\id 1CO - Andelale NT, Rob & June Head, 8-DEC-98; 3-Apr-2007 \h U-KORINI \toc1 U-KORINI Pollone KORINI Yomboma Pepá U Topa Sirimu Bokumu \toc2 U-KORINI \mt1 U-KORINI \mt2 Pollone KORINI Yomboma Pepá U Topa Sirimu Bokumu \is1 Pollone I Pepá Topa Sirimumunga Ungu-Pulu Mare \ip Pollo kinia yuni pepá topa sirimumanga ungu-pulu mare inia yakondo gomo 676 molemo. \ip \bd Kolea Korini\bd* akumu Akaya poropinjinga kolea-awilimu. Akumu Giriki yomboma moloringi kolea se. Pollo wale talo-sipa koleamanga andopa Yesusinga ungumu nimba silipa andopale \bd Korini\bd* kepe purumula (Lipa Mundorumu Yema 18:1-17). Yu akuna molopili Karasinga yombo talape se akuna pulu polko moloringi, aku yombo talapemo lipa tapondopa molorumu. Aku-sipa na-kolo Pollo yu aku koleamo mundupa kelepa kolea-awili Epesasi pumba molorumu kinia walte Karasinga \bd Korini yombo talape\bd* moloringina umbuna mare wendo orumu pilipale ‘Ono lipu tapondambo.’ nimba i pepámo ono topa sirimu. ‘Unguma mimi siku pilku, molko kondangi.’ nimba pepámo topa sirimu (\bd U-Korini\bd* 16:7-9, Lipa Mundorumu Yema 20:31). \ip ‘Onone ‘Sika.’ ningu kuru mondolemele mele siye kolongenje.’ konopu lepale Pollone mini-wale mundupa konopu awisili kimbu sipa molorumu mele nimba sipa, ono konopu selumu naa panjiku manda naa moloringimunga ungu mare nimba, amboma kinia yema kinia ulu mare seko kinjeringimunga ungu mare nimba, anju yando kote senderingimunga ungu mare nimba, ultu-yombomane kuru popo toko kaloringi kere-langimanga ungu mare nimba, ambo ye pulima kinia ye ambo lilima kinia molko kondonge mele nimba sipa, Pulu Yemonga Minimuni yomboma ‘Saa.’ nilimú mele pilku liku naa selemele kinia umbunama wendo olemo mele nimba sirimula. Maku toko mimi siku Pulu Yemo popo toko yunga imbi ambolko paka tondonge mele nimba sipa, Mini Kake Sélimuni Karasinga yomboma tondolo lupa lupama we silimúmunga ungu mare nimba sipa, konopu mondonge ulumu paa olandopa mele nimba sipa, yombo kololima lomboroko ola molonge mele ungu mare nimba sirimula. Aku ulumane \bd Korini yomboma\bd* umbuna sirimumunga aku ulumanga Pulu Yemone kanopa peanga pilielemo mele Pollone ono lipa tapondopa ungu peangama nimba sirimu. \ip 1:10—6:20munga ungu-pulumu inia anjukundu 1:10 molopa, 7:1—16:12 \bd Korini yombomane\bd* ungu mare mangilieringimanga ungu-pulumu inia anjukundu 7:1 molemo. \ip Ya ungu-pulumu pora nikimu. \c 1 \mr Kolomongo-Awili 1-4 \ms1 Karasinga Yomboma Angelema Naa Ningu, Ono Onono Ononga Imbi Ambolko Paka Naa Tangi Ungu Mare \r 1:1-3 \s1 Pollone Pepámo Tombando Pulu Polopa Torumu Unguma \p \v 1 Na Pollo, Pulu Yemone na mangilipa nimba taltorumu-na Karasi Yesusini “Nanga kongonomo sende-pu.” nimba lipa mundorumu yemo, na kinia olionga ⸤Karasinga ungumu pilieli⸥ genu Sotenis pea molopole i pepámo topo sikiru. \p \v 2 Pulu Yemonga yombo talape kolea-awili Korini molemelema, Karasi Yesusi kinia kopu seko molemele-na Pulu Yemone “Nanga yombo manjiku molko yombo kake sepili molangi waa.” nirimu yomboma, ono kinia koleamanga pali olionga Ye-Awili Yesusi Karasinga imbimu ambolko paka tondoko popo tolemele yomboma kinia, ono pali ⸤i pepámo topo sikiru⸥. Ye-Awilimu olionga kepe ononga kepe pali Ye-Awilimu. \p \v 3 Olionga Lapa Pulu Yemo kinia Ye-Awili Yesusi Karasitolone ono we kondo kolko, ‘Ono konopu pe nipili taka leko molangi.’ niengili. \r 1:4-9 \s1 Karasinga Korini Yomboma Moloringimunga Pollone Pulu Yemondo “Ange.” Nirimu Semanemo \p \v 4 Ono Korini yomboma Karasi Yesusinga yomboma molemele-na Pulu Yemone ono we kondo kolopa sepa kondorumumunga nane Pulu Yemondo alieli “Ange.” nimbu molio. \v 5-6 Nane onondo Karasi manda selemo sembá mele semane peangamo topo sirindu unguma ‘Sika.’ ningu kuru mondoko liltingi-kulu ono-kinia ulu peangama wendo orumu. Karasini ononga nimba senderimumunga Pulu Yemone yunga unguma onone ningu kondonge tondolomo kinia, yunga ungumanga puluma pilku kondonge tondolomo kinia, sirimu-na kanu tondolotolo kinia we-tondoloma pali ono-kinia pepili molemele. \v 7 Aku siku molemele-na ono Ye-Awili Yesusi Karasi omba mona gilimbamonga konopu siku nokoko molemele kinia Mini Kake Sélimunga tondoloma pali yuni sirimu ono-kinia pelemo. \v 8 Olionga Ye-Awili Yesusi Karasi ombá walemo wendo ombá kinia ‘⸤Pulu Yemone⸥ “Seko kinjeringimunga mongo liltingi.” nimbá ulu se ono-kinia naa pepili.’ nimba yuni ‘Ono alieli enge ningu molangi.’ nilimú mele pe kepe nimbá. \v 9 Onondo yunga Malo olionga Ye-Awili Yesusi Karasi pea “Kopu seko molangi waa.” nirimu Pulu Yemone ulu “Sembó.” nilimúma paa sika selemo. ⸤Ono-kinia aku sipa ulu peangama wendo⸥ orumumunga pilipuli ⸤Pulu Yemo kinia alieli “Ange.” niliu⸥. \r 1:10-17 \s1 Karasinga Korini Yombo Talapemo Konopu Lupa Lupa Pepili Moloringimunga Ungu Se \p \v 10 Ango-keme, olionga Ye-Awili Yesusi Karasinga imbi lepo ⸤umbuna se ono kinia pelemomonga⸥ ungu se mawa sekero: ‘Ono konopu paa seluna mindi pupili, ungu selumu mindi ningu, konopu seluna pupili sere leko molangi. Lupa lupa naa molangi. Ono yombo talape selumu mindi molko konopu selumu pepili molangi.’ nimbu mawa sekero. \v 11 Nanga ango-keme, angelema ningu irinale seko molemele mele ⸤ambo⸥ Killoinga yombo marene ⸤ongo⸥ na ningu siringi. \v 12 Onone selemele nikiru mele niembo: \m Ono marene ninguli: “Olio Pollo lombili pulimulu.” nilimili. \m Marene “Olio Apollos lombili pulimulu.” nilimili. \m Marene “Olio Pita lombili pulimulu.” nilimili. \m Marene “Olio Karasi lombili pulimulu.” nilimili. \p \v 13 ⸤Nambi semu-na aku siku nilimiliye?⸥ Karasi yu awisiliye? ⸤Na⸥ Pollone ‘Ono lipu tapondambo.’ nimbu unju-perana kolondorunduye? Ono no lindingindu “Pollonga ⸤yomboma molko yu-kinia konopu seluna kopu seko molangi.” ningu yunga⸥ imbimu mangilku ono no linderingiye? \v 14-15 Nane ono Korini yombo mare no naa linderindumunga yombomane “‘Olio Pollonga ⸤yomboma molamili.’ nimbu⸥ yunga imbimu mangilipu no liltimulu.” manda naa ningímunga ono papu no naa linderindu. Nane Kiripas kinia Gayasitolo sika no linderindu-na-kolo yombo mare pea mólo. \v 16 (Sika, mare pea no linderindula. Sitepanas kinia yunga ulkana peringi yomboma kinia no linderindu lémo. ‘Akuma mindi no linderindu.’ konopu lekero. ‘Mare pea mólonje.’ nimbu pilkiru.) \v 17 Karasini na “No lindi-pou.” nimba lipa naa mundorumu. Yunga semane peangamo “Toko sindi-pu.” nimba lipa mundorumumunga ⸤na yomboma no lindilipu naa andolio⸥. Karasinga semane peangamo andopo topo simbundu yombo pilipa kondoli pelemomane semane lupa lupa tolemele mele na aku sipu naa tolio. ‘Aku sipu sembó kinia Karasi ⸤kolorumu⸥ unju-peramo yunga engemo naa peli none sendepo, aku unju-peramonga tondolomo topo mania mundumbu.’ nimbu aku naa selio. \r 1:18—2:5 \s1 Karasi Yu Pulu Yemonga Pilipa Kondolimu Kinia Tondolomo-Tolo Molemomonga Ungu Se \p \v 18 Sika Karasi kolorumu unju-peramonga ungu nilimulumu mindili nongo molko kinjingí aulkana pulimili yombomane ninguli: ‘Unguri mólo. Akumunga lipa tapondomba tondolo se naa pelemo.’ nilimili. Aku-sipa na-kolo olio lipa tapondopa mindili nolemolá aulkana wendo lipa yu-kinia pea molopo kondomolo aulkana lipa mondomu yomboma olione ‘Unju-peramonga ungumu Pulu Yemonga tondolo pelemo ungumu.’ nimbu pilielemolo. \v 19 ⸤Aku siku ningu pilielemelemonga⸥ ungu se Pulu Yemonga bokuna molemo, akumu i-sipa: \q1 “Pilipa kondoli pelemo yombomanga pilipa kondolimu \q2 nane topo mania mundumbu. \q1 Yombomane ‘Sumbi sipu pilielemolo.’ \q2 nilimili yombomanga \q3 konopuma sepo sembambu simbú.” \m nirimu kanumu. \p \v 20 ⸤Pulu Yemone aku sipa pilieli yomboma topa mania mundumba⸥ liemu kiniá yombo mare pilipa kondoli pelemo yomboma kinia, Mosisini sirimu ungu-manema pilku kondoko yomboma mane silimili yomboma kinia, uluma pali pilkuli angelema nilimili yomboma kinia, kanu yombomando nambolka nimulúye? Ya ma-koleana konopumane tondolo munduku pilielemele uluma pali Pulu Yemone aku uluma tondolo se naa pelemo mele naa lipa ora sirimuye? ⸤Aku uluma tondolo se naa pelemo mele lipa ora sirimu kanumu.⸥ \p \v 21 ⸤Akumu nambi sepo pilipuli nikiruye?⸥ Pulu Yemo pilipa kondoli pepili molemomonga ma-koleana pilipa kondoli pelemo yombomane yu molopa pilielemo mele manda naa pilingí akumunga olione Yesusi kolorumu ungumu nimbu silimulu kanu ungumundu pilipa kondoli yombomane “Aroma toko, ningu kinjikimili.” nilimili ungu akumuni ‘Aku ungumu sika.’ ningu kuru mondolemele yomboma Pulu Yemone lipa tapondopa mindili nolemolá aulkana wendo lipa yu-kinia molko kondonge aulkana lipa mondolemo. \v 22 Juda yombomane “Pulu Yemone ulu-tondoloma selemo mele ulu mare kanamili.” nilimili; Giriki yombomane ‘Olio pilipa kondoli peangama pepili. Olio ulumanga puluma paa pilipu kondamili.’ ningu kála seko kongono selemele. \v 23-24 Aku-na-kolo olione Yesusi unju-perana ola uku toko panjeringi kolorumumunga semanemo mindi andopo topo silimulu. Aku ungumu Juda yombomane ⸤ungumu we pilku ulu-tondolo mare naa kanokole “Aku ungumu⸥ ungu kirimu. Paa manda mólo.” nilimili; Giriki yombomane ⸤ungumu we pilku ungumunga pulumu naa pilkuli⸥ “I ungumu aroma ungumu.” nilimili; aku-sipa na-kolo Pulu Yemone Juda yombo mare kinia, Giriki yombo mare kinia ‘Nanga yomboma molangi waa.’ nirimu ⸤pilierimulu⸥ yombomane kanu ungumu pilipuli, ‘⸤Aku ungumuni Pulu Yemone lipa mundupa olio sirimu ye nokoli⸥ Karasimu molopa selemo mele nimba silimú ungumu. Yu Pulu Yemonga tondolomo; yu Pulu Yemonga pilipa kondolimu.’ nilimulu. \v 25 Ma-koleana yombo marene ‘Pulu Yemone konopumuni pilielemo ungu mare aroma topa pilielemo.’ nilimili-na-kolo yuni konopumuni aroma topa pilielemo mele kepe paa olandopa; yombomane ‘Paa pilipu kondolemolo.’ nilimili mele maniandopa. Pulu Yemone ulu mare selemo kinia yombomane kanokole, ‘Aku uluma enge se naa pelemo.’ ningu kanolemele-na-kolo ‘enge se naa pelemo’ nilimili ulumanga tondoloma kepe paa olandopa, yombomane ‘Ulu-tondoloma sekemolo.’ nilimili tondoloma paa maniandopa. \p \v 26 Ango-keme, u Pulu Yemone ‘Nanga yomboma molangi waa.’ naa nipili moloringi mele kiniá kelko mimi siku piliangi. Yombomane ono kanokole ‘Ono awisili pilipa kondoli yomboma moloringi.’ naa niringi. ‘Ono yombo awisili yomboma nokoli engemo pelemo.’ naa niringila. ‘Ono awisili ononga anda-kolepama imbi molorumu.’ naa niringila. \v 27 Aku-sipa na-kolo ma-koleana yombomane yombo mare kanokole, ‘Yombo konopu naa peli yombo aroma tolima.’ nilimili yomboma Pulu Yemone nimba taltopa ‘Nanga yomboma molangi.’ nilimú; ‘Yombo enge naa peli yomboma.’ ningu kanolemelema nimba taltopa ‘Nanga yomboma molangi.’ nilimú. ‘Nanga yombomando aku siku ningu pilielemele yombo pilipa kondoli pelemo yomboma kinia, ‘Olio enge pelemo.’ ningu pilielemele yomboma kinia, pipili kolangi.’ nimba Pulu Yemone kanu we-yomboma nimba taltopa ‘Nanga yomboma molangi waa.’ nilimú. \v 28 Ya ma-koleana imbi naa molemo yomboma kinia, yombomane kanoko kiri pilielemele yomboma kinia, yombomane ‘yombo koropama’ ningu kanolemele yomboma kinia, akuma Pulu Yemone nimba taltopa ‘Nanga yomboma molangi.’ nirimu. ‘Yombo imbi molemoma kinia, tondolo pelemo yomboma kinia, aku yomboma we-yombo koropama molangi.’ nimba, kanu we-yomboma ‘Nanga yomboma molangi.’ nimba, nimba taltorumu. \v 29 ‘Yombo sene nanga kumbi-kerena yuyu kape nimba yunga imbi ambolopa paka manda naa tomba.’ nimbale Pulu Yemone kanu sili yomboma nimba taltorumu. \v 30 Pulu Yemone yuyu ono ‘Karasi Yesusi kinia pea kopu seko molangi.’ nimba lipa mundorumu-na yu kinia pea molemele kanumu. Pe kiniá Pulu Yemone olio pilipa kondolimu kinia konopuni mimi sipa pilieli ulumu kinia silimú akumunga pulumu Karasi yu. Karasini ⸤olionga nimba senderimu ulu akumuni⸥ Pulu Yemone olio ‘yombo sumbi nilima molko, nanga yomboma manjiku molko yombo kake selima molangi.’ nilimú. Karasini senderimu ulumuni ‘Ono seko kinjeringimunga molko kinjiku mindi pungí aulkana wendo wangi, ulu-pulu-kirimane ono kelepa naa ambolopili.’ nilimú. \v 31 Akumunga, Pulu Yemonga bokuna ungu se nilimú mele mindi samili. Aku ungumu i-sipa: \q1 “Yombo sene ‘Konopu sipu kape niembo.’ nimu liemu \q2 Ye-Awilimuni yunga senderimumunga pilipale \q3 Ye-Awilimu mindi konopu sipa kape nimba \q4 imbi ambolopa paka tondopili.” \m nilimú kanumu mele samili. \c 2 \r 2:1-5 \s1 Pollone Karasinga Unju-Peramonga Ungumu Mindi Nimba Sipa Andorumu Ungu Se (1:18—2:5 pali) \p \v 1 Ango-keme, ⸤akumunga nanga nanu pilipa kondolimu kinia tondolomo kinia naa pepili serindu mele niembo:⸥ Na ono moloringina ombole Pulu Yemonga ungumu ono nimbu simbundu pilipa kondoli olandopa pelemo yombomane unguma sulu seko ningu kondolemele mele naa nirindu. \v 2 ‘Na ono-kinia molopole ‘Yesusi ye nokoli Karasimu yu mindi konopu kimbu sipu molopole, yu unju-perana ola uku toko panjeringi kolorumu mele mindi paa konopu kimbu sipu molopo, ono akumu mindi piliangi nimbu simbú.’ nimbu molopole ⸤pilipa kondoli pelemo yombomane nilimili mele naa nirindu⸥. Ungu lupa se konopu kimbu sipu mane naa siembo.’ nimbu u pilierindu. \v 3 Na ombo ono-kinia molopo ⸤unguma nimbu sirindu⸥ kinia na enge se naa perimu. Pipili kolopo alieli mini-wale mundupu molorundu. \v 4 ⸤Semane peangamo⸥ ono topo simbundu pilipa kondoli pelemo yombomane nilimili mele unguma naa nimbu sirindu. ‘Nanga pilipa kondoli olandopa pelemomone ono konopu topele tangi.’ nimbu ono unguma tondolo mundupu naa nimbu sirindu. ‘Mini Kake Sélimunga tondolomone na lipa tapondolemo kinia kanokole nimbu sikiru mele pilku liengi.’ nimbu yunga tondolomone unguma ono nimbu sirindu. \v 5 ‘We-yombomane pilipa kondoli pepili unguma ningu kondolemelenje pilkuli “Sika nikimili.” ningu kuru mondolemolánje manda naa selka. Pulu Yemonga tondolomo mindi kanokole “Yunga ungumu sika.” ningu kuru mondangi.’ nimbu unguma aku sipu we nimbu sirindu. \r 2:6-16 \s1 Pulu Yemonga Minimuni Olio Pilipu Kondomolo Ulu-Pulumu Silimú Ungu Se \p \v 6 ⸤We-yombomando pilipa kondoli yombomane ningu silimili mele sika nimbu naa siliu⸥-na-kolo Pulu Yemonga ungumu kamu pilku kondolemele yombomando unguma nimbu simbundu pilipa kondoli pelemo unguma nimbu siliu. Aku-sipa na-kolo aku pilipa kondolimu ya mana-yombomane pilku kondoko ningu silimili mele paa mólo. Ya ma-koleana nokoko kamako molemele yombomane ungu-mane silimili mele ungu-mane naa siliu. ⸤Mulu ma pora nimbá kinia⸥ ononga engemo pora nimbá. \v 7 ⸤Nane niliu mele lupa.⸥ Nane Pulu Yemonga konopu peanga pepa pilipa kondoli unguma mindi nimbu siliu, aku ungumu Pulu Yemone mulu matolo u naa sepale olio sepa kondopa ‘Yu kinia pea molangi.’ nimba, nimba panjerimu-na-kolo aku ungumu u lopi sepa perimumu kiniá mindi kamu mona lemó, aku ungumu mindi nimbu siliu. \v 8 ⸤Nane pilipa kondoli nikiru⸥ akumu ya ma-koleana nokolemele ye kamakoma naa pilielemele. Pilielemolánje tondolo pa seli pelemo Ye-Awilimu ‘unju-perana kolopili.’ ningu akuna ola uku toko naa panjilimolá. \v 9 Aku-sipa na-kolo ⸤aku ungumunga⸥ ungu se ⸤Pulu Yemonga bokuna⸥ toringi molemo, akumu i-sipa: \q1 ‘Pulu Yemo konopu mondolemele yomboma \q2 yuni sepa kondopa mélema taltondolemo mele \q1 yombo selumuni kepe mongomane naa kanoko, \q2 ungu se naa pilku, konopumane naa pilieringi.’ \m nimba molemo kanumu, \v 10 Aku-na-kolo Pulu Yemone ‘Yunga Minimuni sei.’ nirimu kinia Minimuni olio kanu lopi serimu ulumu lipa ora sirimu. \p Yunga Minimuni mélema pali mimi sipa kanopa, Pulu Yemonga konopuna ulu-tondolo pelemoma kepe kanolemo. \v 11 Yombo sene yombo se konopumuni pilielemo mele naa kanolemo. Yombo senga minimuni mindi yuyu konopu lemó mele kanopa pilielemo. Aku sipala Pulu Yemo yuni konopumuni pilielemo mele yombo sene naa kanolemo, Pulu Yemo yunga Minimuni mindi kanolemo. \v 12 Pe Pulu Yemone yunga Minimu olio sirimu-na Pulu Yemone olio sepa kondopa we silimú mele pilielemolo. ‘Olio ya ma-koleamonga tondolo se liltimulu.’ nimbu naa pilielemolo. \v 13 Akumunga nane ungu nimbu siliuma ma-koleana pilipa kondoli sene naa nimbu siliu. ⸤Pulu Yemonga⸥ Minimuni na mane sipa ‘Ningu si.’ nimba ungu-umbu tondolemo unguma Pulu Yemonga Minimu konopuna molemo yomboma nimbu siliu. \p \v 14 Pulu Yemonga Minimu konopuna naa molemo yombomane Pulu Yemonga Minimuni nimba silimú mele naa pilku limili. Pulu Yemonga Minimu konopuna molemo yombomane mindi Pulu Yemonga mélema liku mimi siku pilielemele akumunga Pulu Yemonga Minimu konopuna naa molemo yombomane ‘Aku mélema unguri mólo.’ ningu pilku sundulimili. \v 15 ⸤Aku-sipa na-kolo⸥ Pulu Yemonga Minimuni ambololemo yombomane mélema pali puluma mimi siku pilku apuruku kondolemele. Aku-sipa na-kolo we-yombomane Pulu Yemonga Minimu konopuna molemo yomboma manda kanoko naa apuruku, ‘Seko kondokomele.’ molo ‘Seko kinjikimili.’ ningu manda naa pilku nilimili. \v 16 ⸤Pulu Yemone konopumuni pilielemo mele manda naa pilielemelemonga ungu-pulu se Pulu Yemonga bokuna molemo, akumu i-sipa:⸥ \q1 ‘Nawene Ye-Awilimu konopumuni pilielemo mele \q2 manda kanopa pilipa, \q3 Ye-Awilimu manda mane simbaye?’ \m nimba molemo kanumu. ⸤Akumu sika⸥ na-kolo olio ⸤Pulu Yemonga Minimu konopuna molemo yombomane⸥ Karasi konopumuni pilielemo mele aku sipu pilielemolo ⸤akumunga Ye-Awilimuni pilielemo mele manda pilielemolo⸥. \c 3 \r 3:1—4:1 \s1 Karasinga Korini Yomboma Lupa Lupa Moloringimunga Ungu Se \r 3:1-9 \s1 Karasinga Yombomanga Kongono Sendeli Yomboma Pulu Yemonga Kongono Sendeli Yomboma Molemele Ungu Se \p \v 1 Ango-keme, ⸤aku nikirumunga⸥ na ono-kinia molopole, yomboma Pulu Yemonga Minimuni nilimú mele pilku liku selemele yomboma mane siliu mele ono aku sipu manda mane naa sirindu. We-mana-yombo ⸤umbu-konopumane mindi pilielemele yomboma⸥ mane siliu mele ono aku sipu mane sirindu. Karasinga bolango pamema mindi moloringimunga \v 2 nane ono ame mindi sirindu. ‘Ono kere-langi enge nilima manda naa nonge.’ nimbu kanopole kere-langi enge nilima naa sirindu. Kiniá kepe kere-langi enge nilima manda naa nonge. \v 3 Ononga u-konopu-wemane ono ambolopili molemelemonga we-mana-yombomane selemele mele selemele. Ono yombo talape lupa lupa molko “Olio lombili pulimulu yemo olandopa, ono lombili pulimili yemo maniandopamo” . Molo “Olio kuru mondolemolo mele sumbi nílimu; ono kuru mondolemele mele manda naa sekemo. Olionga talapena ongo molemolánje papu.” ningu anju yando yomboma-kinia konopu kiri panjiku irinale seko, aku uluma selemele, akumu konopu-uma pepili molemelemonga selemele. ⸤Aku ulu selemelemane ono Mini Kake Sélimuni kamu ambololemo yomboma naa molko, yunga ungumu naa pilku, we-mana-yomboma mindi molemele mele lipa ora silimú.⸥ \v 4 ⸤Onone i-siku mele selemele:⸥ Yombo sene nimbale: “Na Pollonga yombomo.” nilimú. Sene nimbale: “Na Apollosinga yombomo.” nilimú. Ono aku siku nilimili yomboma we-mana-yomboma mindi molkole aku siku pilku nilimili. \p \v 5 ⸤Apollos kinia Pollotolo nambi semu-na aranale seko angelema nilimiliye?⸥ Apollos nawe? Pollo nawe? Apollos olto Ye-Awilimunga kendemande-yetolo mindi. Ye-Awilimuni kongono lupa lupa sirimu yetolo molopole, aku kongonomo serimbulumunga ono “Karasi sika.” ningu kuru mondoringi aulkamo akisinderimbulu yetolo mindi molembolo. \v 6 Nane kere-langi umbu torundu; pe kere-langi umbu tondorundu koleana Apollosini andopa no mundorumu; aku-sipa na-kolo Pulu Yemone ‘Kere-langima toko-raka nimba opili.’ nirimu. \v 7 Akumunga, yombo kere-langi umbu tondolemomo imbi naa molemo; yombo kaliana andopa no silimú yombomo kepe imbi naala molemo; Pulu Yemone ‘Kere-langima wendo opili.’ nilimú aku yemo mindi imbi molemo. \v 8 Yombo kere-langi umbu tolemo yombomo kinia kaliana andopa no silimú yombomo kinia aku yombotolonga kongono se olandopa se maniandopa mólo. Aku yombotolone ⸤Pulu Yemonga⸥ kongono mindi sengelemonga selembele mele mimi sipa kanopa apurupa yu-mele-mele méle kalomba. \v 9 Apollos olto kinia Pulu Yemo kinia kopu sepo kongono selemolo yema; ono Pulu Yemonga kalia mele, ⸤akumunga yu mindi olandopamo⸥. \r 3:9-15 \s1 Karasinga Yombomanga Kongono Sendeli Yomboma Ulka Takoli Yomboma Mele Molemele Ungu Se (3:1—4:1 pali) \p Ono Pulu Yemone ulkamo takopa molemo mele molemelela. \v 10 ⸤Na ono moloringina ombo pulu polopo unguma mane sirindu kinia⸥ Pulu Yemone we kondo kolopale ‘Na ulka takoli kongonomonga pilipa kondoli pelemo yemo molopili.’ nimba tondolo se we sirimu. ‘Ono yunga ulkamo giliepili.’ nimba na aku tondolomo sipale lipa mundorumu-na ono moloringina ombo, ‘Ulka gilimbamonga ponga polangi.’ nimbu mana-kouma talape topo taltorundu, aku koumanga ola yombo sene ulkamo takopa molemo. Aku-sipa na-kolo ulka takolemele yombomane mimi siku pilku kondoko ulka takangi. \v 11 Ulkamo ola takonge kouma nane talape topo taltorundu akuma Yesusi Karasi yu. Yombo sene topele topa kou lupa mare manda naa taltomba. \v 12 Yombo marene ⸤Pulu Yemonga ulkamo⸥ kanu koumanga ola takongendo kou-gollo kinia, kou-sillipa kinia, kou-mone olandopa pulimú kouma kinia, aku méle peangamane takoko, marene unju kinia angi kinia rasi-witi unju aku méle kirimane takoko, selemele. \v 13 Pe Pulu Yemone yomboma kote sendepa pilimba walemo wendo ombá kinia ulkamo takolemele mele mona lemba. Kanu walemo kinia sepe sene ‘Yombomane kongono seringima seko kondoringinje molo seko kinjeringinje?’ nimba manda manjimba. \v 14 ⸤Manda manjimba kinia⸥ yombo sene mania talape topa lemó koumanga ola ulka takombamo sepene naa nomba pora simu liemu yu méle kalólimu limba. \v 15 Molo yombo sene ulka takombamo sepene nomba pora simu liemu aku kongono sembamonga méle kalólimu naa limba. Kanu yombomo yuyu ⸤Pulu Yemone⸥ lipa tapondopa ‘Mindili naa nopili.’ nimba yu-kinia molopa kondomba ulu-pulumu simba-na-kolo yu, sepene yombo se nombá selemo kinia yombomane liku tapondoko yu wendo limili kinia sepene kamu naa nolemo yombomo mele molomba. \r 3:16-17 \s1 Karasinga Yomboma Pulu Yemonga Ulkamo Molemelemonga Ungu Se (3:1—4:1 pali) \p \v 16 Ono Pulu Yemo molemo ulka suluminia paa kake sélimu molemele; Pulu Yemonga Minimu ononga konopumanga sukundu molemo; akumu ono naa pilielemeleye? \v 17 Akumunga, yombo sene Pulu Yemonga ulka suluminia paa kake sélimu sepa kinjemu liemu Pulu Yemone kanu yombomo sepa kinjimbala. Pulu Yemonga suluminiamo ‘Yunga suluminia kake sélimu.’ nilimú, aku suluminiamo ono onono, akumunga aku sipa sepa kinjimba yombomo yuni yu kepe sepa kinjimba. \r 3:18-23 \s1 Olionga Yemanga Imbima Ambolopo Paka Tondopo Kape Naa Nindamili Ungu Se (3:1—4:1 pali) \p \v 18 Ono onono konopumane kolo toko naa piliangi. Ononga yombo sene yuyu pilipale, ma-koleana-yombomane ‘Olio pilipa kondoli pelemo yomboma molemolo.’ ningu pilielemele mele yuni aku sipa ‘Pilipa kondoli yombomo molio.’ nimba piliemu liemu ‘Aku sipu nimbu naa piliambo.’ nipili. ‘Mana-yombomane na kanokole ‘Aroma toli yombomo.’ ningu kanangi.’ nipili. Aku sipa nimbá kinia sika pilipa kondoli yombomo molomba. \v 19 Mana-yombomane pilkuli ‘Akumu pilipa kondolimu.’ ningu pilielemele mele Pulu Yemone kanopale ‘Kekelepa toli ulumu.’ nimba kanolemo. Akumunga ungu se yunga bokuna molemo, akumu i-sipa: \q1 ‘Yombo marene yomboma seko kinjingindu \q2 ononga konopumanga pilipa kondoli pelemomone \q3 uluma selemele-na-kolo \q1 Pulu Yemone aku selemele uluma kanopale \q2 ‘Aku pilkuli sekemelemonga ono onono melu leko \q3 nomimu suku mundukumili.’ nimba kanolemo.’ \m nimba molemo kanumu. \v 20 Akumunga ungu se pea molemóla, akumu i-sipa: \q1 ‘Ye-Awilimuni pilipale, \q2 konopumanga pilipa kondoli pelemo yomboma \q3 konopumane pilielemele mele \q4 ono naa lipa tapondomba. \q1 ‘Pilielemele mele unguri mólo.’ nimba pilielemo.’ \m nimba aku sipa molemo. \v 21 Akumunga, kelko yemanga imbima kape ningu ambolko paka naa tondangi. Mélema pali ononga. \v 22 ⸤Na⸥ Pollo kepe Apollos kepe Pita kepe, ma-koleamo kepe konde mololi ulumu kepe kololi ulumu kepe, kiniá lemó mélema kepe pe lemba mélema kepe, akuma pali ononga; ⸤ono liku tapondongendo aku tapu-yema kinia mélema kinia pelemele⸥; \v 23 ono Karasinga yomboma, Karasi Pulu Yemonga yemola, ⸤akumunga olo kinia olio kinia mélema pali ononga kene anju anju talape yu-mele-mele manda molame!⸥ \c 4 \r Kolomongo-Awili 4 \s1 Karasini “Nanga Kongonomo Sende-Paa.” Nimba Lipa Mundorumu Yemanga Ungu Se \r 4:1-5 \s1 Ye-Awilimuni Yunga Kongonomo Sendeli Yema Selemele Mele Apurupa Pilielemo Ungu Se \p \v 1 Akumunga, Apollos olto molembolo mele yombomane pilku kanonge mele i-sipa: Olto Karasinga kongonomo sendeli kendemande-yetolo molopo, ungu u lopi sepa perimuma Pulu Yemone u nimba pára naa sirimu unguma nokopo yomboma nimbu silimbulu yetolo molembolo. ‘Aku siku yetolo molembele.’ ningu piliengi liemu papu. \p \v 2 Akumunga ungu se pelemóla: Yombo sene yombo senga kongonomo sendelemo yombomone yunga ye awilimuni ‘Sei.’ nilimú mele paa mimi sipa pilipa sepili. Mimi sipa pilipa naa semu liemu manda mólo, ono pilielemele. \v 3 ‘⸤Nane kongono selio mele⸥ onone molo kote sendelemo ye sene kanoko apuruku ⸤ ‘Mimi sipa sepa kondolemonje.’ ningu⸥ kanongi liemu unguri mólo.’ nimbu konopu kimbu sipu naa molio. Nanu kepe selio mele naa apuruliu. \v 4 Nane nanga konopumuni pilipuli ‘⸤Pulu Yemone “Sei.” nilimú kongonomo sepole⸥ sika ungu se sepo naa kinjiliu.’ nimbu pilielio-na-kolo ‘Nane sika sepo naa kinjiliu. Na ye sumbi nili se molio.’ nanu manda naa nimbú. Nane kongono selio mele Ye-Awilimuni yuyu pilipa apurulimú. \v 5 Akumunga, ‘Ye-Awilimuni omba kote piliepili.’ ningu nokoko molkole iseli-u yombomane uluma selemele mele onone naa apurangi. Yu ombale simbuluna pelemo uluma ‘Pa selina mona liepili.’ nimba, yombomane uluma sengendo konopumane pilielemele mele mona nimba pára simba. Aku sembá walemonga Pulu Yemone olione selemolo mele pilipa apurupale ⸤sepo kondolemolo ulumanga⸥ olio kape nimbá. \r 4:6-13 \s1 Korini Karasinga Yomboma Onono Ononga Imbima Ambolko Paka Toringi Ungu Se (4:1-21 pali) \p \v 6 Ango-keme, ⸤nane ‘Nokoli yombomanga unguma mimi siku pilku kongono seko kondangi.’ ⸥ nikiru mele ‘Ono lipu tapondambo.’ nimbu ‘Apollos oltone selembolo mele kanangi.’ nikiru. ‘Semboló mele pe kanokole ungu se pelemomonga pulumu ono manda sumbi siku piliangi.’ nimbu molio. Kanu ungumu i-sipa: \q1 ‘Pulu Yemonga bokuna “Sangi.” nilimú mele \q2 mindi mimi siku pilku sangi. \q1 Onone ulu se lupa naa sangi.’ \m nimba molemo mele pilkuli yombo senga imbimu ambolko paka tondoko yombo senga imbimu toko mania mundunduku naa sangi. \v 7 ⸤Ono ‘Yombo awilima molemolo.’ nilimili ango-keme,⸥ ‘Olio imbi molopili. Yombo lupama imbi naa molopili.’ nawene nilimúye? Ono méle peanga liltingima ⸤Pulu Yemone⸥ naa sirimuye? Pe tondolo liltingima Pulu Yemone simu liemu nambi semu-na ononga imbima onono ambolko paka toko kape nilimiliye? \p \v 8 ‘Méle awisili koronga manda liltimulu. ⸤Minimunga⸥ méle awisili taltopo manda molemolo.’ ningu pilielemeleye? ‘Koronga ⸤Karasi kinia pea⸥ kamako kingima molopo yomboma nokolemolo.’ ningu pilielemeleye? Aku liemu olto pea aku sipu naa molemolo akumu kiri. Aku-sipa na-kolo ‘Ono aku siku naa molemele.’ konopu lekero. ‘Ono paa sika ye nokoli kingima molemolánje papu. Aku lelkanje olto ono pea kingima molemolá. Aku lelkanje papu.’ konopu lekero. ⸤Aku-sipa na-kolo olio iseli-u kingima naa molemolo.⸥ \v 9 ⸤Olio molemolo⸥ mele nane pilkirumu niembo: ‘Olio Karasini “Nanga kongonomo sende-paa.” nimba lipa mundorumu yema olio paa maniandopa.’ konopu lekero. Kote sendeko “Toko kondangi.” nilimili yomboma mele molemolo. ‘Yomboma konopu siku kanoko molangi toko kondangi.’ ningu penana sukundu mundulimili yomboma mele molemolo. Mana-yomboma kinia angelloma kinia yombomane pali olio neme-neme ningu kanoko molemele. \v 10 Karasinga semanemo andopo nimbu silimulumunga yombomane olio ‘Ye aromama.’ nilimili-na-kolo ono ⸤Korini Karasinga yomboma⸥ne ‘Karasinga yomboma molemolomonga olio pilipa kondoli pelemo yomboma molemolo.’ nilimili. Olio ⸤Karasini kongono sirimu yema⸥ndo “Ono enge se naa pelemo.” nilimili; onone onono ‘Olio enge paa pelemo.’ nilimili. Oliondo “Ono imbi naa molemo.” nilimili-na-kolo onone onono ‘Imbi paa molemo.’ nilimili. \p \v 11 Olio ⸤Karasini ‘kongonomo sende-paa.’ nimba lipa mundorumu yema⸥ sika u molorumulu mele kiniá kepe we molemolo. Olio paa gelene kolopo, no nonowalene kolopo, mulu-maminia sungu-mangu nilima panjilimulula. Olio ‘paa mindili nongo, kolangi.’ ningu wale awisili kopene tolemele. Olio senga taka lepo molomolo ulka se naa gilimú. \v 12 ⸤Kou-mone lipu kere-langi kinia mélema limulúndu⸥ oliolio kála sepo kongono selemolo. Yombomane olio iri toko “Molko kinjangi!” nilimili kinia olione pundu topo “Pulu Yemone ono sepa kondopili.” nilimulu; ⸤Pulu Yemonga kongonomo selemolomonga⸥ yombomane olio mindili silimili kinia pundu topo ungu se naa nimbu umbunama we melemolo; \v 13 yombomane olio ungu-taka tondoko ningu kinjilimili kinia olione ono pundu topo ungu peangama nilimulu. U kepe, pe yandopa kiniá kepe, yombomane ‘Olio yombo paa koropa, kere-langi norupulu toko eltolemelema mele molemolo.’ ningu pilielemele. \r 4:14-21 \s1 Pollone Korini Karasinga Yomboma Liepi-Liepi Topa Nirimu Ungu Se (4:1-21 pali) \p \v 14 ‘Ono pipili kolangi.’ nimbu nane i ungumu pepána naa tokoro. ‘Ono nanga paa konopu mondolio bolangoma.’ nimbu ungu se liepi-liepi topo i pepámo tokoro. \v 15 ‘Ono Karasinga ungumu mimi siku piliangi.’ ningu nokolemolá tapu-ye paa awisili, tene tausini mele, molemolánje ononga lapa awisili naa molemolá. Nane Karasi Yesusinga ungumu u-pulu-pulu ono nimbu sirindu kinia ‘Semane peanga akumu sika.’ ningu kuru mondoringimunga na ononga lapamo molorundu, ⸤ono nanga bolangoma moloringi mele molemele⸥. \v 16 ⸤Na ononga lapamo molio, ono nanga bolangoma molemele⸥ kene nane ono tondolo mundupu mawa sepo nimbuli: ‘Ulu selioma kanokole mimi siku manda manjiku sangi.’ nikiru. \v 17 ‘Aku sangi.’ nimbu ‘Ono molemelena Timoti opili.’ nimbu lipu mundukuru. ⸤Yu Karasinga yemo molopa yu-kinia olto Karasinga kongonomo pea andopo selembolomonga⸥ yu nanga konopu mondolio kangomo. Yuni Ye-Awilimunga kongonomo mimi sipa nokolemo. Nane Karasi Yesusinga unguma pilipuli sepo molio mele kelko piliangi nimba simba. Na Karasi-kinia molopole sepo molio mele kinia, Karasinga yombo talapemanga andopo ‘Sangi.’ nimbu mane siliu mele kinia, selu-sipa. ⸤Aku sipa mele Timotini ono kelko piliangi nimba simba.⸥ \p \v 18 Ononga yombo marene ‘Pollo naa ombá.’ konopu leko kara pungu mongo kondolemele. \v 19 Aku-sipa na-kolo Ye-Awilimuni na “Pu.” nimu liemu na paa sika ono molemelena nondopo ombó. Ombole kara pungu mongo kondolemele yombomane ungu nilimili mele mindi pilimbundu naa ombó. ‘Ono sika tondolo se pelemonje ⸤molo Pulu Yemonga kongonomo naa seko unguma we nilimilinje⸥.’ nimbu kanombo ombó. \v 20 Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa nokolemo yomboma ungu mindi naa nilimili. Yunga tondolomone yunga kongonomo seko yunga yomboma sumbi siku molemele akumunga ⸤ ‘ne kara puli yomboma sika tondolo pelemonje.’ nimbu kanombo⸥. \v 21 Nane ono nambolka unguri sembó kinia ‘Peanga.’ konopu lengeye? ‘Na ka-pulta membo ombo ono ka-pultane topo mane simbú kinia peanga.’ konopu lekemeleye? Molo nane ono molongena ombo konopu mondopo taka lepo mane sipu kondo kolombo kinia ‘Peanga.’ konopu lekemeleye? Ono piliaa. \mr Kolomongo-Awili 5-6 \ms1 Pollone “Karasinga Korini Yomboma Kinia Ulu-Kirima Wendo Orumuma Munduku Kelko “Kamu Mania Pupili.” Niengi.” Nirimu Ungu Se \c 5 \r Kolomongo-Awili 5 \s1 Pollone “Ononga Genu Sene Ambo Se Kinia Wa Ulu-Kirinale Selemo Yemo Makorangi.” Nirimu Ungumu \r 5:1-5 \s1 Wa Ulu-Kirinale Seli Ulu Se Karasinga Korini Yomboma Kinia Perimu Ungu Se \p \v 1 Ono-kinia wa ulu-kirinale seli ulu se wendo olemo mele semane toko silimili akumu na pilkiru. Kanu ulumu ultu molemele yombomane seko kinjilimili mele maniandopa, i ulumu olandopa. Ononga ye sene lapanga ambomo yu lipa memba andolemo. \v 2 ⸤Ononga genu ye sene aku sipa selemomonga⸥ onone ‘Olio yombo peangama molemolo.’ ningu onono nambi semu-na kape nilimiliye? ⸤Ononga imbima ambolko paka toko uluma selemele mele munduku kelkole,⸥ konopu kiri panjiku kola seko, sepa kinjilimú ye kanumu ‘Ono kinia kopu sepa naa molopili.’ ningu toko makoroko ultu mundulimolánje papu. \v 3 Sika nanga kangimu ono-kinia naa molemo-na-kolo nanga konopumuni ‘Ono-kinia molemo.’ konopu lepole, na pea molemolánje yunga kotemo pilipuli “Yu sepili.” nilka mele u na pilipu molio. \v 4 ⸤Onone senge mele pilkirumu niembo:⸥ Olionga Ye-Awili Yesusi kinia maku toko molonge kinia na konopumuni ononga maku tongemo nokombo none sembá, olionga Ye-Awili Yesusinga engemo ono-kinia molombala. \v 5 ⸤Aku sipu maku topo molomolo⸥ kinia ne sepa kinjilimú yemo ‘⸤Kurumanga nokoli⸥ Setenene yu nokopili.’ ningu yu Setene liku siengi. ⸤Ya mana⸥ Setenene ne yemo yunga kangimu sepa kinjimba mindili nombá kinia ⸤yu konopu topele tombanje. Pe⸥ Ye-Awilimu omba yombomanga kote pilimba walemonga ‘Yemonga minimu kolea kirina naa pumba mindili nomba, yu-kinia pea molopa kondomba.’ ningu yemo yu-kinia aku siku sangi. \r 5:6-13 \s1 Pollone Karasinga Korini Yombomando “Wa Ulu-Kirinale Selemo Yemo Toko Makorangi.” Nirimu Ungumu (5:1 pulu polko kanani) \p \v 6 ⸤Ono-kinia ye se molemomone ambo se-kinia sepa kinjipa molopili⸥ onone onono kape nilimili akumu paa manda naa selemo. Paa seko kinjilimili. Pellawa akoli mele isimu pellawana mundukuli pellawamo seko mimi selemele kinia isi paa wallo-kolone pellawa awisili akolemo mele ono naa pilielemeleye? \v 7 Akumunga, ⸤Juda yombomane u seringi mele pilkuli⸥ isi uma toko eltokole, isi naa peli pellawa kondemo molangi. ‘Pulu Yemonga angellomone olio naa topa we omba pupili.’ ningu Juda yombomane sipisipi walomo toringi mele Karasini ‘ononga sipisipi walomo mele molambo tangi.’ nimba kolali sepa kolondorumumunga ono sika pellawa konde mele molemele. ⸤Aku kene ne yemo ‘isi mele molemo.’ ningu yu makorangi.⸥ \v 8 Aku kene ⸤Pulu Yemonga angellomone we omba pumba Juda yomboma naa torumu mele konopu siku pilingindu Juda yombomane isima pali liku eltoringi mele⸥ Karasi olionga nimba kolondorumu mele konopu sipu pilimulúndu ulu-pulu-kirima kinia sepo kinjilimulu uluma pali ‘isi uma mele’ nimbu mundupu kelepo, yu kape nimulúndu Pulu Yemone ‘ulu kake selima’ nimba kanolemo uluma sepo, ungu sikama mindi nimbu molamili. ⸤Aku uluma pellawa isi naa pélimu mele.⸥ \p \v 9 Nane u pepá se topo sirindu akumu i-sipu nimbu topo sirindu: ‘Wapora toli yomboma kinia ono seluna kopu seko naa molangi.’ nirindu kanumu. \v 10 ⸤Aku-na-kolo aku nirindumu⸥, ultukundu molemele yombomane wapora toko, yombomanga mélema kanoko yama mengo, yombomanga mélema kolo toko wa liku, we-mélema ‘Olionga pulu yema.’ ningu liku anjiku popo toko mélema kalko silimili yombomando naa nirindu. ‘Kanu yomboma kinia kopu sepo naa molopo mundupu keleamili.’ nilimolánje ya ma-koleamo kamu munduku kelielemolá, ⸤akumu manda mólo⸥. \v 11 Nane pepá topo sirindumunga pulumu i-sipa: ‘Yombo sene “Na Karasinga yombomo.” nimbale wa ulu-kirinale sepa, yombomanga mélema kanopa yama memba, we-mélema lipa anjipa ‘Nanga pulu yema.’ nimba popo topa mélema kalopa sipa, yombomanga ungu-bulkundu nindipa, no nomba amu topa, yombomanga mélema kolo topa wa lipa, sembá yombo se kinia paa seluna kopu seko naa molangi. Yombo sene ‘Na Karasinga yombomo molio.’ nimba aku sipa sembá yombomo kinia seluna kere-langi paa naa nangila.’ ⸤nimbu pepá torundu kanumu.