjimbu kinia we niembo siye kolangi⸥. \p \v 5 Nane pilkiru, ‘Kanu yema ono ‘Sika Karasini “Nanga kongonomo sende-paa.” nimba lipa mundorumu yema molemolo.’ nilimili kanu yemando ‘Olionga ungu-mane sili ye awilima.’ nilimili, kanu yemanga na maniandopa naa molio.’ konopu lekero. \v 6 Sika na ungu-manema mimi sipu simbú mele sukuli se naa serindumunga ⸤Karasinga ungumu⸥ mane sipu kinjiliunje-na-kolo na ⸤Karasinga⸥ unguma paa mimi sipu pilielio. Ono mane siliu kinia unguma mimi sipu pilielio mele alieli ono lipu ora siliu. \p \v 7 Pulu Yemonga semane peangamo ono topo simbundu ‘Nanga imbimu mania molopili.’ nimbu “Aku sekero kongonomonga méle kalangi.” naa nirindu. ‘Nanga imbimu ambolopo paka naa tambo. Ononga imbima ambolopo paka tondambo.’ nimbu aku serindu. Nane aku sipu serindu ulu akumu ulu-pulu-kiri se serindu molo ungu-mane se pulua torunduye? \v 8 Ono lipu tapondopo Karasinga kongonomo sendepo molorundu kinia Karasinga yombo talape marene kou-mone liku tapondoko siringi akumu ‘Karasinga yombo talapemanga kou-mone wa lipu ono Korini yomboma lipu tapondorundu none sekemo.’ nilka. \v 9 Na ono-kinia molopo kongono serindu kinia na mélse mólo torumu kinia nanga genupili kolea Masedonia poropinji molko oringi kanumane mindi na liku tapondoko méle mólo torumuma pali mengo ongo na siringimunga ono Korini yombomando “Na liku tapondoko mélema siee.” nimbu ono umbuna se naa sirindu. ‘Na onondo “Liku tapondaa.” nimbu umbuna se paa naa simbú.’ nimbu pilierindu mele kiniá kepe aku sipu pilipuli ‘Ono na liku tapondangi.’ nimbu umbuna se pe-pe-kepe paa naa simbú. \p \v 10 Na aku sipu “Sika selio mele sembó.” nimbu tondolo mundupu nimbu panjikiru mele paa mi lepo Karasinga ungu-sikamo na-kinia pelemomonga paa sika nikiru. ‘Nane ⸤ono Korini yomboma molemele⸥ kolea Akaya poropinji koleamanga pali andopo semane peangamo topo simbú kinia “Kou-monene topo toko liee.” naa nimbú.’ nikiru akumu paa sika nikiru. Aku sipu na nanu kape nikiru mele mania naa pumbá. \v 11 ⸤ ‘Ononga kou-mone naa limbu.’ nikiru akumu nambi semu-na nikiruye⸥? Nane ono konopu naa mondoliomonga aku sipu nikiruye? Paa mólo! Na ono paa konopu mondolio mele Pulu Yemone pilielemo. \v 12 ⸤ “Méle kalaa.” paa naa nimbú akumunga pulumu i-sipa:⸥ Ye mare ononga imbima ambolko paka toko ‘Yombomane olionga unguma pilkuli ‘Olione kongono selemolo mele kinia Pollone kongono selemo mele kinia selu-sipa. ⸤Yu kinia olio kinia pea Karasini lipa mundorumu yema molopo, kongono selemolomonga méle kalólimu limulú.⸥’ ningu kanangi.’ ningu selemele mele ‘Paa naa sangi. Yombomane kanu yemanga ungu kolo tolima paa naa piliangi.’ nimbuli ‘Aku siku ningu pilingí aulkamo pipi siembo.’ nimbu ⸤kanu yemane “Kongono sekemolomonga méle kalaa.” nilimili mele nane paa naa nimbu, na yomboma lipu tapondopo Karasinga kongonomo sendeliomonga⸥ méle kalólimu naa liu mele pe kepe paa naa limbu. \p \v 13 Aku siku selemele yemane ‘Yombomane ‘Olio Karasini lipa mundorumu yema molemolo.’ ningu kanangi.’ ningu kolo toko andoko Karasini lipa mundorumu yemane kongono selemele mele ono aku siku manda manjiku andoko kongono seko molemele. \v 14 Aku selemele mele kanokole konopu kimbu siku naa molangi. ⸤Kurumanga nokoli⸥ Setenene kepe ⸤yomboma kondi tombando⸥ yu sika molemo mele topele topa ‘Mulu-koleana angello se pa selina molemo mele molambo.’ nimba aku sipa manda manjipa selemo kanumu. \v 15 ⸤Setenene aku sipa selemo liemu⸥ yuni selemo mele yunga kongonomo sendeli kendemande-yema ‘Yombomane olio kanokole ‘Ye sumbi nílimunga kongonomo sendeli kendemande-yema molemolo.’ ningu kanangi.’ ningu aku siku manda manjiku kolo toko senge kinia kanokole konopu awisili kimbu naa siengi. Pe ononga aku selemelemonga méle kalólimu lingímu papu lingí. \r 11:16-33 \s1 Pollo Karasini “Kongono Sende-Pu.” Nimba Lipa Mundorumu Kongonomo Sendembando Mindili Norumu Mele Ungu Se (11:1 pulu polko kanani) \p \v 16 Nane u nindu mele kelepo nikiru. ‘Nane nimbu kinjimbu kinia, nimbu kinjambo siye kolangi.’ nindu kanumu. ⸤Aku sipu ya kamu nimbú kinia⸥ ‘Pollo yu ungu aroma topa nimba amu tokomo.’ ningu naa piliangi. Molo nane nanga imbimu nanu ambolopo paka topo nimbu kinjimbu kinia ‘Pollo yu amu tokomo.’ sika ningu piliengi liemu, manda, ⸤andi kape ningu onono imbima ambolko paka tolemele yemanga unguma taka leko pilku liku molko ‘Amu tokomele.’ naa nilimili mele⸥ nanga unguma aku siku taka leko pilku molko ‘Amu tokomo.’ naala niengi. \v 17 Nane ‘Na ye awili peangamo.’ nimbu aku sipu nimbu kinjimbu kinia Ye-Awilimunga kongonomo sendeli yombo sene nilka mele naa nimbú. Amu toli ye sene nilka mele na nanu imbi ambolopo paka topo nimbu kinjimbu. \v 18 Ma-koleana yombomane ononga imbima ambolko paka tolemele mele ye awisilini aku siku selemelemonga na aku sipu nanga imbimu nanu ambolopo paka topo kape nimbú. \v 19 Ono ‘amu naa topo pilipu kondoli peli yomboma molemolo.’ ⸤konopu lemele-na-kolo⸥ amu tolemele yema ‘amu we tangi.’ ningu siye kolko taka leko pilku molemele. \v 20 Ye marene ono ka-mele siku mindili siku nokolemele, molo ononga kongonomo “sendaa.” nilimili, molo ono ningu pangu siku ononga mélema we limili, molo ono peké tondoko kolo tolemele, molo ‘Olio ye peanga awilima molemolo. Ono yombo kirima molemele.’ nilimili, molo ⸤ ‘Olionga unguma paa piliangi. Olio paa lombili wangi.’ ningu tondolo munduku kara pungu⸥ ono laruwa tolemele kinia kepe, ono ⸤Korini yombomane⸥ aku siku selemele yema pali ‘Aku siku sangi.’ ningu siye kolko ‘Ye peangama. Papu selemele.’ ningu ononga unguma taka leko pilku molemele. \v 21 ⸤Kanu yema⸥ onone selemele mele na ono ⸤Korini yomboma⸥-kinia molorundu kinia aku sipu selka-na-kolo na enge naa perimu-kulu ‘Aku sipu sambo.’ naa nirindu akumu lawa serindu mele kiniá aku sipu sepo kinjerindu mele paa pipili kolopo nimbu para sikiru. \p Aku-sipa na-kolo ye sene yu molemo mele kinia yu-kinia uluma wendo olemo mele kinia pipili naa kolopa tondolo mundupa nimba para silimú liemu na kepe molio mele kepe na-kinia ulu wendo olemoma kepe pipili naa kolopo tondolo mundupu sumbi sipu nimbu simbula. Kiniá ya nikiru ungumu amu úngu langopo nikiru. ⸤Ye marene onono kape ningu, seko molemele mele yomboma ningu silimili mele nane ono-kinia keru-kuru lipu na nanu kape nimbu sepo molio mele nimbu siembo.