\id LUK March 31, 1992 SAN LUCAS TZUTUJIL SANTIAGO PS \h SAN LUCAS \toc1 San Lucas \toc2 San Lucas \toc3 Lc \mt1 SAN LUCAS \c 1 \s1 • • • • • \p \v 1 Nimlaj acha Teófilo, anen c'ola jun wuj xentz'ibaj y camic quenwajo' quentak ela awq'uin. E q'uiy wnak je bien quech'bon cana nak rebnon cana Dios chkawech y jara' ctz'iban chic. \v 2 Je ctz'iban njunam ruq'uin je xbixa chka ajoj cmal jxetz'towa njelal nimlaj samaj jxuban cana Jesús, chka' arj-e' xquech'ob chquewech wnak utzlaj tzij je rxin Jesús. \v 3 Anen xenmaj ta rch'obic jabar wankernak twa' njelal jrebnon Dios chkawech y xnec'sa' abar c'o wa' camic. Bien xench'ob rij rwech y kas wen rchumic xenban, xentz'ibaj njelal y camic quenwajo' quentak awq'uin. \v 4 Quentak ela awq'uin ch-utz c'ara' bien nawutkij che ne ktzij wa' utzlaj tzij rxin Jesucristo je c'tun chic chkawech. \s1 • • • • • \p \v 5 Pretiemp Herodes rey rxin Judea c'ola jun sacerdote Zacarías rubi'. Ja' Zacarías arja' jun chca e jmoc sacerdote jbin-an chca e rxin Abías. Elizabet rubi' rexkayil. Ja' Elizabet arja' chka' riy rumam ja ojer nimlaj sacerdote Aarón. \v 6 Zacarías rexbil Elizabet arj-e' rbeyal quebnon chwech Dios, necnimaj mandamiento y necnimaj jle' chic jtz'ibtanak cana chpam rtzojbal Kajaw Dios, nmajo'n nquechapbexa. \v 7 Per majo'n clec'wal com ja' Elizabet majo'n alanem tzrij y xe e ch'tak rija' chic che c-e'. \v 8 Xuban jmul ja' Zacarías e rexbil jle' chic sacerdote e rxin Abías arj-e' ec'ola chpam quesman, quemjon rsamaj Dios chpam nimlaj templo. \v 9 J-e' sacerdote ne ccostumbre wa' che nqueban suert nak chu tzrij nkaj wa' che noca chpam santlaj rtemplo Kajaw Dios che rporxic incienso. Cara' c'a xqueban y tak xec'choja suert cmal, tzrij Zacarías xkaj wa' rmal c'ara' tak xoca Zacarías chpam santlaj lwar che rporxic incienso. \v 10 Kas remjon c'atem incienso, congan e q'uiy wnak quemlon qui' chwech santlaj templo, quemjon rij oración. \v 11 Chek q'uenjlal tak c'ola jun ángel rxin Kajaw Dios xwankera ruq'uin Zacarías. C'ola jun altar abar nporox wa' incienso, tzra' pa'l wa' ángel prejquenk'a' altar. \v 12 Ja' Zacarías tak xutz'et j-ángel congan junwa' xuna', congan xxibej ri' rmal. \v 13 Per ja' ángel cawra xbij tzra: —Zacarías, mtaxibej ta awi' com Dios rc'axan aworación, Elizabet jawexkayil arja' c'ola jun ral ala' nec'je' na chruk'a'. Tak xtalexa je ch'tala' Juan rubi' xtaya', \v 14 y ajni'la xtquicota awanm rmal y e q'uiy wnak cara' nqueban chka'. \v 15 Com ja' ala' congan nim ruk'ij ntz'e't na rmal Dios. Nmajo'n vino xtutaj ta nexte xtutaj ta jle' chic achnak xe ncatek'bara rmal. Q'uemjana talexa tak xtnoja Espíritu Santo pranm. \v 16 Rmal arja' tak e q'uiy wnak aj Israel arj-e' nqueq'uex cna'oj y necnimaj chic Kajaw Dios. \v 17 Tak xtoca acha nnabyeja chwech Cristo che rchumsic rubey, ncara' ranm ajni' ranm ojer profeta Elías y ncara' rpoder chka' ajni' rpoder Elías. Jara' nyataj na tzra awlec'wal ch-utz c'ara' nquerchumsaj ttixela' cuq'uin clec'wal, ch-utz c'ara' chka' che je' wnak jmajo'n nqueniman ta ncutkij necc'aj je rbeyal rxin Dios. Cara' c'a xtuban, nquerchumij pona wnak ch-utz c'ara' cchumin pon chic qui' che rc'ulic Kajaw Cristo. Cara' xbij ángel tzra Zacarías. \v 18 Per ¿nak nac'utbej chenwech che ktzitzij nabij la? Com anen xen ri'j chic y cara' wexkayil chka', xok rija' chic chok c-e', cara' xbij Zacarías tzra ángel. \v 19 Ja' ángel cawra xbij chic tzra: —Anen en Gabriel, ne chwech Dios enelnak twa'. Ja' Dios enretkon ta che quenrtzijona awq'uin, enretkon ta chquenrbij chawa utzlaj tzij je c'ja' xenbij kaja chawa. \v 20 Per bien tewc'axaj je xtenbij chic chawa. Com majo'n xanimaj ta utzlaj tzij jxenbij chawa rmal c'ara' tak ncatoca mem camic. Tak xtbantaja cumplir jxenbij chawa c'jara' xtcatzijon chic jmul. Atet majo'n xanimaj ta utzlaj tzij jxenbij chawa per tak xterla' tiemp rxin tzra' c'ara' nbantaj wa' cumplir, cara' xbij tzra Zacarías. \v 21 Je' wnak arj-e' ec'o cana chwech santlaj templo, queyben Zacarías: —¿Nak tzra c'a wa' ntak congan xeyloja Zacarías chpam santlaj templo? cara' necbij kaja ptak canm. \v 22 Tak xel ta Zacarías majo'n chic necwin ta ntzijona cuq'uin wnak. J-e' wnak xch'obtaja cmal chc'ola jun achnak xutzu' chpam santlaj templo com arja' xruk'a' chic nusil chquewech, nmajo'n chic tzij xbij ta chca. \v 23 Tak xuq'uis resman xba ja' Zacarías chruchoch. \v 24 Xerla' k'ij tak yawa' chic Elizabet rmal ral jc'ola pe gracia. J-o' ic' nmajo'n xel pta pruchoch, cawra xbij kaja pranm ra: \v 25 —Cawra rebnon Kajaw Dios chwa, c'o chic wal rey-on y rmal c'ara' majo'n chic q'uixbal ta quenna' chquewech wnak je nquelsana ntzojxic chmajo'n wal, cara' nbij kaja. \s1 • • • • • \p \v 26 Ja' Elizabet wajki' c'o chwa' tak Dios xutak pchic jmul ángel Gabriel. Chpam tnamet Nazaret xutak wa' jc'ola precwent departamento Galilea. \v 27 Ruq'uin jun k'poj xtan xutak wa', María rubi'. Ja' María c'utun chic rmal jun c'jol, José rubi', chnec'le'a ruq'uin. Ja' José arja' riy rumam ojer rey David. \v 