\id MAT March 27, 1992 MATEO TZUTUJIL PSP \h SAN MATEO \toc1 San Mateo \toc2 San Mateo \toc3 Mt \mt1 SAN MATEO \c 1 \s1 • • • • • \p \v 1 Jesucristo arja' riy rumam ja ojer rey David, chka' riy rumam Abraham. Jawra je xtentz'ibaj ra jawa' quebi' rti't remma' ja' Jesucristo. \v 2 Abraham, ttixel rxin Isaac. Isaac, ttixel rxin Jacob. Jacob, ttixel rxin Judá e rexbil je' rch'alal. \v 3 Judá, ttixel cxin e c-e' ach-i' jquebi' Fares ruq'uin Zara, y jquete' Tamar rubi'. Fares, ttixel rxin Esrom. Esrom, ttixel rxin Aram. \v 4 Aram, ttixel rxin Aminadab. Aminadab, ttixel rxin Naasón. Naasón, ttixel rxin Salmón. \v 5 Salmón, ttixel rxin Booz, jrute' ja' Booz, Rahab rubi'. Booz, ttixel rxin Obed, jrute' Obed, Rut rubi'. Obed, ttixel rxin Isaí. \v 6 Isaí, ttixel rxin ja ojer rey David. David, ttixel rxin Salomón, jrute' Salomón jara' ixak jrexkayil Urías nabey. \v 7 Salomón, ttixel rxin Roboam. Roboam, ttixel rxin Abías. Abías, ttixel rxin Asa. \v 8 Asa, ttixel rxin Josafat. Josafat, ttixel rxin Joram. Joram, ttixel rxin Uzías. \v 9 Uzías, ttixel rxin Jotam. Jotam, ttixel rxin Acaz. Acaz, ttixel rxin Ezequías. \v 10 Ezequías, ttixel rxin Manasés. Manasés, ttixel rxin Amón. Amón, ttixel rxin Josías. \v 11 Josías, ttixel rxin Jeconías e rexbil je' rch'alal, y wawe' ra tak xe'oca preso aj Israel y xec'mar ela chpam nación Babilonia. \v 12 Jeconías, ttixel rxin Salatiel. Salatiel, ttixel rxin Zorobabel. \v 13 Zorobabel, ttixel rxin Abiud. Abiud, ttixel rxin Eliaquim. Eliaquim, ttixel rxin Azor. \v 14 Azor, ttixel rxin Sadoc. Sadoc, ttixel rxin Aquim. Aquim, ttixel rxin Eliud. \v 15 Eliud, ttixel rxin Eleazar. Eleazar, ttixel rxin Matán. Matán, ttixel rxin Jacob. \v 16 Jacob, ttixel rxin José. José, jara' rechjil María, jara' María jrute' Jesús je Cristo nbixa tzra. \v 17 J-ewra quebi' rti't remma' Jesucristo, tak namaj ta quelxic ruq'uin Abraham y narec'sa' ruq'uin David ec'ola e catorce che conjelal. Tak namaj pchic quelxic ruq'uin David y narec'sa' chpam tiemp tak xec'mar ela aj Israel chpam nación Babilonia e catorce quebnon chka'. Y tak namaj pchic quelxic chpam jara' tiemp y narec'sa' ruq'uin Cristo e catorce chka'. \s1 • • • • • \p \v 18 Cawra rbanic tak xalexa Jesucristo. María jrute', arja' c'utun chic rmal José chnec'le'a ruq'uin. Per tak q'uemjana tquec'om qui' chek q'uenjlal xutkixa che m-utz tchic María, xnec'je'a jun ral. Per Espíritu Santo xesmaja rmal c'ara' tak cara' xuban. \v 19 José jc'utyuna rxin che noca rexkayil, arja' jun acha rc'an rbeyal rxin Dios, rmal c'ara' xpoknaj xuya' ruq'uix María. Rmal c'ara' tak xuch'ob pnejkal nutur cana c'ulbic. \v 20 Per kas cara' remjon rch'obic tak chek q'uenjlal xwankera jun ángel rxin Kajaw Dios pe rwaram y cawra xbij tzra: —José ja at riy rumam ja ojer rey David, mtaxibej ta awi', tec'ma' María com ac'al jc'ola pe gracia Espíritu Santo xesmajina rxin. \v 21 María nec'je' na jun ch'it ral ala' y jrubi' je xtaya' jara' Jesús. Com jbi'aj Jesús nbij tzij Dios To'onel, cara' c'a rubi' xtabij com arja' net-owa retnamet chpam quil quemac, cara' xbij ángel tzra José. \v 22 Njelal jawra xbantaja mchek tcara' xbantaja, tzra' xbantaj wa' cumplir je rbin cana Kajaw Dios jtz'ibtanak cana rmal profeta jcawra nbij: \v 23 —Bien tewc'axaj jawrara, c'ola jun k'poj xtan neywaj na y rmal ra' nec'je'a jun ral ala'. Jara' ala' Emanuel nbix na tzra. Cara' tz'ibtanak cana. Emanuel nbij tzij Dios c'ola kuq'uin. \v 24 Tak xc'astaja José cara' xuban ajni' xbixa tzra rmal ángel rxin Kajaw Dios, xec'le'a ruq'uin María. \v 25 Per chpam njelal tiemp tak q'uemjana talexa ral María jnabey ac'al nmajo'n nak ta xqueban. José tak xuya' rubi' ac'al, Jesús rubi' xuya'. \c 2 \s1 • • • • • \p \v 1 Jesús, chpam tnamet Belén xalex wa' jc'ola precwent Judea. Jara' tiemp Herodes ocnak rey. C'jara' ec'ola e c-e' oxi' ach-i' epenak chpam nación jc'ola pnoriente, arj-e' xerkaja chpam tnamet Jerusalén. J-era' ach-i' nmak tak cna'oj. \fig Jchumil recmon ela quebey magos.|src="CN01628b.tif" size="col" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Mt 2.1" \fig*Arj-e' xquemaj rc'axic chca wnak cawrara: \v 2 —¿Abar c'o wa' ac'al je c'ja' xalexa jRey ewxin ixix ja ix aj Israel? Com ajoj c'ola jun ch'umil katz'ton ta pnoriente je nk'alsana rxin y camic okpenak che nekrey-a' ruk'ij, cara' xecbij. \v 3 Rey Herodes tak xc'axaj chc'ola jun chic rey xalexa congan junwa' xuna' y conjelal jec'ola pJerusalén junwa' xecc'axaj chka'. \v 4 Ja' Herodes xerumol conjelal cjefe sacerdote e quexbil maestro je nquetijona cxin wnak tzrij rley Dios jtz'ibtanak cana ojer rmal Moisés y cawra xc'axaj chca ra: —¿Abar tzra' nalex wa' Cristo? cara' xc'axaj chca. \v 5 —Chpam tnamet Belén nalex wa' jc'ola precwent Judea, cara' xecbij tzra. —Cara' nekbij chawa com cara' tz'ibtanak cana rmal profeta jcawra nbij: \v 6 —Je tnamet Belén jc'ola precwent Judá, ajni'la nim ruk'ij ntz'e'ta cmal ja e k'toy tak tzij rxin Judá. Cara' nba'na tzra com tzra' nwanker wa' jun k'toy tzij, arja' nc'ana cxin netnamet Israel, cara' xbij Dios. Cara' tz'ibtanak cana rmal profeta. Cara' xecbij tzra. \v 7 C'jara' ja' Herodes pnalak' xutak quesic'sic ach-i' je nmak tak cna'oj. Tak xe'ekaja ruq'uin kas congan xuc'ot quechi', xc'axaj chca nak k'ij kas xwankera ch'umil. \v 8 C'jara' xerutak ela pBelén y cawra xbij ela chca: —Jix pBelén kas bien ecanoj ac'al abar tzra' kas xtewil wa'. Tak xtewla' tetka' ta rbixic wq'uin ch-utz c'ara' quenba anen chka' che cney-a' ruk'ij, cara' xbij ela chca. \v 9 Tak xc'axtaja cmal je xbixa chca rmal rey c'jara' xeba. Per jch'umil jquetz'ton ta pnoriente jara' xec'mow ela quebey. Jch'umil tak xekaja nmer pe rwá' abar c'ol wa' ac'al majo'n chic xbin ta. \v 10 Arj-e' tak xquetz'et ch'umil che xpe'a congan xequicota. \v 11 C'jara' xe'oca chpam jay y xquetz'et ac'al rexbil María jrute'. Xexque'a chwech ac'al, xquemaj rya'ic ruk'ij. C'jara' xquelsaj ta jquec'mon ela je' achnak nmak rejlal y xecsipaj tzra. Ja xecsipaj jara' oro y je' achnak jcongan qui' rexla' ajni' incienso ruq'uin mirra. \v 12 C'jara' xeba chic chpam quetnamet per xbixa chca pnachic' chmajo'n chic nquemloj ta ruq'uin Herodes, rmal c'ara' jun chwa' bey xquec'om ela. \s1 • • • • • \p \v 13 Tak ebnak chic j-e' ach-i' c'ola jun ángel rxin Kajaw Dios xwankera chwech José pnachic' y cawra xbij tzra: —Catyictaja, tec'ma' ela ac'al rexbil rute' y quixnanmaj ela, jax chpam nación Egipto y tzra' nquixec'je' wa'. C'a anen na quenbina chewa tak xtquixemloj pchic. Cara' quenbij chewa com Herodes xyamer numaj rconxic ac'al che ncamsaj, cara' xbij tzra. \v 14 C'jara' xc'astaja José y xyictaja, xuc'om ela ch'tac'al rexbil rute', xeba pnEgipto chak'a'. \v 15 Tzra' c'a xec'je' wa' junlic, c'jara' xemloj ta tak xcoma Herodes. Ja xqueban mchek ta xqueban, tzra' xbantaj wa' cumplir je rbin cana Kajaw Dios jtz'ibtanak cana rmal profeta jcawrara: —Chpam Egipto xentak wa' rsic'sic wlec'wal. Cara' nbij. \s1 • • • • • \p \v 16 Ja' Herodes tak xutz'et chmajo'n ruk'ij xya' ta cmal ach-i' je nmak tak cna'oj congan xuk'ut ri' ranm rmal ryiwal. Xuya' ela jun orden che nquecomsasa ac'ala' ch'tak al-i' jec'ola pBelén, chka' chpam je' lwar jc'ola chenkaj Belén. Conjelal jquemjon jujun caca' cjuna' nquecomsasa. Com ja' Herodes bin tzra cmal ach-i' je nmak cna'oj nak tiemp kas xwanker ta ch'umil jara' tiemp xoca rbase ajru' tak cjuna' je nquecomsasa. \v 17 Cara' xba'na, xecomsasa, tzra' c'a xba'n wa' cumplir jbitanak cana rmal profeta Jeremías jcawra nbij: \v 18 —C'ola jun kul nc'axaxa chpam tnamet Ramá, ajni'la jun nimlaj bis y jun nimlaj ok'ej nuban je nc'axaxa. Jara' kul rxin Raquel nquerok'ej ch'tak ral. Congan ok'ej nuban, nmajo'n xbochtaj ta rmal che xecoma ch'tak ral. \s1 • • • • • \p \v 19 Tak xcoma Herodes c'ola jun ángel rxin Kajaw Dios xwankera chwech José pnachic' pnEgipto y cawra xbij tzra: \v 20 —Catyictaja, tec'ma' ela ch'tac'al rexbil rute', jax quixemloja chpam nación Israel com ecomnak chic wnak je ncajo' neccomsaj jac'al. Cara' xbij tzra. \v 21 C'jara' xc'astaja y xyictaja, xuc'om ela ac'al rexbil rute', xeba, xemloja chpam nación Israel. \v 22 Per José xekaja rbixic ruq'uin che k'atbaltzij rxin departamento Judea c'o chic pruk'a' Arquelao rlec'wal Herodes. Ja' Arquelao xec'je'a prec'xiwach redta'. Tak José xc'axaj jara' xxibej ri' rmal, majo'n xba ta tzra'. Per xk'alsas chic chwech pnachic' rmal c'ara' xba pdepartamento Galilea. \v 23 Tak xe'ekaja pGalilea chpam tnamet Nazaret xec'je' wa'. Cara' xqueban rmal che tzra' xbantaj wa' cumplir je cbin cana profeta tzrij Cristo jcawrara: —Aj Nazaret nbix na tzra. Cara' cbin cana. \c 3 \s1 • • • • • \p \v 1 Xerla' tiemp che Juan Bautista xpeta, ntajina nuya' rbixic rtzojbal Dios chpam jun tenlic lwar jc'ola precwent Judea. \v 2 Cawra nbij chca wnak: —Tec'xa' ena'oj y tey-a' cana rtzilal com xyamer npeta jgobierno rxin chcaj, cara' nbij chca. \v 3 Juan arja' bitanak cana ojer che npe na, cawra bitanak cana tzrij rmal profeta Isaías: —C'ola jun kul nc'axax na chpam tenlic lwar, cawra nbij ra: —Tchumsaj rubey Kajaw Dios, jic tey-a', cara' tz'ibtanak cana tzrij Juan. \v 4 Ja' Juan resmal camello ocnak retziak jrecsan y c'ola jun tz'um rximben xe' rpam. Jocnak rway jara' je' sac' ruq'uin ri'al che' je ncanoj ptak k'ayis. \v 5 Y nec'ol wa' wnak nque'ekaja ruq'uin ajni' chca aj Jerusalén ajni' jec'ola chpam jle' chic lwar jc'ola precwent Judea, chka' conjelal jec'ola chenkaj binel ya' Jordán. \v 6 Tak xe'ekaja ruq'uin Juan xeba'na bautizar chpam binel ya' Jordán y tzra' xquechol wa' quil quemac. \v 7 E q'uiy chca aj fariseo e quexbil aj saduceo arj-e' xe'ekaja ruq'uin Juan che nqueba'na bautizar per Juan tak xerutz'et arja' cawra xbij chca: —Ixix congan itzel tak na'oj ewc'an, ixix ix ajni' ix itzel tak cmetz. ¿Nak nbina chewa che nquixnanmaja chwech nimlaj juicio je ntajin ta? \v 8 Per kas mer rubey neban, xtwachin ta utzil rxin Dios ptak ewanm, njawara' yatanak chewij chneban we ktzitzij che ec'xon chic ena'oj. \v 9 Y mex cawra tech'ob kaja ptak ewanm: —Ajoj ok riy rumam Abraham rmal c'ara' ok retnamet Dios, mex cara' tech'ob. Cara' quenbij chewa com Dios majo'n pen ta tzra nquerwankersaj jle' riy rumam Abraham tzra jle' abaj la. \v 10 Chka' camic ra chenkaj c'o chwa' juicio rxin Dios ajni' rbanic jun icaj chumin chic che ncho'ya jle' che' tzra. Je' che' jmajo'n wen ta rwech nuya' jara' ncho'ya njelal y nporoxa pk'ak'. \v 11 Anen ya' quencsaj che quixnbanbej bautizar y tak nquixba'na bautizar jara' rital che ech'bon chic che neq'uex ena'oj y neya' cana rtzilal. Per c'o chna jun penak xjara' jlal q'uemjana tumaj rij rsamaj, arja' más chna nim poder c'ola pruk'a' que chenwech anen. Anen me tyataja chwij xtenki'l oc ta ruq'uin nexte che rc'axic nara' rexjab. Arja' nquixruban bautizar per Espíritu Santo ruq'uin k'ak' nquixrbanbej bautizar. \v 12 Arja' rchumin chic ri' che nyonaj jwen y jmajo'n wen ta ajni' nuban jun acha nuq'uiek rwech trigo tzra pala, nyonaj trigo chpam je rtz'ilol. C'jara' nuc'ol trigo chpam rc'olibal per je rtz'ilol npuroj pk'ak' per jara' k'ak' majo'n nchuptaj ta. Cara' xbij Juan chca. \s1 • • • • • \p \v 13 Jesús arja' xel ta pGalilea, xba ruq'uin Juan chuchi' binel ya' Jordán. Jrech'bon ela nba che neba'na bautizar rmal Juan. \v 14 Per tak xekaja, ja' Juan majo'n nrajo' ta nuban bautizar, cawra xbij tzra: —Per kas rbeyal, anen cnabna' bautizar, per atet tak wan nawajo' catnuban bautizar, cara' xbij Juan. \v 15 Y cawra xbixa tzra rmal Jesús: —Camic quenaban wa' bautizar com nc'atzina che nkaban njelal rbeyal je njo'xa chka rmal Dios che nkaban, cara' xbixa tzra Juan. C'jara' Juan xuban bautismo. \v 16 Ja' Jesús chek xbantaja bautizar xel ta pya' y chek q'uenjlal xjaktaja caj. C'jara' xutz'et Espíritu Santo rxin Dios ajni' jun paloma xkaj ta ruq'uin. \v 17 Y c'ola jun kul xc'axaxa penak chcaj y cawra xbij: —Ja c'a wa' quilaj Wlec'wal, congan quenquicota tzrij, cara' xbij rukul Dios. \c 4 \s1 • • • • • \p \v 1 C'jara' ja' Jesús xec'mar ela rmal Espíritu Santo, xba chpam tenlic lwar che nba'na tentar rmal diablo. \v 2 Cawnak k'ij cawnak ak'a' majo'n xwa' ta. Tak xetz'kata cawnak k'ij cawnak ak'a' xmajtaja rmal k'ak'nic rpam. \v 3 Ja itzel wnak xba ruq'uin Jesús chnerebna' tentar y cawra xbij tzra: —We ktzitzij at Rlec'wal Dios tbij c'a tzra nic'aj abaj jawra che noca way, cara' xbij tzra. \v 4 Jesús cawra xbij tzra: —Cawra tz'ibtanak cana chpam rtzojbal Dios: —Je' wnak mruyon ta way nc'atzina chca tzra cc'aslemal per njelal rtzojbal Dios jara' nc'atzina chca chka', cara' xbij Jesús. \v 5 C'jara' ja' diablo xuc'om el chic Jesús, xba chpam santlaj tnamet Jerusalén. Tak xe'ekaja xjotba' pe rwá' nimlaj templo rxin Dios \v 6 y cawra xbij tzra: —We ktzitzij che at Rlec'wal Dios tec'ka' ela awi' wawe' com chpam rtzojbal Dios cawra tz'ibtanak cana chawij: —Ja' Dios nquerutak ta ángel che ncatquechjalbej, j-e' nquetz'mowa awxin ch-utz c'ara' majo'n nasoc ta awkan chwech abaj, cara' tz'ibtanak cana, cara' nbij ja' diablo. \v 7 Ja' Jesús cawra xbij chic tzra: —Cawra tz'ibtanak cana chpam rtzojbal Dios: —Mtaban ta probar Awajaw Dios, cara' xbij. \v 8 Jxuban chic diablo, xuc'om el chic Jesús y xeba pe rwá' jun nimlaj jyu'. Tak xe'ekaja xumaj rc'utic chwech je' gobierno rxin njelal tnamet jc'ola chwech ruch'lew y njelal mibil jc'ola chwech, \v 9 y cawra xbij chic tzra: —We xtcatexque'a chenwech y naya' nuk'ij, anen quenjach pnak'a' je' gobierno rxin njelal tnamet jnemjon rc'utic chawech, cara' xbij tzra. \v 10 Jesús cawra xbij tzra: —Jat Satanás, catel ela chenwech, com cawra tz'ibtanak cana chpam rtzojbal Dios: —Xruyon Dios Awajaw ncatexque'a chwech, xruyon arja' naya' ruk'ij, cara' xbij tzra. \v 11 C'jara' xba ja' diablo xuya' cana Jesús, y chek q'uenjlal xepeta nic'aj ángel xecret-o' Jesús. \s1 • • • • • \p \v 12 Tak xekaja rbixic ruq'uin Jesús che Juan Bautista xecsasa pcars c'jara' xuya' cana lwar abar c'o wa' y xba pGalilea. \v 13 Tak xekaja pNazaret majo'n xec'je' ta tzra', xba pCapernaum y tzra' xec'je' wa'. Capernaum chiya' c'o wa', tzra' c'o wa' abar c'o wa' c-e' lwar, jun Zabulón rubi' y jun chic Neftalí rubi'. \v 14 Cara' xbantaja ch-utz c'ara' tzra' nbantaj wa' cumplir jbitanak cana ojer rmal profeta Isaías tzrij c-e' lwar jcawrara: \v 15 —C'ola nbantaj na chpam c-e' lwar Zabulón ruq'uin Neftalí, jara' lwar tzra' c'o wa' abar c'o wa' mar, pjupraj binel ya' Jordán c'o wa', precwent Galilea c'o wa' jabar ec'o wa' je' wnak jme aj Israel ta. \v 16 Je' wnak jec'ola chpam jara' lwar xe pk'ejku'm ec'o wa' nabey mul per nquetz'et na jun nimlaj luz, ec'ola chpam jun bey xe cmic rec'mon ta nabey mul per camic nsakersas na quebey chquewech rmal luz. Cara' bitanak cana. \v 17 Jesús jara' k'ij xumaj ela rbixic rtzojbal Dios chca wnak y cawra nbij chca: —Jgobierno rxin chcaj xyamer nerkaja rmal c'ara' tak quenbij chewa, tec'xa' ena'oj, tey-a' cana rtzilal, cara' nbij chca. \s1 • • • • • \p \v 18 Ja' Jesús kas remjon binem chuchi' ya' rbin-an Galilea tak ec'ola e c-e' ach-i' xeruwil e alxic, jun Simón rubi', chka' Pedro nbixa tzra, y jun chic Andrés rubi'. Arj-e' com e chpoy ch'u' kas quemjon rq'uiekxic quec'am pya' tak xe'iltaja rmal Jesús. \v 19 Y cawra xbixa chca: —Jo' quixetre' ta chwij, anen quenya' jun samaj chewa per me chpoj ch'u' xta neban, wnak chic nque'echap, cara' xbixa chca. \v 20 Arj-e' xecch'akla' cana quec'am y xetre' ela tzrij Jesús. \v 21 Kas quemjon binem ja' Jesús ec'ol chic e c-e' ach-i' xeruwil, chka' e alxic, jun rbin-an Jacobo y jun chic Juan rubi', e rlec'wal Zebedeo, ec'ola chpam jun lanch quexbil quedta', quemjon rchumsic quec'am. Xesiq'uis pona rmal Jesús. \v 22 Arj-e' alnak xe'el ta chpam lanch, xec'je' cana quedta' chpam y xetre' ela tzrij Jesús. \s1 • • • • • \p \v 23 Jesús arja' xba nat nkaj chpam departamento Galilea, nquertijoj wnak ptak jay rxin molbal ri'il jabar nquemol wa' qui' che rc'axic rtzojbal Dios, nuya' rbixic chca utzlaj tzij tzrij gobierno je rxin chcaj y chka' ec'ola yuw-i' nquerchumsaj chka bechnak opech nti'ona chca. \v 24 Y xba rbixic chpam njelal lwar jc'ola precwent Siria. Xec'mar ela conjelal yuw-i' ruq'uin. Chka bechnak opech yubil cc'an, chka bechnak opech nti'ona chca, wc'ola itzel tak espíritu e'ocnak pcanm, wc'ola rex cmic cc'an, we sic, xec'mar ela conjelal ruq'uin y nquerchumsaj. \v 25 Y congan e q'uiy wnak xetre' ela tzrij ajni' chca jec'ola chpam departamento Galilea, jec'ola chpam lwar rbin-an Decápolis y chca aj Jerusalén y jec'ola chpam jle' chic tnamet jc'ola precwent Judea, chka' jec'ola pjupraj binel ya' Jordán. \c 5 \s1 • • • • • \p \v 1 Ja' Jesús tak xutz'et che congan e q'uiy wnak arja' xba, xojte'a chwech jun jyu', xuwil jun lwar y tzra' xetz'be' wa'. Je' rdiscípulo xe'ekaja ruq'uin.\fig Jesús xumaj ctojxic wnak.|src="CN01700B.TIF" size="col" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Mt 5.1-2" \fig* \v 2 Xumaj c'a ctojxic y cawra xbij chca: \v 3 —Congan quicotemal rxin Dios nyataja chca wnak jcutkin che nc'atzin wa' Espíritu rxin Dios chca ch-utz c'ara' ja' nwankersana rmibil Dios ptak canm com cxin c'ara' jgobierno rxin chcaj. \v 4 Congan quicotemal rxin Dios nyataja chca wnak je nque'ok'a y nquebisona com nyukbax na quec'u'x. \v 5 Congan quicotemal rxin Dios nyataja chca wnak tak nquewil je' achnak chpam cc'aslemal tak arj-e' ne pruk'a' Dios nquejach wa' com chca nyataj wa' jun herencia. Ja herencia je nyataja chca jara' rwech ruch'lew. \v 6 Congan quicotemal rxin Dios nyataja chca wnak jcongan necyarij nquetzuk canm che rbanic rbeyal je nrajo' Dios com je rbeyal jnecyarij jara' xtnoj na ptak canm. \v 7 Congan quicotemal rxin Dios nyataja chca wnak jnecpoknaj quewech wnak com arj-e' npoknax na quewech chka'. \v 8 Congan quicotemal rxin Dios nyataja chca wnak jch'ajch'oj rwech canm com arj-e' nquetz'et na rwech Dios. \v 9 Congan quicotemal rxin Dios nyataja chca wnak je nquechumina je' wnak che qui'il nquec'je'a chbil tak qui' com tzra' nque'otkix wa' che e rlec'wal Dios. \v 10 Congan quicotemal rxin Dios nyataja chca wnak je nba'na lowlo' chca rmal je nqueban rbeyal rxin Dios com cxin c'ara' jgobierno rxin chcaj. \v 11 Congan quicotemal rxin Dios nyataja chewa tak nquixtz'u'ja y nquixyo'k'a y tak nba'na njelal rwech lowlo' chewa y tak nbixa njelal rwech rtzilal chewa jme ktzij ta y xe nmal anen tak cara' nba'na chewa. \v 12 Tak cara' nqueban chewa quixquicot c'a, per ncongan quixquicota, com jara' c'ola jun nimlaj rtojbalil nyataj na chewa chcaj. Quixquicota com cara' xba'na chca ojer tak profeta, congan lowlo' xba'na chca. \s1 • • • • • \p \v 13 Ixix ix atz'am rxin jawra rwech ruch'lew, kas wen retzyil cc'aslemal wnak neban. Per atz'am we xk'axa, jara' majo'n chic retzyil y ¿nak nchomrsbex chic rxin? We xk'axa, jara' majo'n chic rc'atzil, xe nch'akix ela y npa'k' cana chakan cmal wnak. \v 14 Ixix ix luz wawe' chwech ruch'lew che nesakersaj quebey wnak. Ajni' tzra jun tnamet pe rwá' jun jyu' c'o wa', mesquier necwina niwaj ri'. \v 15 Ajni' nqueban wnak majo'n nquetzaj ta jun candil y xtecjupba' ta jun cjon tzrij. Per je nqueban, nquetzaj jcandil y chcaj nectzakba' wa' ch-utz c'ara' je' wnak jec'ola pjay psak nquec'je' wa' che conjelal. \v 16 Cara' tc'a nuban jluz jc'ola ptak ewanm ixix chka', xtsakersaj ta quebey wnak chquewech ch-utz c'ara' je' wnak tak xtquetz'et utzil jneban chca, arj-e' xtqueya' ta ruk'ij Ttixel ewxin jc'ola chcaj. \s1 • • • • • \p \v 17 Mexte tech'ob chwij che anen enpenak che quenreyjo' kaja ley jtz'ibtanak cana rmal Moisés ruq'uin tijonem jtz'ibtanak cana cmal profeta. Per mcara' ta, me enpenak ta che quenreyjo', anen enpenak che quenrebna' cumplir. \v 18 Cara' quenbij chewa com jara' ley ne nbantaj wa' cumplir njelal, per nexte jtz'it tzra mquita xtbantaja cumplir. Ne ktzij wa' je xtenbij chewa ra, majo'n pen ta nq'uis wa' caj ruq'uin rwech ruch'lew que chwech jun ch'it punto rxin ley mquita xtbantaja cumplir. \v 19 Je' wnak chka bechnak wnak opech wc'ola jun mandamiento rxin ley, we nqueban tzra com ajni' majo'n y necbij tzra chjawra mandamiento majo'n kas ta nc'atzina nnimaxa, y wcara' nquec'ut chquewech wnak, arj-e' chka' majo'n nmak ta quek'ij chpam gobierno je rxin chcaj. Per je' wnak necnimaj mandamiento y ncara' nquec'ut chquewech wnak chka', arj-e' nmak quek'ij chpam gobierno je rxin chcaj. \v 20 Anen quenbij chewa, je rbeyal rxin Dios jneban we xjunam ajni' rbeyal je nqueban maestro je nquetijona cxin wnak tzrij rley Dios, we xjunam ajni' rbeyal nqueban aj fariseo, jara' majo'n nquixoc ta chpam gobierno je rxin chcaj, ne nc'atzin wa' che ixix neban más rbeyal rxin Dios que chwech je nqueban j-e'. \v 21 Ixix ewc'axan jbitanak cana ojer chca wnak jcawrara: —Mteban ta cmic, wc'ola jun xtuban cmic jara' nk'a't na tzij tzrij. Cara' bitanak cana. \v 22 Per anen quenbij chewa, wc'ola jun nuban ryiwal tzra jun rch'alal jara' nk'a't na tzij tzrij. Wc'ola jun nbij tzra rch'alal: —Tak at necnic, wcara' nbij tzra, jara' nec'mar ela chquewech nmak tak k'atbaltzij che nk'e'ta tzij tzrij. Wc'ola jun nbij tzra rch'alal: —Xat itzel wnak, majo'n Dios awq'uin, wcara' nbij tzra, jara' nec'je' cana chpam jun nimlaj lowlo' je chpam k'ak'. \v 23 Rmal c'ara' quenbij chewa, tak c'ola ofrenda nec'om pa, wech'bon neya' chwech altar y netzujuj chwech Dios, per xerkaja pnewá' che ebnon lowlo' tzra jun ewch'alal, \v 24 jneban camic, mtetzujuj tna e'ofrenda, tey-a' cana abar tzra' c'o wa' altar, jax echumij ewi' nabey mul ruq'uin ewch'alal. Tak xtquixchumtaja ruq'uin quixemloj ta, c'jara' c'a utz chic netzujuj e'ofrenda. \v 25 Wc'ola jun nyowa part chewij, per jneban camic tak emjon binem che nquixba pk'atbaltzij tchumsla' ewi' ruq'uin. We mcara' ta neban, je nyowa part chewij arja' nquixrujach pruk'a' juez y ja' juez nquixrujach pruk'a' policía y nquixrucsaj pcars. \v 26 Ne ktzij wa' je xtenbij chewa ra, nmajo'n nquixel ta pcars, c'jara' nquixel ta tak netoj cana njelal ec'as, per next jun centavo mquita xtetoj cana. \v 27 Chka' ewc'axan jbitanak cana ojer jcawrara: —Mtquixoc ta cuq'uin ixki' jme ewexkilal ta, ruq'uin je ixki' mtque'oc ta cuq'uin ach-i' jme e quechjilal ta. Cara' bitanak cana. \v 28 Per anen quenbij chewa, wc'ola jun xutz'et jun ixak y xyarij kaja pranm jara' junam ruq'uin che xoca ruq'uin ixak je xyarij kaja pranm. \v 29 We ek'awech jc'ola pnewejquenk'a' xe nquixerchajtij y nquixerkasaj chpam il mac, jneban camic tewsaj ela y tch'akij ela. Cara' quenbij chewa com más na utz netz'ila' jun ek'awech que chwech njelal ecuerpo nba pk'ak'. \v 30 We ek'a' jc'ola pnewejquenk'a' xe rmal tak nquixkaja chpam il mac, jneban camic tch'upuj ela y tch'akij ela chka' com más na utz netz'ila' jun ek'a' que chwech njelal ecuerpo nba pk'ak'. \v 31 Cawra bitanak cana ojer chka': —Wc'ola jun junlic xujach cana rexkayil nc'atzina nuban cana jun wuj y ntz'ibaj cana chpam che junlic nujach cana, y tak xec'choja wuj nujach cana tzra ixak. Cara' bitanak cana. \v 32 Per anen quenbij chewa, jun acha chka bechnak acha opech, wnujach cana junlic rexkayil y ja' rexkayil majo'n majcunnak ta ruq'uin jun chic acha jara' xnumin rexkayil chnuban adulterio. Y wc'ola jun acha nuc'om jun ixak xe jchon cana jara' acha adulterio nuban chka'. \v 33 Jun chic jewc'axan jbitanak cana chca wnak ojer jcawrara: —Mexte me ktzij ta teban tak neban jurar, per achnak netzujuj tzra Kajaw Dios y jneban jurar tzra tebna' c'a cumplir. \v 34 Per anen quenbij chewa, nexte wjic teban ta jurar. Mteban ta jurar prubi' caj com jcaj jara' ocnak rtz'ulibal Dios jnimlaj Rey. \v 35 Mteban ta jurar prubi' ruch'lew chka' com ruch'lew jara' ocnak rpalibal rkan Dios. Mteban ta jurar prubi' tnamet Jerusalén chka' com Jerusalén jara' ocnak retnamet Dios jnimlaj Rey. \v 36 Nexte tecsaj ewá' chka' che nebanbej jurar com ixix mtquixecwina neq'uex rcolor jun ch'it resmal ewá' xteban ta sak tzra o k'ak. \v 37 Tak c'ola jun achnak nebij, wxebij j-e, j-e c'ara', wxebij mne', mne' c'ara'. Wc'ola jle' chic tzij je mja' ta j-e, owe mne', jara' xe rxin diablo. \v 38 Jun chic jewc'axan jbitanak cana ojer: —Wc'ola jun xatz'ila' jun rk'arwech cara' nba'na chawa atet chka', ncara' rec'xel nba'na chawa, ntz'iloxa jun ak'awech. Wc'ola jun xawsaj jun réy cara' nba'na chawa atet chka', nba'na rec'xel chawa, newsas na jun awéy. Cara' bitanak cana. \v 39 Per anen quenbij chewa, mteya' ta rec'xel chca je nquebnowa lowlo' chewa. Jneban camic, wc'ola jun xuya' jun k'a' chaplaj tey-a' c'as tzra chnuya' jun chic pjupraj aplaj. \v 40 Wc'ola jun xixruc'om ela pk'atbaltzij y nrajo' numaj ecmis, jneban jara' tey-a' tzra y tey-a' echump tzra chka'. \v 41 Wc'ola jun xixruban mandar