\id MRK March 28, 1992 San Marcos Tzutujil Santiago Atitlán psp \h SAN MARCOS \toc1 San Marcos \toc2 San Marcos \toc3 Mc \mt1 SAN MARCOS \c 1 \s1 • • • • • \p \v 1 Cawra rbanic tak xmajtaja rk'alsic utzlaj tzij jnuc'ut chkawech nak rbanic Jesucristo je Rlec'wal Dios. \v 2 Ajni' tz'ibtanak cana chpam rtzojbal Dios ojer rmal profeta Isaías jcawra xbij Ttixel tzra Rlec'walxel: —Tewc'axaj bien, anen c'ola jun nmensajero quentak ela, arja' nnabyej ela chawech che rchumsic abey. \v 3 Jmensajero nc'axaxa rukul chpam tenlic lwar y cawra nuchol ra: —Tchumsaj rubey Kajaw Dios, jic tey-a'. Cara' tz'ibtanak cana. \v 4 Y cara' xbantaja, xpeta mensajero, Juan rubi', arja' nqueruban bautizar je' wnak. Arja' chpam tenlic lwar nec'je' wa' y cawra nbij chca wnak: —Tec'xa' ena'oj y tey-a' cana rtzilal y quixba'na bautizar, cara' ta neban ch-utz c'ara' ncuytaja ewil emac, cara' nbij chca. \v 5 Conjelal wnak jec'ola pJerusalén e quexbil jle' chic jec'ola chpam jle' chic lwar jc'ola precwent Judea arj-e' xeba ruq'uin Juan y xeba'na bautizar rmal ja' Juan chpam binel ya' Jordán, y tzra' xquechol wa' quil quemac. \v 6 Jretziak Juan recsan jara' resmal camello ocnak y rexmon xe' rpam tzra jun tz'um. Jocnak rway jara' je' sac' ruq'uin ri'al che' je ncanoj ptak k'ayis. \v 7 Cawra nbij chca wnak ra: —C'o chna jun penak xjarlal q'uemjana tumaj rsamaj, arja' más chna nim poder c'ola pruk'a' que chenwech anen. Anen me tyataja chwij chquenki'l oca ruq'uin nexte chquenquir nara' rc'amal rexjab. \v 8 Anen ya' xencsaj tak xixnuban bautizar per ja' Espíritu Santo nquixrbanbej bautizar. Cara' nbij chca. \s1 • • • • • \p \v 9 Jara' tiemp xel ta Jesús pNazaret jc'ola precwent Galilea, xba ruq'uin Juan y xba'na bautizar rmal Juan chpam binel ya' Jordán. \v 10 Chek xel ta Jesús pya' xutz'et caj jaktanak y xutz'et Espíritu Santo ajni' jun paloma xkaj ta ruq'uin.\fig Jesús xutzet Espíritu Santo ajni jun paloma xkaj ta ruquin.|src="CN01656b.TIF" size="col" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Mc 1.10" \fig* \v 11 Y c'ola jun kul xc'axaxa penak chcaj y cawra nbij: —Atet at quilaj Wlec'wal, congan quenquicota chawij, cara' xbij Dios tzra Jesús. \v 12 Ja' Espíritu Santo xutak ela Jesús chpam tenlic lwar. \v 13 Cawnak k'ij xec'je'a chpam lwar y tak xekaja Satanás ruq'uin xrajo' nuban tentar. Y je lwar abar tzra' ec'o wa' ec'ol je' itzel tak chcop, y xepeta je' ángel rxin Dios che xecrilij. \s1 • • • • • \p \v 14 Tak xucsasa Juan Bautista pcars Jesús xba chpam departamento Galilea. Tak xekaja xumaj rbixic utzlaj tzij tzrij rgobierno Dios \v 15 y cawra nbij ra: —Camic xetz'kata tiemp y rgobierno Dios xyamer nerkaja rmal c'ara' quenbij chewa, tec'xa' ena'oj y tey-a' cana rtzilal, tnimaj jutzlaj tzij jrec'mon ta totanem rxin Dios. Cara' nbij. \v 16 Jesús remjon binem chuchi' ya' rbin-an Galilea tak ec'ola e c-e' ach-i' xeruwil, j-era' ach-i' e alxic, jun Simón rubi' y jun chic Andrés rubi'. J-e' com e chpoy ch'u' kas quemjon rq'uiekxic quec'am pya' tak xe'iltaja rmal Jesús, \v 17 y cawra xbixa chca: —Jo' quixetre' ta chwij, anen quenya' jun samaj chewa per me chpoj ch'u' xta neban, wnak chic nque'echap, cara' xbixa chca. \v 18 J-e' xecch'akla' cana quec'am y xetre' ela tzrij Jesús. \v 19 Ja' Jesús q'ue mnim ta rbinben tak ec'o chic e c-e' ach-i' xeruwil, chka' e alxic, jun Jacobo rubi' y jun chic Juan rubi', e rlec'wal Zebedeo. Arj-e' chka' ec'ola chpam jun lanch, quemjon rchumsic quec'am. \v 20 Alnak xesiq'uis pona rmal Jesús. Xqueya' cana planch Zebedeo jquedta' ruq'uin je' mos y xetre' ela tzrij Jesús. \s1 • • • • • \p \v 21 Y xeba xe'ekaja chpam tnamet Capernaum. Ja' Jesús xoca chpam jay rxin molbal ri'il abar nquemol wa' qui' wnak che rc'axic rtzojbal Dios y xumaj ctojxic chpam jun xlanbal k'ij. \v 22 J-e' wnak xel ta quec'u'x tzrij tijonem jnuya' com jtijonem nuya' chca congan nqueruchap, bien k'alaj chruq'uin Dios penak wa' je nbij, mjunam ta ruq'uin tijonem je nqueya' je' maestro je nquetijona cxin wnak tzrij rley Dios jtz'ibtanak cana rmal Moisés. \v 23 Je chpam jay rxin molbal ri'il tzra' c'o wa' jun acha ocnak jun itzel espíritu pranm, arja' xumaj rakic ruchi' \v 24 y cawra nbij: —Jesús aj Nazaret ¿nak narebna' wawe' kuq'uin, mex atpenak che nko'areyjo'? Anen wutkin nak abanic, atet at Santlaj Rlec'wal Dios, cara' nbij tzra Jesús. \v 25 Jesús cow xtzijona tzra itzel espíritu: —Catetne'a y catel ela pranm jawra acha, cara' xbij tzra. \v 26 Jitzel espíritu arja' xuya' jun ataque tzra acha y congan nurak ruchi', xel ela pranm acha y xba. \v 27 Conjelal je' wnak congan xel ta canm tak xquetz'et y cawra xecbij chbil tak qui': —¿Nak rbanic c'a wa', nak che c'ac'laj tijonem c'a wa'? Com jawra acha mesque itzel tak espíritu per nc'ola ruk'a' che nqueruban mandar y nnimaxa cmal chka'. Cara' necbij je'a. \v 28 Y nalnak xba nat nkaj rtzojxic Jesús chpam jle' chic lwar jc'ola precwent Galilea. \s1 • • • • • \p \v 29 Ja' Jesús e rexbil Jacobo ruq'uin Juan arj-e' tak xe'el ela chpam jay rxin molbal ri'il xeba pcuchoch Simón ruq'uin Andrés. \v 30 Je rjite' Simón arja' c'ola chwech ch'at yawa', majtanak rmal c'ten. Jesús tak xekaja xbixa tzra chyawa'. \v 31 Arja' xki'l oca ruq'uin, xuchap chuk'a', xuyic y njara' hor xela c'ten tzrij. Ja' ixak xumaj quelxic Jesús. \v 32 Tak xoca ak'a' conjelal yuw-i' xec'mar ela chwech Jesús e quexbil jocnak itzel tak espíritu pcanm. \v 33 Je tnamet emlen chijay abar c'o wa' Jesús. \v 34 J-e' wnak q'uiy rwech yubil cc'an y ja' Jesús e q'uiy chca xerchumsaj y e q'uiy chca chka' xelsaj itzel tak espíritu pcanm. Arja' xeruk'il itzel tak espíritu chmajo'n nquetzijon ta más com j-e' cutkin che arja' Cristo je ch-on rmal Dios. \s1 • • • • • \p \v 35 Jche rcab k'ij q'ue samakmuj na xyictaj ela Jesús, xel ela chpam tnamet, xba chpam jun tenlic lwar chnerebna' oración. \v 36 Simón ruq'uin je' rexbil arj-e' xeba che rconxic. \v 37 Tak xquewil cawra xecbij tzra: —Conjelal wnak quemjon aconxic. \v 38 Jesús cawra xbij chca: —Jo' chpam jle' chic lwar jc'ola chenkaj, tzra' cney-a' chwa' rbixic utzlaj tzij chka' com xe rmal c'ara' enpenak, cara' xbij chca. \v 39 Cara' xuban Jesús xba chpam njelal lwar jc'ola precwent Galilea, noca ptak jay rxin molbal ri'il y tzra' nuya' wa' rbixic utzlaj tzij chca wnak y nquerelsaj ela itzel tak espíritu ptak canm. \s1 • • • • • \p \v 40 Xuban jmul jun acha c'ola itzel yubil lepra rc'an, arja' xekaja ruq'uin Jesús, xexque'a chwech y congan xc'utuj rto'ic: —Wnawajo' cnachumsaj, anen wutkin che ncatecwina cnachumsaj, cara' xbij tzra. \v 41 Ja' Jesús xpoknaj rwech yawa', xuyuk pona ruk'a', xuchap y cawra xbij tzra: —Quenwajo' ajni' nac'utuj chwa, catchumtaja, cara' xbij tzra. \v 42 Y alnak xel ela itzel yubil tzrij y xec'choja. \v 43-44 C'jara' Jesús congan xbij tzra: —Kas quenwajo' quenbij chawa, majo'n abar nabij wa' jxenban chawa. Per jnaban, ac'tu' awi' chwech sacerdote. Com xatec'choja ay-a' awofrenda ajni' rbin cana Moisés chpam rley Dios chnaban. Je awofrenda naya' jara' nac'utbej chquewech sacerdote chnaban cumplir je rbin cana Moisés, cara' xbij ela tzra acha. \v 45 Xba ja' acha per majo'n xuban ta ajni' xbixa tzra rmal Jesús, arja' congan xelsaj rbixic chJesús xchumsana rxin. Rmal c'ara' Jesús mesquier chic necwina noca chpam tnamet chquewech wnak, per jxuban xec'je'a chpam je' tenlak tak lwar, per nec'ola wnak nque'ekaja ruq'uin, chpam njelal tnamet epenak wa'. \c 2 \s1 • • • • • \p \v 1 Tak xuban cji' j-o' k'ij xemloja Jesús chpam tnamet Capernaum. Tak c'ol chic chpam tnamet je' wnak xecc'axaj che arja' ocnak chpam jun jay. \v 2 Chanim xecmolla' qui' je' wnak ruq'uin, congan e q'uiy y nxeptz'e'a pjay y nxe'el ta pe rchijay y nmajo'n chic nquec'je' wa'. Jesús arja' ntajina remjon rbixic rtzojbal Dios chca. \v 3 Ec'ol c'a e cji' ach-i' xerkaja, quec'mon ta jun acha squirnak, ncajo' nqueya' chwech Jesús. \v 4 J-e' mxecwin ta xe'ekaja abar c'o wa' Jesús com je' wnak congan enojnak pjay. Rmal c'ara' tak xejte'a pe rwá' jay, xectak'ba' rwá' y tzra' xeckasaj wa' yawa', ctz'ela chwech rwarbal. \v 5 Jesús tak xutz'et yukbal quec'u'x ach-i' jc'ola ruq'uin, arja' cawra xbij tzra squirnak: —Wlec'wal, camic xcuytaja awil amac, cara' xbij tzra. \v 6 Ec'ol c'a jle' maestro je nquetijona cxin wnak tzrij rley Dios etz'bula tzra' pjay, arj-e' chek xc'axtaja cmal je xbij Jesús cawra xquemaj rch'obic ptak canm: \v 7 —¿Nak tzra tak nbij cala' jala acha? Je nbij jala' xitzel nc'axaxa rmal Dios com majo'n chic jun xtecyuw ta il mac, xruyon Dios necyuwa, cara' necbij kaja ptak canm. \v 8 Per Jesús arja' bien rutkin nak quemjon rch'obic ptak canm y cawra xbij chca: —¿Nak tzra tak cara' nech'ob kaja ptak ewanm? \v 9 Camic quenwajo' quenc'axaj chewa ¿nak más majo'n pen ta tzra c-e' jawrara chquenbij tzra jawra acha sic, chquencuy ril rumac, o wquenbij tzra che nyictaja y nuc'om ela rwarbal y numaj binem? \v 10 Anen quenwajo' quenban jun achnak chewech camic ra ch-utz c'ara' newutkij che Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak yatanak tzra chnucuy quil quemac je' wnak wawe' chwech ruch'lew, cara' xbij Jesús chca. \v 11 —Anen quenbij chawa camic catyictaja, tec'ma' ela awarbal y jat pnawuchoch, cara' xbij tzra acha sic. \v 12 Chek xbitaja cara' rmal xyictaj ela acha y xumaj rc'olic rwarbal. Tak xc'oltaja rmal xba, xel ela chquecjol per ne chquewech conjelal. J-e' c'a wnak congan xel ta quec'u'x tzrij je xbantaja y xquemaj rya'ic ruk'ij Dios rmal, cawra necbij ra: —Jawra je xbantaja nexte wjic katz'ton ta, cara' xecbij je'a. \s1 • • • • • \p \v 13 C'jara' xba chic jmul Jesús chiya'. Tak xekaja conjelal wnak xequemlo' chic qui' ruq'uin y arja' xumaj ctojxic tzra rtzojbal Dios. \v 14 Tak xemloj ta chiya' kas remjon binem tak c'ola jun acha xutz'et, rubi' Leví, rlec'wal Alfeo. Leví arja' tz'bula chpam lwar abar nto'j wa' impuesto pruk'a' y cawra xbixa tzra rmal Jesús: —Jo' catetre' ta chwij che ncatoca ndiscípulo, cara' xbixa tzra. Ja' Leví xyictaj ela y xba tzrij Jesús. \v 15 Jesús c'ola pruchoch Leví, tz'bula tzrij mes e rexbil rdiscípulo y ec'ola e q'uiy e mloy tak impuesto ruq'uin jle' chic e aj-il ajmac nbixa chca, arj-e' e q'uiy xetz'be'a tzrij mes cuq'uin perc congan e q'uiy etren ela tzrij Jesús. \v 16 Ec'ola jle' maestro je nquetijona cxin wnak tzrij rley Dios e quexbil jle' fariseo, arj-e' tak xquetz'et Jesús xcuq'uin e mloy tak impuesto nwa' wa' e quexbil jle' chic aj-il ajmac nbixa chca, cawra xecbij chca rdiscípulo: —¿Nak tzra c'ara' xcuq'uin mloy tak impuesto nwa' wa' y chka' cuq'uin jle' chic aj-il ajmac? cara' xecbij chca. \v 17 Per Jesús tak xc'axaj jxecbij cawra xbij chca: —Nak majo'n e yawa' ta majo'n nc'atzin ta doctor chca, per je yuw-i' nc'atzin wa' jun doctor chca. Anen enpenak che cconxic aj-il ajmac ch-utz c'ara' nqueya' cana quil quemac, me j-e' ta ra' e bnoy rbeyal que'encanoj. Cara' xbij Jesús chca. \s1 • • • • • \p \v 18 Je rdiscípulo Juan Bautista arj-e' quemjon rbanic ayuno y cara' quemjon rbanic je' cdiscípulo fariseo chka'. Ec'ola jle' wnak xe'ekaja ruq'uin Jesús y cawra xecbij tzra: —¿Nak tzra adiscípulo atet majo'n nqueban ta ayuno per je' rdiscípulo Juan arj-e' nqueban wan ayuno, y cara' nqueban cdiscípulo aj fariseo chka'? cara' xecc'axaj tzra. \v 19 Jesús cawra xbij chca: —Ajni' chca jle' wnak ebnon invitar tzra jun c'ulbic, tak c'c'o na acha chquecjol jnec'le'a ¿tkal c'ara' chquij nqueban ayuno nech'ob ixix? Ajru' tiemp xtec'je'a acha chquecjol jnec'le'a jara' mesquier nquecwina nqueban ayuno. \v 20 Per nerla' jun k'ij tak xtelsasa acha chquecjol jnec'le'a, c'jara' c'a xtqueban ayuno. \v 21 Majo'n jun wnak xtuc'om ta jtz'it c'ac' tziak y xtucsaj ta tesbal tzra jun tzbuklaj tziak. Wexte cara' nba'na je tzbuklaj tziak chkajni' netk'e'a com jc'ac' tesbal xnuc'ol ri'. \v 22 Chka' ajni' tzra c'ac'laj vino, next jun xtuc'ol ta chpam tzbuklaj tak c'olbal. Wexte cara' nba'na jc'ac' vino nurak rc'olibal, ntz'iloxa vino y ntz'iloxa rc'olibal chka'. Per nc'atzina che nya'a c'ac' vino chpam c'ac' tak c'olbal. Cara' xbij Jesús tzrij jc'ac' tijonem jrec'mon ta. \s1 • • • • • \p \v 23 Xuban c'a jmul chpam jun xlanbal k'ij arja' remjon binem chpam jle' trigo e rexbil rdiscípulo. Kas nquek'axa chpam trigo je' discípulo xquemaj rk'upxic rwá' je' trigo. \v 24 Ec'ol c'a jle' aj fariseo arj-e' xecbij tzra Jesús: —Kas adiscípulo ntajina quemjon rbanic jala je xjan nba'na chpam xlanbal k'ij. ¿Nak tzra tak nqueban cara'? \v 25-26 Cawra xbij Jesús chca: —¿Lmajo'n c'a esiq'uin ta chpam rtzojbal Dios jxuban ojer rey David tak ocnak nimlaj sacerdote Abiatar? Ja' David congan nk'ak'ana rpam y cara' quebnon rexbil chka'. Rmal c'ara' David xoca chpam ruchoch Dios y xutaj xquelway jyonan cana chwech Dios, y xuya' cxin rexbil chka'. Cara' xuban mesque jara' xquelway ajni' tz'ibtanak chpam rley Dios che xqueyon sacerdote nquetjowa. Cara' xbij Jesús chca. \v 27 Y cawra xbij chic chca: —Je' wnak jxewankersasa rmal Dios me rmal ta che nqueyic xlanbal k'ij per xwankersasa xlanbal k'ij che cto'ic wnak. \v 28 Rmal c'ara' quenbij chewa che Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak, pruk'a' c'o wa' je nba'na chpam xlanbal k'ij chka', cara' xbij chca. \c 3 \s1 • • • • • \p \v 1 Ja' Jesús xoc chic chpam jay rxin molbal ri'il y tzra' c'o wa' jun acha squirnak jun ruk'a'. \v 2 Ec'ol c'a nic'aj wnak nquechajina Jesús, j-e' ncajo' nquetz'et we nchumsaj acha chpam xlanbal k'ij. Cara' nqueban ch-utz c'ara' nquewil jun ril che necchapbej rxin. \v 3 C'jara' ja' Jesús xbij tzra acha je squirnak ruk'a': —Catyictaja y catpe'a wawe' chkacjol, cara' xbij tzra. \v 4 C'jara' cawra xbij chca wnak: —¿Nak nuya' c'as ley chka ptak xlanbal k'ij, we nkaban utzil o we nkaban rtzilal? ¿Lnuya' c'as chka che nquekato' wnak o nquekcamsaj? cara' nbij chca. Per j-e' majo'n achnak xecbij tzra, majo'n xecc'ulba' ta. \v 5 C'jara' xpeta ryiwal Jesús chquij y xerch'ulchij, congan bis xuban cmal rmal jcongan cow canm y mesquier nch'obtaja cmal je nbixa chca. Y cawra xbij chic tzra acha je squirnak jun ruk'a': —Teyku' ak'a', cara' xbij tzra. Xuyuk ruk'a' y xec'choja. \v 6 J-e' aj fariseo xeba, xequemlo' qui' e quexbil jec'ola chpam partido rxin Herodes y xquemaj rch'obic nak nqueban tzra Jesús che neccamsaj. \s1 • • • • • \p \v 7-8 Ja' Jesús xel ela chpam lwar y xba chiya' e rexbil rdiscípulo, y congan e q'uiy wnak aj Galilea xetre' ela tzrij. Ec'o chna más xe'ekaja ruq'uin ajni' aj Jerusalén, chka' jec'ola chpam jle' chic tnamet jc'ola precwent Judea, xe'ekaja aj Idumea, chka' jec'ola pjupraj binel ya' Jordán, chka' aj Tiro ruq'uin aj Sidón, per congan e q'uiy wnak xe'ekaja ruq'uin. Cara' xqueban com ponnak chic rbixic cuq'uin njelal achnak je ntajina nuban Jesús. \v 9 Jesús cawra xbij chca rdiscípulo: —Tchumsaj pona jun lanch ch-utz c'ara' je' wnak majo'n quenquepitz' ta. \v 10 Cara' xbij chca com e q'uiy chic wnak erchumsan rmal c'ara' conjelal wnak jc'ola cyubil congan nquepitz' qui' y ncajo' nquechap oca ch-utz c'ara' nquechumtaja. \v 11 Jitzel tak espíritu cc'an wnak tak xquetz'et Jesús xexque'a chwech, xquemaj rakic quechi' y cawra necbij tzra: —Atet at Rlec'wal Dios, cara' necbij tzra. \v 12 Per Jesús congan xbij chca chmajo'n abar