⸥ \m \v 22 Andi ye kanuma Ipuru yemaye? Na Ipuru yemola. \li1 Kanu yema Isirele yemaye? Na Isirele yemola. \li1 Kanu yema ⸤pulu-pulu anda-kolepa⸥ Eporayamone kalopa liltimu yemaye? Na Eporayamone kalopa liltimu yemola. \m \v 23 Kanu yema Karasinga kongonomo sendeli kendemande-yemaye? Ono Karasinga kongonomo \li1 sendelemele maniandopa mele; na Karasinga kongonomo paa olandopa sendeli yemo molio. \m (Ya ⸤na nanu imbi ambolopo paka topo kape nimbu⸥ nikiru mele na konopu naa peli ye se amu topo nikiru.) \li1 Na Karasinga kongonomo kála-sepo awili-sepo serindula. \li1 Na wale olandopa ka-ulkana perindu. \li1 Na wale paa awisili kopene toringi mindili norundu mele kanu yema topo mania munduliu. \li1 Wale awisili na pondeanga kolorundu. \m \v 24 Juda ye nokólimane na ⸤walte walte ningu ka siku na ‘Olandopa llo sepili.’ ninguli⸥ ka-pultane wane paono tene nani ningu toringi, aku walema lipa sere lepa se-pakara. \m \v 25 Wale yopoko ⸤Romo-yemane⸥ na kopene toringi; \li1 walte ⸤Juda yombomane⸥ na ‘kolambo.’ ningu kouni toringi; \li1 wale yopoko na sipina andorundu kinia topa bultupa kamu kiri lierimu; walte sipi se aku serimu kinia na nomu-kusana sukundu ipulieli tangoli wale talo perindu; \m \v 26 ulka senga wale awisili naa pepo, kolea lupa lupamanga awisili pelepo mindi andorundu; \li1 andorundu kinia wale marenga pondeanga na nona purundula; \li1 wale marenga wa noli yemane na toko mélema wa lingí seringila; \li1 wale marenga nanga ⸤Juda⸥ yombomane na tonge seringi; \li1 wale marenga Juda yombo talape ultukundu yombomane na tonge seringila; \li1 wale marenga taonomanga na tonge seringi; \li1 wale marenga na kolea ku lielina andorundu kinia na pondeanga koleana nombá serimu; \li1 wale marenga nomu-kusana na nona wangorundula; \li1 wale marenga ye marene kolo toko ‘Olio Karasinga yema molemolo.’ ninguli nanga kongonoma pipi sindingí seringila. \m \v 27 Kongonoma kála-sepo umbunama membo andopo sepo, \li1 kongono serindumunga wale awisili uru naa pepo, \li1 wale awisili gele sepa no nonowale sepa sepili molopo, \li1 wale awisili kere-langi naa nombo we pepo, \li1 wale awisili ali serimu kinia wale-pakoli pakombo se naa lierimu-kulu alini paa kolorundu. \m \v 28 Akumu mindi mólo. Umbuna mare pea na-kinia wendo olemo. Akuma i-sipa: \li1 Alieli nane Karasinga yombo talapema nokombondo konopu paa awisili kimbu siliumunga na konopuna umbuna awisili pepili molio. \m \v 29 ⸤Karasinga⸥ yombo se yu enge nimba molemo mele pora nilimú kinia na kepe ⸤yu-kinia kondo kololiomonga⸥ konopu tondolo pupili naa molio. \li1 Mélsene ⸤Karasinga⸥ yombo se kondi tolemo kinia yuni kuru mondolemo mele mundupa kelepa sepa kinjilimú kinia na paa kameléna mindili selemo. \p \v 30 Na nanu imbi ambolopo paka naa tombo kinia onone nanga ungumu naa pilku lingí liemu, manda, nanga imbimu kape nimbu ambolopo paka tambo! Aku-sipa na-kolo ‘Nanga imbimu kape nimbu ambolopo paka tambo!’ nimbuli méle marene na topa mania mundulimú kinia na enge se naa pelemo mele lipa ora silimú kanu mélemanga nanga imbimu ambolopo paka tombo. ⸤ ‘Na enge paa pelemo. Na imbi paa molemo. Na pilipa kondoli paa pelemo.’ nimbu pilipuli nanu kape naa nimbú.⸥ \v 31 Ye-Awili Yesusinga Lapa Pulu Yemo, yunga imbimu alieli ambolopo paka tondomolo kinia paa peanga, yuni ungu ya nikiruma ‘Kolo tokomo.’ manda naa nimbá. \v 32 Kolea-awili Damasikas ⸤na purundu kinia⸥ ye nokoli kingi Aretasinga kolea nokondorumu ye awilimuni ‘Ami-yemane na ka siengi. Damasikas pala kerepuluna nokoko giliangi.’ nirimu-na nokoko gilieringi. \v 33 Aku-sipa na-kolo ⸤pala kerepuluna nokoko gilieringimunga⸥ nanga genupili marene na wale-basiketena lakilkuli ka moko toko liku palana ultu mundoringi. Aku seringimunga kanu ye awilimuni na ka simba serimumu ‘Ka naa sipili.’ nimbu kowa purundu. \c 12 \r 12:1-10monga \s1 (12:1-6) Pollo Uru-Kaima Sepa Kanopale Ungu Tondolo Mare Awisili Pilierimu Kinia (12:7-10) Mélsene Yunga Kangina Torumu Semanemo (11:16-33 kinia pea) \p \v 1 Nane nanu kape nimbu nanga imbimu nanu ambolopo paka tokoro mele mundupu naa kelepo paa ambolopo paka tombola. Aku naa sembó kinia seko kinjilimili nimbu simbú nikiru mele naa pilingí. Aku sembó kinia sika sepo kinjimbu, na nanu imbi ambolopo paka topo kape nimbú ulumuni sika ono kinia na kinia olio naa lipa tapondomba-na-kolo ⸤nanga imbimu ambolopo paka topo nanu kape nimbu ungu se pea niembo⸥. Ye-Awilimuni uru-kaima mele sipa ungu lopi sepa perimu ungu mare na nimba sirimumanga ungu mare ⸤na nanu kape nimbu⸥ niembo. \p \v 2 Karasinga ye se kanopo imbi siliu, kanu yemo kalia-ingi tene-po omba pupili u Ye-Awilimuni yu lipa sinjipa memba mulu-kolea awi-suku-singi mulu-kolea senga sukundu memba purumu. Aku yemo kangi pali memba purumu molo minimu mindi memba purumunje, na naa pilielio. Pulu Yemone mindi yuyu pilielemo. \v 3-4 Kanu yemo, Pulu Yemone mulu-kolea paa peangana lipa sinjipa memba purumu mele na pilkiru, ⸤aku-na-kolo⸥ akumu kangi pali memba purumu molo minimu mindinje, na naa pilkiru. Pulu Yemone pilielemo. Kanu yemone ungu mare pilierimu kanu unguma ⸤ ‘Yomboma piliangi.’ ninguli⸥ yombomane ningíndu perelemolá. ‘Yombomane naa ningu siengi.’ ningu mi tolemele unguma pilierimu. \p \v 5 Ye se aku sipa ulu se serimu ⸤nikiru⸥ yemonga imbimu ambolopo paka tondopo kape nindimbu-na-kolo nanga imbimu ambolopo paka topo kape naa nimbú. ‘Nanga imbimu ambolopo paka tambo.’ nimbuli na tondolo se naa pelemo mele kinia umbuna na-kinia wendo olemo mele kinia mindi nimbu sipu imbi ambolopo paka tombo. \v 6 Molo nane sika nanu kape nimbu nanga imbi ambolopo paka tolkanje, sika unguma mindi nilkamonga na amu toli ye se naa molka. Aku-sipa na-kolo ⸤Pulu Yemone uru-kumbuni lipa ora sirimu, na mélema kanorundumunga⸥ nanu kape nimbu nanga imbi ambolopo paka tolkanje manda naala selka kene nanga imbimu ambolopo paka naa tombo. ⸤Na-kinia aku sipa uluma wendo orumu mele mindi⸥ yombomane pilkuli nanga imbimu ambolko paka tondoko na liku awi silimolánje manda naa selka. Na we sepo molopo ungu nimbu siliuma mindi pilkuli na molio mele sumbi siku pilingí kinia peanga. ⸤Andi yemane ononga imbima kape ningu ambolko paka tolemele mele paa naa sembó.