che nquixoca xuxe' jun ejka'n y nquixetre' ela tzrij y nbij chewa q'ue pjun kilómetro ney-a' wa', per jneban ixix jara' q'ue pe c-e' kilómetro ney-a' wa'. \v 42 Wc'ola jun xc'utuj jun achnak chawa tey-a' tzra, y wc'ola jun nrajo' nukaj pak chawa tey-a' tzra chka'. \v 43 Jun chic jewc'axan jbitanak cana ojer: —Que'ewaj-o' eprójimo y itzel que'etz'ta' je nquetzelana ewxin. Cara' bitanak cana. \v 44 Per anen quenbij chewa, que'ewaj-o' je nquetzelana ewxin. Wec'ola nquebina itzel tak tzij chewa per ixix xruyon utzlaj tak tzij nebij chca, y wec'ola xitzel nquixquetz'et per ixix xutzil tebna' chca, y tak ec'ola nquetz'juwa ewxin y pkan je' tzij necbij chewa per ixix tebna' orar pquecwent. \v 45 Cara' ta neban ch-utz c'ara' ne ix k'alaj wa' che ix rlec'wal Dios Ttixel jc'ola chcaj, ajni' nuban ja' nelsaj ta k'ij pquewá' wnak chka bechnak wnak opech, che e itzel tak wnak o we e utzlaj tak wnak, y chka' nkasaj jab pquewá' conjelal je nquebnowa rbeyal rxin Dios y chka' jmajo'n nqueban ta rbeyal. \v 46 Cara' quenbij chewa com wex queyon j-era' lok' nque'ena' jlok' ixquen-on ixix ¿lc'ola rtojbalil nyataja chewa nech'ob ixix tak cara' neban? Tak wex cara' neban ix junam ra cuq'uin e mloy tak impuesto com arj-e' lok' nquena' chbil tak qui'. \v 47 Y wex queyon ewch'alal nque'ek'ijla' xjunam ebanic ra cuq'uin wnak chka bechnak wnak opech. Cara' quenbij chewa com je' wnak majo'n opech cutkin ta rwech Dios arj-e' nqueck'ijla' cch'alal chka'. \v 48 Rmal c'ara' quenbij chewa, ajni' rebnon Edta' Dios jc'ola chcaj nmajo'n mquita nojnak ojben ri'il pranm cara' c'a chewa ixix chka' nc'atzina che nnoja ptak ewanm ojben ri'il rxin Dios chka'. \c 6 \s1 • • • • • \p \v 1 Ec'ola je' wnak tak nqueya' ruk'ij Dios per xe chquewech wnak nqueban wa' ch-utz c'ara' nya'a quek'ij nquech'ob j-e'. Per ixix tebna' cwent, mteban ta cara', wex cara' neban nmajo'n achnak nech'ec che nyataja chewa rmal Ttixel jc'ola chcaj. \v 2 Rmal c'ara' quenbij chewa, tak c'ola jun ayuda nesipaj mtewsaj ta rtzojxic ajni' nqueban wnak xcaca' queplaj. Arj-e' xe chpam jay rxin molbal ri'il necsipaj wa' ayuda ruq'uin ptak bey ch-utz c'ara' nya'a quek'ij cmal wnak je nquetz'towa cxin. Anen ne ktzij wa' quenbij chewa, tak nya'a quek'ij cmal wnak, ruyon oca jara' nquech'ec y majo'n chic nak. \v 3 Per ixix tak c'ola jun ayuda nesipaj nmajo'n ta rbixic newsaj y nmajo'n xtcutkij ta jec'ola ewq'uin. \v 4 Cara' ta neban ch-utz c'ara' majo'n achnak notkina. Wcara' neban, je Ttixel ewxin jnutz'et njelal mesque wewtanak chquewech wnak, arja' nuya' chewa jun rtojbal per ne chquewech wnak nuya' wa' chewa. \s1 • • • • • \p \v 5 Jun chic, tak neban oración mteban ta cara' ajni' nqueban wnak xcaca' queplaj. Cara' quenbij chewa com arj-e' congan nel ta quec'u'x tzrij tak nquepe'a ptak jay rxin molbal ri'il che rbanic oración ruq'uin ptak je' esquina rxin bey. Cara' nqueban ch-utz c'ara' nya'a quek'ij cmal wnak je nquetz'towa cxin. Anen ne ktzij wa' quenbij chewa, tak nya'a quek'ij cmal wnak ne xruyon oca jara' nquech'ec tzrij y majo'n chic jun achnak. \v 6 Per ixix tak neban jun oración quixoca ptak ewuchoch y ttz'apij echi' y quixtzijon c'a ruq'uin Ttixel ewxin jmajo'n ntz'ettaj ta y rutkin njelal achnak mesque wewtanak chquewech wnak, y arja' nuya' chewa jun rtojbal per ne chquewech wnak nuya' wa' chewa. \v 7 Jun chic, tak neban oración mteban ta ajni' nqueban wnak jmajo'n cutkin ta rwech Dios. Cara' quenbij chewa com arj-e' chek carat neccamluj rbixic je' quetzij jmajo'n noc wa', nquech'ob j-e' tak chek carat neccamluj quetzij nc'axaxa c-oración. \v 8 Mteban ta cara' ixix ajni' nqueban j-e' com Ttixel ewxin arja' rutkin chic nak nc'atzina chewa mesque q'uemjana tec'utuj tzra. \v 9 Rmal c'ara' quenbij chewa, tak neban oración cawra nebij: —Kadta' Dios jatc'ola chcaj, lok' ta xtna'a abi' cmal wnak. \v 10 Tkaj pc'a agobierno wawe' chwech ruch'lew, xtbantaj ta wawe' ajni' nrajo' awanm ajni' nba'na chawa tzra' chcaj ne ncatnimax wa'. \v 11 K'ij k'ij xtaya' ta kaway je nc'atzina chka. \v 12 Tecyu' kil kamac ajni' nkaban ajoj nquekacuy je' wnak tak nqueban je' lowlo' tak achnak chka. \v 13 Atet ta xtcatchajina kxin y mquita xtokkaja pruk'a' diablo, ko'at-o' pruk'a'. Jawra nekc'utuj chawa com pnak'a' atet c'o wa' njelal gobierno, y pnak'a' c'o wa' njelal poder, y noc na yabal ak'ij njelal achnak, y at cara' rxin junlic chpam je' tiemp jpenak. Amén. Cara' ta rbanic oración neban. \v 14 Tak nque'ecuy je' wnak tak nqueban lowlo' chewa ja' Ttixel ewxin jc'ola chcaj nquixrucuy chka'. \v 15 Wmajo'n nque'ecuy ta, chka' ja' Ttixel majo'n nquixrucuy ta. \s1 • • • • • \p \v 16 Jun chic, tak ixix neban jun ayuno chneyabej ruk'ij Dios mteban ta ajni' nqueban je' wnak xcaca' queplaj com j-e' xjic necyarij tak nbis nqueban tzra queplaj, per nlowlo' bis nqueban ch-utz c'ara' nquetz'e'ta cmal wnak che ayuno quemjon rij. Anen ne ktzij wa' je xtenbij chewa, tak nya'a quek'ij cmal wnak tak nqueban ayuno njara' oca nquech'ec tzrij y nmajo'n chic jun achnak. \v 17 Per ixix tak neban ayuno kas bien tchumsaj ewi', tejca' ewá' y bien tech'ja' eplaj \v 18 ch-utz c'ara' je' wnak majo'n ncutkij ta che ayuno emjon rbanic, y xjun oca ojtakyona jara' Ttixel ewxin jmajo'n ntz'ettaj ta. Wcara' neban, Ttixel ewxin jnutz'et njelal achnak mesque wewtanak chquewech wnak, arja' nuya' na chewa jun rtojbal per ne chquewech wnak nuya' wa' chewa. \s1 • • • • • \p \v 19 Me tba ta ec'u'x tzrij q'uiyersan mibil wawe' chwech ruch'lew com mibil rxin rwech ruch'lew xe nchecpina o xe nc'uxara, y mpen ta chka' nque'oca elk'oma' ruq'uin y nquelk'aj ela. \v 20 Per jneban, tba ec'u'x tzrij q'uiyersan mibil rxin chcaj com mibil rxin chcaj jara' majo'n nchecpin ta y majo'n xtc'uxar ta, y majo'n nque'ekaj ta elk'oma' tzra' che xtquelk'aj ta. \v 21 Anen xenbij jawra tzij chewa com achnak mibil bnak wa' ec'u'x, tzra' c'a c'o wa' ewanm chka'. \v 22 Ja ek'awech cara' rbanic ajni' jun luz je ixrey-on psak, wmajo'n yojtanak ta y majo'n achnak rebnon jara' psak c'ara' c'o wa' njelal ecuerpo. \v 23 Per we xyojtanak ek'awech jara' pk'ejku'm c'ara' c'o wa' njelal acuerpo. Y cara' c'a tzra luz jyatanak chewa ptak ewanm, we nchu'pa jara' congan jun nimlaj k'ejku'm nquixec'je' wa'. \v 24 Jun wnak chka bechnak wnak opech majo'n xtec'je' ta e c-e' rpatrón, wcara' nuban jara' jun wen nutz'et y jun chic xitzel nutz'et, o we nnimaj jun y jun chic mtnimaj. Cara' c'a chka', mesquier xteyke' ta ac'u'x ruq'uin Dios y xteyke' ta ac'u'x ruq'uin mibil rxin rwech ruch'lew. \v 25 Rmal c'ara' tak quenbij chewa, mtek'aysaj ta ewi' chpam ec'aslemal y xtech'ob ta: —¿Nak nkataj chc'a wa'? y xtech'ob ta tzrij etziak: —¿Nak nkacsaj chc'a wa'? Mtech'ob ta cara'. Dios nuya' njelal je nc'atzina tzra ec'aslemal ruq'uin tzra ecuerpo. ¿Le mtuya' c'ara' chewa chka' nak netaj ruq'uin etziak? \v 26 ¿Le mtque'etz'et c'a ch'tak tz'quin je nquerupina chcaj? Arj-e' nmajo'n jun ctejco'n quetcon ta y nmajo'n jun csech xtquemol ta per Edta' jc'ola chcaj arja' netzkuwa cxin. Per ¿lme ixix tc'a más ix vale que chquewech tz'quin? \v 27 Jun chic, per nmajo'n jun chewa mesque ncongan xtk'aysaj ri' xtecwin ta ruyon xtuwik ta rq'uiybal y xtel ta más nim rkan. \v 28 Y tzrij tziak ¿nak tzra tak nek'aysaj ewi' tzrij che rconxic? Tewsaj ena'oj tzrij ctz'e'j nak nuban tak nq'uiya ptak k'ayis, nmajo'n nesmaj ta y nmajo'n nk'inon ta. \v 29 Anen quenbij chewa camic, ja ojer rey Salomón mesque ncongan byom per nmajo'n tziak xucsaj ta ntk'axnak wen je' retz'balil ajni' retz'balil je' ctz'e'j. \v 30 Je' ctz'e'j mesque xe ncoma, mesque xnechkija chanim y nporoxa pk'ak', per Dios nuya' retz'balil. Wcara' nuban ¿le mtuya' c'ara' chewa chka' je' etziak jnecsaj? Xerwara' quenbij chewa, majo'n kas ta ykula ec'u'x ruq'uin Dios. \v 31 Rmal c'ara' quenbij chewa, mtek'aysaj ta ewi': —¿Nak nkataj chc'a wa'? mtebij ta cara', chka' mtebij ta: —¿Nak tziak nkacsaj chc'a wa'? \v 32 Cara' quenbij chewa com je' wnak jmajo'n cutkin ta rwech Dios j-era' nquebnowa cara'. Jchewa ixix, ja Edta' Dios jc'ola chcaj arja' bien rutkin njelal je' achnak jawrara je nc'atzina chewa. \v 33 Per kas nc'atzina neban, rgobierno Dios tech'bo' nabey mul y chka' tebna' rbeyal je rxin ja' Dios. Wcara' neban, njelal achnak je nc'atzina chewa jara' nyataja chewa. \v 34 Rmal c'ara' quenbij chewa, mtek'aysaj ta ewi' rmal jpenak chewech je rxin chwak cabij. Wc'ola je' problema rxin chwak ne rxin chwak wc'ara', mteban ta camic. Jujun k'ij nq'uiy wa' je' reproblema rec'mon ta. \c 7 \s1 • • • • • \p \v 1 Mtquixoc ta ix k'toy tak tzij chquij wnak ch-utz c'ara' ja' Dios majo'n nuk'at ta tzij chewij chka'. \v 2 Cara' quenbij chewa com nak necsaj chquij wnak che nek'atbej tzij chquij jara' nucsasa chewij ixix chka'. Ajni' neban chca wnak cara' nuban Dios chewa ixix chka'. \v 3 ¿Nak tzra tak nech'ulchin tak nuban jun ch'it ril ewch'alal per majo'n nena' kta ixix je' nmak tak ewil jneban? Tak neban cara' jara' junam ruq'uin tak nach'ulchij jun rc'utal che' jc'ola chi' rk'arwech ewch'alal per majo'n netzu' kta jun nimlaj che' jc'ola pnek'awech ixix. \v 4 Chka' nak tzra tak nebij tzra ewch'alal cawrara: —Wch'alal, ko'awc'axaj jun rmaj, nkajo' nkaya' ana'oj tzrij il mac jc'ola chpam ac'aslemal, cara' nebij tzra, per chpam ec'aslemal ixix más na q'uiy il mac c'ola chpam. \v 5 Jara' xcaca' eplaj neban. Wnewajo' neya' rna'oj ewch'alal nc'atzina nabey mul neya' cana rtzilal jc'ola chpam ec'aslemal ixix ch-utz c'ara' nquixecwina neya' utzlaj na'oj tzra ewch'alal. \v 6 Je' achnak rxin Dios mteya' ta chquewech tz'e' y je rmibil mteq'uiek el ta chquewech a'k, jara' xe nquepak' kaja pe ckan y c'jara' nqueba chawij y ncatquexil. \s1 • • • • • \p \v 7 Tc'utuj tzra Dios je nc'atzina chewa y arja' nuya' chewa, tcanoj jnewajo' y newil, ttarij chijay y nja'ka chewech. \v 8 Cara' quenbij chewa com conjelal je nquec'utuna nyataja chca, je nquecanona nyataja chca che nquewil y je nquetarina chijay nja'ka chquewech. \v 9 O ¿lc'ola jun ttixel chewa ixix tak nc'utuxa jun xquelway tzra rmal jun rlec'wal y jun abaj nuya' pruk'a'? \v 10 O we nc'utuxa jun ch'u' tzra ¿lnuya' jun cmetz tzra? \v 11 Ixix mesque ix lowlo' per ewutkin neya' utzlaj tak achnak chca ewlec'wal, peor c'ara' Edta' ixix jc'ola chcaj, arja' nuya' utzlaj tak achnak chca je nquec'utuna tzra. \v 12 Cara' c'a rbanic, nak neyarij ixix che nba'na chewa cmal wnak cara' c'a tebna' ixix chka' chca j-e'. Com cara' nuc'ut chkawech rtzojbal Dios jtz'ibtanak cana chpam ley y cmal je' profeta. \s1 • • • • • \p \v 13 C'ola jun pe rchijay congan co'la per xerwara' nquixrey-a' chpam utzlaj c'aslemal je rxin Dios, jara' pe rchijay chpam quixoc wa'. Cara' quenbij chewa com c'o chna jun pe rchijay congan nim y ncatruya' chpam jun bey congan nim rwech chka', mpen ta ncatoca chpam per xerwara' xe chpam nimlaj lowlo' ncaterc'aj wa', jara' pe rchijay e q'uiy je' wnak nque'oca chpam. \v 14 Cara' quenbij chewa com pe rchijay je nquixrey-a' chpam utzlaj c'aslemal je rxin Dios jara' ch'it co'l rwech y ncatruya' chpam jun bey congan pen y xme q'uiy ta nquewlowa. \s1 • • • • • \p \v 15 Tebna' cwent ewi' chquewech wnak je profeta nquechexa per me ktzij ta che e profeta. Arj-e' tak nque'ekaja ewq'uin neck'alsaj qui' chewech chmajo'n nak itzel nqueban chewa, e ajni' ch'tak carne'l nquetz'e'ta per ptak canm e ajni' utiwa', xe cmic nqueban. \v 16 Ajni' tzra jun che', rmal rwech jnuya' tzra' nawutkij wa' nak che'al, y cara' c'a chca wnak chka', rmal jnatz'et chpam cc'aslemal tzra' nawutkij wa' nak cbanic. Ta q'uix majo'n xtwachij ta uva nexte xulquiej xtwachij ta higo. \v 17 Cara' c'a rbanic, njelal utzlaj tak che' kas wen rwech nuya' y njelal itzel tak che' itzel rwech nuya'. \v 18 Ja utzlaj che' majo'n xtuya' ta itzel rwech nexte itzel che' xtuya' ta wen rwech. \v 19 Njelal che' jmajo'n wen ta rwech nuya' jara' ncho'ya y nporoxa pk'ak'. \v 20 Cara' c'a cbanic wnak, rmal je ntz'e'ta chpam cc'aslemal tzra' nawutkij wa' nak cbanic. \s1 • • • • • \p \v 21 Je' wnak je nquebina chwa: —Kajaw, Kajaw, arj-e' mconjelal ta nyataja chca che nque'oca chpam gobierno je rxin chcaj, per achnak nquebnowa ajni' nrajo' ranm Nedta' jc'ola chcaj j-era' nyataja chca che nque'oca chpam gobierno je rxin chcaj. \v 22 Tak xterla' nimlaj k'ij rxin juicio e q'uiy wnak cawra necbij chwa: —Kajaw, Kajaw ¿le me pnabi' tc'a atet xkaya' wa' rbixic rtzojbal Dios? ¿Le me pnabi' tc'a atet xekawsaj el wa' je' itzel tak espíritu ptak canm wnak? ¿Lme pnabi' tc'a atet chka' xkaban nmak tak milagro? \v 23 Y anen cawra quenbij chca: —Anen majo'n xenwutkij ta ewech, quixel ela chenwech ix bnoy itzel tak achnak. Cara' quenbij chca. \s1 • • • • • \p \v 24 Nak nquec'axana jnemjon rbixic y we necnimaj jquenbij chca che nqueban, arj-e' cawra cbanic, e junam ruq'uin jun acha congan rna'oj, xuban jun ruchoch y pe rwá' abaj xutic wa'. \v 25 Xumaj c'a rij jun nimlaj k'jaljab y congan xq'uiya rkan tak ya' y xjaktaj ta jun nimlaj k'ek'. Congan lowlo' xba'na tzra jay per majo'n xba ta penlew com pe rwá' abaj c'o wa'. \v 26 Nak nquec'axana je nemjon rbixic y majo'n necnimaj ta jquenbij, arj-e' cawra cbanic, e junam ruq'uin jun acha jmajo'n rna'oj jxutic jun ruchoch y psenyi' xtz'uba' wa'. \v 27 Xumaj c'a rij jun nimlaj k'jaljab y congan xq'uiya rkan tak ya' y xjaktaj ta jun nimlaj k'ek'. Congan lowlo' xba'na tzra jay y xc'axa ptak ulew y che njelal xyojtaja. Cara' xbij Jesús. \v 28 Tak xbitaja njelal tzij rmal Jesús j-e' wnak kas xel ta quec'u'x tzrij jtijonem nuya'. \v 29 Cara' xqueban wnak com jtijonem nuya' chca congan nqueruchap, bien k'alaj chruq'uin Dios penak wa' je nbij, mjunam ta ruq'uin tijonem je nqueya' je' maestro je nquetijona cxin wnak tzrij rley Dios jtz'ibtanak cana rmal Moisés. \c 8 \s1 • • • • • \p \v 1 Ja' Jesús xexle' ta chwech jyu', tak xkaj ta congan e q'uiy wnak xetre'a tzrij. \v 2 Chek q'uenjlal tak c'ola jun yawa' xekaja ruq'uin c'ola itzel yubil lepra rc'an, xexque'a chwech y cawra xbij tzra: —Wajaw, wnawajo' cnachumsaj, anen wutkin che ncatecwina cnachumsaj, cara' xbij tzra. \v 3 Ja' Jesús xuyuk pona ruk'a', xuchap yawa' y cawra xbij tzra: —Quenwajo' ajni' nac'utuj chwa, catchumtaja, cara' xbij tzra, y nalnak xel ela jyubil lepra tzrij. \v 4 Cawra xbij chic tzra: —Majo'n abar nabij wa' jxenban chawa. Jnaban, jat ac'tu' awi' chwech sacerdote y ay-a' awofrenda ajni' rbin cana Moisés chpam rley Dios chnaban. Ja ofrenda naya' jara' nac'utbej chquewech sacerdote chnaban cumplir je rbin cana Moisés, cara' xbij tzra. \s1 • • • • • \p \v 5 Ja' Jesús tak xekaja chpam tnamet Capernaum c'ola jun capitán cxin soldado xekaja ruq'uin y cawra xbij tzra: \v 6 —Wajaw, c'ola jun nmos c'ola chwuchoch, arja' squirnak y congan lowlo' nuban rmal, cara' xbij. \v 7 —Anen quenba ruq'uin y cnechumsaj, cara' xbixa tzra rmal Jesús. \v 8 Per ja' capitán cawra xbij tzra: —Wajaw, atet najni'la nim ak'ij, me tyataja chawij che xcatoc ta chpam wuchoch. Jquenwajo' chawa, tbij che nec'choja nmos y wutkin che xruq'uin ra nchumtaja. \v 9 Cara' quenbij chawa com anen wutkin nak rbanic tak ncatba'na mandar. Ec'ola nquebnowa mandar wxin y chka' ec'ola soldado pnuk'a' anen chquenuban mandar. Tak quenbij tzra jun: —Catel ela, jara' nel wara'. Tak quenbij tzra jun chic: —Catjo', ne npet wara'. Tak quenbij tzra nmos che: —Tebna' jawrara, arja' nuban wara'. Cara' xbij capitán. \v 10 Ja' Jesús congan xel ta ruc'u'x tak xc'axaj je xbixa tzra rmal capitán. Com ec'ola nic'aj wnak etrena tzrij cawra xbij chca: —Ne ktzij wa' je xtenbij chewa ra, jcapitán arja' más na ykula ruc'u'x wq'uin que chewech ixix ix aj Israel, next jun chewa newlon ta cara' yukbal ruc'u'x wq'uin ajni' rxin ja'. \v 11 Camic quenbij chewa che e q'uiy wnak jme aj Israel ta nquepe na nat nkaj, nque'oc na chpam gobierno je rxin chcaj y nquetz'be'a chwech mes y junam nquewa'a ruq'uin Abraham ruq'uin Isaac y ruq'uin Jacob. \v 12 Per alc'walxela' je ntzujuxa gobierno je rxin chcaj chca, arj-e' xe nqueq'uie'k ela chpam nimlaj k'ejku'm. J-e' wnak ajni'la ok'ej xtqueban chpam jara' lwar y xteccach'ch'ej na rkan cak'. Cara' xbij Jesús chca wnak jetrena tzrij. \v 13 C'jara' xbij chic tzra capitán: —Camic jat, com ykula ac'u'x wq'uin che quencwina quenchumsaj amos y cara' c'a nbantaja, nchumtaja, cara' xbij. Y jara' hor xchumtaja mos. \s1 • • • • • \p \v 14 C'jara' xba Jesús chruchoch Pedro. Tak xekaja xoca pjay y xutz'et rjite' Pedro c'ola chwech ch'at yawa', majtanak rmal c'ten. \v 15 Xuchap chuk'a' y xela c'ten tzrij. C'jara' xyictaja y xumaj quelxic Jesús. \v 16 Tak xoca ak'a' e q'uiy wnak xec'mar ela chwech Jesús, ec'ola itzel tak espíritu e'ocnak ptak canm. Ja' Jesús xjun tzij xbij y jara' tzij xerlasbej itzel tak espíritu ptak canm y xerchumsaj conjelal yuw-i' chka'. \v 17 Cara' xuban ch-utz c'ara' tzra' nbantaj wa' cumplir jbitanak cana rmal profeta Isaías jcawra nbij: —Arja' xrejkaj ela njelal achnak je nti'ona chka y xoca chuxe' je' kyubil. \s1 • • • • • \p \v 18 Ja' Jesús tak xerutz'et chcongan je' wnak quemlon qui' tzrij cawra xbij chca rdiscípulo: —Jo' pjupraj ya', cara' xbij chca. \v 19 C'ol c'a jun acha arja' jun chca jmaestro je nquetijona cxin wnak tzrij rley Dios, xekaja ruq'uin Jesús y cawra xbij tzra: —Maestro, anen quenba chawij xabar tzra' ncatba wa' atet. \v 20 Jesús cawra xbij tzra: —Je' chcop c'ola cc'olibal abar nquewar wa', chka' je' ch'tak tz'quin c'ola quesoc, per chwa anen ja en Rlec'walxel jxenoca alxic cuq'uin wnak majo'n wuchoch nte wxin ja abar quenwar wa'. \v 21 Xpe chic jun rdiscípulo y cawra xbij tzra: —Wajaw, tey-a' c'as chwa che cnemku' cana nedta' nabey mul, cara' xbij. \v 22 Cawra xbixa tzra rmal Jesús: —Jo' catetre' ta chwij, je cnomki' chwech Dios arj-e' nquemuk kaja je' qui' queyon. Cara' xbixa tzra. \s1 • • • • • \p \v 23 Ja' Jesús xoc ela chpam lanch e rexbil rdiscípulo y xeba.\fig Jlanch nlowlo nbana tzra rmal nmak tak bloj.|src="CN01707B.TIF" size="col" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Mt 8.23-27" \fig* \v 24 Chek q'uenjlal tak xjaktaj ta jun nimlaj k'ek' chquij. Jlanch nlowlo' nba'na tzra rmal nmak tak bloj per Jesús kanak chuwram. \v 25 Je rdiscípulo xquec'as: —Ko'at-o' Kajaw, camic nokcoma, nokba pya', cara' xecbij tzra. \v 26 —¿Nak tzra tak nexibej ewi'? Tak nmajo'n nim ta yukbal ec'u'x wq'uin, cara' xbixa chca rmal Jesús. C'jara' xyictaja, xuk'il k'ek', chka' xuk'il nmak tak bloj, y xcoma k'ek' y rwá' ya' xetz'le'a. \v 27 J-e' discípulo congan xel ta quec'u'x tzrij tak xquetz'et je xbantaja y cawra xquemaj rbixic chbil tak qui': —¿Nak rbanic c'ala' jala' acha? Nnimax tak wan rmal k'ek' y nnimaxa rmal ya' chka', cara' xecbij. \s1 • • • • • \p \v 28 Ja' Jesús tak xekaja pjupraj chic ya' tzra' xekaj wa' chpam jun lwar jc'ola pquecwent je aj Gadarenos. Ec'ol c'a e c-e' wnak, arj-e' e'ocnak itzel tak espíritu ptak canm, xe'el ta pcomsant, xecrec'lu' Jesús. Arj-e' nxibexa ri'il chquewech y nmajo'n jun wnak xtk'ax ta tzra' jabar ec'o wa' j-e'. \v 29 Chek q'uenjlal tak xquemaj rakic quechi' tzrij Jesús: —Atet at Rlec'wal Dios ¿nak nawajo' chka? ¿Atpenak wawe' ra che nko'arey-a' chpam nimlaj lowlo' tak q'uemjana terla' tiemp rxin? cara' xecc'axaj tzra Jesús. \v 30 Ec'o pon c'a jle' a'k tzra' per ncongan e q'uiy, quemjon w-im. \v 31 Jitzel tak espíritu congan xquecsaj cchuk'a' y cawra xecbij tzra Jesús: —We nko'alsaj ela per tey-a' c'as chka che nokoca chquepam j-ela a'k, cara' xecbij. \v 32 —Jix c'a, cara' xbixa chca rmal Jesús. Cara' xqueban xe'el ela, xe'oca chquepam a'k. Je' a'k chek xe'oca itzel tak espíritu chquepam, arj-e' nalnak xeba, xexle'a chwech jun jyu' per ncongan tectic y q'ue pya' xe'ekaj wa', y tzra' xq'uis wa' quexla' conjelal. \v 33 Je chjalbey cxin a'k arj-e' xenanmaj ela y xeba pe tnamet, xequechlo' njelal je xbantaja y nak xqueban ja e c-e' wnak ja e'ocnak itzel tak espíritu pcanm. \v 34 Per tnamet xepeta conjelal, xecrec'lu' Jesús y tak xquec'ul cawra xecbij tzra: —Catel ela wawe' ra, tey-a' cana jawra lwar, cara' xecbij tzra. \c 9 \s1 • • • • • \p \v 1 C'jara' Jesús xoc ela chpam lanch, xba chic pjupraj ya', xba chpam retnamet. \v 2 Tak xekaja c'ola jun acha squirnak xeya'a chwech, ctz'ela chwech warbal ch'at. Ja' Jesús tak xutz'et yukbal quec'u'x jc'ola ruq'uin cawra xbij tzra squirnak: —Wlec'wal, mtaxibej ta awi', camic ncuytaja awil amac, cara' xbij tzra. \v 3 Ec'ol c'a jle' maestro je nquetijona cxin wnak tzrij rley Dios, tak chek xc'axtaja cmal je xbij Jesús cawra xecbij ptak canm: —Je xbij jala acha xitzel nc'axaj Dios, cara' xecbij kaja. \v 4 Per Jesús arja' rutkin nak nquech'ob kaja ptak canm y cawra xbij chca: —¿Nak tzra tak xitzel tak achnak nech'ob kaja ptak ewanm? \v 5 Camic quenwajo' quenc'axaj chewa ¿nak más majo'n pen ta tzra c-e' jawrara, jquenbij tzra jawra acha che quencuy ril rumac, o wquenbij tzra che nyictaja y nba? \v 6 Anen quenwajo' quenban jun achnak chewech camic ch-utz c'ara' newutkij che Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak yatanak tzra chnucuy quil quemac je' wnak wawe' chwech ruch'lew, cara' xbij Jesús chca. —Catyictaja, tec'ma' ela awarbal, jat pnawuchoch, cara' xbij tzra acha sic. \v 7 Cara' xuban, xyictaja y xba chruchoch. \v 8 Je' wnak congan xel ta quec'u'x tak xquetz'et jxuban Jesús y xquemaj rya'ic ruk'ij Dios rmal. Com Dios arja' pruk'a' jun wnak rey-on wa' jawra nimlaj poder je xquetz'et rmal c'ara' tak xqueya' ruk'ij. \s1 • • • • • \p \v 9 Jesús xba chic, kas remjon binem tak c'ola jun acha xutz'et, Mateo rubi'. Ja' Mateo tz'bula tzra' abar nto'j wa' impuesto pruk'a'. Tak xekaja Jesús ruq'uin cawra xbixa tzra: —Jo' catetre' ta chwij che ncatoca ndiscípulo, cara' xbixa tzra. Ja' Mateo xyictaj ela y xba tzrij Jesús.\fig Jo catetre ta chwij y catoca ndiscípulo, cara xbij Jesús tzra Mateo.