tecbij wa' che arja' Cristo. \s1 • • • • • \p \v 13 C'jara' xojte'a Jesús chwech jun jyu', xuwil jun lwar abar xec'je' wa'. Chquecjol wnak ec'o wa' nic'aj jc'ola rgan Jesús chquij che nquetre' ela tzrij, arja' xersiq'uij pona y j-e' xeba ruq'uin. \v 14 E cbeljuj xerucha' chca ch-utz c'ara' nquec'je'a junlic ruq'uin y chnequey-a' rbixic rtzojbal Dios. \v 15 Y xuya' chca chka' poder che nquecwina nquecchumsaj yuw-i' y nquequelsaj itzel tak espíritu chca wnak. \v 16 Jawra quebi' je cbeljuj xerucha': Simón je xcanox chic jun rubi' Pedro, \v 17 Jacobo rlec'wal Zebedeo, Juan je rch'alal Jacobo, j-e' c'a Jacobo ruq'uin Juan xcanox chic jun quebi' rmal Jesús y xbixa chca Boanerges. (Boanerges nbij tzij alc'walxela' rxin queypa'). \v 18 Andrés, Felipe, Bartolomé, Mateo, Tomás, Jacobo rlec'wal Alfeo, Tadeo, Simón jun chca rxin partido rbin-an cananita \v 19 ruq'uin Judas Iscariote jxejchowa Jesús pquek'a' wnak je nquetzelana rxin. \s1 • • • • • \p Ja' Jesús xoc chic chpam jun jay e rexbil rdiscípulo. \v 20 J-e' wnak xequemlo' chic qui' cuq'uin y rmal c'ara' nmajo'n tiemp tzra ja' ruq'uin je' rdiscípulo che nquewa'a. \v 21 Je rch'alal Jesús tak xecc'axaj jremjon rij, arj-e' xepeta, ncajo' nquec'om ela. Cara' nqueban com xquech'ob j-e' che xch'ujara Jesús. \v 22 Chka' ec'ola nic'aj maestro je nquetijona cxin wnak tzra rley Dios jtz'ibtanak cana rmal Moisés, arj-e' epenak pJerusalén y cawra necbij chca wnak: —Jala acha xBeelzebú c'ayona rxin, xe rpoder cjefe itzel tak espíritu nucsaj che clasic itzel tak espíritu, cara' necbij. \v 23 Ja' Jesús xersiq'uij pona y cawra jun c'ambal tzij xbij chca: —Mesquier c'ara' Satanás xquerelsaj ta rdemonio. \v 24 Jun gobierno wex división nuban chbil ri' jara' xe nyojtaja. \v 25 Cara' chca wnak jec'ola pjay chka', wex división nqueban chbil tak qui' jara' xe nqueq'uisa. \v 26 Cara' c'a tzra Satanás chka', wex nch'ojin kaja ruq'uin ruyon, o wex nquerelsaj ela rdemonio, jara' nyojtaja y nq'uisa. \v 27 Tak ncatekaja ruq'uin jun acha congan rchuk'a' y wnach'ob chnalsaj ela njelal achnak jc'ola pruchoch nc'atzina nabey mul nabac' jara' acha. Wcara' naban jara' ncatecwina nalsaj njelal achnak jc'ola pruchoch. \v 28 Ne ktzij wa' je xtenbij chewa camic, je' wnak mesque nqueban il mac chka bechnak opech il mac, jara' c'ola cuytajic tzrij. Chka' mesque nbij jle' tzij tzra Dios jxitzel nc'axaj jara' ncuytaja chka'. \v 29 Per wc'ola jun wnak chka bechnak wnak opech nbij jle' tzij tzra Espíritu Santo jxitzel nc'axaj, jara' majo'n ncuytaj ta rxin junlic y nejklej jun juicio rxin junlic. \v 30 Cara' xbij chca com necbij j-e' chc'ola jun itzel espíritu c'ayona rxin. \s1 • • • • • \p \v 31 C'jara' xerkaja rch'alal Jesús rexbil rute', arj-e' ec'ola chujay y xquetak ela rsic'sic. \v 32 Je' wnak jetz'bul oca chenkaj ruq'uin Jesús arj-e' cawra xecbij tzra: —Tetz'ta' mpa' ate' ruq'uin awch'alal ec'ola chujay y ncajo' nquetzijona awq'uin, cara' xecbij tzra. \v 33 Ja' Jesús cawra xbij chca: —Camic quench'ob chewech nak nute' y e achnak wch'alal. \v 34 C'jara' xeruc'ut jetz'bula chenkaj ruq'uin y cawra xbij: —J-e' c'a wa' e'ocnak nute' y e'ocnak wch'alal. \v 35 Cara' quenbij chewa com achnak nebnowa je nrajo' ranm Dios ja' c'ara' ocnak nuchak' o wana' o wnute', cara' xbij. \c 4 \s1 • • • • • \p \v 1 Wjic chic Jesús xumaj ctojxic wnak chiya' y congan e q'uiy wnak xequemlo' qui' ruq'uin rmal c'ara' xoca chpam lanch jc'ola pe rwá' ya' y xetz'be'a chpam. Je' wnak xemle' cana chiya' conjelal. \v 2 Xumaj tzij ja' Jesús cuq'uin, q'uiy rwech xbij chca pc'ambal tzij y cawra tijonem xuya' chca: \v 3 —Tewc'axaj je xtenbij chewa per bien tey-a' ewexquin tzrij. C'ola jun ajsmajma' xba pe tcoy rtejco'n pe rchinoj. \v 4 Tak xekaja xumaj rch'akxic ija'tz. C'ola nic'aj xkaja pbey y xepeta tz'quin, xquetaj ela. \v 5 C'o chic jle' xkaja abar c'o wa' abaj, congan xax ulew tzra' rmal c'ara' chanim xel ta. \v 6 Per tak xel ta k'ij xc'atsaj y tak xq'uisbena xechkija rmal com majo'n xetque' ta bien ruxe'. \v 7 C'o chic jle' xkaja ptak q'uix y tak xq'uisbena xq'uiya jara' q'uix, xk'ok'aj tejco'n y xcamsaj njelal. Cara' xuban nmajo'n rwech xuya'. \v 8 Per c'ola jle' xkaja chpam utzlaj ulew y congan xwachina, congan xq'uiya y xba pnim, xjun rk'arwech ija'tz c'ola xuya' treinta, c'ola xuya' sesenta y c'ola xuya' jun cient. \v 9 Achnak c'ola rexquin tc'axaj c'a jquenbij, cara' xbij Jesús chca. \v 10 Tak xecpaxij ela qui' je' wnak xecanaj cana rexbil Jesús ruq'uin e quexbil e cbeljuj apóstol y xecc'axaj tzra Jesús tzrij jc'ambal tzij. \v 11 Jesús cawra xbij chca: —Ixix yatanak chewa chnewutkij nak rbanic jwewtanak tzrij rgobierno Dios per chca jle' chic wnak njelal jquenbij chca quencsaj na c'ambal tzij che rbixic. \v 12 Cara' quenban ch-utz c'ara' che j-e' nquetz'et je nc'u'ta chquewech per majo'n nekaj ta pquewá', ch-utz c'ara' chka' che necc'axaj je nbixa chca per majo'n nch'obtaj ta cmal, ch-utz c'ara' chka' che mtqueq'uex cna'oj che ncuytaja quil quemac. Cara' xbij Jesús chca. \v 13 Cawra xbij chic chca: —¿Lmajo'n c'a nch'obtaj ta ewmal jc'ambal tzij jxenbij kaja chewa? Wex majo'n nquixecwin ta nech'ob jc'ambal tzij tzrij je tcoy tejco'n ¿nak tzra c'ara' xtch'obtaja ewmal nic'aj chic c'ambal tzij? Per camic quench'ob chewech nak nbij jc'ambal tzij. \v 14 Je tcoy tejco'n jxutic ija'tz jara' nyowa rbixic rtzojbal Dios chca wnak. \v 15 Ija'tz je xkaja pbey jara' nbij tzij ec'ola wnak necc'axaj rtzojbal Dios per chanim npeta Satanás, nelsaj ela rtzojbal Dios je tcon ptak canm. \v 16 Ija'tz je xkaja ptak abaj jara' nbij tzij ec'ola wnak necc'axaj rtzojbal Dios y necnimaj chanim, congan nquequicota rmal. \v 17 Per arj-e' e ajni' jle' tejco'n jmajo'n rc'amal ruxe', njurmaj oca necnimaj. Tak nerla' lowlo' tiemp, o tak nmajtaja rbanic lowlo' chca wnak rmal rtzojbal Dios, arj-e' chanim nqueya' cana yukbal quec'u'x. \v 18 Ija'tz je xkaja ptak q'uix jara' nbij tzij che ec'ola wnak necc'axaj rtzojbal Dios \v 19 per tak nq'uisbena xnecbisoj chic je' achnak rxin jawra tiemp je rxin rwech ruch'lew, neba'na engañar rmal mibil y ne chkajni' necyarij je' achnak. Rmal c'ara' tak ncoma utzlaj tzij jc'ola ptak canm y majo'n rwech nuya' ta. \v 20 Per ija'tz je xkaja chpam utzlaj ulew jara' nbij tzij che ec'ola wnak necc'axaj rtzojbal Dios y necnimaj y congan rwech nuya' ptak canm. Arj-e' e ajni' jle' rk'arwech ija'tz c'ola xuya' treinta, c'ola xuya' sesenta y c'ola xuya' jun cient. Cara' xbij Jesús chca. \s1 • • • • • \p \v 21 C'jara' xbij chic jun c'ambal tzij chca: —¿Lc'ola jun wnak nebnowa nerec'ma' ta jun candil y nutzaj, y tak xtzajtaja rmal nuya' cana chuxe' jun cjon, o wnuya' cana chuxe' jun ch'at? Jara' next jun nebnowa. Je nba'na tzra candil, chcaj nya' wa' ch-utz c'ara' sak nuban tzra pjay. \v 22 Njelal achnak jmajo'n k'alaj ta jara' nerla' na jun k'ij tak nk'aljina. Njelal jwewtanak jara' nel na psak, nutkix na. \v 23 Achnak c'ola rexquin tc'axaj c'a jquenbij. \v 24 Bien tey-a' ewexquin tzrij jemjon rc'axic camic. Wcongan neya' ewexquin tzrij jara' q'uiy nyataja chewa chnewutkij. Wmajo'n kas ta neya' ewexquin tzrij jara' majo'n kas ta nyataja chewa che newutkij. Y chewa ixix jemjon rc'axic camic q'uiy nyataj na chewa chnewutkij. \v 25 Cara' quenbij chewa com je' wnak jc'ola yatanak chca arj-e' c'o chna más nyataja chca, per je' wnak jmajo'n achnak yatanak chca per nquech'ob chc'ola yatanak chca jara' nelsasa chca. Cara' xbij Jesús. \s1 • • • • • \p \v 26 Xumaj chic tzij Jesús y cawra xbij: —Je rgobierno Dios cara' rbanic ajni' nuban jun acha tak nba pe rchinoj, neretca' jle' ija'tz chpam. \v 27 Tak noca ak'a' c'o chic ja' acha pruchoch y nwara. Tak neskera nyictaj ela, y ncara' nuban njelal k'ij. Ija'tz jretcon cana pe rchinoj ejkal nel ta ruyon y remjon c'yinem. Per acha majo'n rutkin ta nak nuban ija'tz tak nel ta y nq'uiya. \v 28 Jruch'lew arja' nesmaja che ntz'u'c ta ija'tz y nwachina. Jnuban nabey mul ntz'u'c ta, ejkal nwankera ruxak, c'jara' nwankera och' tzrij y nq'uiya och' y noca áj. \v 29 Tak nechkija, ja' acha nerebna' jach' com xerla' tiemp rxin csech. Cara' xbij Jesús. \v 30 Cawra xbij chic: —¿Abar c'a njumsas wa' rgobierno Dios y nak c'ambal tzij quencsaj che rjumsic? \v 31 Je rgobierno Dios cara' rbanic ajni' rbanic jun rk'arwech mostaza tak nti'ca pnulew. Jun ch'it rk'arwech mostaza mesque ne ch'it no'y chwech jle' chic ija'tz jc'ola chwech ruch'lew \v 32 per tak nti'ca y tak nq'uiya per nmás nq'uiya que chwech jle' chic tejco'n, nwankera nmak tak ruk'a' y tak nq'uisbena nquepeta je' tz'quin, necrebna' quesoc ptak ruk'a' y nquemujaxa rmal ruxak. Cara' xbij Jesús. \v 33 Q'uiy rwech je' c'ambal tzij xbij Jesús ajni' jawrara che xertojbej je' wnak tzrij rtzojbal Dios. Ajni' nquecwina nch'obtaja cmal jara' xbij chca. \v 34 Majo'n achnak xbij chca mquita pc'ambal tzij xbij wa'. Per jxuban chca rdiscípulo xeryonaj y xk'alsaj chquewech njelal je nbij c'ambal tzij. \s1 • • • • • \p \v 35 Jara' k'ij tak xoca ak'a' cawra xbij Jesús chca rdiscípulo: —Jo' pjupraj ya'. \v 36 Arj-e' xecbij cana quebi' chca wnak. Jesús arja' c'ola chpam lanch y xquec'om ela, y c'ola jle' lanch xetre' ela tzrij. \v 37 Per chek q'uenjlal tak xkaj ta jun nimlaj k'ek' chquij. Je nmak tak bloj congan npuwij ri' tzrij lanch abar c'o wa' Jesús y congan ya' noca chpam. \v 38 Jesús arja' pe rchak lanch c'o wa', kanak chuwram y rcanon jun rch'quetwi'. J-e' rdiscípulo xquec'as: —Maestro ¿tak majo'n cas ay-on chka xyamer nokba pya'? Cara' xecbij tzra. \v 39 Jesús xyictaja y xbij tzra k'ek' chnetne'a y xbij tzra ya' chjun nec'je' wa'. C'jara' xcoma k'ek' y xjun xec'je' wa' ya'. \v 40 C'jara' xbij chca: —¿Nak tzer c'a tak congan xexibej ewi'? ¿Abar tzra' xoc wa' yukbal ec'u'x wq'uin? cara' xbij chca. \v 41 Arj-e' congan cxiben qui' y cawra xquemaj rbixic chbil tak qui': —¿Nak rbanic c'ala' jala acha? Nnimax tak wan rmal k'ek', nnimax tak chka' rmal ya', cara' necbij. \c 5 \s1 • • • • • \p \v 1 Tak xe'ekaja pjupraj chic ya', tzra' xe'ekaj wa' chpam jun lwar jc'ola pquecwent aj Gadarenos. \v 2 C'xel ela Jesús chpam lanch c'ola jun acha xekaja ruq'uin ocnak itzel espíritu pranm, arja' pnexti' elnak el wa'.\fig Cola jun acha xekaja ruquin Jesús ocnak jun itzel espíritu pranm.|src="CN01709B.TIF" size="col" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Mc 5.1-13" \fig* \v 3 Ne tzra' c'o wa' pnexti' per next jun wnak necwina tzrij mesque nquebac' tzra cadena. \v 4 Com arja' q'uiylaj mul bnon tzra bc'on ruk'a' rkan pcadena per nmajo'n pen nutaj ta che nq'uiekpij ela. Nmajo'n nak necwina tzrij che nchapbexa rxin ch-utz c'ara' jun nec'je' wa'. \v 5 Che pk'ij chak'a' nbina ptak k'ayis ruq'uin pnexti', congan nurak ruchi' y ruyon nusoc ri' tzra abaj. \v 6 Tak xutz'et pona Jesús xba alnak ruq'uin, tak xekaja ruq'uin xexque'a chwech, \v 7 xumaj rakic ruchi' y cawra xbij tzra Jesús: —Jesús, atet je at Rlec'wal nimlaj Dios ¿nak nawajo' chwa? Chwech Dios quenbij chawa, mtaban ta lowlo' chwa, cara' xbij tzra. \v 8 Cara' xbij tzra com Jesús xbij tzra itzel espíritu jocnak ruq'uin acha che nel ela pranm. \v 9 C'jara' Jesús xc'axaj tzra acha: —¿Nak abi'? Ja' cawra xbij tzra Jesús: —Anen en Legión. Cara' nubi' com ok q'uiy. \v 10 Y congan xucsaj rchuk'a' che nc'utuj tzra Jesús chmajo'n nquerelsaj el ta itzel tak espíritu y mtquerutak el ta chpam jun chic lwar. \v 11 Ec'ol c'a jle' a'k quemjon w-im ptak k'ayis. \v 12 Jitzel tak espíritu congan xquecsaj cchuk'a' che xecc'utuj tzra Jesús jawrara: —Ko'atka' ela cuq'uin jle' a'k la, tey-a' c'as chka che nokoca chquepam, cara' xecc'utuj. \v 13 Ja' Jesús xuya' c'as chca chcara' nqueban, xe'el ela y xe'oca chquepam je' a'k. Ec'ola la e c-e' mil quebnon che conjelal a'k, y xe'oca itzel tak espíritu chquepam. Arj-e' nalnak xeba, xexle'a chwech jun jyu' per congan tectic, y q'ue pya' xeba wa' y xq'uis kaja quexla' pya'. \v 14 Je chajinel cxin a'k arj-e' xenanmaj ela y arj-e' xequechlo' pe tnamet y ptak aldea je xbantaja. Je' wnak tak xecc'axaj arj-e' xepeta che rtz'etic je xbantaja. \v 15 Tak xerkaja abar c'o wa' Jesús xquetz'et acha jcongan itzel tak espíritu e'ocnak pranm jxuban cana, arja' tzra' tz'bul wa', chka' c'o chic retziak recsan, kas tz'kat chic rna'oj. J-e' wnak tak xquetz'et congan xecxibej qui' rmal. \v 16 C'jara' je xetz'towa je xbantaja arj-e' xquemaj rcholic chquewech nic'aj chic wnak nak xuban acha tak xelsasa je' itzel tak espíritu pranm y nak xqueban a'k chka'. \v 17 C'jara' je' wnak cawra xecbij tzra Jesús: —Catel ela wawe', tey-a' cana jawra lwar, cara' xecbij tzra. \v 18 Kas noca Jesús chpam lanch tak xpeta acha jxelsasa itzel espíritu pranm, cawra xbij tzra Jesús: —Tebna' jun utzil, tey-a' c'as chwa chquentre' ela chawij junlic. \v 19 Per Jesús majo'n xrajo' ta chnetre' ela tzrij, y cawra xbij tzra: —Jnaban camic jat pnawuchoch, abij chca awch'alal che ajni'la nimlaj samaj xuban Dios chpam ac'aslemal y ajni'la xpoknaj awech, cara' xbij tzra. \v 20 C'jara' xba ja' acha ptak tnamet jc'ola precwent Decápolis, xumaj rbixic nimlaj samaj jxuban Jesús chpam rc'aslemal, y conjelal wnak congan xel ta canm tak xecc'axaj. \s1 • • • • • \p \v 21 Ja' Jesús xemloj chic jmul planch pjupraj ya'. Tak xekaja congan e q'uiy wnak xequemlo' qui' ruq'uin y tzra' xec'je' wa' chiya' cuq'uin. \v 22 C'jara' c'ola jun acha xpeta Jairo rubi', arja' jun chca jefe rxin jay rxin molbal ri'il jabar nc'axax wa' rtzojbal Dios. Ja' Jairo tak xerkaja ruq'uin Jesús xexque'a chwech, \v 23 cawra xbij tzra: —C'ola jun nmi'al cmic nuban, tebna' jun utzil jo' chwij, ay-a' ak'a' pe rwá' ch-utz c'ara' nec'choja, y wutkin chmajo'n ncom ta. \v 24 Ja' Jesús xexbilaj ela acha y congan e q'uiy wnak xetre' ela tzrij, congan nquepitz' qui' ebnak tzrij pruchoch Jairo. \v 25 C'ol c'a jun ixak yawa' jc'ola chquecjol wnak, xuban c'a cbeljuj juna' rkajben jun yubil chcongan quic' nela tzra. \v 26 Ja' ixak bnak chic cuq'uin e q'uiy doctor, congan pen retjon com xuq'uis njelal achnak jc'ola ruq'uin rmal yubil. Per nmajo'n xoc wa' jxuban com yubil chkajni' bnak pnim. \v 27 Com ja' ixak kanak chic rbixic ruq'uin njelal jnuban Jesús rmal c'ara' chkajni' xki'l oca ruq'uin. Tak xekaja ruq'uin xuchap oca jtz'it retziak. \v 28 Cara' xuban com cawra nuch'ob kaja pranm: —We xtencwina xtenchap jtz'it retziak Jesús xruq'uin ra' quenc'choja. \v 29 Njara' hor xuchap oca retziak Jesús xetne'a quic' tzra y xuna' che xchumtaja, xela yubil tzra. \v 30 Jesús xuna' chc'ola poder xel ela ruq'uin. Je' wnak ncongan queptz'on qui' tzrij per ja' xuya' volt y cawra xc'axaj: —¿Nak wnak xechpowa netziak? \v 31 C'jara' e rdiscípulo cawra xecbij tzra: —Per congan wnak queptz'on qui' chawij. ¿Nak tzer c'a xawc'axaj nak wnak xechpowa atziak? cara' xecbij tzra. \v 32 Per Jesús kas chulaj xba rk'arwech, ncanoj nak xechpowa retziak. \v 33 Ixak congan nberbeta rmal xben ri'il com arja' rutkin che xel ela yubil je rc'an, xpeta y xexque'a chwech Jesús, xuchol tzra njelal jrebnon pruk'a' yubil. \v 34 Cawra xbixa tzra rmal Jesús: —Nmi'al, jyukbal ac'u'x wq'uin jara' xchumsana awxin. Camic utz chic ncatba y catquicota, xattotaja junlic pruk'a' yubil, cara' xbixa tzra. \v 35 Ja' Jesús c'remjon na tzij tak ec'ola jle' wnak xerkaja, e'elnak