28 Tak xekaja ángel jabar c'o wa' María cawra xbij tzra ra: —María, camic Dios kas wen rebnon chawa, arja' c'ola awq'uin. Camic más na utzil rsipan Dios chawa atet que chquewech conjelal ixki', cara' xbij tzra. \v 29 Ja' María tak xutz'et ángel y tak xc'axaj je xbixa tzra xsa'cha rna'oj rmal: —¿Nak tzra c'a wa' tak nbij cara' chwa? cara' nbij kaja pranm. \v 30 Ja' ángel cawra xbij chic tzra: —María, mtaxibej ta awi' com atet awlon utzil je nsipaj Dios chawa. \v 31 Camic ncatoca yawa', com c'ola jun awal ch'tala' naya'. Tak xtalexa ch'tala' Jesús rubi' naya'. \v 32 Tak xtoca nim ajni'la nim ruk'ij, Rlec'wal nimlaj Dios nbixa tzra. Arja' riy rumam ojer rey David, y ja' Kajaw Dios xtucsana rxin rey ajni' xuban tzra David ojer. \v 33 Noca rey pnewá' je ix riy rumam Jacob y nquixerc'aj rxin junlic chpam je' tiemp jpenak, y je rgobierno nmajo'n nq'uis ta. Cara' xbij ángel tzra María. \v 34 —¿Nak tzra c'ara' xtbantaja cumplir jnabij la per q'uemjana tenc'le'a? cara' xbij María. \v 35 Cawra xbix chic tzra rmal ángel: —Espíritu Santo arja' nkaj ta awq'uin y jpoder rxin nimlaj Dios jara' nesmaja awq'uin rmal c'ara' jsantlaj ac'al je xtec'je'a chwak'a' Rlec'wal Dios nbixa tzra. \v 36 Camic twutkij che Elizabet jawch'alal mesque nri'j chic per c'ol chic ch'it ral pe gracia chka'. Je' wnak arj-e' necbij tzra chmajo'n alanem tzrij per camic wajki' c'o chwa', \v 37 com ja' Dios majo'n achnak je mquita necwina nuban, cara' xbixa tzra María. \v 38 —Anen enc'ola pruk'a' Wajaw Dios. Tebna' c'a chwa ajni' xabij kaja chwa, cara' xbij ja' María. C'jara' xba ja' ángel, xuya' cana María. \s1 • • • • • \p \v 39 Ja' María nalnak xchumla' ri' xba chpam jun tnamet jc'ola chwech jun jyu' jc'ola precwent departamento Judea. \v 40 Tak xekaja chpam tnamet xoc oca pruchoch Zacarías y xk'ijla' Elizabet. \v 41 Ja' Elizabet tak xc'axaj je xk'ijloxa rmal María chek q'uenjlal tak xuna' ch'it ral jc'ola pe gracia congan xusil ri' y xnoja Espíritu Santo pranm Elizabet, \v 42 Arja' cow xtzijona y cawra xbij tzra María: —Camic más wen yatanak chawa rmal Dios que chquewech conjelal ixki' y najni'la wen yatanak tzra ch'tawal chka' jc'ola pe gracia. \v 43 ¿Nak c'a nbanic anen che Dios rey-on chwa camic che atpenak wq'uin? Utz tc'ara' per che mquita at rute' Wajaw. \v 44 Cara' quenbij chawa com anen chek xnak'ijla', xenna' ch'it wal jc'ola pe gracia congan xusil ri' rmal quicotemal. \v 45 Congan quicotemal chawa com xanimaj che nbantaj na cumplir je xbixa chawa rmal ángel je xta'k ta rmal Kajaw Dios, cara' xbij ja' Elizabet. \v 46 Ja' María cawra xbij ra: —Jcamic njelal nuc'u'x y njelal wanm quenya' ruk'ij Kajaw Dios. \v 47 Congan nquicota wanm com Dios arja' To'onel wxin. \v 48 Quenquicota com Dios enrech-on camic per nmajo'n nara' nim ta nuk'ij, per xe en jun ajsmajma' rxin. Je' wnak jec'ola chpam jawra tiemp jokc'o wa', ruq'uin je' wnak jq'uemjana tque'alexa chka bechnak opech tiemp xtquec'je' wa', arj-e' cawra xtecbij chwa ra: —Ja' Dios ajni'la quicotemal rey-on tzra María, cara' necbij na chwa. \v 49 Com Dios congan nmak tak achnak rey-on chwa camic, ajni'la poder c'ola pruk'a' y jrubi' jara' Santlaj Dios. \v 50 Ne npoknaj wa' kawech we nekxibej ki' chwech, ncawara' nuban chka ja ok wnak chka bechnak tiemp opech xtokoc'je' wa' wawe' chwech ruch'lew. \v 51 Bien xk'alsaj chkawech chcongan poder c'ola pruk'a', xerkasaj wnak je nquena' kaja chcongan nim quek'ij. \v 52 Xerelsaj ela e nmak tak rey ptak k'atbaltzij per xuya' quek'ij wnak jmajo'n nmak ta quek'ij. \v 53 Congan utzlaj tak achnak xuya' chca wnak je nk'ak'ana quepam per je' byoma' arj-e' xbij chca che nque'ela y nmajo'n achnak xuya' ela chca. \v 54 Xokruto' ja ok aj Israel jokrech-on che nkaban rsamaj, xokrnataj y xpoknaj kawech. \v 55 Xbij chca kti't kawma' ojer chcara' nuban na chka. Xbij che npoknaj rwech Abraham ruq'uin je' rjatzul y ncara' nuban chca rxin junlic. Cara' xuban com cara' rtzujun cana chca kti't kawma' ojer ajni' tzra Abraham y ajni' chka ajoj ja ok riy rumam cana Abraham chka bechnak opech tiemp nokoc'je' wa' wawe' chwech ruch'lew. Cara' xbij ja' María. \v 56 Xec'je' chna oxi' ic' María ruq'uin Elizabet c'jara' xemloja chruchoch. \s1 • • • • • \p \v 57 Tak xetz'kata retiemp Elizabet xec'je'a ch'it ral ala'. \v 58 Je' rch'alal e quexbil rebcin xekaja rbixic cuq'uin che Dios congan rpoknan rwech y c'ola ch'it ral rey-on, ajni'la xequicota ruq'uin. \v 59 Arj-e' tak xuban waxki' ruk'ij ch'tala' xeba ruq'uin com jara' k'ij nba'n wa' circuncidar je ajni' nrajo' ley rxin Moisés. Xeccanoj rubi' ac'al, Zacarías xcajo' ta rubi' xqueya', rec'xel redta'. \v 60 Per xpeta rute': —Mcara' ta, Juan rubi' nkaya', cara' xbij chca. \v 61 —Per majo'n c'a jun awch'alal Juan rubi'. ¿Nak tzra tak cara' nabij? cara' xecbij tzra. \v 62 C'jara' xquemaj rbanic quek'a' chwech Zacarías com arja' xmem chic: —¿Nak rubi' awlec'wal nbixa? cara' xecc'axaj tzra. \v 63 Ja' Zacarías xc'utuj jun achnak chca abar ntz'ibaj wa' rubi' ac'al: —Juan rubi', cara' xtz'ibaj chquewech. Congan xsa'cha cna'oj rmal per ne che conjelal. \v 64 Chek q'uenjlal xec'choja Zacarías, majo'n chic mem xta, xumaj chic rij tzij y congan xumaj rya'ic ruk'ij Dios. \v 65 Je' bcin arj-e' ne conjelal congan xecxibej qui' rmal, njelal je xbantaja xela rbixic nat nkaj njelal chutakyu' jc'ola precwent departamento Judea. \v 66 Conjelal wnak jxec'axana je xbantaja arj-e' xqueyic ptak canm y cawra necbij ra: —¿Nak lc'a samaj xtuban jawra ac'al ra? cara' xecbij tzra ch'tac'al. Bien k'alaj chc'ola Kajaw Dios ruq'uin. \v 67 Ja' Zacarías jredta' ch'tac'al arja' xnoja Espíritu Santo pranm y xumaj rbixic jle' tzij je xyataja tzra rmal Dios, y tzrij Cristo ntzijon wa' jq'uemjana talexa, cawra xbij ra: \v 68 —Kas ta xtya'a ruk'ij Kajaw Dios je Dios kxin ajoj ja ok aj Israel com arja' xokrnataj y camic okrelsan chic libre jok retnamet. \v 69 Com c'ola jun To'onel retkon ta kuq'uin ajni'la nim poder c'ola pruk'a'. Je To'onel arja' riy rumam ojer rey David je ajsmajma' rxin Dios. \v 70 Ncara' rebnon Dios ajni' rtzujun cana ojer com je' santlaj tak profeta jxec'je'a chpam ojer tiemp arj-e' ctz'iban cana chc'ola jun To'onel npe na \v 71 ch-utz c'ara' noktotaja pquek'a' kac'lel, ch-utz c'ara' noktotaja pquek'a' conjelal wnak jxitzel nokquetz'et. \v 72 Ja' Dios retkon ta To'onel jara' nbanbej cumplir je rtzujun cana chca kti't kawma' ojer che npoknaj wa' quewech, y jara' xbanbej cumplir chka' jsantlaj chuminem je xchumij ruq'uin Abraham. \v 73 Tzra' xchumsaj wa' tak c'ola jun juramento xuban je xbij tzra Abraham jkawma' \v 74 che noktotaj na pquek'a' je nquetzelana kxin ch-utz c'ara' majo'n chic nekxibej ta ki' nkaban jnekyabej ruk'ij Dios. \v 75 Cara' xuban Dios ch-utz c'ara' chwech arja' nkaban wa' rsamaj ajru' tiemp xtkaban ela chwech ruch'lew, y jnekbanbej rsamaj jara' nekc'aj jun ch'ajch'ojlaj anm y nekc'aj rbeyal chwech. Cara' xbij ja' Zacarías. C'jara' xumaj chic rij tzij, tzrij rlec'wal xtzijon wa' y cawrara xbij: \v 76 —Wlec'wal, atet nbix na chawa che at profeta rxin nimlaj Dios com atet ncatnabyeja chwech Cristo jKajaw ch-utz c'ara' nachumsaj rubey chwech tak xyamer numaj rij rsamaj. \v 77 Ncatnabyej na chwech ch-utz c'ara' nach'ob chkawech ja ok rtnamet che ncuytaja kil kamac y tzra' nkawil wa' totanem rxin Dios. \v 78 Y xe rmal congan npoknaj kawech Dios rmal c'ara' tak cara' nuban chka. Rmal c'ara' tak c'ola jun To'onel retkon ta kuq'uin chcaj je nsakersana kabey chkawech. \v 79 Ja' To'onel nqueruya' na psak je' wnak jec'ola pje' k'ejku'm jnecxibej qui' chwech cmic, y nokerc'aj na chpam jun bey je rc'an quicotemal. Cara' xbij Zacarías. \v 80 Cara' c'a xuban, xq'uiya clec'wal Zacarías ruq'uin Elizabet, congan xecwera más ranm che rbanic utzil. Ptak je' lwar abar je' tlan wa', tzra' nec'je' wa'. Tak xerla' k'ij rxin, xba xumaj rbixic rtzojbal Dios chca aj Israel. \c 2 \s1 • • • • • \p \v 1 Jara' tiemp c'ola jun censo xba'na. C'ola jun nimlaj rey tzra', César Augusto rubi', arja' xuya' jun orden che nqueba'na censar conjelal wnak jec'ola ptak njelal nación. \v 2 Jawra censo jawa' kas nabey censo xba'na, jara' tiemp c'ola jun acha Cirenio rubi', arja' ocnak gobernador rxin Siria. \v 3 Conjelal wnak xeba ptak quetnamet e cti't quemma' ch-utz c'ara' tzra' nba'n wa' censo chca. \v 4 C'ol c'a jun acha José rubi', arja' aj Nazaret jc'ola precwent Galilea. Ja' José xba chka' chnerebna' censar ri'. Rmal c'ara' xel ela chpam tnamet Nazaret y xba chpam tnamet Belén jc'ola precwent Judea jabar xalex wa' ojer rey David. Tzra' xba wa' José, com rey David arja' xespowa cxin e rti't remma'. José arja' riy rumam ojer rey David. \v 5 Arja' xetre' ela María tzrij, jara' jnec'le'a ruq'uin. Ja' María arja' yawa' chic y xyamer nec'je'a ch'it ral. \v 6 Kas tzra' pBelén ec'o wa' tak xetz'kata k'ij rxin. \v 7 Tzra' c'a xalex wa' ch'it ral ch'tala', jara' nabey ac'al, y xubar pe tziak. Tak xbartaja rmal c'ola jun cwibal chcop xcanoj y xcutz'ba' chpam. Cara' c'a xuban, pquec'olibal chcop xec'je' wa' com enojnak chic wnak chpam je' psad. \s1 • • • • • \p \v 8 Ec'ol c'a jle' yk'ul tak carne'l, chenkaj tnamet Belén ec'o wa', equechjalben ch'tak carne'l ptak k'ayis chak'a'. \v 9 Chek q'uenjlal tak c'ola jun ángel xwankera chquewech tkon ta rmal Kajaw Dios, y xquetzu' regloria Kajaw Dios je ntajina nuq'uiek ri' chquij, congan xecxibej qui' rmal. \v 10 Cawra xbixa chca rmal ángel: —Mtexibej ta ewi', tewc'axaj mpa' je xtenbij chewa ra com anen c'ola jun utzlaj tzij nec'mon ta chewa, jun utzlaj tzij ajni'la quicotemal rec'mon ta chca wnak per ne che conjelal. \v 11 Jawra utzlaj tzij nec'mon ta chewa ra: jcamic c'ola jun To'onel ewxin c'xalexa, pBelén xalex wa' jabar xalex wa' ojer rey David. To'onel jara' Cristo jKajaw. \v 12 Tak xtewla' ch'it ch'uch' cawra bnon tzra, bron pe tziak y cutz'ban chpam jun cwibal chcop, jara' rital jquenbij cana chewa, cara' xbij ja' ángel chca. \v 13 Chek q'uenjlal ec'ol chic jle' rexbil ángel rxin chcaj xewankera per ncongan e q'uiy. Congan quemjon rya'ic ruk'ij Dios, cawra necbij ra: \v 14 —Jcamic ajni'la majtanak chic rya'ic ruk'ij Dios chcaj, y wawe' chwech ruch'lew yatanak chic chca wnak che qui'il nec'je'a canm chwech Dios, j-era' je ncajo' nqueban achnak nrajo' ranm Dios, cara' xecbij.