|src="CN01691B.TIF" size="col" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Mt 9.9" \fig* \v 10 Jesús arja' c'ola pjay, tz'bula chwech mes tak chek q'uenjlal e q'uiy ja e mloy tak impuesto xe'ekaja ruq'uin e quexbil jle' chic wnak aj-il ajmac nbixa chca. Arj-e' xetz'be'a tzrij mes ruq'uin Jesús e rexbil e rdiscípulo. \v 11 Ec'ol c'a jle' fariseo, arj-e' tak xequetz'et je' wnak jxetz'be'a tzrij mes ruq'uin Jesús cawra xecbij chca rdiscípulo: —¿Nak tzra tak emaestro nwa'a cuq'uin e mloy tak impuesto y nwa'a cuq'uin jle' chic aj-il ajmac chka'? cara' xecbij tzra. \v 12 Per Jesús tak xc'axtaja rmal jxecbij cawra xbij chca: —Nak majo'n e yuw-i' ta majo'n nc'atzin ta doctor chca per e yuw-i' jara' ne nc'atzin wa' doctor chca. \v 13 Jix, jneban camic ttijoj ewi' tzrij rtzojbal Dios je xtenbij chewa ra: —Kas quenwajo' chewa chneban, tpoknaj quewech je' wnak, jara' más nc'atzina que chwech netzujuj jle' sacrificio chenwech, cara' nbij Dios. Jawra tzij xenbij chewa com anen enpenak che que'encanoj aj-il ajmac ch-utz c'ara' nqueya' cana quil quemac, me j-e' tara' e bnoy rbeyal que'encanoj. Cara' xbij Jesús chca. \s1 • • • • • \p \v 14 Je rdiscípulo Juan Bautista arj-e' xe'ekaja ruq'uin Jesús y cawra xecc'axaj tzra: —¿Nak tzra je' adiscípulo majo'n nqueban ta ayuno? Per ajoj ne nkaban wa' ayuno, chka' nqueban aj fariseo, cara' xecbij tzra. \v 15 Jesús cawra xbij chca: —Ajni' chca jle' wnak jebnon invitar tzra jun c'ulbic, tak c'c'o na acha chquecjol jnec'le'a ¿tkal c'ara' chquij nqueban ayuno nech'ob ixix? Per nerla' na jun k'ij tak arj-e' xtelsasa chquecjol acha jnec'le'a, c'jara' c'a tak xtqueban ayuno. \v 16 Majo'n jun wnak xtuc'am ta jtz'it c'ac' tziak y xtucsaj ta tesbal tzra jun tzbuklaj tziak. Wexte cara' nba'na, je tzbuklaj tziak chkajni' netk'e'a com jc'ac' tesbal xnuc'ol ri'. \v 17 Chka' ajni' tzra c'ac'laj vino, majo'n nc'o'l ta chpam tzbuklaj tak c'olbal. Wexte cara' nba'na jc'ac' vino nurak rc'olibal y nti'xa y ntz'iloxa c'olbal chka'. Per je nba'na, jc'ac' vino nya'a chpam c'ac' tak c'olbal y cara' nuto' ri' che c-e', next vino next c'olbal ntz'ilox ta. Cara' xbij Jesús chca tzrij jc'ac' tijonem jrec'mon ta. \s1 • • • • • \p \v 18 Jesús arja' remjon na rbixic tzij chca tak c'ola jun jefe xekaja ruq'uin, xexque'a chwech y cawra xbij tzra: —C'ola jun nmi'al c'ja' xcom kaja per quenwajo' chawa, jo' chwij, ay-a' ak'a' pe rwá' y anen wutkin che nc'astaja rwech nmi'al, cara' xbij tzra. \v 19 Xyictaja Jesús, xetre' ela tzrij jefe y xerexbilaj ela rdiscípulo. \v 20 Chek q'uenjlal tak c'ola jun ixak yawa' xekaja ruq'uin, xuban c'a cbeljuj juna' rkajben jun yubil chcongan quic' nela tzra. Jxuban ja' ixak xki'l oca más ruq'uin Jesús. Tak xekaja ruq'uin xuchap oca jtz'it ruchi' retziak. \v 21 Cara' xuban com cawra nbij kaja pranm: —We xtenchap retziak Jesús xruq'uin ra quenchumtaja, cara' nbij kaja. \v 22 Jesús arja' xuya' volt y tak xutz'et ixak cawra xbij tzra: —Mtaxibej ta awi' nmi'al, jyukbal ac'u'x wq'uin jara' xatchumsana, cara' xbij tzra. Ja' ixak njara' hor xchumtaja. \v 23 Ja' Jesús tak xekaja pruchoch jefe ec'ola jle' wnak xerutz'et quemjon rbanic xul e quexbil jle' chic wnak congan rkala quechi' tzan ok'ej. \v 24 Y cawra xbij chca: —Quixel ela, je xtan majo'n comnak ta, xwarnak, cara' xbij chca. Per j-e' xe xectzebej Jesús. \v 25 Ja' Jesús tak xelestaj ta wnak rmal xoca abar c'o wa' camnak, xuchap chuk'a' y xyictaja xtan. \v 26 Jawra je xbantaja xela rbixic nat nkaj chpam jara' lwar. \s1 • • • • • \p \v 27 Ja' Jesús xba chic. Ec'ol c'a e c-e' moya' etren tzrij, arj-e' xquemaj rakic quechi' tzrij Jesús: —Atet at Rlec'wal ja ojer rey David, tpoknaj jtz'it kawech, cara' xecbij. \v 28 Ja' Jesús arja' xoca pjay y xe'ekaja moya' ruq'uin y cawra xc'axaj chca. —¿Lnenimaj che anen quencwina quixnchumsaj? cara' xc'axaj chca. —Neknimaj Kajaw, kutkin che ncatecwina nokachumsaj, cara' xecbij tzra. \v 29 Ja' Jesús xuchap ck'awech y cawra xbij chca: —Ajni' yukbal ec'u'x wq'uin cara' c'ara' nbantaja. \v 30 Y xjaktaja ck'awech. Jesús cawra xbij chic chca: —Per kas quenwajo' quenbij chewa, majo'n abar tzra' nebij wa'. \v 31 Per arj-e' xe'el ela, xquemaj rtzojxic njelal nat nkaj chpam jara' lwar je xba'na chca rmal Jesús. \s1 • • • • • \p \v 32 Kas nque'el ela Jesús tak chek q'uenjlal c'ola jun acha mem xeya'a chwech, c'ola jun itzel espíritu ocnak pranm. \v 33 Ja' Jesús xelsaj ela itzel espíritu pranm acha, njara' hor xumaj tzij. Je wnak congan xel ta canm tzrij je xquetz'et y cawra xecbij ra: —Nexte wjic bantanak cawrara chpam ketnamet Israel. \v 34 Per aj fariseo arj-e' cawra necbij ra: —Xe rpoder cjefe je' itzel tak espíritu nucsaj che clasic itzel tak espíritu. \s1 • • • • • \p \v 35 Jesús arja' xba chpam njelal tnamet y njelal tak aldea, nquertijoj je' wnak ptak jay rxin molbal ri'il, nuya' rbixic chca utzlaj tzij tzrij gobierno je rxin chcaj, chka' ec'ola yuw-i' nquerchumsaj chka bechnak opech nti'ona chca. \v 36 Tak xerutz'et chcongan e q'uiy wnak arja' xpoknaj quewech com arj-e' congan lowlo' quebnon, e ajni' jle' carne'l cpaxlon je' qui', majo'n nak nyuk'una cxin. \v 37 C'jara' cawra xbij chca rdiscípulo: —Ne ktzij wa' quenbij chewa, je' wnak e ajni' jun nimlaj tejco'n k'an chic, utz chic nch'u'pa, per ajsmajma' je nquech'puwa rxin xme q'uiy ta. \v 38 Rmal c'ara' quenbij chewa, tebna' orar, tc'utuj tzra Rjawal tejco'n che nquerutak ta ajsmajma' che necrech'pu' rwech tejco'n jara' je' wnak, cara' xbij chca. \c 10 \s1 • • • • • \p \v 1 Ja' Jesús xersiq'uij ja e cbeljuj discípulo y xuya' chca chc'ola quek'a' chquij itzel tak espíritu che nquecwina nquequelsaj ela ptak canm wnak, y xuya' chca chka' che nquecwina nquecchumsaj yuw-i' chka bechnak opech nti'ona chca. \v 2 Jquebi' ja e cbeljuj apóstol jara' jawrara: nabey mul, Simón jc'o chic jun rubi' Pedro, Andrés je rch'alal Simón, Jacobo rlec'wal Zebedeo, Juan rch'alal Jacobo, \v 3 Felipe, Bartolomé, Tomás, Mateo je mloy impuesto, Jacobo je rlec'wal Alfeo, Lebeo jc'o chic jun rubi' Tadeo, \v 4 Simón, jun chca e rxin partido rbin-an cananita, y Judas Iscariote jxejchowa Jesús pquek'a' wnak je nquetzelana rxin. \s1 • • • • • \p \v 5 Ja' Jesús xerutak ela e cbeljuj discípulo y xuch'ob ela chquewech nak xtequebna': —Mtec'om el ta bey je nba cuq'uin wnak jme aj Israel ta, chka' nmajo'n jun tnamet rxin Samaria xtquixoc ta chpam. \v 6 Je nquixba wa', jara' cuq'uin aj Israel je ajni' jle' carne'l etzaknak. \v 7 Chpam viaje je xteban jawra neya' rbixic chca wnak ra: —Jgobierno rxin chcaj ne nkajin ta, cara' tbij. \v 8 Que'echumsaj yuw-i', que'echumsaj je' leproso, que'eyca' cnomki' chpam cmic y que'elsaj itzel tak espíritu ptak canm wnak. Com jpoder jxenya' chewa xecochij chwa rmal c'ara' quenbij chewa majo'n nec'utuj ta pak chca wnak tak necsaj poder che cto'ic. \v 9 Majo'n pak nec'om ela tak xtquixba. \v 10 Nexte nec'om ela emlet, xruyon jara' ecmis nec'om ela ja ecsan, majo'n xtewc'aj ta c-e'. Majo'n newc'aj ta c-e' c'laj xjab nexte ch'me'y xtewc'aj ta c-e'. Cara' quenbij chewa com jun ajsmajma' yatanak tzra che nya'a tzra jnak ntzukbej ri'. \v 11 Chka bechnak opech tnamet nquixoc wa', chka bechnak aldea, tzra' necanoj wa' jun wnak jyatanak tzrij che nquixec'je'a ruq'uin y tzra' nquixec'je' wa', c'jara' nquixel ela ruq'uin tak nquixba chpam jun chic tnamet. \v 12 Tak nquixoca chpam jun jay cawra nebij: —Qui'il tec'je'a rwech ewanm chwech Dios pnewuchoch, cara' tbij chca. \v 13 Je' wnak wyatanak chquij che nquixec'je'a cuq'uin qui'il tc'a xtec'je'a rwech canm chwech Dios jec'mon ela chca. Wmajo'n yatanak ta chquij che nquixec'je'a cuq'uin mtec'je' tc'ara' qui'il rwech canm chwech Dios. \v 14 Y nak majo'n xtquixquec'ul ta, nak jmajo'n cgan necc'axaj jnebij chca, tak nquixel ta pjay cuq'uin o we nquixel ta pe tnamet, tquiraj cana pkok jc'ola pnewkan. \v 15 Ne ktzij wa' jquenbij chewa ra, tak xterla' jnimlaj k'ij rxin juicio congan lowlo' neretja' tnamet jmajo'n xixquec'ul ta, más lowlo' nequetja' chwech je xtquetaj wnak je aj Sodoma y Gomorra ojer. \s1 • • • • • \p \v 16 Camic tec'ma' ela ebey, bien twutkij ela che ixix ix ajni' jle' ch'tak carne'l y je' wnak abar quixnutak el wa' arj-e' e ajni' utiwa'. Quixec'je'a list ajni' nuban jun cmetz tak nuto' ri' xerwara' chka' tebna' sencillo ajni' jun tz'quin jpaloma. \v 17 Tebna' cwent ewi' chquewech wnak com arj-e' nquixquec'om el na ptak k'atbaltzij y nquixquech'ay na chka' ptak jay rxin molbal ri'il cxin j-e'. \v 18 Nquixquec'om ela chquewech gobernador, nquixquec'om ela chquewech rey, per nmal anen tak cara' xtba'na chewa. Cara' xtba'na chewa ch-utz c'ara' nela ntzojxic chquewech j-e' ruq'uin chquewech wnak jme aj Israel ta. \v 19 Per tak nquixec'mar ela chquewech mtquixbison ta tzrij nak nebij che netobej ewi' chquewech com jara' hor nyataja chewa nak nebij chca. \v 20 Cara' quenbij chewa com me ixix ta nquixtzijona tzra', Espíritu Santo nyowa chewa nak xtebij chca, jara' Espíritu rxin Dios je Ttixel ewxin. \v 21 Je' e alxic nquequejach quechak' ruq'uin quenmal pe cmic, y cara' xtqueban je' ttixel chka', nquequejach clec'wal, y chka' je' alc'walxela' arj-e' nqueyictaj na chquij ttixela' y nquequejach pe cmic. \v 22 Y ixix xitzel nquixtz'e'ta cmal conjelal wnak per nmal anen tak xtba'na cara' chewa. Per conjelal je xtquecoch' quewech chpam jlowlo' y majo'n xtqueya' cta yukbal quec'u'x wq'uin arj-e' nquewil na totanem rxin Dios. \v 23 Tak nba'na lowlo' chewa chpam jun tnamet quixnanmaja, jix chic chpam jun tnamet. Cara' quenbij chewa com ne ktzij wa' je xtenbij chewa ra, tak q'uemjana tquixk'axa chpam njelal tnamet jc'ola precwent Israel, je Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak nemloj pchic jmul. \v 24 Majo'n jun discípulo nim ta ruk'ij chwech rmaestro, chka' majo'n jun ajsmajma' nim ta ruk'ij chwech rpatrón. \v 25 Mejor jnuban discípulo, tec'je'a conform che nba'na cara' tzra ajni' nba'na tzra rmaestro, y ja ajsmajma' chka' tec'je'a conform che nba'na cara' tzra ajni' nba'na tzra rpatrón. Anen en Epatrón, y com xbixa chwa che anen en cjefe je' demonio peor c'ara' chewa ixix, congan nquixctzelaj na chka' je ix ajsmajma' wxin. \s1 • • • • • \p \v 26 Rmal c'ara' quenbij chewa, mtexibej ta ewi' chquewech. Cara' quenbij chewa com njelal jmajo'n k'aljennak ta jara' nerla' na jun k'ij tak xtek'aljina, y njelal jwewtanak je'a nel na psak y notkix na. \v 27 Njelal jquenbij chewa je xkayon, ixix telsaj rbixic psak, tey-a' rbixic chquewech wnak. \v 28 Mtexibej ta ewi' chquewech wnak je xruyon oca ecuerpo nquecwina neccamsaj per ewanm jara' mesquier nquecwina neccamsaj. Per txibej ewi' chwech jara' jnecwina nuya' ewanm rexbil ecuerpo chpam nimlaj k'ak'. \v 29 Je' tz'quin tak nquec'ayixa xjun centavo nya'a chquewech e c-e'. Per mesque xe brat per next jun chca chek tcara' ncoma we mcara' ta nrajo' ranm Dios che ncoma, jara' Dios je Edta'. \v 30 Y jchewa ixix majo'n nquixrmestaj ta Dios, jresmal ewá' rejlan che jujnel. \v 31 Rmal c'ara' quenbij chewa, mtexibej ta ewi', ixix más ix val que chquewech e jun nimlaj moc tz'quin. \s1 • • • • • \p \v 32 Je' wnak chka bechnak wnak opech wmajo'n necpoknaj ta necbij che wq'uin anen ykul wa' quec'u'x per ne chquewech wnak necbij wa', anen chka' quenbij na chca che ec'ola pnecwent per ne chwech Nedta' quenbij wa' jc'ola chcaj. \v 33 Per je' wnak chka bechnak wnak opech we necpoknaj necbij chquewech wnak che wq'uin anen ykul wa' quec'u'x, anen chka' quenbij na chca che e majo'n pnecwent per ne chwech Nedta' quenbij wa' jc'ola chcaj. \s1 • • • • • \p \v 34 Mtech'ob ta chwij che anen enpenak che qui'il nquec'je'a je' wnak wawe' chwech ruch'lew. Mcara' ta, me rmal ta ra' enpenak. Me rmal ta che qui'il nquec'je'a wnak chbil tak qui' tak enpenak per enpenak rmal che nqueban ch'oj nmal. \v 35 Je' ach-i' nquech'ojin na cuq'uin quedta', y je' ixki' nquech'ojin na cuq'uin quete', y je' elbetz nquech'ojin na cuq'uin clite'. \v 36 Cara' nbantaj na, jrec'lel jun wnak ne pruchoch wa' arja' nyictaj wa'. \v 37 Je' wnak jmás na nquecajo' e quedta' o quete' que chenwech anen, arj-e' majo'n yatanak ta chca xque'oc ta ndiscípulo. Je wnak jc'ola jun clec'wal jmás na ncajo' que chenwech anen, arj-e' majo'n yatanak ta chquij che nque'oca ndiscípulo chka'. \v 38 Je' wnak jnecpoknaj qui' nquetre' ela chwij y necpoknaj nquetaj pen ajni' pen nutaj jun acha jremjon rejkxic jun cruz, arj-e' majo'n yatanak ta chquij che nque'oca ndiscípulo chka'. \v 39 Je' wnak jnecpoknaj nqueya' cana cc'aslemal jara' nectz'ila' utzlaj c'aslemal je rxin junlic. Per je' wnak jmajo'n necpoknaj ta nqueya' cana cc'aslemal nmal anen jara' nquewil utzlaj c'aslemal je rxin junlic. \s1 • • • • • \p \v 40 Je' wnak je nquec'luwa ewxin, anen c'ara' quenquec'ul, y je' wnak je nquec'luwa wxin, Nedta' c'ara' jtakyon pa wxin nquec'ul. \v 41 Je' wnak jc'ola jun profeta rxin Dios nekaja cuq'uin, we nquec'ul xe rmal che arja' profeta rxin Dios jara' nyataj na chca jun rtojic je ajni' nyataja chca profeta. Chka' je' wnak tak nquec'ul jun wnak je bnoy rbeyal rxin Dios y we nquec'ul xe rmal bnoy rbeyal jara' nyataj na chca jun rtojic ajni' nyataja chca je bnoy rbeyal rxin Dios. \v 42 Wc'ola jun wnak chka bechnak wnak opech nekaja jun chca j-ewra ndiscípulo ruq'uin y nsipaj jun vas ya' tzra y xe rmal che ndiscípulo tak nsipaj, jara' ne ktzij wa' quenbij chewa, arja' nmajo'n ra mquita xtyataja rtojic tzra, cara' xbij Jesús chca. \c 11 \s1 • • • • • \p \v 1 Tak xuq'uis rbixic chca e cbeljuj rdiscípulo nak xtequebna' xel ela chpam lwar y xba che nquertijoj wnak y nerey-a' rbixic chca rtzojbal Dios ptak quetnamet. \v 2 Juan Bautista arja' c'ola pcars y xekaja rbixic ruq'uin njelal samaj jremjon rbanic Cristo. Jxuban, ec'ola e c-e' chca rdiscípulo xerutak ela ruq'uin Jesús \v 3 y cawra xbij ela chca che necc'axaj tzra: —¿La atet at Cristo jbitanak cana che ncatpet na owe nkeybej chna jun? cara' xbij ela chca. \v 4 J-e' discípulo tak xbitaja cmal jbin ela chca rmal Juan cawra xbixa chca rmal Jesús: —Jix, ebij tzra Juan njelal je nquixtajina newc'axaj y njelal je nquixtajina netz'et tzrij jsamaj jnemjon rij. \v 5 Je' moya' nqueca'y chic. Jch'e'y nquebina jara' jic chic nquebina. Je' leproso xechumtaja. Ja e tcon necc'axaj chic tzij. Je' cnomki' xec'astaja. Je' mibi' majtanak rbixic chca utzlaj tzij rxin totanem jretkon ta Dios. \v 6 Tbij tzra Juan chka' chcongan qui' quec'u'x wnak jmajo'n jun twa' nquena' rmal jsamaj jnemjon rbanic. Cara' tbij tzra, cara' xbij ela chca rdiscípulo Juan Bautista. \v 7 Kas xe'el ela e c-e' discípulo, Jesús xumaj tzij cuq'uin wnak tzrij Juan Bautista: —Juan tak xec'je'a ptak tenlak lwar ¿nak tzra tak xixba ruq'uin che rtz'etic, le rmal Juan chek remril ajni' jun aj njech'loxa rmal xecmel? \v 8 ¿Nak tzra tak xixba ruq'uin che rtz'etic, le rmal Juan chcongan rewkon ri' tzra wen tak tziak je nmak rjel? Per ixix ewutkin je' wnak je nquecsana wen tak tziak je nmak rejlal jara' chpam nmak tak jay cxin rey nquec'je' wa'. \v 9 ¿Nak tzra tak xixba ruq'uin che rtz'etic, le rmal Juan che arja' jun profeta rxin Dios? Jara' ne ktzij wa' che profeta per mruyon ta profeta ocnak wa'. \v 10 Cara' quenbij chewa com Juan arja' xchumsana rubey Cristo ajni' tz'ibtanak cana chpam rtzojbal Dios jcawrara nbij: —Anen quentak ela nmensajero che nnabyeja chawech ch-utz c'ara' ja' nchumsana abey. Cara' bitanak cana rmal Dios tzrij Cristo. \v 11 Ne ktzitzij wa' je xtenbij chewa, next jun profeta c'jenak ta wawe' chwech ruch'lew jnim ta ruk'ij chwech Juan Bautista per chpam gobierno je rxin chcaj jun wnak mesque sencillo per más chna nim ruk'ij chwech Juan. \v 12 Jgobierno rxin chcaj congan wnak tzrij y je' wnak congan nquecsaj cchuk'a' tzrij ch-utz c'ara' nque'oca chpam. Jawrara majtanak ta rij tak xumaj ta rsamaj Juan Bautista y nnajina camic. \v 13 Jgobierno rxin chcaj bitanak ta cmal ja e ojer tak profeta che npe na y ncara' bitanak ta chka' chpam rley Dios jtz'ibtanak cana rmal Moisés, per tak xpeta Juan tzra' c'a xbantaj wa' cumplir jbitanak ta. \v 14 Wc'ola egan newc'axaj tewc'axaj c'a je xtenbij chewa ra, Juan ja' c'ara' Elías jbitanak cana che npe na. \v 15 Achnak c'ola rexquin tc'axaj c'a jquenbij. \v 16 ¿Nak quenjumsaj wa' je' wnak je rxin tnamet Israel? Cuq'uin e c-e' moc ac'ala' quenjumsaj wa' jquemjon tz'anem pq'uebal. Jun moc nquerak quechi' chquij jun moc chic: \v 17 —Ajoj xkaban k'jom rxin quicotemal per ixix majo'n xixexjow ta, majo'n xixquicot ta. Xkaban chic rxin bis y next c'a xixbisona chka', nmajo'n nak newajo', cara' necbij ac'ala' chca jmoc chic. \v 18 Je' wnak quenjumsaj cuq'uin ac'ala' je nmajo'n nak ncajo', com Juan Bautista tak arja' xpeta majo'n xwa' ta cuq'uin wnak y majo'n vino xutaj ta, rmal c'ara' xbixa tzra cmal wnak chc'ola jun itzel espíritu pranm. \v 19 Xenpet chic anen ja en Rlec'walxel jxenoca alxic cuq'uin wnak, xenwa'a cuq'uin wnak y xentaj vino, rmal c'ara' xbixa chwa cmal wnak che en ajmund, xen tjoy vino, xe e wexbil e mloy tak impuesto e quexbil aj-il ajmac. Per e rlec'wal Dios arj-e' bien ch'obtanak cmal che Juan Bautista rna'oj Dios rucsan y bien cutkin che anen chka' rna'oj Dios necsan. Cara' xbij chca wnak. \s1 • • • • • \p \v 20 Ja' Jesús xumaj cnatxic wnak jec'ola ptak tnamet jabar rebnon wa' nmak tak milagro. Arja' xbij jle' cowlaj tak tzij chca perc majo'n quec'xon ta cna'oj y majo'n quey-on cta rtzilal. Cawra xbij chca: \v 21 —Congan lowlo' chewa ixix ja ix aj Corazín y congan lowlo' chewa ixix chka' ja ix aj Betsaida. Cara' quenbij chewa com congan nmak tak milagro xenban chewech per nmajo'n xeq'uex ta ena'oj. Je nmak tak milagro jxenban chewech wexte xba'na chquewech jitzel tak wnak aj Tiro ruq'uin aj Sidón ojer arj-e' xqueq'uex ta cna'oj y xqueya' cta njelal itzel tak achnak, xqueban ta je' achnak che necc'utbej che nti'ona canm rmal rtzilal jquebnon chpam cc'aslemal. \v 22 Per anen quenbij chewa, tak xterla' jnimlaj k'ij rxin juicio más na nim lowlo' xtetaj ixix que chwech je xtquetaj aj Tiro ruq'uin aj Sidón. \v 23 Ixix chka' ja ix aj Capernaum, jnech'ob ixix che nquixba chcaj xe rmal chcongan nya'a ek'ij, per jneban jara' xe nquixkaja, abar ec'o wa' cnomki' q'ue tzra' nquixekaj wa'. Cara' quenbij chewa com congan nmak tak milagro xenban chewech per nmajo'n xeq'uex ta ena'oj. Je nmak tak milagro jxenban chewech wexte xba'na chquewech jitzel tak wnak je aj Sodoma ojer c'o ta quetnamet camic ra, mquita xc'atsasa. \v 24 Per anen quenbij chewa, tak xterla' jnimlaj k'ij rxin juicio más na nim lowlo' xtetaj ixix que chwech je xtquetaj aj Sodoma. Cara' xbij Jesús chca. \s1 • • • • • \p \v 25 C'jara' ja' Jesús xtzijona ruq'uin Ttixel jc'ola chcaj, cawra xbij tzra: —Nedta', atet at Rajaw caj ruq'uin ruch'lew, quenmeltioxij chawa com je' wnak je nquech'ob kaja ptak canm chcongan cutkin y congan cna'oj me chquewech ta arj-e' ak'alsan wa' nak rbanic njelal jawra jnemjon rbanic y njelal jnemjon rbixic, per ja ak'alsan wa' jara' chquewech wnak jquebnon e ch'tak no'y chawech. \v 26 Cara' abnon chca Nedta', com cara' nawajo' atet. \v 27 Cawra xbij chic chca wnak: —Nmajo'n achnak mquita jchon pnuk'a' rmal Nedta'. Nmajo'n nak ojtakyona kas mer rna'oj Rlec'walxel, per ja ojtakyona jara' xruyon Dios Ttixel. Chka' nmajo'n nak ojtakyona kas mer rna'oj Ttixel per ja ojtakyona xnuyon anen ja en Rlec'walxel ruq'uin ja enech-on chquenk'alsaj chquewech. \v 28 Quixjo' wq'uin ixconjelal jcongan ecsan echuk'a' che rconxic nak neban che nexle'na ewanm chuxe' je' rejlal achnak je nti'ona chewa. Quixjo' c'a y anen quenya' chewa che nexle'na ewanm. \v 29 Xjun tebna' wq'uin che quixnewc'aj y ttijoj ewi' tzrij jquenc'ut chewech com anen pruk'a' Dios quenjach wa' njelal y co'l quenban. We xjun neban wq'uin jara' nexle'na rwech ewanm rmal. \v 30 Cara' quenbij chewa com jquenya' anen chekul majo'n cosem rec'mon ta chewa y jwejka'n jquenya' chewij majo'n a'l ta rc'axic. Cara' xbij Jesús. \c 12 \s1 • • • • • \p \v 1 Ja' Jesús erexbil rdiscípulo, chpam jun xlanbal k'ij quemjon binem chpam jle' trigo. J-e' rdiscípulo xemajtaja rmal k'ak'nic quepam rmal c'ara' tak xquemaj rk'upxic rwá' je' trigo y nquetaj. \v 2 J-e' c'a aj fariseo tak xquetz'et cawra xecbij tzra Jesús: —Que'atz'ta' mpa' adiscípulo, jala' jquemjon rbanic xjan nba'na ptak xlanbal k'ij, cara' xecbij tzra. \v 3 Cawra xbixa chca rmal Jesús: —¿Lmesiq'uin tc'a chpam rtzojbal Dios jxuban ojer rey David tak xuban jmul tak majtanak rmal k'ak'nic pamaj y e rexbil cara' quebnon chka'? \v 4 Jxuban, xoca chpam ruchoch Dios y xutaj xquelway jyonan chic chwech Dios. Cara' xuban mesque jara' xquelway tz'ibtanak cana chpam rtzojbal Dios che xqueyon sacerdote nquetjowa. \v 5 Chka' ¿lmesiq'uin tc'a je nbij ley chca sacerdote tzrij jsamaj je nqueban chpam nimlaj templo rxin Dios che arj-e' nc'atzina nquesmaja ptak xlanbal k'ij, majo'n nquexle'n ta? Per xlanbal k'ij c'a y nquesmaja per majo'n xjan ta. \v 6 Anen quenbij chewa che anen más chna nim nuk'ij chwech jnimlaj templo rxin Dios. \v 7 C'ola jun tzij rbin cana Dios cawrara: —Kas quenwajo' chewa chneban, tpoknaj quewech wnak, jara' más nc'atzina que chwech netzujuj jle' sacrificio chenwech anen, cara' nbij. Wexte ch'obtanak ewmal je nbij tzij jara' mquita xebij che xjan nqueban ndiscípulo tak majo'n xjan ta. \v 8 Cara' quenbij chewa com Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak, pruk'a' c'o wa' je nba'na chpam xlanbal k'ij. Cara' xbij Jesús chca. \s1 • • • • • \p \v 9 C'jara' xel ela Jesús y xba, xoca chpam jay rxin molbal ri'il cxin aj fariseo. \v 10 C'ol c'a jun acha squirnak jun ruk'a'. J-e' c'a aj fariseo quemjon rconxic rij rwech Jesús nak necchapbej rxin rmal c'ara' cawra xecbij tzra: —¿Lnuya' c'as ley chawa che nque'achumsaj je' yuw-i' ptak xlanbal k'ij? cara' xecbij tzra. \v 11 Cawra xbixa chca rmal Jesús: —¿Lc'o c'a jun chewa c'o ta jun rcarne'l ntzak ela pjul pjun xlanbal k'ij y majo'n nelsaj ta chpam jul? \v 12 Per jun wnak más chna nim ruk'ij que chwech jun carne'l rmal c'ara' quenbij chewa, jley nuya' c'as chka che nkaban utzil ptak xlanbal k'ij, cara' xbixa chca. \v 13 C'jara' cawra xbij tzra yawa': —Teyku' ak'a'. Xuyuk ruk'a' y xchumtaja, junam chic xuban che c-e'. \v 14 J-e' c'a aj fariseo xeba, xequemlo' qui' y xquemaj rch'obic nak nqueban tzra Jesús che neccamsaj. \s1 • • • • • \p \v 15 Ja' Jesús rutkin chic che ncajo' neccamsaj, xel ela chpam jara' lwar y xba. E q'uiy wnak xetre' ela tzrij. Y ja' Jesús xerchumsaj conjelal yuw-i', \v 16 y congan xbij chca chmajo'n abar nquelsaj wa' rtzojxic. \v 17 Jawra xuban ch-utz c'ara' tzra' nbantaj wa' cumplir jbitanak cana ojer rmal Dios tak profeta Isaías cawra xbij: \v 18 —Tetz'ta' mpa' ajsmajma' wxin jnech-on, arja' congan quenwajo', ajni'la nquicota wanm tzrij. Anen quenya' wEspíritu tzra y arja' xtuc'ut bey rxin Dios chquewech wnak jme aj Israel ta. \v 19 Tak ntzijona cuq'uin wnak majo'n xtucsaj ta je' tzij ja xch'oj rec'mon ta next c'a xturak ta ruchi', majo'n nc'axax ta rukul c'nat. \v 20 Je' wnak jcongan lowlo' quebnon y congan yojtanak chic rwech canm, arja' majo'n nqueruyoj ta más, nqueruyic y nqueruto'. Ncawara' xtuban y rmal ja' tak xtoca rubey Dios, per njunlic noca y nja' nch'ecmaja. \v 21 Arja' nekaj na rbixic cuq'uin wnak jme aj Israel ta y j-e' qui'il nec'je'a canm che reybxic, cara' nbij ja' Dios chca. \s1 • • • • • \p \v 22 Chwech ja' Jesús xec'mar ela jun acha moy y mem chka', y c'ola jun itzel espíritu ocnak pranm. Xchumsaj acha, nca'y chic y necwin chic ntzijona. \v 23 Je' wnak xel ta canm tzrij per ne conjelal y cawra necbij ra: —¿Lja' c'a wa' je Cristo je Rlec'wal ja ojer rey David? Cara' xecbij. \v 24 J-e' aj fariseo xecc'axaj jxecbij wnak y cawra xecbij: —Jala acha tak nquerelsaj itzel tak espíritu pcanm wnak xe rpoder Beelzebú nucsaj je cjefe je' itzel tak espíritu, cara' xecbij. \v 25 Per Jesús arja' bien rutkin jquemjon rch'obic aj fariseo y cawra xbij chca: —Jun gobierno chka bechnak gobierno opech, wex división nuban jara' xe nyojtaja. Cara' c'a tzra jun tnamet chka' y cara' chca wnak jec'ola ptak jay, wex división nuban jara' xe nqueq'uisa. \v 26 Cara' c'a tzra Satanás chka', wxe nquerelsaj ela rdemonio jara' xnuch'or kaja ri' ruyon. Wcara' nuban ¿lme tq'uis c'ara' rgobierno? \v 27 Ixix nebij chwa che rpoder Beelzebú necsan tak quenelsaj je' itzel tak espíritu, per ediscípulo ixix chka' nquequelsaj wan itzel tak espíritu ¿le rpoder Beelzebú quecsan nech'ob ixix? J-e' c'a ediscípulo xquek'alsana che me ktzij ta jxebij chwa. \v 28 Anen rEspíritu Dios quencsaj tak quenelsaj je' itzel tak espíritu y wcara' quenban nbij tzij c'ara' je rgobierno Dios kanak pchic checjol. \v 29 Tak ncatekaja ruq'uin jun acha congan rchuk'a' y nach'ob chnalsaj je' rachnak jc'ola pruchoch, nc'atzina chnabac' nabey mul acha. Wcara' naban jara' ncatecwina nalsaj njelal rachnak jc'ola pruchoch. Cara' xenban anen tzra Satanás chka'. \v 30 Je' wnak jmajo'n neyke' ta quec'u'x wq'uin jara' xquenctzelaj, y chka' jmajo'n nquesmaj ta pnecwent che cmolic wnak che quenuto' jara' xjic nquecchicaj ela wnak. \v 31 Rmal c'ara' tak anen quenbij chewa, je' wnak mesque nqueban njelal rwech il mac y chka' mesque necbij je' tzij tzra Dios ja xitzel nc'axaj jara' ncuytaja. Per wnecbij je' tzij tzra rEspíritu Dios jxitzel nc'axaj jara' majo'n ncuytaj ta. \v 32 Wc'ola jun wnak chka bechnak wnak opech, mesque arja' nbij jle' lowlo' tak tzij tzra Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak, jara' ncuytaja per we nbij jle' lowlo' tak tzij tzra Espíritu Santo jara' majo'n ncuytaj ta nexte chpam jawra tiemp rxin rwech ruch'lew nexte chpam tiemp jpenak. \s1 • • • • • \p \v 33 Wnebij tzra jun che' che itzel che' ¿nak tzra mtebij c'ara' chka' che itzel rwech nuya'? Wnebij tzra jun che' che utzlaj che' tbij c'a chka' che utzlaj rwech nuya'. Cara' quenbij chewa com jun moc che' rmal rwech jnuya' tak notkixa nak ch-che'al. \v 34 Ixix congan itzel tak na'oj ewc'an, ix ajni' jle' itzel tak cmetz. Congan pen xtel pta jle' utzlaj tak tzij pnechi' com xe ix itzel tak wnak. Cara' quenbij chewa com jnojnak ptak ewanm jara' nel ta pnechi'. \v 35 Jun utzlaj acha utzlaj tak achnak rec'lon pranm y tak ntzijona utzlaj tak achnak rec'mon ta je nbij. Jun itzel acha xitzel tak achnak rec'lon pranm y tak ntzijona xitzel tak achnak rec'mon ta je nbij. \v 36 Anen quenbij chewa, tak xterla' jnimlaj k'ij rxin juicio njelal jnecbij wnak jchek ruq'uin cgan necbij, jara' nequejcha' na cwent chwech Dios rmal. \v 37 Cara' quenbij chewa com jtzij jxebij wawe' chwech ruch'lew jara' tzij noc na chewij chka' che nk'atbexa tzij chewij jnak xtba'na chewa rmal Dios, we nbij chewa che ewc'an rbeyal rxin Dios o we nquixrutak ela chpam nimlaj lowlo'. Cara' xbij ja' Jesús. \s1 • • • • • \p \v 38 Ec'ol c'a jle' maestro je nquetijona cxin wnak tzrij rley Dios jtz'ibtanak cana rmal Moisés e quexbil jle' fariseo, arj-e' cawra xecbij tzra Jesús: —Maestro, je nkajo' ajoj chawa camic, tebna' jun milagro chkawech ch-utz c'ara' ncateknimaj, cara' xecbij tzra. \v 39 Per Jesús cawra xbij chca: —Je' wnak je nquec'utuna chwa chquenban jun milagro ch-utz c'ara' quencnimaj, arj-e' xjunwa' ykul wa' quec'u'x y mruq'uin ta Dios. Per jmilagro jnecc'utuj jara' majo'n quenban ta chquewech xerwara' c'ola jun milagro nbantaj na chquewech, jun milagro ajni' xuban ojer profeta Jonás. \v 40 Com ajni' xuban Jonás ojer oxi' k'ij oxi' ak'a' xec'je'a chpam nimlaj ch'u', y cara' c'a chwa anen chka' ja en Rlec'walxel jxenoca alxic cuq'uin wnak, oxi' k'ij oxi' ak'a' quenc'je' na