\id 1TI Andelale NT Rob & June Head file converted 14-Dec-98; 4-May-2007 \h U-TIMOTI \toc1 U-TIMOTI Pollone Ye TIMOTI Pepá U Topa Sirimu Bokumu \toc2 U-TIMOTI \mt1 U-TIMOTI \mt2 Pollone Ye TIMOTI Pepá U Topa Sirimu Bokumu \is1 Pollone I Pepá Topa Sirimumunga Ungu-Pulu Mare \ip Ungu-pulu mare inia yakondo gomo 676 molemo. \ip \bd Timoti\bd* yu Gallesia poropinji LLisira taono yemo. Yunga anumu Juda ambo se, lapa Giriki yemo. Yunga anumu kinia yunga bamu kinia Karasinga ambotolo moloringili. Anumunga imbimu Yunisi, bamunga imbimu LLoisi (\bd Pe-Timoti\bd* 1:5). Yu Karasinga yemo molorumu kinia Pollone Karasinga semane peangamo andopa topa simbando \bd Timoti\bd*ndu “Pea kopu sepo pambili ou.” nimba lipa memba purumu. Aku semanemo Lipa Mundorumu Yema 16:1-3 molemo. Pe, \bd Timoti\bd* kolea-awili Epesasi Karasinga yombo talapemonga nokoli yemo molopili Pollone i pepámo yu topa sirimu (\bd U-Timoti\bd* 1:3). Lipa Mundorumu Yemanga bokumu pora nimbándo Pollo yu Romo molorumu (kolomongo-awili 28). Yu kalia-ingi mare kelepa andopale pe kelko yu Romo ka siringi kinia pepale i pepámo \bd Timoti\bd* topa sirimu. \ip \bd Timoti\bd* molorumu mele ungu mare \bd Pe-Timoti\bd* 3:15, \bd U-Timoti\bd* 1:2, Lipa Mundorumu Yema 17:14-15, 18:5, 19:22, 20:1-6 kinia molemo. Yunga kongonomonga ungu mare \bd U-Timoti\bd* 3:1-7, 5:17-22, \bd Taitasi\bd* 1:5 kinia molemo. Pillipai 2:19-22, \bd Pe-Timoti\bd* 4:9,21, Ipuru 13:23 kinia kananila. Yu Pollo-kinia pea molangili Pollone Pe-Korini kinia Pillipai kinia Kollosi kinia U-Tesallonaika kinia Pe-Tesallonaika kinia Pillimono kinia boku akuma pali pepá topa sirimu. \ip Ungu-pulu se: \bd U-Timoti\bd* kinia \bd Pe-Timoti\bd* kinia \bd Taitasi\bd* kinia ungu awisili selu-sipa mele molemo. Aku boku yopoko liku sere leko “Tapu- yemanga pepáma.” nilimili, akumu kewa unguna “pasotollomanga pasema” molo “pasitamanga pasema” nilimili, nambi semu-na, \bd Timoti\bd* kinia \bd Taitasi\bd* kinia Karasinga yombo talapema nokoko molangili Pollone olo i pepáma topa sipale, Karasinga yomboma tapu seko nokoko kondongele mele mane sirimumunga aku siku nilimili. Yetolo molko kondongele mele mane sirimula. \ip Pepáma ungu mare selu-sipa molemo mele \bd Pe-Timoti\bd* ungu-puluna inia anjukundu nondopa gomo 1022 molemo akumunga maniakondo unguma pora nimbándo kanani. \ip Ungu-pulu tondolo se bokumunga pealemekondo “21. kisim bek”, “21.3 Man Bilong Kisim Bek Yumi” kanani. \ip Ya ungu-pulumu pora nikimu. \c 1 \mr Kolomongo-Awili 1-6 pali \ms1 Pollone Timotindu “Nunu Ulu Senima Kinia Karasinga Yomboma Ulu Sengema Kinia Mimi Siku Nokoko Molani.” Nirimu Ungu Mare \r 1:1-2 \s1 Pollone I Pepámo Tombando U Pulu Polopa Torumu Ungumu \p \v 1 Na Pollo, Yesusi Karasini “Nanga kongonomo sende-pu.” nimba lipa mundorumu yemo. Olionga Lipa Tapondopa Mindili Nolemolá Aulkana Wendo Linderimu Pulu Yemo kinia ‘Olio paa sika sepa kondomba.’ nimbu konopu sipu nokopo molemolo ye Karasi Yesusi kinia na ningu taltoko “I kongonomo sende-pu.” niringili-na aku sipu andopo nimbu siliu yemone \p \v 2 ⸤nu ‘Karasinga yemo molko kondani.’ nimbu nane nu nokolio,⸥ nu kinia olto Karasinga yetolo molembolomonga nu nanga kandi malo Timoti nu i pepámo topo sikiru. \p Lapa Pulu Yemo kinia olionga Ye-Awili Karasi Yesusitolone nu we kondo kolko seko kondoko, nuni wale marenga ulu mare seko kinjení kinia nu kondo kolko “Mindili nani.” naa ningu, ‘Nu konopu pe nipili taka leko molani.’ niengili. \r 1:3-11 \s1 Ungu Kolo Tolima Mane Silimili Yombomane Nilimili Unguma Naa Pilipu Bulu Simulú Ungu Se \p \v 3 Nane kolea Masedonia poropinji pumbúndu nu tondolo mundupu mawa sepole “Kolea-awili Epesasi molani.” nirindu mele kiniá nu kelepo mawa sepole “Akuna we molani.” nikiru. Ye marene akuna kolo toko ungu lupama mane siku molemele kene “Akuna we molko kanu yemando “Aku naa saa.” ni.” nimbu nu mawa sekero. \v 4 Kanu yemane ⸤Juda yombomanga⸥ kangema toko anda-kolepalimanga imbima sulu seko toko mindi molemele ungumane ononga konopuma topa bulu-balu sipa, ungumanga pulumu pilingindu we angelema mindi ningí aulkamo akisindipa, Pulu Yemonga ungu sikama pilingí aulkamo pipi silimú ⸤kene onondo “Aku naa saa.” ni.⸥ Kanu yemane mane silimili ungumane Pulu Yemo pilielemolo aulkamo naa akisindilimú. Pulu Yemonga ungumu kinia, yuni “Olio kinia sembó.” nimba, nimba panjerimu uluma kinia, ⸤Karasi Yesusi molopa olionga nimba senderimu mele⸥ ‘Akumu sika.’ nimbu kuru mondolemolo ulumuni mindi akutolo pilielemolo aulkamo akisindilimú. \v 5 “⸤Kanu yemane ningu kinjiku yomboma seko sembambu silimili yemando⸥ “Aku siku naa saa.” ni.” nikiru mele ‘Karasinga yomboma anju yando onono konopu mondoko molangi.’ nimbu “Kanu yemando aku siku ni.” nikiru. ‘Sika.’ ningu kuru mondolemele ulumu paa sika selemele ulumu kinia, konopu kake seli ulumu kinia, konopumuni pilkuli ‘Pulu Yemone kanopa kiri pilielemo ulu kiri se konopuna naa pelemo lémo.’ ningu pilieli ulumu kinia, aku sipa konopu peanga pepili yomboma anju yando onono konopu mondoli ulumundu nikiru. \v 6 Yombo mare aku sipa konopu peangama naa pepili molko kanu ulu peangama munduku kelkole we-unguma angelema ningu amu tolemele. \v 7 ‘⸤Mosisini Pulu Yemonga ungu-manema pilipale yando nimba sirimu⸥ ungu-manemanga mane sílima molamili.’ nilimili-na-kolo ungu-manemanga puluma naa pilku, tondolo munduku mane singíndu nilimili ungumanga puluma ono onono mimi siku naa pilielemele. \p \v 8 Olio pilielemolo, ‘Mosisini ungu-mane sirimuma sumbi sipu pilipu, aku ungu-manemanga ungu-pulumu mimi sipu pilipuli ulu akuma semolo kinia aku ungu-manema paa peanga.’ nimbu pilielemolo. \v 9-11 Pulu Yemone kanu ungu-manema simbando ‘Sumbi siku molemele yomboma pilku sangi.’ nimba naa sirimu.’ nimbu pilielemolola. Kanu ungu-manemane kongono mimi sipa selemo mele kanopole ‘Kanu ungu-manema peanga.’ nimbu pilielemolomonga ungu-pulumu i-sipa: \li1 Ungu-manema pulua toko kara pulimili yomboma kinia, \li1 Pulu Yemonga unguma liku bulu siku ulu-pulu kirima \li1 selemele yomboma kinia, \li1 Pulu Yemonga unguma naa pilku ‘ulu kake selima \li1 pilipu samili.’ naa nilimili yomboma kinia, \li1 yombomane ononga anupili lapali toko kondolemele \li1 yomboma kinia, \li1 yombo lupama toko kondolemele yomboma kinia, \li1 wa ulu-kirinale selemele ye-kangoma kinia \li1 ambo-wenepoma kinia yombo yuma pea, \li1 kolea-awili Sodomo yombomane yema onono ulu-kirinale seko amboma onono ulu-kirinale \li1 seringi mele selemele yomboma kinia, \li1 ‘Makete sepo kou liemili.’ ningu yomboma \li1 wa limili yomboma kinia, \li1 kolo tolemele yomboma kinia, \li1 kotena pungu ‘Sika nimulú.’ ningu panjikuli \li1 kolo tolemele yomboma kinia, \li1 Pulu Yemonga unguma pilipu ‘Karasinga yomboma \li1 seko molangi.’ nimbu mane silimulu ungu lupama pea pulua tongendo ulu-kirima selemele yomboma pali kinia, \m Mosisini sirimu ungu-manemane aku siku seko kinjiku molemele yomboma pali ‘nokopili.’ nimba Pulu Yemone \m ‘Aku ungu-manema pepili.’ nimba, nimba panjerimu. \m Pulu Yemonga unguma mane silimulu ungu-sika akuma Pulu Yemone na nimba taltopa “Andoko ningu si.” nirimu unguma kinia selu-sipa. Aku ungumu semane paa peanga olandopamo, imbi paa pelemo Pulu Yemonga semanemo. \r 1:12-17 \s1 Pulu Yemone Pollo We Kondo Kolorumumunga “Ange.” Nirimu Ungu Se \p \v 12 Yesusi Karasi olionga Ye-Awilimuni i kongono sendeliomonga engemo sirimu yemo “Ange.” nikiru. Yuni na kanopa peanga pilipa ‘Nanga kongonomo mundupa naa kelepa manda sepa kondomba.’ nimba pilipale i kongono sendeliomo na sirimumunga yundu “Ange.” nikiru. \v 13 Sika u yunga imbimu lipu ungu-taka tondopo, yunga yomboma kinia opa-tou molopo kara pumbu mindili sipu topo kondombo serindu-na-kolo yu sika Pulu Yemonga Malo molopa Pulu Yemone ‘Olio nokopili.’ nimba mana lipa mundorumu ye Karasimu molorumu mele pilipu sundupuli, yunga semanemo toringi pilipuli “Kolo tokomele.” nimbu kuru naa mondorundu mele akumu sepo lawa serindumunga yuni kanopale na kondo kolopa ‘Mindili nambo.’ naa nirimu. \v 14 Na Karasi Yesusi kinia pea kopu sepo molorumbulu-kulu olionga Ye-Awilimuni na paa we kondo kolopale, ‘Yu sika.’ nimbu kuru mondoli ulumu kinia konopu mondoli ulumu kinia na-kinia awisili pelemo kanu ulutolo Ye-Awilimuni sirimu. \p \v 15 ‘Olio ulu-pulu-kiri serimulu yomboma lipa tapondopa, mindili nolemolá aulkana wendo lipa yu kinia pea molopo kondomolo aulkana ‘lipu mondambo.’ nimba ⸤Pulu Yemone mana lipa mundorumu ye nokoli⸥ Karasi Yesusi mana mania orumu.’ aku ungumu paa sika ungumu, yombomane konopu talo naa pepili ‘Paa sika aku serimu.’ ningu paa tondolo munduku kuru mondonge kinia peanga. Aku semolo kinia paa sika ku naa pemolo. Ulu-pulu-kiri seringi selemele yombomanga na ulu-pulu-kiri serindu mele paa olandopa, \v 16 aku-na-kolo Karasi Yesusini ‘ ‘Yomboma konopu topele tangi.’ nimbu taka lepo nokopo molopo, molko kinjilimilimunga welea mumindili naa kolopo konopu tambu nipili mindi molio. ‘Nane sika manda lipa tapondomba.’ ningu pilingí yomboma sika kondo kolopo lipu tapondopo, konde molko kondoko mindi pungí ulu-pulumu simbú ningu kanangi.’ nimbale yuni na ulu-pulu-kiri olandopa serindu yemo u kondo kolopa ‘Sepo kinjerindumunga mindili naa nambo.’ nimba lipa tapondorumu. \p \v 17 Alieli molopa mindi puli ye nokoli kingimu molopa, kolou naa kololemo yemo molopa, yombo sene naa kanolemo yemo molopa, yu selumu mindi sika Pulu Yemo molopa, aku sipa molemo Pulu Yemo yu mindi imbi ola molopa tondolo pepa, tondolo mundupa pa sepa, aku sipa pépa mindi pupili! Aku sipa mele paa sika sepili! \r 1:18-20 \s1 Pollone Timotindu “‘Ulu-Kirima Kamu Mania Pupili.’ Ningu Tondolo Munduku Kongono Sei.” Nirimu Ungumu \p \v 18-19 Nanga malo Timoti, Pulu Yemone ungu-umbu tondolima pilku yando ningu silimili Karasinga ye marene nu moloni mele u ningu siringi mele pilipuli ‘Nu paa aku siku sani.’ nimbu, nimbu sikiru. ⸤ ‘ ‘Yomboma seko kinjiku molangi.’ nilimili mélema mania pumba, Pulu Yemonga kongono sepo moliomo tondolo pupili kene⸥ tondolo mundupu opa paa sambo.’ ninguli nu sení mele u ningu siringi ungu akuma pilku liku sani. ‘⸤Karasi Yesusi⸥ sika.’ ningu kuru mondoleno mele munduku naa kelko, alieli konopumuni pilkuli ‘Pulu Yemone kanopa kiri pilielemo ulu-kiri se nanga konopuna naa pelemo. Kongono selioma sepo kondolio lémo.’ ningu pilku molanila! Aku ulutolo ambolkole ‘Opa tondolo mundupu sambo.’ ningu nu sení mele u ningu siringi ungu akuma paa pilku liku seko molani. Yombo marene ‘Kanu ulutolo naa sembó kinia unguri mólo.’ niringimunga, nona andoli sipi se nona kou sene topa bultulimú kinia paa kiri lemó mele kanu yomboma aku siku mele ‘Sika.’ ningu kuru mondoringi ulumu paa kamu kiri lierimu. \v 20 Aku seringi yombomanga ye Amenias kinia Allekesanda olo aku siku seringili-kulu ‘⸤kurumanga nokoli⸥ Setene molorumuna pangili.’ nimbu lipu mundorundu. ‘Aku siku molko kinjikuli Pulu Yemo ungu-taka tondoko yunga imbimu seko naa kinjingilí mele piliangili.’ nimbu aku sipu serindu. \c 2 \r 2:1-15 \s1 Karasinga Yomboma Maku Toko Molko Pulu Yemo Popo Toko Kape Ningu Yunga Imbi Ambolko Paka Tondonge Mele Ungu-Mane Se \r 2:1-8 \s1 Pulu Yemo Kinia Ungu Nimulú Mele Ungu Mare \p \v 1 Manda, nane ‘Ono sangi.’ nimbú ulumanga u kumbi lepo tondolo mundupu ‘Sangi.’ nimbu nikirumu i-sipa: Yombomanga pali Pulu Yemondo unguma nindiku, mawa sendeko, “Ono lipa tapondopili.” nindiku, “Ange, papu sendekeno.” nindangi. \v 2 Ono nokolemele ye nokoli kingima kinia gapomano-yomboma kinia kanumanga Pulu Yemo mawa sendangi. ‘Pulu Yemo kanopa peanga pilielemo uluma sepo molopo konopu kake sepili molopole olio konopu sere lepo taka lepo molamili.’ ninguli aku sangi. \v 3 Aku siku seko molonge kinia peanga; olionga Lipa Tapondopa Mindili Nolemolá Aulkana Wendo Linderimu Pulu Yemo kanopa konopu silimú. \v 4 ⸤Aku Lipa Tapondoli Pulu Yemo⸥ yuni ‘Yomboma pali mindili nolemolá aulkana wendo ongo na-kinia pea molko kondonge aulkana pungu, ungu-sikamo pilku ambolongi liemu papu.’ konopu lepa molemo ye kanumu. \v 5 Kanumunga ungu-pulumu i-sipa: Pulu Ye selumu mindi molemo; ye selumu mindi Pulu Yemo kinia olio mana-yomboma kinia olionga suku-singina yu molopa ‘Olio Pulu Yemo kinia anjupa molemele mele naa molangi. Yu kinia seluna konopu seluna pupili molangi.’ nimba molemo, kanu yemo mana-ye Karasi Yesusi. \v 6 Kanu yemone ‘Mana-yomboma ulu-pulu-kiri selemelemonga Pulu Yemone ono naa topili mindili naa nangi. Ulu-pulu-kirimane ono kelepa ka sipa naa nokopili manda molangi kene na ononga nimbu kolali sepo kolondambo.’ nimba yombomanga pali aku senderimu. Aku sipa ⸤sendemba kinia aku sipu molomolo⸥ walemo wendo ombá u ningu siringi mele aku walemo Pulu Yemone nimba taltorumu walemo pe wendo orumu. Yesusini olionga nimba senderimumuni Pulu Yemo mana-yomboma lipa tapondomba mele nimba sirimu. \v 7 Karasini “Nanga ungumu pungu ningu sindiku, nanga kongonomo sende-pu.” nimba na lipa mundorumu akumunga pulumu ⸤Pulu Yemo kinia yomboma kinia seluna kopu seko molonge aulkamo akisindimbando kolorumu⸥ kanumu. Kolo naa tokoro. Paa sika nikiru. ‘Juda yombo naa molemele yombo-lupama ‘Sika.’ ningu kuru mondonge ulu-sikamo ono mane siengi.’ nimba na lipa mundorumu. \r 2:8-15 \s1 Pulu Yemo Popo Toko Kape Ningí Makuna Molkole (2:8) Yema Seko Molonge Mele Kinia (2:9-15) Amboma Seko Molonge Mele Kinia Ungu-Mane Se (2:1-15 pali) \p \v 8 Aku kene kolea lupa lupamanga pali ⸤Karasinga yombomane Pulu Yemo popo toko kape ningíndu maku toko molonge kinia⸥ ‘Olionga kangi konopuma pali Pulu Yemonga.’ ningu konopu kake sepili molonge yema ‘Pulu Yemo-kinia ungu niemili.’ ninguli, mumindili kolko angelema ningí ulu se naa pepili ki ola munduku Pulu Yemo-kinia ungu niengi. \p \v 9 Ambomanga ungu se ya nikirula: ‘Olio kara pumbu mongo-kenge samili. Yemane olio kanoko yama meangi.’ ningu mulu-maminia peangama naa pakangi. Ononga penge-indima au siku lapisa langoko, kou-gollone seli mélema kinia kulumbu peanga kou-mone olandopa pulimúma kinia, akumane ononga kangima au siku mulu-maminia kou olandopa pulima pakoko, naa sangi. We-mulu-maminiama mindi pakangi. \v 10 ‘Yomboma olio kanoko peanga piliangi.’ ninguli ungu peangama mindi sangi. Aku uluma ‘Pulu Yemonga amboma molemolo.’ ningu yunga ungumu pilku molemele amboma au singí mele peangama. ⸤ ‘Mulu-maminia pakomolomane olio lipa tapondopili.’ naa niengi.⸥ \p \v 11 ⸤Karasinga yombo maku toko molongena⸥ amboma taka leko molko unguma naa ningu, ⸤yemane⸥ mane singí unguma mimi siku pilku, unguma pilku liku awi siku molangi. \v 12 ‘Ambomane yema naa nokoko, Pulu Yemonga unguma mane naa siengi.’ niliu. Ungu naa ningu we taka leko molangi. \v 13-14 Pulu Yemone ye Atame u kumbi lepa sepa, pe ambo Ipu serimu. Pe ⸤kurumanga nokoli Setenene⸥ kolo topa kondi torumu unguma Atamene ‘Sika nikimu.’ nimba pilipa naa liltimu. Ambomone ‘⸤Wambiyemone⸥ sika nikimu.’ nimbale Pulu Yemone nirimu ungumu pulua topa ulu-pulu-kirimu serimu. Akumunga, amboma aku siku seko molangi. \v 15 Aku sika na-kolo amboma ‘⸤Karasi Yesusi molopa senderimu sendemba mele⸥ sika.’ ningu kuru mondolemele mele munduku naa kelko alieli kuru mondoko mindi molko, alieli yomboma konopu mondoko, ‘Olio Pulu Yemonga amboma molamili.’ ningu yuni ulu kake selima nimba kanolemo uluma seko, ononga imbima toko mania munduku taka leko molkole, bolango menge kinia Pulu Yemone ‘Ono molko kondangi.’ nimba lipa tapondomba. \c 3 \r 3:1-13 \s1 Karasinga Yombo Talapema Nokonge Yema Kinia ⸤Ononga⸥ Amboma Kinia Molonge Mele Ungu Talo \r Se 3:1-7 \s1 Karasinga Yombo Talapemanga Tapu-Yema Molonge Mele Ungu Se \p \v 1 “Ye se yu ‘Karasinga yombo talapemonga tapu-yemo molopo nokondu liemu paa papu.’ nimba pilielemo akumu kongono paa peanga tondolomo konopu mondolemo.” nirimu yemone ungu paa sika se nirimu. \v 2 Akumunga, Karasinga yombomanga tapu-yemo molomba yemo yu \li1 ye paa sumbi nili ye se molopa, yombomane kanoko kiri \li1 pilingí ulu se yu-kinia naa peli yemo molopili. \li1 Tapu-ye molomba yemo yu ambo selumunga menu mindi \li1 molopili. \li1 Yu molopa kondopa, ulu peangama mindi \li1 konopu kimbu sipa, kimbu ki kangi konopu mélema yakala kolopa sembá mele mimi sipa nokopa, \li1 yombomane yu kanoko peanga pilku yunga unguma \li1 liku awi singí ulu peangama mindi sepa, \li1 yunga ulkana onge yomboma ‘Sukundu wangi.’ nimba \li1 nokopa kondopa, \li1 ⸤Pulu Yemonga unguma⸥ yomboma paa mimi siku pilingí \li1 mele sumbi sipa mane simba mele mimi sipa pilipa, \m aku sipa yemo molopili. \m \v 3 No nomba amu naa topa, \li1 yomboma-kinia mumindili kolopa opa naa sepa, \li1 yomboma kinia taka lepa molopa, \li1 irinale konopu sipa sembá yemo naa molopa, \li1 kou-mone olandopa konopu naa mondopili. \m \v 4 Yunga ambo bolangoma nokopa kondopa, yunga bolangoma \li1 yunga unguma taka leko pilku liku, liku awi siku molonge mele mane sipili. \m \v 5 (Ye sene yunga ambo bolangoma nokopa kondomba mele naa piliemu liemu Pulu Yemonga yombo talapemo nambi sepa ⸤ “Molko kondangi.” nimba⸥ nokombaye? ⸤Manda mólo.⸥ Akumu pilipuli ‘yunga ambo bolangoma nokomba mele u kanani.’ nimbu nikiru.) \p \v 6 Ye kokele Karasinga ye molombamo Karasinga yombo talapemonga tapu-ye se naa molopili. Aku sipa yemo tapu- yemo molopale kara pumbá kinia Pulu Yemone ⸤kurumanga nokoli⸥ depelemo kote sendepa “Kara purumumunga mindili nani.” nirimu mele yu aku sipa sembá kinia manda naa sembá ⸤kene wale mare awisili mele Karasinga yemo molopa umbu-konopu pemba kinia ‘Tapu-yemo molopili.’ nieni.⸥ \m \v 7 Yu molomba mele ungu se pea nikirula. Tapu-ye molomba yemo ultu molonge yombomane yu kanoko peanga pilku ‘Yu ye peangamo.’ ningí yemo mindi tapu-yemo molopili. Yu tapu-yemo molomba kinia ultu molemele yombomane “Yu ye kirimu.” ningí kinia ultu-yombomane ningu kinjingí unguma ⸤kurumanga nokoli⸥ depelemone lipa tapu-yemonga melu lemba kinia kanu yemo molopa kinjimba. \r Se: 3:8-13 \s1 Karasinga Yombo Talapemanga Kongono Sendeli Yema Kinia Amboma Kinia Molonge Mele Ungu Se (3:1-13 pali) \p \v 8 Karasinga yombo talapemonga kongono sendeli ye molongema ono kepe aku siku mele molko kondangi: \li1 Yombomane ono kanoko peanga pilku ononga unguma \li1 liku awi siku, ‘ono olionga kongono sendeli yema molongi liemu papu.’ ningí uluma sekole kongono sengendo mimi siku pilku taka leko senge yema molko; \li1 konopuna ungu lupa pilku kerena ungu lupa ningu \li1 naa seko, yombo marendo ungu lupa ningu \li1 marendo topele toko ungu lupa ningu naa seko; \li1 no-tondolo awisili nongo amu naa toko, \li1 ‘⸤Karasinga⸥ yombomanga kongono sendepole \li1 kou-mone awisili limbu.’ ningí yema naa molangi. \m \v 9 ⸤Kanu yema⸥ olio Yesusi Karasini olionga nimba senderimu lipa tapondolemo mele ‘Sika.’ nimbu kuru mondolemolo yomboma Pulu Yemone ungu lopi serimuma nimba para sirimu ungu-sikama paa ambolonge yema molangi. Onone ungu sikama ambolongendo konopumuni pilkuli ‘Pulu Yemone kanopa kiri pilielemo ulu se konopuna naa pelemo. Kongono selioma sepo kondolio lémo.’ ningu pilkuli, ungu sikama ambolangi. \m \v 10 Molonge mele u manda manjiku kanokole, ono molko kondoko, yombomane kanoko kiri pilingí ulu se ono kinia naa pepili molongi liemu ‘⸤Karasinga⸥ yombo talapemonga kongono sendeli yema molangi.’ nieni. \p \v 11 Amboma kepe, aku siku mele \li1 yombomane kanoko kiri pilingí uluma naa seko, \li1 uluma senge mele mimi siku pilku \li1 taka leko seko molonge amboma molko, \li1 yombo senga ungu-bulkundu naa nindiku, \li1 molko kondoko, ononga kongonoma mimi siku pilku \li1 seko kondonge amboma molangi. \p \v 12 Karasinga yombo talapemonga kongono sendemba yemo yu \li1 ambo selumunga menu mindi molopili. \li1 Yunga ambo bolangoma nokopa kondopa, yunga bolangoma \li1 yunga unguma taka leko pilku liku, liku awi siku molonge mele mane sipa kondopili. \m \v 13 Yombo talapemonga kongono seko kondonge yema yombomane liku awi siku ononga imbima ambolko paka tondolemele; Karasi Yesusi ⸤ ‘Sika.’ ningu⸥ kuru mondolemele mele olandopa kuru mondokole, aku siku kuru mondolemele mele pipili naa kolko yomboma sumbi siku ningu silimilila. \r 3:14-16 \s1 Pollone Timoti I Pepámo Topa Sirimumunga Ungu-Pulumu \p \v 14 I pepámo nu simbundu topo molopole ‘Nu kanambo.’ nimbu ‘Nu molenona nondopo paa wambo.’ konopu lepo molio. \v 15 Aku-na-kolo ‘Ulu sene na pipi simba kinia manda nondopo naa ombónje kene’ nimbuli ‘Pulu Yemonga yombo molemelema seko molonge mele piliani.’ nimbu i pepámo u topo sikiru. Aku yomboma konde molopa mindi puli Pulu Yemonga yombo talapemo. Aku talapemo ungu-sikamo lipa tapondopa tondolo pumba pepili nilimú talapemo. Ungu-sika akumu ulkamo mele, Pulu Yemonga yombo talape akumu ungu-sikamonga ulka-simu mele. \r 3:16 \s1 Pulu Yemonga Ulumanga Ulu-Pulumu Paa Olandopamonga Ungu Se \p \v 16 U Pulu Yemonga ungu se yuni mane sirimu ungu lopi serimumu kiniá mona nimba para sirimu aku ungumuni olio Pulu Yemonga yomboma molopo yuni kanopa peanga pilielemo uluma semolo mele lipa ora silimú aku ungumunga ulu-pulumu paa tondolomo, yombomane aku ungumunga pulumu manda toko mania naa mundungí. Aku ungu-pulumu i-sipa: \q1 Yu mana-ye se omba mona molorumu. \q1 Yu ulu-peangama sepa molopa kondorumu mele \q2 Minimuni lipa ora sirimu. \q1 Mulu-koleana angellomane yu kanoringi. \q1 Yunga semanemo ma-koleana pali \q2 ⸤yunga yombomane⸥ toko siliku andoringi. \q1 Yomboma kanu semanemo pilkuli \q2 ‘Sika.’ ningu kuru mondoringi. \q1 Pulu Yemone yu mulu-koleana olando lipa, \q2 