\fig Chek quenjlal ecola jle ángel xewanker ta.|src="CN01621B.TIF" size="col" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="LUK 2.14" \fig* \v 15 Je yk'ul carne'l tak xemloja ángel chcaj arj-e' cawra xecbij chbil tak qui': —Jo' c'a pBelén ekatz'ta' jbantanak je tkon ta rbixic rmal Kajaw Dios, cara' xecbij. \v 16 Cara' c'a xqueban, xeba alnak. Tak xe'ekaja xquewil María rexbil José, y xquetz'et ch'tac'al cutz'ban chpam cwibal chcop.\fig Xquetzet acal cutzban chpam cwibal chcop.|src="CN01625b.tif" size="col" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Lc 2.16" \fig* \v 17 Tak xquetz'et ch'tac'al c'jara' xquemaj rcholic chquewech wnak jbin cana chca rmal ángel tzrij jawra ac'al. \v 18 Je' wnak kas xel ta canm tak xecc'axaj je njelal je xbixa chca cmal je yk'ul carne'l. \v 19 Per María arja' xuyic pranm njelal tzij je rc'axan, congan nuch'ob rij rwech nak rec'mon ta. \v 20 Je yk'ul tak carne'l arj-e' xemloja, congan quemjon rya'ic ruk'ij Dios rmal je cc'axan y rmal jquetz'ton, ncara' xbantaja ajni' bin cana chca rmal ángel. \s1 • • • • • \p \v 21 Jch'it ch'uch' tak xuban waxki' ruk'ij xba'na circuncidar, c'jara' xcanoxa rubi'. Jrubi' xbixa jara' Jesús com cara' xcanoxa rmal ángel tak q'uemjana tec'je'a pe gracia. \v 22 Xerla' c'a k'ij che nqueba necch'ach'jorsaj qui' ajni' nbij rley Dios jtz'ibtanak cana rmal Moisés, c'jara' xeba pJerusalén, xquec'om ela ch'tac'al chnequebna' presentar chpam nimlaj templo rxin Dios. \v 23 Cara' xqueban com rley Kajaw Dios cawra tz'ibtanak cana chpam ra: —Je' ch'tak al-i' je e nabey tak al arj-e' e rxin Dios per nche conjelal. \v 24 Ec'ol c'a e c-e' ch'tak tz'quin nquectzujuj chwech Dios com jsacrificio ajni' nbij rley Kajaw Dios jcawra nbij: —Jun c'laj ch'tak xmucur je nquetzujuxa, owe c-e' ch'tak cal tz'quin rxin pjay nquetzujuxa. Cara' nbij. \v 25 C'o c'a jun acha pJerusalén Simeón rubi'. Ja' Simeón arja' jun acha rebnon rbeyal chwech Dios y nuban wa' respetar Dios, nreyben wa' k'ij tak xtpeta To'onel che cto'ic tnamet Israel. C'ola Espíritu Santo ruq'uin. \v 26 Espíritu Santo c'ola rk'alsan chic chwech y cawra rbin tzra: —Simeón, atet c'atc'as na tak xtatz'et rwech Cristo je xtta'k ta rmal Dios ja Awajaw, natz'et na rwech, cara' xbij tzra. \v 27 Ja' Simeón xc'axa rmal Espíritu Santo, xba chpam nimlaj templo rxin Dios y njara' hor chka' tak xec'mar ela ch'it ch'uch' Jesús cmal redta' rute' ch-utz c'ara' nba'na tzra ajni' nbij rley Dios. \v 28 Tak xe'ekaja ruq'uin, ja' Simeón xch'elej ch'it ch'uch' y xumaj rya'ic ruk'ij Dios, cawra xbij tzra Dios ra: \v 29 —Wajaw, camic utz chic quenac'om ela, qui' chic nuc'u'x chquencoma com camic xaban cumplir jxatzujuj chwa. \v 30 Com camic xentz'et ruq'uin nk'anwech To'onel \v 31 jatkon ta per jun To'onel kxin konjelal ajoj ja ok wnak chka bechnak opech kbanic, \v 32 jun To'onel jacsan ajni' jun luz je nsakersana quebey wnak jme aj Israel ta, y chka' acsan com yabal kak'ij ja ok aj Israel ja ok tnamet awxin. Cara' xbij ja' Simeón. \v 33 Ja' José rexbil María jrute' Jesús arj-e' xel ta canm tak xecc'axaj je xbij Simeón tzra ch'uch'. \v 34 C'jara' ja' Simeón xc'utuj utzil rxin Dios pquewá' y cawra xbij tzra María: —Tewc'axaj je xtenbij chawa ra, jawra ac'al ra arja' ch-on rmal Dios ch-utz c'ara' rmal ja' tak e q'uiy chca aj Israel nekasax na y e q'uiy chca chka' nquetotaja rmal. Jun chic, ja' nec'tuwa chkawech kas mer rubey Dios per jara' xe nch'ojquixa tzra cmal wnak. \v 35 Je xtaban atet, nana' na ajni' jun espada xtmi'na ruq'uin awanm. Rmal ja' awal tak e q'uiy wnak bien nk'aljina nak nquech'ob kaja ptak canm, cara' xbij tzra. \v 36 Tzra' c'a c'ola jun rilaj ixak Ana rubi', rmi'al jun acha Fanuel rubi', arja' riy rumam Aser. Aser arja' jun chca je cbeljuj rlec'wal Jacob. Ja' Ana arja' profeta rxin Dios, congan ri'j chic. Q'ue k'poj na tak xec'le'a y xe wku' juna' xecc'aj qui' ruq'uin rechjil \v 37 com chanim xcoma rechjil, xoc cana melca'n y majo'n xec'le' xta. Ochenticuatro chic rjuna'. K'ij k'ij nc'ola chpam templo rxin Dios, nuban ayuno y nuban oración jara' nyabej ruk'ij Dios che pk'ij chak'a'. \v 38 Je ch'tac'al Jesús ch'elen rmal Simeón, njara' hor xpeta Ana, xmeltioxij tzra Dios chc'o chic To'onel y xelsaj rbixic ch'tac'al chca conjelal wnak jquemjon reybxic jtotanem rxin Dios tzra' pJerusalén. \v 39 J-e' ttixela' tak xbantaja cumplir cmal njelal je ajni' nbij rley Kajaw Dios che nqueban c'jara' xemloj chic jmul chpam tnamet Nazaret jabar ec'o wa', jc'ola chpam departamento Galilea. \v 40 Jtac'al arja' xumaj c'yinem, xwankera más rchuk'a', kas congan tz'kat rna'oj y rc'an utzil je nsipaj Dios. \s1 • • • • • \p \v 41 Je redta' rute' arj-e' njelal juna' tak