chuxe' ruc'u'x ruch'lew chpam lwar abar nquec'je' wa' cnomki'. \v 41 Tak xterla' jnimlaj k'ij rxin juicio je' ach-i' jec'ola chpam tnamet Nínive ojer arj-e' nqueyictaja ix quexbil ixix ja ix tnamet Israel y j-e' nque'oca e k'toy tak tzij chewij. Cara' quenbij chewa com aj Nínive arj-e' tak xecc'axaj rtzojbal Dios je xbixa chca rmal Jonás ojer xq'uextaja cna'oj y xqueya' cana rtzilal. Y camic quenbij chewa, anen más chna nim nuk'ij que chwech Jonás. \v 42 Tak xterla' jnimlaj k'ij rxin juicio ja ixak jreina rxin nación jc'ola psur nyictaja ix rexbil ja ix tnamet Israel y arja' noca k'toy tzij chewij. Cara' quenbij chewa com jara' ixak q'ue c'nat penak wa' che rc'axic rna'oj Dios jyatanak tzra ja ojer rey Salomón. Y camic quenbij chewa, anen más chna nim nuk'ij que chwech Salomón. \s1 • • • • • \p \v 43 Jun itzel espíritu tak nel pa pranm jun acha arja' nba ptak lwar jabar majo'n wa' ya', nercanoj jun lwar abar nexle'n wa' per mtuwil lwar, \v 44 y cawra nbij ra: —Quenmloj chna jmul chpam wuchoch jabar enelnak twa' nabey. Tak nekaj chic jmul ruq'uin acha nutz'et ranm najni' jun jay congan tlana, mson rpam y kas wkon. \v 45 C'jara' nemloj pchic jmul, nquerec'ma' pchic e wku' e itzel tak espíritu jmás chna e itzel chwech arja'. Tak nquerkaja ruq'uin acha nque'oca pranm che e waxki' y tzra' nquec'je' wa'. Rmal c'ara' tak más chna lowlo' rc'aslemal acha nela chwech nabey. Y cara' c'a xtba'na chewa ixix chka' ja ix tnamet Israel jcongan itzel tak achnak ebnon. \s1 • • • • • \p \v 46 Ja' Jesús remjon na tzij cuq'uin wnak, jrute' ruq'uin je rch'alal ec'ola chujay y ncajo' nquetzijona ruq'uin. \v 47 Y xbixa tzra Jesús: —Tetz'ta' mpa' ate' ruq'uin awch'alal ec'ola chujay y ncajo' nquetzijona awq'uin, cara' xbixa tzra. \v 48 Ja' Jesús cawra xbij: —Camic quench'ob chawech e achnak nute' y e achnak wch'alal. \v 49 C'jara' xeruc'ut rdiscípulo y cawra xbij: —J-e' c'a wa' e'ocnak nute' y e'ocnak wch'alal. \v 50 Cara' quenbij chawa com achnak nebnowa je nrajo' ranm Nedta' jc'ola chcaj ja' c'ara' ocnak nuchak', o wana' o wnute', cara' xbij. \c 13 \s1 • • • • • \p \v 1 Chpam jara' k'ij xel ela Jesús pjay, xba chiya' y tzra' xetz'be' wa'. \v 2 Congan e q'uiy wnak xequemlo' qui' ruq'uin rmal c'ara' tak arja' xoca chpam jun lanch y xetz'be'a chpam. Je' wnak xepe' cana chiya' conjelal. \v 3 Y xumaj tzij cuq'uin, q'uiy rwech xbij chca chpam c'ambal tak tzij y cawra xbij ra: —C'ola jun tcoy tejco'n xba pe rchinoj chneretca' rtejco'n. \v 4 Tak xekaja xumaj rch'akxic ija'tz, c'ola nic'aj pbey xkaj wa', xepeta tz'quin, xquetaj ela. \v 5 C'o chic jle' xkaja abar c'o wa' abaj, congan xax ulew tzra' rmal c'ara' chanim xel ta ija'tz rmal. \v 6 Per tak xel ta k'ij xc'atsaj y tak xq'uisbena xechkij rmal com majo'n xetque' ta bien ruxe'. \v 7 C'o chic jle' xkaja ptak q'uix y tak xq'uisbena xq'uiya q'uix y xk'ok'aj tejco'n y xcamsaj. \v 8 Per c'o chic jle' xkaja chpam utzlaj ulew y congan xwachina, jun rk'arwech ija'tz c'ola xuya' jun cient, c'ola xuya' sesenta y c'ola xuya' treinta. \v 9 Achnak c'ola rexquin tc'axaj c'a jquenbij. \s1 • • • • • \p \v 10 Je e rdiscípulo Jesús arj-e' xe'ekaja ruq'uin y cawra xecc'axaj tzra: —¿Nak tzra c'ambal tak tzij nacsaj tak ncatzijona cuq'uin wnak? cara' xecbij tzra. \v 11 Jesús cawra xbij chca: —Ixix yatanak chewa chnewutkij nak rbanic jwewtanak tzrij gobierno je rxin chcaj, per jle' chic wnak majo'n yatanak ta chca. \v 12 Cara' quenbij chewa com je' wnak jc'ola yatanak chca arj-e' nyataj na más chca y tak nq'uisbena nuban q'uiy cuq'uin. Per je' wnak jmajo'n achnak yatanak chca per we nquech'ob j-e' chc'ola yatanak chca jara' nelsasa chca. \v 13 Rmal c'ara' tak quencsaj c'ambal tzij tak quentzijona cuq'uin wnak com arj-e' c'ola ck'awech per majo'n nquetz'et ta je nc'u'ta chquewech, y c'ola quexquin per majo'n necc'axaj ta je nbixa chca y nmesquier nch'obtaja cmal. \v 14 Jquemjon rij camic ra jara' che nbantaja cumplir je rbin cana Dios ajni' rbin cana profeta Isaías jcawrara: —Newc'axaj na ruq'uin ewexquin per mesquier nch'obtaja ewmal, netz'et na ruq'uin ek'awech per nmajo'n achnak newsaj tzrij, cara' nbij. Y jun chic je rbin cana cawrara: \v 15 —Cawra quenbij chca j-ela wnak com canm cwernak y congan pen noc wa' pquexquin je nbixa chca, y xe cyupun ck'awech. Cara' nqueban ch-utz c'ara' majo'n nquetz'et ta je nc'u'ta chquewech, y nexte c'ola cgan necc'axaj je nbixa chca nexte c'ola cgan nquech'ob ptak canm je nch'o'ba chquewech nexte c'ola cgan chka' nquemloj ta wq'uin ch-utz c'ara' quencuy quil quemac, cara' nbij Dios. Cara' c'a bitanak cana. \v 16 Per ixix kas congan wen chewa com netz'et je nc'u'ta chewech y newc'axaj je nbixa chewa. \v 17 Cara' quenbij chewa com ne ktzij wa' je xtenbij chewa, e q'uiy ja e ojer tak profeta y e q'uiy jle' chic wnak je xqueban rbeyal chwech Dios, arj-e' congan xecyarij xquetz'et ta ajni' nquixtajina netz'et ixix camic y congan xecyarij xecc'axaj ta chka' ajni' nquixtajina newc'axaj ixix camic. \v 18 Tewc'axaj c'a camic, anen quench'ob chewech nak rec'mon ta jc'ambal tzij jxenbij chewa tzrij je tcoy tejco'n. \v 19 Ja utzlaj tzij jnuc'ut chkawech nak rbanic jgobierno rxin chcaj, tak nela rbixic y tak c'ola jun nc'axaj per mesquier nch'obtaja rmal, npeta diablo y nelsaj ela tzij jtcon pranm. Ja c'ara' nbij tzij ja ija'tz xkaja pbey. \v 20 Jq'ue ija'tz xkaja ptak abaj jara' nbij tzij je' wnak jnecc'axaj ja utzlaj tzij y alnak necnimaj y congan nquequicota rmal. \v 21 Per arj-e' e ajni' tejco'n jmajo'n rc'amal ruxe', njurmaj oca necnimaj. Per tak xterla' jlowlo' tiemp tak nmajtaja rbanic lowlo' chca wnak rmal rtzojbal Dios arj-e' alnak nqueya' cana yukbal quec'u'x. \v 22 Ija'tz je xkaja ptak q'uix jara' nbij tzij je' wnak jnecc'axaj utzlaj tzij per tak nq'uisbena xnecbisoj chic je' achnak rxin jawra tiemp rxin rwech ruch'lew y xe nqueba'na engañar rmal mibil. Rmal c'ara' tak ncoma utzlaj tzij jc'ola ptak canm, majo'n rwech nuya' ta. \v 23 Per ja ija'tz je xkaja chpam utzlaj ulew jara' nbij tzij je' wnak je nquec'axana utzlaj tzij y nch'obtaja cmal y c'ola rwech nuya' ptak canm. Arj-e' e ajni' jle' rk'arwech ija'tz c'ola xuya' jun cient, c'ola xuya' sesenta, c'ola xuya' treinta. Cara' xbij Jesús chca. \s1 • • • • • \p \v 24 C'o chic jun c'ambal tzij xbij chca cawrara: —Jgobierno rxin chcaj cara' rbanic ajni' xuban jun acha xutic jle' utzlaj ija'tz rxin trigo pe rchinoj. \v 25 Per je' wnak tak ekanak chic che wram xpeta jun je ntzelana rxin acha, xretca' jle' itzel tak ija'tz checjol trigo. Tak xtictaj cana rmal xemloja. \v 26 Jtrigo xumaj c'yinem y tak xumaj rek'neric rwech tzra' xutkix wa' chka' jle' chic je tcon checjol ja itzel k'ayis. \v 27 Je ajsmajma' arj-e' xeba ruq'uin cpatrón jxetcowa utzlaj ija'tz, cawra xecbij tzra: —Kajaw ¿lme utzlaj ija'tz tc'a xatic chpam achinoj? ¿Nak tzra c'ara' tak c'ola itzel tak k'ayis checjol camic? cara' xecbij tzra. \v 28 Cawra xbixa chca: —Jara' je ntzelana wxin xetcowa, cara' xbixa chca. J-e' ajsmajma' cawra xecbij chic tzra: —¿Le mtawajo' c'a nokba camic nekabko'? cara' xecbij tzra. \v 29 Cawra xbix chic chca: —Mcara' ta, mtebok ta, mal-il nuc'om ta trigo tak xtebok. \v 30 Je nkaban camic kay-a' tzra', tq'uiy na che c-e', tak xterla' tiemp rxin csech anen quenbij na chca je xtquesmaja chpam tiemp rxin csech cawrara: —Temlo' ruchi' nabey mul jitzel tejco'n, texma' rpam ptak mnoj ch-utz c'ara' nporoxa. Per je trigo temlo' ruchi' chka' y tec'lo', cara' xtenbij chca. Cara' c'ambal tzij xbij chca. \s1 • • • • • \p \v 31 C'o chic jun c'ambal tzij xbij chca cawrara: —Jgobierno rxin chcaj cara' rbanic ajni' jun ch'it rk'arwech mostaza jnec'mar ela rmal jun acha y xutic pe rchinoj. \v 32 Jun ch'it rk'arwech mostaza jara' más na ch'it no'y chwech jle' chic ija'tz per tak nq'uiya más na nq'uiya chwech jle' chic tejco'n, cara' nuban ajni' jun che'. Rmal c'ara' ch'tak tz'quin nquepeta, necrebna' quesoc ptak ruk'a'. Cara' c'ambal tzij xbij chca. \s1 • • • • • \p \v 33 C'o chic jun c'ambal tzij xbij chca cawrara: —Jgobierno rxin chcaj cara' rbanic ajni' nuban jle' levadura jnespoja xquelway rmal, xpeta jun ixak xuc'am, xuya' chpam jle' k'or, oxi' pajbal harina ocnak. Tak xq'uisbena jlevadura xba chpam njelal k'or, congan xesmaja chpam. Cara' jc'ambal tzij xbij chca. \s1 • • • • • \p \v 34 Njelal tzij je xbij Jesús chca wnak, chpam c'ambal tak tzij xbij wa' chca. Nmajo'n achnak xbij chca mquita xucsaj c'ambal tak tzij che rbixic. \v 35 Cara' xuban ch-utz c'ara' tzra' nbantaj wa' cumplir jbitanak cana ojer rmal profeta jcawrara nbij: —Tak xtquentzijona, chpam c'ambal tak tzij quentzijon wa'. Ja wewtanak ta tak q'uemjana twankera rwech ruch'lew anen quenk'alsaj na. Cara' bitanak cana. \s1 • • • • • \p \v 36 C'jara' ja' Jesús xbij cana rubi' chca je' wnak y xoca pjay. J-e' rdiscípulo xe'ekaja ruq'uin y cawra xecbij tzra: —Tech'bo' chkawech nak rec'mon ta jc'ambal tzij jxabij kaja tzrij tejco'n je xti'ca checjol trigo, cara' xecbij tzra. \v 37 Jesús cawra xbij chca: —Anen c'ara' jquentcowa utzlaj ija'tz, anen ja en Rlec'walxel jxenoca alxic cuq'uin wnak. \v 38 Je chnoj jara' rwech ruch'lew. Ja utzlaj ija'tz jara' alc'walxela' jec'ola precwent jgobierno rxin chcaj. Ja itzel tejco'n jara' alc'walxela' jec'ola precwent diablo. \v 39 Jxetcowa itzel tejco'n je ntzelana rxin acha jara' diablo. Je tiemp rxin csech jara' tak xtetz'kata tiemp rxin rwech ruch'lew. Je nquemlowa csech j-era' ángel. \v 40 Ajni' nba'na tzra itzel tejco'n nmo'la ruchi' y nporoxa pk'ak' cara' c'a xtba'na chca wnak chka' tak xtetz'kata tiemp rxin rwech ruch'lew. \v 41 Anen ja en Rlec'walxel jxenoca alxic cuq'uin wnak xquenutak ta ángel wxin, nquequerchpa' conjelal wnak jec'ola chpam ngobierno ja xe nquecchajtij je' wnak che rbanic il mac, nquequerchpa' chka' conjelal jle' chic wnak xe e bnoy itzel tak achnak. \v 42 Tak nquechaptaja cmal nquecch'akij ela chpam nimlaj k'ak'. Je' wnak ajni'la ok'ej xtqueban chpam jara' lwar y xteccach'ch'ej rkan cak'. \v 43 C'jara' je' wnak jquebnon rbeyal chwech Dios arj-e' nyataj na chca che nqueban cara' ajni' nuban k'ij, nwankera quech'ab chpam rgobierno Dios je Ttixel cxin. Achnak c'ola rexquin tc'axaj c'a jquenbij. \s1 • • • • • \p \v 44 Jun chic, jgobierno rxin chcaj cara' rbanic ajni' jun nimlaj mibil wiwan, mkun chpam jun chnoj y chek q'uenjlal xiltaja rmal jun acha. Y ja' acha xumuk chic jmul y xemloja, congan nquicota, njelal achnak jc'ola ruq'uin nc'ayij y nulok' chnoj jabar c'o wa' nimlaj mibil. \s1 • • • • • \p \v 45 Jun chic, jgobierno rxin chcaj cara' rbanic ajni' nuban jun comerciante ntajina ncanoj jle' abaj perla rubi', congan nmak rjel. \v 46 Tak xuwil jun perla jmás nim rjel xba y xerc'ayij njelal achnak jc'ola ruq'uin y xulok' jperla. \s1 • • • • • \p \v 47 Jun chic, jgobierno rxin chcaj cara' rbanic ajni' jun trasmay nch'akixa pya' y nque'oca ch'u' chpam per nq'uiy quewech je' ch'u' nque'oca chpam. \v 48 Tak xenoja ch'u' chpam xelsas ta chiya'. Jxelsan ta arj-e' xetz'be'a, xquemaj ccha'ic ch'u'. Jwen tak ch'u' jara' xec'o'la, jmajo'n cc'atzil jara' xecch'akij ela. \v 49 Cara' c'a xtbantaja chka' tak xtetz'kata tiemp je rxin rwech ruch'lew, nquepeta je' ángel nquequerlsaj ela itzel tak wnak chquecjol jquebnon rbeyal chwech Dios. \v 50 Y nquecch'akij ela chpam nimlaj k'ak'. J-e' wnak ajni'la ok'ej xtqueban chpam jara' lwar y xteccach'ch'ej rkan cak', cara' xbij Jesús chca rdiscípulo. \v 51 C'jara' xbij chic chca: —¿Le nch'obtaja ewmal njelal jxenbij chewa? —Nch'obtaja Kajaw, cara' xecbij tzra. \v 52 Cawra xbij chic jmul chca: —Com nch'obtaja ewmal rmal c'ara' quenbij chewa che conjelal maestro jnectijoj qui' tzrij jgobierno rxin chcaj arj-e' e junam ruq'uin jun rajaw jay nc'ola njelal ruq'uin je nc'atzina tzra, c'ola je' achnak c'ac', c'ola majo'n c'ac' ta chka', y arja' nelsaj ta jachnak nc'atzina tzra wc'ac' we mc'ac' ta. Cara' xbij chca. \s1 • • • • • \p \v 53 Ja' Jesús tak xbitaja rmal njelal jawra c'ambal tzij xel ela \v 54 y xba chpam retnamet. Tak xekaja xoca chpam jay rxin molbal ri'il y xumaj ctojxic wnak. J-e' wnak congan xel ta canm tzrij tijonem jxuya' chca y cawra xecbij chbil tak qui': —¿Abar rec'mon wala' njelal jc'ola ruq'uin jun acha jala? Congan tak wan rna'oj y congan nmak tak milagro nuban chka'. \v 55 Per ¿le mja' tc'ala' rlec'wal jsoy che'? Y jrute' ¿le mja' tc'ara' María? Y je rch'alal ¿lme j-e' tc'ara' Jacobo, José, Simón ruq'uin Judas? \v 56 Y conjelal rana' ¿lmec'o tc'a chkacjol chka'? ¿Abar c'a rec'mon wa' njelal jremjon rij camic? \v 57 Cara' necbij per nmajo'n cgan tzrij, xe pkan nquena'. Ja' Jesús cawra xbij chca: —Nmajo'n profeta rxin Dios mquita lok' xtna'a xerwara' mlok' ta nna'a cmal rwinak nexte cmal rch'alal chka', cara' xbij chca. \v 58 Y xe mq'uiy ta milagro xuban tzra' rmal jmajo'n xeyke' ta quec'u'x ruq'uin. \c 14 \s1 • • • • • \p \v 1 Chpam jara' tiemp njelal je ntajina nuban Jesús xekaja rbixic ruq'uin gobernador Herodes. \v 2 Ja' Herodes cawra xbij chca ajsmajma' jec'ola ruq'uin: —Jala' acha jcongan q'uiy achnak remjon rij jala' Juan Bautista c'astanak ta chquecjol cnomki' rmal c'ara' tak c'ola nmak tak poder jnesmaja ruq'uin camic, cara' xbij chca. \v 3-4 Cara' xbij com bien rutkin chja' xcamsana Juan Bautista tak xutak rchapic, xxi'ma y xucsasa pcars. Cara' xuban tzra com cawra xbixa tzra rmal Juan Bautista: —Mrubey ta abnon jac'mon kaja awexnam, cara' xbij. Com ja' Herodes rec'mon kaja rexnam, Herodías rubi', rexkayil jun rch'alal, Felipe rubi'. \v 5 Jxuban ja' Herodes nabey tak q'uemjana tcamsaj Juan Bautista xrajo' ta ncamsaj per xe nxibej ri' chquewech wnak com je' wnak necbij che Juan Bautista arja' jun profeta rxin Dios. \v 6 Per tak xq'uisbena xcamsaj tak xerla' k'ij je nc'u'la rcumpleaño. Ja Herodías c'ola jun ral q'ue k'poj xtan y ja' k'poj nexjowa chquewech wnak jquemlon qui' ruq'uin ja' Herodes. Ja' Herodes congan xel ta ruc'u'x tzrij. \v 7 Rmal c'ara' tak cawra xbij tzra k'poj: —Tc'utuj chwa achnak nawajo' y anen quenya' chawa, cara' xbij tzra, y xuban jurar chnuya' tzra. \v 8 Per ja' k'poj cawra xbixa tzra rmal rute': —Jnac'utuj tzra Herodes jara' jawrara: —Je rwá' Juan Bautista tey-a' chwa chwech jun plat, cara' xtac'utuj tzra. \v 9 Per ja' rey Herodes congan junwa' xuna' per com rebnon chic jurar chquewech jec'ola ruq'uin tzrij mes rmal c'ara' xuya' jun orden che nya'a tzra k'poj je xc'utuj. \v 10 Xutak rcamsic Juan pcars che nelsasa rwá'. \v 11 Tak xlestaja rwá' xya' ta chwech jun plat y xerja'cha tzra xtan. Je k'poj xuc'am ela, xerejcha' tzra rute'. \v 12 Je rdiscípulo Juan tak xecc'axaj che xcamsasa arj-e' xeba, xequec'ma' recuerpo y xequemku'. C'jara' xeba, xecbij tzra Jesús je xbantaja. \s1 • • • • • \p \v 13 Ja' Jesús tak xekaja rbixic ruq'uin je xbantaja arja' xoc ela planch, xeryonaj ri' chpam jun tenlic lwar abar e majo'n wa' wnak. Per wnak tak xekaja rbixic cuq'uin jabar nba wa' congan e q'uiy chca xe'el ela ptak quetnamet, xeba che ckan chnequewla'. \v 14 Ja' Jesús tak xel ta chpam lanch xerutz'et wnak ncongan e q'uiy. Arja' xpoknaj quewech y xerchumsaj yuw-i'. \v 15 Tak xkaja k'ij je rdiscípulo Jesús arj-e' xeba ruq'uin y cawra xecbij tzra: —Je' lwar abar okc'o wa' congan tlana y xba hor. Jnaban camic que'atka' ela wnak ptak aldea chnequelk'o' je nquetaj, cara' xecbij. \v 16 —Majo'n nc'atzin ta che nqueba, ixix nquixyowa chca nak xtquetaj, cara' xbixa chca rmal Jesús. \v 17 Per majo'n achnak kac'mon ta, ruyon oca j-o' rkan xquelway ruq'uin c-e' ckan ch'u', cara' xecbij. \v 18 —Tec'ma' ta, cara' xbixa chca rmal Jesús. \v 19 C'jara' cawra xbij chca wnak: —C'ola nic'aj wen tak k'ayis quixetz'be'a tzrij, cara' xbij chca. C'jara' xuc'om j-o' rkan xquelway rexbil c-e' rkan ch'u', xca'ya chcaj y xmeltioxij tzra Dios. Xuwech' xquelway, xujach chca rdiscípulo y j-e' xqueya' chic chca wnak. \v 20 Xewa'a conjelal y congan xnoja quepam. Je xquelway rexbil ch'u' xmo'la ruchi' je xcoltaja, cbeljuj chquech xuban, per nnojnak. \v 21 Jxewa'a ec'o la la' e j-o' mil per xqueyon ach-i', apart ixki' ruq'uin ac'ala'. \s1 • • • • • \p \v 22 C'jara' ja' Jesús cawra xbij chca rdiscípulo: —Npors nquixoc ela chpam lanch, nquixba pjupraj chic ya', nquixnabyeja chenwech, cara' xbij chca, y xbij cana rubi' chca wnak. \v 23 Tak xbitaj cana rubi' rmal xojte'a ruyon chwech jun jyu', xuwil jun lwar abar nuban wa' oración. Tak xoca ak'a' xruyon c'ola tzra'. \v 24 Jlanch kas pe nc'aj ya' c'o chwa' tak c'ola jun nimlaj k'ek' jaktanak ta chquij rdiscípulo y nmesquier nquebina rmal, y je nmak tak bloj congan lowlo' nuban tzra lanch. \v 25 Jpe rsakric remjon binem pe rwá' ya' ja' Jesús y xekaja chenkaj ruq'uin lanch. \v 26 J-e' rdiscípulo tak xquetz'et chremjon binem pe rwá' ya' congan xecxibej qui' rmal y congan xturtaja quec'u'x: —Jala' jun xbinel, cara' necbij y xquemaj rakic quechi' rmal xben ri'il. \v 27 Ja' Jesús cawra xbij chca: —Me tturtaj ta rwech ec'u'x, xanen, mtexibej ta ewi', cara' xbij chca. \v 28 Pedro cawra xbij tzra: —We ktzij chatet Wajaw tbij chwa chquenbina pe rwá' ya' y quenba awq'uin, cara' xbij tzra. \v 29 —Catjo' c'a, cara' xbixa tzra rmal Jesús. C'jara' Pedro xel ta chpam lanch y xumaj binem pe rwá' ya' y xba ruq'uin Jesús. \v 30 Per tak xutz'et k'ek' chcongan lowlo' nuban arja' congan xxibej ri' rmal y xba xe' ya' y xumaj rakic ruchi': —Wajaw kat-o' ki', cara' xbij tzra.\fig Wajaw kat-o ki, cara xbij Pedro tzra Jesús.|src="cn01722B.tif" size="col" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Mt 14.30" \fig* \v 31 Ja' Jesús alnak xuchap Pedro y xelsaj pya' y cawra xbij tzra: —Acha, xe mnim ta yukbal ac'u'x wq'uin. ¿Nak tzra tak xaban c-e' ac'u'x? cara' xbij tzra. \v 32 Tak xe'oca chpam lanch xcoma k'ek'. \v 33 Jec'ola chpam lanch arj-e' xquemaj rya'ic ruk'ij y cawra xecbij tzra: —Ne ktzij wa' chatet at Rlec'wal Dios, cara' xecbij tzra. \s1 • • • • • \p \v 34 Xeba, xe'ekaja pjupraj ya' chpam jun lwar rbin-an Genesaret. \v 35 Je' wnak jec'ola chpam jara' lwar tak xquetzu' chJesús xekaja cuq'uin, arj-e' xectakla' rbixic chca conjelal wnak jec'ola chpam jara' lwar y conjelal yuw-i' xequec'om ela ruq'uin Jesús. \v 36 Y cawra xecbij tzra: —Tebna' jun utzil chka, tey-a' c'as chca yuw-i' che nquechap oca jtz'it atziak, jtz'it ruchi' opech nquechap oca, cara' xecbij tzra. Y cara' xqueban, conjelal jxechpowa retziak xechumtaja. \c 15 \s1 • • • • • \p \v 1 Ec'ol c'a jle' maestro je nquetijona cxin wnak tzrij rley Dios jtz'ibtanak cana rmal Moisés e quexbil jle' fariseo, arj-e' epenak pJerusalén, xe'ekaja ruq'uin Jesús y cawra xecbij tzra: \v 2 —¿Nak tzra je' adiscípulo majo'n necnimaj ta costumbre cxin kti't kawma'? Com j-e' tak nquewa'a majo'n necnimaj ta ajni' nrajo' kcostumbre tzrij ch'joj k'baj, cara' xecbij tzra. \v 3 Ja' Jesús cawra xbij chca: —Per ixix chka' majo'n eniman ta rmandamiento Dios com c'ola nic'aj costumbre neban chbil tak ewi' xnuyoj mandamiento. \v 4 Cara' quenbij chewa com Dios c'ola jun mandamiento rey-on chewa jcawra nbij: —Lok' que'en-a' edta' ete', cara' nbij. Y jun chic mandamiento jrey-on chewa cawra nbij: —Wc'ola jun xitzel ntzijona tzrij redta' o rute' jara' pors ncomsasa. \v 5 Per ixix xmajo'n lok' ta nque'ena' com xcawra tijonem neya': —Wnabij tzra adta' o ate': —Camic mesquier quencwina catnuto' tzrij je' achnak je nc'atzina chawa com nbin chic tzra Dios che rxin chic arja' njelal jc'ola wq'uin, wcara' nabij tzra, \v 6 jara' majo'n chic nc'atzin ta chnato' tzrij je nc'atzina tzra, cara' nebij. Cara' ebnon, je rmandamiento Dios, ixix ebnon tzra com ajni' majo'n, per xe rmal ecostumbre. \v 7 Caca' eplaj, bien tkala chewij jbin ta chewa ojer rmal profeta Isaías, cawra nbij: \v 8 —J-ewra wnak ne chquechi' oca nqueya' wa' nuk'ij, jcanm q'ue c'nat c'o wa' chenwech. \v 9 Nmajo'n noc wa' tak nqueya' nuk'ij, jtijonem nqueya' rtzojbal Dios necbij tzra, per xmandamiento cxin wnak. Cara' bin ta chewa rmal Isaías, cara' xbij Jesús chca. \v 10 Ja' Jesús xumaj chic tzij cuq'uin wnak y cawra xbij chca: —Tewc'axaj je xtenbij chewa, xtch'obtaj ta ewmal. \v 11 Mjara' ta jnoca pnachi' je ntz'ilorsana rwech awanm, per je ntz'ilorsana rxin jara' je nel ta pnachi', cara' nbij chca. \v 12 J-e' c'a rdiscípulo xeki'l oca ruq'uin y cawra xecbij tzra: —¿Le awutkin c'a che aj fariseo junwa' necc'axaj jxabij kaja? Xe pkan nquena' rmal, c'ara' xecbij tzra. \v 13 Jesús cawra xbij chca: —Jtijonem chka bechnak opech tijonem wmajo'n tcon ta rmal Nedta' jc'ola chcaj jara' tijonem xe nyo'ja y nbo'ka ajni' nba'na tzra k'ayis. \v 14 Que'ay-a' tzra' j-ela aj fariseo, arj-e' xe ajni' moya' je ecc'an chic jle' moya'. Per jun moy we rc'an chic jun moy xe nquetza'k ela pjul che c-e', cara' c'a xbixa chca. \v 15 Pedro cawra xbij tzra: —Tech'bo' chkawech jc'ambal tzij jxabij, cara' xbij. \v 16 Jesús cawra xbij chca: —Tak mesquier nch'obtaja ewmal ixix chka'. \v 17 ¿Le mtch'obtaj c'a ewmal jnoca pnachi' jara' chapam nekaj wa' y nel chic jmul? \v 18 Per je nel ta pnachi' jara' pnawanm nwanker twa' y jara' ntz'ilorsana rxin awanm. \v 19 Cara' quenbij chawa com pnawanm nwanker twa' jitzel tak na'oj ajni' bnoj cmic, ajni' ncatoca ruq'uin jun ixak jmawexkayil ta, o ajni' tzra jun ixak noca ruq'uin jun acha we mrechjil ta, ajni' bnoy alak', ajni' tzra tak naya' testig-il jme ktzitzij ta, ajni' tak nabij jle' tzij tzra Dios jxitzel nc'axaj. \v 20 Njelal jawra rtzilal ja c'a wa' ntz'ilorsana rxin awanm, per we mtaban costumbre ajni' ch'joj k'baj jara' majo'n ntz'ilorsas ta awanm rmal. Cara' xbixa chca. \s1 • • • • • \p \v 21 C'jara' ja' Jesús xel ela chpam lwar, xba chic chpam jun lwar abar c'o wa' c-e' tnamet, jun rbin-an Tiro y jun chic Sidón rubi'. \v 22 Tak xekaja chek q'uenjlal tak c'ola jun ixak xekaja ruq'uin. Ja' ixak aj cananea nbixa tzra y tzra' c'o wa' chpam lwar abar xekaj wa' Jesús. Arja' xurak ruchi' tzrij Jesús y cawra xbij tzra: —Wajaw, at Rlec'wal ja ojer rey David, tpoknaj jtz'it nwech, c'ola jun wal xtan ocnak jun itzel espíritu pranm y congan lowlo' nba'na tzra, cara' xbij. \v 23 Per Jesús nmajo'n achnak xbij tzra. Xepeta rdiscípulo y cawra xecbij tzra: —Tebna' jun utzil, tbij tzra ixak chnemloja, congan nurak ruchi' chkij, cara' xecbij tzra. \v 24 Jesús cawra xbij chca: —Dios xruyon cuq'uin tnamet Israel enretkon twa', arj-e' e ajni' jle' carne'l etzaknak cana, cara' xbij. \v 25 Per xpeta ixak, xexque'a chwech y cawra xbij tzra: —Wajaw cnat-o', cara' xbij. \v 26 Jesús cawra xbij tzra: —Mrubey tc'ara' xtenc'am ta queway alc'walxela' y xtench'akij ta chquewech ch'tak ral tz'e', cara' xbij tzra. \v 27 Ja' ixak cawra xbij chic tzra: —Wajaw, ne ktzij wa' jnabij per je' ch'tak ral tz'e' arj-e' nya'a c'as chca cmal cajaw che nquetaj je' ruc'aj tak way je ntza'k ela xuxe' mes, cara' xbij tzra. \v 28 Cawra xbix chic jmul tzra rmal Jesús: —Ixak, congan tak nim yukbal ac'u'x wq'uin. Camic nec'choja awal ajni' xac'utuj chwa, cara' xbixa tzra y njara' hor xec'choja ral. \s1 • • • • • \p \v 29 Ja' Jesús xel ela chpam lwar, xba xekaja chuchi' ya' Galilea rubi', xojte'a chwech jyu', xuwil jun lwar abar xetz'be' wa'. \v 30 Congan e q'uiy wnak xe'ekaja ruq'uin, equec'mon ta je' yuw-i' ajni' je' ch'e'y nquebina, ajni' moya', ajni' mema', ajni' jmajo'n tz'kat ta je' quek'a' o ckan, y ec'o na más yuw-i' xequey-a' chwech Jesús y arja' xerchumsaj. \v 31 Je' wnak congan xel ta quec'u'x tzrij je xbantaja. Je' mema' nquetzijon chic, jme tz'kat ta quek'a' ruq'uin ckan xechumtaja, je' ch'e'y nquebina arj-e' jic chic xebina, je' moya' nqueca'y chic. Arj-e' congan xqueya' ruk'ij Dios, jara' Dios rxin tnamet Israel. \s1 • • • • • \p \v 32 C'jara' ja' Jesús xersiq'uij pona rdiscípulo y cawra xbij chca ra: —Congan quenpoknaj quewech wnak, xuban oxi' k'ij quec'je'a wq'uin y xq'uisa je' achnak je nquetaj. Majo'n quenwajo' ta quenutak ela je mquita xtquewa' ela, mxe rmal wyejal xtquetke'a ptak bey, cara' xbij chca. \v 33 J-e' rdiscípulo cawra xecbij tzra: —Jawra lwar abar okc'o wa' congan tlana. ¿Abar c'a nekac'ma' wa' je xtquetaj wnak? com congan e q'uiy, cara' xecbij tzra. \v 34 —¿Ajru' rkan xquelway c'ola ewq'uin? xc'axaxa chca rmal Jesús. —Wku' rkan rexbil e c-e' oxi' rkan ch'u', cara' xecbij. \v 35 Ja' Jesús xbij chca wnak che nquetz'be'a ptak ulew. \v 36 C'jara' xuc'am wku' rkan xquelway rexbil ch'u', xmeltioxij tzra Dios, xuwech' y xujach chca rdiscípulo. J-e' c'a rdiscípulo xqueya' chic chca wnak. \v 37 Che conjelal j-e' wnak xewa'a y congan xnoja quepam. Je xquelway rexbil ch'u' xmo'la ruchi' je xcoltaja, wku' chquech xuban, per nnojnak. \v 38 Xewa'a e cji' mil per xqueyon ach-i', apart ixki' ruq'uin ac'ala'. \v 39 C'jara' ja' Jesús xbij cana