yu u ye tondolomo molorumu kolea \q3 tondolo pa selina memba pumba mondorumu. \c 4 \r 4:1-5 \s1 Yombo Marene Kolo Toko Nilimili Ungumane Yombomanga Konopuma Topa Bulu-Balu Sindilimú Ungu Se \p \v 1 ⸤Kiniá ulu mare wendo olemomonga ungu mare⸥ Mini Kake Sélimuni i-sipa mele sumbi sipa nimba para silimú: Mulu ma pora nimbá walemanga kolo toli kurumane ungu ningíma kinia, kuru marene mane singí unguma kinia, yombo marene pilkuli Karasi ‘Sika.’ ningu kuru mondonge mele munduku kelenge. \v 2 Kanu unguma ye topele-mapele tolimane kolo toko mane silimili. Kanu yemanga penge-kikimi naa pepa, ononga konopumuni naa pilku ulu-pulu-kiri selemele mele naa pilku molemele. \v 3 Kanu yemane mane siku ninguli: “Yema ambo naa liku amboma ye naa pangi.” ningu, kere-langi mare imbi sikuli “Aku kere-langima kalaro molemo kene mi leko naa naa!” nilimili. Aku-sipa na-kolo kere-langi akuma Pulu Yemone ‘Olio ‘Yesusi yu sika.’ nimbu kuru mondopo, ungu-sikama pilipu limulú yombomane nangi.’ nimba serimu. Aku kere-langima lipu Pulu Yemo-kinia “Ange.” nimbu nomolo kinia unguri mólo. \v 4-5 Pulu Yemone serimu mélema pali peanga kanumu. Pulu Yemonga ungumu kinia olione Pulu Yemo-kinia ungu nimulú ungutolone kere-langi kinia mélema pali Pulu Yemonga méle kake selima lemba akumunga kere-langi akuma munduku kelko naa nonge kinia manda mólo. Pulu Yemo-kinia “Ange.” ningu liku nonge kinia unguri naa sembá. \r 4:6-16 \s1 Timoti Karasinga Kongono Sendeli Ye Peangamo Molomba Mele Ungu Se \p \v 6 I nikiru mele ⸤Karasinga⸥ genupili ‘Aku siku sangi.’ ningu mane sini kinia, nu Karasi Yesusinga kongono sendeli ye peangamo moloni. Olio ungu peangama ‘Sika.’ nimbu kuru mondolemolo unguma kinia, Karasinga ungu-puluma mane sirimuluma kinia, u kepe yandopa kepe pilku liku seko molenoma ⸤ ‘Nanga konopu minitolonga kere-langima.’ ningu⸥ pilku liku sení kinia nunga konopu minitolo tondolo mundupa pepili moloni. \v 7 ⸤Juda yombomanga⸥ aroma topa Pulu Yemonga ungumu topa mania mundumba selemo kange kirima tolemele akuma bulu siku, ‘Pulu Yemone kanopa peanga pilielemo uluma mindi pilipu sambo.’ ningu aku uluma mimi siku pilku kondoko seko molou. \v 8 Sika ‘kangimu enge nipili.’ nimbu ulu mare selemolo kinia akumu peanga. Aku selemolo kinia kangimu sika enge nilimúmunga sika olio wallo-kolte lipa tapondolemo. Aku-na-kolo Pulu Yemone kanopa peanga pilielemo uluma mimi sipu pilipu semolo ulu akumu paa olandopa peangamo. Aku semolo ulumuni olio lipa tapondopa, kiniá ya mana molemolo mele kinia pe mulu-koleana molomolo mele kinia simbamonga akumu paa olandopa kene Pulu Yemone kanopa peanga pilielemo uluma mimi siku pilku seko molou. \p \v 9 I nikiru ungu akumu paa sika. Aku ungumu yombomane konopu talo sepa naa pepili ‘Paa sika.’ ningu kuru mondonge kinia papu. \v 10 Alieli konde molopa mindi puli Pulu Yemone yomboma pali Lipa Tapondopa Mindili Nolemolá Aulkana Wendo Limú Yemo yuni paa sika olio ‘Yu sika.’ nimbu kuru mondolemolo yomboma lipa tapondopa mindili nolemolá aulkana paa sika wendo limú. Aku selemomonga pilipuli, ‘Yuni olio lipa tapondopa sepa kondomba.’ nimbu nokopo molopole olio yunga kongonoma tondolo mundupu kála-sepo selemolo. \p \v 11 I ungu nikiruma pali ⸤andi Epesasi Karasinga yomboma pali⸥ ningu siku, ono seko molonge mele mane siku molou. \v 12 Nu sika ye-kangomo mindi, aku-na-kolo ‘Yombomane ‘Nu ye yumu mólo. Nu pilipa kondoli naa peli yemo.’ konopu leko nunga ungumu bulu singí aulka se naa liepili. Nunga ungumu pilku liengi.’ ningu moloyo. ‘ ‘⸤Karasi⸥ sika.’ ningu kuru mondolemele yomboma na molopo sembó mele manda manjiku molko senge mele kanangi.’ ninguli ninimuni, ungu peangama ningí mele nu aku siku ningu, molko peanga senge mele nu aku siku selko andoko, yomboma konopu mondonge mele nu aku siku konopu mondoko; ⸤Karasinga unguma kinia yuni ‘yombomanga’ nimba senderimu sendelemo mele⸥ ‘Paa sika.’ ningu kuru mondoko molonge mele aku siku seko; ulu peangama manjiku seko, Pulu Yemone ‘ulu kake selima’ nimba kanolemo uluma seko, konopu kimbu sikuli ninimuni; aku uluma seko molou. \p \v 13 Na u naa wambo nuni Pulu Yemonga bokuna ungu molemoma yomboma piliangi kambu toko, aku ungumanga ungu-puluma yomboma ningu siku, ⸤Karasinga yomboma seko molonge mele⸥ mane siku molani na wambo. \v 14 Karasinga yombo talapemonga tapu-yemane nu ambolko ⸤ “Pulu Yemone ‘Yunga kongonomo seko kondani.’ nimba lipa tapondopili.” niringi kinia⸥ Pulu Yemone ungu-umbu tondorumumu ye sene pilipale yando nu nimba sirimu kinia Pulu Yemone ‘nu kongono sani.’ nimba tondolo sirimu akumu nu munduku naa keliei. \v 15 Aku tondolomo ambolko kondoko kongonoma tondolo munduku sei. Aku kongonoma ambolko seko kondoko moloni mele yombomane pali kanangi. \v 16 Nu moloni mele kinia, nuni yomboma mane sini unguma kinia, aku ulutolo nokoko kondani. Siye naa kolko tondolo munduku aku siku sení kinia aku siku senimunga Pulu Yemone nu kepe nunga ungumu pilingí yomboma kepe pea lipa tapondopa mindili nolemolá aulkana wendo lipa yu kinia pea molko kondonge aulkana lipa mondomba. \c 5 \r 5:1—6:2 \s1 Ambo-Wayama Kinia Tapu-Yema Kinia Kongono Kendemande We Sendeli Yomboma Kinia Timoti Yu Kinia Onone Seko Molonge Mele Ungu Mare Pollone Timoti Mane Sirimu Unguma \r 5:1-2 \s1 Pollone Timotindu “Yomboma Kanokole ‘Nanga Pulu Lemó Yombo Kandima.’ Ningu Kanou.” Nirimu Ungumu \p \v 1 ⸤Kiniá Karasinga yombo talapena molemelema-kinia sení mele niembo:⸥ \p Ye-anda se iri naa tani. ⸤Sepa kinjimba kinia kanokole⸥ ‘Yu nanga lapamo.’ ningu taka leko mane sieni. \m Nunga genali nokolena mele aku siku kango-yema nokani. \v 2 Ambo yuma ‘Nanga anupilima.’ ningu, \m ambo-wenepoma ‘Nanga kemulupili.’ ningu aku sikula nokani. Aku-na-kolo ambo-wenepoma nokonindu ‘Na kinia ono kinia umbuna se wendo naa opili.’ ningu paa mimi siku kanoko nokou. \r 5:3-16 \s1 Pollone “Namelene Ambo-Wayama Nokongeye?” Nirimu Ungu Se (5:1—6:2 pali) \p \v 3 Ambo-wayama yombo marene ono liku naa tapondonge kanuma paa liku tapondoko nokani. \v 4 Aku-na-kolo ambo-waya se yunga bolangoma molo yunga bamupilima molongi liemu kanu yombomane ‘Pulu Yemonga ungumu pilipu samili.’ ninguli u kumbi leko ononga yombo pulu lemóma nokoko, kanu yomboma ono bolangoma moloringi kinia anupilini ono nokoringimunga onone kiniá aku siku pundu toko kanu ambo-wayama liku tapondoko nokangi. Aku siku selemele uluma Pulu Yemone kanopa peanga pilielemomonga aku siku sangi. \v 5 Ambo-waya se yu yombo sene nokomba yombo se naa molemomonga yu paa sika ambo-waya penge-akoli molemo ambo akumu ‘Pulu Yemone na sika lipa tapondopa nokomba.’ nimba pilipale, ipulieli tangoli kepe Pulu Yemo-kinia ungu nimba ‘Liku tapondou.’ nimba mawa sepa molemo. ⸤Kanu sili ambo-wayama liku tapondoko nokoni kinia peanga.⸥ \v 6 Ambo-waya se yu yuyu konopumuni pilipa wapora topa uluma selemo ambo kanumu yu sika we molemo-na-kolo ambomo yombo kololimu mele molemo. \v 7 Kanu ambo-wayama kinia ononga yomboma kinia ‘Yombomane kanoko kiri pilingí uluma naa sangi.’ ningu ono aku siku mane sieni. \v 8 Yombo sene yunga anumu lapatolo kinia kemulupili genupili mélse mólo tolemo molo umbuna se pelemo kinia naa lipa tapondopa nokopa, yunga pulu lemó yombo wema kinia naa nokomu liemu aku selemo yombomo aku sipa selemomonga yu ⸤ ‘Karasi sika.’ nimba⸥ kuru mondolemo mele mundupa kelepa bulu sipa, paa sepa kinjilimú. Karasinga yombo naa molko ultu molemele yombomane seko kinjilimili mele maniandopa, kanu yombomone sepa kinjilimú mele olandopa. \p \v 9 ‘Karasinga yombo talapena molemele ambo-wayamanga imbima tamili.’ ninguli, ambo-waya mare, sika ambu leko, waltikele mindi ye pulima mindi ‘ambo-wayama’ ningu imbi tangi. \v 10 Kanu ambo-wayama onone u seringi mele piliangi. U ononga bolangoma kere-langi siku nokoko kondoko, yombo ponengema “Ulkana wangi.” ningu nokoko kondoko, Karasinga yombomanga kongono kendemande sendeko, umbuna pelemo yomboma liku tapondoko, aku siku ulu peangama tondolo munduku seko moloringi mele ningu singí pilingí ambo-wayamanga imbima mindi tangi. \p \v 11-12 Aku-sipa na-kolo ambo-waya kondema ‘Ambo-wayama.’ ningu imbi naa tangi. Ono Karasi konopu mondoko pilielemele mele ye se lupa konopu mondoko pilingí ulumuni topa mania mundumba kinia u kokele ambo-wayama molkole “Karasinga kongonomo manjipu sendepo molomolo.” ningu, ningu panjeringi mele munduku kelenge kinia ⸤Pulu Yemone⸥ ono ‘Seko kinjeringi.’ nimbá kene ononga imbima ambo-wayamanga imbima kinia sere leko naa tangi. \v 13 Ulu se i-siku selemelela: Ono ‘yomboma kinia we-unguma nimbu kopu sepo molamili.’ ningu yombomanga ulkamanga andokole kongono naa seko siye kololi ulumu mindi pilku liku selemele. Aku mindi mólola. Yombomane ulu se selemele mele naa kanoko yombomanga anju anju we nindiku semane toko siliku andoko, yombo mare ulu seko ungu nilimilima ‘paa piliamili!’ ningu andoko mangilku pilku komu sendeko molemele. Yomboma ungu kiyongo-ningu nilimilima wa pilku anju pungu ningu silimili. Aku siku selemele mele olio kanopo kiri pilielemolo uluma ono andoko selemele. \v 14 Aku siku selemelemonga nane ambo-waya kondema senge mele i-sipu nikiru: “Ono kelko ye pungu, bolango mengo, ononga yema kinia bolangoma kinia nokangi.” nikiru. Aku senge kinia olionga opa-toumanga sene onone seko molonge ulu se kanokole olio Karasinga yombomanga bulkundu ungu kiri se nindingí aulka se naa lemba. \v 15 Mare u moloringi mele koronga munduku kelko bulu siku ⸤kurumanga nokoli⸥ Setene lombili pulimili kene ⸤ ‘Wema aku siku konopu topele toko naa sangi.’ ningu ya nikiru mele sangi.⸥ \p \v 16 Ambo se Karasi ‘Sika.’ nimba kuru mondolemo ambo se yunga pulu lemó ambo mare ambo-wayama molemelema aku ambomo yuni ono lipa tapondopa nokopili. Karasinga yombo talapemone kanu ambo-wayama nokongendo umbuna se naa sepili. ‘Karasinga yombo talapemone ambo-waya sika penge-akolima mindi nokangi. Wema nokonge kongonomone penge-akolima nokonge aulkamo pipi simba.’ ningu aku siku sangi. \r 5:17-20 \s1 ‘Karasinga Yombomane Ononga Tapu-Yemane Kongono Seko Kondolemelema Nokoko Kondangi.’ Nirimu Ungu Se (5:1—6:2 pali) \p \v 17 Karasinga yombo talapemo kinia, talapemonga mélema kinia, paa nokoko kondolemele tapu-yema we-yombomane olandopa kape ningu méle olandopa kalonge kinia papu. Pulu Yemonga ungumu ningu siku, yomboma mane silimili tapu-yema kepe paa sika aku siku méle kalonge kinia papu. \v 18 Pulu Yemonga bokuna aku sengemonga ungu se nimba molemo kene aku siku sangi. Aku ungumuni nimbale: \q1 “‘Rasi-witi mongoma wendo pupili.’ ningu \q2 kongi kaoma witi-unjuma \q3 andoko kulungí kinia \q1 ‘Ono witi mare naa nangi.’ ningu \q2 kerema pipi singí kinia \q3 manda naa sembá kene \q4 pipi naa siengi. \q1 ⸤Kongi kaoma witi nonge senge kinia \q2 ‘Ononga méle kalólimu papu nokomele.’ \q3 ningu siye kolangi.⸥” \m nimba aku sipa ungu se molemo. Ungu se molemóla, akumuni nimbale: \q1 “Kongono sendelemele yomboma \q2 papu méle kalolima lingí.” \m nimba molemóla. \p \v 19 Yombo sene nimbale: “Tapu-ye sene i-sipa sepa kinjemu.” nimbá kinia naa piliani. Yombo talo molo yopokone “Sika aku sipa semu. Olio mongomone kanomulu.” molo “Komumuni piliemulu.” ningí kinia mindi ‘Sika aku sipa semu lepomo.’ ningu piliani. \v 20 Tapu-ye marene ulu-pulu-kiri mare ⸤sika⸥ sengi liemu we-yomboma pilku molangi ono mane siku iri tani. ‘Ono mane siku iri toni kinia we-tapu-yema pilkuli pipili kolko ‘Olio aku sipu naa samili.’ niengi.’ ningu yomboma pilku molangi ono mane siku iri tani. \r 5:21-25 \s1 ‘Timoti Yu Yuyu Kongono Selemoma Nokopa Kondopili.’ Nirimu Ungu Se (5:1—6:2 pali) \p \v 21 Nane nundu nimbú mele Pulu Yemo kinia Karasi Yesusi kinia Pulu Yemonga angelloma kinia akumane ‘Papu nikinu.’ ningu molangi. Nane nundu tondolo mundupu nimbuli: “Nuni “Sei.” nikiru mele paa aku siku sumbi siku sei.” nikiru. “Yomboma nokoko ‘Sangi.’ ninindu ono kinia pali selu siku nokani. ⸤Yombo mare konopu mondoni yomboma molo nunga pulu lemó yomboma manjiku taka leko nokoko, wema tondolo munduku nokoko, naa sani⸥.” nikiru. \p \v 22 Nuni ye se liku ‘Pulu Yemonga tapu-ye se molopili.’ ningu yu kini ambolko lisiku ningu naa mondou. Yema mimi siku kanoko apurukuli ningu mondou. Ningu mondoni ye marene pe ulu-pulu-kiri senge kinia nu ono kinia umbunama menge akumunga mimi siku kanoko tapu-yema ningu mondani. Ulu peangama manjiku seko, Pulu Yemone ‘Ulu kake selima.’ nimba kanolemo uluma seko, konopu kimbu siku moloyo. \p \v 23 (⸤Aku-sipa na-kolo ‘Sumbi sipu molambo.’ ningu⸥ umbu-no manjiku noleno mele pe aku siku naa sani. Nu kuru alieli topa nunga olona manda naa selemo kene ‘Kuru pora nimba kangi tondolo pupili.’ ningu no-waene kolte nani.) \p \v 24 ⸤Tapu-⸥ye marene ulu-pulu-kiri selemelema sumbi sipa para lemó akumunga kotena u naa pangi kote pilielemo yemone u seko kinjilimili mele sumbi sipa pilielemo; ye marene ulu-pulu-kiri lopi seko selemelema u sumbi sipa para naa lemba-na-kolo pe kotena mona lemba. \v 25 Aku sipala, yombo marene ulu peangama selemelema sumbi sipa mona lemó; marene selemelema lopi sepa pelemo, aku-na-kolo pe lopi sepa naa pemba. Pe akuma pali mona lemba. \c 6 \r 6:1-2 \s1 Kongono We Sendeli Yombomane Ononga Nokoli Yomboma Liku Awi Singí Mele Ungu Se (5:1—6:2 pali) \p \v 1 ⸤Karasinga yema molemele⸥ yombo kendemande kongono we sendeli yombomane ‘Ononga kongono nokoli yombo akuma peangama.’ ningu ononga unguma pilku liku, liku awi siku molangi. ⸤ ‘Kongono nokoli yema kinia ultukundu molemele yombomane sepo kinjimulú mele kanokole⸥ Pulu Yemonga imbimu kinia, Karasinga unguma Pollo kinia ye mare kinia onone mane siringi unguma kinia, ungu-taka tondoko naa niengi.’ ningu aku siku taka leko kongono seko kondoko molangi. \r 6:2-11,17-19 \s1 Méle Kande-Kandema Liku Taltolemelemanga Ungu Pokore \r 6:2-11 \s1 Méle Kande-Kandema Konopu Mondolemelemonga Ungu-Pulu Se \p \v 2 Kendemande-yomboma ononga kongono nokoli yomboma Karasinga yomboma molemele kinia ‘Ono kinia olio kinia genupili molemolomonga ononga unguma pilipu naa limulú kinia unguri mólo.’ ningu ononga unguma bulu siku kongono sumbi siku naa senge kinia kiri. Aku siku paa naa sangi! ‘Kongono nokoli yomboma olionga genupilima. Ononga unguma pilipu lipu kongono sepo kondomolo kinia ono molko kondonge.’ ningu ononga kongono ningíma olandopa seko kondangi. Karasinga yombo naa molemele nokoli yombomanga unguma pilku liku kongono we selemele mele naa seko, olandopa seko kondangi. \p I nu mane sikiru mele ‘Yomboma paa aku siku sangi.’ ningu tondolo munduku mane sieni. \p \v 3 Olionga Ye-Awili Yesusi Karasinga ungu akumu ungu-sikama mindi pelemo, kolo toli ungu se naa pelemo; akumu Pulu Yemone olio ‘I-siku i-siku seko molko kondangi.’ nimba mane silimú ungumu kinia, kanu unguma ye sene mundupa kelepa ungu se lupa kolo topa mane simu liemu \v 4 yu kara pumba yuyu pilielemo mele unguma mindi ‘Ungu peanga sikama.’ nimba kanu unguma mindi konopu mondopa ‘Na pilipa kondoli pelemo yemo molio.’ nimba pilielemo-na-kolo yu konopu naa pelemo, ungu selu kepe mimi sipa naa pilielemo. ‘Konopu siembo.’ nimba yu ungumanga pulumu yomboma kinia keru-kuru lipa angelema nilimú. Aku sipa selemo ulumane i-sipa uluma ‘Yomboma sangi.’ nilimú: Yombo marene anju yando imbi olandopa molemo yomboma kanokole ono kinia konopu kiri panjiku, yomboma kinia irinale seko, yombomanga ungu-bulkundu nindiku, yombo sene ungu se nilimú kinia molo ulu se selemo kinia konopu awisili kimbu siku, \v 5 alieli konopu sumbi sipa naa pelemo yomboma kinia irinale selemele. Aku siku selemele yema ungu-sikama konopuna naa pelemo. Ononga konopumuni pilkuli, ‘Pulu Yemonga kongono sendemolo kinia méle kande-kandema lipu kamakoma molomolo.’ konopu lemele. \p \v 6 Sika Pulu Yemonga kongono sendemba yombomo aku sipa sembamonga méle peanga awisili limba, na-kolo akumu i-sipa mele: Pulu Yemonga kongono sendeli yombo sene konopumuni pilipale ‘Nane Pulu Yemonga ungumu pilipu sepo molio. Méle taltokoroma manda sekemo.’ konopu lepa konopu pe nipili molomu liemu yu aku sipa molemomonga yu méle kande-kandema taltolemo none selemomonga yu molopa kondolemo. \v 7 Olio meringi kinia mélse naa meli we orumulu kanumu. Kelepo kolomolo kinia mélse naa meli we pumulúla. \v 8 Mulu-maminia kepe kere-langi kepe manda semu liemu konopu sipu pe nipili molamili. \v 9 Yombo sene ‘Na méle kande-kandema taltopo yombo kamakomo molambo.’ konopu lepale kanu sili mélema limba selemomonga ⸤kurumanga nokoli Setenene⸥ yu kondi tolemo kinia mélema limbando sepa kinjilimú. Kanu yemone aku sipa konopu lemó kanumu yunga konopuna melu mele lemó. Méle kande-kandema konopu kimbu sipale yu amu topa molopa kinjimba aulka kirina kamu pulimú. \v 10 Kou-mone konopu mondoli ulu akumu ulu-pulu-kiri awisili wendo olemomonga pulumu. Yombo marene ‘Kou-mone liemboa!’ ningu konopu paa olandopa kimbu sikuli ungu-sika kuru mondolemelemo munduku kelkole konopuna pilku kiri pilku konopuna sukundu mindili awisili nongo molemele. \r 6:11-16 \s1 Pollone Timoti Yuyu Sepa Molomba Mele Mane Sirimu Ungu Se \p \v 11 Aku-sipa na-kolo nu Pulu Yemonga yemo kene ulu-pulu-kirima munduku kelko kowa punguli ⸤ulu-peanga i-silima mindi konopu kimbu siku seko molani:⸥ Ulu sumbi nilima kinia, Pulu Yemonga kongonomo kinia, kuru mondoli ulumu kinia, yomboma konopu mondoli ulumu kinia, ulu peangama senindu tondolo munduku ambolko munduku naa kelieli ulumu kinia, yombo sene nu sepa kinjimba kinia pundu naa toko, taka leko mololi ulumu kinia, ‘Aku sipa uluma mindi sepo molambo.’ ningu konopu kimbu siku molani. \v 12 Yombo se méle kalólimu limbando yomboma kinia pea keru-kuru liku lisilimili kinia paa tondolo mundupa lisipa siye naa kololemo mele Karasinga ye ‘Sika.’ ningu kuru mondoleno yemo molenomonga paa aku siku ‘Méle kalólimu liembo.’ ningu keru-kuru paa liku tondolo munduku lisei! Nu ‘konde molopa kondopa mindi puli ulu-pulumu paa lipu ambolambo!’ ningu tondolo munduku lisiku siye naa kolko molani. ‘Konde molopa kondopa mindi puli ulu-pulu’ nikiru kanumu yombo awisili pilku molangi nuni ‘Sika.’ ningu kuru mondorunu mele ningu para sirinu kinia Pulu Yemone ‘Konde molopa kondopa mindi puli ulu-pulumu simbú lieni.’ nimba nu u mangilierimu kanumundu nikiru. \p \v 13 Pulu Yemone mélema pali ‘Konde pupili.’ nilimú yemo kinia, Yesusi Karasi Pondiasi Paillatenga kumbikerena Yesusi Karasi yunga ungu-pulu sikamo pipili naa kolopa sumbi sipa nimba para sirimu yemo kinia, kanu Pulu Yemo kinia kanu Yesusi Karasi kinia pilku kanoko molangili i kongonomo nu paa sení mele nimbu sipu nimbuli: \v 14 ‘⸤Nu Pulu Yemonga kongonomo sendani.’ nimbu nu nimbu taltorumulu mele pilku⸥ Pulu Yemonga ungumu nokoko kondoko molou! ‘Aku ungumu yombomane kanoko kiri naa piliangi. Nane ungu se sembó kanoko kiri naala kanangi.’ ningu kalaro mololi uluma kinia ulu kirima kinia naa seko Pulu Yemonga kongonomo mindi seko kondoko molani. Olionga Ye-Awili Yesusi Karasi mona yando ombá kene nu aku siku mele munduku naa kelko seko mindi molani. \v 15 Yu yando ombá walemo Pulu Yemone u nimba taltorumu aku walemonga “Pu.” nimbá kinia mona yando ombá. \r 6:15-16 \s1 Pollone Pulu Yemo Kape Nirimu Ungu Se (6:11-16 pali) \q1 Aku sipa pilipa semba Pulu Yemo yu \q2 molopa kondoli ulu-pulumu pelemo yemo, \q1 olio nokolemele yombomanga engema maniandopa, \q2 yuni olio nokolemo engemo olandopa, \q1 ye nokoli kingimanga pali \q2 yu ye nokoli kingi awili olandopamo, \q1 yombo awilimanga yu ye awili olandopamo. \q1 \v 16 Kololi ulu-pulumunga yu mindi manda naa kolomba, \q2 alieli molopa mindi pulimú pumbá. \q1 Yu molemona pa awili-sepa selemomonga \q2 olio akuna manda sukundu naa pumulú. \q1 U yombo sene yu naa kanorumu. \q1 Kiniá yombo sene yu manda naala kanomba. \q1 Kanu Pulu Yemo yunga imbi olandopa molemomo kinia \q2 yunga tondolomo kinia alieli pepa mindi pupili. \q1 Aku sipa sepili. \r 6:17-19 \s1 Pollone Yombo Kamakomando “Pulu Yemo Mindi Kuru Mondoko, We-Yomboma Kou-Mone Siku Liku Tapondangi.” Nirimu Ungu Se (6:2-11 kinia pea) \p \v 17 Ya mana méle awisili taltolemele yombo kamakomando i-siku mane sieni: “Aku mélema kiri lemba kene kara naa pungu, ‘Méle awisili taltolemolomonga manda molomolo.’ naa niengi. ‘Olio konopu sipu molamili.’ nimba méle peanga awisili silimú simba Pulu Yemo ⸤ ‘Sika olio nokopa kondomba.’ ⸥ ningu pilku kuru mondoko nokoko molangi.” nieni. \v 18 Kanu yombo kamakomando i-siku mane sieni: “Yomboma liku tapondoko, ulu peanga awisili seko, méle taltolemele mélema konopu kimbu siku naa molko, mare yombo méle mólo tombama popenge seko moke seko siengi.” niyo. \v 19 “Aku senge kinia ono pe manda molonge ungumunga méle tondolo awisili taltonge kanu-kinia paa molko kondonge ulu-pulu sikamo liku ambolonge.” ningu aku siku onondo niyo. \r 6:20-21 \s1 Timotini Kongono Semba Mele Yu Yuyu Mimi Sipa Nokopili Ungu Se \p \v 20 Kango Timoti, Pulu Yemone nu kongono sirimumu mimi siku nokoko molou. Ma-koleamonga ungu wema, Pulu Yemone pilipa kiri pilielemo unguma kinia, kolo toli ungumane Pulu Yemonga ungumu topa mania mundumba selemo unguma kinia, naa pilku, bulu sieni. Aku ungumando kolo toko “Ononga pilipa kondoli pelemomane nimbu sikimulu.” nilimili kanumu. \v 21 Kanu unguma yombo marene ‘Sika unguma.’ ningu kuru mondoringimunga Pulu Yemonga ungu-sikama u kuru mondoringi mele munduku kelko aulka lo liltingi kene ⸤nu kanu unguma bulu siku naa piliani.⸥ \p ⸤Pulu Yemone⸥ ono we kondo kolopa molopili molangi. \b \p ⸤Aku pea nikiru.⸥