nerla' nimk'ij pascua ne nquepe wa' pJerusalén. \v 42 Y cara' xqueban chka' tak cbeljuj chic rjuna' Jesús, xeba pJerusalén com ne ccostumbre wa' aj Israel chnequec'lu' nimk'ij. \v 43 Tak xec'choja nimk'ij xemloja pNazaret per Jesús ch'tala' xec'je' cana pJerusalén, per majo'n rnaben José che xec'je' cana next c'a rute' chka'. \v 44 Je xquech'ob arj-e' chc'ola Jesús chquecjol jle' chic wnak ja erexbilan ta pbey. Xkaja jun k'ij binem cmal. Tak xquetz'et chmajo'n Jesús c'jara' xquemaj rconxic chquecjol cch'alal y chquecjol wnak jcutkin quewech. \v 45 Tak majo'n xecney ta cmal c'jara' xemloja pJerusalén che rconxic. \v 46 Pnoxi' k'ij xequewla' wa', chpam nimlaj templo rxin Dios c'o wa', tz'bula chquecjol maestro je nquetijona cxin wnak tzrij rtzojbal Dios. Kas nuya' rexquin tzrij jnecbij maestro y c'ola nc'axaj chca chka'. \v 47 Kas nel ta canm tzrij tak necc'axaj je nbij per nche conjelal, com congan tz'kat rna'oj y tak c'ola achnak necc'axaj tzra, ja' kas wen rchumilal nbij ela chca. \v 48 Xpeta rute' rexbil José: —¿Wawe' oka atc'o wa' wal? ¿Nak tzra tak xaban cawra chka? Ok c-e' ruq'uin adta' congan okelnak ch'u'j chawij che aconxic, cara' xbixa tzra rmal rute'. \v 49 —¿Nak tzra tak cnecanoj? ¿Lmewutkin tc'a che anen nc'atzina chwa chquenban ajni' nrajo' ranm Nedta' chwa? cara' nbij ja' Jesús chca. \v 50 Per j-e' majo'n xch'obtaj ta cmal je xbixa chca. \v 51 C'jara' ja' Jesús xerexbilaj ela, xemloj chic jmul pNazaret y nnimaj wa' jnecbij tzra. Jrute' arja' xuyic pranm njelal je xbantaja pJerusalén. \v 52 Ja' Jesús juna' juna' chkajni' wankernak más rna'oj, congan remjon c'yinem y más na wen ntz'e'ta rmal Dios y cmal wnak chka'. \c 3 \s1 • • • • • \p \v 1-2 Juan je rlec'wal Zacarías arja' xerla' k'ij tak ntzijona Dios ruq'uin chpam jun lwar kas tlana, jara' chpam retiemp nimlaj rey rbin-an Tiberio César. Ja' Tiberio César oljuj juna' c'ola k'atbaltzij pruk'a' tak xtzijona Dios ruq'uin Juan. Jle' chic ach-i' je e'ocnak e k'toy tak tzij chpam jara' tiemp cawra quebi' ra: jun, Poncio Pilato rubi', arja' ocnak gobernador rxin Judea, y jun chic, Herodes rubi', pruk'a' arja' c'o wa' departamento Galilea, y jun chic, Felipe rubi', je rch'alal Herodes, pruk'a' arja' c'o wa' c-e' lwar Iturea ruq'uin Traconite, y jun chic, Lisanias rubi', pruk'a' arja' c'o wa' lwar Abilinia. Acha jocnak nimlaj sacerdote tzra' Anás rubi' ruq'uin Caifás. \v 3 Ja' Juan tak xc'axaj je xbixa tzra rmal Dios c'jara' xba, abar tzra' nk'ax wa' binel ya' Jordán tzra' xk'ax wa' ja', y tak ec'ola wnak nque'ekaja ruq'uin cawra nbij chca ra: —Tec'xa' ena'oj, tey-a' cana rtzilal y nquixba'na bautizar, cara' ta neban ch-utz c'ara' ncuytaja ewil emac. Cara' nbij chca. \v 4 Tzra' xbantaj wa' cumplir jtz'ibtanak cana chpam rtzojbal Dios ojer rmal profeta Isaías jcawra nbij: —C'ola jun kul nc'axaxa chpam tenlic lwar y cawra nbij ra: —Tchumsaj rubey Kajaw Dios, jic tey-a'. \v 5 Je' siwan xtnojsax na per ne njelal siwan. Je' jyu' nmajo'n mquita xtkasas na, je' loclak tak bey njic nya' na, wc'ottanak je rwech jara' nmu'k na. Congan wen rbanic jbey xtba'n na. \v 6 Y conjelal je' wnak arj-e' xtquetz'et na jtotanem rxin Dios. Cara' tz'ibtanak cana. \v 7 Juan tak nque'ekaja wnak ruq'uin che nqueruban bautizar cawra nbij chca ra: —Ixix congan itzel tak na'oj ewc'an, ix ajni' ix itzel tak cmetz. ¿Nak xbina chewa che nquixnanmaja chwech jnimlaj juicio je nnajin ta? \v 8 Twachin c'a utzil ptak ewanm, njawara' yatanak chewij chneban we ktzij che ec'xon chic ena'oj. Mtebij ta cawra ptak ewanm: —Ajoj ok riy rumam Abraham rmal ra ok rtnamet Dios, mtebij ta cara'. Cara' quenbij chewa com Dios nmajo'n pen ta tzra nwankersaj jle' riy rumam Abraham tzra jle' abaj jala. \v 9 Chka' camic ra xchenkaj chic c'o wa' juicio rxin Dios ajni' rbanic jun icaj chumin chic xjarlal q'uemjana tcho'ya jle' che' tzra. Nak che' jmajo'n wen ta rwech nuya' jara' ncho'ya y nporoxa pk'ak'. Cara' nbij Juan chca. \v 10 —¿Nak nkaban c'a wa'? cara' necc'axaj wnak tzra. \v 11 —Achnak chewa c'ola c-e' recmis tey-a' jun tzra jmajo'n rxin, wc'ola way ruq'uin tey-a' rxin jmajo'n nutaj, cara' nbij ja' Juan chca. \v 12 Ec'ola jle' e mloy tak impuesto xe'ekaja ruq'uin chka' che nqueba'na bautizar rmal, arj-e' cawra xecbij tzra: —Maestro ¿nak c'a nkaban ajoj? cara' xecc'axaj. \v 13 —Jimpuesto tak nto'ja pnek'a' cmal wnak xjara' ta nec'om chca ajni' bin chewa rmal k'atbaltzij, mtec'utuj ta más chca, cara' nbij Juan chca. \v 14 Ec'ola jle' soldado chka' cawra xecc'axaj tzra: —Ajoj ¿nak c'a nkaban? —Me tque'epors-ij ta wnak che nqueya' je cachnak chewa. Jun chic, mtetz'ak ta tzij chquij wnak. Jun chic, quixc'je'a conform ruq'uin ewjel jnech'ec. Cara' xbij Juan chca. \v 15 Je' wnak congan necyarij ncutkij nak rbanic Juan, nqueyben nak xtbixa chca. Jquemjon rch'obic ptak canm che Juan mex arja' Cristo per ncara' nquech'ob conjelal. \v 16 Rmal c'ara' tak cawra xbij Juan chca conjelal: —Anen ya' quencsaj che nquixbanbej bautizar per c'o chna