⸥ \p \v 7 Pulu Yemone na mulu-koleana memba pumba na méle paa peangama lipa ora sirimu kanorundumunga ⸤na paa kara pulka-na-kolo Pulu Yemone⸥ Na ‘kara naa pambo.’ nimba nanga kangikundu mindili nombo molombo mélse sirimu. Aku mélemo ⸤kurumanga nokoli⸥ Setenenga kendemande sene ‘Na mindili nambo.’ nimba alieli mindili silimú. ⸤Pulu Yemone⸥ ‘ ‘Na nanu ye awilimu molio.’ konopu naa leambo.’ nimbale na-kinia ‘aku sipa umbuna wendo opili.’ nirimu. \v 8-9 ‘Ye-Awilimuni na lipa tapondopa umbuna kanumu wendo lindepili.’ nimbu wale yopoko yu tondolo mundupu mawa serindu-na-kolo yuni ⸤umbunamo wendo naa lipa⸥ nando nimbale: “Yombo se tondolo naa pelemo kinia nanga tondolomone yu enge paa olandopa pelemomonga nane nu we kondo kololio ulumuni nu manda moloni.” nirimu. ⸤Yuni aku sipa nirimu⸥munga na tondolo naa peli yemo moliomonga na nanga imbimu ambolopo paka tombondo konopu siliu. ⸤Tondolo naa pepili moliomonga Karasinga tondolomo na-kinia pepa na nokolemo-na pilipuli aku sipu selio.⸥ \v 10 Na Karasinga kongonomo sendeliomonga \li1 kuru tolemo molo kangi pange-mange selemo molo konopu enge naa pelemo kinia kepe, \li1 na seko kinjiku ungu-taka tondoko seko pipili kondolemele kinia kepe, \li1 na-kinia umbuna awisili wendo olemomonga mindili nolio kinia kepe, \li1 yombomane na konopu kiri panjikuli ‘Na umbunama wendo opili.’ ningu na seko kinjiku mindili silimili kinia kepe, \li1 na konopuna umbunama sepa peanga naa pepili molio kinia kepe, \m aku sipa umbunama wendo-wendo olemo kinia na tondolo se naa pelemo kinia, ⸤Karasinga tondolomo na-kinia pepa na nokolemo⸥monga tondolo pupili moliomonga konopu peanga lepo ‘Kanu uluma wendo opili.’ nimbu molio. \r 12:11-21 \s1 Pollone “Karasinga Korini Yomboma Karasinga Ungumu Kuru Mondolemele Mele Siye Naa Kolko Kamu Kuru Mondoko Molangi.” Nirimu Ungu Se (11:1 pulu polko kanani) \p \v 11 ⸤ ‘Nanga imbimu ola molopili.’ nimbu nanu kape nimbu kanu ungu nikirumu⸥ manda naa sepili, nimbu kinjipu amu tokoro-na-kolo onone ‘Na sambo.’ ningu ulku tokomele-na aku sekero. ⸤Andi yemane na ningu kinjeringi kinia ono piliangi ono Korini yombomane⸥ na ‘ye peangamo.’ ningu kape nindilimolánje papu. Aku-sipa na-kolo kape naa ninderingimunga na nanu kape nimbu imbi ambolopo paka tombo. Na sika imbi naa molemo yemo-na-kolo andi yema “Olio Karasini “Nanga kongonomo sende-paa.” nimba lipa mundorumu ye peanga awili olandopama molemolo.” nilimili yemanga na ye mania se naa molio, akumunga onone na aku siku kape nindilimolá. \v 12 Karasini “Nanga kongonomo sende-paa.” nimba lipa mundorumu yemane selemele mele ‘na ono-kinia molopole ⸤ ‘Na aku sili ye se molemo.’ ningu kanangi.’ nimbu⸥ yuni lipa mundorumu yemane selemele mele nane aku sipu ulu mare serindu. Na mindili nombo kongono paa lakopo serindu umbunama ‘We meambo.’ nimbu siye naa kolopo tondolo mundupu molopole, Pulu Yemone mindi manda ulu-tondoloma selemo mele ulu-tondolo awisili lupa-lupama sepo, yomboma kanokole paa mini-wale mundulimili ulu-tondoloma serindu kanumu. \v 13 Nane Karasinga yombo talape mare kinia serindu mele olandopa, ono Korini Karasinga yombo talapemo kinia serindu mele maniandopaye? Ulu selu mindi yombo talape lupama-kinia serindu, ono Korini yombo talapemo-kinia naa serindu, akumu kongono senderindumunga ono umbuna sipu ⸤ “Méle kalaa.” naa nirindu.⸥ Ono umbuna aku sipu naa sirindumu lawa serindu-na-kolo lawa serindumunga na-kinia konopu kiri naa panjiku, siye kolangi. \p \v 14 Kiniá na ono molemelena wale yopoko-sipu ombó sekero-na-kolo ombole ono umbuna se si⸤pu “Mélema siee.” ni⸥mbúndu naa ombó. Na ononga mélema yakala kolopo limbundu naa ombó. Na ono konopu mondopo kanombondo ombó. Bolangomane anupili lapali pe liku tapondongendo mélema naa taltondolemele; anupili lapalini bolangoma liku tapondongendo mélema taltondolemele kanumu. \v 15 Aku sipu, nane ‘Ono lipu tapondambo.’ nimbu konopu sipu nanga mélema ono simbú, na nanu kepe ono simbú. Nane ono konopu awili-sepo mondoliomonga onone na laye-kolte seko konopu mondonge kinia peangaye? \p \v 16 Akumu sikanje na-kolo nane ono umbuna se naa sirindu. Aku-na-kolo ⸤ononga ye marene ‘Pollone olio⸥ umbuna we sikimu. Yu ⸤méle naa kalolemolomonga⸥ kou-mone wa limbando nimba pangu sikimu. ⸤Yomboma lipa tapondombando “Siee.” naa nikimu.⸥’ nilimili. ‘Kondi toli ulu-pulumu Pollo-kinia pelemo.’ nilimili. \v 17 Akumu nambi semu-na nilimiliye? Nane ye mare ono molemelena “Paa.” nimbu lipu mundorundu kanumu “Ononga mélema wa lindangi paa.” nimbu lipu mundorunduye? \v 18 Nane u Taitasi “Ono molemelena paa pu!” nimbu tondolo mundupu lipu mundorundu kinia olionga genu se “Taitasi kinia kopu seko pale.” nimbu lipu mundorundula kanumu. Pe Taitasi ono moloringina ombale ono nimba pangu sipa mélema wa liltimuye? Taitasi kinia oltonga konopu selu-sipa pepili kongono naa selemboloye? Oltone ulu selemboloma selu-sipu naa selemboloye? \p \v 19 I pepá topo sikirumu ‘ ‘ ‘Yuni selemo mele sumbi sipa selemo.’ ningu piliangi.’ nimba topa sikimu.’ ningu pilielemeleye? ⸤Paa mólo!⸥ Pulu Yemo pilipa molopili i nikiru: ‘Karasini “Ni.” nilimú mele niliu. Nanga yombo konopu mondolio yomboma, nane ulu selioma pali ono lipu tapondopo konopu tondolo pupili molonge uluma mindi selio.’ nikiru. ⸤Akumu kolo naa tokoro, Pulu Yemone pilielemo.⸥ \v 20 Na ono molemelena ombo kanombondo laye-kolte mini-wale pukumu. ‘Na ono molemelena ombó kinia ono ‘Olio molopo kondomolomonga kanopa peanga piliepili.’ konopu lemele mele yombo se naa kanombo.’ nimbu pilieliomonga aku sipa mini-wale pukumu. ‘Onone ‘na ye peangamo’ konopu leko ‘Na kanamili.’ ningu pilielemele mele ombó kinia na kanokole ‘Yu aku sipa naa molemo.’ ningu kanonge kinia manda naa sembá.’ nimbu pilieliola. ‘Ombo kanombo kinia ono nambolka uluma seko molongenje.’ nimbu pilieliomonga mini-wale pukumu. \m ‘Ono angelema ningu, \m ⸤seko kondoko méle peangama taltolemele⸥ yomboma kinia \m konopu kiri panjiku, \m popenge seko mumindili kolko, \m yomboma kondo kolko liku naa tapondoko \m ono onono yu-mele-mele nokoko, \m yombomanga ungu-bulkundu nindiku, \m andoko kolo toko yomboma semane toko siku, \m kála seko, \m anju yando unguma naa pilku konopu selumu naa pepili \m uluma yu-mele-mele seko sembambu siku, \m ulu-kiri aku sipama seko paa molko kinjingí kinia kanombonje.’ nimbu pilieliomonga na mini-wale pukumu. \v 21 ⸤Ono molemelena ombo kanombomonga ungu se pea pelemóla.⸥ ‘Ono molemelena kelepo ombó kinia ono kanoko molangi nanga Pulu Yemone na sepa pipili kondomba. U ulu-pulu-kiri seringi yombomane seko kinjeringi mele kanoko kiri naa pilku konopu topele naa toringi liemu ulu aku sipa mele se na-kinia wendo ombá. \m Amboma kinia yema kinia wapora toringi uluma kinia, \m ye naa pungu ambo naa lili yomboma \m ulu-kirinale seringi uluma kinia, \m aku siku ulu-kirima mindi sengendo yakala kolko \m konopu kimbu siku andoko seringi uluma kinia, \m aku siku seko kinjeringi ulu kanuma kanoko kiri pilku konopu topele naa toringinje. U seringi mele we seko molemelenje.’ nimbu pilipu na mini-wale mundupu molio. Sika aku siku seko molangi ondu liemu kanopole na ono-kinia konopu umbuna sepili kola sembó. \c 13 \r 13:1-10 \s1 Pollone Karasinga Korini Yomboma Kamu Liepi Liepi Topa, Molonge Mele Tondolo Mundupa Mane Sirimu Ungu Mare \p \v 1 Kiniá na wale yopoko-sipu ono molemelena ombó sekero. ⸤Ombo sembomonga ungu se Pulu Yemonga bokuna nilimú mele i-sipa:⸥ \q1 ‘Yomboma pilku molangi yombo sene yombo se \q2 ungu se sepa kinjerimu mele nimba simba kinia \q3 yombo kanumuni sepa kinjimba mele \q1 yombo talone molo yopokone kanokole \q2 yu sembá mele manda ningu singí kinia mindi \q3 ungumu pilku \q1 ‘Yombomone sika sepa kinjerimu.’ ningu piliangi. \q1 ⸤Yombo selumuni mindi nimba simba kinia \q2 naa piliangi.⸥’ \m ⸤nimba molemo⸥ kanumu. \v 2-3 ‘Karasini nanga kerena ungumu nimba silimú molo mólonje?’ ningu pilku “Liku ora si.” nilimilimunga nane u wale talo-sipu ono kinia ombo molopole liepi-liepi topo “Sembó.” nirindu mele kiniá kelepo aulka suluna molopole liepi-liepi topo nikirula: U ulu-pulu-kiri seringi yomboma kinia, we-yombo lupama⸤ne pe kiniá kepe ulu-pulu-kiri selemele yomboma⸥ kinia kepe, se mundupu naa kelepo ⸤ ‘Ono pali mindili nangi.’ nimbú.⸥ “⸤Ulu-pulu-kiri selemele yomboma kinia⸥ sembó.” nikiru mele sembó kinia kanoko pilkuli ‘Karasi yuni enge pepili ono nanga kerena mane simba.’ ningu kanonge. ‘⸤Seko kinjilimilimunga⸥ mane simbando enge naa pepili mane naa simba.’ ningu kanonge. \v 4 Sika u yu enge se naa perimu kinia unju-perana uku toko panjeringi kolorumu-na-kolo Pulu Yemonga engemone yu konde molemo. Na yu-kinia kopu sepo molembolomonga yu u enge se naa pepili molorumu mele na enge se naa pepili moliola, na-kolo na ono molemelena ombó kinia Karasi pea kopu sepo molombolomonga Pulu Yemonga tondolomo na-kinia pepili ono tondolo mundupu mane simbú. \p \v 5 Ono yu-mele-mele onono ononga konopuma apuruku pilkuli, ‘Olio ⸤ ‘Karasi sika. Yunga ungumu sika.’ ⸥ nimbu kuru mondopo molemolonje. Molo mólonje.’ ningu piliangi. Onono yu-mele-mele paa mimi siku piliangi. ‘ ‘Karasi Yesusi ononga konopumanga molemo.’ ningu pilielemele.’ konopu lekero. Molo aku siku manda manjiku pilkuli ‘ ‘Sika.’ nimbu kuru naa mondopo molemolo.’ ningu piliengiye? \v 6 ⸤Se i-sipu konopu lekerola⸥ ‘Na ⸤kongono selio mele⸥ mimi siku kanoko pilku apurukuli ‘Na sika Karasini “Nanga kongonomo sende-pu.” nimba lipa mundorumu yemo molio.’ ningu kanangi.’ konopu lekero. \v 7 Na Pulu Yemo kinia ungu nimbuli, ‘Onone ungu se seko naa kinjangi liku tapondou.’ nimbu mawa selio. ‘ ‘Na Karasini “Nanga kongonomo sende-pu.” nimba lipa mundorumu ye se molemo.’ ningu kanangi.’ nimbu aku sipu yu mawa naa selio. Akumu unguri molo. ‘Onone na kongono selio mele kanoko apurukuli ‘Yu kolo toli yemo.’ níngi liemu mandala na-kolo onone ulu sumbi nilima mindi seko molangi.’ konopu lekero. ⸤ ‘Aku seko molonge kinia paa peanga.’ konopu lekero.⸥ \v 8 Nane ungu-sikamo topo mania mundumbu aulka se naa lemó. Ungu-sikamo alieli lepa mindi pumbá uluma mindi ⸤lipu tapondopo⸥ sembó. \p \v 9 Ono enge pepili molemelemonga na ‘ono mindili nangi.’ nimbu tondolo mundupu mane simbú enge se naa pelemo kinia konopu sipu molio. Akumunga, ‘Pulu Yemone ono Karasinga yomboma olandopa olandopa sumbi siku molko kamu sumbi siku molonge tondolomo ono sipili.’ nimbu yu aku sipula mawa sendepo molio. \v 10 ‘Ye-Awilimuni ‘Na yunga kongonomo sendani.’ nimba ono tondolo munduku molonge nambamo na sirimu aku nambamone ono molemelena ombole nane ono tondolo mundupu mane naa siembo.’ nimbu na kolea suluna molopole i pepámo ono topo sipu ⸤ ‘olandopa olandopa sumbi siku molangi⸥.’ nikiru. Ye-Awilimuni ‘Ono molko kinjingí kongonomo sani.’ nimba na nambamo naa sirimu kanumu. \r 13:11-14 \s1 Pollone Pepámo Topa Pora Simbando Torumu Unguma \p \v 11 Manda, nanga ango-keme, pepá manda tambo kene “Ono molaa.” nikiru. Ono ‘olandopa olandopa yombo sumbi nilima molamili.’ ningu aku siku molonge uluma tondolo munduku seko, nane ono “Sangi.” nikiru mele pilku liku seko, konopu seluna pupili manda selu siku molko, taka leko kopu seko molangi. ⸤Aku siku seko molonge⸥ kinia Pulu Yemone ono konopu mondopa, “Ono konopu seluna pumba pe nipili taka leko molangi.” nilimú yemo ono-kinia molomba. \p \v 12 Pulu Yemonga yombo kake selima molemelema ‘Genupili.’ ningu ono onono anju yando kangulku kondo kolko “Manda molemeleye?” niengi. \v 13 Pulu Yemonga yombo kake seli ya molemelemane pali “Ono manda molemeleye?” nikimili. \p \v 14 Ye-Awili Yesusi Karasini ono pali we kondo kolopa molopili molko, Pulu Yemone ono pali konopu mondopa molopili molko, Mini Kake Sélimu ono-kinia pali kopu sepa molopili molangi. (Aku sipa sepili.) \b \p ⸤Aku pea nikiru.⸥