ta pruchoch jefe rxin jay rxin molbal ri'il, cawra xecbij tzra jefe: —Jairo, jami'al xcoma. ¿Nak noc chwa' chnaban molestar Maestro? cara' xecbij tzra. \v 36 Ja' Jesús chek xc'axaj jxecbij ach-i' arja' xbij tzra jefe rxin jay je rxin molbal ri'il cawra: —Mtaxibej ta awi', jnaban camic teyke'a ac'u'x wq'uin, cara' xbij tzra. \v 37 C'jara' xba Jesús y xqueyon Pedro, Jacobo ruq'uin Juan je rch'alal Jacobo xeruc'om ela tzrij y majo'n xeruc'om el ta nic'aj chic. \v 38 Tak xekaja Jesús chruchoch jefe xerutz'et je' wnak congan lowlo' nqueban, quemjon ok'ej y congan nquerak quechi'. \v 39 Tak xoca pjay cawra xbij chca: —¿Nak tzra tak neban cara'? Congan nerak echi' y congan ok'ej neban. Je xten majo'n comnak ta, xwarnak. \v 40 Per j-e' wnak xetzebena tzrij Jesús. C'jara' ja' Jesús xerelsaj ela conjelal wnak. Tak xelestaja rmal c'jara' xeruc'om ela redta' rute' comnak e rexbil jetrena tzrij, xe'oca abar c'o wa' comnak. \v 41 Ja' Jesús xuchap chuk'a' xten jcamnak y cawra xbij tzra: —Talita, cumi, cara' xbij tzra. Jawra tzij je xbij cawra nbij: —Xten, camic quenbij chawa che catyictaja. \v 42 Chek xbitaja rmal Jesús xyictaja xten y xumaj binem. Ja' xten cbeljuj chic rjuna'. Je c'ola ruq'uin Jesús congan xel ta canm tzrij je xbantaja chquewech. \v 43 Ja' Jesús congan xbij chca chmajo'n abar necbij wa' je xbantaja y cawra xbij chic chca: —Tey-a' rway xten. \c 6 \s1 • • • • • \p \v 1 Ja' Jesús xel ela xba chpam retnamet y xeba rdiscípulo tzrij. \v 2 Tak xerla' xlanbal k'ij xoca chpam jay rxin molbal ri'il, xumaj ctojxic wnak. E q'uiy wnak xec'axana tijonem jxuya' y congan xel ta canm tak xecc'axaj, cawra xecbij chbil tak qui': —¿Abar tzra' xrutkij wa' jala' acha q'uiy tak achnak? Congan tak wan na'oj yatanak tzra y congan tak wan nmak tak milagro nuban chka'. \v 3 Per ¿mja' tc'ala' jsoy che' jral María? Y je' rch'alal ¿lme j-e' tc'ara' Jacobo, José, Judas ruq'uin Simón? Y je' rana' ¿lmec'o tc'a wawe' chkacjol chka'? Cara' xecbij com nmajo'n cgan tzrij Jesús, xe pkan nquena' rmal je nbij. \v 4 Jesús cawra xbij chca: —Nmajo'n jun profeta rxin Dios mquita lok' ntz'e'ta, per xerwara' majo'n lok' ta ntz'e'ta cmal rwinak next c'a cmal rch'alal next c'a jec'ola pruchoch chka', cara' xbij. \v 5 Nmajo'n xecwin ta xuban nmak tak milagro tzra', xerwara' ec'ola jujun yuw-i' xuya' ruk'a' pquewá' y xec'choj cana. \v 6 Ja' junwa' xuna' rmal jmajo'n yukbal quec'u'x rwinak ruq'uin. C'jara' xel ela, xba ptak aldea jc'ola chenkaj y xumaj ctojxic wnak. \s1 • • • • • \p \v 7 Ja' Jesús xersiq'uij e cbeljuj rdiscípulo y xuya' chca chc'ola quek'a' chquij itzel tak espíritu che nquequelsaj ela pcanm wnak. Pcaca' xerutak ela y xuch'ob ela chquewech nak nequebna': \v 8 —Tak xtquixba majo'n achnak nec'om ela, xruyon ech'me'y newc'aj. Majo'n eway majo'n emlet nec'om el ta, next pak chka'. \v 9 Xperpak je' xjab necsaj ela, majo'n newc'aj xta jle' ecmis, xruyon jara' newc'aj jecsan. \v 10 Chka bechnak opech jay nquixoc wa', tzra' nquixec'je' wa' y c'jara' neya' cana tak nquixba chpam jun chic tnamet. \v 11 Nak wnak majo'n xtquixruc'ul ta, nak wnak majo'n cgan tzrij jnebij chca, tak nquixel ta chpam quetnamet tquiraj cana pkok jc'ola pnewkan. Cara' neban chneyabej rital chnequetja' na lowlo' rmal jmajo'n nqueya' ta quexquin tzrij jnebij chca. Ne ktzij wa' je xtenbij chewa, tak xterla' nimlaj k'ij rxin juicio ajni'la jun nimlaj pen xtequetja' na tnamet je mtec'luwa ewxin. Más na lowlo' pen xtquetaj que chquewech ajni' xtquetaj jitzel tak wnak aj Sodoma ruq'uin aj Gomorra ojer. Cara' xbij chca. \v 12 Je cbeljuj rdiscípulo arj-e' xe'el ela, xeba cuq'uin wnak y cawra necbij chca: —Tec'xa' ena'oj y tey-a' cana rtzilal, cara' necbij chca. \v 13 E q'uiy jitzel tak espíritu xequelsaj pcanm wnak y e q'uiy yuw-i' xqueya' aceite pquewá' y xec'choja cmal. \s1 • • • • • \p \v 14 Njelal achnak je ntajina nuban Jesús xekaja rbixic ruq'uin rey Herodes com bnak nat nkaj rtzojxic. Ja' Herodes cawra xbij: —Juan Bautista xc'astaja chquecjol cnomki' rmal c'ara' c'ola nmak tak poder je ntajina nesmaja ruq'uin camic. \v 15 Per ec'ola jle' chic cawra necbij: —Jala acha jala' Elías, cara' necbij. Jle' chic cawra necbij: —Jala acha jun profeta, cara' rbanic ajni' cbanic ojer tak profeta, cara' necbij. \v 16 Per Herodes tak xc'axaj jnecbij wnak arja' cawra xbij chic ra: —Mcara' ta, jala acha Juan jxenya' orden che nelsasa rwá', ja' c'ara' xc'astaja chquecjol cnomki', cara' xbij. \v 17-18 Cara' xbij com arja' rutkin chja' xyowa orden che xcamsasa Juan Bautista tak xutak rchapic Juan, xxi'ma y xucsasa pcars. Cara' xuban tzra rmal je xbixa tzra rmal Juan Bautista cawrara: —Mrubey ta abnon ac'mon kaja awexnam, cara' xbij. Com ja' Herodes arja' rec'mon rexnam rbin-an Herodías, rexkayil jun rch'alal rbin-an Felipe. \v 19 Ja' Herodías congan penak ryiwal tzrij Juan, nrajo' ta ncamsaj per mtecwina \v 20 com ja' Herodes xe nxibej ri' chwech Juan com rutkin che Juan jun acha bnoy rbeyal, jun acha rxin Dios, y congan xuban cwent ch-utz c'ara' che mtcamsasa. Ja' Herodes tak nc'axaj je nbij Juan c'ola achnak nc'axaj per mesquier nekaja pe rwá' y nxibej ri' rmal, per nc'ola rgan nc'axaj. \v 21 Per xerla' c'a jun k'ij tak xecwina Herodías tzrij Juan che ncamsasa. Tak ja' Herodes xuban jun nimlaj nimk'ij rxin rcumpleaño xchumij jun nimlaj w-im. Erebnon invitar je' wnak nmak quek'ij je nquesmaja chpam rgobierno e quexbil cjefe soldado, chka' e quexbil principal-i' rxin Galilea. \v 22 Ja' Herodes e rexbil jerebnon invitar ec'ola tzrij mes tak xekaja jun xten chquewech, ral Herodías, y xumaj xjoj chquewech. Ja' Herodes ruq'uin je' rexbil congan xel ta quec'u'x tzrij. C'jara' rey Herodes cawra xbij tzra xten: —Tc'utuj chwa nak kas nawajo' y anen quenya' chawa. \v 23 Xuban jurar y cawra xbij chic tzra xten: —Chka bechnak opech xtac'utuj chwa, anen quenya' chawa y mesque nnim nic'aj ngobierno xtac'utuj jc'ola pnuk'a' quenya' chawa, cara' nbij tzra. \v 24 Ja' xten xel ta, xba ruq'uin rute', xerbij njelal tzra ajni' xbixa tzra rmal Herodes: —Camic ¿nak quenc'utuj tzra rey nach'ob atet? cara' xc'axaj tzra rute'. —Tbij tzra chnuya' rwá' Juan Bautista chawa, cara' xbixa tzra rmal rute'. \v 25 Chek xbitaja cara' tzra xten xba alnak xemloj chic jmul ruq'uin rey y cawra xbij tzra: —Camic quenc'utuj chawa per ncamic ra, tey-a' rwá' Juan Bautista chwa per tey-a' pa chwech jun plat, cara' xc'utuj tzra. \v 26 Ja' rey Herodes congan junwa' xuna' per com rebnon chic jurar chquewech jec'ola ruq'uin je tz'bula tzrij mes rmal c'ara' c'o ta xrajo' mquita nuya' je xtzujuj tzra xten. \v 27 Alnak xuya' orden tzra jun soldado che nerelsaj rwá' Juan Bautista y nuc'om ta. \v 28 Xba ja' soldado abar tzra' c'o wa' Juan pcars y xkupij rwá'. Tak xkuptaja rwá' xuc'om ta chwech jun plat y xrejcha' tzra xten y ja' xten xujach tzra rute'. \v 29 Je rdiscípulo Juan tak xecc'axaj che xcamsasa, arj-e' xeba xequec'ma' ta recuerpo y xquemuk. \s1 • • • • • \p \v 30 Xemloj ta je cbeljuj apóstol xecremlo' qui' ruq'uin Jesús, xquechol tzra njelal jxequebna' y njelal tijonem je xqueya' chca wnak. \v 31 Jesús arja' cawra xbij chca: —Jo' kyonaj ki' chpam jun lwar kas tlena y quixexle'na jun rmaj. Cara' xbij chca com congan je' wnak nque'epona y nquejal qui' cuq'uin y nmajo'n nqueya' ta c'as che nquewa'a. \v 32 C'jara' xe'oc ela chpam jun lanch, xecyonaj qui' chpam jun lwar kas tlena abar e majo'n wa' wnak. \v 33 Per tak xeba e q'uiy wnak xetz'tow ela cxin, xch'obtaja cmal che Jesús xba. Xe'el ela wnak ptak quetnamet per ne njelal tnamet, xeba che ckan per nalnak xeba y xe'ekaja nabey mul abar tzra' nque'ekaj wa' Jesús, tzra' quemlon chwa' qui' che rc'ulic. \v 34 Ja' Jesús tak xel ta chpam lanch xerutz'et wnak chcongan e q'uiy. Arja' xpoknaj quewech com j-e' e ajni' jle' carne'l jmajo'n nyuk'una cxin. C'jara' xumaj ctojxic, q'uiy rwech tijonem xuya' chca. \v 35 Tak xba hor xepeta rdiscípulo y cawra xecbij tzra: —Je lwar abar okc'o wa' congan tlena y xba hor. \v 36 Je nkaban camic, quekatka' ela wnak ptak tnamet ruq'uin ptak aldeas jc'ola chenkaj y tbij chca che tzra' nequelk'o' wa' je' achnak je xtquetaj, cara' xecbij tzra. \v 37 —Ixix nquixyowa chca nak xtquetaj, cara' xbixa chca rmal Jesús. —Xtkalok' ta c-e' cient ctzal way ¿le nqueruban c'ara' conjelal wnak? cara' xecbij tzra. \v 38 —Etz'ta' nc'a ajru' rkan xquelway ec'mon ta, cara' xbixa chca rmal Jesús. Tak xquetz'et cawra xecbij tzra Jesús: —J-o' rkan xquelway ruq'uin c-e' rkan ch'u'. \v 39 C'jara' Jesús cawra xbij chca: —Tbij chca conjelal wnak quetz'be'a pe rwá' rex tak k'ayis y ptak mocaj cc'aj qui', cara' xbixa chca. \v 40 J-e' wnak xetz'be'a y ptak mocaj xec'je'a, c'ola mocaj xec'je'a jun cient y c'ola e cincuenta xecc'aj qui'. \v 41 Ja' Jesús xuc'om j-o' rkan xquelway ruq'uin c-e' rkan ch'u', xca'ya chcaj y xmeltioxij tzra Dios. Xuwech' xquelway, xujach chca rdiscípulo che j-e' nqueya' chic chca wnak. Cara' xuban tzra c-e' rkan ch'u' chka', xujach chquewech conjelal wnak. \v 42 Xewa'a per ne che conjelal xnoja quepam. \v 43 Je xquelway rexbil ch'u' xmol ruchi' je xcoltaj cana, cbeljuj chquech xuban, per nnojnak. \v 44 Jxewa'a e j-o' mil per xqueyon ach-i'. \s1 • • • • • \p \v 45 C'jara' Jesús cawra xbij chic chca rdiscípulo: —Npors nquixoc ela chpam lanch, nquixba pjupraj ya' chpam tnamet Betsaida, cara' xbij. Y xbij cana rubi' chca wnak. \v 46 Tak xbitaj cana rubi' rmal, arja' xojte'a chwech jyu' y xuwil jun lwar abar nuban wa' oración. \v 47 Tak xoca ak'a' xruyon c'ola tzra' y jlanch xepona pe nc'aj ya'. \v 48 Arja' xerutz'et pona chcongan xetaktu'a rmal s-oj com c'ola jun nimlaj k'ek' kanak ta chquij. Je pe rsakric remjon binem pe rwá' ya' ja' Jesús y xekaja chenkaj ruq'uin lanch. Arja' xrajo' ta xk'axa chquewech rdiscípulo. \v 49 Per tak xquetz'et chremjon binem pe rwá' ya' xquech'ob j-e' xjun xbinel quemjon rtz'etic y congan xquemaj rakic quechi', \v 50 com conjelal xquetz'et y congan xecxibej qui' rmal. Ja' Jesús cawra xbij chca: —Tyukba' ec'u'x, xanen, mtexibej ta ewi', cara' xbij chca. \v 51 C'jara' xoca cuq'uin planch y xcoma k'ek'. J-e' c'a discípulo congan xel ta quec'u'x tzrij je xquetz'et jxuban Jesús chquewech y xsa'cha cna'oj rmal. \v 52 Cara' xqueban com j-e' majo'n xch'obtaj ta cmal jpoder jc'ola ruq'uin ja' Jesús mesque quetz'ton chic jnimlaj milagro jxuban tzra xquelway tak xerutzuk e j-o' mil ach-i'. Congan pen chca nquech'ob nak rbanic Jesús. \s1 • • • • • \p \v 53 Xeba y xekaja pjupraj ya' chpam jun lwar rbin-an Genesaret. \v 54 Chek xe'el ta planch, je' wnak alnak xquetzu' che Jesús xekaja cuq'uin. \v 55 C'jara' xeba cuq'uin conjelal wnak jec'ola chpam jara' lwar y xmajtaj ta cc'omric je' yuw-i' chwech Jesús. Chka bechnak lwar opech nekaj wa' Jesús, je' wnak tak necc'axaj nquequec'om ela je' cyuw-i', nquectelej ela rexbil cwarbal. \v 56 Chkabar opech nekaj wa' Jesús, we chpam nmak tak tnamet, we pcocoj tak tnamet, we ptak aldea, je' wnak jec'ola yuw-i' cuq'uin arj-e' xequelsaj ta, xequeya' ta chi' tak bey jabar nk'ax wa' Jesús, y cawra necbij tzra: —Tebna' jun utzil chka, tey-a' c'as chca yuw-i' che nquechap oca jtz'it atziak, xe jtz'it opech ruchi' nquechap oca, cara' xecbij tzra. Y cara' xqueban, conjelal je nquechpowa retziak nquechumtaja. \c 7 \s1 • • • • • \p \v 1 Ec'ol c'a jle' aj fariseo xequemlo' qui' ruq'uin Jesús e quexbil jle' maestro je nquetijona cxin wnak tzrij rley Dios jtz'ibtanak cana rmal Moisés, arj-e' epenak pJerusalén. \v 2 Arj-e' xequetzu' rdiscípulo Jesús che ec'ola chca tak xquemaj w-im majo'n xquech'aj ta quek'a' ajni' nrajo' ccostumbre che nqueban. Rmal c'ara' j-e' aj fariseo e quexbil maestro arj-e' xquemaj ctzojsic discípulo. \v 3 Com aj fariseo y conjelal aj Israel wmajo'n nqueban ta costumbre tzrij ch'joj k'baj je c'tun cana chquewech cmal cti't quewma' jara' majo'n nquewa' ta. \v 4 Tak nquemloj ta ptak q'uebal nmajo'n nquewa' ta chka' wmajo'n nqueban ta ccostumbre je nquech'ach'jorsbej qui'. Y c'c'o na más ccostumbre cniman j-e', c'ola costumbre rxin ch'joj vas, ch'joj tak xar, ch'joj tak tzacbal je' achnak ch'ech' ocnak y tzra je' ch'at chka'. \v 5 J-e' c'a aj fariseo e quexbil maestro cawra xecc'axaj tzra Jesús: —¿Nak tzra tak je' adiscípulo majo'n necnimaj ta costumbre cxin kti't kawma'? Nquewa' tak wan per nmajo'n nqueban ta costumbre rxin ch'joj k'baj, cara' xecbij tzra. \v 6 Jesús cawra xbij chca: —Caca' eplaj, tkala chewij jbin ta chewa ojer rmal profeta Isaías jcawra tz'ibtal cana: —J-ewra wnak ra nquechi' oca necyabej nuk'ij per canm q'ue c'nat c'o wa' chenwech. \v 7 Nmajo'n noc wa' jnecyabej nuk'ij, jtijonem nqueya' rtzojbal Dios cara' necbij tzra, per xmandamiento cxin wnak. Cara' bin ta chewa rmal Isaías. \v 8 Jebnon, ey-on cana rmandamiento Dios y xe ccostumbre wnak ey-on ruk'ij, je' costumbre ajni' tzra ch'joj tak xar, ch'joj tak vas ruq'uin jle' chic costumbre je junam ruq'uin jawrara, cara' xbij Jesús. \v 9 Cawra xbij chic chca: —Ixix congan ix list che rq'uexic rmandamiento Dios ch-utz c'ara' ecostumbre ixix necsaj kaja prec'xiwach. \v 10 Com Moisés arja' c'ola jun rmandamiento Dios rtz'iban cana jcawra nbij: —Lok' que'an-a' adta' ate'. Jun chic je rtz'iban cana jcawra nbij: —Wc'ola jun itzel ntzijona tzrij redta' o rute' jara' pors ncomsasa, cara' nbij. \v 11-12 Per ixix xmajo'n lok' ta nque'ena' com xcawra tijonem neya': —Wnabij tzra adta' o wate': —Camic mesquier quencwina catnuto' tzrij je' achnak je nc'atzina chawa com nbin chic tzra Dios che rxin chic arja' jc'ola wq'uin, wcara' nabij tzra, jara' majo'n chic nc'atzin ta chnato' tzrij je' achnak je nc'atzina tzra, cara' nebij. \v 13 Cara' ebnon, je rmandamiento Dios ebnon tzra com ajni' majo'n per xe rmal ecostumbre, y jara' costumbre nec'ut chic chquewech jle' chic wnak che necnimaj chka'. Y cara' neban tzra nic'aj chic achnak. Cara' xbij chca. \v 14 Ja' Jesús xumaj chic tzij cuq'uin wnak y cawra xbij chic chca: —Tewc'axaj che ixconjelal je xtenbij chewa ra, xtch'obtaj ta ewmal. \v 15 Mjara' ta noc ela pnachi' je ntz'ilorsana rwech awanm per je ntz'ilorsana rxin jara' je nwanker ta chpam awanm y nel ta pnachi'. \v 16 Wc'ola ewexquin tewc'axaj c'a jquenbij, cara' xbij chca. \v 17 C'jara' xbij cana rubi' chca wnak y xoca pjay. Je' rdiscípulo xecc'axaj tzra nak rbanic jc'ambal tzij je xbij kaja. \v 18 Cawra xbij chca: —Tak mesquier nch'obtaja ewmal ixix chka'. ¿Le mtch'obtaj c'a ewmal che je' achnak jnoca pnachi' jara' majo'n xtitz'ilorsaj ta awanm? \v 19 Cara' quenbij chewa com je' achnak je noca pnachi' jara' chapam nkaj wa' y nel el chic jmul, cara' xbij chca. Je xbij Jesús chmajo'n ntz'ilor ta awanm rmal je' achnak jnataj chka bechnak opech nataj. \v 20 Cawra xbij chic jmul chca: —Je rtzilal je nel ta pnawanm jara' ntz'ilorsana rxin awanm. \v 21 Cara' quenbij chewa com pnawanm nwanker twa' je' itzel tak na'oj ajni' tzra tak ncatoca ruq'uin jun ixak jme awexkayil ta o ajni' tzra jun ixak noca ruq'uin jun acha je mrechjil ta, ajni' bnoj cmic, \v 22 ajni' tzra bnoj alak', ajni' tak nayarij je' achnak cxin nic'aj chic wnak, ajni' bnoy tak rtzilal, ajni' bnoj engaño, ajni' naban je' achnak jcongan chuw chwech Dios, ajni' nk'utlina awanm tzrij jun wnak, ajni' tzra mloy tak