jun penak xjara' jlal q'uemjana tumaj rsamaj, arja' más chna nim poder c'ola pruk'a' que chenwech anen. Anen majo'n yatanak ta chwij xtenki'l ta ruq'uin nexte chquenquir nara' rc'amal rexjab. Arja' nquixruban bautizar per Espíritu Santo ruq'uin k'ak' nquixrbanbej bautizar. \v 17 Arja' rchumin chic ri' che nyonaj jwen checjol jme wen ta ajni' nuban jun acha nuq'uiek rk'arwech trigo tzan pala, nyonaj trigo chpam je' rtz'ilol. C'jara' nuc'ol trigo chpam rc'olibal per je rtz'ilol jara' npuroj pk'ak', per jara' k'ak' majo'n chupic tzrij. Cara' xbij Juan chca. \v 18 Q'uiy je' tzij ctak ra xerpaxbej wnak tak xuya' rbixic chca utzlaj tzij je rxin totanem. \v 19 Per xch'ojquij nic'aj achnak tzra gobernador Herodes com ja' Herodes c'ola jun rexnam rec'mon, Herodías rubi'. Herodías arja' rexkayil Felipe je rch'alal Herodes. Y ja' Herodes c'o chna jle' rtzilal rebnon je xch'ojquixa tzra rmal Juan. \v 20 Q'uiy rwech je m-utz ta xuban ja' Herodes y xq'uisbena xucsaj Juan pcars. \s1 • • • • • \p \v 21 Tak xebantaja bautizar conjelal wnak y xbantaja bautizar ja' Jesús chka', njara' hor kas remjon rbanic oración tak xjaktaja caj \v 22 y xkaj ta Espíritu Santo ruq'uin. Ja' Espíritu Santo ajni' jun paloma xkaj ta ruq'uin. C'jara' c'ola jun kul penak chcaj xc'axaxa y cawra xbij tzra Jesús: —Atet at quilaj Wlec'wal, congan quenquicota chawij, cara' nbij rukul Dios. \s1 • • • • • \p \v 23 Ja' Jesús tak xumaj ela rsamaj c'o la la' treinta rjuna', y chquewech wnak arja' rlec'wal José. Ja' José arja' rlec'wal Elí. \v 24 Ja' Elí rlec'wal Matat. Ja' Matat rlec'wal Leví. Ja' Leví rlec'wal Melqui. Ja' Melqui rlec'wal Jana. Ja' Jana rlec'wal José. \v 25 Ja' José rlec'wal Matatías. Ja' Matatías rlec'wal Amós. Ja' Amós rlec'wal Nahum. Ja' Nahum rlec'wal Esli. Ja' Esli rlec'wal Nagai. \v 26 Ja' Nagai rlec'wal Maat. Ja' Maat rlec'wal Matatías. Ja' Matatías rlec'wal Semei. Ja' Semei rlec'wal José. Ja' José rlec'wal Judá. \v 27 Ja' Judá rlec'wal Joana. Ja' Joana rlec'wal Resa. Ja' Resa rlec'wal Zorobabel. Ja' Zorobabel rlec'wal Salatiel. Ja' Salatiel rlec'wal Neri. \v 28 Ja' Neri rlec'wal Melqui. Ja' Melqui rlec'wal Adi. Ja' Adi rlec'wal Cosam. Ja' Cosam rlec'wal Elmodam. Ja' Elmodam rlec'wal Er. \v 29 Ja' Er rlec'wal Josué. Ja' Josué rlec'wal Eliezer. Ja' Eliezer rlec'wal Jorim. Ja' Jorim rlec'wal Matat. \v 30 Ja' Matat rlec'wal Leví. Ja' Leví rlec'wal Simeón. Ja' Simeón rlec'wal Judá. Ja' Judá rlec'wal José. Ja' José rlec'wal Jonán. Ja' Jonán rlec'wal Eliaquim. \v 31 Ja' Eliaquim rlec'wal Melea. Ja' Melea rlec'wal Mainán. Ja' Mainán rlec'wal Matata. Ja' Matata rlec'wal Natán. \v 32 Ja' Natán rlec'wal David. Ja' David rlec'wal Isaí. Ja' Isaí rlec'wal Obed. Ja' Obed rlec'wal Booz. Ja' Booz rlec'wal Salmón. Ja' Salmón rlec'wal Naasón. \v 33 Ja' Naasón rlec'wal Aminadab. Ja' Aminadab rlec'wal Aram. Ja' Aram rlec'wal Esrom. Ja' Esrom rlec'wal Fares. Ja' Fares rlec'wal Judá. \v 34 Ja' Judá rlec'wal Jacob. Ja' Jacob rlec'wal Isaac. Ja' Isaac rlec'wal Abraham. Ja' Abraham rlec'wal Taré. Ja' Taré rlec'wal Nacor. \v 35 Ja' Nacor rlec'wal Serug. Ja' Serug rlec'wal Ragau. Ja' Ragau rlec'wal Peleg. Ja' Peleg rlec'wal Heber. Ja' Heber rlec'wal Sala. \v 36 Ja' Sala rlec'wal Cainán. Ja' Cainán rlec'wal Arfaxad. Ja' Arfaxad rlec'wal Sem. Ja' Sem rlec'wal Noé. Ja' Noé rlec'wal Lamec. \v 37 Ja' Lamec rlec'wal Matusalén. Ja' Matusalén rlec'wal Enoc. Ja' Enoc rlec'wal Jared. Ja' Jared rlec'wal Mahalaleel. Ja' Mahalaleel rlec'wal Cainán. \v 38 Ja' Cainán rlec'wal Enós. Ja' Enós rlec'wal Set. Ja' Set rlec'wal Adán. Ja' Adán rlec'wal Dios. \c 4 \s1 • • • • • \p \v 1 Ja' Jesús nojnak Espíritu Santo pranm, xel ela chpam binel ya' Jordán, xec'mar ela rmal Espíritu Santo chpam jun tenlic lwar. \v 2 Cawnak k'ij xec'je'a tzra' y tak xekaja diablo ruq'uin xrajo' nuban tentar. Jara' tiemp jxec'je'a tzra' nmajo'n achnak xutaj. Tak xetz'kata cawnak k'ij rmal xmajtaja rmal k'ak'nic pamaj. \v 3 Xpeta diablo y cawra xbij: —We ktzij che at Rlec'wal Dios tbij tzra jun abaj jawra che noca way, cara' xbij tzra Jesús. \v 4 —Tz'ibtanak cana chpam rtzojbal Dios che je' wnak mruyon ta way nc'atzina chca tzra cc'aslemal per njelal rtzojbal Dios jara' nc'atzina chca chka', cara' xbij ja' Jesús. \v 5 C'jara' ja' diablo xuc'om el chic Jesús, xeba pe rwá' jun nimlaj jyu'. Tak xe'ekaja, alnak xuc'ut chwech jgobierno rxin njelal tnamet jc'ola chwech ruch'lew. \v 6-7 Y cawra xbij tzra: —We xtcatexque'a chenwech y xtaya' nuk'ij, anen quenjach pnak'a' jgobierno rxin njelal tnamet jnemjon rc'utic chawech y quenya' pnak'a' njelal mibil jc'ola chwech chka'. Com anen c'ola nuk'a' tzrij njelal jnatz'et la y quencwina quenya' tzra chka bechnak wnak, cara' xbij tzra. \v 8 Ja' Jesús cawra xbij tzra: —Jat catel ela chenwech Satanás, com tz'ibtanak cana chpam rtzojbal Dios che xruyon Dios Awajaw ncatexque'a chwech y xruyon arja' tey-a' ruk'ij, cara' tz'ibtanak cana, cara' xbij tzra. \v 9 C'jara' ja' diablo xuc'om el chic Jesús, xeba