rubi' chca wnak, xoc ela chpam lanch, xba chpam lwar rubi' Magdala. \c 16 \s1 • • • • • \p \v 1 Ec'ol c'a jle' fariseo e quexbil jle' saduceo, arj-e' xe'ekaja ruq'uin Jesús, xecc'axaj je' achnak tzra chnecbanbej probar y cawra xecbij tzra: —Tebna' jun milagro per nq'ue tzra' chcaj npe wa' chnuc'ut chkawech che Dios yoyona chawa jpoder c'ola awq'uin, cara' xecbij tzra. \v 2 Y cawra xbixa chca: —Tak noca ak'a' ixix cawra nebij: —Camic wen tiemp penak, caj nec'tuwa, congan quiek, cara' nebij. \v 3 Y c'ola nebij ptak rsakric cawrara: —Tzra jawra k'ij majo'n wen ta tiemp penak, caj nec'tuwa, congan quiek y congan mkula, cara' nebij. Caca' eplaj, ixix bien nch'obtaja ewmal nak rec'mon ta jnetz'et chcaj per je ntajina nuban Dios chewech chpam jawra tiemp ja okc'o wa' jara' mtch'obtaja ewmal nak rec'mon ta. \v 4 Je' wnak je nquec'utuna chwa chquenban jun milagro ch-utz c'ara' quencnimaj, arj-e' xjunwa' ykul wa' quec'u'x y mruq'uin ta Dios. Per jmilagro jnecc'utuj jara' majo'n quenban ta chquewech per xerwara' c'ola jun milagro nbantaj na chquewech, jun milagro ajni' xbantaj ta tzra ojer profeta Jonás. Cara' xbixa chca rmal Jesús. C'jara' xel ela chquecjol y xba. \s1 • • • • • \p \v 5 Tak xe'ekaja pjupraj ya' j-e' c'a rdiscípulo xquetzu' chmajo'n queway quec'mon ta, xecmestaj cana. \v 6 Jesús cawra xbij chca: —Kas bien tech'bo', kas tebna' cwent ewi' chwech levadura cxin aj fariseo e quexbil aj saduceo, cara' nbij chca. \v 7 J-e' c'a rdiscípulo xquemaj tzij chbil tak qui', cawra necbij ra: —Cara' nbij chka rumac majo'n way kac'mon pta, cara' xecbij. \v 8 Per Jesús arja' rutkin nak quemjon rbixic y cawra xbij chca: —Ach-i', ntak majo'n yukbal ec'u'x wq'uin. ¿Nak tzra tak nebij: —Tak nmajo'n way xkac'om pa? \v 9 ¿Le mja'n c'a tch'obtaj ewmal? ¿Le mterkaj c'a pnewá' jxenban tzra j-o' rkan xquelway jxentzukbej e j-o' mil ach-i'? ¿Le mterkaj c'a pnewá' ajru' chquech xcoltaj cana? \v 10 ¿Le mterkaj c'a pnewá' jxenban chic tzra wku' rkan xquelway jxentzukbej e cji' mil ach-i'? ¿Le mterkaj c'a pnewá' chka' ajru' chquech xcoltaj cana? \v 11 ¿Nak tzra tak mesquier nch'obtaja ewmal jxenbij chewa che tebna' cwent ewi' chwech levadura cxin aj fariseo e quexbil aj saduceo? Me rmal ta xquelway xemestaj cana tak xenbij cara' chewa, cara' nbij chca. \v 12 C'jara' xch'obtaja cmal je xbij Jesús che nqueban cwent qui' chwech tijonem cxin aj fariseo e quexbil aj saduceo, mja' ta levadura rxin xquelway nqueban cwent qui' chwech. \s1 • • • • • \p \v 13 Ja' Jesús tak xe'ekaja chenkaj tnamet Cesarea jc'ola precwent Filipo cawra xc'axaj chca rdiscípulo: —Anen en Rlec'walxel jxenoca alxic cuq'uin wnak ¿nak nbanic anen necbij wnak chwa? \v 14 J-e' rdiscípulo cawra xecbij tzra: —Ec'ola nquebina chawa chatet at Juan Bautista, jle' chic nquebina chawa che at Elías, ec'ola nic'aj necbij chawa che at Jeremías owe at jun chca e ojer tak profeta, cara' xecbij tzra. \v 15 Ixix ¿nak nebij chwa, nak nbanic nech'ob? \v 16 Xpeta Simón Pedro y cawra xbij tzra: —Atet at Cristo at Rlec'wal c'aslic Dios, cara' xbij tzra. \v 17 Ja' Jesús cawra xbij tzra: —Kas congan quicotemal chawa Simón rlec'wal Jonás, com jxabij kaja chwa me wnak ta xk'alsana chawech, jNedta' jc'ola chcaj jara' xk'alsana chawech. \v 18 Anen quenbij chawa che atet at Pedro y pe rwá' jawra abaj xtentic wa' wiglesia y je rchuk'a' cmic majo'n necwin ta tzrij. \v 19 Anen c'ola jle' llave quenya' na chawa rxin jgobierno rxin chcaj. Y achnak mtaya' c'as tzra wawe' chwech ruch'lew jara' majo'n nya' ta c'as tzra chcaj. Y achnak naya' c'as tzra wawe' chwech ruch'lew jara' nya'a c'as tzra chcaj, cara' xbij tzra. \v 20 C'jara' congan xbij chca rdiscípulo chmajo'n abar tzra' necbij wa' chja' Cristo. \s1 • • • • • \p \v 21 Ja' Jesús, chpam jara' tiemp xumaj ta rk'alsaxic chquewech rdiscípulo che nc'atzina nba na pJerusalén, cawra xbij chca: —Cnetja' na lowlo' pquek'a' principal-i' e quexbil cjefe sacerdote, chka' e quexbil maestro je nquetijona cxin wnak tzrij rley Dios. Y congan lowlo' xtba'na chwa, quencamsax na y chrox k'ij quenc'astaj na, cara' xbij chca. \v 22 Ja' Pedro xkubsaj ta Jesús ruq'uin y congan cow xuchap tzan rutzij, cawra xbij tzra: —Dios ta xtpoknaj awech, jxabij kaja jara' majo'n nbantaj ta, cara' xbij tzra. \v 23 Ja' Jesús xuya' volt y cawra xbij tzra Pedro: —Catel ela chenwech Satanás, atet xat ajni' jun achnak xe cnapajsaj chpam bey jnemjon rij. Cara' quenbij chawa com mcara' ta nawajo' chwa chquenban ajni' nrajo' Dios chwa chquenban, xjunam ana'oj cuq'uin wnak, cara' xbij tzra. \v 24 C'jara' ja' Jesús cawra xbij chca rdiscípulo: —Wc'ola jun nrajo' neyke'a ruc'u'x wq'uin nc'atzina chmajo'n nuya' ta rgan je tzbuklaj c'aslemal rc'an. Nc'atzina chka' chmajo'n npoknaj ta ri' nutaj pen nmal anen y netre' ta chwij. Jara' ajni' jun cruz nya'a tzrij per nmajo'n npoknaj ta ri' nuc'am ela cruz, ntelej ela y nba abar ncamsas wa'. \v 25 Cara' quenbij chewa com nak wnak npoknaj nuya' cana rc'aslemal jara' majo'n nuwil ta utzlaj c'aslemal je rxin junlic. Per nak wnak majo'n npoknaj ta nuya' cana rc'aslemal nmal anen jara' nuwil utzlaj c'aslemal je rxin junlic. \v 26 Com ajni' tzra jun wnak ¿nak nuch'ec tzrij wxuch'ec njelal mibil rxin rwech ruch'lew per majo'n xuwil ta utzlaj c'aslemal je rxin junlic? Wxutzak cana utzlaj c'aslemal je rxin junlic jara' next jun mibil xtlok'bej ta. \v 27 Cara' quenbij chewa com anen ja en Rlec'walxel jxenoca alxic cuq'uin wnak quenpe chna jmul e wexbil je' n-ángel, tzra' c'ara' regloria Dios congan nch'a'ana chwij y je' wnak quenrey-a' na rtojbalil chca chejujnel je xqueban wawe' chwech ruch'lew. \v 28 Ne ktzij wa' je xtenbij chewa ra, ec'ola chewa jec'ola wawe' camic ra ec'as na tak xtquetz'et Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak penak chpam rgobierno. Cara' xbij Jesús chca. \c 17 \s1 • • • • • \p \v 1 Je pwajki' k'ij ja' Jesús xeruc'om ela Pedro, Jacobo ruq'uin Juan je rch'alal Jacobo, xeba xecyonaj qui' pe rwá' jun nimlaj jyu'. \v 2 Jruplaj Jesús xuq'uex ri' chquewech, congan ruch'a' xwankera cara' ajni' k'ij y retziak congan sak xela ajni' luz. \v 3 Chek q'uenjlal xwankera chquewech Moisés ruq'uin Elías, quemjon tzij ruq'uin Jesús. \v 4 Ja' Pedro cawra xbij tzra Jesús: —Wajaw, kas congan qui'il okc'ola wawe' ra. Wnawajo' atet, nak tzra mtkoc'je'a wawe' y nkaban oxi' jay lona nkacsaj, jun awxin atet, jun rxin Moisés y jun rxin Elías, cara' xbij tzra. \v 5 C'remjon tzij Pedro tak chek q'uenjlal c'ola jle' sutz' congan ruch'a' xermujaj y c'ola jun kul xtzijon ta chpam, cawra xbij ra: —Ja c'a wa' quilaj Wlec'wal, congan quenquicota tzrij, tey-a' ewexquin tzrij nak nbij chewa, cara' xbij. \v 6 J-e' rdiscípulo tak xc'axtaja cmal je xbixa chca rmal jkul arj-e' xejpe'a ptak ulew, congan xecxibej qui'. \v 7 Jesús arja' xki'l oca cuq'uin, xeruchap y cawra xbij chca: —Quixyictaja, mtexibej ta ewi', cara' xbij. \v 8 Arj-e' tak xeca'ya e majo'n chic Moisés ruq'uin Elías, xruyon chic Jesús c'o cana. \v 9 C'jara' xeba, kas exlen ta pe rwá' jyu' tak cawra xbixa chca rmal Jesús: —Nmajo'n abar tzra' xtebij wa' jxetz'et, c'jara' xtebij tak c'astanak chic chquecjol cnomki' je Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak, cara' xbixa chca. \v 10 J-e' c'a rdiscípulo cawra xecbij tzra: —Wcara' nabij ¿nak tzra c'ara' je' maestro rxin ley arj-e' necbij che Elías nc'atzina npeta nabey mul chwech Cristo? cara' xecbij tzra. \v 11 Ne ktzij wa' necbij che Elías npeta nabey mul che nerchumsaj njelal rubey Dios. \v 12 Per anen quenbij chewa che Elías arja' penak chic per arj-e' xmesquier xch'obtaj ta cmal nak wnak ocnak wa' y xqueban tzra ajni' kas xrajo' cgan. Y cara' xteba'na tzra chka' Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak, arja' neretja' na lowlo' pquek'a' chka', cara' xbij ja' Jesús chca. \v 13 J-e' rdiscípulo tak xc'axtaja cmal je xbixa chca, arj-e' xch'obtaja cmal che tzrij Juan Bautista ntzijon wa' y me tzrij ta Elías ntzijon wa'. \s1 • • • • • \p \v 14 Tak xe'ekaja abar ec'o can wa' wnak c'ola jun acha xerkaja ruq'uin Jesús, xexque'a chwech y cawra xbij tzra: \v 15 —Wajaw, anen c'ola jun wlec'wal yawa', tpoknaj jtz'it nwech com c'ola jun ryubil rex cmic y congan lowlo' nuban rmal. Q'uiylaj mul ch'akin pk'ak' rmal y q'uiylaj mul ch'akin pya' chka'. \v 16 Xenc'om ta chquewech adiscípulo per j-e' mxecwin ta xecchumsaj, cara' xbij. \v 17 Ja' Jesús tak xc'axtaja rmal je xbixa tzra rmal acha cawra xbij ra: —Ixix ja ix tnamet Israel, ntak majo'n yukbal ec'u'x wq'uin, tak nmajo'n wen ta ena'oj. Quenwajo' nec'choja nsamaj checjol, congan pen chwa chquencoch' más tak mteyke'a ec'u'x wq'uin. Camic tec'ma' ta ala' wq'uin, cara' xbij chca. \v 18 Ja' Jesús tak xec'mar ta ala' ruq'uin xuchap bien tzan rutzij jitzel espíritu jocnak pranm. Y xel ela jitzel espíritu pranm ala' y njara' hor xchumtaja. \v 19 Je rdiscípulo Jesús arj-e' xecyonaj qui' ruq'uin y cawra xecc'axaj tzra: —¿Nak tzra c'ara' ajoj mesquier xokocwin ta xkalsaj jitzel espíritu? Cara' xecc'axaj. \v 20 —Rmal je mnim ta yukbal ec'u'x wq'uin rmal c'ara' tak mxixecwin ta. Com ne ktzij wa' je xtenbij chewa ra, wc'ola yukbal ec'u'x wq'uin, y wnesmaja yukbal ec'u'x ajni' nuban jun ch'it rk'arwech mostaza, nquixecwin c'ara' neban jun nimlaj samaj. Ajni' tzra jun jyu' ra, nquixecwina nebij tzra che nel ela abar tzra' c'o wa' y nk'axa chpam jun lwar chic y nquixernimaj, y majo'n c'o ta jun achnak mquita nquixecwina neban. \v 21 Ja itzel tak espíritu ja e ctakla jara' nc'atzina oración y nc'atzina ayuno che nquelasbexa, cara' xbixa chca. \s1 • • • • • \p \v 22 Ja' Jesús c'o chic pGalilea e rexbil rdiscípulo tak cawra xbij chca: —Ja Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak arja' nja'ch na pquek'a' wnak \v 23 y neccamsaj na per prox k'ij nc'astaja, cara' nbij chca. Arj-e' congan xebisona rmal je xbixa chca. \s1 • • • • • \p \v 24 Tak xe'ekaja chpam tnamet Capernaum ec'ola wnak je nquemlowa impuesto je nba chpam caja rxin nimlaj templo, arj-e' xe'ekaja ruq'uin Pedro y cawra xecbij tzra: —Ja emaestro ixix ¿lnutoj c'a impuesto? \v 25 —Nutoj nc'a, cara' xbij Pedro chca. C'jara' xba ja' Pedro, xoca chpam jay abar c'o wa' Jesús. Ja' Jesús xk'ijlona rxin Pedro nabey mul, cawra xbij tzra: —Simón ¿nak nach'ob atet, je' reyes rxin rwech ruch'lew, nak che chca wnak necc'utuj wa' impuesto, le chca clec'wal o chca jle' chic wnak? cara' xc'axaj tzra. \v 26 —Chca jle' chic wnak, cara' xbixa tzra rmal Pedro. Ja' Jesús cawra xbij chic tzra: —Ja wcara' nqueban majo'n nc'atzin tc'ara' nquetoj alc'walxela'. \v 27 Com majo'n nkajo' ta nquekaban ofender rmal c'ara' tak quenbij chewa, tec'ma' ela abak rxin chapbal ch'u', jat chiya'. Tak xtcatekaja tec'ka' ela abak pya'. Jnabey ch'u' xtachap tejka' pruchi' y tzra' nawil wa' jun pak, c-e' impuesto nutoj, nutoj wxin anen y nutoj awxin atet chka'. Xtawsaj pak y najach chca ja e mloy impuesto, cara' xbij tzra. \c 18 \s1 • • • • • \p \v 1 Jara' tiemp je' rdiscípulo Jesús arj-e' xe'ekaja ruq'uin y cawra xecc'axaj tzra: —¿Nak jun chka más nim ruk'ij chpam jgobierno rxin chcaj? cara' xecc'axaj. \v 2 Ja' Jesús xsiq'uij pona jun ch'tac'al y xuya' chquecjol, \v 3 y cawra xbij chca: —Ne ktzij wa' xtenbij chewa ra, we mteq'uex ena'oj, we mtquixoca ix ajni' ch'tak ac'ala' jara' nexte nquixoca chpam gobierno rxin chcaj. \v 4 Achnak nuban ch'it no'y y noca ajni' jun ac'al ja c'ara' más nim ruk'ij chpam gobierno rxin chcaj. \v 5 Je' ac'ala' ectakwra, achnak jun xtquec'ul cuq'uin jun chca j-ewra pnubi' anen, jara' nbij tzij anen quenquec'ul. \v 6 Per congan lowlo' chca nak xtquechajtina j-ewra ch'tak e cocoj je ykula quec'u'x wq'uin, congan lowlo' chca mesque xjun chca nquectajchij ela che rbanic il mac. Más na mejor nxi'ma jun ca' chquekul y nquerukix ela pya' y nq'uis kaja quexla' tzra' que chwech nquectajchij jun chca je ykula quec'u'x wq'uin. \v 7 Je' wnak wawe' chwech ruch'lew congan quenpoknaj quewech, congan lowlo' quebnon rmal je nquechajtixa che rbanic il mac. Cara' quenbij chewa com we ncajo' we mni ne nquechajtix wa', per congan lowlo' chca je nquechajtina cxin. \v 8 Rmal c'ara' quenbij chewa, wc'ola jun ek'a' o wjun ewkan we xe nquixerchajtij y xe nquixerkasaj chpam il mac, mejor jneban tch'upuj y tch'akij ela com más na wen xjun ek'a' o we xjun ewkan nquixoca chpam utzlaj c'aslemal je rxin Dios que chwech che c-e' ek'a' ruq'uin che c-e' ewkan nquixch'akixa chpam k'ak' je rxin junlic. \v 9 Chka' wc'ola jun ek'awech xe nquixerchajtij y nquixerkasaj chpam il mac, mejor jneban tewsaj ela y tch'akij ela. Com más na utz xjun ek'awech nquixoca chpam utzlaj c'aslemal je rxin Dios que chwech che c-e' ek'awech nquixch'akixa chpam lwar jabar nporox wa' je' chuwlaj tak achnak. \v 10 Kas tebna' cwent nak neban chca j-ewra e ch'tak cocoj, next jun chca xteban ta tzra com ajni' majo'n rc'atzil. Com anen quenbij chewa, je chcaj ec'ola je' ángel cxin y j-era' ángel ne nquetz'et ruplaj Nedta' tzra' chcaj. \v 11 Com anen ja en Rlec'walxel jxenoca alxic cuq'uin wnak enpenak che cto'ic ja etzaknak. \v 12 ¿Nak nech'ob ixix tzrij jawra je xtenbij chewa ra? C'o ta jun acha ec'o ta jun cient ch'tak rcarne'l y ntzak ta jun chca. ¿Nak nuban jara' acha nech'ob ixix? ¿Lmajo'n c'ara' nqueruya' cta e noventinueve y nba ptak k'ayis che rconxic je xtza'ka? \v 13 Cara' nuban y anen quenbij chewa, je wnuwil jara' más na nquicota rmal que chquewech e noventinueve jmajo'n xetza'k ta. \v 14 Y cara' c'a chka' tzra Edta' jc'ola chcaj, je nrajo' ranm arja' nexte c'o ta jun chca j-ewra e cocoj xtetz'ilox ta. \s1 • • • • • \p \v 15 Jun chic chka', wc'ola jun awch'alal xuban jun lowlo' chawa jat ruq'uin, tyonaj ewi' ruq'uin y tech'bo' chwech jxuban chawa. We nch'obtaja rmal jnabij tzra xach'ec c'ara' awch'alal, xixchumtaj c'ara' ruq'uin. \v 16 We nmesquier nch'obtaja rmal tec'ma' ela jun we c-e' awexbil, jat chic ruq'uin. Cara' naban ch-utz c'ara' je njelal je nbixa c'ola e c-e' o e oxi' testig je nquec'axana, ajni' nbij ley. \v 17 We nmajo'n rgan nuch'ob jnecbij testig tbij c'a chca iglesia. We nmajo'n rgan nuch'ob jnecbij iglesia tebna' tzra chma awexbil ta ajni' nba'na chca e mloy tak impuesto ruq'uin wnak jme rtnamet ta Dios. \v 18 Ne ktzij wa' je xtenbij chewa ra, achnak mteya' c'as tzra che nba'na wawe' chwech ruch'lew jara' majo'n nya' ta c'as tzra chcaj chka', y achnak neya' c'as tzra wawe' chwech ruch'lew jara' nya'a c'as tzra chcaj. \v 19 Jmul chic quenbij chewa, wec'ola e c-e' chewa we xjunam nquech'ob tzrij jnecc'utuj pnoración jara' oración nc'axaxa, y jnecc'utuj jara' nyataja chca rmal Nedta' jc'ola chcaj. \v 20 Cara' quenbij chewa com tak ec'ola e c-e' owe e oxi' quemlon qui' per pnubi' anen quemlon wa' qui', jara' enc'ola chquecjol. Cara' xbij Jesús chca. \v 21 Xpeta Pedro y cawra xc'axaj: —Wajaw, we wch'alal we nq'uiylaj mul nuban lowlo' chwa ¿ajru' mul quencuy? ¿Lnuban ra wku' mul? cara' xbij tzra Jesús. \v 22 Cawra xbixa tzra: —Mjara' ta quenbij chawa che wku' mul jnacuy, per anen quenbij chawa wku' mul setenta nacuy. \v 23 Rmal c'ara' quenbij jun c'ambal tzij chewa ra. Jgobierno rxin chcaj cara' rbanic ajni' nuban jun rey tak nerchumij quec'as je nquesmaja ruq'uin. \v 24 Jrey tak xumaj rij cwent cuq'uin c'ola jun chca xeya'a chwech, q'uiylaj mil ctzal ruc'as c'ola ruq'uin y nmesquier neltaja. \v 25 Ja ajc'as com mesquier necwina nutoj ruc'as rmal c'ara' tak c'ola jun orden xuya' ja' rey y cawra xbij ra: —Jneban camic, tc'ayij ja' acha rexbil rexkayil ruq'uin je' rlec'wal chka', y njelal achnak jc'ola ruq'uin tc'ayij chka', pors ntojtaj na ruc'as, cara' nbij. \v 26 Je ajsmajma' arja' xexque'a chwech rey y cawra xbij tzra: —Wajaw, tec'je'a jtz'it apaciencia wq'uin, anen quentoj na njelal nuc'as, cara' xbij tzra. \v 27 Jrey congan xpoknaj rwech ajsmajma', xsak'pij ela y xucuy ruc'as. \v 28 Per jara' ajsmajma' tak xel ela chek q'uenjlal xquec'ul qui' ruq'uin jun chic ajsmajma' y c'ola ruc'as jara' ajsmajma' ruq'uin per xjun cient ruc'as. Xuchap chukul y cawra xbij tzra: —Tetjo' ac'as jc'ola wq'uin. \v 29 Ja' ajsmajma' xexque'a chwech y cawra xbij tzra: —Tec'je'a jtz'it apaciencia wq'uin, anen quentoj na njelal nuc'as awq'uin. Cara' xbij. \v 30 Per arja' majo'n xrajo' ta. C'jara' xuc'om ela, xutak pcars y xbij tzra che nutoj na nabey mul ruc'as, c'jara' nel ta pcars. \v 31 Jle' chic ajsmajma' tak xquetz'et je xbantaja arj-e' junwa' xquena', xeba ruq'uin rey xecbij tzra njelal je xbantaja. \v 32 Ja' rey xutak rsic'sic y cawra xbij tzra: —Atet at itzel ajsmajma', anen xencuy njelal ac'as jc'ola wq'uin com xac'utuj chwa chquenpoknaj awech. \v 33 ¿Nak q'ue tzra tak mxapoknaj ta rwech ajsmajma' ajni' xenban anen chawa, xenpoknaj awech? cara' xbij tzra. \v 34 Congan xyictaja ryiwal rey, xujach jitzel ajsmajma' chca jle' chic wnak chnutaj pen pquek'a' y xbij tzra che tzra' nec'je' wa', tak xtutoj njelal ruc'as c'jara' nela libre. Cara' nbij jc'ambal tzij. \v 35 Ja' Nedta' jc'ola chcaj cara' c'a xtuban chewa ixix chka' chixjujnel we me njelal ta ec'u'x y me njelal ta ewanm nque'ecuy ewch'alal je nqueban lowlo' chewa. \c 19 \s1 • • • • • \p \v 1 Ja' Jesús tak xbitaj cana njelal jawra tzij rmal xel ela chpam departamento Galilea y xba chpam jun lwar chic jc'ola pjupraj binel ya' Jordán jc'ola precwent Judea. \v 2 Congan e q'uiy wnak xetre' ela tzrij, xe'ekaja chpam jara' lwar y tzra' xerchumsaj wa' yuw-i'. \v 3 Ec'o c'a jle' fariseo xe'erkaja ruq'uin y cawra xecbij tzra, per xjic probar nqueban tzra: —Jley rxin Dios jtz'ibtanak cana rmal Moisés ¿lnuya' c'as tzra jun acha nujach cana rexkayil chka bechnak opech ril nuban ja' ixak? \v 4 Jesús cawra xbij chca: —¿Lmajo'n c'a esiq'uin ta nak cbanic wnak tak kas xewankersas ta nabey? Dios je xwankersana cxin, acha ruq'uin ixak xerwankersaj, \v 5 y cawra xbij ra: —Rmal c'ara' ja' acha nqueruya' cana redta' rute' y xjun nqueban ruq'uin rexkayil, xjun cuerpo nqueban che c-e', cara' nbij. \v 6 Cara' c'a rbanic, me c-e' xta, xjun chic quebnon. Com Dios xebnowa jun chca next jun c'a wnak xtejchow ta cxin. Cara' xbixa chca rmal Jesús. \v 7 Cawra xecbij chic tzra: —Wcara' nabij ¿nak tzra c'ara' xuya' jun mandamiento Moisés che ja' acha nuban jun wuj y ntz'ibaj chpam chjunlic nujach cana ixak? cara' xecbij tzra. \v 8 Cawra xbixa chca rmal Jesús: —Com congan cwernak ewanm che rbanic itzel tak achnak rmal c'ara' tak xuya' c'as Moisés chewa che nejach cana ewexkilal. Per mcara' ta bantanak nabey mul. \v 9 Anen quenbij chewa, jun acha chka bechnak acha opech wnujach cana junlic rexkayil y ja' rexkayil majo'n majcunnak ta ruq'uin jun chic acha, y wnuc'om chic jun ixak jara' adulterio nuban. Y wc'ola jun acha nuc'om jun ixak jchon cana jara' acha adulterio nuban chka'. Cara' xbixa chca rmal Jesús. \v 10 J-e' rdiscípulo Jesús cawra xecbij tzra: —We mtya'a c'as chca ach-i' che nqueya' cana quexkilal nok más wen nara' majo'n ncatec'le' ta, cara' xecbij tzra. \v 11 Per Jesús cawra xbij chca: —Per cara' mconjelal ta ach-i' nquecwina nqueban, per jyatanak chca che nqueban cara' xqueyon wa' j-e' nquecwina nqueban. \v 12 Cara' quenbij chewa com ec'ola wnak ne pcalxic yatanak pwa' chmajo'n nec'je' ta clec'wal y rmal c'ara' chmajo'n nquec'le' ta. Y ec'o chic jle' xe echumsan chmajo'n nec'je' ta clec'wal rmal c'ara' me tyataja chquij che nquec'le'a. Ec'o chic jle', rmal samaj je nqueban precwent jgobierno rxin chcaj chmajo'n nquec'le' ta. Nak necwina nuban je c'ja' xenbij kaja chewa ra tebna' c'a, cara' xbij chca. \s1 • • • • • \p \v 13 C'jara' ec'ol c'a jle' ac'ala' xec'mar ela ruq'uin Jesús ch-utz c'ara' nuya' ruk'a' pquewá' y nuban orar pquecwent. Per je' rdiscípulo arj-e' xecch'ojquij chca jec'amyon pa cxin ac'ala'. \v 14 Ja' Jesús xbij chca: —Tey-a' c'as chca ac'ala' nquepeta wq'uin y mtque'ech'ojquij ta com je' wnak je e'ocnak ajni' ch'tak ac'ala', cxin c'a arj-e' jgobierno rxin chcaj, cara' nbij chca. \v 15 Y xuya' ruk'a' pquewá' ch'tak ac'ala'. C'jara' xel ela chpam lwar. \s1 • • • • • \p \v 16 Chek q'uenjlal xekaja ruq'uin Jesús jun c'jol ala' y cawra xbij tzra: —Maestro, atet at congan utzlaj acha ¿nak utzil quenban anen che nyataja chwa utzlaj c'aslemal je rxin junlic? cara' nbij tzra. \v 17 —¿Nak tzra tak nabij chwa che en utzlaj acha? Xjun oca kas utz, jara' Dios. Wnawajo' che nyataja chawa utzlaj c'aslemal je rxin junlic tnimaj c'a je rmandamiento Dios, cara' xbixa tzra rmal Jesús. \v 18 —¿Nak chmandamiento? cara' xc'axaj ja' c'jol. Cawra xbix chic tzra rmal Jesús: —Mtaban ta cmic, me tcatoc ta ruq'uin ixak wmawexkayil ta, mtaban ta alak', mtaya' ta testig-il wme ktzij ta, \v 19 que'animaj adta' ate'. Chka' jun chic, ajni' nawajo' kaja awi' ayon cara' c'a tebna' chca aprójimo, que'awaj-o' chka', cara' xbixa tzra. \v 20 Cawra xbij chic tzra Jesús: —Jala jnabij q'uen co'l na nemjon ta rbanic. ¿Le c'c'o na jmajo'n nebnon ta? cara' xbij chic tzra. \v 21 —Wnawajo' nawc'aj jun tz'katlaj c'aslemal, jnaban jat, tc'ayij cana njelal jc'ola awq'uin, je rjel tey-a' chca mibi'. Wcara' naban nyataja chawa mibil rxin chcaj. Chka' jun chic, catoca ndiscípulo y jo' catetre' ta chwij, cara' xbixa tzra. \v 22 Tak xc'axaj chcara' xbixa tzra xemloja y congan xbisona. Cara' xuban com congan jun nimlaj mibil c'ola ruq'uin. \v 23 C'jara' ja' Jesús cawra xbij chca rdiscípulo: —Ne ktzitzij wa' je xtenbij chewa ra, jun byom congan pen noc wa' chpam gobierno rxin chcaj. \v 24 Jmul chic quenbij chewa, jcamello jara' jun nimlaj chcop y congan pen noc wa' pe rchak jun dsonbal bak, per majo'n kas tpen que chwech jun byom noca chpam rgobierno Dios, cara' xbij chca. \v 25 J-e' rdiscípulo tak xecc'axaj je xbixa chca cawra xecbij: —Cawra oka rbanic. Y cawra xecc'axaj tzra: —Jun byom wcongan pen noc wa' chpam rgobierno Dios ¿e achnak c'ara' nquewlowa totanem rxin Dios? cara' xecc'caxaj tzra. \v 26 Ja' Jesús xertz'ulchij y cawra xbij chca: —Je' wnak mesquier nquecwina xtquecsaj ta qui' queyon chpam totanem rxin Dios, per ja' Dios nmajo'n jun achnak mquita necwina nuban, cara' xbij chca. \v 27 Pedro cawra xbij tzra: —Je chka ajoj, njelal achnak jc'ola kuq'uin kay-on cana che okocnak adiscípulo y nokotren wa' chawij ¿nak nkach'ec c'ara' tzrij? cara' xc'axaj tzra. \v 28 C'jara' ja' Jesús cawra xbij chca: —Ne ktzij wa' je xtenbij chewa ra, ixix nquixoc na ix k'toy tak tzij chpam c'ac' ruch'lew tak xtenpet chic anen ja en Rlec'walxel jxenoca alxic cuq'uin wnak, y c'ola jun netrono quentz'be'a chwech jnec'tuwa wxin chcongan nim nuk'ij. Ixix chka' jixetrena chwij c'ola cbeljuj trono nquixetz'be'a chwech y nyataja chewa che nquixoca ix k'toy tak tzij chquij wnak ja e cbeljuj tribu\f + \fr 19:28 \ft Je cbeljuj tribu aj Israel nbij tzij je' riy rumam Jacob je espon cana cmal e cbeljuj rlec'wal.