tzij, ajni' tzra ajni'la nana' kaja, ajni' tzra tak naban je' achnak y majo'n nach'ob ta ruq'uin Dios. \v 23 Njelal jawra ptak canm wnak nalex wa' y jawra ntz'ilorsana rxin canm. Cara' xbij Jesús chca. \s1 • • • • • \p \v 24 C'jara' xyictaj ela, xel ela chpam lwar y xba chpam jun lwar chic abar c'o wa' c-e' tnamet, jun Tiro rubi' y jun chic Sidón rubi'. Tak xekaja xoca chpam jun jay y me trajo' che notkixa che tzra' c'o wa' per je' wnak npors xcutkij chc'ola tzra'. \v 25-26 C'o c'a jun ixak jme aj Israel ta, arja' alexnak chpam jun lwar rbin-an Sirofenicia, c'ola jun ch'it ral xten ocnak jun itzel espíritu pranm. Ja' ixak tak xc'axaj abar c'o wa' Jesús xba ruq'uin. Tak xekaja ruq'uin xexque'a chwech y congan xc'utuj che nba ruq'uin y nerelsaj jitzel espíritu jc'ola pranm ch'it ral. \v 27 Jesús xucsaj c'ambal tzij chwech ixak y cawra xbij: —Nabey mul quenuto' na je' nwinak aj Israel com me rbeyal ta xtenc'om ta queway alc'walxela' y xtench'akij ta chquewech ch'tak ral tz'e', cara' xbij Jesús tzra ixak. \v 28 Ja' ixak chka' chek xec'choja tzij rmal Jesús cawra xbij tzra: —Wajaw, ne ktzij wa' nabij per chka' je' ch'tak ral tz'e' je nquec'je' oca xe' mes, arj-e' nya'a c'as chca che nquetaj ruc'aj tak way cxin alc'walxela' je ntzak ela xe' mes, cara' xbij. \v 29 Cawra xbixa tzra rmal Jesús: —Congan wen xabij chwa, camic quenbij chawa, catemloja pnawuchoch, camic xel ela itzel espíritu pranm awal, cara' xbixa tzra. \v 30 C'jara' xemloja ja' ixak chruchoch. Tak xekaja ruq'uin ral ctz'ela chwech ch'at y majo'n chic itzel espíritu pranm. \s1 • • • • • \p \v 31 C'jara' xba Jesús, xel ela chpam je' lwar jc'ola precwent Tiro y xk'axa ptak lwar jc'ola precwent Sidón y xk'axa chka' ptak lwar jc'ola precwent Decápolis, xekaja chuchi' ya' rbin-an Galilea. \v 32 C'ol c'a jun acha xeya'a chwech, jara' acha tcon y majo'n kas ta necwina ntzijona chka'. Jec'amyon ela rxin xecc'utuj jun utzil tzra Jesús chnuya' ruk'a' pe rwá' acha che nchumsaj. \v 33 Ja' Jesús xelsaj ela acha chquecjol wnak, xecyonaj qui' ruq'uin. C'jara' xuya' oca ruruk'a' ptak rexquin acha, xchubana y xuchap rkan rak' acha chka'. \v 34 C'jara' xca'ya chcaj, congan njek'jota y cawra xbij tzra: —Efata, cara' xbij tzra. Je pe rtzojbal acha efata nbij tzij tjaktaja awexquin. \v 35 Tak xbitaja cara' rmal xjaktaja rexquin acha y xec'choja rkan rak' y necwin chic ntzijona. \v 36 Ja' Jesús congan xbij chca wnak chmajo'n abar necbij wa' jxuban tzra acha. Per je' wnak majo'n xecnimaj ta tzij mesque congan xek'i'la rmal Jesús che mtquelsaj ta rbixic. \v 37 Arj-e' congan xel ta quec'u'x tak xquetz'et milagro jxuban Jesús chquewech y cawra necbij ra: —Ja' Jesús congan wen njelal jrebnon. Nujak tak wan quexquin tcon y nuya' quetzij mema' chka', cara' necbij. \c 8 \s1 • • • • • \p \v 1 Jara' tiemp congan e q'uiy wnak quemlon qui' ruq'uin Jesús y majo'n queway quec'mon ta. Jesús arja' xersiq'uij pona rdiscípulo y cawra xbij chca: \v 2 —Congan quenpoknaj quewech wnak, xuban oxi' k'ij ec'ola wq'uin y majo'n chic achnak nquetaj. \v 3 We xtquenutak ela ptak cuchoch y majo'n achnak nquetaj ela jara' bien wutkin che nquetke'a pbey. Ec'ola nic'aj chca congan c'nat epenak wa', cara' xbij chca. \v 4 Je rdiscípulo cawra xecbij tzra: —Jawra lwar abar okc'o wa' congan tlena ¿abar c'a nekac'ma' wa' je xtquetaj wnak? cara' xecbij. \v 5 ¿Ajru' rkan xquelway c'ola ewq'uin? cara' xc'axaxa chca rmal Jesús. —Wku' rkan, cara' xecbij tzra. \v 6 Ja' Jesús xbij chca wnak che nquetz'be'a ptak ulew. C'jara' xuc'om wku' rkan xquelway, xmeltioxij tzra Dios, xuwech' y xujach chca rdiscípulo che nqueya' chca wnak y cara' xqueban xqueya' chca wnak. \v 7 Chka' ec'ola c-e' oxi' rkan ch'u' e ch'tak no'y. Ja' Jesús xmeltioxij tzra Dios y xbij che nya'a ch'u' chca wnak chka'. \v 8 Xewa'a wnak y xnoja quepam. Je xquelway rexbil ch'u' xmo'la ruchi' je xcoltaj cana, wku' chquech xuban per nnojnak. \v 9 Jxewa'a ec'ola la e cji' mil. C'jara' Jesús xbij cana rubi' chca. \v 10 Xoc ela planch e rexbil rdiscípulo, xeba ptak lwar jc'ola precwent Dalmanuta. \s1 • • • • • \p \v 11 Tak xe'ekaja ec'ola jle' fariseo xe'ekaja ruq'uin ja' Jesús. Arj-e' xquemaj tzij ruq'uin per xe nquech'ojquina ruq'uin. C'ola je' achnak necc'axaj tzra per xa probar nqueban tzra y cawra necbij tzra: —Tebna' jun milagro rxin chcaj jnac'utbej chkawech che Dios yoyona chawa jpoder c'ola awq'uin, cara' xecbij tzra. \v 12 Ja' Jesús tak xc'axaj je xbixa tzra, arja' congan xbisona cmal y cawra xbij chca: —¿Nak tzra ixix jixc'ola chpam jawra tiemp nec'utuj jun milagro chwa y xa probar neban chwa? Ne ktzij wa' je xtenbij chewa, ixix jixc'ola chpam jawra tiemp majo'n milagro xtenban ta chewech ajni' nec'utuj chwa, cara' xbij chca. \v 13 Tak xbitaja cara' rmal xeruya' cana, xe'oc el chic jmul chpam lanch, xeba chic pjupraj ya'. \v 14 Ebnak chic planch. Je rdiscípulo Jesús arj-e' majo'n queway cc'an ta, xecmestaj cana, xjun rkan xquelway cc'an. \v 15 Ja' Jesús cawra xbij chca: —Kas bien tech'bo', kas tebna' cwent ewi' chwech levadura cxin aj fariseo y chwech chka' levadura rxin Herodes, cara' xbij chca. \v 16 Je' rdiscípulo xquemaj je' tzij chbil tak qui' y cawra xecbij: —Cara' nbij chka rmal jmajo'n way xkac'om ta, cara' xecbij. \v 17 Ja' Jesús rutkin chic je nquech'ob j-e' che xlevadura rxin xquelway nnataxa chca per je nnataxa chca jara' tijonem cxin aj fariseo y rxin Herodes, cawra xbij chca: —¿Nak tzra tak nebij: —Tak majo'n way xkac'om ta? ¿Mja'n c'ara' tch'obtaja ewmal? ¿Mja'n c'ara' tekaj pnewá' nak rbanic? ¿Lcongan pen rch'obic nak rbanic? \v 18-19 C'ola ek'awech. ¿Le mtetz'et c'a je nc'u'ta chewech? Chka' c'ola ewexquin. ¿Le mtoc c'a chpam ewexquin je nbixa chewa? Chka' ¿le mterkaj c'a pnewá' tak xenwech' j-o' rkan xquelway y xenutzuk e j-o' mil wnak tzra? ¿Ajru' chquech xcoltaj cana jxemol ruchi'? cara' xc'axaj chca. —Cbeljuj chquech, cara' xecbij j-e'. \v 20 Ja' Jesús cawra xbij chic chca: —Tak xenutzuk chic e cji' mil wnak tzra wku' rkan xquelway ¿ajru' chquech xcoltaj cana jxemol ruchi'? cara' xc'axaj chca. —Wku' chquech, cara' xecbij tzra. \v 21 —Per ¿nak tzer c'a q'uemjana tch'obtaja ewmal nak rbanic? cara' xbixa chca rmal Jesús. \s1 • • • • • \p \v 22 Tak xe'ekaja pjupraj ya' chpam jun tnamet rbin-an Betsaida c'ol c'a jun moy xeya'a chwech Jesús. Jec'amyon ela rxin moy arj-e' congan xecc'utuj tzra Jesús chnuchap moy ch-utz c'ara' nchumsaj. \v 23 C'jara' ja' Jesús xuchap kaja chruk'a' moy, xuc'om ela y xelsaj ela chpam tnamet. Tak xlestaj ela rmal chpam tnamet xuya' ruchub chi' tak rk'arwech y xuya' ruk'a' tzrij rk'arwech y cawra xc'axaj tzra: —¿Le nca'y chic jtz'it ak'awech? \v 24 Ja' acha xca'ya y cawra xbij tzra Jesús: —Ec'ola jle' ach-i' quenutz'et per quenutz'et pona xe ajni' jle' che' quemjon binem, cara' xbij tzra. \v 25 C'jara' ja' Jesús xuya' chic jmul ruk'a' tzrij rk'arwech acha. Ja' acha xera' xch'ulchij je' achnak y xca'ya junlic, nutzu' chic njelal achnak. \v 26 Ja' Jesús cawra xbij tzra: —Jat pnawuchoch per mtcatoc ta chpam tnamet y majo'n abar nabij wa' jxenban chawa, cara' xbij tzra. \s1 • • • • • \p \v 27 C'jara' ja' Jesús e rexbil rdiscípulo xeba ptak aldea jc'ola chenkaj tnamet Cesarea jc'ola precwent Filipo, kas quemjon binem tak cawra xc'axaj chca: —Anen ¿nak nbanic necbij wnak chwa? cara' xc'axaj. \v 28 Ec'ola nquebina chawa che atet at Juan Bautista, jle' chic necbij che atet at Elías, ec'ola jle' chic necbij chawa che atet at jun chca e ojer tak profeta, cara' xecbij tzra. \v 29 —Jixix ¿nak nbanic nech'ob? cara' xc'axaj chca. Pedro cawra xbij tzra: —Atet at Cristo je atch-on rmal Dios, cara' xbij tzra. \v 30 Ja' Jesús congan xbij chca chmajo'n abar necbij wa' chja' Cristo. \v 31 C'jara' xumaj rk'alsic chquewech rdiscípulo nak xteba'na tzra, cawra xbij chca: —Anen en Alc'walxel jxenoca alxic cuq'uin wnak, q'uiy rwech pen quentaj na, xitzel quenquetz'et principal-i' rxin tnamet e quexbil cjefe sacerdote, chka' e quexbil maestro je nquetijona cxin wnak tzrij rley Dios, quencamsas na y chrox k'ij quenc'astaja, cara' xbij chca. \v 32 Arja' bien xuch'ob chquewech che nba'n na cara' tzra. Pedro arja' xkubsaj ta Jesús ruq'uin y congan cow xuchap tzan rutzij. \v 33 Per Jesús tak xc'axaj je xbixa tzra rmal Pedro arja' xuya' volt, xertz'ulchij pona je' rdiscípulo y cow xuchap Pedro tzan rutzij y cawra xbij: —Catel ela chenwech Satanás. Cara' quenbij chawa com mcara' ta nawajo' chwa chquenban ajni' nrajo' Dios chwa chquenban, xjunam ana'oj cuq'uin wnak, cara' xbij tzra. \v 34 C'jara' ja' Jesús xersiq'uij pona rdiscípulo e quexbil jle' chic wnak jec'ola tzra', cawra xbij chca: —Nak wnak nrajo' neyke'a ruc'u'x wq'uin nc'atzina majo'n nuya' ta rgan je tzbuklaj c'aslemal je rc'an. Nc'atzina chka' majo'n npoknaj ta ri' tzra nutaj pen nmal anen y netre' ela chwij. Jara' ajni' jun cruz nya'a tzrij per majo'n npoknaj ta ri' nuc'am ela cruz, ntelej ela y nba abar ncamsas wa'. \v 35 Cara' quenbij chewa com nak wnak npoknaj nuya' cana rc'aslemal jara' ntz'ila' rc'aslemal je rxin junlic. Per nak wnak majo'n npoknaj ta nuya' cana rc'aslemal nmal anen y rmal utzlaj tzij jnec'mon ta jara' majo'n ntz'ila' ta rc'aslemal. \v 36 Com ajni' tzra jun wnak ¿nak nuch'ec tzrij wxuch'ec njelal mibil rxin rwech ruch'lew per xtz'ila' rc'aslemal? \v 37 We xtz'ila' rc'aslemal ¿lnecwin c'ara' nlok'bej tzra rmibil? \v 38 Cara' quenbij chewa com je' wnak jec'ola chpam jawra tiemp chka e bechnak wnak opech, we xq'uixbal nquena' nquetre' ela chwij y we xq'uixbal nquena' rmal ntzojbal, anen chka' q'uixbal quenna' xtquetre' ta chwij. Anen ja en Rlec'walxel jxenoca alxic cuq'uin wnak xq'uixbal quenna' xtquetre' ta chwij tak xtenpet chic jmul e wexbil je' ángel rxin Dios y tak congan chic ruch'ab regloria Dios chwij. Je' wnak jec'ola chpam jawra tiemp arj-e' xjunwa' ykul wa' quec'u'x y mruq'uin ta Dios y congan il mac nqueban, cara' xbij Jesús chca. \c 9 \p \v 1 Cawra xbij chic chca: —Ne ktzij wa' je xtenbij chewa, ec'ola chewa jec'ola wawe' camic ra ec'as na tak xtquetz'et rgobierno Dios tak xtpeta per congan poder rc'an, cara' xbij chca. \s1 • • • • • \p \v 2 Pwajki' k'ij chic ja' Jesús xeruc'om ela Pedro rexbil Jacobo ruq'uin Juan, xeba, xecyonaj qui' pe rwá' jun jyu'. Y xq'ue'xa chquewech. \v 3 Retziak congan nc'ac'ot chic, congan sak sak per next jun ch'joy tziak wawe' chwech ruch'lew xtecwin ta xtuban sak tzra jun tziak ajni' xela retziak Jesús. \v 4 Chek q'uenjlal tak xwankera chquewech Elías rexbil Moisés, quemjon tzij ruq'uin Jesús. \v 5 Pedro cawra xbij tzra Jesús: —Maestro, congan qui'il jokc'o wa'. Kabna' oxi' tak jay wawe' ra, jun awxin atet, jun rxin Moisés y jun chic rxin Elías, cara' xbij tzra. \v 6 Pedro com mesquier nch'obtaja rmal, rmal c'ara' tak cara' xbij com arja' ruq'uin rexbil congan cxiben qui'. \v 7 Y xpeta jle' sutz' y xermujaj y c'ola jun kul xtzijon ta chpam, cawra xbij chca: —Ja c'a wa' quilaj Wlec'wal, tey-a' ewexquin tzrij nak nbij chewa, cara' xbij. \v 8 Chek xec'choja tzij rmal ja kul, j-e' apóstol xquetz'et majo'n chic Elías y majo'n chic Moisés, xruyon Jesús c'o can chic. \v 9 C'jara' xemloj ta, kas exlen ta pe rwá' jyu' tak Jesús congan xbij chca jawrara: —Nmajo'n abar nebij wa' jxetz'et, c'jara' xtebij tak c'astanak chic chquecjol cnomki' je Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak, cara' xbixa chca. \v 10 Cara' xqueban, xe ptak canm xec'je' wa', majo'n abar xecbij wa'. Per j-e' xquemaj rc'axic chbil tak qui' rmal je xbixa chca: —¿Nak rbanic c'ara' je xbij tzrij je Rlec'walxel che nc'astaja chquecjol cnomki'? cara' necc'axaj. \v 11 C'jara' xecc'axaj tzra Jesús: —¿Nak tzer c'a je' maestro rxin ley arj-e' necbij che Elías nc'atzina che arja' npeta nabey mul chwech Cristo? cara' xecc'axaj tzra. \v 12 Ne ktzij wa' che Elías npeta nabey mul che nerchumsaj njelal rubey Dios. Camic quenwajo' quenc'axaj chewa, je Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak ¿nak tzra tak tz'ibtanak cana tzrij chq'uiy rwech lowlo' nutaj na y xitzel ntz'e't na cmal wnak? \v 13 Per anen quenbij chewa, ja' Elías arja' penak chic per j-e' nlowlo' xqueban tzra, ajni' cgan njara' xqueban tzra. Ncara' xbantaja ajni' tz'ibtanak cana chpam rtzojbal Dios che nbantaj na, cara' xbij Jesús chca. \s1 • • • • • \p \v 14 Tak xemloj ta abar ec'o cwa' jle' chic discípulo congan e q'uiy wnak xequetz'et quemlon qui' chquij discípulo. Ec'ola jle' maestro xequetz'et chka' quemjon tzij cuq'uin discípulo per xch'ojquinem quemjon rij. \v 15 Je' wnak chek xquetz'et tak xpona Jesús congan xel ta quec'u'x xquetz'et y alnak xeba, xequec'lu' y xeck'ijla'. \v 16 Jesús xc'axaj chca: —¿Nak emjon rcholic cuq'uin? \v 17 C'ol c'a jun acha chquecjol je' wnak cawra xbij tzra Jesús: —Maestro, anen c'ola jun wlec'wal nec'mon ta che quenrey-a' chawech, arja' ocnak jun itzel espíritu pranm rmal c'ara' ocnak mem. \v 18 Chka bechnak lwar opech c'ol wa' wlec'wal arja' nch'akixa ptak ulew rmal itzel espíritu. Nela rupluw chuchi' y congan ncach'ch'ej rey rmal. Camic nlowlo' chic, majo'n chic rchuk'a'. Xenc'utuj jun utzil chca adiscípulo che nquelsaj ela itzel espíritu per j-e' majo'n xecwin ta xquelsaj ela, cara' xbij acha. \v 19 Ja' Jesús tak xc'axtaja rmal je xbij acha cawra xbij: —Ixix je ix tnamet Israel ntak majo'n yukbal ec'u'x wq'uin. ¿Ajru' tiemp quenc'je'a checjol? Congan pen chwa chquencoch' más tak majo'n yukbal ec'u'x wq'uin. Camic tec'ma' ta ala' wq'uin, cara' xbij chca. \v 20 C'jara' xec'mar ela ala' chwech Jesús. Jitzel espíritu chek xutz'et Jesús xuya' chic jun ataque tzra ala' y xch'akij penlew. Ja' ala' congan xumaj rjukic ri' ptak ulew y nepluwa rec'xaj chuchi'. \v 21 Ja' Jesús cawra xc'axaj tzra redta' ala': —¿Nak tiemp ocnak ta itzel espíritu pranm? —C'co'l tak xoca pranm. \v 22 Q'uiylaj mul rebnon ja' itzel espíritu remnon wlec'wal pk'ak' y chka' remnon pya', nrajo' ncamsaj. Atet we ncatecwina nato' wlec'wal ko'at-o' pka, tpoknaj jtz'it kawech, cara' xbij ja' acha. \v 23 —Jara' awq'uin atet c'o wa' we ncatecwina neyke'a ac'u'x wq'uin. Wc'ola yukbal ac'u'x wq'uin jara' njelal quencwina quenban chka bechnak opech nawajo' chwa, cara' xbixa tzra rmal Jesús. \v 24 Ja' ttixel chek xec'choja tzij rmal Jesús arja' xumaj jun nimlaj ok'ej y cawra xbij tzra Jesús: —Anen ykula nuc'u'x awq'uin per jyukbal nuc'u'x xe mnim ta, per cnat-o' ch-utz c'ara' nq'uiya más, cara' xbij. \v 25 Ja' Jesús chek xerutz'et wnak che e q'uiy xepeta chnecremlo' qui' ruq'uin, arja' xuchap bien tzan rutzij jitzel espíritu y cawra xbij tzra: —Itzel espíritu, atet je nque'acsaj mem wnak, je nque'acsaj tcon wnak, camic catnuban mandar, jat, catel ela, tey-a' cana ala' y nmajo'n chic xtcatoc xta pranm, cara' xbij tzra. \v 26 Jitzel espíritu tak xc'axaj je xbixa tzra xurak ruchi' y xuya' chic jmul ataque tzra ala'. C'jara' xel ela pranm y xepne' cana ala', ajni' comnak chic ntz'e'ta. Je' wnak e q'uiy chca necbij che xcoma ala'. \v 27 Per Jesús xuchap chuk'a' y xuyic. Cara' xuban xpe'a ala'. \v 28 Ja' Jesús tak xoca pjay je rdiscípulo arj-e' xecyonaj qui' ruq'uin y cawra xecc'axaj tzra: —¿Nak tzra ajoj majo'n xokocwin ta xkalsaj ela itzel espíritu? \v 29 —Itzel tak espíritu e ctakla nc'atzina oración ruq'uin ayuno che nquelasbesa, cara' xbij. \s1 • • • • • \p \v 30 C'jara' Jesús xel ela chpam lwar, xba y xek'axa ptak lwar jc'ola precwent Galilea. Je nrajo' Jesús mquita nnabexa tak nk'axa ptak je' lwar \v 31 com arja' remjon ctojxic rdiscípulo. Cawra remjon rbixic chca: —Je Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak arja' nja'ch na pquek'a' wnak y neccamsaj na per tak xtcamstaja nc'astaj na rwech prox k'ij, cara' nbij chca. \v 32 Per j-e' majo'n xch'obtaj ta cmal je xbix chca y xnecxibej qui' necc'axaj tzra nak rbanic. \s1 • • • • • \p \v 33 Ja' Jesús tak xe'ekaja chpam tnamet Capernaum y tak ec'o chic pjay arja' cawra xc'axaj: —Tak kamjon binem ja okpenak wawe' ra ¿nak xech'ojquij chbil tak ewi'? \v 34 Per j-e' nmajo'n achnak xecbij tzra com jnecch'ojquij pbey tak epenak jara' nak jun más nim ruk'ij chca. \v 35 Ja' Jesús xetz'be' kaja, xersiq'uij pona e cbeljuj rapóstol y cawra xbij chca: —Wc'ola jun chewa nrajo' noca más nim ruk'ij nc'atzina che arja' nuban ch'it co'l y noca ilinel ewxin chixconjelal, cara' xbij. \v 36 C'jara' xuc'om pona jun ch'tac'al y xuya' chquecjol, xch'elej y cawra xbij chca: \v 37 —Je' ac'ala' e ctakwra nak wnak xtec'luwa jun y pnubi' anen nuc'ul wa' jara' nbij tzij anen xenruc'ul. Nak wnak xtec'luwa wxin anen jara' mnuyon ta anen quenruc'ul, nuc'ul chka' jNedta' Dios jtakyon pa wxin.