chpam tnamet Jerusalén. Tak xe'ekaja xjotba' pe rwá' nimlaj templo rxin Dios y cawra xbij tzra: —Jwe ktzij che at Rlec'wal Dios tec'ka' ela awi' wawe' ra \v 10 com chpam rtzojbal Dios cawra tz'ibtanak cana chawij: —Ja' Dios nquerutak ta r-ángel che ncatquechjalbej, \v 11 arj-e' nquetz'mowa awxin ch-utz c'ara' majo'n nasoc ta awkan chwech abaj. Cara' tz'ibtanak cana, cara' xbij ja' diablo. \v 12 Jesús cawra xbij tzra: —Per tz'ibtanak cana chka' che mtaban ta probar Dios je Awajaw, cara' tz'ibtanak cana, cara' xbij tzra. \v 13 Ja' diablo nmajo'n xecney xta rmal nak nbanbej chic tentar Jesús, c'jara' xuya' cana jun tiemp. \s1 • • • • • \p \v 14 Ja' Jesús xemloja chpam departamento Galilea, nojnak chic rpoder Espíritu Santo pranm. Xba rtzojxic cmal wnak njelal nat nkaj. \v 15 Xumaj ctojxic wnak ptak jay rxin molbal ri'il jabar nquemol wa' qui' che rc'axic rtzojbal Dios, per nconjelal wnak ncongan nqueya' ruk'ij. \v 16 Xba chpam tnamet Nazaret jabar xq'uiy wa'. Tak xerla' xlanbal k'ij xba chpam jay rxin molbal ri'il com ncawara' nuban. Tak xekaja xpe'a ch-utz c'ara' nsiq'uij rtzojbal Dios. \v 17 C'ola jun libro jtz'ibtanak cana rmal profeta Isaías jara' xja'cha pruk'a'. Xujak libro y xuwil jabar c'o wa' je nsiq'uij chquewech wnak jcawra nbij ra: \v 18 —Je Espíritu Santo rxin Kajaw Dios arja' c'o chic wq'uin. Arja' enretkon ta ch-utz c'ara' quenya' rbixic utzlaj tzij jrec'mon ta totanem rxin Dios chca ch'tak mibi', enretkon ta chquenuto' wnak jkas nti'ona canm pruk'a' il mac, enretkon ta chquenya' rbixic chca wnak je e'ocnak preso pruk'a' il mac che nque'el ela libre, y quenbij chca moya' che nja'k na quewech, quenbij na chca jquemjon rtijic lowlo' che nquetotaj na. \v 19 Enretkon ta ch-utz c'ara' quenya' rbixic chca wnak chcamic xerla' retiemp che nquewil totanem rxin Kajaw Dios. \v 20 Cara' xsiq'uij chquewech. Tak xsic'taja rmal xtz'apij libro, xujach chic jmul tzra acha jxejchowa pruk'a' y xetz'be'a. Kas xer netz'e'ta cmal conjelal wnak. \v 21 C'jara' xumaj chic tzij cuq'uin: —Camic xbantaja cumplir rtzojbal Dios jxensiq'uij chewech, cara' xbij chca. \v 22 Conjelal wnak xquemaj je' tzij y cawra necbij chbil tak qui' ra: —Jala acha congan wen, congan wen tak tzij nbij per ¿mja' tc'ala' rlec'wal José? cara' xecbij. \v 23 Ja' Jesús cawra xbij ra: —Anen wutkin bien chcawra nebij chwa camic ra: —Com nque'achumsaj wnak que'achumsaj c'ara' chka' je' awinak atet. Com c'ola jle' milagro xaban chpam tnamet Capernaum tebna' c'a chka' wawe' chpam atnamet atet, cara' nebij chwa. \v 24 Per ne ktzij wa' je xtenbij chewa ra, je' profeta rxin Dios arj-e' nmajo'n nquenimax ta cmal cwinak, ncawara' nba'na chca conjelal. \v 25 Per bien terkaja pnewá' nak xbantaja pretiemp profeta Elías. Oxi' juna' ruq'uin nic'aj sk'ij xuban tzra', y c'ola jun nimlaj wyejal xpeta njelal nat nkaj chpam jara' lwar. E q'uiy melca'n tak ixki' ec'ola wawe' chpam tnamet Israel jara' k'ij. \v 26 Per ja' Elías xuban jmul xta'k ela rmal Dios che rto'ic jun melca'n ixak per mruq'uin ta jun aj Israel xta'k el wa', per xta'k ela che rto'ic jun melca'n ixak jc'ola chpam aldea Sarepta jc'ola precwent Sidón. \v 27 Y cara' xbantaja chka' pretiemp profeta Eliseo tak e q'uiy chca aj Israel emajtanak rmal jitzel yubil lepra, per nmajo'n jun xchumsas ta chca xerwara' c'ola jun aj Siria tzra', Naaman rubi', xruyon arja' xchumsasa tzra jara' yubil. Cara' xbij Jesús chca. \v 28 Je aj Israel jec'ola chpam jay rxin molbal ri'il chek xecc'axaj je xbixa chca rmal Jesús congan xpeta cyiwal conjelal. \v 29 C'jara' xeyictaja tzrij, xquechap, xquelsaj ta chpam tnamet. Je tnamet chwech jun jyu' c'o wa' y tak xe'ekaja chuchi' jun siwan xyamer xecch'akij ela Jesús chpam.\fig Tak xeekaja chuchi jun siwan xatra xquemin ela Jesús chpam.|src="CN01680B.TIF" size="col" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Lc 4.29" \fig* \v 30 Per Jesús arja' xk'ax ela chquecjol y xba. \s1 • • • • • \p \v 31 C'jara' xba Jesús chpam tnamet Capernaum jc'ola precwent Galilea. Tak xekaja xumaj ctojxic wnak ptak xlanbal k'ij. \v 32 J-e' wnak kas nel ta quec'u'x tak necc'axaj tijonem jnuya' com rtzojbal congan nqueruchap, bien k'alaj chruq'uin Dios penak wa' je nbij. \v 33 Xuban jmul c'ola jun acha chpam jay rxin molbal ri'il, ocnak jun itzel espíritu pranm. Ja' acha xumaj rakic ruchi' y cawra xbij tzra Jesús: \v 34 —Jesús je at aj Nazaret ¿nak narebna' wawe' kuq'uin, atpenak che nokareyjo'? Anen wutkin nak abanic, atet at Santlaj Rlec'wal Dios, cara' xbij tzra. \v 35 Ja' Jesús ncow xtzijona tzra itzel espíritu: —Catetne'a y catel ela pranm acha, cara' xbij tzra. Jxuban itzel espíritu tzra acha xch'akij cana pnulew chquewech wnak, c'jara' xela pranm y xba, nmajo'n achnak lowlo' xuban cta tzra. \v 36 Je' wnak congan xel ta canm conjelal tak xquetz'et y cawra xecbij chbil tak qui': —Jawra acha ¿nak chtzij xucsaj? C'o tak ruk'a' chquij itzel tak espíritu, congan tak wan rchuk'a' rtzojbal com nqueruban mandar che nque'ela y nnimax tak wan chka', cara' necbij. \v 37 Xba c'a rtzojxic Jesús njelal nat nkaj ptak je' lwar jc'ola chenkaj tnamet Capernaum. \v 38 Ja' Jesús xel ela chpam jay rxin molbal ri'il, xba chruchoch Simón. Tak xekaja, rjite' ja' Simón\f + \fr 4:38 \ft Simón, chka' nbixa tzra Pedro.