\f* rxin tnamet Israel. \v 29 Y je' wnak chka bechnak wnak opech wc'ola je' achnak quey-on cana ajni' cuchoch, equey-on cana quenmal, quechak', cana', o equey-on cana e quedta' quete' o quexkilal, clec'wal o quey-on cana je' culew, y nmal anen tak quey-on cana jara' más chna q'uiy nyataj na chca que chwech ajni' quey-on cana. Chka' c'ola jun herencia nyataj na chca jara' utzlaj c'aslemal je rxin junlic. \v 30 Xerwara' e q'uiy je' wnak jquec'mon ela bey nabey per j-era' xe nquecanaj cana pe rq'uisbal, y jec'o cana rq'uisbal arj-e' nquec'mow chic bey, com ajni' nuc'ut jc'ambal tzij je xtenbij chic chewa camic. \c 20 \p \v 1 Jgobierno rxin chcaj cara' rbanic ajni' xuban jun ttixel jmul, pjun xenak'a' chanim xel ela, xba che rconxic jle' rmos che nquesmaja chpam rtejco'n. \v 2 Je trat xuban cuq'uin rmos, jun ctzal nuya' chca jun k'ij. Tak xec'choja trat rmal xerutak ela chpam rtejco'n. \v 3 A las nueve chlara' xel ela, xba pparque y tzra' xeruwil chwa' jle' ach-i', majo'n achnak nqueban. \v 4 Cawra xbij chca: —Ixix chka' jax, quixesmaja chpam ntejco'n, anen wutkin quixentojbej, per wen quenban chewa che etojic, cara' xbij chca y xeba. \v 5 Ptak nc'aj k'ij lara' xel chic jmul ajni' xuban nabey mul y ncara' xuban chic. Y ptak a las tres chic xel chic jmul y ncara' xuban chic chka'. \v 6 Je ptak a las cinco chic xel chic jmul chka' y xeruwil chic jle' ach-i', majo'n achnak nqueban y cawra xbij chca: —¿Nak tzra tak wawe' ixc'o wa' chjun k'ij, lmajo'n achnak neban? cara' xc'axaj chca. \v 7 —Com next jun nbina samaj chka, cara' xecbij tzra. —Ixix chka' jax, quixesmaja chpam ntejco'n y anen wutkin quixentojbej y nwen quenban chewa, cara' xbij chic chca. \v 8 Tak xoca ak'a' ja' rajaw tejco'n xbij tzra jun rmos jpa'la chquij je' mos: —Que'asiq'uij je' mos y que'atjo' ela. Jxe'erkaja q'uisbal arj-e' nque'atoj ela nabey, jxe'erkaja nabey mul arj-e' q'ue rq'uisbal nque'atoj, cara' xbij tzra. \v 9 Jxe'erkaja q'uisbal a las cinco lara' xe'erkaja, tak xepeta jujun ctzal xya'a chca. \v 10 Jerkanak nabey mul, tak xepeta xquech'ob che más chna nim ntojbexa quek'ij per xjujun ctzal xya'a chca chka'. \v 11 Tak xjachtaja chca quejlal xquemaj tzij pnejkal tzrij rajaw tejco'n y cawra xecbij tzra: \v 12 —Jxe'erkaja rq'uisbal xjun hor xesmaja per xjunam xokatojbej cuq'uin, per ajoj njun k'ij xokosmaja, congan xokcosa y congan pen xkataj chwech k'ij. Cara' xecbij. \v 13 C'o c'a jun cawra xbixa tzra: —Amigo, anen majo'n itzel ta quenban chawa, je trat xkaban awq'uin jara' jun ctzal ak'ij. \v 14 Camic tec'ma' ela awjel y jat. Anen quenwajo' jun ctzal quenya' tzra jawra acha jxerkaja q'uisbal ajni' xenya' chawa atet. \v 15 ¿Le myatanak tc'a chwij nach'ob atet achnak kas ngan quenban tzra npak? o ¿xnuk'ut ri' awanm chquij jle' chic rmal jxenban utzil chca? Cara' xbixa tzra ja' mos rmal rajaw tejco'n. \v 16 Cara' c'a rbanic ajni' nbij jc'ambal tzij, ja e c'moy bey arj-e' xe nquecanaj cana pe rq'uisbal y je aj q'uisbal arj-e' nquec'mow chic bey, com e q'uiy nquesiq'uisa per xme q'uiy ta nquechataja chquecjol. Cara' xbij ja' Jesús chca. \s1 • • • • • \p \v 17 Ja' Jesús remjon binem, bnak pJerusalén, xecyonaj qui' cuq'uin e cbeljuj rdiscípulo y cawra xbij chca ra: \v 18 —Bien tewc'axaj je xtenbij chewa ra, camic okobnak pJerusalén y je Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak tzra' ncamsas wa', nja'ch na pquek'a' cjefe sacerdote e quexbil maestro je nquetijona cxin wnak tzrij rley Dios jtz'ibtanak cana rmal Moisés. Arj-e' nquek'at tzij tzrij che ncamsasa. \v 19 Nquejach na pquek'a' wnak jme aj Israel ta, nqueyok' na, nquech'ay na y neccamsaj chwech jun cruz, y chrox k'ij nc'astaja rwech, cara' nbij chca. \v 20 C'jara' xpeta rexkayil Zebedeo, quec'mon ta qui' cuq'uin ral, y xexque'a chwech Jesús. Cara' xuban com xc'ola jun achnak nrajo' nc'utuj tzra. \v 21 —¿Nak nawajo' chwa? cara' nbixa tzra rmal Jesús. —Tak xtoca agobierno, xtaya' ta jlal jun orden che j-ewra e c-e' wal, jun netz'be'a pnawejquenk'a' y jun chic netz'be'a pnawexquen, cara' xbij ja' ixak. \v 22 Ja' Jesús cawra xbij chca ral ixak: —Ixix majo'n ewutkin ta nak nec'utuj chwa. ¿Le nquixecwina netaj pen ajni' xtentaj anen? Com ja xtba'na chwa anen quenba'na bautizar chpam jun nimlaj lowlo'. Per ixix ¿lnecoch' nquixk'axa chpam? cara' nbij chca. —Nokocwina, cara' xecbij tzra. \v 23 Cawra xbij chic chca: —Jara' ne ktzij wa' chnetaj na lowlo' ajni' xtentaj anen y nquixk'ax na chpam lowlo' ajni' xtenk'axa chpam anen chka'. Per jxec'utuj chwa che nquixetz'be'a pwejquenk'a' ruq'uin pwexquen jara' me wq'uin ta anen c'o wa' com jara' chumsan chic rmal Nedta' nak chu chca xtyataj wa', cara' xbij chca. \v 24 Je ljuj chic discípulo tak xecc'axaj jxecc'utuj ja e c-e' ral ixak tzra Jesús arj-e' congan xpeta cyiwal chquij. \v 25 Ja' Jesús xersiq'uij pona y cawra xbij chca: —Ixix bien ewutkin ajni' nqueban wnak jec'ola ptak nación j-era' jc'ola gobierno pquek'a', congan nmak nquena' y nqueban chca wnak xe e ajni' cmos. Je nmak quek'ij arj-e' xcongan nquequeban mandar wnak jec'ola pquek'a'. \v 26 Per chewa ixix m-utz ta cara' xteban. Per jneban, achnak jun chewa wc'ola rgan noca nim ruk'ij checjol nc'atzina che noca ilinel ewxin. \v 27 Chka bechnak jun chewa c'ola rgan nja' npe'a chewech nc'atzina chja' noca emos. \v 28 Ajni' xuban Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak, arja' xpeta wawe' chwech ruch'lew per me rmal ta che nilixa cmal wnak per ja' xpeta che noca jun ilinel cxin wnak. Xpeta chka' ch-utz c'ara' arja' nuya' ri' pe cmic, y jrecmic e ajni'la wnak nquerulok' chpam quil quemac. Cara' xbij Jesús chca. \s1 • • • • • \p \v 29 Kas nque'el ta chpam tnamet Jericó, congan chic wnak etrena tzrij Jesús. \v 30 Ec'ol c'a e c-e' ach-i' e moya', etz'bula chibey. Tak xecc'axaj chJesús xk'axa tzra' arj-e' xquemaj rakic quechi' tzrij: —Kajaw, atet je at Rlec'wal rey David, tpoknaj jtz'it kawech, cara' xecbij tzra. \v 31 Per je' wnak xquemaj rch'ajic pquewá' moya': —Xjun quixec'je' wa', mterak ta echi', cara' xbixa chca. Per arj-e' más chna xquerak quechi' tzrij Jesús: —Kajaw, atet je at Rlec'wal rey David, tpoknaj jtz'it kawech, cara' xecbij chic jmul tzra. \v 32 Ja' Jesús xpe'a, xersiq'uij pona y cawra xbij chca: —¿Nak newajo' chwa chquenban chewa? \v 33 —Kajaw, nkajo' che njaktaja kk'awech, cara' xecbij tzra. \v 34 Ja' Jesús xpoknaj quewech, xuchap ck'awech y njara' hor xjaktaja. Tak xjaktaja ck'awech rmal xba y arj-e' xetre' ela tzrij. \c 21 \s1 • • • • • \p \v 1 Quemjon binem ebnak, xchenkaj chic tnamet Jerusalén ec'o wa' y xe'ekaja chuchi' tnamet Betfagé abar c'o wa' jun jyu' rubi' Olivo. Ja' Jesús xerutak e c-e' chca rdiscípulo \v 2 y cawra xbij ela chca: —Jax pe tnamet, tzra' newil wa' jun ch'it bur xmila rexbil ral. Que'ecra' ta y que'ec'ma' ta. \v 3 Wc'ola jun wnak xtquixertzojbej, ixix cawra nebij tzra: —Nquec'atzina tzra Kjawal, cara' tbij tzra y alnak nqueryala' ta. Cara' xbij ela Jesús chca. \v 4 Njelal jawra majo'n chek tcara' xbantaja, tzra' nbantaj wa' cumplir jbitanak cana rmal profeta jcawra nbij: \v 5 —Je' wnak jec'ola chpam tnamet Sion cawra tbij chca: —Tetz'ta' mpa', xpeta eRey, arja' nujach njelal pruk'a' Dios y majo'n nuya' kta ruk'ij, xe tzrij jun ch'it bur tz'bul wa'. Jch'it bur c'co'l na, ral jun bur iray ejka'n, cara' tbij chca. Cara' bitanak cana rmal profeta. \v 6 J-e' c'a rdiscípulo Jesús xeba, xequebna' je xbix ela chca. \v 7 Xequec'ma' ta ch'it bur rexbil ral. Jquetziak jara' xecwakbej, xetz'be'a Jesús tzrij y xumaj binem. \v 8 Congan e q'uiy wnak xecsocla' quetziak prubey Jesús y ec'o chic jle' xectomla' pa ruxak tak palma y xqueya' prubey chka'. \v 9 Je e nabyela chwech rexbil ja etren cana tzrij arj-e' congan nquerak quechi' y cawra necbij ra: —Dios ko'at-o' camic, xpeta Rlec'wal ja ojer rey David, arja' abnon bendecir, ja' Cristo jpenak pnabi' atet ja at Kajaw Dios. Ko'at-o' camic Dios jatc'ola chcaj. Cara' necbij. \v 10 Tak xoca chpam tnamet Jerusalén xeyictaja tnamet per conjelal y cawra necbij ra: —¿Nak rbanic c'ala' jacha xerkaja? cara' necbij. \v 11 —Jala Jesús je profeta ja aj Nazaret jc'ola precwent Galilea, cara' xbixa chca cmal wnak. \s1 • • • • • \p \v 12 Ja' Jesús xoca chpam nimlaj templo rxin Dios y xumaj ta clasic conjelal jec'ola chpam jquemjon c'yinem e quexbil chka' je lk'oy tak je' achnak. Je cmes je c'xoy tak pak xch'akij ptak ulew y cara' xuban tzra chka' je' cch'acat je nquec'ayina je' tz'quin rxin pjay.\fig Jebnon tzra rtemplo Dios xe ccolibal elkoma, cara xbij Jesús.|src="CN01787B.TIF" size="col" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Mt 21.12" \fig* \v 13 Cawra xbixa chca: —Chpam rtzojbal Dios cawra tz'ibtanak chpam: —Jwuchoch anen jara' banbal oración, cara' nbij ja' Dios tzrij rtemplo, per ixix ebnon tzra xe cc'olibal elk'oma', cara' xbij ja' Jesús chca. \v 14 Ec'ol c'a je' moya' y je' wnak e ch'e'y xe'ekaja ruq'uin Jesús chpam templo y arja' xerchumsaj. \v 15 Je cjefe sacerdote e quexbil maestro je nquetijona cxin wnak tzrij rley Dios jtz'ibtanak cana rmal Moisés, arj-e' xquetz'et njelal jxuban Jesús jcongan nel ta awanm tzrij natz'et, y ec'ola jle' ac'ala' xecc'axaj chka' jquemjon rakic quechi' chpam templo, cawra necbij ra: —Dios ko'at-o' camic, xpeta Rlec'wal ja ojer rey David, cara' necbij. Y congan xpeta cyiwal rmal je xquetz'et y jxecc'axaj. \v 16 Y cawra necbij chic tzra Jesús: —¿Le mtawc'axaj c'a quemjon rbixic ac'ala' chawa? cara' xecbij tzra. —Quenwc'axaj nc'a per ixix ¿lmajo'n c'a jmul esiq'uin ta jawra jtz'ibtanak cana chpam rtzojbal Dios? —Dios, je' ac'ala' e quexbil ch'tak ch'uch'a', atet ay-on pquechi' jnecyabej ak'ij y kas tz'kat nqueban tzra, cara' xbij Jesús chca. \v 17 C'jara' xeruya' cana y xba, xel ela chpam tnamet, xba pBetania y tzra' xwar wa'. \s1 • • • • • \p \v 18 Jche rcab k'ij rxin xinak'a' xemloja Jesús chpam tnamet Jerusalén y xmajtaja rmal k'ak'nic rpam. \v 19 Y xutz'et pona jun mcaj higuera, chenkaj chibey c'o wa' y xba ruq'uin. Jche' nmajo'n rwech, nruyon oca ruxak, rmal c'ara' tak cawra xbij Jesús tzra che': —Nmajo'n xtcatwachin ta rxin junlic, cara' xbij tzra y njara' hor xechkij kaja che'. \v 20 J-e' rdiscípulo congan xel ta canm tzrij je xquetz'et y cawra xecc'axaj tzra: —¿Nak tzra c'ala', ntak xechkija alnak jche'? cara' xecc'axaj tzra. \v 21 —Ne ktzij wa' je xtenbij chewa ra, wc'ola yukbal ec'u'x ruq'uin Dios y wmajo'n nuban ta c-e' ec'u'x jara' nquixecwina neban ixix ajni' xenban anen tzra che'. Y mruyon ta jara' per nquixecwina chka' nebij tzra jun jyu' la che nel ela y nerec'ka' ri' pya' y ncara' nuban, nquixernimaj. \v 22 Chka bechnak opech nec'utuj chpam oración we ykula ec'u'x ruq'uin Dios che rc'utxic jara' nyataja chewa, cara' xbixa chca rmal Jesús. \s1 • • • • • \p \v 23 Tak xe'ekaja chpam tnamet xoca Jesús chpam nimlaj templo rxin Dios y xumaj ctojxic wnak. Kas remjon ctojxic tak xe'ekaja cjefe sacerdote e quexbil principal-i' rxin tnamet y cawra xecc'axaj tzra: —¿Nak abanic atet tak amjon rbanic njelal jawrara jkamjon rtz'etic y nak yoyona chawa chnaban cara'? \v 24 —Anen chka' c'ola quenwajo' quenc'axaj chewa. We xtebij chwa je xtenc'axaj chewa, anen chka' quenbij chewa nak nbanic anen jnemjon rbanic njelal jawrara je emjon rtz'etic. \v 25 Camic tbij chwa, je Juan Bautista ¿nak xyowa tzra jsamaj che nqueruban bautizar wnak, le Dios jc'ola chcaj xyowa tzra o wxe wnak? cara' xc'axaxa chca rmal Jesús. Arj-e' xquemaj tzij chbil tak qui': —We xtekbij tzra che Dios xyowa tzra, arja' nbij chka: —Wcara' ¿nak tzra c'ara' mxenimaj ta? cara' nbij chka ra. \v 26 Y we xtekbij tzra che wnak xyowa tzra jara' nachquila xtbixa chka cmal wnak com chquewech arj-e' Juan arja' jun profeta rxin Dios, cara' necbij. \v 27 Cawra xecbij tzra Jesús: —Majo'n kutkin ta nak xyowa tzra. —Anen chka' majo'n quenbij ta chewa nak nbanic jnemjon rbanic njelal jawrara je emjon rtz'etic. \s1 • • • • • \p \v 28 Jcamic ¿nak nech'ob tzrij jawra c'ambal tzij je xtenbij chewa ra? C'ola jun acha ec'ola e c-e' rlec'wal, arja' xba ruq'uin jun rlec'wal y cawra xbij tzra: —Wlec'wal, camic jat catesmaja chpam ntejco'n, cara' xbij tzra. \v 29 —Mne', majo'n ngan quenba, cara' xbij tzra redta'. Per tak xq'uisbena xti'ona ranm rmal, xuq'uex rna'oj y xba psamaj. \v 30 Ja' ttixel xba chic ruq'uin jun rlec'wal, ajni' xbij tzra jun chic rlec'wal nabey mul cara' xbij chic tzra jun. Y ja' rlec'wal cawra xbij tzra redta': —Utz c'ara' nedta', quenba, cara' xbij tzra per majo'n xba ta. \v 31 Camic tbij chwa ¿nak chca ja e c-e' alc'walxela' xebnowa je nrajo' ranm ttixel? cara' xc'axaj Jesús chca. —Jara' je xtzijona ruq'uin nabey mul, cara' xecbij tzra. Cawra xbix chic chca rmal Jesús: —Ne ktzij wa' je xtenbij chewa ra, ja e mloy tak impuesto rexbil ixki' jlowlo' cc'aslemal arj-e' nque'oca chpam rgobierno Dios nabey mul chewech ixix. \v 32 Cara' quenbij chewa com Juan Bautista arja' xpeta, xuc'ut chewech nak kas mer rbeyal rxin Dios per ixix mxenimaj ta. Per e mloy tak impuesto rexbil ixki' jlowlo' cc'aslemal arj-e' xecnimaj. Ixix mesque xetz'et chcara' xqueban per nmajo'n xti'on ta ewanm rmal jewil emac, majo'n xeq'uex ta ena'oj, nmajo'n xenimaj ta Juan. \s1 • • • • • \p \v 33 Camic tewc'axaj chic jun c'ambal tzij je xtenbij chewa ra. C'ola jun ttixel c'ola jun rchinoj, uva retcon chwech. Xuk'at rij pq'uixton, xuc'ot jun jul chpam jabar nelsax wa' j-ri'al uva. Chpam chnoj xuyic jun torre chnec'je'a chajinel per rwá'. C'jara' xuya' pe kjonem chca jle' ajsmajma' y ja' xba chpam jun tnamet c'nat. \v 34 Tak xe nnajin pchic tiemp je xtwachin wa' tejco'n, arja' ec'ola jle' rmos xerutak ela cuq'uin ajsmajma' ja ekajyona ulew che nequec'ma' rent. \v 35 Je ekajyona ulew tak xe'ekaja mos cuq'uin xequechap, jun xquech'ay, jun xeccamsaj y jun chic xqueq'uiek tzan abaj. \v 36 Jrajaw chnoj arja' ec'o chic jle' rmos xerutak per más chna e q'uiy xerutak que chwech ajni' xeba nabey mul, y ajni' xba'na chca jxeba nabey mul cara' xba'n chic chca arj-e' chka'. \v 37 Jrajaw chnoj tak xq'uisbena c'ola jun rlec'wal xutak cuq'uin y cawra xbij kaja pranm: —Com jawra wlec'wal nqueban c'a wa' respetar, cara' xbij. \v 38 Tak xekaja rlec'wal cuq'uin jekajyona ulew j-e' cawra xecbij chbil tak qui': —Jala acha noca pruk'a' julew com reherencia. Camic kcamsaj y noca pkak'a' ajoj ja reherencia, cara' xecbij. \v 39 C'jara' xquechap, xquelsaj ta chpam chnoj y xeccamsaj. Cara' nbij jc'ambal tzij. \v 40 Camic tbij c'a chwa, jrajaw chnoj tak xtpeta ¿nak nuban c'ara' chca je ekajyona chnoj nech'ob ixix? cara' xc'axaxa chca rmal Jesús. \v 41 —Arja' nmajo'n npoknaj ta jtz'it quewech jitzel tak wnak jnabij la, nquercamsaj y je rchinoj nuya' chic jmul pe kjonem chca jle' chic ajsmajma' jcutkin nquetoj rent tak nerla' tiemp che nquetoj, cara' xecbij tzra. \v 42 Ja' Jesús cawra xbij chic chca: —¿Lmajo'n c'a jmul esiq'uin ta chpam rtzojbal Dios jawra tzij? —Je bnoy jay c'ola jun abaj majo'n cgan tzrij y necch'ojquij per jara' abaj csan che rbanic jay, arja' más nim ruk'ij com arja' nechpowa je' esquin-al. Jara' samaj Kajaw Dios xebnowa y kas nel ta kanm tzrij tak nkatz'et, cara' nbij. \v 43 Rmal c'ara' anen quenbij chewa, jgobierno rxin Dios nelsas na pnek'a' ixix y nya'a pquek'a' jun chic tnamet jcutkin nquesmajij ch-utz c'ara' necwachij na utzlaj tak achnak rxin Dios. \v 44 Chka bechnak wnak xjunwa' nutz'et abaj jxenbij chewa y xitzel ntzijona tzrij, jara' cara' nuban ajni' jun acha nchak'ij rkan chwech jun abaj y nk'aja. Y achnak je nk'e'ta tzij tzrij rmal abaj jxenbij chewa, jara' cara' nuban ajni' jun acha ntza'k ta jun abaj tzrij y nchicaj ri' rmal, cara' xbij ja' Jesús chca. \v 45 Je cjefe sacerdote e quexbil fariseo tak xecc'axaj jc'ambal tzij je xbij Jesús bien xch'obtaja cmal che j-e' xebixa. \v 46 Xcajo' ta xquechap che nquecsaj pcars per xecxibej qui' chquewech wnak com wnak necbij chJesús arja' profeta rxin Dios. \c 22 \s1 • • • • • \p \v 1 Ja' Jesús xumaj chic jmul tzij cuq'uin, xumaj chic rbixic jun c'ambal tzij chca cawrara: \v 2 —Jgobierno rxin chcaj cara' rbanic ajni' xuban jun rey, c'ola jun rlec'wal xec'le'a y xuban jun nimlaj nimk'ij rxin c'ulbic. \v 3 Xerutak je' rmos che csic'sic wnak je erebnon chic invitar tzra nimk'ij per arj-e' majo'n xcajo' ta, majo'n cgan xepeta. \v 4 Ja' rey xerutak jle' chic rmos y cawra xbij ela chca: —Cawra nebij chca wnak je enebnon chic invitar tzra nimk'ij: —Quixjo'. Xencamsaj wajquex y jle' chic chcop jcongan e chak' chic, nchumsan chic w-im rxin nc'aj k'ij, cara' tbij chca, cara' xbij ela ja' rey chca. \v 5 Per je' wnak je erebnon invitar, tak xe'ekaja mos cuq'uin, arj-e' majo'n xequeya' ta cas y jwer xeba wa'. Jun xba pe tz'toy rchinoj y jun chic xba chnerebna' jun rnegocio. \v 6 Je jle' chic xequechap mos y nlowlo' tak tzij xecbij chca y xeccamsaj. \v 7 Jrey tak xekaja rbixic ruq'uin je xbantaja arja' congan xpeta ryiwal, xerutak ela rsoldado, xeccamsaj je camsanela' y xecporoj quetnamet. \v 8 C'jara' xbij chca rmos: —Xerla' hor che nba'na c'ulbic, chomtanak chic njelal. Je' wnak jxenuban invitar xmajo'n yatanak ta chca che nquepeta. \v 9 Jneban camic, jax ptak bey, chka bechnak wnak opech newil que'ebna' ta invitar chpam c'ulbic, cara' xbij ela chca. \v 10 Xe'el ela rmos, xeba ptak bey, xequemol wnak, chka bechnak wnak opech, w-utz cc'aslemal o wmajo'n utz ta cc'aslemal. Cara' xqueban, je wnak jxeba'na invitar xenoja chpam lwar jabar nba'n wa' c'ulbic. \v 11 Per tak xpeta rey che nquerutz'et wnak je erebnon invitar c'ola jun acha chquecjol mjara' ta tziak rxin c'ulbic rucsan. \v 12 Cawra xbixa tzra rmal rey: —Amigo ¿nak tzra tak xatoc ta wawe' per nmajo'n acsan ta atziak rxin c'ulbic? Cara' xbixa tzra, y nmajo'n xecney ta rutzij nak nbij. \v 13 Ja' rey xbij chca je nque'ilina cxin invitado: —Techpa' ja' acha, texma' ruk'a' rkan y tec'ka' ela chpam nimlaj k'ejku'm. Nak xtqueba chpam jawra lwar ajni'la ok'ej xtqueban y neccach'ch'ej na rkan cak', cara' nbij chca. \v 14 Cara' rbanic com e q'uiy wnak nquesiq'uisa per xme q'uiy ta nquechataja chquecjol. Cara' jc'ambal tzij xbij Jesús chca. \s1 • • • • • \p \v 15 J-e' c'a aj fariseo xeba, xquech'ob rij rwech nak nqueban tzra Jesús ch-utz c'ara' chc'ola jun tzij nel ta pruchi' y jara' tzij necchapbej rxin. \v 16 Y xequetak ta je' cdiscípulo e quexbil jle' chic wnak jec'ola chpam partido rxin Herodes, xeba ruq'uin Jesús. Tak xe'ekaja ruq'uin cawra xecbij tzra: —Maestro, ajoj kutkin chatet nexte wjic natz'ak tzij y chka' rubey Dios amjon rc'utic chkawech y nwen naban tzra rbixic. Ajoj kutkin jatet nmajo'n abar napitz' wa' awi'com atet majo'n jun utz y majo'n jun itzel ta natz'et. \v 17 Camic tbij chka nak nach'ob tzrij je xtekbij chawa ra: —Ja impuesto je nc'utuxa chka rmal César jnimlaj rey rxin Roma ¿lrubey c'ara' che nkatoj owe mrubey ta? cara' xecc'axaj tzra. \v 18 Per Jesús bien rutkin jlowlo' je ncajo' nqueban tzra y cawra xbij chca: —Caca' eplaj ¿nak tzra tak newajo' cneban probar? \v 19 Tec'tu' chenwech jun pak je ntojbexa impuesto, cara' xbij chca. Y j-e' xquec'ut jun pak chwech. \v 20 —¿Nak chuxin plaj c'ola chwech jawra pak y nak chuxin bi'aj tz'ibtanak chwech chka'? cara' xc'axaj ja' Jesús chca. \v 21 —Rxin César, cara' xecbij tzra. —Nak je rxin César tzra César tey-a' wa', je rxin Dios tzra Dios tey-a' wa', cara' xbixa chca rmal Jesús. \v 22 Congan xel ta canm tak xecc'axaj je xbixa chca, xqueya' cana Jesús y xeba. \s1 • • • • • \p \v 23 Jara' mism k'ij chka' ec'ola jle' saduceo xeba ruq'uin Jesús. J-e' saduceo majo'n necnimaj ta che nquec'astaja cnomki'. Tak xe'ekaja ruq'uin cawra xecbij tzra: \v 24 —Maestro, Moisés arja' rbin cana chka chpam rtzojbal Dios, wc'ola jun acha ncoma y nmajo'n jun rlec'wal nec'je' cana, per wc'ola jun ruchak' o wrenmal nc'atzina che nec'le'a ruq'uin jrexkayil jnec'je' cana. Arj-e' tak nec'je'a jun clec'wal necbij tzra ch'tac'al che rlec'wal jcamnak. \v 25 Xqueban c'a jmul ec'ola e wku' alxic chkacjol, jnabey wnak xec'le'a per xcoma y nmajo'n jun rlec'wal xec'je' cana. Je rcabal xec'le'a ruq'uin ixak jxec'je' cana. \v 26 Ajni' xuban nabey wnak cara' xuban chic rcabal, xcam chic chwech ja' ixak, cara' xuban rox y ncara' xqueban che wku', xecoma chwech ixak, nmajo'n clec'wal xec'je' cana. \v 27 Tak xq'uisbena xcoma ja' ixak chka'. \v 28 Camic ¿nak nabij tzra atet? Tak xterla' k'ij rxin che nquec'astaja chpam cmic ¿nak rechjil c'ara' ja' ixak chca e wku' alxic com xec'le'a ruq'uin che wku'? cara' xecc'axaj tzra. \v 29 —Jala jnebij mrubey ta com ixix mch'obtanak ta ewmal nak kas mer nuc'ut rtzojbal Dios y nmajo'n ch'obtanak ta ewmal chka' nak rbanic rpoder Dios. \v 30 Cara' quenbij chewa com tak nquec'astaja cnomki' jara' majo'n chic c'ulbic chquij tzra', e ajni' chic ángel rxin Dios jec'ola chcaj. \v 31 Ja' Dios c'ola rbin cana chewa chpam rtzojbal tzrij c'astajic cxin cnomki' ¿lmesiq'uin tc'a? cawra rbin cana: \v 32 —Anen en Dios rxin Abraham, en Dios rxin Isaac, en Dios rxin Jacob, cara' rbin cana. Tak cara' nbij jara' nc'utbej chewech che arj-e' mesque ecamnak chic per chwech Dios ec'asla, cara' xbixa chca rmal Jesús. \v 33 J-e' c'a wnak xecc'axaj je xbij Jesús y congan xel ta quec'u'x tzrij tijonem jnuya'. \s1 • • • • • \p \v 34 Tak xekaja rbixic cuq'uin aj fariseo che xtz'apixa quechi' aj saduceo rmal Jesús arj-e' xquemol qui' y xeba ruq'uin. \v 35 Tak xe'ekaja ruq'uin c'ola jun chca bien rtijon ri' tzrij rley Dios jtz'ibtanak cana rmal Moisés y c'ola je' achnak xc'axaj tzra Jesús che nbanbej probar rxin, cawrara xc'axaj: \v 36 —Maestro ¿nak mandamiento rxin Dios jmás na nim ruk'ij chpam ley? cara' xc'axaj. Cawra xbixa tzra rmal Jesús: \v 37 —Twaj-o' Awajaw Dios tzra njelal ac'u'x, twaj-o' tzra njelal awanm y twaj-o' chka' tzra njelal ana'oj. \v 38 Ja c'a wa' nabey mandamiento y chka' más nim ruk'ij. \v 39 Jrucab mandamiento xjunam ruq'uin, cawra nbij ra: —Ajni' nawajo' kaja awi' ayon atet, cara' c'a tebna' chca aprójimo que'awaj-o' chka', cara' nbij. \v 40 Jawra c-e' mandamiento jxenbij chawa jara' kas mer ruc'u'x njelal jtz'ibtanak cana chpam ley y je njelal je ctz'iban cana je' profeta. Cara' xbixa chca rmal Jesús. \s1 • • • • • \p \v 41 Je aj fariseo jquemlon qui' chwech Jesús cawra xc'axaj chca: \v 42 —¿Nak nech'ob ixix tzrij Cristo, nak che alc'walxel nech'ob ixix? cara' xc'axaj chca. —Rlec'wal ja ojer rey David, cara' xecbij tzra. \v 43 Jesús cawra xbij chic chca: —Wcara' nebij ¿nak tzra c'ara' ja' David, Wajaw nbij tzra Cristo? Jawra xbij tak xuban jmul rc'an rmal Espíritu Santo y cawra xbij ra: \v 44 —Ja' Kajaw Dios cawra xbij tzra Wajaw ra: —Catetz'be'a wawe' pwejquenk'a', wawe' ncatec'je' wa' y quenuya' na pnak'a' je nquetzelana awxin, cara' xbij tzra. Cara' rbin cana ja' David. \v 45 Ja' David, Wajaw nbij tzra Cristo, tbij c'a chwa camic ¿nak tzra tak nbixa tzra Cristo che rlec'wal David? cara' xc'axaj Jesús chca. \v 46 Next jun chca xecney ta rutzij, nmajo'n achnak xecbij tzra. Chka' jara' k'ij xquemaj ta rij chmajo'n chic achnak necc'axaj tzra com xnecxibej qui' necc'axaj chic je' achnak tzra. \c 23 \s1 • • • • • \p \v 1 C'jara' ja' Jesús xumaj chic tzij cuq'uin wnak y cuq'uin rdiscípulo chka', cawra xbij chca ra: \v 2 —Je' maestro e quexbil fariseo arj-e' yatanak chca che nquech'ob chewech jley rxin Dios jtz'ibtanak cana rmal Moisés. \v 3 Wley rxin Dios nquec'ut chewech tey-a' ewexquin tzrij je njelal necbij chewa y tnimaj. Per mteban ta cara' tzra ec'aslemal ixix ajni' cc'aslemal j-e' com j-e' congan nquetzijona tzrij rley Dios per majo'n necnimaj ta je nbij. \v 4 Cara' c'a quenbij chewa com je nqueban tzra jtijonem je nqueya' cara' ajni' nmak tak ejka'n necchomij y congan rejlal, congan pen rejkxic y nqueya' chquij wnak, per j-e' next c'a nquechap jtz'it ejka'n tzra rwá' quek'a'. \v 5 Per jachnak nqueban xpor interés nqueban wa', je ncajo' kas utz nquetz'e'ta cmal wnak. Ajni' tzra je nqueya' chqueplaj ruq'uin chquek'a' jtz'ibtanak rtzojbal Dios chwech jara' más chna nmak nqueban tzra. Cara' nqueban tzra ch-utz c'ara' necc'utbej chquewech wnak chmás chna e utzlaj tak wnak. Y jun chic je nqueban, kas congan retz'balil ruchi' quetziak, más chna nmak tak fleco nqueya' chuchi'. \v 6 Ajni' tzra chka' tak nqueba'na invitar chpam nmak tak w-im congan nel ta quec'u'x tzrij je' tz'ulbal jmás nmak tak ruk'ij y cara' nqueban chka' tak nqueba ptak jay rxin molbal ri'il jabar nc'axax wa' rtzojbal Dios. \v 7 Ajni' tzra tak nquebina ptak q'uebal congan nel ta quec'u'x tzrij che nqueba'na saludar y tak —Maestro, Maestro, nbixa chca cmal wnak. \v 8 Per ixix mteban ta cara' jcongan xte'l ta ec'u'x tzrij je nbixa maestro chewa com xjun ja' Maestro ewxin jara' Cristo, y ixix ix alxic ixconjelal. \v 9 Com xjun Ttixel ewxin jc'ola chcaj rmal c'ara' tak quenbij chewa chka' che next jun xtbij ta Ttixel tzra jun wnak wawe' chwech ruch'lew. \v 10 Chka' mtel pta congan ec'u'x tzrij je nbixa jefe chewa com xjun Jefe ewxin jara' Cristo. \v 11 Jchecjol ixix, je noca ilinel ewxin jara' más nim ruk'ij. \v 12 Nak jun xruk'ij nuya' kaja ruyon jara' nerla' na jun k'ij tak xtekaja, y achnak jun nuban ch'it co'l jara' nerla' na jun k'ij tak xtiya' na ruk'ij. \v 13 Per congan lowlo' chewa ixix je ix maestro rxin rley Dios jtz'ibtanak cana rmal Moisés, y chewa ixix je ix aj fariseo, caca' eplaj com ixix nquixtajina netz'apij quebey wnak chquewech ch-utz c'ara' mtque'oca chpam gobierno je rxin chcaj. Next c'a ixix ta ixocnak ta chpam y nexte neya' c'as chca wnak jc'ola cgan nque'oca chpam. \v 14 Congan lowlo' chewa ixix je ix maestro y chewa ixix je ix aj fariseo, caca' eplaj com ixix kas bien k'alaj chewech tak nemaj chca melcani' tak ixki' ch'tak je' cuchoch, neban nmak tak oración per xpor interés tak neban. Rmal c'ara' tak quenbij chewa, tak xtek'a'ta tzij chewij más chna jun nimlaj lowlo' xtetaj na. \v 15 Congan lowlo' chewa ixix je ix maestro y chewa ixix je ix fariseo, caca' eplaj com ixix congan necsaj echuk'a' nquixba nat nkaj che rch'aquic jun wnak che noca ewexbil chpam ereligión, per tak ewexbil chic xmás chna rlec'wal diablo noc wa' que chewech ixix rmal jtijonem neya' tzra. \v 16 Congan lowlo' chewa com ixix ix c'moy tak bey cxin wnak per xe ix moya' com ixix cawra tijonem neya' chca: —Tak naban jun juramento, wnanataj santlaj rtemplo Dios che rbixic jara' majo'n nc'atzin ta chnaban cumplir jnatzujuj chpam juramento, per wnanataj oro jc'ola chpam santlaj templo jara' pors naban cumplir jnatzujuj, cara' tak wan nebij. \v 17 Ixix je ix moya', xe ix necnak tak wnak. ¿Lme wutkin tc'a jsantlaj templo jara' más chna nim ruk'ij chwech