\fig Wcola jun chewa nrajo noca más nim rukij, jara ncatzina tzra chnuban chit noy y noca emos chixconjelal, cara xbij Jesús chca rapóstol.|src="CN01733B.TIF" size="col" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Mc 9.37" \fig* \v 38 Juan cawra xbij tzra: —Maestro, c'ola jun acha xkatz'et, arja' pnabi' atet remjon wa' clasic je' itzel tak espíritu pcanm wnak per arja' mkexbil ta. Ajoj xekbij tzra che mtelsaj xta com mkexbil ta, cara' xbixa tzra Jesús. \v 39 —Mtek'il xta jara' acha com jun wnak chka bechnak wnak opech wnuban jun milagro pnubi' anen jara' majo'n itzel ta xtzijona chwij alnak. \v 40 Chka' jun wnak chka bechnak wnak opech wmajo'n itzel ta nokrutz'et jara' kexbil ra'. \v 41 Jun chic, wc'ola jun, mesque xjun vas ya' nsipaj chewa y xe rmal ix rexbil Cristo tak nsipaj chewa, jara' ne ktzitzij wa' quenbij chewa che nyataj na rtojbalil tzra, cara' xbij Jesús chca. \s1 • • • • • \p \v 42 Cawra xbij chic chca: —Congan lowlo' chca nak xtquechajtina cxin j-ewra e cocoj je ykula quec'u'x wq'uin, congan lowlo' chca mesque xjun chca necchajtij ela che rbanic il mac. Más wen nxi'm ela jun ca' chquekul y nquerukix ela pya' que chwech necchajtij ela jun chca j-ewra je ykula quec'u'x wq'uin. \v 43 Wc'ola jun ek'a' nquixerchajtij che nquixerkasaj chpam il mac, jneban camic tch'upuj ela. Com más na utz xjun ek'a' nquixoca chpam utzlaj c'aslemal je rxin junlic que chwech che c-e' ek'a' nquixba pk'ak' per jun k'ak' jmajo'n xtchuptaj ta. \v 44 Tzra' nquetaj wa' lowlo' je' wnak rxin junlic y jk'ak' nmajo'n xtchuptaj ta. \v 45 Chka' wc'ola jun ewkan nquixerchajtij che nquixerkasaj chpam il mac, jneban camic tch'upuj ela. Com más na utz xjun ewkan nquixoca chpam utzlaj c'aslemal je rxin junlic que chwech che c-e' ewkan nquixba pk'ak' per jun k'ak' nmajo'n xtchuptaj ta. \v 46 Tzra' nquetaj wa' lowlo' je' wnak rxin junlic y jk'ak' nmajo'n xtchuptaj ta. \v 47 Jun chic, wc'ola jun ek'awech nquixerchajtij che nquixerkasaj chpam il mac, jneban camic, tewsaj ela. Com más na utz xjun ek'awech nquixoca chpam rgobierno Dios que chwech c-e' ek'awech nquixba pk'ak'. \v 48 Tzra' nquetaj wa' lowlo' je' wnak rxin junlic y jk'ak' nmajo'n xtchuptaj ta. \v 49 Ajni' nba'na tzra sacrificio je ntzujuxa chwech Dios nc'ola atz'am nya'a tzrij, cara' c'a xteba'na chca conjelal wnak, nque'oca ajni' jun sacrificio, ajni' k'ak' je nch'ach'jorsbexa cc'aslemal. \v 50 Jatz'am wenlaj samaj nuban, per we xk'axa jara' majo'n chic retzyil ¿nak nchumbex chic rxin ra'? Ajni' tzra atz'am nuban utzlaj samaj cara' c'a chewa ixix chka' tey-a' c'as tzra Dios chnesmaja ptak ewanm ch-utz c'ara' mtyojtaja ec'aslemal y majo'n ch'oj teban chbil tak ewi'. Cara' xbij Jesús chca. \c 10 \s1 • • • • • \p \v 1 C'jara' xel ela Jesús chpam lwar y xek'axa ptak lwar jc'ola precwent Judea y xeba c'a pjupraj binel ya' rbin-an Jordán. Jmul chic congan e q'uiy wnak xecremlo' qui' ruq'uin y arja' chka' xumaj chic ctojxic com njawara' rcostumbre. \v 2 Ec'ol c'a jle' fariseo xerkaja ruq'uin y cawra xecc'axaj tzra per xa probar nqueban tzra: —¿L-utz c'ara' chwech rley Dios jun acha nujach cana rexkayil? cara' xecc'axaj. \v 3 —¿Nak nbij mandamiento je y-on cana chewa rmal Moisés? cara' xbixa chca rmal Jesús. \v 4 —Moisés xuya' c'as tzra acha chnujach cana rexkayil xerwara' nuban cana jun wuj y ntz'ibaj cana chpam che junlic nujach cana rexkayil, cara' xecbij tzra Jesús. \v 5 —Com congan cwernak ewanm che rbanic itzel tak achnak rmal c'ara' tak Moisés rtz'iban cana jawra mandamiento. \v 6 Per je cbanic wnak tak xewanker ta nabey, Dios xwankersana cxin, acha ruq'uin ixak xerwankersaj. \v 7 Y cawra xbij: —Rmal c'ara' jacha neruya' cana redta' rute' y xjun wnak nqueban ruq'uin rexkayil \v 8 y xjun nqueban che c-e', cara' tz'ibtanak cana. Cara' c'a rbanic, me c-e' xta, xjun chic quebnon. \v 9 Com Dios xebnowa jun chca next jun c'a wnak xtejchow ta cxin. Cara' xbixa chca rmal Jesús. \v 10 J-e' c'a discípulos tak ec'ol chic pjay ruq'uin Jesús arj-e' xecc'axaj chna tzra nak rbanic je xbij chca aj fariseo. \v 11 Arja' cawra xbij chca: —Jun acha, chka bechnak acha opech, wnujach cana rexkayil y nuc'om chic jun ixak jara' adulterio nuban. \v 12 Wc'ola jun ixak chka' nujach cana rechjil y nuc'om chic jun acha jara' adulterio nuban ja' ixak chka'. Cara' xbij chca. \s1 • • • • • \p \v 13 Ec'ol c'a jle' ac'ala' xec'om ela ruq'uin Jesús ch-utz c'ara' nuya' ruk'a' pquewá'. Per je' rdiscípulo arj-e' xecch'ojquij jec'amyon ela cxin ac'ala'. \v 14 Per Jesús pkan xuna' je xqueban rdiscípulo y cawra xbij chca ra: —Tey-a' c'as chca ch'tak ac'ala' quepeta wq'uin, mtque'ech'ojquij ta com je' wnak je e'ocnak e ajni' ch'tak ac'ala' cxin c'a arj-e' je rgobierno Dios. \v 15 Anen ne ktzij wa' je xtenbij chewa, nak wnak mtuban ajni' jun ch'it no'y ac'al che rnimaxic je rgobierno Dios jara' majo'n xtoc ta chpam rgobierno Dios, cara' xbij Jesús chca. \v 16 C'jara' xerch'elej ac'ala' chejujnel y xuya' ruk'a' pquewá' y xuya' utzil chca. \s1 • • • • • \p \v 17 Ja' Jesús kas benam nuban chnumaj el chic rubey tak c'ola jun acha retjon concrer penak, xexque'a chwech y cawra xbij tzra: —Maestro, atet congan at utzlaj acha. ¿Nak quenban ch-utz c'ara' nyataja chwa utzlaj c'aslemal je rxin junlic? cara' xc'axaj acha. \v 18 ¿Nak tzra tak nabij chwa che en utzlaj acha? Xjun oca kas utz, jara' Dios. \v 19 Atet awutkin rmandamiento Dios jtz'ibtanak cana jcawra nbij: —Mtcatoc ta ruq'uin jun ixak wme awexkayil ta y jun ixak mtoc ta ruq'uin jun acha jme rechjil ta, mtaban ta cmic, mtaban ta alak', mtaya' ta testig wme ktzij ta nabij, mtatz'ak ta tzij chquij wnak y xtaban ta lowlo' chca, ruq'uin que'animaj adta' ate'. Cara' nbij rtzojbal Dios, cara' xbixa tzra acha rmal Jesús. \v 20 Maestro, jala jxabij kaja nemjon wa' rnimaxic, q'uen co'la nemjon ta rij, cara' xbij ja' acha. \v 21 Ja' Jesús xch'ulchij acha y ncongan xrajo' y cawra xbij tzra: —Per c'o na jmajo'n abnon ta. Camic jat, tc'ayij cana njelal jc'ola awq'uin, je rjel tey-a' chca mibi'. Wcara' naban jara' c'ola amibil nyataja chawa chcaj. Tak xtbantaja awmal jxenbij kaja chawa catemloj ta wq'uin y catetre' ta chwij per mtapoknaj ta awi' nataj pen nmal anen ajni' nuban jun acha tak ntelej jun cruz, cara' xbixa tzra. \v 22 Ja' acha tak xc'axaj je xbixa tzra rmal Jesús chnuban kas junwa' xuna' rmal, xumaj bis y xemloja. Cara' xuban com congan jun nimlaj mibil ruq'uin. \v 23 Ja' Jesús xertz'ulchij rdiscípulo y cawra xbij chca ra: —Je' byoma' congan pen chca che nque'oca chpam rgobierno Dios, cara' xbij chca. \v 24 Je' rdiscípulo congan xel ta quec'u'x tak xecc'axaj tzij je xbixa chca rmal Jesús y ja' Jesús cawra xbij chic chca: —Wlec'wal, anen quenbij chewa camic, je' wnak je xruq'uin mibil ykul wa' quec'u'x congan pen chca che nque'oca chpam rgobierno Dios. \v 25 Jun camello arja' nimlaj chcop y congan pen noca pe rchak jun dsonbal bak, per jara' majo'n kas tpen noc wa' que chwech noca jun byom chpam rgobierno Dios, cara' xbij Jesús chca. \v 26 Arj-e' más chna junwa' xquena' y cawra xecc'axaj tzra: —Jun byom wcongan pen noca chpam rgobierno Dios ¿e achnak c'ara' newlowa totanem rxin Dios? \v 27 Ja' Jesús xertz'ulchij y cawra xbij chca: —Je' wnak mesquier xtecwin ta xtquecsaj ta qui' queyon chpam totanem rxin Dios per Dios arja' necwina nqueruto' com Dios nmajo'n achnak mquita xtecwina xtuban, cara' xbij chca. \v 28 Pedro cawra xumaj rbixic tzra: —Je chka ajoj, njelal achnak jc'ola kuq'uin kay-on cana y okocnak adiscípulo, nokotren wa' chawij. \v 29 Jesús cawra xbij: —Ne ktzij wa' je xtenbij chewa, je' wnak, chka bechnak wnak opech, wquey-on cana cuchoch, equey-on cana quenmal ruq'uin quechak' o cana' o quedta' quete' o quexkilal ruq'uin clec'wal o quey-on cana je' culew, y we nmal anen tak quey-on cana y rmal utzlaj tzij jnec'mon ta, \v 30 jara' nyataj na más chna q'uiy chca wawe' chwech ruch'lew que chwech ajni' quey-on cana. Nyataj na más q'uiy cuchoch, nyataja más e q'uiy quenmal ruq'uin quechak', cana', quete', clec'wal chka' ruq'uin je' culew. Xerwara' c'ola je' lowlo' nquetaj na nmal anen. Per chpam tiemp jpenak nyataj na chca utzlaj c'aslemal je rxin junlic. \v 31 Xerwara' e q'uiy wnak je c'moy tak bey nabey q'ue rq'uisbal nquecanaj can wa', y jec'ola rq'uisbal j-era' nquec'mow el chic bey. Cara' xbij Jesús chca. \s1 • • • • • \p \v 32 Ja' Jesús e rexbil rdiscípulo quemjon binem ebnak pJerusalén, ja' c'amyon pa quebey. J-e' rdiscípulo congan xel ta quec'u'x tak xquetz'et Jesús chmajo'n nxibej ta ri' per arj-e' congan cxiben chic qui' jetrena tzrij. Ja' Jesús xeryonaj e cbeljuj apóstol y xumaj rbixic chca nak xteba'na tzra pJerusalén. \v 33 Cawra xbij chca: —Bien tewc'axaj je xtenbij chewa, camic okbnak pJerusalén y je Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak tzra' ncamsas wa', nja'ch na pquek'a' je' cjefe sacerdote e quexbil je' maestro je nquetijona cxin wnak tzrij rley Dios jtz'ibtanak cana rmal Moisés. Arj-e' nquek'at tzij tzrij che ncamsasa. Nquejach na pquek'a' wnak jme aj Israel ta. \v 34 C'jara' nqueyok', nquech'ay, necchubaj ruplaj y neccamsaj, y prox k'ij nc'astaja rwech, cara' xbij chca. \s1 • • • • • \p \v 35 C'jara' e c-e' rlec'wal Zebedeo, Jacobo ruq'uin Juan, arj-e' xeki'l oca ruq'uin Jesús y cawra xecbij tzra: —Maestro, xtaban ta jun utzil chka, xtawajo' ta jlal je xtekc'utuj chawa. \v 36 —¿Nak rbanic utzil newajo' chwa chquenban? \v 37 —Tak xtoca agobierno atet xtaya' ta c'as chka, jun chka netz'be'a pnawejquenk'a' y jun chic netz'be'a pnawexquen, cara' xecbij. \v 38 —Ixix majo'n ewutkin ta nak nec'utuj chwa. ¿Le nquixecwina netaj pen ajni' pen xtentaj anen? Com je xteba'na chwanen quenba'na bautizar chpam jun nimlaj lowlo'. Per ixix ¿lnecoch' nixk'axa chpam? \v 39 —Nokocwina, cara' xecbij tzra. Cawra xbix chic chca: —Jara' ne ktzij wa' chnetaj na lowlo' ajni' xtentaj anen y nquixba'na bautizar chpam lowlo' ajni' xtenk'axa chpam anen chka'. \v 40 Per jxec'utuj chwa che nquixetz'be'a pe wejquenk'a' ruq'uin pwexquen jara' manen ta quenbnowa mandar com jara' chumsan chic nak kas chca xtyataj wa'. \v 41 Je ljuj chic discípulo tak xecc'axaj jnecc'utuj Jacobo ruq'uin Juan tzra Jesús arj-e' congan xpeta cyiwal chquij. \v 42 Ja' Jesús xersiq'uij pona y cawra xbij chca: —Ixix ewutkin nak nqueban wnak jec'ola ptak je' nación j-era' je y-on gobierno pquek'a', arj-e' congan e nmak nquena' y nqueban chca wnak com xe ajni' cmos. Je nmak quek'ij congan nquequeban mandar je' wnak jec'ola pquek'a'. \v 43 Per chewa ixix majo'n cara' ta xteban. Per jneban, nak jun chewa nrajo' noca nim ruk'ij checjol nc'atzina che noca ilinel ewxin. \v 44 Nak wnak chewa nrajo' nuc'om bey chewech nc'atzina che nquixrilij. \v 45 Ajni' xuban Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak, arja' xpeta wawe' chwech ruch'lew per me xpe ta che nilixa cmal wnak per arja' xpe ta che noca jun ilinel cxin wnak. Y xpeta chka' ch-utz c'ara' che arja' nuya' ri' pe cmic y jrecmic ajni'la je' wnak nquerulok' chpam quil quemac. Cara' xbij Jesús chca. \s1 • • • • • \p \v 46 C'jara' xe'ekaja chpam tnamet rbin-an Jericó. Kas nel ela chpam tnamet e rexbil rdiscípulo y e congan wnak etren ela tzrij. C'ola jun ch'it moy tz'bula chibey, remjon rc'utxic limosna chca wnak. Jmoy Bartimeo rubi', rlec'wal jun acha Timeo rubi'. \v 47 Tak xc'axaj chJesús aj Nazaret jremjon binem pbey xumaj rakic ruchi' tzrij: —Jesús, atet je at Rlec'wal rey David, tpoknaj nwech, cara' xbij. \v 48 Per e q'uiy wnak nquech'aj pe rwá' y cawra necbij tzra: —Xjun catec'je' wa', mtarak ta achi', cara' necbij tzra moy. Per arja' xmás nurak ruchi' tzrij Jesús: —Atet je at Rlec'wal rey David, tpoknaj jtz'it nwech, cara' xbij chic jmul. \v 49 Ja' Jesús xpe'a, xutak rsic'sic moy. Xeba che necsiq'uij ta y tak xe'ekaja ruq'uin cawra xecbij tzra: —Camic catquicota, catyictaja, ncatsiq'uisa rmal Jesús. \v 50 Arja' c'ola jun tziak recsan tzrij y jara' tziak xch'akla' cana, xyictaj ela y xba ruq'uin Jesús. \v 51 Tak xekaja ruq'uin cawra xbixa tzra: —¿Nak nawajo' chwa chquenban chawa? cara' xc'axaxa tzra rmal Jesús. —Wajaw, jquenwajo' chawa njaktaj ta nk'anwech. Cara' xbij ja' moy. \v 52 Jesús cawra xbij: —Camic xatec'choja, utz chic ncatba, jyukbal ac'u'x wq'uin jara' xatchumsana, cara' xbixa tzra. Chek xbitaja cara' tzra njara' hor xjaktaja rk'arwech y xetre' ela tzrij Jesús pbey. \c 11 \s1 • • • • • \p \v 1 Quemjon binem ebnak y xchenkaj tnamet Jerusalén ec'o chwa' y xe'ekaja chuchi' c-e' tnamet, jun Betfagé y jun chic Betania rubi' jabar c'o wa' jun jyu' Olivo rubi'. Ja' Jesús xerutak ela e c-e' chca rdiscípulo,\fig J-e wnak nqueya tziak ruquin ruxak tak palma prubey Jesús.