\id 1PE Andelale NT Rob & June Head file converted 17-Dec-98 \h U-PITA \toc1 U-PITA PITAne Pepá U Topa Mundorumu Bokumu \toc2 U-PITA \mt1 U-PITA \mt2 PITAne Pepá U Topa Mundorumu Bokumu \is1 Pitane I Pepá Topa Mundorumumunga Ungu-Pulu Mare \ip I pepámo “\bd U-Pita\bd*” nilimulu akumu kinia, “\bd Pe-Pita\bd*” nilimulu pepámo-tolo torumu yemo Yesusi lombili purumu \bd ye Pita\bd*, Yesusini “Nanga kongonomo sende-pu.” nimba lipa mundorumu ye se; \bd U-Pita\bd* 1:1, 5:1, \bd Pe-Pita\bd* 1:1, 1:12-15 (Jono 21:18-19), 1:16-18 (Mateyu 17:1-5). \ip ‘Karasinga talapena yomboma umbuna awilima melemele kanu yomboma ‘Karasi sika.’ ningu kuru mondolemele ulumu mania naa pupili tondolo munduku molangi.’ nimba \bd Pita\bd* ne i pepámo torumu. “Ono Karasinga yombomane Yesusi Karasinga semane peangamo kelko mimi siku piliangi. Yesusi kolopa lomboropa ola molopale, “Kelepo yando ombó.” nimba, nimba panjerimu. Aku sipa nimba panjerimu mele pilkuli ‘Yu kelepa yando ombá.’ ningu nokoko molaa.” nirimu. \ip “Sika Karasinga yomboma-kinia umbunama wendo olemo-na-kolo aku sipa wendo olemo umbunamane olio ‘Karasi sika.’ nimbu kuru mondomolo mele manda manjilimú. Akumunga, kuru mondoko molemele mele Karasi kelepa naa opili we kuru mondoko molangi. Pe yu ombá walemo ono méle kaloli peangamo lingí.” nirimu. \ip Jono 21:15-17 akuna Yesusini \bd Pita\bd* ndo nimbale: “Nanga kongi sipisipima tapu seko nokondani.” nirimu kanu ungumu pilipale \bd Pita\bd* ne i pepána 2:25 kinia 5:2-4 kinia torumunje? \ip Ya ungu-pulumu pora nikimu. \c 1 \mr 1:1—2:10 \ms1 Olio Pulu Yemonga Paa Sika Yomboma Kene Ulu Peangama Sepo, ‘Olio Méle Peanga Se Limulú.’ Konopu Lemolo Mélemo Limulúndu Nokopo Molamili Ungu Se \r 1:1-2 \s1 Pitane Pepámo Tombando Pulu Polopa Torumu Ungumu \p \v 1 Na Pita, Yesusi Karasini “Nanga kongonomo sende-pu.” nimba lipa mundorumu ye sene \p i pepámo topo, Pulu Yemone ‘Nanga yomboma molangi.’ nimba, nimba taltorumu yomboma sikiru. Ono ononga koleamo munduku kelko pungu, kolea Pondasi poropinji kinia Gallesia poropinji kinia Kapadosia poropinji kinia Esia poropinji kinia Bitinia poropinji kinia, aku koleamanga pali pungu yombo ponengema mele molemele yomboma topo sikiru. \v 2 I pepá topo sikiru yomboma ono u naa molangi Lapa Pulu Yemone ono u ‘Yunga yomboma molonge.’ nimba pilipa kanopa imbi sipale ‘Yunga yomboma.’ nimba, nimba taltorumumunga pe moloringi kinia Mini ⸤Kake Séli⸥muni ‘Ono Pulu Yemonga yombo kake selima molangi.’ nimba lipa tapondorumu. ‘Yesusi Karasinga ungumu pilku liku sengena panjiku molangi. Yunga mememone ono ⸤‘Pulu Yemonga kumbikerena konopu kake sepa pepili molangi.’ nimba⸥ kulumiye topili.’ nimba aku sipa lipa tapondorumu. Ono yombo aku siku molemelema i pepámo topo sikiru. \p ⸤Pulu Yemone⸥ ono we kondo kolopa sepa kondolemo mele kinia, ‘Ono konopu pe nipili taka leko molangi.’ nilimú mele kinia, olandopa olandopa pupili. \r 1:3-12 \s1 ‘Pe Molopo Kondopo Mindi Pumulú.’ Nimbu Konopu Sipu Nokopo Molemolomonga Pulu Yemo Kape Nimbu Yunga Imbi Ambolopo Paka Tondamili Ungu Se \p \v 3 Olionga Ye-Awili Yesusi Karasinga Lapa Pulu Yemo kape nimbu yunga imbi ambolopo paka tondamili. Yuni olio ‘mindili nangi.’ nilka-na-kolo olio paa kondo kolopa “Naa tombo.” nimba mundupa kelepale ‘Yesusi Karasi yombo-óno-koleana lomboropa ola molopili.’ nirimu kanu ulumuni Pulu Yemone konde mololi ulu-pulu kondemo olio sirimu. ⸤Yombomane bolangoma melemele mele ono aku siku yombo kondema molemele.⸥ Aku konde mololi ulumuni olio sepa tondolo mundundulimúmunga ⸤‘Yuni ‘méle peangama simbú’ konopu lemóma pali⸥ sika simba.’ nimbu nokopo molemolo mele pora naa nimbá. \v 4 Olio ‘Monge-mélema simbú.’ nimba, nimba panjerimu mele akuma kiri naa lepa, kalaro se naa molopa, pora naa nimba alieli lepa mindi pumbá mele akuma Pulu Yemone “Mulu-koleana onge kinia simbú.” nimba taltondolemoma ‘Limulú.’ nimbu, konopu sipu nokopo molemolola. \v 5 “Ono simbú.” nilimú yomboma ono ‘Karasi sika.’ ningu kuru mondolemelemonga Pulu Yemonga tondolomo, kuna-tapiye mele, akumuni ‘Ono molko kondangi.’ nimba nokolemo. Pe mulu matolo pora nimbá kinia ‘Lipa tapondopa, mindili nolemolá aulkana wendo lipa, yu-kinia pea molko kondonge koleana memba pumbá kanu ulumu wendo ombá kinia paa sika kamu liengi.’ nimba yunga tondolomone aku sipa iseli-u nokolemo. \p \v 6 Akumu pilkuli paa konopu siku molemele, aku-na-kolo kiniá wale laye-kolonga ono-kinia umbuna lupa lupama wendo olemo-na konopuna mindili nongo molemele. \v 7 Umbunama wendo olemomonga pulumu i-sipa: Pulu Yemone ‘Ono sika kuru mondolemele mele manda molo mólonje.’ nimba kanombando manda manjilimú. Ononga kuru mondoli ulu akumu olandopa; kou-gollo sika méle paa peanga kou-mone awili sepa pulimú-na-kolo akumu paa maniandopa. Kou-gollomo seko kinjilimili kinia pora nilimú-na-kolo ‘Yu sika kou-gollo molo mólonje, kanamili.’ ningu sepena manda manjiku kalolemele. ⸤Aku sipa mele,⸥ ono-kinia umbuna wendo olemomane ‘Ono sika ⸤Karasi⸥ kuru mondolemele molo mólonje?’ nimba manda manjipa kanopa, ‘Yesusi Karasi kelepa omba mona gilimba kinia ⸤Pulu Yemone⸥ ono konopu sipa kape nimba imbi ambolopa paka tondopili.’ nimba iseli-u ononga kuru mondolemele ulumu aku sipa manda manjilimú. \v 8 ⸤Yesusi Karasi⸥ yu sika naa kanolemele-na-kolo yu konopu mondolemele. Kiniá yu sika naa kanolemele-na-kolo ‘Yu sika.’ ningu kuru mondoko paa konopu silimili. Aku konopu silimili mele ya mana konopu silimili mele mólo. Konopu silimili mele paa olandopa akumunga anju yombomando ningu singíndu perenge. Paa manda naa ningu singí. \v 9 Ono ‘Karasi sika.’ ningu kuru mondolemelemonga pulu akumu Pulu Yemone ono mini pali lipa tapondopa, mindili nolemolá aulkana wendo lipa, Pulu Yemo yu kinia pea molko kondonge aulkana lipa mondolemo, akumunga ⸤paa olandopa konopu silimili⸥. \p \v 10-11 Mindili nolemolá aulkana wendo lipa, molko kondonge aulkana lipa mondolemomonga ungu mare Pulu Yemone ungu- umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yemane u ⸤Karasi u naa opili⸥ ningu siringi. Pulu Yemone pe yomboma we kondo kolopa lipa tapondomba ulumundu u ningu siringi. Ningu sikuli, ‘I ulumu sewale wendo ombánje? ⸤Pulu Yemone nimba taltorumu ye nokoli⸥ Karasimu mana omba mindili nombá ulumu kepe, aku sembá kinia ulu peanga olandopama wendo ombá mele uluma kepe, Karasinga Minimu ononga konopumanga sukundu molopale nimba sirimu ulu kanuma nambi sepa wendo ombánje.’ ningu ⸤Karasi u naa opili⸥ kanu yemane onono alieli konopu kimbu siku mangilku, ⸤akumunga pulumu⸥ paa mimi siku kororingi. \v 12 ⸤Pulu Yemone⸥ kanu yemane yunga kongono senderingi aku kongonomo ‘ono onono lipa tapondomba kongonomo mólo.’ nimba, nimba para sirimu. ⸤Ulu pe wendo ombá u ningu siringi ulu akuma ono molangi wendo naa orumu.⸥ Ulu pe wendo ombá u ningu siringi ulu akuma ono kiniá molemele yomboma ‘ononga’ ningu, u ningu sinderingi. Yesusinga kongono-yemane ono kiniá molemele yomboma ningu silimili unguma Pulu Yemone u kanu yemando nimba sirimu. Kanu unguma ⸤pe⸥ kiniá mulu-koleana Mini Kake Séli lipa mundorumumunga tondolomone Karasinga ungumu andoko ningu silimili yemane semane peangamo toko siringi pilieringi unguma. Angellomane kepe ‘Ono ningu silimili ungumanga puluma paa piliamili!’ ningu molemele. \r 1:13—2:3 \s1 Ulu-Pulu-Kirima Paa Naa Sepo Pulu Yemonga Yombo Kake Selima Manjipu Molamili Ungu Se \p \v 13 Akumunga, ononga konopuma ‘kongono tondolo mundupa sepili.’ ningu liku sumbi sindiku, ulu sengema mimi siku pilku kondoko seko, ‘Yesusi Karasi pe omba mona gilimba kinia ⸤Pulu Yemone⸥ ono sika we kondo kolopale sepa kondomba.’ ningu kuru mondoko nokoko molangi. \v 14 Unguma pilku liku sengena panjiku selemele bolangoma molko, u ono ⸤i ungumu naa pilku⸥ walu molkole ulu-kirima konopu mondoko pilku seringi mele kiniá aku siku pilku naa sangi. \v 15 Aku siku naa seko, “Ono nanga yomboma molangi wangi.” nimba mangilierimu yemo paa kake sepili ulu peangama kinia ulu sumbi nilima kinia mindi selemo ulu-pulumu pelemo yemo molemo mele ono aku siku ‘Alieli Pulu Yemonga yomboma manjipu molamili.’ ningu ono onono Pulu Yemo siku, ⸤uluma pali sengendo⸥ ono kake sepili ⸤molko, ulu peangama kinia ulu sumbi nilima kinia seko⸥ molangi. \v 16 Akumunga ungu se ⸤Pulu Yemonga⸥ bokuna molemo, akumu i-sipa: \q1 ‘⸤Pulu Yemone nimbale:⸥ \q1 “Na ⸤ononga⸥ Pulu Yemo kake sepili \q2 ulu peangama kinia ulu sumbi nilima kinia mindi \q3 sepo molio kene \q1 ono ⸤aku siku⸥ ‘Nanga yomboma.’ ningu \q2 konopu kake sepili molko \q3 ulu sumbi nili peangama mindi seko molangi.” \q1 ⸤nirimu.⸥’ \m nimba bokuna molemo kanumu pilkuli ⸤aku siku seko molangi⸥. \r 1:17-21 \s1 ‘Yomboma Yando Liembo.’ Nimba Pulu Yemone Méle Paa Peanga Se Sirimu Ungu Se (1:13—2:3 pali) \p \v 17 Ono “Tata.” ningu Pulu Yemo mangilku yu-kinia ungu nilimili yemone yombomanga imbima pilipale onone ulu selemelema naa apurupa pilielemo. Yombomanga yu-mele-mele uluma apurumbando ononga imbima naa pilipale ono pali selu-sipa sumbi sipa apurulimú. Kanu “Tata.” nilimili yemo aku sipa yemo molemo kene ma-koleana molkole ‘I koleamo olionga sika pulu koleamo mólo. Ya ma-koleana yombo ponengema molemolo.’ ningu pilkuli ‘Yu ye paa awili olandopamo.’ ningu yunga unguma liku awi siku pilku molangi. \v 18 Yuni ononga nimbale senderimu mele pilkuli aku siku molangi. Ono pilielemele, ononga anda-kolenalima konopu kimbu naa siku walu moloringi mele ono yandopa yandopa aku siku moloringi mele ‘Munduku kelko, molko kondonge aulkana pangi.’ nimba ⸤Pulu Yemone⸥ lipa tapondopa wendo liltimu akumu ‘Wendo liembo.’ nimbale kou-sillipa molo kou-gollo sene wendo naa liltimu. \v 19 Karasinga meme paa méle awili sene ⸤Pulu Yemone ono lipa tapondopa manda naa moloringi aulkana wendo liltimu⸥. Karasi yu erili molo úru se paa naa peli kongi sipisipi walo se, yunga mememone aku sipa serimu. \v 20 Pulu Yemone mulu matolo u naa sepale ‘⸤Karasi⸥ aku kongonomo sepili.’ nimba, nimba taltorumu yemo, kiniá molkomolo walema, ⸤Pulu Yemone yomboma kote pilimba walemo⸥ wendo ombá sekemo walemo-kinia pelemo walemanga yu ononga nimba lipa tapondombando mana mania omba mona molorumu. \v 21 Yuni ononga nimba senderimu mele pilkuli ‘Yu yombo óno-koleana topa makisindipale ‘Yunga imbimu paa ola molopili.’ nirimu Pulu Yemo sika.’ ningu kuru mondolemele. Aku serimumunga ono ‘Pulu Yemo mindi sika.’ ningu kuru mondoko, ‘Yuni “Pe sembó.” nimba, nimba panjerimu mele sika sembá.’ ningu konopu siku nokoko molemele. \r 1:22-25 \s1 Olionga Genupilima Paa Sika Konopu Mondamili Ungu Se (1:13—2:3 pali) \p \v 22 Ono ungu sikama pilku liku sengena panjiku selemele aku ulumuni ononga konopuma kulumiye toringi, konopu kake sepili molemelemonga kolo toko ‘Genali konopu mondokomolo.’ naa ningu, sika konopu mondolemele kene kiniá genali kinia konopu paa tondolo munduku mondayo. \v 23 Kere-langi umbuma kaliana mundulimili kinia toko nimba wendo omba kere-langi konde pulimú mele ono aku sipa mele mélsene kelepa wale talo-sipa merimu-na yombo kondema molemele. Kere-langi umbu manda wendo naa omba, omba kiri lepa kololemo umbumuni ono naa merimu. Kere-langi umbu wendo omba molopa mindi pulimú akumuni ono wale talo-sipa merimu. Aku kere-langi umbumu Pulu Yemonga ungumu; akumu molopa mindi pumba konde mololi ungumu; akumuni ono wale talo-sipa merimu. \v 24 ⸤Aku ungumu pora naa nilimú mele ungu se Pulu Yemonga bokuna molemo,⸥ akumu i-sipa: \q1 ‘Yomboma pali era mele, \q2 ono molko kondolemele pellawa sindi mele. \q1 Erama kololemo kinia \q2 pellawa sindima olé lepa mana mania pulimú \q1 \v 25 aku-na-kolo Ye-Awilimunga ungumu \q2 alieli lepa mindi pulimú pumbá.’ \m ⸤nimba aku sipa molemo.⸥ Aku ungumu ono semane peangamo toko siringi kanu ungumu. \c 2 \r 2:1-3 \s1 Karasinga Yombo Peangama Molomolondo Semolo Mele Ungu Se (1:13—2:3 pali) \p \v 1 ⸤Ono wale talo-sipa merimu konde molemele⸥ kene onone i-siku sangi: We-yomboma seko kinjilimili uluma kinia, konopumane lupa pilku liku kerena lupa kolo toko ningu topele-mapele toli uluma kinia, we-ulu lupa mare seko kolo toli uluma kinia, yomboma méle awisili taltoko molko kondolemele mele kanokole yama mengo konopu kiri panjeli uluma kinia, yombo senga ungu-bulkundu nindeli uluma kinia, ulu-kiri akuma pali munduku kelko toko makoraa. \v 2-3 Ye-Awilimuni ono kondo kolopa we sepa kondolemo mele kanga-kolte pilkuli pilku peanga pilieringi kene bolango pamema ame paa waka kololemele mele ono aku siku ame peangamo, méle kiri se naa peli ame, kanumu waka kolangi. Kanu amemo kangimunga mólo, minimunga amemo. Bolango pamema ame naa nongole awi naa leko molko kinjilimili mele aku siku ononga minima Pulu Yemonga ungumu naa nonge kinia minima manda naa pepa, tondolo naa pumbá. \r 2:4-12 \s1 Ye-Awilimu Kou Konde Mololi Peangamonga Ungu Se \p \v 4 Ono Karasi molemona wangi. Yu kou konde mololi mélemo. Yombomane ‘Yu kiri.’ ningu pilkuli toko makororingi-na-kolo Pulu Yemone yu kanopa ‘Paa peanga.’ nimba kanopale nimba taltorumu. \v 5 Ono pea kou konde mololi melema molemele. Ulka mare kouni takolemele mele Pulu Yemone yunga Minimunga ulkamo takondombando ono nimba taltopa ulka takombamonga kou melema nilimú. Ono Pulu Yemonga popo tondoli yombo kake selima molemele. Popo tondoli yemane Pulu Yemo popo tongendo yuni kanopa peanga pilierimu mélema kalko yu siringi aku siku ono onono Pulu Yemo popo tongendo yu kanopa peanga pilimba mélema siengi. Kanu-kinia, Yesusi Karasini ononga nimba senderimumunga Pulu Yemo méle singíma Pulu Yemo yuni sika kanopa peanga pilipa limba. \v 6 Akumunga ungu se Pulu Yemonga bokuna molemo kanumu. Akumu i-sipa nilimú: \q1 “Nane kou-mulu paa peanga se, \q2 ‘ponga mele polko ‘Ulka enge nipili.’ ningu \q3 simu mele polangi.’ nimbu, nimbu taltorundu, \q2 kanu koumu paa olandopa mulu Sayono taltokoro. \q1 Kanu-kinia ‘Yu sika.’ ningu kuru mondonge yombomane \q2 pipili naa kolko konopu kiri naa panjingí.” \m nimba molemo. \v 7 Ono ‘Karasi sika.’ ningu kuru mondolemele yombomane kanu kou-mulumu kanoko peanga pilielemele- na-kolo kuru naa mondolemele yombomane yu kanoko kiri pilielemele mele i-sipa: \q1 ‘Ulka takoringi yemane kanoko kiri pilku \q2 toko eltoringi kou kanumu \q3 kiniá kelepa ulka simu mele \q1 ulka enge sindeli kou awili peangamo.’ \m nimba molemo. \v 8 ⸤‘Sika.’ ningu kuru naa mondolemele yombo kanuma kinia, kanu koumu kinia,⸥ i-sipa mele: \q1 “Kanu koumu \q2 yu kou kanga se yombo se kululimú kinia \q3 koropele topa sepa \q4 a tondomba selemo kou se mele; \q1 yu kou awili sene \q2 yombo topa mania mundulimú kou se mele.” \m nimba molemo. Kanu yomboma Pulu Yemonga ungumu pilku mokoli selemelemonga sepa a tondolemo. Pulu Yemone u aku sipa nimba panjerimu kanumu. \p \v 9 ⸤Kanu yomboma-kinia uluma aku sipa wendo olemo⸥-na-kolo ono ⸤‘Sika.’ ningu⸥ kuru mondolemele yomboma aku sipa mólo. Ono yuni nimba taltorumu yombo talapemo molko, ye nokoli kingimunga popo tondoli yomboma molko, yunga manjiku molongemonga yombo kake selima molko, paa sika Pulu Yemonga yomboma molemele. Yuni ‘Aku siku molangi.’ nimba ono nimba taltorumumunga pulumu i-sipa: Ono simbulu tolina moloringi kinia Pulu Yemone “Ono simbulu tolina wendo ongo nanga pa seli paa peangamonga sukundu waa.” nirimu, kanu Pulu Yemo yuni ⸤‘Na molopo kondolio mele kepe sepo peanga selio mele kepe yomboma piliangi⸥ kape ningu semane toko siengi.’ nimba ono ‘Nanga yomboma molangi.’ nimba, nimba taltorumu. \v 10 Ono u we-yomboma moloringi-na-kolo kiniá ono Pulu Yemonga yombo talapemo molemele. U yombomane seko kinjeringimunga Pulu Yemone kondo kolopa mindili naa lipa sipa siye kololi ulu se ono-kinia naa perimu-na-kolo pe yuni kondo kolopa ulu-pulu-kirima we siye kololi ulumu sirimu liltingi, kiniá ono-kinia pelemo. \mr 2:11—3:22 \ms1 Olio Ultu Molemele Yomboma Molongena Sumbi Sipu Andopo Molamili Ungu Se \p \v 11 Nanga pulu lemó yomboma, nane ono tondolo mundupu mawa sepole ya ma-koleana ono yombo omba gilielima mele, yombo ponenge mele molemelemonga ononga kangimane ‘ulu-kirima samili.’ nilimili mele paa liku bulu siengi. Kangina u-we-konopu pelemo konopumane yakala kololemo ulumane ononga minima ‘Topo mania mundamili.’ ningu alieli minima kinia opa selemele. \v 12 Ono ultukundu yomboma molongena ulu peangama mindi seko sumbi siku molangi. Ultu yombomane kiniá sika onondo “Seko kinjilimili yomboma molemele.” ningu ungu-bulkundu nindilimili-na-kolo ‘Olione ulu peangama semolo kinia kanokole pe Pulu Yemo yomboma molongena ombá walemonga kanu yombomane Pulu Yemonga imbimu ambolko paka tondangi.’ ningu aku siku ulu peangama seko sumbi siku molangi. \r 2:13—3:7 \s1 Yomboma Lipu Awi Simulúmunga Ungu Mare \r 2:13-17 \s1 Olio Nokolemele Yombo Nokoli Awilima Lipu Awi Siemili Ungu Se \p \v 13-14 ‘Ye-Awilimunga imbimu ola molopili.’ ningu gapomano yemanga pali unguma liku awi siku pilku molangi. Ye nokoli kumbina kingimu kinia kepe, gapomano poraminisamo kinia peremiamo molo gaponamo kinia kingimuni nimba taltopa “Seko kinjilimili yomboma ‘Mindili nangi.’ ningu, seko kondolemele yombomanga imbima ambolko paka tondoko kape niengi pangi.” nimba koleamanga lipa mundulimúma kepe, kanu ye awilimanga pali unguma liku awi siku pilku molangi. \v 15 Ono ⸤Karasinga yomboma⸥ kinia mumindili kolko seko kinjilimili yombo aromamane ⸤“Onone seko kinjikimili.” ningí⸥ ungu se naa pepili.’ nimba Pulu Yemone ‘Ono ⸤Karasinga yomboma⸥ ulu peangama mindi seko molangi.’ konopu lemó, akumunga, ⸤ye awilimanga unguma aku siku pilku molangi⸥. \v 16 Ungu-mane sene nokopa ka naa silimú yomboma we molemele mele ono aku siku andoko molangi. Aku-sipa na-kolo ‘Ungu-mane sene olio naa nokolemomonga ulu-kirima semulu liemu unguri mólo.’ ningu ulu-kirima andoko naa sangi. ‘Olio Pulu Yemonga kongono kendemande yomboma.’ ningu yunga kongono kendemande yombomane selemele mele seko molangi. \v 17 Ono ⸤pepá topo sikiru yomboma⸥ne yomboma pali seko kondoko, unguma liku awi siengi. ‘Sika.’ ningu kuru mondolemele genalima konopu mondoko, Pulu Yemo pipili kolko liku awi siku, ye nokoli kingimunga imbimu ambolko paka tondangi. \r 2:18-25 \s1 Pulu Yemonga Kongonomo Sendepole Mindili Nomolomonga Ungu Se (2:13—3:7 pali) \p \v 18 Ono méle kalolima naa liku kongono we sendeli yomboma, ononga nokoli yombomane ungu ningíma taka leko pilku liku awi siku molangi. ‘Ono-kinia mumindili naa kolko taka leko nokolemele tapu-yombomanga unguma manjiku pilku liku sangi.’ nimbu naa nikiru. ‘Ono mindili siku seko kinjilimili tapu-yombomane ningí unguma kepe pilku liku sangi.’ nimbu nikiru. \v 19 Aku nikirumu i-sipu pilipuli nikiru. Pulu Yemonga unguma pilku likuli seko kondonge kinia yombomane ono seko kinjiku seko mindili kondongi liemu ‘Manda, mindili nomolo kinia manda-na-kolo sepo naa kinjipu Pulu Yemonga ungu olandopamo kumbi lepo pilipu semolo.’ ningí kinia Pulu Yemone konopu simba. \v 20 Seko kinjingimunga mane siku seko mindili kondonge kinia konopu tondolo pupili molkole ‘Manda, olio sepo kinjemulumunga papu mindili sikimili kene we mindili namili.’ ningí kinia yombomane ono kape ningí kinia mandaye? Manda mólo. Papu mindili nonge. Aku-sipa na-kolo seko kondongemonga mindili singí kinia we mindili nongo pundu tou naa toko we siye kolongi liemu peanga. Aku senge kinia Pulu Yemone kanopa peanga pilipale ono sepa kondomba. \v 21 Ono mindili nangi.’ nimba Pulu Yemone ‘Ono nanga kongonomo sendangi waa.’ nimba ono mangilierimu. Karasi yu Pulu Yemone “Sei.” nirimu mele sembando ononga nimba mindili nondorumu kanu ulumu ono aku siku manda manjiku senge mele lipa ora sirimu. ⸤Akumunga, Pulu Yemone “Saa.” nirimu nilimú ulu akuma ‘Samili.’ ninguli sengendo mindili nongi liemu manda.⸥ \p \v 22 ⸤Karasi yu sepa molorumu mele Pulu Yemonga bokuna ungu se i-sipa nimba molemo:⸥ \q1 ‘Yuni ulu-pulu-kiri se naa serimu. \q2 Yuni waltikele kepe kolo topa ungu se \q3 paa naa nirimu pilieringi.’ \m ⸤nimba molemo kanumu.⸥ \v 23 Yu ungu-taka tondoko iri toko seringi kinia yuni onondo ungu se pundu topa naa nirimu. Onone yu we mindili siringi-na-kolo yu ‘We mindili nambo.’ nimba ungu se naa nirimu. ‘Kote pilipa uluma pali sumbi sipa apurulimú Yemone yu seko kinjeringi yombomanga kote sendemba.’ nimba pilipa onone yu seringi mele siye kolorumu. \v 24 Yuni olionga ulu-pulu-kirima ‘Nangama.’ nimbale akuma yuyu memba unju-perana kolorumu. Aku serimumunga pulumu i-sipa: ‘⸤Yombo se kololemo kinia kelepa mana uluma manda naa selemo aku sipa mele⸥ olio yombo kololima mele molopole ulu-pulu-kirima semolo aulka se naa liepili. Kamu mundupu kelepo naa samili. ‘Pulu Yemone ulu sumbi nili nimba kanolemo uluma mindi semolondo yombo kondema molamili. Kanu uluma mindi samili.’ nimbu konopu kimbu sipu molamili.’ nimba yuni aku serimu. Yombomane yu toringimunga ono konde puringi. \v 25 Kongi sipisipi aulka lo limili mele ono aku siku aulka lo liltingi, aku-na-kolo pe kiniá kelko ononga minima nokopa tapu selemo ye ⸤Karasi⸥mu molemona yando oringi molemele. \c 3 \r 3:1-7 \s1 Ambo Yemanga Ungu Se (2:13—3:7 pali) \p \v 1-2 ⸤‘Karasinga yombomane gapomano yombo awilimanga unguma pilku liku awi siku molko, kendemande- yombomane ononga yombo awilimanga unguma pilku ono liku awi siku molangi. Karasi yuni yuyu sepa molorumu mele pilkuli aku siku sangi.’ nikiru⸥ aku siku mele amboma ono ononga yemanga unguma pilku ono liku awi siku molangi. ‘Amboma ononga ye mare Pulu Yemonga ungumu pilku naa limilimane ononga ambomane ulu peanga sumbi nilima mindi seko, yemane ungu ningíma mimi siku pilku taka leko molonge mele kanokole konopu topele toko ‘Pulu Yemonga yema molamili.’ niengi.’ ninguli ono amboma aku siku seko molangi. \v 3 Olio ambo peangama kanoko niengi.’ ningu kangikundu ⸤mindi⸥ au siku pengema lapisa mengo, kou-gollone seli méle peangama nomina leko ononga mulu-wambalemanga moko toko mondoko, mulu-maminia peanga kou awili pulimúma pakoko, naa sangi. \v 4 ⸤‘Olio ambo peangama kanoko niengi.’ ninguli⸥ méle paa peanga, kiri naa lembamane ononga konopumanga sukundu au siengi. Aku mélema ono konopu peanga pepa, konopu seluna pupili taka leko molonge ulumu. Aku ulumu kanopale Pulu Yemone ‘Méle paa peanga olandopamo.’ nimba kanolemo. \v 5 Koronga-u moloringi ambo marene ‘Pulu Yemone olio-kinia “Sembó.” nilimú mele sika sembá.’ ningu pilku nokoko moloringi ambo kake selimane ‘Olio au niemili.’ ninguli aku siku moloringi kene pilkuli aku siku molangi. Kanu ambomane ononga yemanga unguma pilku ono liku awi siku moloringi kanumu. \v 6 Ambo Serane ye Eporayamonga unguma pilipa lipa, yundu ‘Nanga nokoli ye awilimu.’ nirimu kanumu. Ono ambomane aku siku ⸤ononga yema kinia⸥ ulu peangama seko mélse pipili naa kolongi liemu ono Seranga lemenupili molemele. \p \v 7 Yema, ono aku siku ononga amboma kinia molongendo ‘Amboma molko kondangi.’ ningu ono konopumanga mimi siku pilku molko, ambomanga kangima enge se naa pelemo kene ono yemane amboma liku tapondangi. ‘⸤Pulu Yemone⸥ molopa kondopa mindi puli ulu-pulumu ono yema mindi naa simba. Amboma simbala.’ ningu pilkuli amboma-kinia aku siku seko molangi. Ono yemane ‘Pulu Yemo kinia ungu nimbu méle mare mawa semolo kinia ulu sene olionga unguma pipi naa sipili.’ ningu ononga amboma-kinia aku siku sangi. \r 3:8-12 \s1 Olio Konopu Seluna Pupili Molamili Ungu Se (3:8—4:1 pali) \p \v 8 I pepá tokoromo topo pora siembo, ungu se pea kamu niembo. \qm1 Ono ononga konopuma ‘Seluna pupili seluna \qm1 sere lepo taka lepo molamili.’ ningu, \qm1 kandi-genupilimane anju yando kondo kolko \qm1 konopu mondolemele mele aku siku onone \qm1 anju yando ⸤Karasinga yomboma⸥ ‘Olionga genupili.’ ningu \qm1 kondo kolko, konopu mondoko, liku tapondoko, \qm1 ‘Ono imbi ola mele molopili, olio imbi mania mele molopili.’ \qm1 ningu taka leko yombomanga unguma pilku molangi. \m \v 9 Yando ono-kinia seko kinjingí kinia \qm1 anju pundu toko seko naa kinjangi. \qm1 Yando iri toko ungu kiri se ningí kinia \qm1 anju pundu toko iri toko ungu kiri se ningu naa sangi. \qm1 Yando ono seko kinjingí kinia \qm1 anju ‘Sepo kondopo lipu tapondamili.’ ningu \qm1 ‘Pulu Yemone nono sepa kondopa, \qm1 ‘Ono konopu siku molko kondangi.’ nipili.’ ningu \qm1 Pulu Yemo ononga ningu mawa sendangi. \m U Pulu Yemone “Ono lipu tapondopo sepo kondambo waa.” nirimu kene onone aku siku yomboma liku tapondoko seko kondaa. \v 10 Aku nikiru ungumunga ungu se ⸤Pulu Yemonga bokuna molemo mele⸥ i-sipa: \q1 ‘Yombo sene ‘Na manda molopo, \q2 konopu sipu molambo.’ nimbale \q3 yu ‘Ungu kiri se naa nimbu, \q4 kolo naa tambo.’ nimba \q4 yunga keremo nokopilila. \q1 \v 11 Ulu-pulu-kirima mundupa kelepa bulu sipa \q2 ulu peangama sepilila. \q1 ‘Yomboma-kinia \q2 konopu seluna puli ulu-pulumu pepili.’ nimba \q3 aku ulumu tondolo mundupa koropa \q4 andopa molopale lipilila. \q1 \v 12 Aku ulu peangama nambi semu-na aku sipa sepiliye? \q2 Akumunga pulumu niembo. \q1 Ye-Awilimuni yombo ulu sumbi nilima \q2 seko molemele yomboma kanopa peanga pilipa, \q3 onone yu mawa seko ningí unguma \q4 alieli komu sendepa molemo, \q1 aku-na-kolo ulu-kirima selemele yomboma \q2 lipa bulu silimú kene \q1 yuni aku sipa sepili.’ \m nimba bokuna molemo kanumu. \r 3:13-17, 4:1 \s1 Karasi Ambololemele Yomboma Mindili Nonge Ungu Se (3:8—4:1 pali) \p \v 13 Ungu peangama manjipu samili.’ ningu molonge kinia nawene ono mindili lipa simbaye? ⸤Yombo se mólo kanumu.⸥ \v 14 Molo ulu sumbi nilima senge kinia kanumanga sika mindili nongo molongi liemu ono Pulu Yemone “Aku siku molongi kene konopu peanga pepili molko kondangi.” nimbá. Yombomane ono seko pipili kondonge sengi liemu ono pipili naa kolko ono konopu umbuna sepili naa molaa. \v 15 Ononga konopumanga ‘Karasi yu manjipa molopa, yunga ungumu manjipu pilipu lipu sepo molamili.’ ningu ‘Yu mindi olionga Ye-Awilimu molopili.’ ningu ⸤yu mindi pipili kolaa⸥. Kanu-kinia ono aku siku seko wale peanga wendo ombá walemo nokoko molonge kinia yombo sene kanopale, “Ono aku siku nambi semu-na seko molemeleye?” nimba mangilipa piliemu liemu onone anju ungu se pundu toko ononga ulu selemelemanga puluma ningu singí mele liku sumbi siku molaa. Aku-sipa na-kolo puluma ningu singíndu ungu tondolo munduku ningu seko pipili naa kondokole taka leko ningu liku sumbi siee. \v 16 Ononga konopumanga ‘Ulu-kiri se paa naa pepili.’ nieyo. Pe ono Karasi pilku ambolkole molko peanga selemele mele kanu ulumunga yombomane “Ono seko kinjilimili.” kolo toko ningu ononga ungu-bulkundu nindingí kinia ono ulu-kiri se naa pepili molonge-na kanu yomboma pipili kolonge. \p \v 17 Pulu Yemone ‘Olio mindili nangi.’ nimbámonga ulu peanga se sepole mindili nomulu liemu papu; olio ulu-kirima sepole mindili nomulu liemu kiri; aku kene ⸤aku siku konopu peanga pepili molangi⸥. \r 3:18—4:1 \s1 Karasini Olio Pe Mindili Nombo Molopo Kinjilimolá Aulkana Wendo Limbando Yu Kolopa Lomboropa Ola Molorumu Ungu Se (3:8—4:1 pali) \p \v 18 Karasi ⸤ye peanga se molopale mindili norumu mele⸥ piliangila. Yu ye sumbi nílimu molopale, ulu-kiri seli yombomanga kolali sepa kolondorumu kanumu. \p ‘Ononga ulu-pulu-kirima pali kamu mania pupili. Ono Pulu Yemo molemona pungu konopu seluna pupili seluna manda molangi.’ nimba Karasi waltikele kolondorumu. Pe ⸤yu yuyu molo yombo se lupa⸥ ulu-pulu-kirimanga nimba kelepa wale talo-sipa kolondomba aulka se paa naa lemó naa lemba. Yunga kangimu toko kondoringi kolorumu-na-kolo pe yunga minimuni yu lomboropa ola molopa mulu-koleana pumba molorumu mele molemo. \v 19 Yunga mini akumu ⸤kangi kolopa liepili⸥ ⸤yombo koloringimanga⸥ minima ka-ulkana moloringina pumba unguma nimba sirimu. \v 20 Kanu minima u Noa molorumu kinia Pulu Yemonga ungu nirimuma naa pilku, liku bulu siku moloringi ⸤yombomanga minima⸥. ⸤Yomboma ulu-kiri awisili seringi-na-kolo⸥ Pulu Yemone lisipa pundu naa torumu. Noane nona ola lemba sipimu sepa wamopa molopili ⸤‘Yomboma u naa tambo.’ nimba⸥ taka lepa nokopa molorumu. ⸤Pe Noane sipimu sepa pora sirimu kinia Pulu Yemone ‘No topa yomboma topa kondopili.’ nirimu kinia⸥ yombo engaki mindi none naa torumu. Aku yombo pokore mindi Pulu Yemone ‘Naa kolko konde pangi ⸤kene sipina sukundu pangi⸥.’ nimba lipa tapondopa nona wendo liltimu. \v 21 Kanu ⸤nona ‘yombo engaki naa kolangi.’ nimba⸥ lipa tapondopa wendo liltimu kanu nomone kiniá no limili ulu- pulumu lipa ora silimú. No limili nomone kangikundu unguri naa sepa, kangina kalaro molemoma kulumiye topa wendo naa lindilimú. No limilimuni ono i-siku nilimili: “Pulu Yemo, no likiru kanou. No likiru aku ulumuni na konopuna ulu-kiri se naa pelemo. Nu mawa sepo ‘Nanga konopu kamu peanga pepili kene liku tapondou.’ nikiru.” nilimili mele Pulu Yemone Noa wendo liltimu nomone lipa ora silimú. Pulu Yemone Yesusi Karasi yombo-óno-koleana topa makisinderimumunga no limilimuni ono lipa tapondopa mindili nolemolá aulkana wendo lipa yu-kinia pea molko kondonge aulkana lipa mondolemo. \v 22 Aku yemo yu ⸤lomboropa ola molopale⸥ mulu-koleana purumu, kiniá yu ⸤imbi ola molopili⸥ Pulu Yemonga ki-lomekondo molopa, mulu-koleana angelloma kepe, mana-yombo awilima kepe, kuru enge nili awilima kepe, akumanga pali yu ye awilimu molopa nokolemo. \mr Kolomongo-Awili 4-5tolo \ms1 Karasinga Yomboma Kinia Manda Manjeli Umbuna Awili Se Wendo Orumu Kinia Paa Mindili Noringi Ungu Se \c 4 \r 4:1-11 \s1 Pulu Yemonga Yomboma Mindi Molamili Ungu Se 4:1-6 U-Konopu-Kirimunga Unguma Pilipu Serimulu Mele Mundupu Keleamili Ungu Se \p \v 1 Akumunga, Karasi yunga kangina mindili nombale ⸤‘Unguri mólo.’ nimba⸥ siye kolorumu mele pilkuli ono kepe yuni konopumuni pilipa molorumu mele sangi. Yombo sene yunga kangina mindili nomba umbuna melemó yombomo ulu-pulu-kirima mundupa kelepa, kelepa naa selemo kene yuni konopumuni pilipa molorumu mele sangi. \v 2 Aku sepale kanu yombomone yu naa kolopa, kangimu kinia we molopale yunga konopu-umuni yakala kololemo ulu-kirima naa selemo. Yu Pulu Yemone “Seni kinia peanga.” nilimú uluma mindi ‘Sambo.’ nimba selemo. \v 3 Ultu molemele yombomane pilku selemele mele ono Karasinga yombomane u aku siku seringi. Aku uluma wale paa awisili u seko moloringi mele manda seko, munduku keleangi. ⸤Aku uluma i-sipa:⸥ \qm1 Amboma kinia yema kinia andoko wapora toko \qm1 ulu-kirinale seko kinjilimili ulumu kinia; \qm1 ulu-kirima sengendo yakala kololemele ulumu kinia; \qm1 no nongo amu tolemele ulumu kinia; \qm1 liku maku toko no enge nili awisili nongo \qm1 amu toko ulu kiri awisili selemele ulumu kinia; \qm1 ⸤Pulu Yemone ungu-mane nimba panjerimuma liku bulu siku⸥ \qm1 Pulu Yemone paa kanopa kiri pilipa \qm1 ‘Kalaro mololi uluma.’ nimba kanolemo uluma sengendo \qm1 we-mélema liku anjiku ‘olio nokolemele pulu yema’ ningu \qm1 popo toko kape nilimili ulumu kinia; \m ultukundu yombomane aku siku uluma selemele mele onone u aku siku wale awisili seringi. \v 4 Kiniá ono ultukundu yomboma kinia seluna molko kanu ulu-pulu-kiri awisili yakala kolko selemele mele naa seko molemelemonga kanokole ultukundu yombomane ‘U seringi mele naa selemele.’ ningu pungu-pungu ningu ono iri toko ungu-taka tondolemele. \v 5 Aku-sipa na-kolo konde molemele yombomanga kepe kololemele yombomanga kepe pe walte kote pilipa, onone ulu selemelema apurumbando molemo yemo kote pilimbando molombana gilingí, yuni aku siku seko kinjilimili yombomando “Nambi semu-na aku uluma seringiye?” nimbá kinia onone ulu selemelema yundu paa sika ningu singí. \v 6 Semane peangamo u koloringi yomboma kepe toko siringila, akumunga pulumu i-sipa: U-pulu-pulu yombotolone Pulu Yemonga ungumu pilku mokoli seko ulu-pulu-kiri seringili kinia Pulu Yemone yomboma pali “Mongo likimili kene mindili nangi.” nimbándo “Kololi ulu-pulumu yomboma-kinia pepili.” nirimu-na kololemele. Sika Pulu Yemone kanu “Mindili nangi.” nirimumunga yomboma kangina koloringi-na-kolo ⸤Pulu Yemonga ungumu pilku liku⸥ kangina kolkole Pulu Yemo konde molopa mindi pulimú mele yomboma ononga minima molko mindi pungí. ‘Akumu piliangi.’ ningu u koloringi yomboma kepe semane peangamo toko siringi. \r 4:7-11 \s1 Mulu Matolo Pora Nimbá Walemo Wendo Ombá Sekemomonga Karasi Ambololemele Yomboma Seko Molonge Mele Ungu Se (4:1-11 pali) \p \v 7 Mana-mélema pali pora nimbá walemo nondopa wendo ombá sekemo. Nondopa wendo ombá sekemo kene \m ono umbu-konopu pepili molko kondoko, Pulu Yemo-kinia ungu ningu molangi. \m \v 8 Aku-sipa na-kolo aku ulumanga ulu olandopa se ono onono anju yando tondolo munduku konopu mondoko molayo. Yombo sene yombo se konopu mondolemo kinia yu konopu mondolemo yombomone yu-kinia wale marenga sepa kinjimba kinia yuni ‘Pundu tambo.’ naa nimba we mundupa kelemba kene yomboma paa lakoko konopu mondaa. \m \v 9 Ononga yombo se ononga ulka senga ombá kinia ono ulka pulu yombomane konopu kiri naa panjiku yu “Molamili ou.” ningu nokoko kondaa. \p \v 10 ⸤Pulu Yemone⸥ ‘Kongonoma seko kondangi.’ nimba ono yu-mele-mele we kondo kolopa tondolo lupa lupama moke sepa we silimú kanu tondolomane ono anju yando liku tapondoko molaa. Pulu Yemone kongono kendemande sendeli yombo peangama molkole aku siku saa. \m \v 11 Yombo sene ungu nimba simba liemu Pulu Yemonga unguma mindi nimba sindepili. Yombo sene yombo marenga kongono sendemba liemu Pulu Yemone enge silimú engemone mindi sendepili. \m ‘Ulu semoloma pali yombomane kanokole Pulu Yemo kape ningu yunga imbi ambolko paka tondangi.’ ningu Yesusi Karasi pea kopu seko molkole aku uluma saa. \q1 ⸤Yomboma kinia mélema kinia pali⸥ \q2 yu imbi kamu alieli-alieli ola molopa mindi pumba, \q1 yunga tondolomo alieli pepa mindi pupili molemo. \q3 Aku sipa sika sepili. \r 4:12-19 \s1 Karasinga Yomboma Molopole Mindili Nomolo Kinia ‘Unguri Mólo.’ Niemili Ungu Se \p \v 12 Paa nanga ango-keme, ono manda manjilimú ulu umbuna sene, sepe mele, ono mindili silimú akumu ‘I ulumu nambi semu-na wendo olemoye? Olio Pulu Yemonga yomboma molemolo kanumu.’ ningu konopu kimbu naa siengi. \v 13 Karasi mindili norumu mele olio mindili nolemolomonga papu mindili nolemolo.’ ningu konopu siengi. ‘Yunga tondolo pa sélimu kinia imbi ola molopili ombá kinia olio konopu sipu kamelé peanga panjimulú.’ ningu aku siku konopu siku we mindili nongo molangi. \v 14 Ono Karasinga yomboma molemelemonga ungu-taka tondongi liemu peanga. Pa tondolo sepa peli Minimu, yu Pulu Yemonga Mini kanumu, ono-kinia molemomonga ono Pulu Yemone “Aku siku molongi kene konopu peanga pepili molko kondangi.” nimbá. \v 15 Ono mindili nongi liemu yombo toko kondonge molo mélse wa lingí molo gapomanomonga ungu-mane lupa lupama pulua toko ulu se seko kinjingí molo yombo senga kongono selemomo seko sembambu singímunga mindili naa nangi. \v 16 Aku-sipa na-kolo ono mindili singí yomboma molemelemonga mindili nongi liemu pipili naa kolangi. Ono ‘Karasinga yomboma molemele.’ ningu pilku Pulu Yemo kape ningu imbi ambolko paka tondangi. \v 17 Pulu Yemone yomboma kote sendembando yunga yomboma kumbi lepa kote sendemba walemo u wendo omba pelemo kene ⸤konopu siku mindili nongo molangi⸥. Pe, ⸤Pulu Yemone⸥ olio aku sipa kumbi lepa kote sendepale ‘Aku siku mindili nangi.’ nimu liemu Pulu Yemonga semane peangamo liku bulu silimili yomboma kote pilipale nambi sembaye? ⸤Aku yomboma ‘Mindili awili seko nangi.’ nimbá lémo.⸥ \v 18 ⸤Aku nikirumunga ungu se Pulu Yemonga bokuna molemo. Akumuni nimbale:⸥ \q1 “Yombo konopu sumbi sipa pepili molemelema \q2 mindili nolemolá aulkana wendo ongo \q3 molko kondonge aulkana pungíndu \q4 aku siku kála sengi liemu \q1 Pulu Yemo liku bulu siku \q2 ulu-pulu-kirima selemele yomboma \q3 nambi seko aulka kirina wendo ongeye? \q1 ⸤Ono aulka kirina pungu \q2 mindili awili seko nonge.⸥” \m ⸤nimba molemo kanumu.⸥ \v 19 Akumunga, Pulu Yemone ‘Mindili nangi.’ nilimúmunga mindili nolemele yombomane ‘Mulu matolo kinia olio yomboma kinia sepa wamorumu Pulu Yemone “Sembó.” nimba, nimba panjilimú mele sika sepa, alieli olio nokopa kondopa siye naa kololemo.’ ninguli ononga konopu kangima kinia pali ‘Pulu Yemone nokopili.’ ningu yu siku, ulu peangama mindi seko molangi. \c 5 \r 5:1-5 \s1 Karasinga Talapena Yombomanga Tapu-Yema Kinia Kango-Yema Kinia Ononga Ungu Se \p \v 1 Ono-kinia molemele tapu-yema, ono tapu-ye molemele mele na kepe aku sipu tapu-yemola molio, na Karasi mindili norumu kinia kanorundu yemo, na ⸤Pulu Yemonga mulu-koleana⸥ tondolo pa seli nondopa mona lemba ulumu ⸤Karasinga yomboma⸥ kinia pea limulú ye sela, nane ono-kinia molemele tapu-yemando paa tondolo mundupu mawa sepo nimbuli: \v 2 Pulu Yemonga sipisipi ono nokolemelema mimi siku tapu seko nokangi. ⸤Pulu Yemone⸥ i kongono ‘Ono sangi.’ nimba sirimu akumu ‘ ‘Saa.’ nikimu kene samili.’ ningu konopu kiri panjiku we naa sangi. Konopu pe nipili sangi. ⸤Pulu Yemone ‘Sangi.’ nirimu⸥ kongono akumu ‘Kou-mone limulú.’ ningu naa sangi. ‘Yomboma paa lipu tapondopo nokamili.’ ningu paa konopu siku sangi. \v 3 ⸤Pulu Yemone⸥ “Ono nokangi.” nimba sirimu yomboma ‘Maniandopa molangi. Olionga imbima paa olandopa molopili.’ ningu ono mindili siku naa nokoko molangi. Ono nokolemele sipisipima molonge mele ono tapu-yema aku siku ulu peangama mindi seko molangi. ‘Onone kanokole manda manjiku sangi.’ ningu aku siku seko molaa. \v 4 ⸤Sipisipima aku siku nokoko molonge kinia⸥ Sipisipi Tapu-Ye Awilimu ombá kinia ono méle tondolo pa seli paa peangamo, alieli kiri naa lepa, we lepa mindi pumbá méle kalólimu lingí. \p \v 5 Kango-yema, aku siku mele ono ye yumanga unguma taka leko pilku ono liku awi siengi. \r 5:5-11 \s1 Nuni Nunu ‘Imbi Naa Mololi Yombomo Mele Molambo.’ Ningu Molani Ungu Se \p ⸤Pulu Yemonga bokuna ungu se nimba molemo akumu i-sipa:⸥ \q1 ‘ “Na ye awilimu molio. \q2 Na pilipa kondoli pelemo yemo. \q3 Yombo lupama tondolo se naa pelemo.” \q4 ningu kara pungu ononga imbima \q4 we ambolko paka tolemele yomboma \q2 Pulu Yemone ‘Nanga opa-touma.’ nimba \q3 topa mania mundulimú, \q1 aku-na-kolo yombo onono \q2 “Na imbi naa molemo yombo kirimu. \q3 Yombo lupama pilipa kondolimu pelemomonga \q4 ononga unguma taka lepo pilipu molambo.” \q4 nilimili yomboma \q2 yuni we kondo kolopa sepa kondolemo.’ \m Aku sipa nimba molemo kene ono onono pali anju yando “Olio imbi naa molemo. Yomboma pilipu taka lepo molamili.” nieyo. \v 6 Aku sipa ungu se molemo kene ‘Pulu Yemo yu paa tondolo pepili yomboma nokolemo.’ ningu onone “Na ye awilimu naa molambo. Na imbi naa molopili.” ningu ono onono imbi toko mania munduku taka leko molaa. ‘Aku sipu semolo kinia yuyu pilimba wale senga olionga imbima ambolopa paka tondomba.’ ningu aku siku saa. \v 7 Yuni ono kondo kolopa nokopa molemo kene yu molemona pungu ononga konopumanga umbuna pembama kinia mini-wale pumbáma yundu ningu para siee. \p \v 8 Ono umbu-konopu pepili molko, alieli kanoko kondoko molaa. Lopa-posi llayono gele kolopale kongi se topa nombando andolemo mele aku sipa ononga opa-tou ⸤kurumanga nokoli⸥ depelemone ‘Na yomboma ambolopo sepo kinjambo.’ nimba aku sembando andopa molemo kene aku siku molaa. \v 9 Pulu Yemone na alieli nokopa kondolemo. Pe kiniá kepe yuni na mundupa naa kelembala.’ ningu kuru mondoko molkole ‘Depelemo nanga opa-toumu, yuni na naa ambolopili.’ ningu yunga ungumu naa pilku, mokoli seko, yu toko anjupa anjaa. Ono pilkuli ‘Ya olio konopumanga umbuna sepili molemolo mele we ma-koleana pali molemele yombo olionga genupilima aku siku umbuna sepili molemelela.’ ningu pilkuli depelemo-kinia aku siku saa. \p \v 10 Kanu-kinia, ono wale kanga-kolte umbuna sepili molonge kinia Pulu Yemo yuni yuyu ono kelepa sukundu lipa anjipa, ‘Ono ⸤nanga yomboma molemele mele⸥ munduku naa kelko tondolo pupili molangi.’ nimbá. Pulu Yemo ono we kondo kolopale yuni pe ono yu pea ‘Kamu alieli-alieli tondolo pa sepa mindi púlimu kinia molio koleana pea molamili wangi.’ nimba ya mana maniando sirimu ye nokoli Karasi kanumuni olionga nimba senderimumunga Pulu Yemone oliondo aku sipa manda nimbá. \v 11 ⸤Yomboma kinia mélema kinia pali⸥ Pulu Yemo yuyu mindi kamu alieli-alieli tondolo pumba imbi ola molopa mindi pupili molemo. Aku sipa sika sepili. \r 5:12-14 \s1 Pepá Topa Pora Simbando Ungu Kanga Mare Kamu Torumu Unguma \p \v 12 I pepá ponjili topo sikirumu Saillasini tondokomo. ‘Yu kongonoma siye naa kolopa paa tondolo mundupa selemo genumu.’ nimbu pilipu molio. I pepá tokoromo ‘Pulu Yemone yomboma we kondo kolopale lipa tapondolemo mele piliangi.’ nimbu tokoro. Pulu Yemone yomboma paa sika we kondo kolopa konopu mondolemomondo nikiru akumu ‘Paa sika.’ ningu kuru mondolemele mele munduku naa kelko, tondolo munduku molangi. \p \v 13 Karasinga yombo talape ⸤kolea-awili⸥ Bepillono molemelema, kanu yomboma-kinia ono ⸤pepá topo sikiru⸥ yomboma kinia Pulu Yemone u ‘Nanga yomboma molangi.’ nimba, nimba taltorumu, kanu Bepillono yombomane “Ono manda molemeleye?” ningu, ningu mundukumili. \p Nanga malo Makone “Ono manda molemeleye?” nimba, nimba mundukumula. \p \v 14 Ono onono anju yando kondo kolko kangulku “Manda molemeleye?” niengi. \p Ono Karasi kinia kopu seko molemele yomboma pali konopu pe nipili taka leko molangi. \b \p ⸤Aku pea nikiru.⸥