oro jc'ola chpam templo? Com j-oro we mquita chpam santlaj templo c'o wa' xjunam tara' ruq'uin chka bechnak oro. \v 18 Jun chic chka' jnecbij cawrara: —Wnanataj altar che rbixic jun juramento jara' majo'n kas ta nc'atzina chnaban cumplir jnatzujuj, per wnanataj ofrenda je nya'a pe rwá' altar jara' npors naban cumplir jnatzujuj, cara' tak wan nebij chka'. \v 19 Xe ix moya', xe ix necnak tak wnak. ¿Lmajo'n c'a ewutkin ta je altar jara' más chna nim ruk'ij chwech ofrenda je nya'a pe rwá'? Com ofrenda che mquita pe rwá' altar nya' wa' xjunam tara' ruq'uin chic je' nic'aj. \v 20 Rmal c'ara' anen quenbij chewa, wnanataj altar che rbixic jun juramento jara' mruyon ta altar nanataj per nrexbil ofrenda nanataj jc'ola pe rwá'. \v 21 Chka' wnanataj santlaj templo che rbixic juramento jara' mruyon ta santlaj templo nanataj per nrexbil Dios nanataj jrebnon ruchoch tzra santlaj templo. \v 22 Chka' wnanataj caj che rbixic jun juramento jara' mruyon ta caj nanataj per nrexbil rtz'ulibal Dios jnimlaj Rey nanataj, y chka' nrexbil Dios nanataj jnetz'be'a chwech rtz'ulibal. \v 23 Congan lowlo' chewa ixix je ix maestro y chewa ixix ix aj fariseo, caca' eplaj com ixix congan necsaj echuk'a' che rya'ic eprimicia per c'c'o na más nbij rley Dios chneban jmás nc'atzina chneban per jara' majo'n ebnon ta. Congan neyke'a ewanm chneya' eprimicia, neya' jle' ichaj ajni' menta, ajni' anís y ajni' comino, per je rbeyal rxin Dios jara' majo'n ebnon ta, majo'n nepoknaj ta quewech wnak y majo'n neban ta cumplir jnetzujuj chka'. Per jara' ne nca'tzin wa' chneban cumplir y ne nc'atzina chka' chmajo'n netenba' ta rya'ic eprimicia. \v 24 Ixix je ix c'moy tak bey cxin wnak per xe ix moya'. Je emjon rbanic ajni' nuban jun acha remjon w-im y c'ola jun ch'it us xekaja chpam jremjon rtijic, y xekaja chpam chka' jun camello. Jara' acha xlatz'uj cana ch'it us per nmajo'n nara' xbij ta ranm che nelsaj ela jnimlaj camello, y nmajo'n xuna' ta xba chukul. \v 25 Congan lowlo' chewa ixix je ix maestro y chewa ixix je ix fariseo, caca' eplaj com congan necsaj echuk'a' che rch'ajic rij tak plato y rij tak vas chka' per ptak ewanm ncara' rbanic ajni' jun vas ncongan tz'il c'ola chpam com nojnak je' achnak chpam jxewelk'an ta com ix ajmund. \v 26 Fariseos, ixix xe ix moya', kas nc'atzina neban nabey mul mtewelk'aj xta je' achnak jneya' chpam vas y chpam je' plato ch-utz c'ara' jrij ne ktzij wa' chch'ajch'oj. \v 27 Lowlo' chewa ixix je ix maestro rxin ley y chewa ixix je ix fariseo, caca' eplaj com ixix ix junam ruq'uin panteón cxin cnomki' ne bien k'oman rij y ncongan wen ntz'e'ta, per xnojnak cbakil cnomki' chpam y congan rechwil. \v 28 Ncara' c'a ebanic ixix chka', nek'alsaj ewi' chquewech wnak chcongan ewc'an rbeyal chwech Dios per jewanm jara' nojnak rtzilal chpam che mquita cara' mquita neban caca' eplaj. \v 29 Lowlo' chewa ixix je ix maestro y chewa ixix je ix fariseo, caca' eplaj com ixix neban rbanic je cpanteón e ojer tak profeta y newek je' lwar abar nquenatax wa' jle' chic wnak je xqueban rbeyal chwech Dios \v 30 y cawra nebij ra: —Je' kti't kawma' ojer arj-e' xeccamsaj je' profeta per wexte okc'ola ajoj tzra' mquita xokotre'a chquij che ccamsic, cara' nebij. \v 31 Tak nebij: —Kti't kawma' xecamsana je' profeta, jara' c'a nyowa testig chewij che ix calc'wal jxecamsana cxin je' profeta. \v 32 Camic quenbij chewa, tec'sa' c'a rbanic jquetcon cana ewti't ewma' ojer. \v 33 Congan ix itzel tak wnak, ix ajni' ix itzel tak cmetz. ¿Nak tzra xteto' ewi' jche mquita xtk'e'ta tzij chewij che nquixta'k ela pk'ak'? \v 34 Rmal c'ara' tak quenbij chewa che ec'ola wnak quenutak ta checjol ajni' chca je' profeta y ajni' chca jle' chic wnak je xruyon rna'oj Dios nquecsaj y ajni' chca je' maestro. Jneban chca ixix, ec'ola chca nque'erip chwech cruz, nque'ecamsaj, y ec'ola chca nque'ech'ay ptak jay rxin molbal ri'il jabar nemol wa' ewi' che rc'axic rtzojbal Dios y nque'esaluj ela. Q'uiy tnamet nquek'ax wa' ewmal y nquixetrena chquij che nque'esaluj. \v 35 Cara' xtbantaja ch-utz c'ara' chewij ixix nekaj wa' rtojic quecmic conjelal je' wnak je xqueban rbeyal chwech Dios je ecamsan ta chwech ruch'lew. Kas nabey mul Abel xcamsasa, jxuban rbeyal chwech Dios, y je xq'uisbena je xcamsasa jara' Zacarías, rlec'wal Berequías. Ja' Zacarías xcamsasa cmal ewti't ewma' y je xcamsas wa' checjol santlaj templo y altar. \v 36 Ne ktzij wa' je xtenbij chewa ra, njelal je c'ja' xenbij kaja chewa, je rtojic chewij ixix nkaj wa' je ix tnamet Israel. \v 37 Ixix je ix tnamet Jerusalén, anen congan quenbisona ewmal. Je' profeta rxin Dios xe nque'ecamsaj. Je jle' chic ajsmajma' rxin Dios je nqueta'ka ewq'uin xe nque'eq'uiek tzan abaj. Anen q'uiylaj mul xenwajo' ta xixnuto' ta ajni' nuban jun ec' nquerumol ch'tak ral xe' rpam per ixix majo'n xewajo' ta. \v 38 Camic bien tewc'axaj je xtenbij chewa ra, je etnamet rexbil etemplo jc'ola chpam, jara' y-on cchic rmal Dios, lowlo' neba'n na tzra y netle' cana. \v 39 Cara' quenbij chewa com camic majo'n chic nutz'et ta ri' kawech ewq'uin, c'jara' nutz'et chic jmul ri' kawech ewq'uin tak xterla' k'ij tak cawra nebij chic chwa ra: —Bendecido Cristo jpenak prubi' Kajaw Dios, cara' nebij chwa. Cara' xbij Jesús chca. \c 24 \s1 • • • • • \p \v 1 C'jara' xel ta Jesús chpam nimlaj templo rxin Dios, kas remjon binem tak xeki'l oca rdiscípulo ruq'uin y cawra xecbij tzra: —Tetz'ta' mpa' je' jay rxin templo, kas k'axnak wen rbanic bnon, cara' xecbij tzra. \v 2 Jesús cawra xbij chca: —Je emjon rtz'etic camic ixix, jala' templo nerla' na jun k'ij tak nyojtaj na njelal, per nmajo'n chic abaj xtrekla' xta ri', cara' xbixa chca. \v 3 Ja' Jesús tz'bula pe rwá' ch'it jyu' rbin-an Olivo y ec'ola nic'aj rdiscípulo xecyonaj qui' ruq'uin y cawra xecc'axaj tzra: —Tbij chka ¿nak k'ij nbantaja jxabij kaja chka? Chka' ¿nak rital nwankera je nc'utbej che xyamer ncatemloj pchic jmul y tak xtetz'kata tiemp je rxin rwech ruch'lew? cara' xecc'axaj. \v 4 Jesús cawra xbij chca: —Kas tebna' cwent ewi', majo'n jun xtquixebnowa engañar. \v 5 Cara' quenbij chewa com e q'uiy wnak nquepe na je'a, xqueyon kaja nquecsaj qui' che e Cristo, cawra necbij chca wnak: —Anen en Cristo, cara' necbij chca y e q'uiy wnak nquequeban engañar. \v 6 C'ola nmak tak ch'oj xtba'na njelal nat nkaj per tak xtekaja rbixic ewq'uin mtexibej ta ewi' rmal com ne nc'atzin wa' che nbantaja cumplir njelal jawrara, per jara' me rq'uisbal ta rwech ruch'lew. \v 7 Cara' quenbij chewa com c'ola je' tnamet xtyictaj na tzrij jle' chic tnamet, chka' je' gobierno nyictaja tzrij jle' chic gobierno. Chka' c'ola nmak tak lowlo' xtwanker na ptak je' lwar ajni' nmak tak wyejal, nmak tak yubil y je' nmak tak cbarkan. \v 8 Njelal jawrara xe nmajbexa rij nmak tak lowlo'. \v 9 Ixix nquixja'ch na pquek'a' wnak che nba'na lowlo' chewa y nquixcamsas na. Xitzel nquixtz'e'ta cmal wnak jec'ola chpam njelal nación per nmal anen tak cara' xtba'na chewa. \v 10 Chpam jara' tiemp e q'uiy wnak xtqueya' cana yukbal quec'u'x jc'ola wq'uin y ec'ola je' quexbil nquequejach pquek'a' je nquetzelana cxin, xitzel chic nquetz'et je' chbil tak qui'. \v 11 Y e q'uiy wnak newanker na e profeta nbixa chca, per me ktzij ta che e profeta y e q'uiy wnak nquequeban engañar. \v 12 Je rtzilal ajni'la xtba más pnim y rmal jcongan rtzilal nba'na xe rmal c'ara' tak e q'uiy wnak nq'uisa ojben ri'il jc'ola ptak canm. \v 13 Per conjelal je xtquecoch' quewech chpam jlowlo' y nmajo'n nqueya' cta yukbal quec'u'x wq'uin arj-e' nquewil totanem rxin Dios. \v 14 Jutzlaj tzij jnec'mon ta tzrij gobierno rxin chcaj jara' nel na rbixic njelal nat nkaj y njelal rwech ruch'lew nekaj wa'. Njelal nekaj wa' rbixic ch-utz c'ara' necc'axaj wnak jec'ola chpam njelal nación. C'jara' xtpeta rq'uisbal rwech ruch'lew. \v 15 Rmal c'ara' quenbij chewa, kas terkaja pnewá' jbitanak cana ojer rmal profeta Daniel. Je xbij Daniel chnerla' na jun k'ij tak npeta jun jmás chna itzel ntz'e'ta rmal Dios. Tak npeta jara' npe'a chpam lwar santo y congan cmic nuban. (Je nquesiq'uina jawra tzij kas tquewsaj bien cna'oj tzrij.) \v 16 Jara' tak xtetz'et chpa'l chic chpam lwar santo, jneban jixc'ola chpam departamento Judea quixnanmaja, twiwaj ewi' ptak c'chelaj. \v 17 Jixc'ola pe rwá' terraza quixnanmaja chka', mtquixkaj pe chta ptak ewuchoch che rlisic emibil. \v 18 Y jixc'ola ptak echinoj quixnanmaja chka', mtquixemloj pe chta pnewuchoch che rc'amric echquet. \v 19 Anen congan quenpoknaj quewech ixki' jq'uemjana tec'je'a ch'tak cal tzra', chka' jec'ola quech'uch' chquek'a'. \v 20 Tc'utuj tzra Dios che me pretiemp ta tew tak xterla' k'ij che nquixnanmaja y me chpam ta xlanbal k'ij chka'. \v 21 Cara' quenbij chewa com c'ola jun nimlaj lowlo' npe na per ncongan nim. Ajru' tiemp wankersan ta rwech ruch'lew per nmajo'n jun lowlo' penak ta más ta nim que chwech jawrara jnemjon rbixic chewa y nmajo'n chic jun xtpe xta más chta nim. \v 22 Xerwara', xpajtala tiemp. Je che mquita pajtala tiemp nmajo'n wnak xtuto' ta ri' chpam. Per cmal wnak jerech-on Dios rmal c'ara' tak pajtala tiemp. \v 23 Wc'ola jun xtbij chewa che: —Xpeta Cristo, wawe' c'o wa', wcara' nbij, mtenimaj ta. Owe nbij chewa: —Cala' c'o wa', wcara' nbij, chka' mtenimaj ta. \v 24 Cara' quenbij chewa com ec'ola wnak nquepe na, jle' necbij che e Cristo, jle' chic necbij che e profeta rxin Dios per me ktzij ta necbij. Arj-e' c'ola nmak tak milagro xtqueban, xe jtz'it ncajo' che nquequeban engañar wnak jech-on rmal Dios per jara' mesquier xtquequech'ec ta. \v 25 Bien tebna' cwent ewi' chwech jawra com xenya' pona rbixic chewa. \v 26 Rmal c'ara' quenbij chewa, wec'ola nquebina chewa: —Jo', xpeta Cristo, chpam jun tenlic lwar c'o wa', wcara' necbij me tquixba ta. O wnecbij chewa: —Jo', chpam jun cuarto rwiwan wa' ri', wcara' necbij mtenimaj ta chka'. \v 27 Cara' quenbij chewa com ajni' nuban caypa', tak nuq'uiek ri' chcaj chkabar tzra' ntz'e't wa', y cara' c'a tzra Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak tak xtpet chic jmul wawe' chwech ruch'lew, jara' majo'n che mquita xttz'e'ta njelal lwar. \v 28 Je juicio npors nkaj tna ajni' nqueban c'uch, xabar tzra' c'o wa' je' camnak chcop tzra' nque'ekaj wa'. \s1 • • • • • \p \v 29 Chek xtk'axa njelal jawra lowlo' c'jara' majo'n chic nca'y ta rwech k'ij, noca k'ejku'm y majo'n chic chka' nca'y ta rwech ic'. Je' ch'umil nquetza'k tna y je' nmak tak poder rxin caj nsi'l na. \v 30 C'jara' c'ola jun rital nwankera chcaj, jara' rital Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak. Je wnak jec'ola chpam njelal tnamet wawe' chwech ruch'lew arj-e' nquemaj na jun nimlaj bis, nquetz'et na je Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak, arja' penak c'mon ta rmal jle' sutz', najni'la jun nimlaj poder c'o chic pruk'a' y congan nim chic ruk'ij. \v 31 C'o c'a jun trompeta nc'axax na congan nim rukul, jara' nquertakbej ela je' r-ángel che nqueba, nque'equemlo' je' wnak jerech-on, per ne chwech njelal ruch'lew nqueba wa' che cmolic y next jun lwar mquita xtque'ekaj wa' che cmolic. \v 32 Camic tewsaj c'a ena'oj tzrij jun che' higuera, jara' nc'ambej tzij chewech. Ja' higuera tak npulina ruxak c'ola ch'tak ruk'a' nwankera ruq'uin je' ruxak chka', jara' rital nuc'ut chewech che xyamer retiemp c'ten. \v 33 Cara' c'a tzra chka' tak xtemaj rtz'etic njelal je c'ja' xenbij kaja chewa, jara' rital nuc'ut chewech che xchenkaj chic c'o wa' k'ij jxewc'axaj chwa, me c'nat ta c'o chwa'. \v 34 Ne ktzij wa' je xtenbij chewa ra, je tnamet Israel arj-e' q'uec'o na tak nbantaja cumplir njelal jawrara, majo'n chuptanak ta quewech. \v 35 Jcaj ruq'uin rwech ruch'lew jara' xe nchuptaja rwech per ntzojbal anen jara' majo'n nchuptaj ta rwech, majo'n ra mquita xtbantaja cumplir. \v 36 Per nmajo'n jun wnak ojtakyona kas mer k'ij y kas mer hor je xtbantaja next c'a je' ángel chka' jec'ola chcaj, xruyon Nedta' Dios ojtakyona. \v 37 Xerwara', ajni' xbantaja pretiemp Noé ojer cara' c'a xtbantaj chic chka' tak xtpet chic jmul wawe' chwech ruch'lew je Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak. \v 38 Cara' quenbij chewa com pretiemp Noé, tak q'uemjana tpeta nimlaj k'jaljab je' wnak xe w-im elnak ta quec'u'x tzrij ruq'uin je' c'ulbic y njara' quemjon rbanic tak xoca Noé chpam barc. \v 39 J-e' c'a wnak nmajo'n xquech'ob ta jpenak chquij, c'jara' xch'obtaja cmal tak xpeta nimlaj k'jaljab chquij, congan lowlo' xba'na chca rmal ya' y xq'uis kaja quexla' conjelal. Y cara' c'a tzra chka' Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak tak xtpet chic jmul wawe' chwech ruch'lew, c'jara' nquena' wnak tak xtpeta. \v 40 Tak xterla' ri' tiemp e c-e' ach-i' xjun ec'o wa' pe chnoj, jun nec'mar ela y jun ncanaj cana. \v 41 Chka' e c-e' ixki' xjun ec'o wa' quemjon rij c-em, jun nec'mar ela y jun ncanaj cana. \v 42 Rmal c'ara' quenbij chewa, quixc'asc'ata com anen je en Ewajaw, majo'n ewutkin ta nak k'ij xtquenmloj pchic jmul. \v 43 Per bien tey-a' ewexquin tzrij je xtenbij chewa ra, jun rajaw jay tak nba'na alak' ruq'uin, wext rutkin nak hor nekaja elk'om ruq'uin chak'a' jara' nechjalbej ruchoch, nc'asc'ata y majo'n nuya' ta c'as tzra elk'om che noca pruchoch. \v 44 Rmal c'ara' quenbij chewa, ne nc'atzin wa' che nquixc'asc'ata ixix chka' com je Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak arja' chek q'uenjlal xtpet chic jmul chpam hor jmajo'n ech'bon ta ixix. \s1 • • • • • \p \v 45 Tech'bo' c'a bien je xtenbij chewa, je chca je' ajsmajma' ¿achnak nebnowa cumplir je nbixa chca cmal cpatrón, e achnak wen cna'oj? Ajni' tzra jun patrón tak c'ola jun ajsmajma' ruq'uin y nuya' rsamaj che npe'a chquij jle' chic ajsmajma' chneruban cwent y nuya' queway tak nc'atzina chca. \v 46 Ajni'la quicotemal tzra ajsmajma' remjon rij samaj jbin cana tzra tak xterkaja rpatrón ruq'uin. \v 47 ¿Nak nuban patrón? Jara' nnujach wa' pruk'a' njelal rmibil jc'ola ruq'uin che npe'a tzrij. \v 48 Per we ajsmajma' xitzel rna'oj y we xcawra nbij kaja pranm: —Nak lk'ij npeta npatrón, \v 49 y wnumaj cch'ayic je' ajsmajma', y wxe w-im y ruq'uin tjoj ya' nuban cuq'uin k'abrela', \v 50 wex cara' nuban nerla' na jun k'ij tak q'ue xtuna' xterkaja rpatrón y nmajo'n nak rnaben. \v 51 Je ajsmajma' ajni'la jun nimlaj lowlo' xtutaj pruk'a' rpatrón y nta'k ela chpam lwar abar ec'o wa' wnak xcaca' queplaj. J-era' wnak ajni'la ok'ej xtqueban chpam jara' lwar y neccach'ch'ej na rkan cak'. \c 25 \s1 • • • • • \p \v 1 Je chpam jara' tiemp jgobierno rxin chcaj cara' rbanic ajni' nqueban e ljuj k'poja'. Arj-e' com c'ola jun c'ulbic nba'na xquec'om ela ccandil che jujnel, xeba che rc'ulic acha jnec'le'a. \v 2 E j-o' congan cna'oj per e j-o' chic me cara' ta. Arj-e' xmajo'n nquech'ob ta \v 3 com mq'uiy ta aceite quec'mon ela jnutaj candil chnetzje'a. \v 4 Per je' k'poja' jcongan cna'oj arj-e' xquec'om ela jle' chic aceite rxin candil. \v 5 Jacha jnec'le'a majo'n xpeta chanim rmal c'ara' xemajtaja rmal wram che ljuj y xewara. \v 6 Per ptak nc'aj ak'a' c'ola jun kul xecc'axaj cawra nbij: —Camic xpeta jacha jnec'le'a, quixel ta trec'lu', cara' nbij. \v 7 Xeyictaja che ljuj k'poja', xquemaj rchumsic ccandil. \v 8 J-e' k'poja' jmajo'n q'uiy ta aceite cuq'uin arj-e' cawra xecbij chca k'poja' jcongan cna'oj: —Ntak ncoma rwech kcandil, tey-a' jle' kaceite, cara' xecbij chca. \v 9 —Mne', mal-il majo'n xtokruban ta ajoj we tkaya' jtz'it ewxin. Jneban camic, jax abar nc'ayix wa', tzra' elk'o' wa' ewxin, cara' xbixa chca. \v 10 Cara' xqueban, xeba che rlok'ic aceite. Kas ebnak tak xerkaja jacha jnec'le'a, xoca pjay jabar nba'n wa' w-im rxin c'ulbic e rexbil jec'ola list che rc'ulic y xtz'apixa chijay. \v 11 Je jle' chic k'poja' jebnak arj-e' xemloj ta. Tak xe'erkaja cawra xecbij ra: —Kajaw, Kajaw, tejka' chijay chkawech, cara' xecbij tzra. \v 12 Per cawra xbixa chca rmal acha: —Ne ktzij wa' quenbij chewa, majo'n wutkin ta ewech, cara' xbixa chca. \v 13 Rmal c'ara' quenbij chewa, quixc'asc'ata com majo'n ewutkin ta nak k'ij y nak hor xtpet chic jmul Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak. \v 14 Quixc'asc'ata perc jgobierno rxin chcaj cara' rbanic ajni' xuban jun acha tak q'uemjana tba pe viaje, arja' xersiq'uij je rmos. Tak xe'ekaja ruq'uin xumaj rjachic rmibil pquek'a' jnecbanbej cana rnegocio. \v 15 Jun, j-o' mil ctzal xuya' cana tzra, jun chic, c-e' mil xuya' cana tzra y jun chic jun mil xuya' cana tzra. Ajni' nquecwina necsmajij xjara' xuya' cana chca che jujnel. C'jara' xba pe viaje. \v 16 Je y-on cana j-o' mil ctzal tzra, arja' xba, xumaj rsamajxic pak y xuch'ec j-o' mil ctzal tzrij. \v 17 Y cara' xuban chka' je y-on c-e' mil ctzal tzra, c-e' mil xuch'ec tzrij chka'. \v 18 Per je y-on jun mil ctzal tzra, arja' xba, xuc'ot jun jul y tzra' xwiwaj wa' pak je y-on cana tzra rmal rpatrón. \v 19 Tak xba jun tiemp tzra per jun tiemp nim, j-era' mos xemloj ta cpatrón y xumaj rbanic cwent cuq'uin. \v 20 Je y-on cana j-o' mil ctzal tzra arja' xpeta, rec'mon pchic j-o' mil ctzal y cawra xbij tzra rpatrón: —Wajaw, atet j-o' mil ctzal ay-on cana chwa, tetz'ta' mpa', xench'ec j-o' mil tzrij, cara' xbij tzra. \v 21 Cawra xbixa tzra rmal rpatrón: —Wen xaban tzra asamaj, atet at jun utzlaj mos, ajni'la naban cumplir asamaj. Xe mnim ta xenya' cana chawa per xaban cumplir. Camic, más chna q'uiy xtenya' chawa che nasmajij. Camic catjo', cnawexbilaj chpam quicotemal, cara' xbixa tzra. \v 22 Je y-on c-e' mil ctzal tzra, arja' xpeta y cawra xbij tzra rpatrón: —Wajaw, atet c-e' mil ctzal ay-on chwa, tetz'ta' mpa', xench'ec c-e' mil ctzal tzrij, cara' xbij tzra. \v 23 Cawra xbixa tzra rmal rpatrón: —Wen xaban tzra asamaj, atet at jun utzlaj mos, ajni'la xaban cumplir asamaj. Xe mnim ta xenya' cana chawa per xaban cumplir. Camic, más chna q'uiy xtenya' chawa chnasmajij. Camic catjo', cnawexbilaj chpam quicotemal, cara' xbixa tzra. \v 24 Chka' je y-on cana jun mil ctzal tzra, arja' xpeta y cawra xbij tzra rpatrón: —Wajaw, anen bien ch'obtanak nmal che atet at jun acha jmajo'n nawajo' ta ntz'iloxa apak y wutkin che xe ch'coj nawajo' tzrij apak per majo'n samaj naban. \v 25 Rmal c'ara' xenxibej wi', je jun mil ctzal ay-on chwa, xenba xnemku' cana pnulew. Camic nec'mon ta apak ra, tec'ma' pona, cara' xbij tzra. \v 26 Cawra xbixa tzra rmal rpatrón: —Atet xat jun itzel mos, xa at sak'orlaj mos. Wcara' xach'ob chwij che anen xe ch'coj quenwajo' tzrij npak y majo'n samaj quenban, \v 27 jxaban ta xaya' ta pak pbanco. Wext cara' xaban, tak xenpeta anen xja'ch tc'ara' npak chwa nrexbil ral, cara' xbixa tzra. \v 28 C'jara' ja' patrón xbij chca jle' chic rmos: —Camic, temja' jun mil ctzal tzra y tey-a' tzra jc'ola ljuj mil ctzal ruq'uin. \v 29 Cara' neban tzra com je' wnak jc'ola yatanak chca y we nquesmajij jara' nyataj na más chca y tak xtq'uisbena congan nq'uiya y nuban q'uiy cuq'uin. Per je' wnak jmajo'n necsmajij ta jyatanak chca arj-e' nelsasa chca jyatanak chca. \v 30 Jmos necnic, techpa', tec'ka' ela chpam nimlaj k'ejku'm. Je' wnak ajni'la ok'ej xtqueban chpam jara' lwar y neccach'ch'ej na rkan cak'. Cara' xbij patrón chca. \s1 • • • • • \p \v 31 Je Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak arja' npe chna jmul per ajni'la nim chic ruk'ij, erexbilan ta conjelal je' e santlaj tak ángel. C'jara' c'a xtetz'be'a chpam rtz'ulibal, jara' tz'ulbal rxin Rey y ajni'la nim ruk'ij. \v 32 Y njelal tnamet rxin rwech ruch'lew nquemo'la chwech, c'jara' nuban c-e' chca ajni' nuban jun yk'ul carne'l, junwa' nqueruya' wa' je' carne'l y junwa' nqueruya' wa' je' cabra. \v 33 Je' carne'l arj-e' prejquenk'a' nqueruya' wa', je' cabra prexquen nqueruya' wa'. Cara' c'a xtuban ja' Rey. \v 34 Jec'ola prejquenk'a' cawra xtbij chca ra: —Ixix kas k'axnak wen bnon chewa rmal Kadta' Dios, camic quixjo' c'a, quixoca chpam gobierno je rxin chcaj, jara' herencia ewxin chomin ta ojer tak mja'na twankersasa rwech ruch'lew. \v 35 Cara' quenbij chewa com tak xenmajtaja rmal wyejal xeya' nway y tak xechkija nuchi' xeya' nuya'. Tak xenc'je'a checjol xnec'ul ptak ewuchoch mesque majo'n ewutkin ta nwech. \v 36 Tak lowlo' chic netziak chwij xeya' wxin chquencsaj y tak xenywaja xnerk'ijla'. Tak xenc'je'a pcars ixix xneretz'ta'. Cara' nbij chca. \v 37 Jnak xqueban rbeyal chwech Dios arj-e' tak xtecc'axaj chcara' nbixa chca cawra necbij tzra: —Kajaw ¿nak k'ij xatkatz'et atmajtanak rmal wyejal y xkaya' away, o nak k'ij xatkatz'et atmajtanak rmal chkichi' y xkaya' aya'? \v 38 ¿Nak k'ij xatkatz'et jmajo'n xkutkij ta awech y xatkac'ul kuq'uin, o nak k'ij xatkatz'et nlowlo' chic atziak chawij y xkaya' awxin che xacsaj? \v 39 ¿Nak k'ij xatkatz'et at yawa' o atc'ola pcars y xatkk'ijla'? Cara' xtecc'axaj tzra. \v 40 Ja' Rey cawra xtbij chic chca: —Ne ktzij wa' je xtenbij chewa ra, tak xeto' jun chca ch'tak wch'alal, anen c'ara' xneto'. Cara' xtbij chca. \v 41 Jec'ola prexquen cawra xtbij chca: —Ixix jxitzel ixetz'ton rmal Dios quixel ela chenwech. Camic nquixba chpam k'ak', jara' k'ak' rxin junlic y xe rmal diablo chumin ta che nta'k ela arja' chpam e rexbil je' r-ángel. \v 42 Camic, quixel ela chenwech, com tak xenmajtaja rmal wyejal mxeya' ta nway, tak xechkija nuchi' mxeya' ta nuya'. \v 43 Tak xenc'je'a checjol majo'n ewutkin ta nwech y majo'n xnec'ul ta ptak ewuchoch. Tak lowlo' chic netziak chwij majo'n xeya' ta wxin chxencsaj. Tak xenywaja y tak xenc'je'a pcars majo'n xnerk'ijla' ta. Cara' nbixa chca. \v 44 Arj-e' tak necc'axaj chcara' nbixa chca cawra necc'axaj tzra: —Kajaw ¿nak k'ij xatkatz'et atmajtanak rmal wyejal, o rmal chkichi', o atc'ola chkacjol, o lowlo' chic atziak chawij, o at yawa', o atc'ola pcars, y majo'n xatkato' ta? Cara' xtecc'axaj tzra. \v 45 Arja' cawra nbij chic chca: —Ne ktzij wa' je xtenbij chewa ra, tak majo'n xeto' ta jun chca e ch'tak wch'alal, anen c'ara' jmajo'n xneto' ta. Cara' xtbij chca. \v 46 Arj-e' nqueba na chpam lowlo' je rxin junlic per je xqueban rbeyal chwech Dios arj-e' nqueba na chpam utzlaj c'aslemal je rxin junlic. Cara' xbij Jesús chca rdiscípulo. \c 26 \s1 • • • • • \p \v 1 Tak xbitaja njelal jawra tzij rmal Jesús c'jara' cawra xbij chic chca rdiscípulo: \v 2 —Ixix ewutkin xe c-e' k'ij chic nrajo' je nc'u'la nimk'ij pascua, y anen ja en Rlec'walxel jxenoca alxic cuq'uin wnak quenja'ch na pquek'a' je nquetzelana wxin chquenri'pa chwech cruz, cara' nbij chca. \v 3 Je cjefe sacerdote e quexbil maestro je nquetijona cxin wnak tzrij rley Dios e quexbil chka' principal-i' rxin tnamet arj-e' xequemlo' qui' chwech nimlaj jay rxin Caifás jnimlaj sacerdote. \v 4 Xquemaj rconxic rij rwech nak nqueban tzra Jesús che nquechap pnejkal y neccamsaj. \v 5 Per cara' necbij ra: —Me chpam ta nimk'ij nkachap wa' perc xmal-il nqueyictaja wnak rmal, cara' xecbij. \s1 • • • • • \p \v 6 Jesús arja' c'ola chpam tnamet Betania pruchoch jun acha Simón rubi' je rc'an yubil lepra ojer. \v 7 Ja' Jesús tz'bula tzrij mes tak xpona jun ixak ruq'uin rec'mon ela jle' ak'om qui' rexla' y congan nim rejlal, rec'mon ela chpam jun rc'olibal je bnon rbanic, alabastro ocnak. Ja' ixak tak xekaja ruq'uin Jesús xuya' jara' ak'om pe rwá'.\fig J-e discípulo junwa xquetzet jxuban ixak.