|src="CN01782B.TIF" size="col" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Mc 11.1-11" \fig* \v 2 cawra xbij ela chca: —Jax chpam tnamet jc'ola chewech, tzra' newil wa' jun ral bur xmila per nexte wjic tz'ulben cmal wnak. Tecra' ta y tec'ma' ta. \v 3 Wc'ola jun wnak xtc'axana chewa: —¿Nak tzra tak nequir ela bur? ixix cawra xtebij tzra: —Nc'atzina tzra Kjawal, cara' xtebij y alnak nya'la' ta chewa. Cara' xbij ela Jesús chca. \v 4 Xeba j-era' e c-e' discípulo. Tak xe'ekaja chpam tnamet xquewil jbur xmila chuchi' jun chijay abar nuc'ul wa' ri' c-e' bey y xquemaj rquiric. \v 5 Kas quemjon rquiric tak xetzojbexa cmal nic'aj wnak jec'ola tzra': —¿Nak neban, nak tzra tak nequir bur? cara' xbixa chca. \v 6 C'jara' xquemaj rbixic jbin ela chca rmal Jesús y xya'a c'as chca che nquec'om ta bur. \v 7 Y xquec'om pa bur tzra Jesús. Xqueya' quetziak tzrij bur y ja' Jesús xetz'be' ta tzrij y xumaj binem. \v 8 Congan e q'uiy wnak xquesoc quetziak prubey Jesús y ec'o chic jle' xequetmo' ta ruxak palma y xqueya' prubey chka'. \v 9 Jenabyela chwech ruq'uin jetren cana tzrij arj-e' congan nquerak quechi' y cawra necbij ra: —Dios, ko'at-o' camic, abnon ta bendecir Cristo jpenak pnabi' atet je at Kajaw Dios. \v 10 Bendecido awmal jgobierno penak chkawech je rxin kawma' David. Ko'at-o' camic Dios jatc'ola chcaj. Cara' necbij. \v 11 Ja' Jesús tak xekaja chpam tnamet Jerusalén xoca chpam nimlaj templo rxin Dios. Tak xtz'ettaj cana rmal je njelal je nba'na chpam templo c'jara' xba. Com xkaja k'ij xel ela chpam tnamet Jerusalén y xba chic chpam tnamet Betania e rexbil je cbeljuj apóstol. \s1 • • • • • \p \v 12 Rcab k'ij tak xe'el ta pBetania ja' Jesús xk'ak'ana rpam. \v 13 Xutz'et pona jun mcaj higuera c'o ruxak y xba Jesús ruq'uin chneretz'ta' wc'ola rwech. Per tak xekaja ruq'uin nmajo'n rwech, xruyon ruxak com q'uemjana terla' tiemp rxin csech rxin higo. \v 14 Ja' Jesús cawra xbij tzra che': —Nmajo'n xtcatwachin ta rxin junlic y xtti'j xta ahigo, cara' xbij. J-e' rdiscípulo xecc'axaj je xbixa tzra che'. \s1 • • • • • \p \v 15 Tak xe'ekaja chpam tnamet Jerusalén Jesús xoca chpam nimlaj ruchoch Dios y xumaj ta clasic conjelal wnak jec'ola chpam jquemjon c'yinem chpam e quexbil chka' je nquelk'owa je' achnak. Je' cmes je c'xoy tak pak xch'akij ela ptak ulew, cara' xuban tzra chka' je' cch'acat je nquec'ayina je' tz'quin rxin pjay. \v 16 Y chka' majo'n nuya' ta c'as chca wnak che nqueram ptemplo cc'an ta je' cachnak. \v 17 C'jara' xumaj ctojxic y cawra xbij chca: —Cawra tz'ibtanak cana chpam rtzojbal Dios: —Jwuchoch anen jara' banbal oración cxin conjelal wnak jec'ola chpam njelal nación, cara' xbij Dios tzrij rtemplo, per jebnon tzra ixix xe cc'olibal elk'oma', cara' xbij Jesús chca. \v 18 Je' maestro je nquetijona cxin wnak tzrij rley Dios e quexbil je' cjefe sacerdote arj-e' tak xekaja rbixic cuq'uin je xbij Jesús congan xecxibej qui' rmal y rmal c'ara' xquemaj rconxic rij rwech nak nqueban tzra che neccamsaj. Arj-e' xecxibej qui' com jtijonem jnuya' Jesús kas xel ta quec'u'x conjelal wnak tak xecc'axaj y nqueya' quexquin tzrij. \v 19 Tak xoc chic ak'a' xba chic Jesús, xel el chic chpam tnamet Jerusalén. \s1 • • • • • \p \v 20 Che rcab k'ij chic xenak'a' xek'ax chic jmul Jesús abar c'o wa' che' higuera. Tak xquetz'et che' chkij chic per ne njelal ruxe'. \v 21 Pedro xerkaja pe rwá' jbin cana tzra che' rmal Jesús: —Maestro, tetz'ta' mpa', chkij xtak wan jche' jxabij tzra che nexte wjic xtwachin xta, cara' xbij tzra Jesús. \v 22 Cawra xbixa chca rmal Jesús: —Tec'je'a yukbal ec'u'x ruq'uin Dios. \v 23 Ne ktzij wa' je xtenbij chewa, jun wnak chka bechnak wnak opech necwina nbij tzra jawra jyu' che nel ela y nerec'ka' ri' pya' y ja' jyu' nnimaj y nba. Jara' wnak necwina nuban wmajo'n c-e' ta ruc'u'x nuban y nc'ola yukbal ruc'u'x chcara' nbantaja ajni' nbij. \v 24 Rmal c'ara' quenbij chewa nak nec'utuj pnoración c'o ta yukbal ec'u'x che chumsan chic rmal Dios y nuya' chewa jnec'utuj tzra. \v 25 Tak neban oración, wc'ola jun wnak lowlo' rebnon chewa nc'atzina chnecuy ch-utz c'ara' ja' Edta' jc'ola chcaj nquixrucuy ixix chka'. \v 26 Wmajo'n necuy ta jara' majo'n nquixrucuy ta chka' Edta' jc'ola chcaj, cara' xbixa chca j-e' rdiscípulo. \s1 • • • • • \p \v 27 Tak xerkaj chic chpam tnamet Jerusalén xoca Jesús chpam nimlaj ruchoch Dios. Kas remjon binem chpam tak xe'ekaja cjefe sacerdote e quexbil je' maestro je nquetijona cxin wnak tzrij rley Dios e quexbil chka' je' principal-i' rxin tnamet. \v 28 Cawra xecc'axaj tzra: —¿Nak abanic atet tak amjon rbanic njelal jawrara jkamjon rtz'etic y nak yoyona chawa che amjon rbanic? cara' xecc'axaj. \v 29 —Anen chka' c'ola quenc'axaj chewa. We xtebij chwa je xtenc'axaj chewa, anen chka' quenbij chewa nak nbanic anen y nak rbanic njelal jnemjon rij je emjon rtz'etic. \v 30 Camic tbij chwa, Juan Bautista ¿nak xyowa tzra jsamaj che nqueruban bautizar je' wnak, le Dios jc'ola chcaj xyowa tzra o wxe wnak? cara' xc'axaxa chca rmal Jesús. \v 31 Arj-e' xquemaj tzij chbil tak qui': —We xtekbij tzra che Dios xyowa tzra arja' cawra nbij chka: —Wcara' ¿nak tzra tak majo'n xenimaj ta? cara' nbila' chka. \v 32 Per we xtekbij tzra xe wnak xyowa tzra nak la xtqueban wnak chka com chquewech arj-e' je Juan arja' jun profeta jne ktzij wa' che profeta rxin Dios com cara' nquech'ob conjelal. Cara' xecbij. \v 33 Y cawra xecbij tzra Jesús: —Majo'n kutkin ta nak la xyowa tzra, cara' xecbij. —Nexte anen chka' xtenbij ta chewa nak nbanic anen y nak rbanic njelal jnemjon rij je emjon rtz'etic, cara' xbixa chca rmal Jesús. \c 12 \s1 • • • • • \p \v 1 C'jara' xumaj tzij cuq'uin per ptak c'ambal tak tzij ntzijon wa'. Cawra jun c'ambal tzij xbij chca: —C'ola jun acha c'ola jun rchinoj, uva retcon chwech. Tak xtictaja rmal xuk'at, xuc'ot jun jul chpam abar nelsas wa' ri'al uva. Chpam chnoj xuyic jun torre y pe rwá' xec'je' wa' chajinel. Je rchinoj xuya' pe kjonem chca jle' ajchental y ja' xba chpam jun tnamet c'nat. \v 2 Tak xerla' tiemp rxin che nwachina rtejco'n arja' xutak ela jun rmos cuq'uin ajchental jekajyona rulew chnerec'ma' rent. \v 3 Tak xekaja mos cuq'uin j-e' ajchental xquechap y congan xquech'ay, xemloj pa per nmajo'n achnak xqueya' pa tzra. \v 4 Jrajaw chnoj xutak el chic jun rmos cuq'uin y tak xekaj chic jawra mos cuq'uin xqueq'uiek tzan abaj y xquesoc rwá', xemloj pa per ncongan lowlo' xqueban pa tzra. \v 5 Ja' rajaw chnoj xutak chna jun per tak xekaja cuq'uin xeccamsaj. Y ec'ol na más xerutak, ec'ola chca tak xe'ekaja cuq'uin ajchental jekajyona ulew, xeso'c ta y ec'ola jle' tak xe'ekaja xecamsasa. \v 6 Tak xq'uisbena jrajaw chnoj c'ola jun rlec'wal jcongan nrajo' jara' xutak el chic y cawra xbij kaja pranm: —Com jawra wlec'wal nqueban c'ara' respetar. \v 7 Per j-e' ajchental tak xekaja rlec'walxel cuq'uin cawra xecbij chbil tak qui': —Jala acha noc na pruk'a' jawra ulew com reherencia. Camic kcamsaj y noca pkak'a' ajoj ja reherencia, cara' xecbij je'a. \v 8 C'jara' xquechap, xeccamsaj y xquelsaj ta chpam rchinoj. Cara' nbij jc'ambal tzij. \v 9 Camic tbij c'a chwa ¿nak nuban c'ara' je rjawal chnoj? Jnuban jara' nquercamsaj ajchental jekajyona ulew y je rchinoj nuya' chic jmul pe kjonem chca jle' chic ajchental. \v 10 ¿Lmajo'n c'a esiq'uin ta chpam rtzojbal Dios jawra tzij jcawra nbij? —Je bnoy jay c'ola jun abaj xitzel xquetzu' y nmajo'n cgan tzrij y necch'ojquij, per jara' abaj csan chic che rbanic jay y jara' más nim ruk'ij com arja' chapyona resquin-il jay. \v 11 Jara' samaj Kjawal Dios xebnowa y kas nel ta kanm tzrij tak nkatz'et. Cara' nbij rtzojbal Dios. \v 12 Tak xecc'axaj jc'ambal tzij je xbij Jesús xch'obtaja cmal che j-e' nquebixa. Rmal c'ara' xcajo' ta xquechap y xquecsaj ta pcars per xecxibej qui' chquewech wnak. Je xqueban, xqueya' cana Jesús y xeba. \s1 • • • • • \p \v 13 C'jara' xeta'k ela ruq'uin Jesús jle' aj fariseo e quexbil jle' wnak jec'ola chpam partido rxin Herodes, xeta'k ela che nquetzijona ruq'uin ch-utz c'ara' tak xte'l ta jun tzij pruchi' je m-utz ta jara' necchapbej. \v 14 Tak xe'ekaja ruq'uin cawra xecbij tzra: —Maestro, ajoj kutkin chatet majo'n natz'ak ta tzij. Kutkin nmajo'n abar napitz' wa' awi' com atet majo'n jun utz y majo'n jun itzel ta xtatz'et per rubey Dios amjon rc'utic chkawech y kas wen rbixic naban. Camic tbij chka, jimpuesto nc'utux chka rmal César jnimlaj rey rxin Roma ¿le rbeyal c'ara' nkatoj o me rbeyal ta? ¿Le nkatoj o wmajo'n? ¿Nak nabij atet? Cara' xecc'axaj tzra Jesús. \v 15 Per Jesús rutkin xe c-e' queplaj y cawra xbij chca: —¿Nak tzra tak newajo' cneban probar? Tec'ma' ta jun pak quentz'et na, cara' xbij chca. \v 16 Y xquec'ut pak chwech —¿Nak chuxin plaj c'ola chwech jawra pak y nak chuxin bi'aj chka' tz'ibtanak chwech? Cara' xc'axaj Jesús chca. —Rxin César, cara' xecbij j-e'. \v 17 —Nak rxin César tzra c'ara' César tey-a' wa', nak rxin Dios tzra Dios tey-a' wa', cara' xbixa chca rmal Jesús. Y congan xel ta quec'u'x tzrij jxecc'axaj je xbixa chca. \s1 • • • • • \p \v 18 Ec'ol c'a jle' saduceo xeba ruq'uin Jesús. J-e' saduceo majo'n necnimaj ta che nquec'astaja cnomki'. Tak xe'ekaja ruq'uin cawra xecbij tzra: \v 19 —Maestro, Moisés rbin cana chka chpam rtzojbal Dios, wc'ola jun acha ncoma jun ruchak' o renmal y nmajo'n jun rlec'wal xec'je' cana jara' acha nec'le'a ruq'uin ixak je xcoma rechjil. Arj-e' tak nec'je'a jun clec'wal jara' ac'al necbij tzra che rlec'wal camnak. \v 20 Xqueban c'a jmul ec'ola e wku' alxic, jnabey-al xec'le'a per xcoma y majo'n rlec'wal xec'je' cana. \v 21 Je rcabal arja' xec'le'a ruq'uin ixak jxec'je' cana. Ajni' xuban nabey-al cara' xuban chic rcabal, xcom chic chwech jara' ixak y nmajo'n clec'wal xec'je' ta. Y ncara' xuban rox chka'. \v 22 Cara' xqueban che wku', xec'le'a ruq'uin ixak y xecoma chwech y nmajo'n clec'wal xec'je' cana. Y xq'uisbena xcoma ja' ixak chka'. \v 23 Camic ¿nak nabij atet tzra jawra? Je wku' alxic tak xterla' k'ij che nquec'astaja chpam cmic ¿nak rechjil c'ara' nuc'om jara' ixak com xec'le'a ruq'uin che wku'? cara' xecc'axaj tzra. \v 24 —Jala jnebij me rbeyal ta com ixix majo'n ch'obtanak ta ewmal nak kas mer nuc'ut rtzojbal Dios y majo'n ch'obtanak ta ewmal chka' nak rbanic jpoder rxin Dios. \v 25 Cara' quenbij chewa com tak nquec'astaja cnomki' jara' majo'n chic c'ulbic chquij tzra', e ajni' chic ángel rxin Dios jec'ola chcaj. \v 26 C'ola tz'ibtanak cana chpam rtzojbal Dios rmal Moisés tzrij jc'astajic cxin cnomki' ¿lmajo'n c'a esiq'uin ta? Jara' tak xutz'et jle' xulquiej Moisés y xtzijon ta Dios chpam y cawra xbixa tzra rmal Dios: —Anen en Dios rxin Abraham, en Dios rxin Isaac, en Dios rxin Jacob, cara' xbixa tzra Moisés. \v 27 Tzra' netz'et wa' che j-e' mesque e cnomki' chic per chwech Dios ec'asla. Rmal c'ara' tak quenbij chewa che me rbeyal ta nebij chmajo'n nquec'astaj ta cnomki'. Cara' xbixa chca rmal Jesús. \s1 • • • • • \p \v 28 C'ol c'a jun chca maestro je nquetijona cxin wnak tzrij rley Dios, arja' xerkaja abar ntzijon wa' Jesús cuq'uin aj saduceo y xc'axaj je xecbij. Arja' wen xc'axaj je xbij Jesús chca rmal c'ara' cawra xc'axaj tzra: —¿Nak mandamiento rxin Dios más nim ruk'ij chwech je njelal? \v 29 —Jmandamiento más nim ruk'ij tzra njelal cawra nbij ra: —Tewc'axaj ixconjelal je ix aj Israel. Kajaw Dios arja' xjun y majo'n chic jun Dios. \v 30 Y twaj-o' Ewajaw Dios per ne tzra njelal ewanm twaj-o', tzra njelal ena'oj y tzra njelal echuk'a' twaj-o' chka'. Ja c'a wa' mandamiento más nim ruk'ij. \v 31 Jrucab mandamiento xjunam ruq'uin y cawra nbij: —Ajni' nawajo' kaja awi' ayon cara' c'a tebna' chca je' aprójimo, que'awaj-o' chka', cara' nbij. Jawra c-e' mandamiento jxenbij chawa majo'n chic jun mandamiento más nim chta ruk'ij chwech, cara' xbij ja' Jesús tzra acha. \v 32 —Maestro, jxabij kaja ne ktzij wa'. Ne ktzij wa' nabij che Dios arja' xjun y majo'n chic jun Dios. \v 33 Y más na utz nawajo' Dios per tak ne njelal awanm nawajo' y njelal ana'oj y tzra njelal achuk'a' nawajo' chka'. Y más na utz nque'awajo' je' aprójimo ajni' nawajo' kaja awi' ayon. Wcara' nkaban jara' más na utz que chwech conjelal chcop je nquetzujuxa tzra Dios je nqueporoxa chwech altar, más na utz que chwech njelal je' achnak chic je ntzujuxa tzra Dios chwech altar, cara' xbixa tzra Jesús rmal acha. \v 34 Ja' Jesús wen xc'axaj je xbixa tzra rmal acha y rmal c'ara' cawra xbij: —Atet me c'nat ta atc'o wa' che ncatoca chpam rgobierno Dios, cara' xbij tzra. Tak xec'choja tzij rmal Jesús majo'n chic achnak nc'axaxa tzra com conjelal wnak xecxibej qui' necc'axaj je' achnak tzra. \s1 • • • • • \p \v 35 Ja' Jesús remjon ctojxic wnak chpam nimlaj rtemplo Dios y cawra xbij chca: —Je' maestro je nquetijona ewxin tzrij rley Dios jtz'ibtanak cana rmal Moisés ¿nak tzra tak arj-e' necbij che Cristo jara' rlec'wal rey David? \v 36 Cara' quenbij chewa com ja' David xuban jmul c'an rmal Espíritu Santo cawra xbij: —Kajaw Dios cawra xbij tzra Wajaw: —Catetz'be'a wawe' pe wejquenk'a', wawe' ncatec'je' wa' y quenuya' na pnawkan je nquetzelana awxin, cara' xbij tzra. Cara' rbin cana ja' David. \v 37 David, Wajaw nbij tzra Cristo, tbij c'a chwa camic ¿nak tzra tak nbixa tzra Cristo che rlec'wal David? Cara' xc'axaj Jesús chca. Je' wnak congan e q'uiy nquec'axana je nbij Jesús y congan qui' quec'u'x tzrij tijonem jnuya'. \v 38 Ja' Jesús tak remjon ctojxic wnak cawra xbij chca: —Tebna' cwent ewi' chquewech maestro je nquetijona ewxin tzrij rley Dios. Arj-e' congan qui' quec'u'x tak nquec'astana chquewech wnak, quecsan nmak tak tziak jnec'tuwa cxin che e nmak tak maestro. Y c'c'o na más jcongan nel ta quec'u'x tzrij ajni' tzra tak nquek'ijloxa ptak q'uebal. \v 39 Ajni' tzra tak nqueba ptak jay rxin molbal ri'il jabar nc'axax wa' rtzojbal Dios, arj-e' congan qui' quec'u'x tzrij tz'ulbal jmás nim ruk'ij, cara' nqueban chka' tak nqueba'na invitar chpam nmak tak w-im. \v 40 Arj-e' nquemaj cuchoch je' melcani' je camnak chic quechjilal. Ne nmak tak oración nqueban per nquechi' oca nbina. Per tak xtek'a'ta tzij chquij rmal Dios más na lowlo' nequetja'. Cara' xbij Jesús chca wnak. \s1 • • • • • \p \v 41 C'jara' xba y xetz'be'a chenkaj abar nya' wa' ofrenda rxin templo. Remjon ctz'etic wnak jquemjon rya'ic cofrenda chpam rc'olibal je' ofrenda. E q'uiy wnak e byoma' xerutz'et pona, arj-e' congan nmak tak ofrenda nqueya' cana chpam. \v 42 C'o c'a jun ixak melca'n y miba' xutz'et pona, arja' c'ola c-e' pak rc'an y xuya' chpam rc'olibal ofrenda. Je c-e' pak xuya' mnim ta rjel. \v 43 Ja' Jesús xersiq'uij pona rdiscípulo y cawra xbij chca: —Tetz'ta' mpa' jch'it melca'n ixak, arja' más na nim ruk'ij rofrenda chwech Dios jxuya' chpam rc'olibal ofrenda chwech je xqueya' conjelal. \v 44 Cara' quenbij chewa com jle' chic xjara' xqueya' jcoltanak cana per ja' mesque xmiba' per xuya' njelal jc'ola ruq'uin je ntzukbej ri', cara' xbij chca rdiscípulo. \c 13 \s1 • • • • • \p \v 1 C'jara' xel ta Jesús chpam nimlaj templo rxin Dios. Kas remjon binem tak c'ola jun chca rdiscípulo xki'l oca ruq'uin y cawra xbij tzra: —Maestro tetz'ta' mpa' templo, congan wen tak abaj ocnak y congan wen rbanic je' jay bnon. \v 2 Cawra xbixa tzra rmal Jesús: —¿Lnatz'et nmak tak jay rxin templo? per anen quenbij chewa chnerla' na jun k'ij tak nyojtaj na njelal, majo'n chic abaj xtrejkla' xta ri'. Cara' xbixa tzra ja' discípulo. \v 3 Ja' Jesús xetz'be'a pe rwá' jun jyu' rbin-an Olivo y nutz'et pona nimlaj templo rxin Dios. Ja' Pedro e rexbil Jacobo, Juan ruq'uin Andrés, arj-e' xecyonaj qui' ruq'uin y cawra xecc'axaj tzra: \v 4 —Tbij chka ¿nak k'ij nbantaja jala jxabij kaja chka? Chka' ¿nak rital nwankera je nc'utbexa rxin che xyamer nbantaja cumplir njelal jxabij kaja chka? cara' xecc'axaj tzra. \v 5 Jesús cawra xumaj rbixic chca: —Kas tebna' cwent ewi', majo'n jun xtquixebnowa engañar. \v 6 Cara' quenbij chewa com e q'uiy je' wnak nquepe na y necbij che j-e' e Cristo, cawra necbij chca wnak: —Anen en Cristo, cara' necbij chca y e q'uiy wnak nquequeban engañar. \v 7 C'ol c'a je' nmak tak ch'oj xtba'na nat nkaj per tak xtekaja rbixic ewq'uin mtexibej ta ewi' rmal, com nc'atzina che nbantaja cumplir njelal jawrara, per jawra mjara' ta rq'uisbal ruch'lew. \v 8 Cara' quenbij chewa com je' tnamet nyictaja tzrij jle' chic tnamet, chka' jle' gobierno nyictaja tzrij jle' chic gobierno. Chka' c'ola nmak tak cbarkan nbantaj na, congan nmak tak wyejal npet na, je' wnak