⸥ \v 12 Karasinga yombo naa molko ultu molemele yomboma selemele mele manda apurumbuye? ⸤Akumu nanga kongono se paa mólo.⸥ Aku-sipa na-kolo Karasinga yombo ono-kinia molemelema kanoko apurungí kinia peanga. Akumu paa sika ononga kongonomo. \v 13 ⸤Karasinga yombo talapena⸥ ultukundu molemele yomboma Pulu Yemone yuyu kanopa apurumba. ⸤Aku-na-kolo ono Pulu Yemonga bokuna ungu se molemo mele piliangi niembo. Kanu ungumu i-sipa:⸥ \q1 ‘Ono-kinia seluna kopu sepa molemo yombo sene \q2 uluma sepa kinjipa mindi sepa molomu liemu \q1 kanu yombo kirimu toko makoroko \q2 ultu mundangi.’ \m nilimú, ⸤aku mele pilku sangi.⸥ \c 6 \r 6:1-11 \s1 Pollone Karasinga Yombomane Karasinga Yomboma Kote Naa Sendangi Nirimu Ungu Se \p \v 1 ⸤Ono-kinia umbuna se pea pelemomonga kiniá ungu se niembo:⸥ Ono Karasinga yombomanga sene Karasinga yombo se-kinia umbuna se pelemo kinia nambi semu-na ‘Pulu Yemonga yombo kake selima pilku apurangi.’ naa nimba, ono mundupa kelepa ultukundu pumba ⸤willisi-⸥kotena pumba kote sendelemoye? Akumu pipili naa selemo-na aku sipa selemoye? \v 2 Molo ⸤pe kote walemo wendo ombá kinia⸥ olio Pulu Yemonga yombo kake selimane ma-koleana yombomanga pali kote pilipu ulu selemelema apurumulúmu naa pilielemelemonga ⸤ultukundu pungu kote sendelemeleye⸥? Sika olione pe aku sipu ma-koleana yombomanga kote pilimulú liemu kiniá nambi semu-na ononga kote kangama ono onono manda naa pilielemeleye? \v 3 Pe mulu-koleana angellomanga kotema olio pilimulú mele ono naa pilielemeleye? Sika pe angellomanga kotema pilimulú liemu ya ma-koleamanga ulu kangama manda sumbi sipu apurupu pilielemolo. \v 4 Pe ultukundu yombomanga kote pilingí liemu ono Karasinga yombomanga umbuna se wendo olemo kinia onone nambi semu-na ‘Yombo koropa imbi naa molemoma.’ ⸤konopu lemele yombo ultukundu molemele⸥ yombomane ‘kote pilindangi.’ nilimiliye? \v 5 Nane ‘Ono pipili kolangi.’ nimbu aku nikiru. Ono ‘⸤Karasinga ungumu⸥ sika.’ ningu kuru mondolemele yombomanga ye sene ononga kotema apurupa pilimba ye pilipa kondoli peli ye se naa molemoye? \v 6 Ononga genu sene genu se ⸤willisi-⸥kotena memba pumba Karasi kuru naa mondolemele yombo ultukundu molemelena memba pumba nambi semu-na kote sendelemoye? \p \v 7 Onone ononga yomboma kote sendelemele aku ulumuni ono Karasinga yomboma selemele mele naa seko molemelemo lipa ora silimú. Ononga yombo sene ononga yombo se ulu se sepa kinjilimú kinia kanu yombomo nambi semu-na we siye naa kololemeleye? Yombo sene yombo senga mélse kolo topa limú kinia nambi semu-na kanu yombomo we siye naa kololemoye? ⸤Ono seko kinjilimili mele we siye kololemolánje papu.⸥ \v 8 Aku-sipa na-kolo ono ⸤kote sendelemele yomboma⸥ onono kolo toko mélema limili. Onono kepe genalima seko kinjilimili. \r 6:9-11 \s1 Ulu Mare Seko Kinjilimili Yomboma Mulu-Koleana Naa Pungí Ungu Se (6:1-11 pali) \p \v 9-10 Seko kinjilimili yomboma Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa nokolemo koleana sukundu manda naa pungí akumu ono naa pilielemeleye? I ungu nikirumu mimi siku piliaa. Paa kolo naa tokoro: \li1 Wapora andoko tolemele yomboma kinia, \li1 we-mélema anjiku ‘Olio nokolemele pulu yema.’ ningu \li1 popo toko mélema kalko silimili yomboma kinia, \li1 ye senga ambomo molo ambo senga yemo kinia \li1 wa ulu-kirinale selemele yomboma kinia, \li1 yema onono ulu-kirinale seko, amboma onono \li1 ulu-kirinale seko, selemele yomboma kinia, \li1 wa noli yomboma kinia, \li1 yombomanga mélema kanoko yama meli yomboma kinia, \li1 no nongo amu toli yomboma kinia, \li1 yombomanga ungu-bulkundu nindeli yomboma kinia, \li1 kolo toko yombomanga mélema limili yomboma kinia, \m aku selemele yomboma Pulu Yemone ye nokoli kingimu molopa nokolemo koleana manda sukundu pungu naa molonge. Kanu ungumu ‘kolo tokomo. Kanu uluma semolo kinia unguri naa sembá.’ ningu naa piliangi. \v 11 U ononga yombo mare aku siku seko moloringi-na-kolo kiniá ⸤Pulu Yemone ononga ulu-pulu-kirima⸥ kulumiye tondopa, ‘Ono yunga yomboma manjiku kene kake selima molangi.’ nirimu. ‘Ye-Awili Yesusi Karasini sika olionga nimba kolali sepa kolondorumu.’ ningu kuru mondoringimunga olionga Pulu Yemonga Minimuni ono kanopale ononga ulu-pulu-kirima siye kolopa, ‘konopu sumbi nimba peli yomboma.’ nimba kanolemo. \r 6:12-20 \s1 Olionga Kangimu Mini Kake Sélimunga Ulkamo Kene Kangimuni Ulu Se Sepo Naa Kinjamili Ungu Se \p \v 12 ⸤Ononga umbuna se pea pelemo akumunga ungu se niembo: Yombo marene ninguli:⸥ “‘Nane ulu se sambo.’ konopu liendu liemu manda sembó.” ⸤nilimili. Akumu sika ungu-manemane pali ono naa nokolemo⸥-na-kolo ‘Ulu selemelemane pali ono naa lipa tapondolemo.’ nikiru. “Uluma pali sika manda sembó. Ungu sene na manda pipi naa simba.” sika aku siku papu nilimili-na-kolo ‘Na mélsene tondolo mundupa nokopili. Na mélsenga kendemande-yemo molombo.’ naa nimbú. \v 13 Yombo marene ninguli: “Kere-langima olomonga mindi. Olomo kere-langimanga mindi.” nilimili, akumu sika nilimili-na-kolo pe walte Pulu Yemone “Akuma pali mania pupili.” nimbá. ⸤Onone kangimuni yakala kololemo uluma pali, wa ulu-pulu-kirinale uluma kepe we sengendo mindi aku siku nilimili-na-kolo⸥ Pulu Yemone kangimu sepale “Kangimuni andoko wapora tangi.” ni naa nirimu. Kangimu Ye-Awilimunga; kangimu Ye-Awilimuni nokolemo. \v 14 Pulu Yemo yunga tondolomone Ye-Awilimu⸤nga kangi kololimu⸥ topa makisinderimu, aku sipa mele olio⸤nga kangima⸥ kepe pe topa makisindimbala. \v 15 Ononga kangima kinia Karasinga kangimu kinia ‘kangi selumu.’ ningu naa pilielemeleye? Aku liemu na ⸤ono⸥ Karasinga kangimu kinia ambo wapora tolimunga kangimu kinia lipu sere lendembo kinia mandaye? Paa manda mólo! \v 16 ‘Ye se ambo wapora tolimu kinia seluna pelembele kinia olo kangi selumu.’ ningu naa pilielemeleye? ⸤Pulu Yemonga bokuna⸥ aku sipa ungu se molemo kanumu. ⸤Pulu Yemone nimbale:⸥ \q1 “Aku ambo yetolo ⸤seluna pengelemonga⸥ \q2 olo yombo kangi selumu molongele.” \m nirimu kanumu. \v 17 Aku-na-kolo Ye-Awilimu-kinia konopu senge sipa molomba yombomo yu-kinia mini selumu mele molomba. \p \v 18 Wa ulu-kirinale seli ulumu kinia nondoko pungu naa molangi. Yombo sene we-ulu-pulu-kiri selemo akumane kangimu ungu se naa selemo, na-kolo yombo sene wa ulu-kirinale selemo kinia yunga kangimu yuyu sepa kinjilimú. \v 19 ‘Ononga kangima Mini Kake Sélimunga ulka suluminia kake sélimu. Pulu Yemone kanu Minimu ono sirimu liltingi, ononga konopumanga molemo.’ ningu naa pilielemeleye? Akumunga ono onono naa nokolemele; \v 20 ⸤Pulu Yemone⸥ méle paa awili sene ono topo topa liltimu. Aku serimu kene ononga kangimane ⸤ulu selemelema⸥ Pulu Yemonga imbimu ambolko paka tondoko kape niengi. \mr Kolomongo-Awili 7 \ms1 Pollone Yema Ambo Liku Amboma Ye Pulimilimunga Ungu Se Mane Sirimu Ungumu \c 7 \r 7:1-16 \s1 Yema Ambo Liku Amboma Ye Pulimilimunga Ungu Se Pollone Nirimu Ungu Se \p \v 1 Kiniá onone na pepá toko sikuli mangilku pilieringi ungumanga pundu topo niembo: \p ⸤Ungu se mangilieringimunga i nikiru:⸥ \p Ye se ambo naa limú akumu peanga. \v 2 Aku-sipa na-kolo ⸤ye ambo naa lili marene⸥ amboma kinia wapora toko andolemele kene yema yu-mele-mele ambo liku, amboma yu-mele-mele ye pangi. \v 3-4 Ambo sene yunga yemondo “Pea peambili.” nimbá kinia yemone “Manda. Pea peambili.” nipili. Aku sipala, ye sene yunga ambomondo “Pea peambili.” nimbá kinia ambomone “Manda. Pea peambili.” nipili. Akumu ambo yetolonga ulu-pulu se kanumu. Ye puli ambomone yunga kangimu yuyu mindi naa nokolemo; yunga kangimu menu yemongala. Aku sipala ambo lili yemone yunga kangimu yuyu mindi naa nokolemo; yunga kangimu menu ambomongala. ⸤Akumunga, ambomone molo yemone “Pea peambili.” nimbá kinia sene “Mólo.” nimbá aulka se naa lemó.⸥ \v 5 Ambo yetolo we molembele kinia yemone molo ambomone menundu “Seluna peambili.” nimbá kinia menuni “Mólo.” nimbá manda naa sembá-na-kolo olone konopu seluna pupili molkole “Wale mare seluna naa pepo, kanu walemanga Pulu Yemo kinia ungu nimbu mawa sepo molambili.” ningu, ningu panjikuli kanu walemanga seluna naa pengele kinia unguri mólo. Pe “Seluna naa peambili.” ningu, ningu panjingilí walema pora nimbá kinia ‘Wale awisili “Mólo.” nimbu seluna naa pembolo kinia ⸤kurumanga nokoli⸥ Setenene olto omba kondi tomba kinia kangimu nokopo naa kondombolonje.’ ningu kelko seluna peangili. \v 6 Nane aku nikirumu ‘Ono lipu tapondambo.’ nimbu nikiru. ‘Onone ⸤ye pungu ambo liku⸥ sangi.’ nimba ungu-mane aku sipa se naa pelemo. \v 7 Aku-sipa na-kolo nane ‘Peanga.’ konopu lekero mele i-sipa: ‘Na ⸤ambo naa lipu⸥ we giliu mele yomboma aku siku yema ambo naa liku, amboma ye naa pungu, selemolánje peanga.’ konopu lekero. Aku-sipa na-kolo Pulu Yemone ⸤yuyu konopumuni pilipale⸥ yomboma tondoloma yu-mele-mele moke sepa silimú. ‘Yombo se ulu se sepili.’ nimba tondolo se sipa, ‘Yombo se ulu se sepili.’ nimba tondolo se sipa, aku sipa tondoloma yu-mele-mele moke sepa silimú limili. \p \v 8 Ambo ye naa pulima kinia, ye ambo naa lilima kinia, ambo-wayama kinia, nane onondo i-sipu nikiru: ‘Na ambo naa lipu we giliu mele ono aku siku we giliengi liemu peanga. \v 9 Aku-sipa na-kolo ye mare ‘Ambo se pea pelembolánje paa peanga.’ konopu lemele yema ambo língi liemu manda. Ambo mare ‘Ye se pea pelembolánje paa peanga.’ konopu lemele amboma ye púngi liemu manda. Kangimuni aku siku yakala kolko aku siku sengendo mindi konopu kimbu siku molonge kinia paa manda mólo. Aku senge yomboma yema ambo liku amboma ye pungu senge kinia peanga.’ nikiru. \p \v 10 Ambo yemando nane ‘Ulu se sangi.’ nimbu ungu-mane se sikiru. Akumu sika na nanu naa nimbu sikiru. Nimbú sekero akumu Ye-Awilimunga ungu-mane se. ⸤Akumu i-sipa:⸥ ‘Ambomane ononga yema munduku naa keleangi. \v 11 Molo ambo se yunga menu yemo sika mundupa keliemu liemu ye se naa pumba kamu we molopili. Molo ‘Kelepo ye pambo.’ konopu liemu liemu yunga yemo molombana kelepa pupili, konopu seluna pupili molangili. Yema ononga amboma “Paa.” ningu naa makorangi.’ nikiru. \p \v 12-13 Ambo ye marendo nane i-sipu pilipuli nikiru: ‘Karasinga ye se yunga ambo limúmu ‘Karasinga ungumu sika.’ nimba kuru naa mondolemo ambomo molemo-na-kolo ‘Seluna molambili.’ nilimú liemu kanu yemone yunga ambomondo “Pu.” nimba naa makoropili. Karasinga ambo se ye pulimú yemo ‘Karasinga ungumu sika.’ nimba kuru naa mondolemo yemo molemo-na-kolo ‘Ambomo-kinia kopu sepo molombolo kinia peanga.’ konopu lemó liemu ambomo yunga yemo mundupa kelepa naa pupili.’ nikiru. (Aku nikirumu nanu konopumuni pilipuli nikiru. Ye-Awilimuni ungu se nimu-na pilipuli naa nikiru.) \v 14 ⸤Nane aku nikirumunga pulumu i-sipa:⸥ ⸤Karasinga⸥ ambo senga yemo ‘Karasi sika.’ nimba kuru naa mondolemo yemo Pulu Yemone kanopale ambomo-kinia seluna molembelemonga yemo kepe kanopa sewi anjimbala. ⸤Karasinga⸥ ye senga ambomo ‘Karasi sika.’ nimba kuru naa mondolemo ambomo Pulu Yemone kanopale yemo-kinia seluna molembelemonga ambomo kepe kanopa sewi anjimbala. Aku sipa naa kanolkanje olonga bolangoma kepe kanopale ‘Ono kalaro mololi bolangoma. Nanga mólo.’ nimba kanolka. Aku-sipa na-kolo ⸤Karasinga ambomanga yema kinia Karasinga yemanga amboma kinia kanopa ‘Nanga yombo kake selima.’ nimba kanolemomonga⸥ ononga bolangoma kepe kanopale ‘Nanga bolango kake selima.’ nimba kanolemóla. \p \v 15 Aku-sipa na-kolo Karasi kuru naa mondolemele amboma kinia yema kinia yu-mele-mele konopumane pilkuli “Pu.” ningu makoronge kinia molo onono ultu pulimili liemu pipi siku “Mólo.” naa niengi. Aku sengi liemu Karasi kuru mondolemele yema kinia amboma kinia ononga menupili kinia ‘ka-ulkana mele peangi.’ nimba ungu-mane se naa pelemo kene pangi we siye kolangi. Pulu Yemone “Taka leko molangi.” nilimúmunga ⸤ “Seluna naa molamili.” níngi liemu ta ningu “Seluna kopu sepo molamili.” naa niengi.⸥ \v 16 Karasinga ambo sene ‘Nanga yemo konopu topele topa Karasinga yemo molombanje.’ nimba yemo-kinia taka lepa molopili. Karasinga ye sene ‘Nanga ambomo konopu topele topa Karasinga ambomo molombanje.’ nimba ambomo-kinia taka lepa molopili. ⸤Taka leko molonge kinia ulu se wendo ombá mele ono naa pilielemele kene ungu se naa ningu taka leko molangi.⸥ \r 7:17-24 \s1 Olio Pulu Yemone “Molaa.” Nirimu Mele Aku Sipu Molamili Ungu Se (7:1-40 pali) \p \v 17 ⸤Ungu-pulu se pilipuli nikiru akumu i-sipa:⸥ Pulu Yemonga yomboma naa moloringi kinia u Ye-Awilimuni nimba taltopa ‘Aku siku molangi.’ nirimu-na onone yu-mele-mele aku siku molangi Pulu Yemone ‘Ono nanga yomboma molangi waa.’ nirimu mele kiniá kepe Pulu Yemonga yomboma molkole aku sikula molangi. Aku ungu-manemo Karasinga yombo talapema pali nimbu siliu. \p \v 18 ⸤I-sipu mele nikiru:⸥ ⸤Pulu Yemone⸥ ‘Nanga yemo molani ou.’ u naa nipili kanu yemo ⸤Juda yemo molemomonga yu⸥ kangi se kopiseli ye se molomu liemu manda Pulu Yemone ‘Nanga yemo molani ou.’ nimbá kinia yuni ‘Kangi kopiseli yemo molio mele naa molambo kene kangi kopiselimu kelepo sepo wamambo.’ naa nipili. Molo ye se kangi se naa kopiseli ye se molopili Pulu Yemone ‘Nanga yemo molani ou.’ nimu liemu yu kelepa ‘Kangi kopiseli ye se molambo kene kangi se kopisambo.’ naa nipili. \v 19 Kangi kopisilimili ulumuni uluri naa selemo; kangi naa kopisilimili ulumuni uluri naala selemo. Pulu Yemone “Saa.” nilimú unguma pilku liku selemele aku ulumu mindi tondolo se pelemo. Akumu mindi Pulu Yemone kanopa yomboma apurulimú. \p \v 20 Aku kene Pulu Yemone ‘Ono nanga yomboma molangi waa.’ u naa nipili moloringi mele kiniá yunga yomboma molkole aku siku molangi. \p \v 21 ⸤Aku sipu nikirumunga ungu-pulumu i-sipa:⸥ Nu kongono we sendeli kendemande-yombo se molani Ye-Awilimuni ‘Nanga yombomo molani ou.’ nirimuye? Aku siku molorunumunga nunga konopuna umbuna se naa pepili. ⸤Aku siku we seko molonu liemu unguri mólo.⸥ Molo nu kendemande kongono naa seko we moloni aulka se wendo omu liemu manda nu aku siku wendo pungu we molani. \v 22 Yombo se kongono we sendeli kendemande-yombo se molopili Ye-Awilimuni ‘Nanga yombomo molani ou.’ nimu liemu kiniá yu Ye-Awilimunga we mololi yombomo molemo; kendemande kongonomo naa sendepa we molopili Pulu Yemone mangilierimu yombomo kiniá yu Karasinga kendemande kongono sendeli yombomo molemo kene ⸤kendemande molemele yomboma konopumanga umbuna se naa pepili molangi⸥. \v 23 Pulu Yemone ono ⸤pali⸥ méle paa awili sene topo topa liltimu kene ono yombo senga kendemande kongonomo naa sendangi. \v 24 Ango-keme, Pulu Yemone u olio naa mangiliepili molorumulu mele kiniá aku sipu Pulu Yemone olio lipa tapondopa nokopili aku sipu molamilila. \r 7:25-40 \s1 Ambo Ye Naa Pulima Kinia Ye Ambo Naa Lilima Kinia Kanu Yombomando Pollone Ungu Se Nirimu Ungumu (7:1-40 pali) \p \v 25 ⸤Ono pepá toko na sikuli, ambo ye naa pulimilima kinia ye ambo naa limilima kinia senge mele mangilku pilieringi mele kiniá ungu se niembo:⸥ Aku mangilkimilimunga ungu se Ye-Awilimuni olio mane naa sirimu. Aku-na-kolo nanu konopumuni pilipuli ‘Sangi.’ konopu lekero mele niembo. Nimbú kinia Pulu Yemone na kondo kolopale ‘Ungu sikama mindi andoko mane si.’ nimba na tondolo sirimumunga kiniá nimbú mele pilkuli ‘Sika nikimu.’ ningu piliengi liemu manda. \v 26 ⸤Na konopu lekero mele kanu yomboma onondo niembo:⸥ ‘Kiniá walemonga umbuna awisili wendo olemomonga ⸤ambo ye naa pungu ye ambo naa lili⸥ yomboma u molemele mele pe aku siku we molongi liemu papu.’ konopu lekero. \v 27 Nu ambo liltinu liemu ‘Ambomo pupili.’ nini aulka se naa koroyo. Molo nu ambo naa lili ye se molonu liemu ‘Ambo se liembo.’ ningu konopu kimbu naa sieni. \v 28 Molo nu ambo linu liemu ulu-pulu-kiri se naa seleno. Ambo wenepoma ye púngi liemu akumu ulu-pulu-kiri se naala selemele. Aku-sipa na-kolo ‘Amboma ye pungu yema ambo lingí kinia ono-kinia umbuna awisili wendo ombá.’ nimbu pilipuli ‘Aku ulu umbunama ono-kinia wendo naa opili kene aku siku naa sengi liemu papu.’ nimbu nikiru. \p \v 29 Ango-keme, nane nikiru mele i-sipa: \m Walema nondopa pora nimbá sekemo kene wale kanga-koltalo \m pekemo aku walemanga \li1 ye ambo lilimane ambo naa lili yema mele molangi. \m \v 30 Yombo kola selemelema \li1 kola naa seli yomboma mele molko, \li1 konopu siku molemele yomboma \li1 konopu naa siku molemele yomboma mele molko, \li1 mélema topo toko limili yomboma yombo \li1 mélema naa taltoko we molemele yomboma mele molko, \m \v 31 ma-koleana mélemane uluma selemele yomboma \li1 aku mélema konopu kimbu siku naa molangi. \m Ya ma-koleamo kinia mélema kinia, kiniá lemó kanolemolo mélema, pora nimbá sekemo, ⸤kelepa konde se wendo ombá sekemo kene aku sili yomboma mele molangi⸥. \p \v 32 ‘Méle awisilini ononga konopuma kundupa memba naa andopili.’ konopu lepole ⸤aku sipu nikiru⸥. Ye ambo naa limúmuni Ye-Awilimuni kanopa peanga pilielemo uluma mindi sembando konopu kimbu silimú. ‘Ye-Awilimuni konopu sipili.’ nimbale aku uluma mindi sepa molemo. \v 33 Aku-sipa na-kolo ambo limú yemone ya ma-koleamonga mélema konopu kimbu sipa, ‘Ambomo konopu sipili.’ nimba yu kanopa peanga pilimba uluma pilipa sepa molemo. \v 34 Aku selemomonga yu konopu talo sepa lipa mundulimú. Ambo ye naa puli molemelema kinia ambo-wenepoma kinia onone Ye-Awilimunga uluma mindi konopu kimbu siku molemele. Ononga kangikundu kepe minikundu kepe ‘Ye-Awilimunga méle kake sélimu liepili.’ ningu molemele. Aku-sipa na-kolo ambo ye pulimane ya ma-koleamonga mélema konopu kimbu siku, ‘Yema konopu siengi.’ ningu ononga yema kanoko peanga pilingí uluma seko molemele. \v 35 Nane ‘Ono molko kondoko, umbuna se naa pepili molangi lipu tapondambo.’ nimbu “Aku siku sangi.” nimbu nikiru. Ononga ulu senge aulkamo pipi simbundu naa nikiru. ‘Alieli Ye-Awilimunga uluma mindi konopu kimbu siku seko, ulu sumbi nilima mindi sangi.’ nimbu aku sipu nikiru. \p \v 36 ⸤Aku-sipa na-kolo⸥ ye se ambo-wenepo se kanopale ‘Aku ambo-wenepomo limbu.’ nimba u nimba panjipale pe ⸤Karasinga yemo molopale⸥ konopu topele topale ‘Naa liembo mangali naa limbu kinia ambomo sepo kinjimbunje.’ nimba pilipale ambomo límu liemu unguri mólo. Molo yunga konopumuni ‘Ambomo paa lilka.’ konopu liemu liemu yu ambomo paa kamu lipili. Ambo kanumu kamu límu liemu aku sembamo ulu se sepa naa kinjimba. \v 37 Molo ye sene ‘Ambo-wenepomo paa naa limbu.’ nimba yunga konopumuni tondolo mundupa piliemu liemu, ‘Ambomo paa lipili.’ ningí aulka se naa liemu liemu, yuni yunga kangimuni yakala kolombamo yuyu manda mimi sipa nokomu liemu, manda, yuni ambomo naa limba kinia yu kepe ulu akumu sepa kondombala. \v 38 Aku liemu ye sene ‘Ambo-wenepo se lipili.’ ningu u ningu panjingímu kamu límu liemu akumu sepa kondolemóla. Aku-sipa na-kolo ye sene ‘Ambo-wenepo se lipili.’ ningu u ningu panjingímu naa límu liemu ⸤Ye-Awilimu manjipa pilipa lipa molombamonga⸥ akumu paa ulu olandopa peangamo. \p \v 39 ⸤Ungu-mane se i-sipa mele pelemo:⸥ Ambo senga yemo u naa kolomba kinia yu yemonga menu molemo, pe ye se lupa manda naa pumbá. Aku-na-kolo menu yemo kolomba kinia ‘Ye se lupa pambo.’ konopu liemu liemu yu manda pumbá. ‘Ye se lupa naa pupili.’ ningu pipi singí aulka se mólo, na-kolo yu ye pumbámo Ye-Awilimu kuru mondomba ye se pupili. \v 40 Aku-sipa na-kolo na nanu i-sipu pilkiru: ‘Yu kelepa ye se naa pumu liemu yu paa awili sepa konopu sipa molomba.’ konopu lekero. Aku nikirumu ‘Pulu Yemonga Minimuni na “aku siku ni.” nikimu-na pilipuli i ungumu ono nimbu sikiru.’ konopu lekero. \mr 8:1—11:1 \ms1 Yombomane We-Mélema “Olio Nokolemele Pulu Yomboma” Ningu Anjiku Popo Toko Kere-Langima Kalko Silimili Kere-Langima Karasinga Yomboma Nonge Kinia Manda Molo Mólonje, Akumunga Ungu Se \c 8 \r Kolomongo-Awili 8 \s1 Pulu Yombo Kolo Tolima Mélema Popo Toko Kalko Siringimunga Ungu Se \p \v 1 Kiniá ultu molemele yombomane we-mélema anjiku “Olio nokolemele pulu yomboma.” ningu kere-langi popo toko kalko silimili kere-langimanga ⸤ungu se ono Korini yombomane pepá toko na siku mangilieringimunga ungu se niembo: Ono marene⸥ “⸤Aku ulumu semolo mele⸥ olio pilipa kondoli pelemo.” ⸤nilimili⸥. ⸤Akumu sikanje-na-kolo⸥ ‘Pilipa kondoli’ aku ulumuni ‘Olio kála samili.’ nilimú; yomboma konopu mondoli ulumuni yomboma ‘Karasi sika.’ ningu kuru mondolemele ulumu sepa tondolo mundundulimú. \v 2 Ye sene ‘Na akumu paa pilipu kondolio.’ konopu lemó yemo yunga pilipa kondolimu mimi sipa u naa pelemo. \v 3 Aku-na-kolo ye sene Pulu Yemo konopu mondolemo kanu yemo Pulu Yemone yu paa kanopa imbi silimú. \v 4 Aku kene we-mélema anjiku “Olio nokolemele pulu yomboma.” ningu kere-langi popo toko kalko silimili kere-langima ⸤Karasinga yomboma⸥ nongemonga ungu se niembo: Ono-kinia olio pilielemolo, ‘Mélema anjikuli “Olio nokolemele pulu yomboma.” nilimili aku mélema sika mélse mólo; we kolo toko anjilimili. Pulu yombo awisili naa molemele; selu mindi molemo.’ akumu olio pilielemolo. \v 5 Molo yombomane “Pulu yomboma” ningu, “Yombo awilima.” ningu popo tolemele pulu yombo awisili na-kolo sika mulu-koleana molo ma-koleana sika molemolánje kepe \v 6 olio ⸤Karasinga yombomane⸥ pilkimulu, ‘Pulu Ye selumu mindi molemo. Yu olionga Lapa. Yu mindi mélemanga pali Pulu Yemo. Olio ‘yunga yomboma mindi molangi.’ nirimu-na yunga yomboma molemolo. Ye-Awili selumu mindi molemo, akumu Yesusi Karasi. Yuni mélema pali serimu; konde mololi ulu-pulumu yuni olio ⸤mana-yomboma⸥ silimú.’ nimbu pilielemolo. \p \v 7 Akumu ⸤olio mare pilielemolo⸥-na-kolo ⸤Karasinga⸥ yombo mare akumu naa pilielemele. ⸤Karasinga⸥ yombo marene kanu pulu yombo kolo tolima ‘Olio nokolemele pulu yombo sikama.’ ningu pilieringi mele kiniá kepe aku siku pilkuli, ultukundu yombomane we-mélema popo toko kere-langi kalko silimili kere-langi kanuma nongole, ‘Imu pulu yombo sikama popo toko kalongi.’ ningu pilkuli nolemele kinia ono mimi sipa konopu naa pelemo. Ono mimi sipa konopu naa pelemomonga ‘Sepo kondokoro molo sepo kinjikirunje.’ ningu konopu awisili kimbu sikuli ‘Kanu kere-langima nolemolomonga olionga konopukundu sepo kalaro mondolemolo.’ ningu pilielemele. \v 8 Aku-sipa na-kolo kere-langi nolemolo akumane olio Pulu Yemo molemona nondopa naa memba pulimú. Kere-langi naa nolemolo ulumuni Pulu Yemone olio kanopale ‘Ulu se seko kinjikimili.’ nimba kanomba ulu se naa selemo. Molo kere-langi nomulu liemu Pulu Yemone olio kanopale ‘Ulu se seko kondokomele.’ nimba naala kanomba. ⸤Kere-langimane Pulu Yemone ‘olio molko kondokomele molo molko kinjikimili.’ nimba kanomba ulu se naa selemo.⸥ \p \v 9 Aku-sipa na-kolo mimi siku kanaa! ‘Kere-langi se manda nomolo.’ konopu lekole nonge kinia unguri naa sembá-na-kolo onone ‘Aku sipu semolo kinia Karasinga yombo se konopu tondolo naa pulimú yombo sene kanopale ‘Aku kere-langima nombó kinia sepo kinjimbu.’ konopu lemba kere-langima nombánje.’ ningu pilkuli ⸤mimi siku pilku nangi⸥. \v 10 Ononga ⸤pilipa kondolemo yombo se⸥ mélse ulka senga anjiku “Nanga pulu yombomo.” ningu popo tolemele mélemonga ulkana pumba pulu yombo kolo tolimu popo toko kere-langi kalko singí kere-langima nombá kinia ⸤Karasinga⸥ yombo se konopu tondolo naa pumba mimi sipa naa pilielemo yombo sene kanopale ‘Yu kere-langi akuma pumba nokomo mele na akumu nombó kinia unguri naa sembá.’ nimba pilipale yu kepe sukundu omba kanu kere-langi pulu yombo kolo tolimu popo toko kalonge kere-langi mare nombála. \v 11 Ononga yombo se ‘Pulu yombo kolo tolima unguri mólo. Kere-langi popo toko aku mélemo silimili kere-langima unguri mólola.’ nimbale kere-langima nombámonga Karasinga yombo konopu tondolo naa pulimú yombomo, yunga genu, Karasi yunga nimba kolali sepa kolondorumu kanu yombomo, ‘Kamu ulu-pulu-kirima sepa, kamu mindili nomba molopa kinjimba.’ nimbale aku sembá. ⸤Akumu manda naa sembá.⸥ \v 12 Onone aku siku ononga genu se konopu tondolo naa pulimú yombomo seko kinjiku, yunga konopumu seko sembambu silimili kinia Karasi seko kinjilimilila. \v 13 Akumunga, kere-langi noliomane nanga genumu ‘molopa kinjepili.’ niliu liemu manda na aku kere-langima kelepo paa naa nombó. Nane ulu se sembomonga yu ulu-pulu-kirima sembá liemu na ulu akumu paa kamu naa sembó. \c 9 \r Kolomongo-Awili 9 \s1 Yesusini “Nanga Kongonomo Sende-Paa.” Nimba Lipa Mundorumu Yemane Manda Senge Mele Ungu Se \r 9:1-18 \s1 Yesusini Pollo “Kongono Sende-Pu.” Nimba Lipa Mundorumu Yemo Molopa Kongono Serimumunga Méle Kaloli Se Naa Liltimumunga “Papu Naa Likiru.” Nirimu Ungu Se \p \v 1 ⸤Ono marene “Pollo Yesusini “Nanga kongonomo sende-pu.” nimba lipa mundorumu ye se mólo.” nilimilimunga ungu se niembo: Na molio mele ono kanolemele.⸥ Ungu-mane sene molo ulu sene na manda nokopale sembó mele pipi simbaye? Na Yesusini “Nanga kongonomo sende-pu.” nimba lipa mundorumu ye se naa molioye? ⸤ “Yesusini ye mare “Nanga kongonomo sende-paa.” nimba lipa mundorumu yemane yu kanoringi.” nikimili akumu⸥ na olionga Ye-Awili Yesusi na naa kanorunduye? Nane Ye-Awilimunga kongonomo andopo senderindumunga ono Karasinga yomboma naa molemeleye? ⸤Andopo naa sendelkanje yunga yomboma molemoláye?⸥ \v 2 Yombo marene ‘Na Yesusini “Nanga kongonomo sende-pu.” nimba lipa mundorumu ye se mólo.’ konopu lemele-na-kolo ‘onone aku siku ningu naa pilielemele.’ konopu lekero. Ono Ye-Awilimunga yomboma molemele ulumuni na Yesusini “Nanga kongonomo sende-pu.” nimba lipa mundorumu yemo molio mele lipa ora silimúmunga ⸤ ‘Aku sipa yemo naa molemo.’ ningu pilingí aulka se mólo.⸥ \p \v 3 Nane ulu sepo molioma apurukuli ⸤ ‘Aku sili ye se naa molemo.’ ningu pilielemele⸥ yombomando nane aku sipu pundu topo niembo: \v 4 “⸤Olio Yesusini “Nanga kongonomo sende-paa.” nimba lipa mundorumu yemane kongono sendelemolomonga⸥ méle kalonge mele, no kinia kere-langi kinia namili siengi.” nilimolánje ‘Manda mólo.’ konopu lemeleye? \v 5 Yesusini “Nanga kongonomo sende-paa.” nimba lipa mundorumu ye wema kinia, Ye-Awilimunga genupili kinia Pita kinia pea seringi mele na aku sipu Karasinga talapena ambo lipu pea andolkanje manda móloye? \v 6 Molo Banapas oltone mindi Ye-Awilimunga kongonomo andopo sendelembolomonga méle kalólimu naa lipu, Ye-Awilimunga kongonomo kinia kou-kongonomo kinia sere lepo sepo molembolomo ‘Manda.’ konopu lekemeleye? ⸤Yesusini lipa mundorumu ye wemane mindi Pulu Yemonga kongonomo selemelemonga méle kalolima limili mele Banapas olto aku sipu manda naa limbulúye?⸥ \p \v 7 Ami-ye nawene ami-kongono sepale yuyu kere-langi korolemoye? No-waene kalia ye nawene sepale yunga waene-mongoma yuyu kepe naa nolemoye? Ye nawene kongi sipisipi ari sepale sipisipi ame naa nolemoye? \p \v 8 Yombomane konopu lemele mele mindi pilipuli aku sipu nikiru mele sikala. Aku-sipa na-kolo aku nikiru mele ungu-mane se molemóla. \v 9 Ungu-mane se Mosisini ungu-manema sirimu bokuna torumu mele i-sipa: \q1 ‘ ‘Rasi-witi mongoma wendo pupili.’ ningu \q2 kongi kaoma witi-unjuma \q3 andoko kulungí kinia \q1 ‘Ono witi mare naa nangi.’ ningu \q2 kerema pipi singí kinia \q3 manda naa sembá kene pipi naa siengi. \q1 ⸤Kongi kaoma witi nonge senge kinia \q2 ‘Ononga méle kalólimu papu nokomele.’ \q3 ningu siye kolangi.⸥’ \m nirimu. Pulu Yemone aku sipa ungu-mane sirimumu kongima nokoko kondonge mele konopumuni pilipale aku sipa nirimuye? \v 10 Olio ⸤yunga kongonomo sendelemolo yema⸥ konopumuni pilipale kanu ungumu olionga ⸤pea⸥ naa ninderimuye? Yombo sene kalia sembando ma akulimú yombomo kinia, ⸤rasi-witi kanu kaliana wendo omba tolemo kinia⸥ yombo sene ⸤lipa maku topa⸥ rasi-witi kilu tolemo yombomo kinia, peatolo ‘Semboló kinia kaliana kere-langima nombolo.’ ningu kongono selembele mele Mosisini olionga nimba bokuna aku sipa tondorumu. \v 11 Olione ononga minimanga kere-langi peangama andopo panjindilimulu kene onone olionga kangikundu kere-langima singí kinia manda móloye? ⸤Ononga minimanga kere-langi umbu tondorumulumunga olio liku tapondoko kere-langi silimolánje manda.⸥ \v 12 ⸤We-⸥ye marene ono ⸤Karasinga ungumu mane sikuli⸥ “Méle kalaa.” ningí kinia méle kalongi liemu onondo olione “Méle kalaa.” nilimolánje onone olio paa méle manda naa kalolemoláye? \p Sika “Méle kalaa.” nilimolá kinia silimolá-na-kolo mundupu kelierimulu. ‘Karasinga semane peangamo andopo topo simulú aulkamo pipi simba.’ nimbu “Méle kalaa.” naa nilimulu. ‘Naa singí kinia ⸤kongono andopo semolomonga⸥ we umbuna memolo kinia mandala.’ nimbu siye kolorumulu. \v 13 ⸤Pulu Yemo popo toko kalolemele⸥ ulka-tembele ⸤Jerusalleme gilimú⸥ akuna kongono selemele yema ⸤Juda yombomane⸥ Pulu Yemo kongi mélema silimili ulka-tembelena lemó kongi mélemanga mare liku nolemele mele naa pilielemeleye? Pulu Yemo popo toko mélema kalolemele polona kongono selemele yema akuna kere-langi kalolemelemanga mare liku nolemele mele onone naa pilielemeleye? \v 14 Aku sipa, Ye-Awilimuni ungu-mane sipa nimbale: “Semane peangamo andoko toko silimili yema aku selemelemonga semane peangamo pilku limili yombomane ononga kangikundu lipa tapondomba mélema siengi liengi.” nirimu kanumu. \p \v 15 Aku-sipa na-kolo ⸤Ye-Awilimuni⸥ olio yunga kongonomo sendelemolo yemane “Mélema siee.” manda nimulú nirimu mele na ⸤aku sipu “Mélema siee.” naa nimbu⸥ siye kololio. ‘Onone na sika liku tapondangi.’ nimbu i unguma i pepána naa tokoro. Onone na kongono seliomonga méle kaloli se naa silimili aulkamo pipi siku, méle sika kalolemolánje ⸤Karasinga kongonomo we sendepo, méle kalólimu naa liumunga⸥ nanga imbi ambolopo paka topo kape niliu aulkamo kepe pipi sindilimolá, akumu kiri. Na ⸤mélema naa silimilimunga⸥ kolondu liemu peanga. \v 16 Aku-sipa na-kolo ⸤Ye-Awilimuni⸥ na kongono sipale “Paa aku siku sei.” nimba na lipa mundorumumunga nane yomboma semane peangamo andopo topo siliumunga nanga imbi ambolopo paka topo nanu manda kape nimbu konopu simbú aulka se mólo. Semane peangamo andopo topo naa silkanje na paa molopo kinjilka. Pulu Yemone na umbuna lipa silka. \v 17 Nanu konopumuni pilipuli ‘Semane peangamo andopo topo siembo.’ nilkanje aku selkamonga yombomane na méle kalolemolá lilkanje peanga. Aku-sipa na-kolo nanu konopumuni pilipuli i kongonomo naa selio. ⸤Ye-Awilimuni⸥ i kongonomo ‘Na sambo.’ nimba sirimu-na sepo kondoliomonga ⸤ “Onone na méle kalaa.” nilkanje manda mólo⸥. \v 18 Aku liemu na méle kaloli nambolkare limbuye? Nanga méle kaloli limbumu i-sipa: Semane peanga andopo topo siliumunga méle kalólimu naa lipu we andopo topo siliu akumu nanga méle kalólimu. Na Yesusini “Nanga kongonomo sende-pu.” nimba lipa mundorumu ye se moliomonga “Na méle kalaa.” nilka mele naa niliu akumu peanga; kongonomo we andopo sendeliomonga na konopu siliu ulumu nanga méle kalólimu. \r 9:19-23 \s1 Pollo Yombomanga Pali Kongono Kendemande Sendeli Yemo Mele Molorumumunga Ungu Se (9:1-27 pali) \p \v 19 ⸤Aku nikirumunga ungu se pea niembo:⸥ Na méle kalolima limbundu kongono naa selio. Na kongono seliomonga yombo sene molo ulu sene na naa nokolemo; na yombo senga kendemande sendeli ye se mólo. Sika aku sipu molio-na-kolo na konopumuni pilipuli yombo awisili ⸤Karasinga talape molemelena⸥ membo pumbúndu ‘Yombomanga kendemande sendeli yemo mele molambo.’ nimbu molio. \v 20 Juda yomboma kinia molopole ‘Ono ⸤Karasinga talapena⸥ lipu membo sukundu pambo.’ nimbuli Juda yomboma molemele mele na aku sipu molio. Mosisini ungu-mane sirimumane ⸤sika kiniá na naa nokolemo⸥-na-kolo ‘Ungu-manemane nokolemo yomboma lipu membo pambo.’ nimbuli na kanu yomboma kinia molopole ono molemele mele molio. \v 21 Mosisini sirimu ungu-manemane naa nokolemo yomboma kinia molopole, ‘Ono ⸤Karasinga talapena⸥ lipu membo sukundu pambo.’ nimbuli kanu yombo ungu-manemane naa nokolemo yomboma mele molio. Aku-sipa na-kolo ‘Pulu Yemonga ungu-manemane kiniá na naa nokolemo.’ nimbu naa nikiru. ‘Karasinga ungu-manemane na nokopili.’ nimbu, pilipu lipu selio ⸤akumunga Pulu Yemonga ungu-manemane sika na nokolemóla⸥. \v 22 Konopu tondolo naa pulimú yomboma kinia molopole ‘Ono lipu membo pambo.’ nimbuli na konopu tondolo naa puli ye se mele molopo ⸤ononga konopuma sepo sembambu sipu ulu mare naa selio⸥. ‘Yombo mare ⸤Karasinga talape molemelena⸥ lipu membo pambo.’ nimbuli na yombo lupa-lupama pali molemele mele na aku sipu molopole ulu lupa-lupama selio. \v 23 Nane selio uluma pali, ‘⸤Karasinga⸥ semane peangamo tondolo pupili.’ nimbuli aku sipu selio. Semane peangamone “Pulu Yemone olio sepa kondopa méle peanga taltondolemoma simba.” nilimú mélema na pea sepa kondopa sipili limbundu uluma selio mele selio. \r 9:24-27 \s1 ‘We Simba Mélemo Liemili.’ Nimbuli Tondolo Mundupu Lisipu Pamilimunga Ungu Se (9:1-27 pali) \p \v 24 ⸤Aku seliomonga ungu se niembo:⸥ Méle peanga se taltolemelemo lingíndu ⸤ówa toko panjilimilina⸥ yombo awisili keru-kuru liku aulka lisiku pulimili-na-kolo yombo selu kumbi lepa pulimúmuni mindi kanu mélemo pumba limú akumu ono naa pilielemeleye? Aku kene ono aku siku ‘⸤Pulu Yemone⸥ méle simbama liemili.’ ningu keru-kuru liku tondolo munduku lisangi. \v 25 ‘Méle kaloli singímu limulú.’ konopu lemele yombomane ono keru-kuru liku lisiku kondongendo walemo u wendo naa opili ononga kangima ‘pe nipili.’ ningu manda manjiku lisilimili. Aku-sipa na-kolo ono keru-kuru liku lisikuli limili mélema nondopa kiri lemó. Olio keru-kuru lipu limulú méle kalólimu pe kiri naa lepa alieli lepa mindi pumbá mélemo. \v 26 Aku nimbu pilipuli, yombo mare we andoko lisilimili mele naa selio. ⸤ ‘Méle kalólimu liembo kene ówana sumbi sipu pambo.’ nimbu paa tondolo mundupu lisiliu.⸥ Ye talo ki-lumunale selembele kinia ye sene ye se tombando ki-lumuni wena naa topa, tondolo mundupa enge nimba kangina sumbi sipa tolemo mele na aku sipu tondolo enge nimbu selio. \v 27 Nanga kangimu paa tondolo mundupu nokopo ‘Nanga kendemande-kongono sendélimu molopili.’ niliu. ‘Semane peangamo yomboma topo silipu andopole, pe na nanu ⸤sepo kondopo naa molombomonga⸥ méle kalólimu naa simba naa limbunje.’ nimbuli ⸤na aku sipu nanga kangimu tondolo mundupu nokopo molio⸥. \c 10 \r 10:1-14 \s1 Isirele Yombomane Seringimunga Ulu Umbuna Mare Wendo Orumu Mele Pilkuli ‘Aku siku Naa Sangi.’ Nimba Liepi-Liepi Torumu Ungu Se \p \v 1 Ango-keme, ⸤ ‘Sepo molamili.’ ⸥ nikirumunga ⸤ungu se pea niembo:⸥ Olionga anda-kolepalimane ⸤seringi mele pilipuli ‘Aku sipu naa sepo molamili.’ nikiru. Onone⸥ seringi mele kelko mimi siku piliangi niembo. ⸤Kolea Isipi ka-kongono seko molko Isipi munduku kelko wendo ongole niringimuni, Pulu Yemone ono nokombando kupana sukundu molorumu⸥ kupana maniakondo molko, nomu ⸤ ‘Kondoli’ nili⸥ akuna ⸤oringi kinia akumu ekendo ekendo pumba pala mele serimu, aku nomu⸥ awi-suku-singina olionga anda-kolepali yomboma aulka lierimuna kimbu-kongono seko ongo puringi kanumu. \v 2 ⸤ ‘Olio Karasi lombili pulimulu. Yunga yomboma kamu molamili.’ nimbu no limulú mele⸥ olionga anda-kolepalima Mosisinga yomboma molko yu-mindi lombili pungíndu kupana sukundu pungu, nomuna puringi akumu no liltingi none serimu. \v 3 ⸤Kolea ku lielina pungí puringi kinia⸥ Pulu Yemone kere-langi sirimumu ono pali nongo, \v 4 Pulu Yemone ⸤kou senga⸥ no sirimumu ono pali noringi. Kanu koumu, Pulu Yemonga koumu, kanumu ono-kinia kopu sepa purumu, kanu koumu Karasi yu. \v 5 ⸤Pulu Yemone aku sipa ono nokorumu, yu ono pea puringi⸥-na-kolo ono awisilini ⸤seringi mele⸥ Pulu Yemone kanopa kiri pilipa ⸤ ‘Kolangi.’ nirimumunga⸥ kolea ku lielina kolea lupa lupamanga ononga ónoma lierimu. \p \v 6 ‘U Isirele yombomane ulu-pulu-kirima sengendo konopu siku moloringi mele olio kiniá aku sipu naa molamili.’ nimba Pulu Yemone ‘Ono seringi mele semanema bokuna molopili tangi.’ nirimu. \p \v 7 U we-mélemando ‘Olio nokolemele pulu yomboma.’ ningu ambolko popo toko moloringi mele naa molayo. Aku siku seringimunga Pulu Yemonga bokuna ungu se molemo mele i-sipa: \q1 ‘Yombomane we-mélse anjiku akumundu \q2 “Olio nokolemo pulu yombomo.” ningu \q3 popo toko kaloringi mélemo \q1 ‘Olio kanopa peanga piliepili.’ ningu \q2 kanumunga kumbikerena mania molko \q3 kere-langi nongo no nongole \q4 ola gilku au ningu uluma seringi.’ \m nimba molemo mele naa sayo. \p \v 8 U yombo mare wapora toko wa ulu-kirinale selko andoringi mele ono naa sayo. U aku siku seringi kinia Pulu Yemone waltikele yombo tuwendi tere tausini torumu koloringi. \p \v 9 Ye-Awilimu ⸤sika olio kondo kolopa taka lepa molopa popenge sepa mumindili naa kololemo-na-kolo⸥ ‘Yu aku sipa molemo molomba.’ ningu ‘Yunga ungumu mokoli sepo olio konopumane pilielemolo mele sepo molamili.’ ningu aku siku naa nieyo. U yombo mare aku siku ningu moloringi kinia Pulu Yemone wambiyema ono moloringina lipa mundorumu, akumane ono nongo kondoringi kinia koloringi kanumu. \p \v 10 U yombo mare Pulu Yemo iri toko ‘Yu olio-kinia sepa kinjilimú.’ niringi mele ono aku siku naa sayo. U aku siku seringi yomboma Yombo Topa Kondoli ⸤Angello⸥mone topa kondorumu. \p \v 11 I ulu wendo orumuma we wendo naa orumu. ‘U aku seringi uluma mele yandopa semanema pilkuli aku siku naa sangi.’ nirimu-kulu i uluma wendo orumu. U aku uluma seringi kinia Pulu Yemone ono mumindili kolopale topa kondorumu. Kiniá ‘Yandopa yomboma kanokole aku siku naa sangi. Aku siku senge kinia sembó mele kanangi liepi-liepi topo lipu ora siembo.’ nimba ‘Aku semanema bokuna tondaa.’ nirimu-kulu bokuna tondoringi molemo. ‘Yandopa yombo’ nikiruma olio molamili kolea pora nimbá walema wendo ombá yombo akumando nikiru. \p \v 12 Aku kene ‘Olio konopu tondolo pepili molemolo. Ono seringi mele aku sipu manda naa semolo. Pulu Yemone na kanopa peanga pilielemo.’ ningu molonge yomboma kanoko kondoko molangi. ⸤Kurumanga nokoli Setenene ‘Ono ulu-pulu-kirima sangi.’ nimba kondi tomba kinia⸥ ono ‘Ulu-pulu-kirima semolonje.’ ningu pilku kanoko kondoko naa molongi liemu paa sika ulu-pulu-kirima senge. \v 13 Ono kondi tolemo ulumu kepe yombo lupama pali kondi tolemo uluma kepe kondi tolemo uluma lupa lupa mólo, selu-sipa mele mindi. Pulu Yemone olio lipa tapondombando waltikele kepe siye naa kolopa, olio pilipa kanopa mindi molopa nokolemo. Ono ⸤ulu sene⸥ kondi tomba kinia kondi tomba yomboma Pulu Yemone ‘Ononga engemo mania pupili. Kondi tolemo ulumunga engemo olandopa pumba yomboma topa mania mundopili.’ nimba naa molemo. Ono ⸤mélsene⸥ kondi tomba sembá kinia ono kowa pungí aulka se akisindimba. Ono ⸤ulu sene⸥ kondi tomba kinia ‘Ono kamu naa lipili, enge niengi.’ nimba yuni aku sembá. \r 10:14—11:1 \s1 Pulu Yemo Kinia Kuruma Kinia Sere Lepo Manda Naa Popo Tomolo Ungu Se \p \v 14 Na konopu mondolio yomboma, ⸤ono naa kanoko kondokole ulu-pulu-kiri se senge⸥ kene we-mélemando ‘Olio nokolemele pulu yomboma.’ ningu popo toko kalolemele méle akuma bulu siku, aku selemele koleama munduku kelko kowa pangi. \p \v 15 Nane konopu tondolo pelemo yombomando nikiru kene nikiru mele onono pilku apurayo. \v 16 ⸤Yesusi Karasini “Imu liku naa.” nirimu mele pilipuli pellawa-berete kinia no-waene kinia nomolondo⸥ Pulu Yemone sepa kondolemo no-waenemo “Ange.” nimbu nombole nilimulumuni, Karasini olionga nimba yunga meme ondopa kolondorumu mememo-kinia lipu sere lepo molemolo kanumu. Pellawa-berete piki-maka lepo nolemolo kinia Karasinga kangimu-kinia lipu sere lepo molemolo kanumu. Sika nikiru molo móloye? \v 17 Akumunga, berete selumu mindi nolemolomonga olio ⸤kinia Karasi kinia⸥ kangi selumu mele molemolo. Yombo awisili molemolo-na-kolo berete selumu, olio yomboma kangi selumula. \p \v 18 Isirele yombomane ulu se pilku selemele mele piliame: Pulu Yemo popo toko kongi mélema kalko silimili kinia Pulu Yemo kaloli kongi mélema ongo nolemele yomboma kinia, Pulu Yemo popo toko kongi mélema kalolemele yomboma kinia, ono pali konopu seluna pupili Pulu Yemo popo toko kalko molemele kanumu. \v 19 ⸤Aku-sipa na-kolo⸥ aku nikirumunga ‘Kouma kinia unjuma kinia liku anjiku ‘Ima olio nokolemele pulu yomboma.’ ningu kere-langima popo toko kalolemele langimane unguri selemo.’ konopu lepole nikiruye? Molo ‘Kanu kouma kinia unjuma kinia akumane unguri selemo.’ konopu lepole nikiruye? \v 20 Paa mólo! ⸤Aku sipu konopu lepole naa nikiru. \p Nikiru mele i-sipa:⸥ Ultu molemele yombomane ⸤we-mélema⸥ popo toko kalolemele kinia kuruma manjiku koyoko indima siku Pulu Yemo naa silimili. ⸤Waltikele Pulu Yemo kinia kuruma kinia liku sere leko indima manda naa singí. Kuruma lupala, Pulu Yemo lupala.⸥ ‘Ono kuruma pea kopu seko naa molonge kinia peanga.’ konopu lekero. \v 21 Ye-Awilimunga no-waenemo kinia kere-langimu kinia nongo, kurumanga kere-langima nongo, liku sere leko walte senga pungu nongo walte senga pungu nongo, aku manda naa senge. Ye-Awilimunga kere-langi polona kinia kurumanga kere-langi polona kinia, walte senga pungu nongo walte senga pungu nongo senge manda naala sembá. \v 22 Molo “Ye-Awilimuni olio konopu kiri panjepili.” niemiliye? Yunga tondolomo maniandopa, olionga tondolomo olandopaye? ⸤Aku sipa mólo kene yu manjipu pilipu konopu mondopo molamili.⸥ \r 10:23—11:1 \s1 Alieli Selemolo Ulumane Pulu Yemonga Imbi Ambolko Paka Tondamili Ungu Se (10:14—11:1 pali) \p \v 23 ⸤Yombo marene ninguli:⸥ “⸤Olio Karasinga yombomane⸥ uluma pali manda semolo. ‘Mólo!’ nimbá ungu-mane se naa pelemo.” ⸤nilimili.⸥ ⸤Aku sika ungu-manemane olio naa nokolemo⸥-na-kolo aku ulumanga pali mare selemolo kinia aku ulumane olio lipa naa tapondolemo. “Selemolo uluma pali ungu se mólo.” nilimilimu sika nilimili-na-kolo aku ulumanga pali mare selemolomane olio ⸤Karasinga yomboma molomolo mele⸥ sepa tondolo naa mundundulimú. \v 24 ⸤Olio Karasinga yombomane⸥ “Nanu mindi manda molopo konopu simbú uluma sambo.” ni naa niemili. ⸤Olionga⸥ genupili molko kondonge uluma samili. \p \v 25-26 ⸤Akumunga ulu se i-sipa mele:⸥ Kere-langi makete selemele koleana punguli “I kere-langimuni kuru koyonginje? I kere-langimuni we-mélse anjiku ‘pulu yombo se’ ningu popo tonginje?” ningu aku siku kere-langima naa pilku apuruku, we ⸤topo toko⸥ liku nangi. ⸤Akumunga ungu se Pulu Yemonga bokuna molemo, akumu i-sipa:⸥ \q1 ‘Mamo kinia mana lemó mélema pali kinia, \q2 akuma pali Ye-Awili Yawenga.’ \m ⸤nimba molemo. Pe mélema pali Pulu Yemonga⸥ kene kere-langima pali konopu kimbu siku naa nangi. We walu nangi. \p \v 27 Karasi naa pilieli yombo sene onondo “Kere-langi pea namili waa.” nimbá kinia ‘Pamili.’ konopu liengi liemu aku manda. Ungu se mólo. Pungí kinia singí kere-langima pali walu nangi. Konopumane pilkuli, ‘Imu manda nomolo molo i kere-langimuni kolo toli pulu yombo se popo tongi liemu nomolo kinia manda naa sembá.’ ningu aku siku konopu kimbu naa siengi. Kere-langi singíma ungu se naa mangilku walu liku nangi. \v 28-29 Aku-sipa na-kolo yombo sene onondo nimbale: “I kere-langimu pulu yombo se popo topo kalomulu.” nimbá molo “I kere-langimu kuru koyomulu.” nimu liemu manda “Akumu nomolo kinia olio nimba sikimu yombomone ‘Onone pilku selemele mele olio aku sipu pilielemolo.’ konopu lemba.” ningu pilkuli naa nangi. Sika onono konopumane ‘Unguri mólo.’ ningu pilielemele-na-kolo kanu nimba simba yombomone ono Karasinga yombomane aku kere-langima pilku kanokole nonge kinia kanopale yuni konopumuni pilipale ‘Nane we-mélema popo tombo kinia ungu se mólo.’ nimba pilimba. Akumu manda naa sembá. \p ⸤Aku-sipa na-kolo ononga yombo sene mangilipa pilipa nimbale:⸥ “Nane ‘Ungu se sambo.’ nimbuli ‘Aku sembó kinia yombo sene ungu sembomonga pilipa sundupale kelepa yuyu pilipa sepa kinjimbanje.’ nimbu ungu sembóma pilipu apurupu, mare sepo mare siye kolopo naa sepo nambi semu-na sembonje? Sembó mele nambi semu-na nanu manda naa pilipu sumbi sipu semboye? \v 30 ⸤Pulu yombo kolo tolima popo toko kalonge⸥ kere-langima yombo mare kinia pea kere-langi nombo molomolo kinia Pulu Yemondo “Ange.” nimbuli nombó kinia yombo sene nane sembó mele yunga konopumuni apurupa pilipale nando “Seko kinjikinu.” nambi semu-na nimbáye? ⸤Pulu Yemondo “Ange.” nimbuli nombó kere-langimanga ungu se mólo. Aku sembomonga yombo sene nando ungu se nimbá kinia mandaye?⸥” nimba mangilipa molemonje? \p \v 31 Akumunga, ⸤ononga yombo sene aku sipa nimba mangilimbamonga ungu se pundu topo niembo:⸥ Onone kere-langi nonge molo no nonge molo ulu se senge kinia aku ulu sengema pali sengendo ‘Pulu Yemo kape nimbu yunga imbi ambolopo paka tondamili.’ ningu aku uluma sangi. \v 32 Juda yombomane kanoko kiri pilielemele uluma naa seko, Juda yombo naa molemele yombomane kepe kanoko kiri pilielemele uluma naala sangi. Karasinga yombo marene kanoko kiri pilielemele uluma kepe naala sangi. Nuni sení mele yombo sene kanopale yuni sepa kinjimba ulu se naa sani. \v 33 ‘Nane sembomonga yomboma pali manda molangi.’ nimbu uluma pali pilipu apurupu selio mele, aku siku ⸤sangi⸥. ‘Nane sembomonga na manda molambo.’ molo ‘Sembomonga na imbi ola molopili.’ molo ‘Sembomonga na méle awisili taltambo.’ aku sipu naa nimbu, ‘Nane sembomonga yombo awisili Pulu Yemone lipa tapondopa mindili nolemolá aulkana wendo lipa yu-kinia pea molko kondonge aulkana lipa mondopili.’ nimbu uluma pilipu apurupu selio ⸤mele onone aku siku sangi⸥. \c 11 \p \v 1 Na Karasi sepa molorumu mele pilipu manda manjipu molio mele ono aku siku na sepo molio mele kanokole manda manjiku molangi. \mr 11:2—14:40 \ms1 Pulu Yemonga Mini Kake Sélimuni Olio Tondoloma We Silimú Mele Kinia, Maku Topo Pulu Yemo Popo Topo Kape Nimbu Imbi Ambolopo Paka Tondopo Kondomolo Mele Kinia, Akutolonga Ungu Se \r 11:2-16 \s1 Maku Toko Pulu Yemo Popo Toko Kape Ningu Imbi Ambolko Paka Tondongendo Ononga Pengena Mélsene Aki Toko Pakongemondo Nirimu Ungu Se \p \v 2 Alieli na ⸤ono-kinia molopole serindu mele⸥ konopu kimbu siku, ungu-mane sirinduma tondolo munduku ambolko selemelemonga ono kape nimbu “Paa seko kondolemele.” nikiru. \p \v 3 Aku-sipa na-kolo kiniá ⸤ungu se pea⸥ ono piliangi niembo: ⸤Pulu Yemo popo toko kape ningíndu i-siku sangi:⸥ Amboma ononga pali nokolima ononga yema; yemanga pali nokolimu Karasi; Karasinga nokolimu Pulu Yemo. Akumu pilku kondangi. \v 4 ⸤Ono maku toko molemele kinia⸥ ononga ye sene Pulu Yemo kinia ungu nimbá molo Pulu Yemone ungu-umbu tondomba ungu se pilipa yomboma nimba simbando yunga pengemo aki tomu liemu yunga nokoli ⸤ye Karasi⸥ sepa kinjilimú. \v 5 ⸤Ono maku toko molemelena⸥ ambo sene Pulu Yemo kinia ungu nimba mawa sembá molo Pulu Yemone ungu-umbu tondomba ungu se pilipa yomboma nimba simbando yunga pengemo aki naa tomu liemu ⸤yu ye pulimúmu⸥ yunga nokoli ⸤ye Karasi⸥ ‘Pipili kolopili.’ nimba sepa kinjilimú. Penge aki naa tolemo akumu ambo se penge porolimu molemo mele, yu aku sipa ambo se mele molemo. \v 6 Ambo se yunga pengemo aki naa tomu liemu manda, “⸤ ‘Yunga yemo lipa awi naa silimú lepomo.’ nimba⸥ yombo sene yunga pengemo kolomongo sepa ponjindepili.” nipili. Molo ambo senga pengemo kolomongo senge molo poronge kinia aku siku sengemonga yu seko pipili kondonge liemu ‘Na pipili naa sepili.’ nimba yunga pengemo aki topili. \v 7 Yemo yu Pulu Yemo none sepa, Pulu Yemo imbi molopa tondolo pupili molemo mele lipa ora silimú kene yunga pengemo aki naa topili. Aku-na-kolo ambomo ⸤yunga pengemo aki tolemo kinia yunga yemone yu nokolemo, yuni yemo pilipa molemo mele lipa ora silimúmunga⸥ yuni yemonga imbimu ambolopa paka tondolemo ⸤kene yunga pengemo aki tomba kinia papu⸥. \v 8-9 Pulu Yemone ambomonga kangi se wendo lipale yemo naa serimu. Yemonga kangi se wendo lipale ambomo serimu. ‘Yemone ambomo lipa tapondopili.’ nimbale yemo naa serimu. ‘Ambomone yemo lipa tapondopili.’ nimbale ambomo serimu. Akumunga, ⸤ ‘Ambomone ‘Na yemone nokopili. Yunga imbi ola molopili.’ nipili.’ nikiru.⸥ \v 10 Aku kene ⸤ono maku toko molongena⸥ ambomo ⸤Pulu Yemo kinia ungu nimbá molo Pulu Yemonga ungu se yomboma nimba simbando⸥ yunga pengemo aki topili. Aku sembá kinia kanokole angellomane ‘Yuni yunga yemonga unguma pilipa lipa molemo.’ ningu kanonge. \p \v 11-12 Aku-sipa na-kolo ono Ye-Awilimunga ambo ye molemelema ⸤seluna kopu seko molonge kinia peanga⸥. Amboma onono ulu mare seko, yema onono ulu mare seko, molonge kinia manda naa sembá. Ambomane yema liku tapondoko, yemane amboma liku tapondoko, selemele kinia peanga. Sika ⸤Pulu Yemone⸥ u-pulu-pulu ambomo yemonga kangimuni serimu, na-kolo kiniá yema ambomanga kangina wendo olemele, na-kolo ono pali Pulu Yemone selemo akumunga ⸤amboma kinia ononga yema kinia aku siku seluna sere leko molemele kinia peanga⸥. \v 13 Ulu se onono apuruku piliangi: ⸤Ono maku toko molongena⸥ ambo sene yunga pengemo aki naa topa Pulu Yemo kinia ungu nimbá kinia peangaye? \v 14 Yombomane ⸤ononga pengema⸥ selemele mele olio semolo mele lipa ora silimú. ‘Ye se ‘yunga penge-indi omba sulu pupili.’ nimbale siye kololemo kinia aku selemomone yuyu sepa pipili kondolemo.’ nimbu pilielemolo. \v 15 Aku-na-kolo ‘Ambo sene ‘yunga penge-indi omba sulu pupili.’ nimbale siye kololemo kinia aku selemomone yuyu sepa kondopa yunga imbi ambolopa paka tolemo.’ nimbu pilielemolo. Pulu Yemone ambomonga penge-indi ‘we omba sulu pumba ⸤yunga pengemo⸥ aki topili.’ nimba silimúmunga ⸤we omba sulu pulimúmu papu⸥. \v 16 Yombo sene ya “Sangi.” nikiru mele pilipa kiri pilipale “Kolo tokomo. Nikimumu lawa sepa nimba kinjikimu.” nimba ‘Na-kinia angelema niembo.’ nimu liemu kanu yombomo i ungumu piliepili: Olio selemolo mele lupa mólo. ⸤Koleamanga pali⸥ Pulu Yemonga yombo talapemane kepe aku sikula selemele. Akumu piliepili. \r 11:17-34 \s1 Yesusi Kolombando Yunga Lombili Andolima Pea Kere-Langi Noringi Mele Pilipuli Kopu Sepo Molopo Kere-Langi Nomolondo Sepo Kondomolo Mele Ungu Mare \r 11:17-22 \s1 Korini Yomboma Ye-Awilimu Kinia Kopu Seko Kere-Langi Nongo Molongendo Seko Kinjeringi Mele Ungu Se (11:17-34 pali) \p \v 17 Onone kiniá ungu se selemelemonga nane ono mane simbundu kape nimbu taka lepo mane simbú naa sekero. ⸤Liku maku toko Ye-Awilimuni nimba taltopa “Nanga” nirimu kere-langima nongo molongendo maku toko⸥ ulu mare senge mele niembo: Ono maku toko molko selemele ulumane ono lipa tapondopa ‘Konopu tondolo pupili molangi.’ nilimú ulu se naa pelemo. Ono maku toko molkole seko kinjiku, molko kinjingí uluma mindi selemelemonga nane ono kape nimbuli naa nikiru. \v 18 U kumbi lepo nane i-sipu nikiru: ‘Ono Karasinga yomboma maku toko molkole ono konopu talo yopoko mele liku mundukuli talape lupa-lupa ningu molemele mele.’ ningu silimili pilielio ‘akumu mare sika nikimili.’ nimbu pilkiru. \v 19 Ono konopu talo yopoko mele liku mundukuli talape lupa-lupa ningu molemele ulumane ono mare Karasinga yomboma sika molko yunga ungumu tondolo munduku pilielemele mele lipa ora silimúmunga ⸤ ‘ono mare sika aku siku molko kinjilimili.’ konopu lekero⸥. \v 20 ‘⸤Ye-Awilimunga imbimu ambolopo paka tondopo yu kape nimbu⸥ yu kinia kopu sepo kere-langi namili.’ ningu maku tolemele-na-kolo sika aku siku kere-langi naa nolemele. \v 21 Ono ⸤yomboma pea kere-langi nonge kere-langima mengo ongole⸥ ‘Yomboma pali u wangi.’ ningu nokoko naa molko, onone yu-mele-mele kere-langima nolemele. ⸤Aku selemelemonga⸥ yombo mare ⸤koropa molemelemonga kere-langi se naa mengo pe olemele yomboma⸥ gelene kololemele; yombo mare no-waene awisili nongo amu tolemele. Aku selemelemonga pilipuli ⸤ “Ye-Awilimu kinia kopu seko kere-langima naa nolemele.” nikiru⸥. \v 22 ⸤Akumu nambi semu-na selemeleye?⸥ Ono ⸤alieli⸥ no nongo kere-langi nonge ulkama naa gilimúye? ‘ ‘Ye-Awilimunga yombo talapemo kanopo kiri pilipu lipu awi naa sipu, Ye-Awilimunga yombo mare mélema mólo tolemo yomboma sepo pipili kondamili.’ nimulú kinia peanga.’ konopu leko aku siku selemeleye? ⸤Aku selemelemonga⸥ nane ono nambolka unguri niemboye? Ono ⸤aku selemelemanga⸥ “Papu sekemele.” nimbu ono kape niemboye? Ono paa kape naa nimbú. \r 11:23-26 \s1 Yesusi Kolopale Mulu-Koleana Olando Pumbando Pellawa-Berete Kinia No-Waene Kinia Lipa “Nangi.” Nimba Sirimumunga Semanemo Pollone Kelepa Torumu Ungumu (11:17-34 pali) \p \v 23 Ono nimbu sirindu ungumu u Ye-Awilimuni yando na nimba sirimu. ⸤Kanu ungumu pilielemolánje selemele mele naa selemolá.⸥ ⸤Kanu ungumu i-sipa:⸥ \q1 ⸤Judasini⸥ Ye-Awili Yesusi yunga opa-touma \q2 u naa lipa sipili kanu ipulielimunga \q1 ⸤Ye-Awilimu kinia yu lombili andolima kinia \q2 kere-langi nongo moloringi kinia⸥ Ye-Awilimu yuni \q3 pellawa-berete se lipale nirimumuni, \q1 \v 24 ⸤Pulu Yemo kinia⸥ “Ange.” nimba ambolopa \q2 pike lepa ono sipa nimbale: \q1 “Imu nanga kangimu. \q2 Nanga kangimu ‘ononga’ nimbu \q3 ⸤ ‘Na tangi.’ nimbu simbú⸥ sekero. \q1 Pe pe kepe, nanga kangimu ‘ononga’ nimbu \q2 sendembo mele ‘Kelepo piliamili.’ ningu \q3 ⸤i beretemo-kinia sekero mele⸥ \q4 ono aku siku sekole liku manjangi.” nirimu. \q1 \v 25 Pe ono kere-langima nongo pora siringi kinia \q2 yuni aku sipala no-waene molorumu kapomo lipa \q3 ⸤ono sipa⸥ nimbale: \q1 “I no-waenemo ⸤Pulu Yemone ‘Ono-kinia sembó.’ \q2 nimba,⸥ nimba panjipa mi lierimu ungu kondemo. \q1 Na kolopole nanga mememo ondondombomonga \q2 ungu kondemo kamu wendo ombá. \q1 Pe pe kepe, na ononga nimbu \q2 nanga mememo ondondombo sekero mele \q3 ‘Kelepo piliamili.’ ninguli \q4 no-waene kelko i-siku nangi.” nirimu. \m \v 26 Ye-Awilimu kelepa mania naa opili i beretemo kinia no-waenemo-tolo alieli-alieli nonge kinia aku siku senge ulumuni onone Ye-Awilimu kolorumu mele yomboma liku ora singí. \r 11:27-34 \s1 Yomboma Ye-Awilimuni ‘Sangi.’ Nirimu Mele Pilkuli Berete Kinia No-Waene Kinia Nongendo Ononga Konopuma Liku Sumbi Naa Siku Nonge Kinia Manda Naa Semba Mele Ungu Se (11:17-34 pali) \p \v 27 Akumunga, Ye-Awilimuni “Yu pilku nangi.” nirimu beretemo kinia no-waenemo-tolo yombo sene nombando ⸤ ‘Unguri mólo.’ nimba Ye-Awilimuni kanopa kiri pilimba⸥ ulu se sepa kinjilimú kinia aku selemo ulumuni yu ‘Ye-Awilimunga kangimu kinia mememo-tolone uluri naa sembá.’ nimba lipa awi naa silimú. Aku sipa selemo ulumu ulu-pulu-kiri se selemo. \v 28 Aku selemo kene yombo se yunga konopukundu apurupa pilipale beretemo kinia no-waenemo-tolo nopili. We walu naa nopili. \v 29 Yombo sene Ye-Awilimunga kangimu nimba naa pilipale beretemo kinia waenemo-tolo we walu nomu liemu aku selemomonga yu yuyu ulu umbuna se ‘wendo opili.’ nimba aku selemo, akumunga sika Pulu Yemone “Yu-kinia umbuna wendo opili.” nimbá, aku kene “Konopukundu apuruku pilkuli nangi.” nikiru. \v 30 ⸤Aku siku seko kinjilimili⸥ akumunga ononga yombo awisili kangima enge naa pepili molko, kuruma kanoko liku, mare kololemele. \p \v 31 Aku-sipa na-kolo olione selemolo mele oliolio ⸤konopukundu⸥ apurupu pilipuli ⸤Ye-Awilimuni “Nangi.” nirimu kere-langima nolemolá⸥nje mindili nomolo ulu se naa pelka. \v 32 ‘Ya ma-koleana yomboma seko kinjilimilimunga Pulu Yemone ono kolea kirina lipa mundumba kinia olio pea aku sipa naa sepili.’ nimba Ye-Awilimuni olio ulu selemoloma kanopa kiri pilipale olio mane simbando ulu umbunama silimú. \p \v 33 Aku kene, nanga ango-keme, ono ⸤Ye-Awilimu kinia genali kinia kopu seko⸥ kere-langi nongendo ongo maku tolemele kinia yombo mare wangi nokoko molkole, pea kere-langi nangi. \v 34 Yombo se gelene kolomu liemu yunga ulkana u kere-langi nopili. ‘Gelene kolopo maku topole sepo kinjimulú kinia Pulu Yemone olio pali mindili simba.’ nimbale aku sipa u sepale makuna pupili. \p Ungu ekendo we pelemo-na-kolo pe na ono molongena ombole ono mane simbú. \c 12 \r Kolomongo-Awili 12 \s1 Olio Karasinga Yomboma Kangi Selumu Molemolomonga Kimbu Kima Mele Pulu Yemonga Minimuni Olio Moke Sepa Silimúmunga Ungu Se \r 12:1-11 \s1 Pulu Yemonga Minimuni ‘Pulu Yemonga Uluma Olio Lupa Lupa Samili.’ Nimba Tondoloma Yu-Mele-Mele Moke Sepa Silimú Ungu Se \p \v 1 ⸤Manda,⸥ ango-keme, Pulu Yemonga Mini Kake Sélimuni Karasinga yomboma tondoloma moke sepa silimúmunga ⸤pepá toko siringi pepána mangilku pilieringimunga kiniá ungu se pundu topo ‘Mini Kake Sélimuni silimú tondoloma⸥ mimi siku piliangi.’ nimbu akuma ono nimbu siembo. \v 2 Ono u Karasinga yombo talapena ultu moloringi kinia ⸤ye marene⸥ ono kolo toko mane siringi kinia ‘Sika.’ ningu kuru mondokole onone lawa seko, méle ungu naa nili we-mélemando ‘Ima olio nokolemele pulu yomboma.’ ningu mélema popo toko kalko, ulu akuma u seringi mele pilielemele. \v 3 Akumunga, ono ungu se paa piliangi, nimbu siembo: Pulu Yemonga Minimuni ambololemo yombo sene “Yesusi molopa kinjepili.” paa manda naa nimbá. “Yesusi yu Ye-Awilimu.” nilimili akumu we naa nilimilila. Mini Kake Sélimuni ambololemo yombomane mindi “Yesusi yu Ye-Awilimu” nilimili. Akumu piliaa! \p \v 4 Minimunga we silimú tondolo lupa lupama pelemo-na-kolo silimú Mini selumu mindi. \v 5 Ye-Awilimunga kongono olione sendelemolo kongono lupa lupama pelemo-na-kolo ⸤ “Kongono saa.” ⸥ nilimú Ye-Awili selumu mindi molemo. \v 6 Kongono selemolo tondolo lupa lupama pelemo-na-kolo aku tondoloma pali yomboma silimú Pulu Yemo selu mindi molemo. \p \v 7 ⸤Karasinga yomboma pali⸥ ‘Anju yando liku tapondangi.’ nimba Minimuni olio tondoloma yu-mele-mele moke sepa silimú. We naa silimú. \v 8 ⸤Akumu i-sipa mele:⸥ \m Unguma apurupa sumbi sipa nimba kondoli tondolomo \m Minimuni yombo se silimú. \m Pulu Yemonga ulumanga puluma pilipa kondoli tondolomo \m aku Mini selumuni mindi yombo sela silimú. \m \v 9 ‘Pulu Yemo mawa sembó mele paa sika sembá.’ nimba \m kuru mondoli tondolomo Mini selumunila yombo se silimú. \m Kuru tomba yomboma sepa peanga sindeli tondolomo \m Mini selumunila yombo se silimú. \m \v 10 Ulu-tondoloma seli tondolomo yombo se sipa, \m Pulu Yemone ungu-umbu tondolemoma pilipa yomboma nimba sili tondolomo yombo se sipa, \m Minimunga unguma kinia uluma kinia, \m kurumanga unguma kinia uluma kinia, \m pilipa mimi sipa apuroli tondolomo yombo se sipa, \m umbu-ungu lupa lupama naa pilipa we walu lieli tondolomo \m yombo se sipa, \m kanu umbu-ungu lupa lupa we walu lieli unguma pilipa \m ⸤ ‘Yomboma piliangi.’ nimba⸥ topele topa nimba sindeli \m tondolomo yombo se sipa, \m ⸤aku sipa tondolo lupa lupama Mini selumuni moke sepa⸥ silimú. \v 11 Aku tondoloma awisili na-kolo Mini selumu. Aku tondoloma pali Mini selumuni mindi sendelemo. Yu yuyu konopumuni pilipa tondoloma moke sepa yomboma yu-mele-mele silimú. \r 12:12-31 \s1 Kangi Selumunga Kimbu Ki Méle Awisili Gilimú Mele Olio Aku Sipu Molemolo Ungu Se (12:1—13:3,8-9, 14:1 pali) \p \v 12 ⸤Minimuni tondolo lupa-lupama yomboma yu-mele-mele moke sepa silimúmunga pulumu i-sipa:⸥ Kangimu kimbu ki méle awisili gilimú-na-kolo kangi selumu. Sika kangimunga kimbu ki méle awisili gilimú-na-kolo aku mélema lipa sere lepa kangi selumu. Karasi yu aku sipala molemo. ⸤Yu kangi selumu na-kolo méle awisili. Yunga kangimunga mélema olio.⸥ \v 13 Olio Juda yomboma kinia, Juda yombo naa molko ultukundu molemele yomboma kinia, méle kaloli naa liku kongono we sendeli kendemande-yomboma kinia, yombo sene naa nokopa ono onono we molemele yomboma kinia, olio pali ‘Ono yombo kangi selumu molangi.’ nimba Mini ⸤Kake Séli⸥ selumuni mindi no linderimu. ⸤Pulu Yemone⸥ ‘No mele nangi.’ nimba sirimu norumulu Mini selumu mindi ⸤olionga pali konopumanga molemo⸥. \p \v 14 Olio pilielemolo, kangimu yu méle selumu mindi mólo. Yu méle paa awisili lipa sere lepa kangi selumu. \v 15 Aku kene kimbumuni nimbale: “Na kimu mólo kene na kangimunga mélse mólo.” nilkanje yu kangina gilimúmunga yu kangimunga mélse we naa gilkaye? ⸤Kimbumuni aku nilkanje kepe yu kangina naa gilimba aulka se wendo naa olka.⸥ \v 16 ⸤Molo⸥ komumuni nimbale: “Na mongomo mólo kene na kangimunga mélse mólo.” nilkanje yu kangina gilimúmunga yu kangimunga mélse we naa gilkaye? ⸤Komumuni aku nilkanje kepe yu kangina naa gilimba aulka se wendo naa olka.⸥ \v 17 Kangimu pali mongomo mindinje kangimuni nambi sepa unguma pilkaye? Kangimu pali komumu mindinje kangimuni nambi sepa mélemanga munama pilkaye? \v 18 Aku-sipa na-kolo ⸤kangimu pali aku sipa mólo.⸥ Pulu Yemone ‘Kangina mélema giliepili.’ nirimuma yuyu ‘I-sipa i-sipa giliepili.’ konopumuni pilierimu mele “Giliepili.” nirimu. ⸤Kangimunga mélema we walu naa gilimú.⸥ \v 19 Kangimunga méle seluri mindi gilkanje yu sika kangi se mólo. \v 20 Aku-na-kolo kangimu aku sipa mólo. ⸤Kangina⸥ kimbu ki méle awisili gilimú-na-kolo lipa sere lepa yu kangi selumu. \p \v 21 ⸤Akumunga,⸥ mongomone kimundu nimbale: “Nu naa molenanje na nanu molopo kondolka.” manda naa nilka. Pengemone kimbumundu “Nu naa molenanje na nanu manda molka.” manda naala nilka. \v 22 Aku-na-kolo aku sipa mólo. Kangimunga méle gilimúmanga mare pilipuli ‘Akuma unguri mólo. Akumane kongono tondolo se naa selemo.’ konopu lemolo mélema naa gilkanje kangimu paa manda naa molka. \v 23 Kangina gilimú méle mare ‘Méle peangama mólo.’ nilimuluma mimi sipu nokolemolo; ‘Kanopo peanga naa pilielemolo mélema.’ nimbu ‘Mona gilkanje olio pipili selka.’ nilimulu mélema mimi sipu aki tolemolo; \v 24 kangimunga méle mare ‘We gilimba kinia unguri mólo.’ nimbu aki naa topo ‘We liepili.’ nimbu siye kololemolo. ⸤Aku sipu kangimunga mélema yu-mele-mele pilipu apurupu selemolo⸥-na-kolo kangina gilimú mélema pali Pulu Yemone ‘Sere leko giliangi.’ nirimu. Kangina méle mare ‘Imbi naa mololima.’ nilimili akuma Pulu Yemone ‘Paa kumbina molopili.’ nirimu. \v 25 ‘Kangimunga mélema pulua toko yu-mele-mele opa-tou naa giliepili. Anju yando selu-siku nokoko molangi.’ nimba ⸤Pulu Yemone ‘Kangimunga mélema pali selu-siku giliepili. Se imbi mololi, se imbi naa mololima mólo.’ ⸥ nirimu. \v 26 Kangimunga mélse umbuna selemo molo mindili nolemo kinia kangimunga mélema pali umbuna sepili mindili nongo molemelela. Kangimunga mélse kape nilimili kinia kangimunga mélema pali kanu mélemo kinia pea konopu siku molemelela. \p \v 27 Manda, ⸤kangimundu nikirumunga ungu se onondo niembo:⸥ Ono pali Karasinga kangimu; ono yu-mele-mele kanu kangimunga mélema. \v 28 ‘Karasinga yombo talapemonga kongono sangi.’ nimba Pulu Yemone yomboma tondolo lupa lupama sirimu. \li1 Yesusini “Nanga kongonomo sende-paa.” nimba lipa mundorumu yema Pulu Yemone u kumbi lepa nimba taltopa ‘Aku siku molangi.’ nimba, \li1 talo-sipa yuni ungu-umbu tondolemoma pilku yomboma ningu silimili yomboma nimba taltopa ‘Aku siku molangi.’ nimba, \li1 yopoko-sipa ⸤unguma mimi siku pilku⸥ yomboma mane silimili yomboma nimba taltopa ‘Aku siku molangi.’ nimba, \li1 pe ⸤Pulu Yemone mindi manda selemo mele⸥ ulu-tondoloma selemele yomboma nimba taltopa ‘Aku siku molangi.’ nimba, \li1 kuru tolemo yomboma seko peanga sindilimili yomboma nimba taltopa, \li1 yomboma liku tapondolemele yomboma kinia, \li1 kongono lupa lupama nokoko kondolemele yomboma kinia, \li1 umbu-ungu lupa lupa naa pilielemelema we walu lemele yomboma kinia, \m akuma pali nimba taltopa ‘Aku siku molangi.’ nimba ⸤aku siku sumbi siku seko molonge tondoloma ono yu-mele-mele moke sepa sirimu⸥. \li1 \v 29 Aku yomboma pali Yesusini “Nanga kongonomo sende-paa.” nimba lipa mundorumu yema molemeleye? \li1 Molo akuma pali Pulu Yemone ungu-umbu tondolemoma pilku yomboma ningu sili yomboma molemeleye? \li1 Molo akuma pali unguma mane sili yombomaye? \li1 Molo akumane pali ulu-tondoloma selemeleye? \li1 \v 30 Molo aku yomboma pali kuru tolemo yomboma seko peanga sindingí tondolomo pelemoye? \li1 Molo akumane pali umbu-ungu lupa lupa naa pilielemelema manda we walu lemeleye? \li1 Molo aku yombomane pali yombo marene umbu-ungu lupa-lupa we walu nilimili unguma sumbi siku pilku ⸤ ‘Yomboma piliangi.’ ningu⸥ topele toko yomboma ningu silimiliye? \m ⸤Paa mólo! Yombo selumuni mindi uluma pali manda naa selemo.⸥ \v 31 Aku-sipa na-kolo ‘⸤Mini Kake Sélimuni⸥ tondolo moke sepa we silimúmanga se liembo.’ konopu lekole ⸤yomboma⸥ olandopa ⸤lipa tapondolemo⸥ tondoloma ono tondolo munduku ‘Paa liemili.’ ningu konopu kimbu siku molangi. \r 12:31—13:13 \s1 Olio ⸤Yomboma⸥ Konopu Mondomolomonga Ungu Se (12:27-31 kinia pea kanou) \p ⸤ ‘Tondolo olandopa akuma liemili.’ níngi liemu peanga na-kolo⸥ kiniá nane ono ulu paa peanga olandopa seko molonge mele nimbu simbú sekero. \c 13 \p \v 1 ⸤Kanu ulumu yomboma konopu mondomolo ulumu.⸥ Yomboma-kinia ungu nimbúndu ma-koleana pali yombomane umbu-ungu lupa lupa lemelema kinia, angellomanga umbu-ungu lemele unguma kinia, ⸤yomboma⸥ konopu naa mondopo we nilkanje na aku sipu unguma we nilka. Bella ⸤we⸥ toko, bikollo ungu ⸤we⸥ silimili kinia ungu awisili we nilimú ⸤ungu-pulumu⸥ mele mindi aku ungumuni uluri naa selka. \v 2 Pulu Yemone ungu-umbu tondolemoma manda pilipu yomboma konopu naa mondopo we nimbu sipu, ⸤Pulu Yemonga⸥ ungumanga puluma pali lopi selemo-na we-yombomane naa pilielemele ungu-puluma yomboma konopu naa mondopo we pilipu, yomboma konopu naa mondopo ungu lupa pelemoma pali we pilipu kondopo, ‘Sika sembá.’ nimbu kuru mondolio ulumuni ma-pangi se ‘anju pumba senga giliepili.’ nimbu, aku sipu uluma ⸤yomboma⸥ konopu naa mondopo we selkanje na imbi paa naa mololi ye wemo molka. \v 3 ‘Yombo koropama kere-langi topo toko liku nangi.’ nimbu nanga méle taltolioma pali kou lipu ono konopu naa mondopo we moke sepo silkanje, molo yomboma konopu naa mondopole ⸤ ‘Yomboma lipu tapondambo.’ nimbu⸥ ‘Nanga kangimu sepene kamu nopili kalopole kolambo.’ nimbu aku selkanje ⸤yomboma⸥ konopu naa mondolkamonga aku ulutolone na naa lipa tapondolka. \p \v 4 ⸤Yombo sene yomboma⸥ konopu mondopale yombomane yu seko kinjingí kinia popenge sepa mumindili kolopa anju pundu naa tolemo. Yombo sene ⸤yomboma⸥ konopu mondopale ono kondo kolopa lipa tapondolemo. Yombo sene ⸤yomboma⸥ konopu mondopale yombo méle awisili taltoko tondolo pulimú yomboma kinia konopu kiri naa panjilimú. ⸤Yomboma⸥ konopu mondolemo yombo sene ⸤ ‘Na paa pilipa kondoli yemo. Paa ulu-tondolo olandopama selio.’ nimba⸥ yuni yuyu kape nimba imbi ambolopa paka naa tolemo. \v 5 ⸤Yomboma konopu mondolemo yombo sene yomboma-kinia⸥ kara pumba mongo naa kondopa, yuni yuyu mindi ‘Uluma sambo.’ molo ‘Mélema liembo.’ nimba konopu kimbu sipa naa molopa, yomboma-kinia popenge sepa mumindili kolopa iri naa topa, yombomane yu seko kinjilimili kinia siye kolopa ‘Pundu tambo.’ nimba konopu kimbu sipa naa molemo. \v 6 Yombo sene ⸤yomboma⸥ konopu mondopale yombo marene ulu mare seko kinjilimili kinia kanopale konopu naa sipa, ulu sumbi nilima mindi selemele kinia kanopale konopu silimú. \v 7 ⸤Yomboma⸥ konopu mondopale, ⸤onone yu-kinia seko kinjilimili kinia⸥ ‘ono-kinia umbuna se wendo opili.’ naa nilimú. ‘Sika ⸤Pulu Yemone ono lipa tapondomba kinia konopu tondolo pupili molko, molko kondonge.’ ⸥ nimba kuru mondopa, ⸤ ‘Aku siku sika topele toko molongenje.’ nimba⸥ kanopa nokopa molopa, ulu umbuna selima selemele kinia kepe ono siye naa kolopa konopu mondopa mindi molemo. \p \v 8-10 Konopu mondoli ulu-pulu akumu pora naa nimbá, lepa mindi pumbá. ⸤Mini Kake Sélimuni silimú tondoloma sembá mele yu aku sipa naa sembá.⸥ Pulu Yemone ungu-umbu tondolemoma pilku yomboma ningu silimili tondolomo lepa mindi naa pumbá; umbu-ungu lupa lupama naa pilku walu lemele tondolomo pora nimbála; ⸤Pulu Yemonga ungumanga puluma⸥ pilipa kondoli pelemo tondolomo mania pumbála. Kiniá ungumanga puluma pali naa pilipu kanga-kolte mindi pilipu, Pulu Yemone ungu-umbu tondolemo unguma pali pilipu naa nimbu sipu kanga-kolte mindi pilipu nimbu silimulu. Aku-sipa na-kolo pe uluma pali kamu wendo ombá, aku ulu sikama wendo ombá kinia, kiniá ulu laye-kolte kiri lepa tondolo naa pulimú uluma kamu mania pumba pora nimbá, akumunga, Pulu Yemonga unguma pilku ningu silimili ulumu kinia, umbu-ungu lupa lupama walu lemele ulumu kinia, Pulu Yemonga ungumanga puluma pilku kondolemele ulumu kinia sika pora nimbá. \p \v 11 ⸤Ya ‘Ulu sikama wendo ombá kinia ulu selemolo aku uluma manda naa lemóma pora nimbá.’ nikiru akumu bolangoma awi lemele mele.⸥ Na kango kanga kinia molopole bolangomane ungu ningu, konopumane pilku, konopu kimbu siku molemele mele na aku sipu ungu nimbu, konopumuni pilipu, konopu sumbi sipu molorundu. Aku-sipa na-kolo na awi lepo yemo molopole bolangoma selemele mele mundupu kelierindu. \v 12 ⸤Nikiru akumu i-sipa melela:⸥ Kariyápana mélemanga minima sumbi sipu naa kanolemolo mele kiniá ⸤Pulu Yemonga⸥ méle kanolemoloma aku sipu kanolemolo; aku-na-kolo pe ⸤mulu-koleana pumbu molopole⸥ sumbi sipu kanomolo. Kiniá ⸤Pulu Yemonga⸥ uluma kanga sepo mindi pilielio, aku-na-kolo yuni kiniá na molio mele sumbi sipa kanopa pilielemo mele pe aku sipu nane yu molemo mele sumbi sipu kanopo pilimbu. \p \v 13 Aku liemu, \m ‘Sika.’ nimbu kuru mondoli ulumu kinia, \m ‘Pulu Yemone olio ⸤mulu-koleana memba pumba⸥ \m ‘Kamu molko kondangi.’ nimba lipa tapondomba walemo \m sika wendo ombá.’ nimbu konopu sipu \m nokopo molemolo ulumu kinia, \m ⸤yomboma⸥ konopu mondoli ulumu kinia, \m aku ulu yopoko kiniá pelemo. Aku-na-kolo ⸤yomboma⸥ konopu mondoli ulu akumu paa olandopa. \c 14 \r 14:1-25 \s1 Pulu Yemone Ungu-Umbu Tondorumuma Pilku Yomboma Ningu Siringi Ulumu Kinia, Umbu-Ungu Lupa Lupama Naa Pilku Walu Lieringi Ulumu Kinia, Aku Ulu Seringitolonga Pulu Yemone Yomboma Tondolo We Sirimu, Kanu Ulutolonga Ungu Se \r 14:1-12 \s1 Pollone “Pulu Yemonga Unguma Yomboma Ningu Singí Tondolomo ‘Paa Liemili.’ Konopu Leangi.” Nirimu Ungu Se (12:27—13:13 kinia pea) \p \v 1 ⸤Yomboma konopu mondoli ulu akumu paa olandopa kene⸥ ono yomboma alieli tondolo munduku konopu mondoko molangi. Mini Kake Sélimuni tondolo we silimúma ‘Paa liemiliya!’ ningu konopu kimbu siku molangila. Kanu tondolomanga tondolo se olandopa ‘Paa liemili.’ konopu lenge akumu Pulu Yemone ungu-umbu tondolemoma pilku yomboma ningu singí ulumu. \v 2 Aku nikirumunga pulumu i-sipa: ⸤Ono pilielemele,⸥ yombo sene ⸤yomboma kepe⸥ yu kepe naa pilielemele umbu-ungu se we walu lepa ungu se nilimú kinia yuni ungu nilimúma yombomando naa nilimú; yuni nilimú unguma pilielemele yombomane kepe manda naa pilingímunga yu Pulu Yemo kinia mindi nilimú kanumu. ⸤Pulu Yemonga⸥ Minimuni ‘Yu aku sipa ungu se nipili.’ nilimúmunga yu kinia, yuni walu nilimú unguma pilielemele yomboma kinia, ono ungu-pulumu naa pilielemele, ungu-pulu akumu lopi sepa pelemo, Pulu Yemone mindi pilielemo. \v 3 Aku-na-kolo Pulu Yemone ungu-umbu tondolemoma pilipa yomboma nimba silimú yombomone yombomando sumbi siku pilingí unguma nilimú akumunga yuni nilimú ungumuni yomboma lipa tapondopa ‘ ‘Sika.’ ningu kuru mondolemele ulumu kamu olandopa kuru mondangi.’ nimba, ‘Ono ulu peangama sangi.’ nimba, ‘Ono umbuna se pemba kinia ononga konopuma tondolo pupili molangi.’ nimba, lipa tapondolemo. \v 4 Yombo sene umbu-ungu naa pilielemo se walu nilimú kinia yuni yuyu yunga konopumu mindi ‘tondolo pupili.’ nilimú; aku-na-kolo Pulu Yemone ungu-umbu tondolemoma pilipa yomboma nimba silimú ungu akumuni Karasinga talapena sukundu molemele yomboma pali lipa tapondopa ‘konopu tondolo pupili.’ nilimú. \v 5 ‘Ono pali umbu-ungu lupa lupama walu lemolánje papu.’ konopu lekero. ‘Leangi.’ konopu lekero-na-kolo nane ‘Sangi.’ olandopa konopu lekero mele i-sipa: ‘Pulu Yemone ungu-umbu tondolemoma pilku yomboma ningu singí kinia paa peanga.’ konopu lekero. Yombo sene ungu se lupa walu lepa yomboma mane simba kinia Karasinga talapena sukundu maku toko molemele yomboma yuni molo yombo sene ‘Yomboma ungumunga pulumu pilkuli konopu tondolo pupili molangi.’ nimba kanu ungumu topele topa yando yomboma nimba naa simu liemu Pulu Yemone ungu-umbu tondolemoma pilku yomboma ningu silimili ulu akumu olandopa, umbu-ungu lupama walu leko yomboma piliangi topele toko naa ningu silimili ulumu maniandopa. \p \v 6 Ango-keme, imu piliaa! Na ono molemelena ombole, umbu-ungu naa pilielemele se lepole ungu nimbu silkanje aku selkamone ono manda lipu tapondolkaye? Ono lipu tapondombondo Pulu Yemone na lipa ora simba mele ono lipu ora simbú molo Pulu Yemonga ungu marenga ungu-puluma ono nimbu simbú molo Pulu Yemone ungu-umbu tondomba ungu se pilipuli ono nimbu simbú molo ono ungu mare mane simbú. ⸤ ‘Ono konopu tondolo pupili lipu tapondambo.’ nimbuli umbu-ungu naa pilielemele se lepole ono mane naa silka.⸥ \v 7 ⸤I-sipa mele:⸥ We lepa lopi naa lieli méle mare kepe ungu silimilimane ungu nilimili kinia yombomane ungu-pulumu nambi seko pilielemoláye? Kolape-mingi molo gita molo kanu sili mélema ungu silimili kinia aku mélemane unguma sumbi siku naa nilimolánje yombomane aku ungumanga imbima kepe ungu-puluma kepe yu-mele-mele nambi seko apuruku pilielemoláye? ⸤Manda naa pilielemolá.⸥ \v 8 Molo ‘Maku toko opa sangi.’ ninguli bikollo mimi siku ungu naa silimolánje nambi seko ungumu pilkuli opa sengendo maku tolemoláye? Manda mólola. \v 9 Ono kepe aku sipala. Ono kerena ungumu sumbi siku naa ningu, umbu-ungu naa pilielemele se leko yomboma mane singí kinia pe yombomane nambi seko kanu unguma pilingíye? Aku siku selenomonga nuni nunu senga molkole nini ungumu yomboma lipa tapondolka mele naa seleno. Ungumu paa we mindi nilinu. \v 10 ⸤Akumunga ungu se i nikirula:⸥ ‘Ya ma-koleana umbu-ungu lupa lupa awisili sika lemele-na-kolo se naa pilku ungu-pulumu naa pepili walu lemele ungu se mólo.’ konopu lekero. \v 11 Akumunga, yombo sene ungu se lepale ungu se nimbámo na naa pilimbu kinia kanopale ‘Yu kolea senga lupa yere.’ konopu lemba. Nane kepe yunga nimbá ungumu naa pilipuli ‘Yu ye lupare lémo.’ konopu lembo. \v 12 ⸤Ono naa pilielemele umbu-ungu lupa lupa lemele kinia⸥ ono kepe aku siku selemelela. Pulu Yemonga Minimuni we silimú tondoloma ‘paa liemiliya.’ konopu lemele kene ‘Karasinga talapena molemele yomboma yunga unguma sumbi siku pilku liku konopu tondolo pupili molonge mele lipa tapondomba tondoloma lipuli kongono samili.’ niengi. \r 14:13-25 \s1 Umbu-Ungu Lupa Lupama Naa Pilku Walu Lieringi Ulumunga Pollone Ungu Se Nirimu Ungumu (14:1-25 pali) \p \v 13 Akumunga, ⸤ ‘Na tondolo se limbumunga Karasinga yomboma konopu tondolo pupili lipu tapondambo.’ nimbale⸥ yombo sene ‘Umbu-ungu se naa pilielemolo se walu lepo yomboma ungu se niembo.’ nimbale Pulu Yemo mawa sepale ‘Ungu nimbúmu topele topo yomboma nimbu simbú tondolomo na sieni.’ nipili. \v 14 Nane Pulu Yemo kinia ungu nimbúndu umbu-ungu naa pilielio se walu liendu liemu nanga minimuni yu-kinia ungu niliu-na-kolo nanga konopumu ulu se naa sepa we pelemo. \v 15 Aku liemu na nambi semboye? ⸤Nane i-sipu sembó.⸥ Nanga minimuni ⸤umbu-ungu naa pilielio se walu lepo⸥ Pulu Yemo-kinia sika ungu nimbú-na-kolo konopumuni kepe ⸤umbu-ungu pilieliomo lepo⸥ Pulu Yemo-kinia ungu nimbúla; minimuni sika ⸤umbu-ungu naa pilielio sene⸥ konane se nimbú-na-kolo konopumuni kepe ⸤umbu-ungu pilieliomone⸥ konane nimbúla. \v 16 Onone ononga minimane ⸤umbu-ungu naa pilielemelemane⸥ Pulu Yemo kape níngi liemu maku toko molemele yombomanga yombo se nuni nini ungumuni Pulu Yemo-kinia “Ange.” nini mele sumbi sipa naa pilipale nambi sepa “Aku nikinu mele sepili.” nimbáye? ⸤Manda naa nimbá.⸥ \v 17 Onone Pulu Yemo-kinia “Ange.” ningí mele sika mimi siku ningí-na-kolo ungu ningímane kanu yombomo ‘Konopu tondolo pupili.’ nimba lipa tapondomba ulu se naa sembá. \p \v 18 Na umbu-ungu naa pilielio unguma walu lepo wale awisili ungu niliu, onone umbu-ungu naa pilielemele unguma walu leko wale koltalo mele ungu nilimili akumunga nane Pulu Yemo-kinia “Ange.” niliu. \v 19 Aku-sipa na-kolo ‘Karasinga talapena yomboma na-kinia pea maku topo molemolo kinia yombomane sumbi siku pilingí ungu paa ponjipu nimbu simbú kinia paa peanga. Umbu-ungu naa pilielemele se walu lepo yomboma ungu paa sulu sepo nimbu simbú kinia paa kiri.’ konopu lekero. \p \v 20 Ango-keme, bolango kangamane konopu lemele mele ono aku siku konopu naa leangi. Bolango pamema ulu-kirima pilkuli seko molemele mele mindi aku siku bolango pamema mele molangi. Aku-sipa na-kolo konopu leko konopu kimbu silimili mele yombo-yuma molangi. \v 21 ⸤Umbu-ungu naa pilielemelema lemelemonga⸥ Pulu Yemonga Ungu-Manema Molemo Bokuna ungu se molemo akumu i-sipa: \q1 ‘Ye-Awilimuni nimbale: \q1 “‘I yombomando ungu se niembo.’ nimbuli \q2 ‘Ye mare umbu-ungu lupa lenge yemane \q3 nindangi.’ nimbú. \q1 Kolea lupa yombo marendo \q2 ungu-umbu tondombo kinia pilkuli \q1 i yomboma ningu singí-na-kolo kanu yombomane \q2 nanga ungumu ningu sindingí kinia kepe \q3 nanga ungumu naa pilku liku bulu singí.” \q1 nirimu’ \m mele bokuna molemo. \p \v 22 Akumunga, umbu-ungu naa pilielemele lupa lupama walu lemele aku ulu-tondolomone Pulu Yemone ononga makuna molemele yombo mare kuru naa mondoko yunga yombo naa molemelemonga mindili simba yomboma ono lipa ora silimú. Aku-sipa na-kolo Pulu Yemone ungu-umbu tondolemoma pilku yomboma ningu silimili ungumane ononga makuna molemele yombo yunga yombo molemelema lipa ora silimú. Aku ungumane kuru naa mondoko Pulu Yemonga yomboma naa molemele yomboma naa lipa ora silimú. \p \v 23 Aku liemu Karasinga talapena yomboma pali maku toko molkole, yombomane pali ungu ningíndu umbu-ungu lupa lupa naa pilielemele unguma walu leko molangi Pulu Yemonga ungumu mimi siku naa pilielemele yombo mare molo Pulu Yemonga ungumu ‘Sika.’ ningu kuru naa mondolemele yombo mare sukundu ongo umbu-ungu lupama leko ungu ningu singíma piliengi liemu ‘Ono Karasinga yomboma konopu naa pepa amu toli yomboma molemele.’ ningu naa pilingíye? ⸤Aku siku ningu pilingí.⸥ \v 24 Aku-na-kolo Pulu Yemone ungu-umbu tondolemoma onone pali pilku ⸤anju yando⸥ makuna yomboma ningu siku molangi ‘Sika.’ ningu kuru naa mondolemele yombo mare molo Pulu Yemonga ungumu mimi siku naa pilielemele yombo mare ongo piliengi liemu onone ningu singí ungumane kanu yomboma ono yombo kirima molemele mele lipa ora sipa, onone ‘Olio ulu-pulu-kiri seli yomboma lepomo.’ ningu pilku, \v 25 ono sika konopuna lopi sepa pepili molemele mele ⸤u naa pilielemele⸥ akumu mona lemba-monga molemele mele sumbi siku pilingí. Kanu-kinia onone ⸤ulu selemelema pilku kiri pilkuli⸥ tamalu peko Pulu Yemo popo toko imbi ambolko paka tondoko ninguli: “Pulu Yemo ono ⸤Karasinga yomboma⸥ kinia sika pea molemo.” ningí. \r 14:26-40 \s1 Karasinga Yomboma Maku Toko Molkole Pulu Yemo Popo Toko Kape Ningíndu Uluma Seko Kondonge Mele Ungu-Pulu Se \p \v 26 Ango-keme, aku liemu, ono maku toko molkole nambi sangi niemboye? Ono ⸤Pulu Yemo popo toko kape ningu ungu pilingíndu⸥ maku toko molkole ono yu-mele-mele ulu mare pemba. Yombo se konane nimba, yombo se ungu-mane se sipa, yombo se Pulu Yemone yu ungu-pulu se nimba silimúmu yomboma nimba sipa, yombo se umbu-ungu naa pilielemele ungu se walu lepale ono ungu se nimba sipa, yombo se kanu ungumu nimbá mele ⸤Mini Kake Sélimuni yunga konopukundu nimba simba kinia pilipale⸥ topele topa ono nimba sipa, ono aku siku seko molonge. Aku ulu sengema ‘Karasinga talapena yomboma konopu tondolo pupili molangi.’ ningu senge. ⸤We naa senge.⸥ \p \v 27 Yombo marene umbu-ungu naa pilielemele unguma leko ungu mare walu ningíndu yombo talo mindi niengili. Molo yombo yopoko ungu mare walu níngi liemu mandanje. Kise molo se-pakara paa mólo. Onone unguma ningíndu waltikele naa ningu, yu-mele-mele niengi. Ningí kinia ⸤onone ningí mele Mini Kake Sélimuni yombo senga konopuna molopale nimba simba kinia pilipale⸥ kanu yombomone ononga unguma topele topa yomboma yando nimba sipili. \v 28 Yombo sene umbu-ungu lupa se walu nimbá ungumu topele topa yomboma nimba simba yombo se naa molomu liemu Karasinga yomboma maku toko molongena ungu se naa nipili. ‘Pulu Yemo kinia oltolto piliambili.’ nimba aku ungumu nipili. \p \v 29 Pulu Yemone ungu-umbu tondombama yombo talo molo yopokone pilkuli yando ningu siengi. Kanu unguma yomboma ningu singí kinia we molonge yombomane mimi siku pilku ‘Sika Pulu Yemonga unguri molo we nikimilinje?’ ningu pilku apuruku kondangi. \v 30-31 ⸤Yombo se aku sipa ungu se pilipale yomboma nimba sipa giliepili⸥ Pulu Yemone ⸤makuna molomba⸥ yombo se ungu se umbu tondomu liemu u ungu nimba sipa gilimba yombomondo ⸤ “Na ungu se konopumuni pilkirumu niembo.” nimbá kinia⸥ u nimba sipa gilimba yombomo mania molopili, ⸤ “Se niembo.” nimbá yombomo ola gilipale Pulu Yemone yu ungu nimba simbamo yomboma nimba sipili.⸥ Pulu Yemone ono selu selu nimba ungu-umbu tondomba kinia pilkuli yomboma ningu singíndu ‘Aku ungu nimbu simulúmane yomboma Pulu Yemonga unguma sumbi siku pilku liku, konopu tondolo pupili molangi.’ ninguli yu-mele-mele manda ningu singí kene liku sere leko ningu siku naa giliangi. \v 32 Pulu Yemone ungu-umbu tondolemoma pilku yomboma ningu silimili yomboma ononga kerema manda nokolemele ⸤akumunga ononga ungu ningí walema wendo ombá kinia ungu pilingíma yomboma ningu singí. Wale se naa lemba kinia ‘We molopo ungu pilkirumu naa niembo.’ ningu manda we molongela.⸥ \v 33 Aku nikirumunga pulumu i-sipa: Pulu Yemone ⸤yunga talapena yomboma⸥ ‘Konopu lupa lupa pepili seko sembambu siku molangi.’ nimba ⸤tondoloma silimú⸥ yemo naa molemo. Yu ‘Yomboma konopu seluna pupili taka leko selu siku manda molangi.’ nilimú yemo molemo. ⸤Tondoloma silimú akumu ‘Yomboma liku tapondangi.’ nimba silimú.⸥ \p Koleamanga pali Karasinga talapena sukundu ⸤Pulu Yemonga⸥ yombo kake selima maku toko molkole ⸤aku siku⸥ selemele. \p \v 34 ⸤Makumanga ulu se pea selemele mele onone senge mele i-sipala:⸥ Karasinga talapena yomboma maku toko molongena ambomane ungu naa niengi. Ungu-mane sene ‘⸤Makuna⸥ ambomane ungu naa niengi.’ nilimú kanumu. ⸤Pulu Yemonga⸥ ungu-mane sene ‘Amboma liku awi siku molangi.’ nimba pelemo mele pilkuli ambomane makuna ‘Yomboma nokamili.’ ningu naa molko, liku awi siku molangi. \v 35 Amboma ono ungu marenga molo ulu marenga puluma ⸤naa pilkuli⸥ ‘piliamili.’ ninguli ononga ulkando pungu ononga yema mangilku piliangi. Makuna sukundu ambo sene ungu se nimu liemu paa manda naa sembá. Aku sipa sembamonga yuni yuyu sepa pipili kondomba. \p \v 36 ⸤Nambi semuye?⸥ ‘Oliolio Pulu Yemonga ungumu u-pulu-pulu pilipuli yomboma nimbu sirimulumunga ⸤oliolio kanu ungumunga pulumu pilipuli ‘Samili.’ konopu lemolo mele papu semolo⸥.’ konopu lekemeleye? Molo ‘Pulu Yemonga ungumu olionga koleana mindi orumu-na oliolio mindi pilipu liltimulu.’ konopu lekemeleye? \v 37 Ononga yombo se yu ‘Pulu Yemone ungu-umbu tondolemoma pilipu yomboma nimbu siliu yombomo molio.’ konopu liemu liemu, molo yu ‘Mini Kake Sélimuni na yomboma lipu tapondombo tondolo se sirimu-na aku tondolomo na-kinia pepili molio.’ konopu liemu liemu, nane ya pepá topo sikirumunga unguma “Sika Ye-Awilimuni “Sangi.” nirimu unguma pepána tokomo.” nimba, nimba sipili. \v 38 Molo kanu sili yombo sene ya “Saa.” nikiru mele naa sepa ⸤ “Pepá tokoro unguma Ye-Awilimunga ungu-manema.” naa nimba,⸥ siye kolomu liemu yu kepe ⸤ “Ye-Awilimunga ungu se pilkirumu niembo.” nimbá kinia⸥ yu siye kolko yunga ungumu naala piliangi. \p \v 39 Aku kene, nanga ango-keme, ‘Pulu Yemone ungu se umbu tondombamo paa pilipu yomboma nimbu siembo kene ⸤Mini Kake Sélimuni aku sipu manda sembó tondolomo sipili.’ ningu⸥ konopu kimbu siku molangi. Aku-sipa na-kolo yombo sene ⸤Mini Kake Sélimuni aku sipa manda sembá tondolomo simba-na⸥ umbu-ungu naa pilimba se lepa ungu se nimbá kinia “Nipili.” niengila. \v 40 ⸤Ononga makuna aku siku sangi⸥-na-kolo ⸤Pulu Yemo popo toko kape ningu imbi ambolko paka tondoko kondongendo⸥ ulu sengema pali taka leko sumbi siku seko, yomboma seko sembambu naa sindangi. \mr Kolomongo-Awili 15 \ms1 Kolopole Lomboropo Ola Molomolomonga Ungu Se \c 15 \r 15:1-11 \s1 Karasi Kolopa Lomboropa Ola Molorumu Semanemo (15:1-58 pali) \p \v 1 Ango-keme, ‘U onondo Yesusi Karasinga semane peangamo topo sirindu pilieringi mele komu kelko naa sindiku piliangi.’ nimbu kelepo nimbu para sipuli kanu ungumanga puluma nimbu siembo. Kanu unguma u pilku liltingi, kiniá ambololemelemonga enge nipili gilimili. \v 2 Kanu semane peangamo, akumu Yesusi Karasini serimu mele nane onondo nimbu sirindu ungu kanumu, ambolko kondokole ‘Paa sika.’ ningu kuru mondoringi mele kelko munduku naa keliengi liemu kanu semane peangamone Pulu Yemone ono lipa tapondopa mindili nolemolá aulkana wendo lipa, yu kinia pea molko kondonge aulkana lipa mondorumu, akuna molemele mele molonge. Molo nane semane peangamo topo sirindu mele mimi siku naa pilku, akumu we ‘Sika.’ ningu kuru mondoringi liemu aku semane peangamone ono lipa naa tapondolemo naa tapondomba. \p \v 3 Ungu kumbina paa olandopamo na u pilipu liltindu mele ono nimbu sirindumunga ⸤nane onondo aku sipu kelepo nikiru⸥. Kanu ungumu i-sipa: Pulu Yemonga bokumuni nilimú mele Karasi olionga ulu-pulu-kiri selemolomanga kolali sepa kolondorumu. \v 4 Pe yu óno seringi. Óno seringi kinia pe Pulu Yemonga bokumuni nilimú mele yu wale talo pepale yopoko-sipamonga lomboropa ola molorumu kanumu. \v 5 Pe ⸤lomboropa ola molopale⸥ yu lombili andoli ye Pita molorumuna pumba ⸤ ‘Yuni na lomboropo ola molondu mele kanopili.’ nimba⸥ pumba mona gilierimu. ⸤Aku sepale⸥ pe yu lombili andoli ye rurepo pali moloringina ‘Onone yu kanangi.’ nimba pumba mona gilierimula. \v 6 Pe genupili paip anderete mele seluna moloringina ‘Yu kanangi.’ nimba purumula. Yu kanoringi aku yomboma kiniá yandopa awisili we molemele, na-kolo mare koloringila. \v 7 Pe yu Jemisi molorumuna ‘Na kanopili.’ nimba pumbale, pe yuni “Nanga kongonomo sende-paa.” nimba lipa mundorumu yema pali ⸤yu lomboropa ola molorumu mele⸥ ‘kanangi.’ nimba pumba mona gilierimu. \v 8 Paa akilepa na ⸤Pollo⸥ molorunduna ‘Kanambo.’ nimba omba mona gilierimu. Na ye paa kiri, na bolango nomba omba pulimú bolango mele molopo konde manda naa molombo mele molorundu-na-kolo aku serimu. \p \v 9 Na Karasini “Nanga kongonomo sende-pu.” nimba lipa mundorumu ye sela na-kolo na paa maniandopa mele molio, yuni aku nimba lipa mundorumu ye lupama olandopa mele molemele. Nane Pulu Yemonga yombo talapemo sepo kinjipu molorundu-kulu ‘Na Yesusini lipa mundorumu ye se’ nilimili kinia na pipili selemo. \v 10 Aku-sipa na-kolo na molio mele Pulu Yemone na we kondo kolorumumunga aku sipu molio. Pe yuni na we kondo kolopale ⸤na-kinia sepa kondorumu⸥ mele we naa pelemo. Na ⸤we kondo kolopa lipa tapondorumumunga⸥ paa kála sepo kongono sepo, Yesusini “Nanga kongonomo sende-paa.” nimba lipa mundorumu yemanga na kongono kála-sepo tondolo mundupu serindu mele olandopa, onone kongono seringi mele maniandopa. Aku-sipa na-kolo na nanu mólo. Pulu Yemone na we kondo kolopale ⸤lipa tapondopa na-kinia kopu sepa molorumumunga⸥ na aku sipu manda kongono serindu. \v 11 Aku-sipa na-kolo nane Pulu Yemonga ungumu nimbu sirindu akumu mandala. Molo Yesusini lipa mundorumu ye wemane Pulu Yemonga ungumu ningu siringi akumu mandala. Olione pali nimbu sirimulu ungumu selumu mindi. Kanu ungumu ono ⸤Korini yombomane⸥ pilku likuli ‘Sika ungumu.’ ningu kuru mondoringi. \r 15:12-34 \s1 Karasi Kolopale Kangi Pali Lomboropa Ola Molorumumunga Yunga Yomboma Kepe Paa Sika Aku siku Kangi Pali Lomboroko Ola Molonge Ungu Se (15:1-58 pali) \r 15:12-19 \s1 Karasi Kolorumu Kinia Lomboropa Ola Naa Molkanje Akumunga Ungu Se \p \v 12 Aku-sipa na-kolo Karasi kolopale lomboropa ola molorumu mele sika yomboma nimbu silimulu liemu ono marene “Yomboma kolkole lomboroko ola naa molonge.” nambi seko aku siku mele ningu molemeleye? \v 13 Yomboma paa sika pe lomboroko ola naa molonge liemu Karasi yu kepe u lomboropa ola naa molorumu. ⸤Ónomo we mana pelemo.⸥ \v 14 Pe Karasi lomboropa ola naa molkanje olione ⸤yunga⸥ ungumu ono nimbu silimulumu uluri naa selkala, ono kanu ungumu pilku ambolko molemelemo uluri naala selka. We pilku ambololemolá. \p \v 15 Ulu se lupa pea selkala: Karasi lomboropa ola naa molkanje olione “Karasi yu kolorumu kinia Pulu Yemone ‘Lomboroko ola molou.’ nimba topa makisinderimu.” nimbu silimulu mele Pulu Yemondo kolo tolemolá-la. Aku-sipa na-kolo yomboma paa sika pe lomboroko ola naa molonge liemu Pulu Yemone Karasi u “Lomboroko ola molou.” naa nilkala. \v 16 Yomboma topa ola naa mondomba liemu Karasi kepe topa ola naa mondorumula. \m \v 17 Pe Karasi u topa ola naa mondolkanje ono pilku ambololemele ungumuni uluri naa selka, ulu-pulu-kiri seringima yandopa kiniá kepe konopuna we pepili molemolá. \m \v 18 Pe Karasi ⸤kolopale lomboropa ola naa molkanje yu⸥ yombomanga nimba senderimu mele ‘Sika aku senderimu.’ ningu kuru mondokole kanu ungumu pilku ambolkole uru peringi pelemele yomboma kepe ⸤lomboroko ola naa molko,⸥ mindili nongo molko kinjingí koleana pulimolá. \m \v 19 Pe kiniá ya ma-koleana mindi yuni olio lipa tapondopale pe kolomolo kinia olio lipa naa tapondolkanje yombomane yomboma kondo kololemele mele maniandopa, yombomane olio paa olandopa kondo kololemolánje peanga. \r 15:20-28 \s1 Karasi Paa Sika Lomboropa Ola Molorumu. Pe Walte Tondolo Kirima Pali Topa Mania Mundupa, Mélema Pea Pali Nokopale, ‘Pulu Yemone Nokopili.’ Nimba Yu Yuyu Pea Pulu Yemo Simba. (15:1-58 pali) \p \v 20 ⸤Karasi lomboropa ola naa molkanje olio kolopole lomboropo ola naa molemolá-la, akumu sika⸥ na-kolo Karasi kolopale paa sika lomboropa ola molorumu. Kanu-kinia, kere-langi se u pulu polopa mongo selu tolemo kinia kanopole ‘Pe pali tomba lémo.’ nimbu pilielemolo, aku sipa mele yu kolopale paa sika lomboropa ola molorumumunga pilipuli ‘ ‘Yu sika.’ ningu kuru mondokole uru pelemele yomboma kepe paa sika pe Pulu Yemone topa makisindimbala.’ nimbu pilielemolo. \v 21 Ye sene u serimu kanu ulumuni kololi ulu-pulumu ma-koleana wendo orumu pelemomonga aku sipala ye sene kepe pe serimu kanu ulumuni kololemele yomboma lomboroko ola mololi ulu-pulumu ma-koleana wendo orumu pelemóla kanumu. \v 22 Pulu-pulu mana-ye Atamene serimumunga olio yunga pulu lemó yomboma pali kololemolo, aku sipa Karasini serimumunga yunga pulu lemó yomboma pali topa makisindimba kinia kelepo lomboropo ola molopo konde molomolo. \v 23 Aku-sipa na-kolo Karasi kinia olio waltikele lomboropo ola naa molomolo. U kumbi lepa Karasi; pe yu kelepa mania ombá kinia yunga yomboma. \p \v 24 ⸤Pe yu ombá kinia yunga yomboma lomboropo ola molomolo⸥ kinia pe ma-koleamo pora nimbá. Yuni gapomanoma pali kinia, gapomanomanga uluma kinia, kolea sukundu yombomane nokolemele uluma kinia, ulu tondoloma kinia, ⸤yombomanga kinia kurumanga kinia⸥ ulu tondoloma pali yuni topa mania mundupale nimbámone, pe ye nokoli kingimu molopa mélema pali nokolemo nambamo yuni Lapa Pulu Yemo simba. \v 25 ⸤Uluma aku sipa wendo ombá nikirumunga pulumu i-sipa:⸥ Pulu Yemone yunga opa-touma pali topa mania mundumbando u Karasi yu ye nokoli kingimu molopa mélema pali nokomba. \v 26 Opa-touma topa mania mundupa pora sipale pe kamu kololi ulu-pulumu topa mania mundumba. \v 27 ⸤Yuni aku sembamonga⸥ ungu se Pulu Yemonga bokuna molemo aku ungumuni nimbale: \q1 “Pulu Yemone nimbale: \q2 “Mélema pali yuni nokopili. \q2 Mélema yunga maniakondo liepili” nirimu.” \m nimba aku sipa nilimú. Aku-sipa na-kolo Pulu Yemone “Mélema pali nokopili. Mélema yunga maniakondo liepili.” nirimu kanu ungumuni Pulu Yemo yuyu pea ‘Nokopili.’ nimba naa nirimu, mólo. Sika Pulu Yemone ‘Mélema pali maniandopa, Karasi mélemanga pali olandopa molopili.’ nimba nirimu yemo molemo-na-kolo Pulu Yemo yuyu nambi sepa mélsenga maniakondo molombaye? Aulka se mólo. \v 28 Pe Malone mélema pali topa mania mundumba, yu mélemanga pali nokomba kinia kanu walemo kinia yu kepe mania mele molomba. Pe Malone nimbale: “Nando ‘Mélema pali topa mania mundupa ye nokoli kingimu molopili.’ nirimu Pulu Yemo yu mélema pali kamu alieli-alieli ye nokoli kingimu kolali sepa molopale nokopa molopili. Na kepe yunga maniakondo molambo.” nimbá. Kanu-kinia Pulu Yemo mélema paa pali nokopa molomba. \b \p \v 29 Kiniá ⸤yomboma kolkole lomboroko ola molongemonga ungu se i-sipu nikirula:⸥ Yomboma kolkole sika lomboroko ola naa molonge liemu yombo mare ⸤Karasinga yomboma molkole⸥ kololemelemanga pulu nambolkarenga ‘Ono lipu tapondamili.’ ningu kolali seko no limilíye? ⸤Ononga yombo marene ninguli:⸥ “⸤Pulu Yemone⸥ kololemele yomboma topa naa makisindimba.” nilimili akumu sika liemu yombo mare nambi semu-na liku tapondoko kolali seko no limilíye? ⸤Nambolka unguri sembá ningu aku selemeleye?⸥ \v 30 ⸤Molo yombo molemelema lomboroko ola naa molonge liemu⸥ olio kepe nambi selemolo yombomaye? ⸤Selemolo mele nambi semu-na selemoloye?⸥ Olio semane peangamonga kongonomo andopo selemolomonga alieli olio-kinia umbuna wendo olemomane olio topa kondomba selemo akumu nambi semu-na aku selemoloye? \v 31 Ango-keme, alieli ‘Na kolopo pora sikiru.’ konopu lelio. ‘Na ono kinia Ye-Awili Yesusi Karasi kinia pea kopu seko molemele mele na yomboma paa kape nimbu molio.’ nikiru akumu kolo naa topo paa sika nikiru mele ‘Alieli ‘Na kolopo pora sikiru.’ konopu lelio.’ nikiru akumu paa sika nikirula. \v 32 ⸤Ya kolea-awili⸥ Epesasi ⸤Karasinga semane peangamo topo siliumunga na kote sendekole⸥ ‘Méle-takarama kinia opa sambo.’ ningu na akuna liku mundoringi akumu onone ‘Yu yuyu konopumuni pilipale i kongonomo selemo.’ konopu liengi liemu mongo toko ningu siengi. ‘Na méle nambolka mélema limbu.’ nimbuli kolea-awili Epesasi méle-takarama kinia opa selemoloye? Yombo kololemelema Pulu Yemone ‘Lomboroko ola molangi.’ naa nimbá liemu \q1 “Opali kolomolo kene \q2 kiniá ⸤ ‘Konopu sipu molamili.’ nimbu⸥ no kinia \q3 kere-langi kinia ⸤awisili we⸥ nombo molamili.” \m niemili. \v 33 ⸤Aku-sipa na-kolo yombo marene ono kondi toko “Ulu-kiri se samili.” níngi liemu⸥ aku ungumu pilku ‘Aku samili.’ paa naa niengi. ⸤Akumunga ungu molemo kanumu. Akumuni nimbale:⸥ \q1 ‘Uluma seko kinjilimili yomboma kinia \q2 ono kinia kopu seko molongi liemu \q1 ononga seko kinjilimili ulumane \q2 ononga seko kondolemele ulu peangama \q3 kamu sepa mania mundumba.’ \m nilimú. \v 34 ⸤Yombo marene “Yomboma lomboroko ola naa molonge.” nilimili kanu⸥ amu toli ungu nilimilima munduku kelko, umbu-konopu pepili molangi. Ulu-pulu-kiri selemele mele kelko naa sangi. Ononga yombo marene Pulu Yemo molemo mele naa pilku yu-kinia kopu seko naa molemelemonga pilipuli “Aku siku saa.” nikiru. ‘Ono mare Pulu Yemo naa pilielemele.’ nikiru akumu pilkuli pipili kolongi liemu ono papu pipili kolonge. \r 15:35-58 \s1 Olio Lomboropo Ola Molopole Kangi Lupa Giliepili Molomolo Ungu Se (15:1-58 pali) \p \v 35 Aku-sipa na-kolo yombo sene mangilipa pilipa nimbale: “Yombo kololima nambi seko lomboroko ola molongeye? ⸤Lomboroko ola molonge kinia⸥ kangi nambi selima gilimbaye?” nilimúnje. \v 36 Aku ungumu lawa sepa nimba kinjeli ungumu. ⸤Kere-langi umbuma selemo mele niembo piliangi:⸥ Kere-langi umbu naa kololima kaliana mundongi liemu konde pumba wendo naa ombá. Kere-langi umbu kololima mindi kaliana mundulimili kinia konde pumba wendo olemo kanumu. \v 37 ⸤Akumunga ungu se:⸥ ‘Kere-langi umbu se kaliana mundamili.’ ninguli unju se mongo tolimu pe molomba mele se likuli naa panjilimili. Mongo se mindi liku panjilimili. ‘Konape opili.’ ningu konape mongoma liku panjilimili. Konape unju mongo toli pe gilimbama naa liku panjilimili. Rasi-witi akula. Unju mongo tolima pe molomba mele liku naa mundulimili. Witi mongoma mindi. Kere-langima pali akula selemele. \v 38 Kere-langi umbu yu-mele-mele pe molomba mele Pulu Yemone u nimba panjipa ‘Unju gomoma i-sipa i-sipa wendo omba molopa kere-langi i-sipa i-sipa topili.’ nilimú mele kere-langi lupa lupama kaliana mundulimili kinia ‘Aku sipa ola omba molopili.’ nilimú kanumu. \p \v 39 ⸤Kangima aku sipala.⸥ Kangima pali selu-sipa mólo. Yombomanga kangima lupa; owá kongimanga kangima lupa; keramanga kangima lupala; omamanga kangima lupala. \v 40 Muluna gilimili mélema lupa; mana lemele mélema lupala. Aku-sipa na-kolo muluna gilimili mélema kanopo peanga pilielemolo mele lupa, mana lemele mélema kanopo peanga pilielemolo mele lupala. \v 41 Enamo yunga au nimba gilimú kanopo peanga pilielemolo mele lupa; olimu au nilimú kanopo peanga pilielemolo mele lupala; kombokandima au nilimili kanopo peanga pilielemolo mele lupala; kombokandima selu-siku au naala nilimili, kombokandima ononga yu-mele-mele au nilimilila. \p \v 42 Kololemele yomboma lomboroko ola molonge kinia aku sipa sembala. U kangi gilimúmu lupa; pe kangi gilimbamo lupala. U gilimú kangi óno selemele akumu purupa kiri lemó kangimu; Pulu Yemone kanu kangimu topa makisindimba kinia lomboropa ola molomba kangimu purupa kiri naa lemba kangimu. \v 43 Kangi óno selemele kangi akumu méle kirimu, kanopo kiri pilielemolo; kangi lomboropa ola molopale gilimbamo kangi peangamo, kanopo peanga pilimulú kangimu. Kangi óno selemelemo enge naa pelemo kangimu; kangi lomboropa ola molombamo enge paa pemba kangimu. \v 44 Kangi óno selemele akumu mana ⸤mindi⸥ manda gilimú kangimu; kangi lomboropa ola molombamo mulu-koleana manda gilimba kangimu. \p Ya mana molomolo kangi se gilimú liemu mulu-koleana molomolo kangi se paa sika gilimbala. \v 45 Aku sipa mele ⸤Pulu Yemonga⸥ bokuna ungu se molemo. Kanu ungumuni nimbale: \q1 “U kumbi lepa mana-ye Atame \q2 ⸤Pulu Yemone sepa wamopale⸥ \q1 ‘Mana konde molopili.’ nimba \q2 ulu-pulu se sirimu kinia konde molorumu.” \m nilimú; ⸤aku-sipa na-kolo⸥ pe orumu Atame ⸤Pulu Yemone konde mololi ulu-pulumu sirimumu lupa⸥. Yu ‘Mana-yomboma ⸤mulu-koleana⸥ konde molangi.’ manda nimbá ulu-pulumu sirimu. \v 46 Mulu-koleana konde molomolo ulu-pulumu u kumbi lepa wendo naa orumu. Mana konde molomolo ulumu u kumbi lepa wendo orumu; mulu-koleana konde molomolo ulumu pe wendo orumu. \v 47 U kumbi lepa molorumu Atame Pulu Yemone ma sene sepa wamorumu; akilepa orumu Atame mulu-koleana ye se orumu. \v 48 U kumbi lepa mana-ye molorumu Atamene mana-yomboma kalopa limúmunga ono yunga ⸤kangimu giliepili⸥ molorumu mele mindi molemele; mulu-koleana molonge yomboma mulu-koleana ⸤kangimu giliepili⸥ molemo yemo mele molonge. \v 49 Olio ⸤Karasinga yomboma⸥ u mana-yemo molorumu mele molemolo mele pe aku sipula mulu-koleana yemo molemo mele molomolo. \p \v 50 Ango-keme, nane onondo paa sika nimbu sikirumu: Mana meme pelemo kangimu Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa nokolemo mulu-koleana manda pumba naa molomba. Méle kolopa purupa kiri lemó se mélema kolopa kiri lemóma naa lemó koleana manda pumba naa molomba. \v 51 Kiniá ungu se u lopi sepa perimu se nimbú sekeromo paa mimi siku piliaa! ⸤Karasi kelepa wale talo-sipa naa opili⸥ olio pali uru naa pemolo. Aku-sipa na-kolo ⸤uru pelemele yomboma kinia⸥ olio ⸤konde molomolo yomboma kinia⸥ pali sika ⸤kangimu⸥ topele topa ⸤kangi se lupa gilimba⸥. \v 52 Aku ulumu paa waltikele sembá. Mulu matolo kamu pora nimbando bikollomo ungu nimbá kinia aku ulumu wendo ombá. Waltikele, kariapá selemo mele, aku ulumu sembá. Bikollomo ungu nimbá kinia yombo kololima kelko kolou naa kolongendo lomboroko ola molonge. Pe olio ⸤Karasinga yombo konde molomoloma olionga kangima⸥ topele tomba. \v 53 Kangi purupa kiri lemó akumu topele topa, naa purupa kiri lemba kangimu paa gilimba; kangi kololemo akumu topele topa kangi naa kolopa konde molopa mindi pumbá kangimu paa gilimba. ⸤Olionga mana-kangimu topele naa topa kangi se lupa naa gilkanje mulu-koleana pumbá aulka se paa naa lelka⸥ akumunga aku sipa mele sembá. \v 54 Kanu-kinia kangi purupa kiri lemómo kelepa topele topa naa purupa kiri lemba kangimu gilimba, kanu kangi kololemomo kelepa topele topa konde molopa mindi pumbá kangimu gilimba kinia ⸤Pulu Yemonga⸥ bokuna molemo ungu se molemo mele sika kamu wendo ombá. Kanu ungumu i-sipa: \q1 “⸤Kololi ulu-pulumu \q2 Pulu Yemo yunga⸥ opa-toumu, \q3 akumu-kinia Pulu Yemone opa sepale \q4 kamu topa mania mundorumumunga \q1 kololi ulu-pulu akumu kamu mania purumu.” \m nilimú. \v 55 ⸤Aku sembamonga ungu se pea bokuna molemo, akumu i-sipa:⸥ \q1 “Kololi ulu-pulumu, nuni yomboma \q2 toko mania mundoni engemo sena lemoye? \q1 Kololi ulu-pulumu, nuni yomboma \q2 ‘Mindili nangi.’ ningu toleno tolomo sena lemoye?” \m nimba molemo. \v 56 Kolólimunga yomboma mindili sipa tolemo tolo akumu ulu-pulu-kirimu. ⸤Yombomane ulu-pulu-kiri selemelemonga ‘Kolomolo kinia Pulu Yemone olio ‘mindili namili.’ nimbá.’ ningu pilkuli kolongendo pipili kololemele kanumu.⸥ Ulu-pulu-kirimunga tondolomo ⸤Pulu Yemonga⸥ ungu-mane ⸤Mosisini yando⸥ sirimumane silimú. ⸤Ungu-manemane nimbale: ‘Ungu-manema naa pilku liku pulua tonge kinia mindili nonge.’ nilimúmunga pilkuli yombomane kololi ulumu aku siku pilkuli pipili kololemele kanumu.⸥ \v 57 Akumu sika na-kolo olionga Ye-Awili Yesusi Karasini olionga nimba senderimumunga ⸤Pulu Yemonga ungu-manema kinia, ulu-pulu-kirima kinia, kololi ulumu kinia,⸥ kanumanga tondoloma mania purumu, olio naa nokopa ulu se manda naa selemomonga Pulu Yemo kinia “Paa ange.” nikimulu. \p \v 58 Nanga konopu mondolio ango-keme, ⸤Karasinga yombo kololemelema sika lomboroko ola molko kangi se lupa konde giliepili molonge⸥ kene ‘Sika.’ ningu kuru mondolemele mele munduku naa kelko, tondolo munduku kuru mondoko mindi molame! Ono ulu umbuna se wendo ombá kinia ‘Pipili kolkomolo kene pilipu molemolo mele mania pupili mundupu keleamili.’ paa naa niengi! Ono Ye-Awilimunga kongonomo kála seko selemelemo we mania naa pumbá, ⸤kanu kongonomone kere-langi mongoma sika tomba⸥ kene Ye-Awilimunga kongonomo mindi tondolo munduku, siye naa kolko seko molangi. \mr Kolomongo-Awili 16 \ms1 Pollone Yuyu Ulu Mare Sembá Mele Konopumuni Pilierimumanga Ungu Mare \c 16 \r 16:1-4 \s1 Jerusalleme Karasinga Yomboma Liku Tapondongendo Kou Mare Liku Maku Toko Siku Mundungímunga Ungu Se \p \v 1 Onone Pulu Yemonga yombo ⸤Jerusalleme molemelema⸥ ono ⸤liku tapondoko⸥ kou-mone singíndu liku maku tokomelemonga ⸤ungu se niembo:⸥ U nane kolea Gallesia poropinji kolea lupa lupamanga Karasinga yombo talapemo maku tolemelemanga “Sangi.” nimbu, nimbu sirindu mele ono aku siku sangi. ⸤Nane i-sipu nimbu sirindu:⸥ \v 2 Alieli koro senga senga ⸤Juda yombomanga koro molemele wale Sambatemo pora nimba,⸥ pulu-pulu kongono walemo wendo ombá kinia ono yu-mele-mele u kou-mone lingíma apuruku pilkuli mare we taltangi. ‘Pollo ombá kene olio kou-mone lipu taltopo molamili. Yu ombá kinia kelepo mare lipu maku naa tamili.’ ninguli u aku siku maku toko taltoko molangi. \v 3 Kanu-kinia na ombole, onone Jerusalleme yomboma kou-mone mengo pungu singí ye mare ningu taltongema nane pepá mare topo ono sipuli “Onone Jerusalleme yomboma singí kou-monema mengo pangi.” nimbu lipu mundumbu. \v 4 Molo ‘Na kepe pumbú.’ konopu liendu liemu ono na kinia pea kopu sepo pamili. \r 16:5-12 \s1 Pollone Korini Yombomando “‘Kanambo Wambo.’ Konopu Lekero.” Nimba, Yu Kinia Timoti Kinia Apollos Kinia Yu-Mele-Mele Korini Pungímunga Nirimu Ungu Se \p \v 5 Na kolea Masedonia poropinji ⸤yombo molemelema⸥ pumbu ⸤kanopole⸥ nimbúmuni, pe ono molemelena ombó. Na paa sika u Masedonia pumbú. \v 6 Ono molemelena ⸤ombole⸥ wale mare ono-kinia molombonje. Molo kolea ali sepa poporome awili sepa tolemo olima pali ono-kinia molombonje, naa pilkiru. ‘Pe na kolea marenga pumbú sembó kinia na liku tapondoko mundu-pangi.’ nimbu ono-kinia wale mare molombo. \v 7 ‘Na kiniá iseli-u ombo ono-kinia wale kanga-kolte mindi naa molombo.’ konopu lekero. ‘Ye-Awilimuni ⸤ ‘Na ono-kinia wale awisili molani.’ ⸥ nimu liemu aku sambo.’ ⸤nimbu Masedonia u pumbú.⸥ \v 8-9 Aku-sipa na-kolo ya kolea-awili Epesasi ‘yombo awisili Karasinga yomboma molangi.’ nimbu lipu tapondombo aulka se ⸤Pulu Yemone⸥ akisinderimumunga Epesasi ⸤nondopo mundupu kelepo senga naa pumbú.⸥ ⸤Olio Juda yombomane⸥ ‘Pendikosi wale’ ⸤nilimulu⸥ kanu walemo u omba pupili na ya we molombo. Aku-sipa na-kolo ‘I kongonomo naa sei!’ ningu aulkamo pipi singí sekemele yombo awisili molemele. \p \v 10 ⸤Ono molemelena⸥’ Timoti omu liemu ‘Yu pipili naa kolopili.’ ningu “Papu okono. Pea kopu sepo molamili.” niengi. Na Ye-Awilimunga kongonomo sepo molio mele yu aku sipa selemo kene ono-kinia molomba kinia ‘Taka lepa molopili.’ ningu nokangi. \v 11 ⸤Yu Ye-Awilimunga kongonomo sendeli ye se molemo⸥ kene ononga yombo marene yu liku bulu naa siengi. Pe ono mundupa kelepa na moliona kelepa yando ombándo ‘Yu konopu peanga pepili.’ ningu liku tapondoko liku mundangi. ‘Yu genupili kinia ombá.’ nimbu nokopo molio. \p \v 12 Olionga genu Apollos ⸤mangilku pilieringimunga kiniá ungu se pundu topo niembo:⸥ ‘Olionga genupilima ono kanonge onge kinia yu pea kopu seko pangi.’ nimbu tondolo mundupu niliu. Aku-sipa na-kolo iseli-u yu “Naa pumbú.” nimba molemo. “Pe walte yu yuyu aulka se kanopo lipuli pumbú.” nimba molemo. \r 16:13-18 \s1 Pollone Ungu Mare Pea Nirimu Unguma \p \v 13 Ono ⸤ ‘Ulu se wendo ombá.’ ningu⸥ mimi siku kanoko molaa! ‘Karasi sika.’ ningu kuru mondolemele mele siye naa kolko tondolo munduku kuru mondoko molaa! ⸤ ‘Umbuna mare wendo ombá.’ ningu⸥ pipili kolko naa molko, konopu tondolo pupili molaa! Tondolo munduku molaa! \v 14 Uluma pali sengendo ⸤Pulu Yemo kinia yomboma kinia pali⸥ konopu mondoko sangi. \p \v 15 ⸤Ango-keme, ono Korini yomboma⸥ kolea Akaya poropinji ⸤molemele⸥ koleana Karasinga yombo molemelemanga Sitepanasinga yomboma ono paa kumbi leko ‘Karasi sika.’ ningu kuru mondoringi yomboma molemele mele ono pilielemele. Yunga yombomane ‘Pulu Yemonga yombo kake selima lipu tapondamili.’ ningu aku siku mindi alieli seko molemele. Ango-keme, nane ono tondolo mundupu mawa sepo nimbuli: \v 16 Sitepanasinga yomboma kinia, kanu yombomane selemele mele aku siku ⸤Pulu Yemonga⸥ kongonomo kála-seko seko ⸤yomboma liku tapondolemele⸥ yomboma kinia pali, liku awi siengi. \v 17 Sitepanas kinia Potunatas kinia Akaikas kinia ono na molorunduna oringi kinia konopu sirindu. Ono ⸤Korini yomboma⸥ ‘Na kanopo lipu tapondopo nokamili.’ ningu naa olemele-na-kolo i ononga ye yopoko ongo ‘ononga’ ningu na liku tapondoko nokoringimunga konopu sirindu. \v 18 Kanu yemane na kinia ono kinia pea ‘Konopu peanga pepili molangi.’ ningu seringi. Kanu ye yopokone selemele mele aku siku selemele yomboma kape ningu ononga unguma liku awi siku mimi siku pilingí kinia papu. \r 16:19-24 \s1 Pepámo Topa Pora Simbando Pollone Yuyu Pepá Torumu Unguma \p \v 19 ⸤Na ya⸥ kolea Esia poropinji ⸤molio⸥ kolea lupa lupama Karasinga talapena yombomane “Ono manda molemeleye?” ningu, ningu mundukumili. \p Akuwilla kinia Pirisillatolone ‘Ono olto kinia pea Ye-Awilimunga yomboma molemolo.’ ningu “Ono paa manda molemeleye?” ningu, ningu mundukumbilila. Karasinga talapena yomboma olonga ulkana pungu maku tolemele yombomane akula nikimili. \p \v 20 Olionga genupili ya ⸤Epesasi⸥ molemele yombomane pali “Ono manda molemeleye?” nikimili. \p ⸤Pulu Yemonga yomboma selemele mele⸥ ono onono anju yando “Manda molemeleye?” ningu kangulku kondo kolangi. \p \v 21 Kiniá na nanu i pepámo topole na Pollone “Ono manda molemeleye?” nimbu tokoro. \p \v 22 Yombo se Ye-Awilimu konopu naa mondopa ‘Yunga yombomo molambo.’ naa nimu liemu manda, Pulu Yemone yu ‘molopa kinjepili.’ nipili. Ye-Awilimu, nu paa yando oyo! \p \v 23 Ye-Awili Yesusini ono we kondo kolopa molopili molangi. \p \v 24 Ono kinia na kinia pea Karasi Yesusinga yomboma molemolomonga nane ono pali konopu mondokoro mele ‘ono piliangi.’ nimbu nikiru. \b \p ⸤Aku pea nikiru.⸥