|src="CN01778B.TIF" size="col" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Mt 26.7" \fig* \v 8 Per je rdiscípulo arj-e' junwa' xquetz'et jxuban ixak: —¿Nak tzra tak xtz'ila' ak'om? \v 9 Kas tkala xba'n ta tzra xc'ayix ta, congan q'uiy ta pak xuya', je rjel xya' ta chca mibi'. Cara' xecbij. \v 10 Ja' Jesús rutkin bien jquemjon rbixic y cawra xbij chca: —¿Nak tzra tak nenak ixak? Jawra jxuban chwa congan wen. \v 11 Je' ch'tak mibi' arj-e' nec'ol wa' checjol wc'ola egan neban utzil chca per chwa anen majo'n quenc'je' ta ewq'uin njelal tiemp, quenlsas na checjol. \v 12 Arja' tak xuya' ak'om chwij jara' nchumsbej pona nbakil che nmu'ka. \v 13 Ne ktzij wa' je xtenbij chewa, jawra utzlaj tzij jnec'mon ta, xabar tzra' xtekaj wa' rbixic njelal nat nkaj chwech ruch'lew tzra' nnatax wa' utzil jxuban chwa jawra ixak, jara' nnatbexa rxin. Cara' xbij chca. \s1 • • • • • \p \v 14 C'jara' c'ola jun chca ja e cbeljuj discípulo, Judas Iscariote rubi', arja' xba cuq'uin cjefe sacerdote. \v 15 Tak xekaja cuq'uin cawra xbij chca: —¿Nak neya' chwa quenjach pnek'a' Jesús? cara' xbij chca. Y xjuwnak ljuj rkan pak plat ocnak jxecchumbej ruq'uin. \v 16 Ja' Judas jara' hor xumaj rconxic nak nuban tzra Jesús chnujach pquek'a'. \s1 • • • • • \p \v 17 Tak xerla' nabey k'ij rxin nimk'ij tak nti'ja xquelway jmajo'n levadura ruq'uin, xe'ekaja rdiscípulo ruq'uin ja' Jesús y cawra xecbij tzra: —Je xtataj rxin nimk'ij pascua tbij chka abar tzra' xtekchumij wa', cara' xecbij tzra. \v 18 Cawra xbix ela chca rmal Jesús: —Jax chpam tnamet Jerusalén. Tzra' c'o wa' jun acha, nquixba ruq'uin y cawra nebij tzra: —Ja' Maestro cawra rbin ta: —Xyamer nerla' tiemp chquencamsasa. Je w-im rxin nimk'ij pascua, pnawuchoch nkaban wa' e wexbil ndiscípulo. Cara' rbin ta chka, cara' tbij tzra. \v 19 J-e' discípulo cara' xqueban ajni' xbix ela chca rmal Jesús, xeba xecchumij w-im je rxin nimk'ij pascua. \v 20 Tak xoca ak'a' xetz'be'a Jesús tzrij mes e rexbil e cbeljuj rdiscípulo. \v 21 Kas quemjon w-im tak cawra xbij chca: —Ne ktzij wa' je xtenbij chewa, c'ola jun chewa jquenrujach na pquek'a' je nquetzelana wxin, cara' xbij chca. \v 22 Arj-e', tak xecc'axaj je xbixa chca xquemaj jun nimlaj bis: —¿Mex c'a anen Wajaw, mex anen Wajaw? Cara' xecbij tzra che jujnel. \v 23 Cawra xbixa chca rmal Jesús: —Ja acha jwexbil tzra w-im y xjun plat nokwa' wa' ruq'uin, ja' c'ara' nejchowa wxin pquek'a'. \v 24 Je Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak arja' ncamsas na ajni' tz'ibtanak cana tzrij chpam rtzojbal Dios, per ncongan lowlo' tzra je xtejchowa rxin pquek'a' je nquecamsana rxin, utz tc'ara' per che mquita Alc'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak. Je xtejchowa rxin utz ta mquita xalexa chwech ruch'lew. Cara' xbixa chca. \v 25 Judas cawra xbij tzra: —Maestro ¿mex anen? —Atet nc'a, cara' xbixa tzra rmal Jesús. \v 26 Tak quemjon w-im ja' Jesús xuc'om xquelway, xmeltioxij tzra Dios, xuwech' y xujach chca rdiscípulo y cawra xbij chca: —Ja c'a wa' necuerpo, tec'ma' y tetja', cara' xbij chca. \v 27 Y xuc'om chic jun cop vino, xmeltioxij tzra Dios y xujach chca chka' y cawra xbij chca: —Tetja' ixconjelal. \v 28 Com jawra vivo ja c'a wa' necq'uiel jara' rseguro jc'ac'laj chuminem je rchumin Dios. Jnecq'uiel e q'uiy wnak nti'x na pquecwent ch-utz c'ara' ncuytaja quil quemac. \v 29 Anen quenbij chewa camic, jawra ri'al uva majo'n chic quentaj xta wawe', c'jara' xtentaj chic tak xterla' k'ij che nkataj chic ewq'uin chpam gobierno rxin Nedta' Dios xerwara' c'ac' chic njelal tzra', cara' xbij chca. \s1 • • • • • \p \v 30 C'ol c'a jun bix rxin nimk'ij pascua xecbixaj. Tak xec'choja bix cmal xe'el ela, xeba chpam jun lwar rubi' jyu' rxin Olivo. \v 31 Jesús cawra xbij chca: —Rmal je xtba'na chwa chpam jawra chak'a' ixix cneya' cana, nquixnanmaja ixconjelal. Cara' quenbij chewa com tz'ibtanak cana chpam rtzojbal Dios cawrara: —Anen xtencamsaj je yk'ul cxin ch'tak carne'l je erebnon cwent y arj-e' necpaxla' qui'. Cara' tz'ibtanak cana. \v 32 Per tak xtc'astaja nwech quenabyej chna chewech, quenba na chpam departamento Galilea, cara' xbij chca. \v 33 Pedro cawra xbij tzra: —Mesque conjelal xtcatqueya' cana per chwa anen jara' majo'n catnuya' cta, cara' xbij. \v 34 Cawra xbixa tzra rmal Jesús: —Ne ktzij wa' je xtenbij chawa, chpam jawra chak'a' tak q'uemjana tetrekena pre'y, oxmul abin chic chwa cawrara: —Anen majo'n wutkin ta rwech Jesús, cara' nabij chwa, cara' xbixa tzra Pedro. \v 35 —Mesque nok c-e' awq'uin xtokcamsasa per nmajo'n catnuya' cta, cara' xbij ja' Pedro tzra. Y conjelal rdiscípulo cara' xecbij tzra chka'. \s1 • • • • • \p \v 36 C'jara' ja' Jesús xerexbilaj ela rdiscípulo, xeba chpam jun lwar Getsemaní rubi'. Tak xe'ekaja cawra xbij chca: —Quixetz'be' cana wawe' ra', anen cnebna' pekna oración calala, cara' xbij cana chca. \v 37 Per xeruc'om ela Pedro e rexbil e c-e' rlec'wal Zebedeo. C'jara' xumaj jun nimlaj bis y xumaj t-onem ranm. \v 38 Y cawra xbij chca: —Camic, congan nbisona wanm, jquena' kaja anen cmic rec'mon ta chwa. Ixix quixec'je' cana wawe', quixc'asc'ata wq'uin, cara' xbij cana chca. \v 39 C'jara' jwer xyonaj pon wa' ri' ruyon, xexque'a y xumaj rbanic oración: —Nedta', anen c'ola quenwajo' quenc'utuj chawa. Wnuc'om ri' ruq'uin jachomin ta chwij mquita quenk'axa chpam jawra poknal jpenak chenwech xerwara' quenk'ax nc'ara' chpam wcara' nrajo' awanm, cara' xbij tzra Ttixel. \v 40 Tak xec'choja oración rmal xba cuq'uin rdiscípulo. Tak xeruwla' ekanak chuwram. Cawra xbij tzra Pedro: —¿Le mtecoch' nquixc'asc'ata jun hor wq'uin? \v 41 —Quixc'asc'ata y tebna' oración ch-utz c'ara' Satanás tak xtquixrchajtij mquita xtquixruch'ec. Jewanm jara' ne ktzij wa' chc'ola rgan nc'asc'ata per com xa ix wnak ecuerpo npoknaj nuban cara', cara' xbij chca. \v 42 C'jara' xemloj chic jmul che rbanic oración: —Nedta', wmajo'n jun rbeyal che mquita xquenk'axa chpam rpoknal, xtbantaj tc'a achnak nrajo' awanm atet, cara' xbij chic tzra Ttixel. \v 43 Xemloj pchic jmul cuq'uin y tak xeruwla' ewarnak chic chka'. Cara' quebnon com congan jun nimlaj wram emajyona, mesquier xquecoch' ta. \v 44 Y xemloj chic jmul chka' che rbanic oración y cara' xbij chic ajni' rbin chic chpam oración. \v 45 C'jara' xemloj pchic jmul cuq'uin rdiscípulo y cawra xbij chca: —Camic quixwar c'a, quixexla'n c'a. Tewc'axaj bien che xerla' hor, je Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak, camic nja'cha pquek'a' je aj il aj mac che neccamsaj. \v 46 Jo' quixyictaja, jo' que'ekac'lu'. Tetz'ta' mpa', xyamer nerkaja jnejchowa wxin pquek'a'. \s1 • • • • • \p \v 47 Kas remjon na tzij Jesús cuq'uin rdiscípulo tak xpeta Judas. Jara' Judas jun chca ja e cbeljuj apóstol. Arja' e q'uiy wnak erexbilan ta y c'ola je' achnak rxin banbal ch'oj quec'mon ta ajni' espada ruq'uin je' che', etkon ta cmal cjefe sacerdote y cmal principal-i' rxin tnamet che necrechpa' Jesús.\fig Jesús xecmar ela cmal soldado.|src="cn01814B.tif" size="col" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Mt 26.47" \fig* \v 48 Ja' Judas jnejchowa rxin Jesús arja' rchumin ta cuq'uin wnak nak xtuban tzra Jesús che njachbej pquek'a': —Tak xtetz'et acha je xtentz'ubaj ruchi' chewech, jara' c'a techpa'. Cara' rchumsan ta cuq'uin. \v 49 Xba c'a alnak Judas ruq'uin Jesús, tak xekaja chwech xk'ijla': —Xoc ak'a' Maestro, cara' xbij y xtz'ubaj ruchi'. \v 50 Jesús cawra xbij tzra: —Amigo ¿nak narebna' wawe'? cara' xbij tzra. C'jara' je' wnak xeba tzrij Jesús, xquechap y xquecsaj preso. \v 51 C'ol c'a jun chca rexbil Jesús chek q'uenjlal tak xelsaj jun espada y c'ola jun mos rxin nimlaj sacerdote xusoc tzan espada y xch'upuj ela jun rexquin. \v 52 Jesús cawra xbij tzra: —Tecsaj awespada chpam rc'olibal com nak xtecsana espada, tzan espada ncamsbex wa' chka'. \v 53 ¿Lmajo'n c'a ewutkin ta che anen wexte c'ola ngan quenc'utuj nto'ic tzra Nedta' Dios arja' chanim nquerutak ta jle' ángel che nto'ic? Per congan e q'uiy nquerutak ta, e ajni' e cbeljuj ejército soldado je nquerutak ta. \v 54 Per che mquita quenk'axa chpam ja enc'o wa' camic majo'n c'ara' nbantaj ta cumplir jtz'ibtanak cana chpam rtzojbal Dios che nc'atzina quenk'ax na chpam, cara' xbij tzra. \v 55 Jara' hor ja' Jesús cawra xc'axaj chca wnak: —¿Le en elk'om anen rmal c'ara' tak ec'mon ta espada ec'mon ta che' chwij che nchapic? Per xenc'je' wan chpam nimlaj templo rxin Dios y k'ij k'ij xentijoj wnak chpam per majo'n wan xnechap ta tzra'. \v 56 Per njelal jawra majo'n chek ta xbantaja, rmal che nbantaja cumplir jtz'ibtanak cana chwij ojer cmal ja e ojer tak profeta rxin Dios, cara' nbij chca. C'jara' je' rdiscípulo xqueya' cana y xenanmaj ela. \s1 • • • • • \p \v 57 Je' wnak jxechpowa rxin Jesús arj-e' xquec'om ela chwech Caifás jnimlaj sacerdote. Tzra' quemlon wa' qui' je' maestro je nquetijona cxin wnak tzrij rley Dios jtz'ibtanak cana rmal Moisés e quexbil principal-i' rxin tnamet. \v 58 Ja' Pedro rtreben Jesús per q'ue c'nat nutzu' pon wa'. Arja' xekaja abar c'o wa' jnimlaj jay rxin nimlaj sacerdote, xoc oca chujay y xetz'be'a cuq'uin policía, nrajo' nutz'et nak xtbantaja. \v 59 Je cjefe sacerdote e quexbil principal-i' rxin tnamet e quexbil chka' jle' chic jec'ola chpam k'atbaltzij cxin aj Israel, arj-e' xquemaj rconxic jle' wnak che nqueya' testig-il tzrij Jesús per xe tz'koj tak tzij je xtecbij tzra. Cara' xqueban ch-utz c'ara' nkaja cmic tzrij. \v 60 Per nmajo'n achnak necchapbej Jesús mesque e q'uiy testigo ja e tz'koy tak tzij. Tak xq'uisbena ec'ola e c-e' testigo ja e tz'koy tzij \v 61 cawra xecbij ra: —Jala' acha rbin che necwina nuyoj santlaj rtemplo Dios per xe oxi' k'ij nrajo' chnuyic chic jmul, cara' xecbij. \v 62 Jnimlaj sacerdote arja' xpe'a y cawra xbij tzra Jesús: —¿Le mtac'ulba' c'a je xbixa chawa? Camic, tbij c'a chwa nak rbanic testig-il je xya'a chawij cmal j-ela' ach-i', cara' xc'axaj tzra. \v 63 Per Jesús majo'n xc'ulba' ta je xc'axaxa tzra. Cawra xc'axax chic tzra rmal nimlaj sacerdote: —Chwech c'aslic Dios tbij wa' chka ¿le atet at Cristo je Rlec'wal Dios? \v 64 Jesús cawra xbij tzra: —Cara' nc'a ajni' nabij la'. Y bien tewc'axaj je xtenbij chewa ra, camic nemaj ela rtz'etic je xtuban Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak, arja' prejquenk'a' Dios netz'be' wa' jabar c'o wa' nimlaj poder rxin y netz'et chka' tak xtpet chic jmul c'mon ta rmal jle' sutz' rxin chcaj, cara' nbij tzra. \v 65 Jnimlaj sacerdote c'ola jun tziak recsan xurak com xitzel xc'axaj je xbixa tzra rmal Jesús y cawra xbij chca jquemlon qui' ruq'uin: —Jala je xbij xitzel nc'axaxa rmal Dios com ne njumsaj ri' ruq'uin. Camic, majo'n chic nquec'atzin ta más testig com bien xewc'axaj je xbij, congan itzel nc'axaxa rmal Dios. \v 66 Camic ¿nak nebij ixix tzra? cara' nbij chca. —Majo'n achnak, ne nyataj wa' tzrij che ncamsasa, cara' xecbij. \v 67 C'jara' xecchubaj ruplaj, xquech'ay, y ec'ola nic'aj xqueya' k'a' chuplaj. \v 68 Cawra xecbij ra: —Cristo, tbij c'a chka camic ¿nak xyowa k'a' chaplaj? Cara' xecbij tzra per xyok'bal rxin xqueban. \v 69 Pedro arja' tz'bula chijay, c'ol c'a jun aj ic' xekaja ruq'uin, cawra xbij tzra: —Atet jun chka' xawexbilaj Jesús je aj Galilea, cara' xbij tzra. \v 70 Per ja' Pedro majo'n xuya' ta tzrij je xbixa tzra, cawra xbij chca per ne chquewech conjelal: —Anen majo'n wutkin ta jnabij la, cara' xbij tzra ixak. \v 71 Xyictaja, xba abar c'o wa' chijay per c'o chic jun aj ic' xetz'towa rxin y xbij chca jec'ola tzra': —Jawra acha arja' rexbil Jesús je aj Nazaret, cara' xbij chca. \v 72 Per ja' Pedro majo'n xuya' ta tzrij je xbixa tzra: —Chwech Dios quenbij che anen majo'n wutkin ta rwech Jesús jnabij la, cara' xbij tzra. \v 73 C'aj co'l kaja tak ec'ola jle' wnak jec'ola tzra' xe'ekaja ruq'uin y cawra xecbij tzra: —Bien k'alaj che atet at quexbil aj Galilea jxerexbilaj Jesús com atzij nec'tuwa awxin, cara' xecbij tzra. \v 74 —Chwech Dios quenbij wa' chewa che anen majo'n wutkin ta rwech Jesús y itzel ta xquenrutzu' Dios wme ktzij ta quenbij, cara' xbij ja' Pedro chca. Chek xbitaja tzij rmal xtrekena pre'y. \v 75 C'jara' xerkaja pe rwá' Pedro jbin tzra rmal Jesús jcawrara: —Tak q'uemjana tetrekena pre'y, oxmul abin chwa: —Anen majo'n wutkin ta rwech Jesús, cara' nabij chwa. C'jara' xel ta Pedro y congan jun nimlaj bis ok'ej nuban. \c 27 \p \v 1 Tak xeskara, conjelal cjefe sacerdote e quexbil principal-i' rxin tnamet arj-e' xquemaj rch'obic nak nqueban tzra Jesús che neccamsaj. \v 2 Xquexim ela, xeba xequejcha' pruk'a' Poncio Pilato jgobernador. \s1 • • • • • \p \v 3 Judas je xejchowa rxin Jesús pquek'a' je nquetzelana rxin arja' tak xutz'et che ncamsasa Jesús congan xumaj t-onem ranm. Xba xermeloj juwnak ljuj rkan pak plata ocnak, xermeloj pquek'a' cjefe sacerdote y principal-i' rxin tnamet. \v 4 Tak xe'ekaja cuq'uin cawra xbij chca ra: —Camic xenban jun il mac, xenjach pe cmic jun acha jmajo'n ril, cara' xbij. —Jala jnabij, ajoj majo'n achnak nekbij tzra, kas atet wala' nak kas xtaban ruq'uin, cara' xbixa tzra. \v 5 C'jara' ja' Judas xch'akij oca pak chpam santlaj templo, xel ela y xba xjitz'aj kaja rukul ruyon. \v 6 Je cjefe sacerdote arj-e' xquemol pak y cawra xecbij ra: —Jawra pak rjel quic' rmal c'ara' xjan xtba ta chpam caj rxin templo, cara' xecbij. \v 7 Y xquemaj rch'obic nak nqueban tzra pak. Tak xch'obtaja cmal xquelok' jun ulew tzra jun acha bnoy bjo'y. Jxoc wa' jara' ulew, tak nquecoma je' wnak jepenak chpam chic jle' tnamet, chpam nquemu'k wa'. \v 8 Rmal c'ara' xbixa tzra jara' ulew rjel quic', y ncara' nbixa tzra camic chka'. \v 9 Tzra' xbantaj wa' cumplir jtzij jbitanak cana rmal ja ojer profeta Jeremías jcawrara nbij: —Y xquec'om treinta rkan pak plata ocnak je xjara' rjel xqueya' aj Israel \v 10 che xeclok'bej jun ulew tzra jun bnoy bjo'y ajni' bin chwa anen rmal Kajaw Dios. \s1 • • • • • \p \v 11 Ja' Jesús arja' pa'la chwech Pilato jgobernador y cawra xbixa tzra: —¿La atet at rey cxin tnamet Israel? cara' xc'axaxa tzra. —Cara' nc'a ajni' xabij kaja. Cara' xbij Jesús. \v 12 Per cjefe sacerdote e quexbil principal-i' rxin tnamet arj-e' tak xquemaj rbixic jril Jesús per arja' nmajo'n achnak xbij. \v 13 C'jara' cawra xbij Pilato tzra: —¿Lnawc'axaj c'a jnecbij chawa, congan awil necbij? cara' nbij tzra. \v 14 Per Jesús next jun tzij xbij, nmajo'n xc'ulba' ta. Ja' Pilato congan xel ta ranm tak xutz'et jxuban. \s1 • • • • • \p \v 15 Jgobernador ne c'mannak wa' tzra chc'ola jun preso nsak'pij ptak nimk'ij pascua per nuya' c'as chca tnamet che arj-e' nec'utuna nak preso nsak'pij ela. \v 16 Jara' tiemp c'ola jun preso Barrabás rubi', njelal jrebnon bnak rbixic nat nkaj. \v 17 Ja' Pilato tak quemlon chic qui' wnak cawra xc'axaj chca: —¿Nak newajo' ixix, Barrabás nsak'pix ela o Jesús je Cristo nbixa tzra? cara' xc'axaj chca. \v 18 Cara' xc'axaj chca com arja' bien rutkin che congan nk'utluja canm tzrij Jesús y xe rmal jcongan nk'utluja canm tak quejchon pruk'a'. \v 19 Ja' Pilato tz'bula chpam lwar jabar nuk'at wa' tzij tak chek q'uenjlal xta'ka rbixic jle' tzij tzra rmal rexkayil cawrara: —Mtacsaj ta awi' atet che rcamsic acha, arja' jun acha jrebnon rbeyal. Mtacsaj ta awi' com ja' acha la xenwechc'aj camic y jachic' congan lowlo' xuban chwa. Cara' tkon ela rbixic tzra rmal rexkayil. \v 20 Per cjefe sacerdote e quexbil principal-i' rxin tnamet arj-e' xecbij chca wnak che necc'utuj Barrabás che nsak'pix ela y Jesús ncamsasa. \v 21 Jgobernador cawra xc'axaj chic jmul chca: —¿Nak newajo' ixix, nak chca e c-e' ach-i' wra quensak'pij ela? cara' xc'axaj chca. —Barrabás tsak'pij ela, cara' xecbij tzra. \v 22 Wcara' newajo' ¿nak c'a quenban tzra Jesús je Cristo nbixa tzra? cara' xbij ja' Pilato. —Tcamsaj chwech cruz, cara' xecbij conjelal. \v 23 —¿Nak tzra, nak c'a lowlo' rebnon? cara' xc'axaj chic Pilato chca. Per arj-e' más xquemaj rakic quechi': —Tcamsaj chwech cruz, cara' xecbij chic jmul tzra. \v 24 Ja' Pilato xerutz'et wnak chmajo'n ncajo' ta je nbij ja' chca che nsak'pix ela Jesús y xerutz'et chkajni' xeyictaja más. C'jara' xuc'om jle' ya' y xuch'aj ruk'a' chquewech y cawra xbij chca: —Anen mnuma'c ta we ncamsasa jala acha com majo'n ril, ixix c'ara' nak xteban tzra, cara' xbij chca. \v 25 —Ajoj nokejklena recmic ruq'uin je' ch'tak klec'wal chka', cara' xecbij conjelal. \v 26 Ja' Pilato xuya' c'as chca je ncajo', xsak'pij Barrabás y xuya' orden che nch'aya Jesús. Tak xch'aytaja xujach pquek'a' je nquec'mow ela rxin che ncamsasa chwech cruz. \v 27 C'jara' je' soldado rxin gobernador, arj-e' xquec'om ela Jesús chpam jay abar nec'je' wa' gobernador y xequemol conjelal jle' chic soldado chka'. \v 28 Xquejal retziak Jesús y xquecsaj chic jun quiek tziak tzrij. \v 29 Xecchumij jun corona, q'uix xquecsaj y xqueya' pe rwá', y xqueya' jun aj pruk'a' ja rejquenk'a'. Xexque'a chwech y nqueya' rsaludo ajni' nba'na tzra jun rey tak nba'na saludar per xyok'bal rxin nqueban. —Atet at rey cxin tnamet Israel, cara' necbij tzra. \v 30 Xecchubaj, xquemaj aj tzra y xecwak'la' rwá' tzra. \v 31 Tak xyok'taja cmal c'jara' xquejal retziak quiek y xquecsaj chic jretziak ja'. C'jara' xquec'om ela che nequerpa' chwech cruz. \s1 • • • • • \p \v 32 Tak xeba c'ola jun acha xquewil aj Cirene, Simón rubi', npors xqueban tzra chnejkaj ela cruz rxin Jesús. \v 33 Xeba pjun lwar rbin-an Gólgota. Gólgota nbij tzij lwar rxin rwá' comnak. \v 34 Tak xe'ekaja chpam lwar Gólgota xectzujuj vino tzra chnutaj. Jvino c'ola nic'aj achnak congan q'uey yjun ruq'uin. Ja' Jesús tak xuna' chq'uey majo'n xutaj ta. \v 35 Tak xriptaja cmal chwech cruz xquemaj rbanic suert tzrij retziak nak kas xtech'cowa chca y nquejach chquewech. Cara' xbantaja ch-utz c'ara' tzra' nbantaj wa' cumplir jbitanak cana rmal profeta jcawrara nbij: —Xqueban suert tzrij netziak y xquejach chquewech, cara' bitanak cana ojer.\fig Y ecola e c-e elkoma xeripa chwech cruz chka, jun prejquenka Jesús y jun prexquen.|src="CN01836B.TIF" size="col" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Mt 27.35" \fig* \v 36 C'jara' xetz'be'a y xquemaj rchajic Jesús. \v 37 Xtz'ibaxa ril je nbixa tzra y pe rwá' recruz xqueya' wa', cawra ril xqueya': —Jawra Jesús, arja' rey cxin tnamet Israel, cara' xectz'ibaj. \v 38 Ec'ol c'a e c-e' elk'oma' xeri'pa chwech cruz chka', jun prejquenk'a' Jesús y jun prexquen. \v 39 Je' wnak tak nquek'axa y tak nquetz'et cana Jesús xnectzebej y xe nqueyok' y cawra necbij tzra: \v 40 —Atet xatbina chnatur santlaj rtemplo Dios y xe oxi' k'ij nrajo' chnayic chic jmul, camic tet-o' c'a awi' ayon. We ktzij che atet at rlec'wal Dios catkaj pc'a chwech cruz, cara' necbij tzra. \v 41 Je cjefe sacerdote arj-e' xe nqueyok' chka' e quexbil je' maestro je nquetijona cxin wnak tzrij rley Dios e quexbil chka' je' principal-i' rxin tnamet. \v 42 —Arja' To'onel cxin wnak, cara' nbixa tzra, per camic xe mtecwin nara' nuto' ri' ruyon. We ktzij che arja' Rey kxin ja ok aj Israel tkaj tc'a camic chwech cruz, y we xtkaj ta neyke'a c'ara' kac'u'x ruq'uin. \v 43 Arja' ykula ruc'u'x ruq'uin Dios nchexa, per wcongan wen ntz'e'ta rmal Dios tet-o' c'a camic com arja' xucsaj ri' che Rlec'wal Dios. Cara' necbij che necyok'bej rxin. \v 44 Y cara' xqueban elk'oma' jxeri'pa chwech cruz prexquin Jesús, arj-e' xqueyok' chka'. \s1 • • • • • \p \v 45 Jpe nc'aj k'ij c'ola jun nimlaj k'ejku'm xec'je'a chwech njelal ruch'lew, c'a las tres rxin tk'ak'ij xeskara chic jmul. \v 46 Ja' Jesús a las tres chlara' rxin tk'ak'ij arja' congan xurak ruchi', cawra xbij ra: —Elí, Elí, ¿lama sabactani? cara' xbij. Jara' tzij je xbij cawra nbij: —Nedta' Dios, Nedta' Dios ¿nak tzra tak xenaya' cana? cara' xbij. \v 47 Ec'ol c'a chca jle' wnak jec'ola tzra', arj-e' tak xecc'axaj je xbij cawra xecbij ra: —Jala acha comnak profeta Elías nsiq'uij, cara' necbij. \v 48 C'ol c'a jun chca xerc'amla' ta jun esponja, xch'akba' chpam jle' ch'amlaj vinagre, xuxim chutza'm jun aj y xuya' pona tzra Jesús chnutaj. \v 49 Per jle' chic cawra xecbij: —Tey-a' tzra', katz'ta' nc'a k'alaj we xtpeta Elías che nret-o', cara' xecbij. \v 50 Ja' Jesús xurak chic jmul ruchi', xujach ranm tzra Dios y xcom kaja. \v 51 Y chek q'uenjlal xraktaja mant jk'otben rpam santlaj rtemplo Dios, chek c-e' xuban.\fig Chek quenjlal xraktaja mant jkotben rpam santlaj rtemplo Dios.|src="CN01843B.TIF" size="col" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Mt 27.51" \fig* Xraktaj ta, nq'ue chcaj xe'el twa' y xerkaja penlew. Jruch'lew congan xusil ri' y c'ola nmak tak abaj xuch'or ri' rmal. \v 52 C'ola je' jul cxin cnomki' xjaktaja y je' cnomki' je rxin Dios e q'uiy chca xec'astaja. \v 53 Arj-e' tak c'astanak chic Jesús xe'el ta chpam jul abar ec'o wa' y xeba chpam santlaj tnamet Jerusalén, y e q'uiy xetz'towa cxin. \v 54 Jcapitán e rexbil jec'ola ruq'uin che necchajij Jesús arj-e' xquetz'et cbarkan jxuban, xquetz'et njelal je xbantaja y congan xecxibej qui' rmal: —Jala acha ne ktzij wa' che Rlec'wal Dios, cara' xecbij. \v 55 Y e q'uiy ixki' jec'ola tzra' xquetzu' pona chka' je xbantaja. Arj-e' etren ela tzrij Jesús tak xe'el ta pGalilea y xqueto' chpam jnak nc'atzina tzra. \v 56 Jun chca ixki' María Magdalena, jun chic María jquete' Jacobo ruq'uin José, jun chic jquete' rlec'wal Zebedeo. \s1 • • • • • \p \v 57 Tak xoca ak'a' c'ola jun acha xpeta, arja' byom aj Arimatea, José rubi'. Arja' rdiscípulo Jesús chka'. \v 58 Xba ruq'uin Pilato che rc'utxic recuerpo Jesús. Tak xekaja, ja' Pilato xuya' orden che nja'cha recuerpo tzra. \v 59 Xba ja' José, xerec'ma' recuerpo Jesús y xubar chpam jun ch'ajch'oj tziak. \v 60 Tak xbartaja rmal xerey-a' chpam jun panteón c'ac' rxin ja' jrec'ton chwech jun tz'lem abaj, y xtz'apij ruchi' tzra jun tz'lem abaj. C'jara' xba. \v 61 Ja' María Magdalena rexbil jun chic María arj-e' ec'ola tzra', etz'bul oca chwech panteón. \s1 • • • • • \p \v 62 Rcab k'ij tak xk'axa k'ij je nchumsasa je' achnak rxin nimk'ij xeba je' cjefe sacerdote e quexbil fariseo, xequemlo' qui' chwech Pilato. \v 63 Cawra xecbij tzra: —Señor Gobernador, ajoj bien nerkaja pkawá', ja acha Jesús jnetz'kowa tzij, tak c'c'as na c'o jun tzij xbij cana cawrara: —Per prox k'ij nc'astaja nwech. Cara' xbij cana. \v 64 Rmal c'ara' nekbij chawa, tey-a' jun orden che nchajixa oxi' k'ij jpanteón, mal-il xtqueba rdiscípulo chak'a' xtequelk'aj ta recuerpo chpam panteón y tak xtc'amtaj ela cmal xtecbij chca wnak che xc'astaja rwech jara' acha chquecjol cnomki'. Wcara' xtqueban jara' más chna jun nimlaj tz'koj tzij que chwech ajni' xuban Jesús nabey, cara' xecbij tzra Pilato. \v 65 Cawra xbixa chca: —Ec'ola je' guardia, ixix c'ola je' ek'a' chca che nque'ec'om ela, seguro tebna' tzra panteón com ixix ewutkin nak xteban tzra, cara' xbixa chca rmal Pilato. \v 66 C'jara' xeba, xecchumij abaj je tz'apben ruchi' jpanteón, bien seguro xqueban tzra y xequeya' cana guardia che rechjalbxic. \c 28 \s1 • • • • • \p \v 1 Xk'axa xlanbal k'ij, jpe rsakric rxin domingo xba María Magdalena rexbil jun chic María xequetz'ta' panteón. \v 2 Chek q'uenjlal c'ola jun nimlaj cbarkan xuban com jun ángel rxin Kajaw Dios xkaj ta chcaj, xelsaj abaj je tz'apben ruchi' panteón y xetz'be'a pe rwá'. \v 3 Je nca'ya ja' ángel ajni' nca'ya queypa' tak nuq'uiek ri', y jretziak recsan congan sak. \v 4 Je' guardia arj-e' congan xecxibej qui' rmal, congan nqueberbeta rmal xben ri'il y nmajo'n xquena' ta xekaja ptak ulew. \v 5 Per ja ángel cawra xbij chca ixki': —Mtexibej ta ewi' com anen wutkin Jesús nquixtajina necanoj je xcamsasa chwech cruz. \v 6 Camic mwawe' xta c'o wa', c'astanak chic rwech, bantanak chic cumplir ajni' rbin cana. Quixjo', tetz'ta' mpa' je lwar abar xec'je' wa' recuerpo Kajaw. \v 7 Tak xttz'ettaj cana ewmal nquixba alnak, nebij chca rdiscípulo che c'astanak chic rwech chquecjol cnomki'. Y cawra nebij chca ra: —Tewc'axaj mpa', ja' Jesús nnabyeja chewech, nba pGalilea y tzra' netz'ta' wa' ewi', cara' tbij chca. Xtetz'ta' mpa' com xenbij chewa. Cara' xbij ja' ángel chca. \v 8 J-e' ixki' xe'el ela alnak ruq'uin panteón y xeba xecbij chca discípulo, congan cxiben qui' y congan nquequicota chka'. \v 9 Kas ebnak che rbixic chca discípulo je xbix ela chca tak chek q'uenjlal xquec'ul qui' ruq'uin Jesús. Ja' Jesús xerk'ijla' pona. Arj-e' tak xe'ekaja ruq'uin xquechap rkan y xquemaj rya'ic ruk'ij. \v 10 Ja' Jesús cawra xbij chca: —Mtexibej ta ewi', jax cuq'uin wch'alal, ebij chca che nqueba pGalilea, tzra' cnequetz'ta' wa', cara' xbij chca. \s1 • • • • • \p \v 11 J-e' ixki' kas ebnak che rbixic je xbix ela chca, je jle' chca guardia xeba chpam tnamet, xeba cuq'uin cjefe sacerdote. Tak xe'ekaja cuq'uin xecbij chca njelal je xbantaja. \v 12 Je cjefe sacerdote arj-e' xquemol qui' cuq'uin principal-i' rxin tnamet y xquemaj rch'obic nak nqueban. Tak xch'obtaja cmal, arj-e' q'uiy pak xqueya' chca soldado \v 13 y cawra xecbij chca: —Cawra tbij chca wnak ra: —Je' rdiscípulo Jesús xepeta chak'a', xerquelk'aj ela recuerpo tak okwarnak ajoj, cara' xtebij chca. \v 14 We xtekaja rbixic ruq'uin gobernador chcara' xeban, ajoj nokchumsana ruq'uin, nmajo'n nak xtuban chewa, cara' xecbij chca. \v 15 J-e' soldado xquec'om pak y cara' xqueban ajni' xbixa chca. Y jara' tz'koj tzij majtanak na rbixic chca aj Israel camic. \s1 • • • • • \p \v 16 Je ljuj discípulo arj-e' xeba pGalilea, xeba pe rwá' jyu' abar bin wa' chca rmal Jesús che nqueba wa'.\fig Jax cuquin wnak jecola chpam njelal nación y queetijoj ch-utz cara nqueoca ndiscípulo, cara xbij Jesús chca e juljuj rdiscípulo.|src="cn01882B.tif" size="col" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Mt 28.16" \fig* \v 17 Tak xquetz'et Jesús xquemaj rya'ic ruk'ij per ec'ola majo'n kas ta xecnimaj chJesús. \v 18 Xpeta Jesús, cawra xbij chca: —Njelal poder rxin chcaj jchon pnuk'a' rexbil njelal poder rxin rwech ruch'lew. \v 19 Rmal c'ara' quenbij chewa, jax cuq'uin wnak jec'ola chpam njelal nación, que'etijoj ch-utz c'ara' nque'oca ndiscípulo, que'ebna' bautizar prubi' Ttixel, Rlec'walxel y Espíritu Santo. \v 20 Que'etijoj che nqueban chpam cc'aslemal njelal je nbij mandamiento jney-on cana chewa. Y bien terkaja pnewá' che anen nmajo'n jun k'ij mquita enc'ola ewq'uin, y ne enc'ola ewq'uin tak xtetz'kata tiemp je rxin rwech ruch'lew. Amén.