nqueyojtaj na y nqueyictaja rmal cyiwal. Njelal jawrara ja c'a wa' nmajbexa rij nimlaj lowlo'. \v 9 Tebna' cwent ewi' chquewech je' wnak com arj-e' nquixquec'om ela ptak k'atbaltzij y nquixquech'ay ptak jay rxin molbal ri'il. Nquixquec'om ela chquewech gobernador, nquixquec'om ela chquewech rey per xe nmal anen tak xtba'na cara' chewa. Cara' xtba'na chewa ch-utz c'ara' nela ntzojxic chquewech. \v 10 Tak mja'na tpeta rq'uisbal ruch'lew nc'atzina nabey mul jutzlaj tzij jnec'mon ta nekaj na rbixic cuq'uin je' wnak jec'ola chpam njelal tak nación. C'jara' tak xtpeta rq'uisbal ruch'lew. \v 11 Tak nquixec'mar ela chquewech che nquixja'cha pquek'a' majo'n xtquixbison ta tzrij nak xtebij che netobej ewi' chquewech. Per chpam jara' hor nyataja chewa nak xtebij chca, ajni' xtyataja chewa ja c'ara' xtebij chca. Cara' quenbij chewa com me ixix ta nquixtzijona com ja' Espíritu Santo nyowa chewa nak xtebij chca. \v 12 Je' e alxic nquequejach quechak' ruq'uin quenmal pe cmic, cara' nqueban chka' ttixela', nquequejach clec'wal, y chka' je' alc'walxela' arj-e' nqueyictaja chquij ttixela' y nquequejach pe cmic. \v 13 Ixix xitzel nquixtz'e't na cmal conjelal wnak per xe nmal anen tak cara' xtba'na chewa. Per conjelal je xtquecoch' quewech chpam lowlo' y nmajo'n xtqueya' cta yukbal quec'u'x wq'uin arj-e' nquewil totanem rxin Dios. \v 14 Per terkaja pnewá' je rbin cana ojer profeta Daniel. Daniel xbij chnerla' na jun k'ij tak npeta jun jxitzel ntz'e'ta rmal Dios. Tak xtpeta arja' npe'a chpam lwar je myatanak ta tzrij che npe'a tzra' y congan cmic nuban. (Je nquesiq'uina jawra jle' tzij kas quelsaj jle' cna'oj tzrij.) Jara' tak xtetz'et jpa'l chic chpam lwar, jneban, jixc'ola chpam departamento Judea utz nquixnanmaja, ewiwaj ewi' ptak c'chelaj. \v 15 Jixc'ola pe rwá' terraza utz nquixnanmaja chka', me tquixkaj pta ptak ewuchoch che rlasic emibil ptak jay. \v 16 Jixc'ola ptak echinoj utz chka' nquixnanmaj ela, mtquixemloj pe xta ptak ewuchoch che rc'amric echquet. \v 17 Anen congan quenpoknaj quewech ixki' jq'uemja'na tec'je'a ch'tak cal chpam jara' tiemp y chka' jc'ola ch'tak quech'uch' chquek'a'. \v 18 Tc'utuj tzra Dios che mpretiemp ta tew tak xterla' k'ij che nquixnanmaja. \v 19 Cara' quenbij chewa com c'ola jun nimlaj lowlo' npe na per najni'la nim. Ajru' tiemp wankersan ta rwech ruch'lew rmal Dios majo'n jun lowlo' penak ta más ta nim chwech jawrara jnemjon rbixic chewa y majo'n chic jun xtpe ta más chta nim. \v 20 Xerwara' xpajtala tiemp com Dios cara' rchumin. Jche mquita pajtala tiemp nmajo'n jun wnak xtuto' ta ri' chpam. Per cmal wnak jerech-on Dios tak pajtala tiemp. \v 21 Wc'ola jun wnak xtbij chewa: —Xpeta Cristo, wawe' c'o wa', wcara' nbij, mtenimaj ta. Owe nbij chewa: —Cala' c'o wa' Cristo, chka' mtenimaj ta. \v 22 Cara' quenbij chewa com ec'ola wnak nquepe na y necbij che j-e' e Cristo y jle' chic necbij che e profeta rxin Dios per me ktzij ta necbij. Arj-e' c'ola nmak tak milagro xtqueban, xyamer nara' nquequeban engañar je' wnak jerech-on Dios, per jara' majo'n nquequech'ec ta. \v 23 Bien tebna' cwent ewi' chwech jawrara com xenya' pona rbixic chewa. \s1 • • • • • \p \v 24 Chek xtk'axa nimlaj lowlo' c'jara' majo'n chic nca'y xta rwech k'ij, congan noca k'ejku'm y majo'n nca'y xta rwech ic' chka'. \v 25 Y je' ch'umil nquetza'k tna y je' nmak tak poder rxin chcaj nsi'l na. \v 26 C'jara' je' wnak arj-e' nquetz'et na je Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak, arja' c'mon ta rmal jle' sutz' y jun nimlaj poder c'o chic pruk'a' y congan chic nim ruk'ij. \v 27 Y ec'ola je' r-ángel nquerutak ela che nqueba che cmolic je' wnak jerech-on per ne che njelal chwech rwech ruch'lew nqueba wa' che cmolic, mc'o tjun lwar mquita xtque'ekaj wa' che cmolic. \v 28 Telsaj c'a ena'oj tzrij jun che' higuera jara' quenc'ambej tzij chewech. Ja' higuera tak npulina ruxak c'ola ch'tak tiern ruk'a' nwankera ruq'uin ch'tak ruxak jara' rital nuc'ut chewech che xyamer nerkaja retiemp c'ten. \v 29 Cara' c'a tzra chka' tak xtemaj rtz'etic njelal jxenbij chewa jara' rital chnuc'ut chewech che xchenkaj chic c'o wa' k'ij jxewc'axaj chwa. \v 30 Ne ktzij wa' je xtenbij chewa, je tnamet Israel arj-e' q'uec'o na tak xtbantaja cumplir njelal jawrara, majo'n chuptanak ta quewech. \v 31 Jcaj ruq'uin ruch'lew jara' xe nk'axa rwech per ntzojbal anen jara' majo'n nk'ax ta rwech. \v 32 Per majo'n jun wnak ojtakyona nak kas mer k'ij y jmer hor je xtbantaja, next c'a je' ángel chka' jec'ola chcaj, next c'a Rlec'walxel chka', xruyon Nedta' Dios ojtakyona. \v 33 Kas tebna' cwent, quixc'asc'ata y tebna' je' oración, com majo'n ewutkin ta nak k'ij tak xtquenmloj ta wjic chic chwech ruch'lew. \v 34 Je xtenban anen chewa cara' ajni' nuban jun acha tak nba pjun viaje nat y je' rachnak nujach cana pquek'a' rmos che nqueban cwent. Arja' nuya' cana csamaj chejujnel y nbij cana tzra chajil jay che nc'asc'ata. \v 35 Y cara' c'a chewa ixix chka', quixc'asc'ata com anen en junam ruq'uin jrajaw jay, majo'n ewutkin ta nak hor tak xtquenmloj pchic jmul, mexla noca ak'a', mexla pe nc'aj ak'a', mexla pe rsakric o wsak chic. \v 36 Tak xtquenmloj pchic jmul mquita ixwarnak xtquixenruwla'. \v 37 Per mruyon ta chewa ixix quenbij wa' che nquixc'asc'ata, cara' quenbij chca conjelal che nquec'asc'ata, cara' xbij Jesús chca. \c 14 \s1 • • • • • \p \v 1 Xe c-e' k'ij chic c'o wa' nimk'ij pascua tak nti'ja xquelway jmajo'n levadura ruq'uin. Je cjefe sacerdote e quexbil je' maestro je nquetijona cxin wnak tzrij rley Dios, arj-e' quemjon rconxic rij rwech nak nqueban tzra Jesús che nquechap pnejkal y neccamsaj. \v 2 Per cawra necbij ra: —Me chpam ta nimk'ij nkachap wa' ch-utz c'ara' mtqueyictaja wnak rmal, cara' xecbij. \v 3 Ja' Jesús arja' c'ola chpam tnamet rbin-an Betania, pruchoch jun acha c'o wa', Simón rubi', jc'ola itzel yubil lepra tzrij nabey. Jesús c'ola tzrij mes tak xpona jun ixak ruq'uin rec'mon ela jle' ak'om jcongan qui' rexla', jak'om nardo rubi' y congan nim rejlal. Ja' ixak rec'mon ela chpam rc'olibal je bnon rbanic, alabastro ocnak. Tak xekaja ruq'uin Jesús xelsaj rwá' rc'olibal ak'om y xuya' ak'om pe rwá' Jesús. \v 4 Je' wnak jec'ola pjay ec'ola junwa' xquetz'et jxuban ixak y cawra xecbij chbil tak qui': —¿Nak tzra tak xtz'ila' ak'om? \v 5 Jxuban ta tzra xc'ayij ta, más ta oxi' cient ctzal xba twa', je rjel xya' ta chca je' mibi', cara' xecbij. Y xquemaj rch'ajic pe rwá' ixak. \v 6 Per Jesús cawra xbij chca: —Mtech'aj ta pe rwá'. ¿Nak tzra tak nenak ixak? Jawra jxuban chwa congan wen xuban. \v 7 Je' mibi' arj-e' nec'ol wa' checjol y chka bechnak tiemp wc'ola egan neban utzil chca jara' ix libre che nque'eto' per chwa anen majo'n quenc'je' ta ewq'uin njelal tiemp, quenlsax el na checjol. \v 8 Jxuban ixak chwa xuya' chwa jc'ola ruq'uin. Arja' tak xuya' ak'om chwij jara' xchumarsbej pona necuerpo che nmu'ka. \v 9 Ne ktzij wa' je xtenbij chewa, jutzlaj tzij jnec'mon ta, xabar tzra' xtekaj wa' rbixic njelal nat nkaj chwech ruch'lew tzra' nnatax wa' chka' jutzil jxuban chwa jawra ixak, jara' nnatbexa rxin. Cara' xbij Jesús chca. \s1 • • • • • \p \v 10 C'jara' c'ola jun chca e cbeljuj discípulo je rbin-an Judas Iscariote, xba cuq'uin cjefe sacerdote, xuch'ob ela chnerejcha' Jesús pquek'a'. \v 11 Tak xekaja cuq'uin xuch'ob chquewech jrech'bon ela. Arj-e' congan xequicota rmal je xbixa chca rmal Judas y xqueya' quechi' che nqueya' pak tzra. C'jara' ja' Judas xumaj rconxic nak nuban tzra Jesús chnujach pquek'a'. \s1 • • • • • \p \v 12 Xerla' jnabey k'ij rxin nimk'ij tak nti'ja xquelway jmajo'n levadura ruq'uin y tak nquecamsasa ch'tak carne'l rxin pascua je nquetzujuxa tzra Dios, jsacrificio. Xpeta rdiscípulo Jesús y cawra xecc'axaj tzra: —Je xtataj rxin nimk'ij pascua tbij chka abar tzra' xtekchumij wa'. \v 13 Jesús ec'ola e c-e' chca rdiscípulo xerutak ela y cawra xbij ela chca: —Jax chpam tnamet Jerusalén. Tak xtquixoca chpam c'ola jun acha nec'ul, arja' rc'an jun chnaw ya', quixetre' ela tzrij. \v 14 Tak xtquixoca abar xtoc wa' acha pjay, tbij c'a tzra jrajaw jay cawrara: —Ja' Maestro okretkon ta awq'uin che nekerc'axaj chawa: —¿Abar nkaban wa' w-im rxin pascua e wexbil ndiscípulo? Cara' rbin ta chka. Cara' tbij tzra rajaw jay. \v 15 Arja' nuc'ut chewech jun nimlaj cuarto chumin chic, chcaj c'o wa' pe c-e' piso. Tzra' nechomij wa' je nkataj rxin nimk'ij pascua. Cara' xbij ela Jesús chca e c-e' rdiscípulo. \v 16 Xeba je rdiscípulo y tak xe'oca chpam tnamet ncara' xbantaja ajni' xbix ela chca rmal Jesús. C'jara' xquemaj rchumsic w-im je rxin nimk'ij pascua. \v 17 Tak xoca ak'a' ja' Jesús e rexbil e cbeljuj rdiscípulo xe'ekaja abar nqueban wa' w-im. \v 18 Etz'bul chic tzrij mes, quemjon w-im tak Jesús cawra xbij chca: —Ne ktzij wa' je xtenbij chewa, c'ola jun chewa jkamjon w-im ruq'uin, arja' nejchowa wxin pquek'a' je nquetzelana wxin, cara' xbij chca. \v 19 Arj-e' tak xecc'axaj je xbixa chca xquemaj jun nimlaj bis: —¿Mex anen? cara' nbij jun, y —¿Mex c'a anen? nbij chic jun, y cara' xqueban che jujnel. \v 20 Jesús cawra xbij chic chca: —C'o jun chewa je ix cbeljuj ndiscípulo je xjunam nokwa'a ruq'uin pe plat, ja' c'ara' nejchowa wxin pquek'a'. \v 21 Je Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak arja' ncamsax na ajni' tz'ibtanak cana tzrij chpam rtzojbal Dios per congan lowlo' xtba'na tzra je xtejchowa rxin pquek'a' je necamsana rxin. Je xtejchowa rxin más na utz mquita xalexa chwech ruch'lew. Cara' xbixa chca. \v 22 Tak quemjon w-im ja' Jesús xuc'om xquelway y xmeltioxij tzra Dios, xuwech' y xujach chca y cawra xbij chca: —Ja c'a wa' necuerpo, tec'ma' y tetja', cara' xbij.\fig Jnecquiel e quiy wnak ntix na pquecwent, cara nbij Jesús chca rdiscípulo.|src="CN01803B.TIF" size="col" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Mc 14.22-25" \fig* \v 23 Y xuc'om chic jun cop vino, xmeltioxij tzra Dios y xujach chca chka' y xquetaj conjelal. \v 24 C'jara' xbij chic chca: —Jawra vino ja c'a wa' necq'uiel jara' rseguro jc'ac'laj chuminem je rchumin Dios. Jnecq'uiel e q'uiy na wnak nti'x na pquecwent. \v 25 Anen ne ktzij wa' je xtenbij chewa, jri'al uva majo'n chic quentaj xta wawe', c'jara' xtentaj chic tak xterla' k'ij chquentaj chpam rgobierno Dios xerwara' c'ac' chic njelal tzra', cara' xbij chca. \s1 • • • • • \p \v 26 C'ol c'a jun himno rxin nimk'ij pascua xecbixaj. Tak xec'choja himno cmal xe'el ela, xeba chpam jun lwar rbin-an jyu' rxin olivo. \v 27 Jesús cawra xbij chca: —Rmal je xtba'n na chwa chpam jawra chak'a' ixix queneya' cana, nquixnanmaja chixconjelal. Cara' quenbij chewa com tz'ibtanak cana chpam rtzojbal Dios jcawrara nbij: —Anen xtencamsaj ajyuk'la' cxin ch'tak carne'l, y arj-e' ch'tak carne'l necpaxij je' qui'. Cara' tz'ibtanak cana. \v 28 Per tak xtec'astaja nwech quennabyej na chewech y quenba chpam departamento Galilea, cara' xbij chca. \v 29 Pedro cawra xbij tzra: —Mesque conjelal xtcatqueya' cana per anen majo'n catnuya' cta, cara' xbij tzra. \v 30 Cawra xbixa tzra rmal Jesús: —Ne ktzij wa' je xtenbij chawa, je chpam jawra ak'a' tak q'uemjana tetrekena camul pre'y, oxmul nabij cawra chwa: —Anen majo'n wutkin ta rwech Jesús, cara' nabij chwa, cara' xbixa tzra Pedro. \v 31 —Mesque ok c-e' awq'uin xtokcamsasa per majo'n catnuya' cta, cara' xbij Pedro tzra. Y conjelal cara' xecbij tzra chka'. \s1 • • • • • \p \v 32 C'jara' Jesús xerexbilaj ela rdiscípulo, xeba chpam jun lwar rbin-an Getsemaní. Tak xe'ekaja cawra xbij chca: —Quixetz'be' cana wawe' ra, y anen cnebna' pek na oración, cara' xbij chca. \v 33 Xba, xeruc'om ela Pedro, Jacobo ruq'uin Juan. C'jara' xumaj jun nimlaj bis y xumaj t-onem ranm. \v 34 Cawra xbij chca: —Camic, congan nbisona wanm, jquenna' anen cmic rec'mon ta chwa. Ixix quixec'je' cana wawe' ra, quixc'asc'ata, cara' xbij. \v 35-36 C'jara' xyonaj pona ri' ruyon, xexque'a y xumaj rbanic oración: —Abba, Nedta', anen c'ola quenwajo' quenc'utuj chawa. Wnuc'om ri' ruq'uin jachumin ta chwij, mquita quenk'axa chpam jawra lowlo' jpenak chenwech. Atet majo'n achnak mquita ncatecwina naban, quenwajo' che cnawsaj chpam lowlo' jpenak chenwech, xerwara' nquenk'ax wa' chpam wcara' nrajo' awanm, cara' nbij tzra Ttixel. \v 37 Tak xec'choja oración rmal xba cuq'uin rdiscípulo. Tak xe'erewla' ekanak chuwram. Cawra xbij tzra Pedro: —Simón ¿nak tzra tak xe wram naban? ¿Le mtacoch' xtcatc'asc'ata jun hor? \v 38 Quixc'asc'ata y tebna' orar ch-utz c'ara' Satanás tak xtquixrchajtij mquita nquixruch'ec. Jewanm ne ktzij wa' chc'ola rgan nc'asc'ata, per jecuerpo npoknaj ri' nuban cara' com xix wnak, cara' xbij. \v 39 C'jara' xemloj chic jmul che rbanic oración. Ajni' xbij tzra Ttixel nabey mul cara' xbij chic pe rcamul. \v 40 Tak xec'choj chic oración rmal xemloj pchic jmul cuq'uin y tak xeruwla' chic ewarnak chic chka'. Cara' quebnon com congan jun wram majyona cxin, majo'n nquecoch' ta. Tak xquena' qui' mesquier chic necneya cmal nak necbij tzra. \v 41 Ja' Jesús xba chic jmul che rbanic oración. Tak xemloj pchic proxmul cawra xbij chca rdiscípulo: —Camic quixwar c'a, quixexle'n c'a, camic xec'choja. Tewc'axaj bien, xerla' c'a hor, je Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak, camic nja'ch na pquek'a' je aj il aj mac che neccamsaj. \v 42 Jo', quixyictaja, que'ekac'lu'. Tetz'ta' mpa', xyamer nerkaja jnejchowa wxin pquek'a', cara' xbij. \s1 • • • • • \p \v 43 Kas remjon na tzij Jesús cuq'uin rdiscípulo tak chek q'uenjlal xpeta Judas. Jara' Judas jun chca e cbeljuj apóstol. E q'uiy wnak erexbilan ta y quec'mon ta je' achnak rxin banbal ch'oj ajni' tzra espada ruq'uin je' che', etkon ta cmal cjefe sacerdote y cmal maestro je nquetijona cxin wnak tzrij rley Dios y cmal chka' je' principal-i' rxin tnamet. Etkon ta che necrechpa' Jesús. \v 44 Ja' Judas jnejchowa rxin Jesús arja' xchumij ta cuq'uin wnak nak xtuban tzra Jesús che njachbej rxin pquek'a': —Tak xtetz'et acha je xtentz'ubaj ruchi' chewech ja c'ara', techpa' y tec'ma' ela per bien tebna' cwent. Cara' xchumsaj cuq'uin. \v 45 Xba c'a alnak ja' Judas ruq'uin Jesús, tak xekaja ruq'uin xk'ijla': —Maestro, Maestro, cara' xbij y xtz'ubaj ruchi'.\fig Ja Judas ntzubaj ruchi Jesús jara njachbej rxin pqueka je nquetzelana rxin.|src="cn01812B.tif" size="col" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Mc 14.45" \fig* \v 46 C'jara' je' wnak xquechap Jesús y xquecsaj preso. \v 47 C'ol c'a jun chca e rexbil Jesús chek q'uenjlal xerelsaj ta jun espada y c'ola jun mos rxin nimlaj sacerdote xch'upuj ela jun rexquin. \v 48 Ja' Jesús chpon chic cmal wnak y cawra xbij chca: —¿Le en elk'om anen tak rmal ra' ec'mon ta espada ruq'uin je' che' chwij che nchapic? \v 49 Per xenc'je' wan checjol chpam nimlaj templo rxin Dios y k'ij k'ij xentijoj wnak chpam per majo'n wan xenechap ta tzra'. Per njelal jawrara majo'n chek ta nbantaja, rumac che nbantaja cumplir jtz'ibtanak cana chwij ojer chpam rtzojbal Dios. Cara' xbij chca. \v 50 C'jara' je' rdiscípulo xqueya' cana y xenanmaj ela. \v 51 C'ol c'a jun ala' retreben Jesús, arja' majo'n retziak y xjun sábana rebron ri' chpam per xcha'pa cmal wnak. \v 52 Per jxuban, xch'akij cana sábana y nsensic xnanmaj ela. \s1 • • • • • \p \v 53 Je' wnak jxechpowa rxin Jesús arj-e' xquec'om ela chwech nimlaj sacerdote. Tzra' quemlon wa' qui' cjefe sacerdote e quexbil principal-i' rxin tnamet e quexbil chka' je' maestro je nquetijona cxin wnak tzrij rley Dios jtz'ibtanak cana rmal Moisés. \v 54 Ja' Pedro retreben Jesús per q'ue c'nat c'o wa'. Arja' tak xekaja abar c'o wa' jnimlaj jay rxin nimlaj sacerdote xoc oca chujay y tzra' xetz'be' wa' chuchi' jun k'ak' cuq'uin policía, xumaj rmak'ric ri'. \v 55 Je' cjefe sacerdote e quexbil jle' chic jec'ola chpam k'atbaltzij cxin aj Israel arj-e' xquemaj cconxic jle' wnak che nqueya' testig-il tzrij Jesús. Cara' nqueban ch-utz c'ara' nkaja cmic tzrij. Per nmajo'n achnak necchapbej rxin Jesús. \v 56 E q'uiy wnak xqueya' testig tzrij per me ktzij ta necbij tzrij, xe tz'koj tzij nqueban, junwa' nbij jun y jun chwa' nbij chic jun, ne mjunam ta necbij. \v 57 Ec'o chic jle' chca, arj-e' xepe'a y xquemaj rbixic jle' ril Jesús per xe tz'koj tak tzij xecbij. \v 58 Jala acha, ajoj kc'axan cawra nbij ra: —Anen quenyoj na jawra santlaj rtemplo Dios jxe wnak banyona y x-oxi' k'ij quenyic wa' jun chic per me wnak ta nebnowa. Cara' rbin, cara' xecbij. \v 59 Per nexte j-e' chka' junam ta necbij. \v 60 Jnimlaj sacerdote arja' xpe'a chquecjol wnak y cawra xbij tzra Jesús. —¿Le mtac'ulba' c'a je nbixa chawa? Camic, tbij c'a chwa nak rbanic testig-il je xya'a chawij cmal ach-i'. \v 61 Per Jesús majo'n nc'ulba' ta je nbixa tzra. Cawra xbix chic tzra rmal jnimlaj sacerdote: —Tbij chka ¿le atet at Cristo je at Rlec'wal jnimlaj Dios? \v 62 Jesús cawra xbij tzra: —Anen nc'a. Y netz'et na chka' je xtuban Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak, arja' pe rejquenk'a' Dios netz'be' wa' jabar c'o wa' jnimlaj poder rxin Dios, y netz'et chka' tak xtpet chic jmul c'mon ta rmal jle' sutz' rxin chcaj, cara' xbij. \v 63 Jnimlaj sacerdote c'ola jun tziak rucsan xurak com congan itzel xc'axaj je xbixa rmal Jesús y cawra xbij chca jquemlon qui' ruq'uin: —Camic, majo'n chic más testigo nquekajo' ta. \v 64 Com bien xewc'axaj je xbij, najni'la itzel nc'axaj Dios je xbij. Camic ¿nak nebij ixix tzra? cara' xc'axaj chca. Conjelal cawra xecbij: —Ne nyataj wa' tzrij che ncamsasa. \v 65 Ec'ol jle' chca xquemaj rchubxic Jesús. Chka' xectz'apij rwech tzan sut y tak xtz'aptaja cmal xquech'ay y cawra necbij tzra: —Tbij chka camic ¿nak xyowa k'a' chaplaj? cara' necc'axaj tzra per xe yk'onem nqueban tzra. Je' policía chka' xquemaj rya'ic k'a' chruplaj. \s1 • • • • • \p \v 66 Pedro arja' tz'bula chujay, c'ol c'a jun aj-ic' jnesmaja ruq'uin nimlaj sacerdote xekaja ruq'uin. \v 67 Jara' aj-ic' tak xutz'et Pedro che remjon rmak'ic ri' chi k'ak' xtz'ulchij y cawra xbij tzra: —Atet at jun chka' xawexbilaj Jesús aj Nazaret. \v 68 Pedro majo'n xuya' ta tzrij je xbixa tzra: —Anen majo'n wutkin ta jamjon rbixic, nak la nabij chwa, cara' xbij tzra ixak. Xyictaj ela, xba abar c'ol wa' chijay y jpre'y chek q'uenjlal xtrekena. \v 69 Per aj ic' arja' xtz'ulchij chic jmul Pedro y cawra xbij chca jec'ola tzra': —Jawra jun acha rexbilan Jesús, cara' xbij chca. \v 70 Per ja' Pedro majo'n xuya' ta tzrij je xbix tzra. Y q'ue nc'aj co'l bitanak kaja tzra xbix chic jmul tzra Pedro cmal jec'ola tzra': —Bien k'alaj che atet at quexbil jerexbilan Jesús com bien k'alaj che at aj Galilea y jatzij njunam ruq'uin ajni' nquetzijona arj-e', cara' xbixa tzra. \v 71 Chwech Dios quenbij chewa che anen majo'n wutkin ta rwech Jesús jnebij chwa y itzel ta xtquenrutz'et Dios wme ktzij ta quenbij, cara' xbij Pedro chca. \v 72 Chek xbitaja tzij rmal, xtreken chic jmul pre'y. C'jara' xerkaja pe rwá' Pedro jbin tzra rmal Jesús. —Tak q'uemjana tetrekena camul pre'y, oxmul nabij na chwa cawrara: —Anen majo'n wutkin ta rwech Jesús. Cara' bin cana tzra. Tak xumaj rch'obic jbin tzra rmal Jesús xumaj jun nimlaj ok'ej. \c 15 \s1 • • • • • \p \v 1 Tak xeskara xquemol qui' conjelal je' cjefe sacerdote che rchumsic nak nqueban tzra Jesús, e quexbil je' principal-i' rxin tnamet, e quexbil chka' je' maestro je nquetijona cxin wnak tzrij rley Dios y conjelal jle' chic e k'toy tak tzij cxin tnamet Israel. Xquebac' ela Jesús, xquec'om ela, xequejcha' pruk'a' Pilato jgobernador. \v 2 Pilato tak pa'l chic Jesús chwech arja' xc'axaj tzra: —¿Le atet ra at Rey cxin tnamet Israel? —Cara' ajni' nabij kaja, cara' xbij Jesús tzra. \v 3 Je cjefe sacerdote q'uiy rwech ril Jesús xquemaj rbixic tzra Pilato. \v 4 C'jara' ja' Pilato xc'axaj chic tzra Jesús: —¿Le mtac'ulba' je nbixa chawa? congan q'uiy awil necbij chawa, cara' nbij chic tzra. \v 5 Per Jesús next jun tzij xbij, nmajo'n xc'ulba' ta. Ja' Pilato congan junwa' xutz'et tak cara' xuban. \v 6 Ja' Pilato ne c'mannak wa' tzra chc'ola jun preso nsak'pij ptak nimk'ij pascua per nuya' c'as tzra tnamet che arj-e' nquec'utuna nak preso nsak'pix ela. \v 7 Ec'o c'a jle' preso arj-e' e'ocnak pcars rmal xeyictaja tzrij gobierno y ec'ola jle' wnak xeccamsaj. C'o c'a jun chca rubi' Barrabás. \v 8 C'jara' xe'ekaja wnak ruq'uin Pilato y cawra xecbij tzra: —Tsak'pij ela jun preso com ncawara' abnon chka ptak nimk'ij pascua, cara' xecbij tzra. \v 9 —¿Nak newajo', lc'ola egan che nsak'pix ela jrey ewxin ixix ix aj Israel? cara' xc'axaj ja' Pilato chca. \v 10 Cara' xc'axaj chca com arja' rutkin che je' cjefe sacerdote congan nk'utluna canm tzrij Jesús y xe rmal je nk'utluna canm tak quejchon pruk'a'. \v 11 Per je' cjefe sacerdote xequeyoj wnak y xecbij chca che necc'utuj Barrabás che nsak'pix ela y mJesús ta. \v 12 Ja' Pilato xbij chic jmul chca: —Wcara' newajo' ¿nak c'a quenban tzra nech'ob ixix jawra acha jrey cxin tnamet Israel nebij tzra? Cara' xbij ja' Pilato chca. \v 13 Arj-e' xquemaj chic jmul rakic quechi' y cawra necbij: —Tcamsaj chwech cruz. \v 14 —¿Nak q'ue tzra, nak rtzilal rebnon? cara' xc'axaj ja' Pilato chca. Per arj-e' más xquemaj rakic quechi': —Tcamsaj chwech cruz, cara' xecbij chic jmul tzra. \v 15 Ja' Pilato majo'n nrajo' ta che nqueyojtaja más je' wnak rmal c'ara' xuban ajni' necc'utuj j-e' wnak, xsak'pij ela Barrabás y xuya' orden che nch'a'ya Jesús. Tak xch'aytaja xujach pquek'a' je nquec'mow ela rxin che necamsasa chwech cruz. \v 16 C'jara' j-e' soldado xquec'om ela Jesús chujay abar nec'je' wa' gobernador y xequemol conjelal jle' chic soldado. \v 17 C'ola jun tziak mrad xquecsaj tzrij y xecchumsaj jun rcorona, q'uix xquecsaj y xqueya' pe rwá'. \v 18 C'jara' nqueya' rsaludo ajni' nba'na tzra jun rey per xjic necyok'bej rxin: —Atet at rey cxin tnamet Israel, cara' necbij tzra. \v 19 C'ola jun aj necwak'ij rwá' tzra y necchubaj y nquexque'a chwech ajni' ruk'ij nqueya' per xyok'bal rxin nqueban. \v 20 Tak xec'choja yk'onem cmal c'jara' xquejal retziak mrad y xquecsaj retziak c'jara' xquec'om ela che nequirpa' chwech cruz. \s1 • • • • • \p \v 21 Tak xeba c'ola jun acha xquewil, Simón rubi', arja' c'xemloj ta ptayu' y tzra' xk'ax wa' abar ec'o wa', y npors xqueban tzra che ntelej ela cruz rxin Jesús. Ja' Simón arja' aj Cirene, ec'ola e c-e' rlec'wal, jun Alejandro rubi' y jun chic Rufo rubi'. \v 22 C'jara' xeba, xquec'om ela Jesús pjun lwar rbin-an Gólgota. Gólgota nbij tzij lwar rxin rwá' camnak. \v 23 Tak xe'ekaja chpam lwar Gólgota xectzujuj vino tzra chnutaj. Jvino c'ola nic'aj k'ayis mirra rubi' yjun ruq'uin per Jesús majo'n xuc'om ta chca. \v 24 Tak xriptaja cmal chwech cruz xquemaj rbanic suert tzrij retziak. Cara' xqueban ch-utz c'ara' che nquetz'et nak che tziak xtquec'om ela che jujnel.\fig Jala acha ne ktzij wa che Rlecwal Dios, cara xbij capitán.|src="cn01844B.tif" size="col" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Mc 15.24" \fig* \v 25 Jhor je xquerip chwech cruz a las nueve rxin xinak'a'. \v 26 Ja' Jesús xtz'ibaxa ril je nbixa tzra, cawra rbanic ril je nbixa: —Jawra acha, arja' rey cxin tnamet Israel. \v 27 Ec'o c'a e c-e' elk'oma' xeri'pa chwech cruz chka', jun prejquenk'a' Jesús y jun prexquen. \v 28 Tzra' c'a xbantaj wa' cumplir jtz'ibtanak cana ojer chpam rtzojbal Dios tzrij Cristo jcawra nbij: —Arja' cara' nba'na tzra ajni' nba'na chca itzel tak wnak. \v 29 Je' wnak tak nquek'axa y tak nquetz'et Jesús xnectzebej y xe nqueyok' y cawra necbij tzra: —Atet xatbina chnayoj santlaj templo y xe oxi' k'ij nrajo' chnayic chic jmul. \v 30 Camic tet-o' c'a awi' ayon, catkaj tc'a chwech cruz, cara' necbij tzra. \v 31 Chka' je' cjefe sacerdote arj-e' nqueyok' chka' e quexbil maestro je nquetijona cxin wnak tzrij rley Dios. —Arja' To'onel cxin wnak nbixa tzra per camic xmesquier nara' nuto' ri' ruyon. \v 32 We ktzij che arja' Cristo jRey kxin ja ok aj Israel tkaj tc'a camic chwech cruz. We xtkatz'et xtkaj ta neyke' c'ara' kac'u'x ruq'uin, cara' xecbij. Ncara' xqueban jxeri'pa chwech cruz prexquin Jesús, arj-e' chka' xqueyok'. \v 33 Jpe nc'aj k'ij c'ola jun nimlaj k'ejku'm xpeta chwech njelal ruch'lew, c'a las tres rxin tk'ak'ij xeskar chic jmul. \v 34 Ja' Jesús tak xuban a las tres rxin tk'ak'ij arja' congan xurak ruchi' y cawra xbij ra: —Eloi, Eloi ¿lama sabactani? cara' xbij. Jtzij xbij cawra nbij: —Nedta' Dios, Nedta' Dios ¿nak tzra tak xenaya' cana? \v 35 Ec'o c'a jle' chca wnak jec'ola tzra', arj-e' tak xecc'axaj je xbij cawra xecbij: —Jala' acha camnak profeta Elías nsiq'uij. \v 36 C'o c'a jun chca xerc'amla' ta jun esponja, xch'akba' chpam jle' vinagre, xuxim chutza'm jun aj y xuya' pona tzra Jesús chnutaj y xbij: —Keybej na, katz'ta' na k'alaj we xtpeta Elías chnerkasaj chwech cruz. \v 37 Ja' Jesús xurak chic jmul ruchi' y xcom kaja. \v 38 Y chek q'uenjlal xraktaja mant jk'otben rpam santlaj rtemplo Dios, chek c-e' xuban. Xraktaj ta q'ue chcaj y xkaja penlew. \v 39 C'o c'a jun capitán pa'la chwech Jesús, arja' tak xutz'et nak xuban tak xcoma cawra xbij: —Jala acha ne ktzitzij wa' che Rlec'wal Dios. \v 40 Ec'o c'a jle' ixki' jec'ola tzra' chka' nquetzu' pona je xbantaja. Jun chca María Magdalena, jun chic María jec'ola e c-e' ral, jun José y jun chic Jacobo ch'ip nbixa tzra. Y jun chic chca ixki' Salomé rubi'. \v 41 J-ewra ixki' tak xec'je'a Jesús pGalilea arj-e' netrena tzrij Jesús y xqueto' tzrij je' achnak jnak nc'atzina tzra. Y q'ue c'o na más ixki' jxetre' ela tzrij Jesús tak xba pJerusalén. \s1 • • • • • \p \v 42-43 C'o c'a jun acha José rubi' aj Arimatea, arja' nim ruk'ij chpam k'atbaltzij cxin tnamet Israel y chka' njelal ranm reyben k'ij tak xtoca rgobierno Dios. Ja' José com xuban hor y com jara' k'ij nchomix wa' je' achnak rxin nimk'ij y xvíspera chic rxin xlanbal k'ij chka', rmal c'ara' tak xba ruq'uin Pilato xerc'utuj recuerpo Jesús y majo'n xxibej ta ri'. \v 44 Ja' Pilato tak xc'axaj che camnak chic Jesús arja' cawra xbij kaja pranm: —¿Nak tzra c'ara' tak camnak chic? Y xsiq'uij pona jun capitán, xc'axaj tzra we ktzitzij wa' camnak chic Jesús. \v 45 Tak xbixa tzra rmal capitán che ktzij wa' camnak chic c'jara' xuya' órden che nja'cha recuerpo tzra José. \v 46 C'jara' José xulok' jun tziak, xberkasaj ta recuerpo Jesús chwech cruz y xubor pjun utzlaj tziak. Tak xbortaja rmal xerey-a' cana chpam jun panteón je c'ton chwech jun tz'lem abaj y xtz'apij ruchi' tzra jun tz'lem abaj. \v 47 Ja' María Magdalena rexbil chic jun María jrute' José arj-e' ec'ola tzra' y xquetzu' pona jabar xec'je' can wa' recuerpo Jesús. \c 16 \s1 • • • • • \p \v 1 Tak xk'axa xlanbal k'ij ja' María Magdalena rexbil jun chic María jrute' Jacobo, rexbil chka' Salomé, arj-e' xquelok' jle' ak'om jqui' rexla' ch-utz c'ara' nqueba y nequey-a' tzrij recuerpo Jesús. \v 2 Je rxin domingo pe rsakric xeba abar c'o wa' panteón, kas nel ta k'ij tak xe'ekaja chpam lwar. \v 3 —¿Nak lc'a xtelsana abaj jtz'apben ruchi' panteón ch-utz c'ara' nokocwina nok-oc chpam? cara' necbij chbil tak qui'. \v 4 Per tak xquetz'et pona lsan chic abaj, bien xquetzu' pona com abaj congan nim.\fig Tak xquetzet pona Isan chic abaj jtzapben ruchi panteón.|src="cn01850B.tif" size="col" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Mc 16.4" \fig* \v 5 Tak xe'oca chpam panteón c'ola jun c'jol xquetz'et, pe jquenk'a' tz'bul wa', c'ola jun nimlaj tziak sak rucsan. Arj-e' congan xecxibej qui' rmal. \v 6 Per ángel cawra xbij chca: —Mtexibej ta ewi'. Anen wutkin chJesús je aj Nazaret necanoj, je xcamsasa chwech cruz, arja' xc'astaja rwech, mwawe' xta c'o wa'. Quixjo', tretz'ta' mpa' lwar abar xec'je' wa' recuerpo. \v 7 Per camic jax ebij tzra Pedro y chca jle' chic discípulo cawrara: —Jesús arja' nnabyeja chewech nba pGalilea y tzra' netz'et wa' ewi' ruq'uin ajni' rbin cana chewa. Cara' tbij chca, cara' xbij ja' ángel. \v 8 J-e' ixki' alnak xe'el ta chpam panteón, cara' xqueban com congan nqueberbeta rumac xben ri'il. Y nmajo'n abar ta tzra' xecbij wa' je xquetz'et rmal jcongan xecxibej qui'. \s1 • • • • • \p \v 9 Ja' Jesús tak xc'astaja chquecjol cnomki' pjun domingo pe rsakric. Kas xuc'ut wa' ri' nabey mul jara' chwech María Magdalena. Jara' María jec'ola e wku' itzel tak espíritu e'ocnak pranm nabey y xelsas ela rmal Jesús. \v 10 Arja' xba cuq'uin ach-i' j-era' jnetren wa' tzrij Jesús tak q'uemjana tcoma, nerbij chca che xc'astaja Jesús. Tak xekaja cuq'uin congan bis ok'ej nqueban. \v 11 Cawra xbij chca: —C'astanak chic Jesús, xentz'et rwech anen, cara' xbij chca, per j-e' majo'n xecnimaj ta. \v 12 Ja' Jesús ec'o chic e c-e' rdiscípulo, arj-e' quemjon binem ebnak pjun aldea tak chek q'uenjlal xuc'ut ri' chquewech per junwa' nca'ya rmal c'ara' mesquier xch'obtaj ta cmal alnak chJesús. \v 13 Per tak xch'obtaja cmal xeba cuq'uin jle' chic quexbil, xecbij chca: —C'astanak chic Jesús, cara' xecbij, per me xnimax ta jxecbij. \v 14 Tak xba jtz'it tiemp tzra xuc'ut chic jmul ri' Jesús chquewech je juljuj rdiscípulo, j-e' kas etz'bula tzrij mes. Ja' Jesús arja' cow xtzijona cuq'uin rmal jmajo'n yukbal quec'u'x ruq'uin y rmal jmesquier necnimaj che xc'astaja. Cara' xuban chca com j-e' majo'n xecnimaj ta je xbixa chca cmal jxetz'towa rxin che c'astanak chic. \v 15 C'jara' xbij chic chca: —Jax nat nkaj chwech ruch'lew, ey-a' rbixic utzlaj tzij jnec'mon ta, ey-a' rbixic chca conjelal wnak. \v 16 Conjelal wnak je xteyke'a quec'u'x wq'uin y nqueba'na bautizar arj-e' nquewil totanem rxin Dios. Wme xteyke' ta quec'u'x wq'uin arj-e' nk'a't na tzij chquij y nqueta'k ela chpam nimlaj lowlo'. \v 17 Jawra rital nbantaj na cuq'uin je xteyke'a quec'u'x wq'uin: jun, pnubi' anen nquequelsaj wa' itzel tak espíritu pcanm wnak, jun chic, nquetzijona chpam jle' chic tzojbal jmajo'n cutkin ta, \v 18 jun chic, chek q'uenjlal nquequechap itzel tak cmetz per majo'n achnak nba'na chca, y chka' we chek q'uenjlal xquetaj venen majo'n achnak nuban chca chka'. Chka' we nqueya' quek'a' pquewá' je' yuw-i' arj-e' nquechumtaja. Cara' xbij chca rdiscípulo. \s1 • • • • • \p \v 19 Ja' Kajaw Jesús tak xec'choja tzij rmal cuq'uin rdiscípulo arja' xec'mar ela chcaj, xetz'be'a pe rejquenk'a' Dios.\fig Jesús xecmar ela chcaj chquewech rdiscípulo.|src="CN01883B.TIF" size="col" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Mc 16.19" \fig* \v 20 Je rdiscípulo arj-e' xe'el ela, xquemaj rbixic Jesucristo nat nkaj. Ja' Kajaw Jesús nquerexbilaj che rbanic samaj, xuya' chca chc'ola nmak tak milagro nqueban jara' nec'tuwa che ne ktzitzij wa' njelal jquemjon rbixic chca wnak. Amén.