\f* ywajnak, majtanak rmal jun nimlaj c'ten. Xc'utuxa jun utzil tzra chnuto' yawa'. \v 39 Ja' Jesús xki'l oca chuchi' ch'at ruq'uin yawa', xbij tzra c'ten che nel ela y nalnak xel ela. Y chek q'uenjlal xyictaja ja' ixak y xumaj quilxic Jesús. \v 40 Tak xoca ak'a' conjelal wnak jec'ola yuw-i' cuq'uin arj-e' xequec'om ela ruq'uin Jesús. Congan q'uiy rwech je' yubil ec'ayona. Ja' Jesús xuya' ruk'a' pquewá' chejujnel y xerchumsaj. \v 41 Chka' e q'uiy chca wnak ec'ola itzel tak espíritu xe'el ela ptak canm. Jitzel tak espíritu tak xe'el ela xquerak quechi' y cawra xecbij tzra Jesús: —Atet at Rlec'wal Dios, cara' xecbij tzra. Per Jesús xeruk'il chmajo'n nquetzijon xta más com arj-e' cutkin chja' Cristo je ch-on rmal Dios. \s1 • • • • • \p \v 42 Jche rcab k'ij tak xeskara xel ela chpam tnamet, xba chic chpam jun lwar jabar tlan wa'. J-e' wnak xquemaj rconxic y tak xequewla' mtcajo' nqueya' c'as tzra com ncajo' nec'je' na cuq'uin. \v 43 Per arja' cawra xbij chca ra: —Anen nc'atzina chwa chquenba chic chpam jle' chic tnamet ch-utz c'ara' tzra' cney-a' wa' rbixic chka' utzlaj tzij je rxin rgobierno Dios com xe rmal ra entkon ta, cara' xbij chca. \v 44 Cara' xuban, xba ptak tnamet jc'ola precwent Galilea, noca ptak jay rxin molbal ri'il y nuya' rbixic rtzojbal Dios chca wnak. \c 5 \s1 • • • • • \p \v 1 Xuban c'a jmul Jesús c'o chuchi' ya' rbin-an lago Genesaret, congan e q'uiy wnak ntajina nquemin qui' tzrij ch-utz c'ara' necc'axaj rtzojbal Dios je nbij chca. \v 2 Ja' Jesús c'ola c-e' lanch xutz'et c'o pona chuchi' ya'. E majo'n e chpoy ch'u' chpam jlanch com arj-e' e'elnak ela, quemjon rch'ajic quec'am je rxin chapbal ch'u'. \v 3 Jun tzra c-e' lanch rxin Simón y chpam jara' lanch xoc wa' Jesús: —Jo' kojte' pona jtz'it ajsic', cara' xbij ja' Jesús tzra Simón. Tak ejtal chic c'jara' xetz'be'a chpam lanch, xumaj ta ctojxic wnak. \v 4 Tak xec'choja tzij rmal xbij chic tzra Simón: —Camic jo', tec'ma' el chic lanch jabar nim wa' rpam ya' y tzra' tec'ka' wa' ac'am chpam ya' ch-utz c'ara' c'ola ch'u' nque'achap, cara' xbij tzra. \v 5 —Per Maestro, njun ak'a' xokosmaja per next jun rkan ch'u' xkachap. Per com atet ncatbina chcara' nkaban nokba c'ara', quenec'ka' c'ara' c'am chpam ya', cara' xbixa tzra rmal Simón. \v 6 Cara' c'a xqueban xeba, xequec'ka' c'am jabar nim wa' rpam ya'. Tak xq'uiektaja cmal congan e q'uiy ch'u' xe'oca chpam y xerkaptaja je' c'am rmal. \v 7 C'jara' xecsiq'uij pon chic jle' quexbil jec'ola chpam jun lanch chic che nquerto'a. Tak xe'ekaja xquemaj clasic je' ch'u' chpam c'am, nxenoja che c-e' lanch ch'u', xe jtz'it xba xe' ya' jlanch cmal ch'u'. \v 8 Ja' Simón Pedro tak xutz'et jmilagro je xbantaja c'jara' xexque'a chwech Jesús y cawra xbij tzra: —Wajaw, jat cnay-a' cana com anen xe en jun acha en aj-il en aj mac, cara' xbij tzra. \v 9 Cara' xbij Simón com arja' y conjelal e rexbil jec'ola ruq'uin congan xel ta quec'u'x tzrij chcongan ch'u' xquechap. \v 10 Ec'ola chka' Jacobo ruq'uin Juan je e rlec'wal jun acha Zebedeo rubi', arj-e' quec'mon ta qui' ruq'uin Simón tzra chpoj ch'u', y congan xel ta canm tzrij je xquetzu' je xbantaja. Ja' Jesús cawra xbij tzra Simón: —Mtaxibej ta awi', c'o chna jun samaj xtamaj el chic rbanic camic ra, wnak chic nque'acanoj ch-utz c'ara' nque'acsaj pruk'a' Dios, cara' xbij tzra. \v 11 C'jara' xquec'om ta c-e' lanch, xekaj ta chiya'. Junlic xqueya' cana njelal y xetre' ela tzrij Jesús. \s1 • • • • • \p \v 12 Xuban jmul Jesús c'ola chpam jun tnamet, c'ola jun acha xekaja ruq'uin majtanak rmal itzel yubil lepra. Ja' acha tak xutz'et Jesús xexque'a chwech y xkasaj ruplaj penlew: —Wajaw, wnawajo' cnachumsaj, anen wutkin che ncatecwina cnachumsaj, cara' xbij tzra. \v 13 Ja' Jesús xuyuk pona ruk'a', xuchap yawa' y cawra xbij tzra: —Quenwajo' ajni' nac'utuj chwa, catchumtaja, cara' xbij tzra, y alnak xel ela lepra tzrij. \v 14 Y congan xbij tzra: —Kas quenwajo' quenbij chawa chmajo'n abar nabij wa' jxenban chawa. Per jnaban, jat ac'tu' awi' chwech sacerdote y ay-a' awofrenda ajni' rbin cana Moisés chpam rley Dios chnaban. Je ofrenda jnaya' jara' noca testimonio chquewech sacerdote chnaban cumplir je rbin cana Moisés. Cara' xbij tzra. \v 15 Per nmás xba rtzojxic y congan e q'uiy wnak necremlo' qui' ruq'uin che rc'axic tijonem nuya', y je' yuw-i' arj-e' ncajo' che nquechumsasa. \v 16 Arja' nba ptak lwar kas tlana y tzra' nerebna' wa' oración. \s1 • • • • • \p \v 17 Xuban jmul Jesús remjon ctojxic wnak. Ec'ola jle' fariseo etz'bula chenkaj e quexbil jle' maestro je nquetijona cxin wnak tzrij rley Dios, arj-e' njelal tnamet epenak wa' jc'ola precwent Galilea ruq'uin precwent Judea, y ec'ola chca pJerusalén epenak wa'. Ja' Jesús c'ola rpoder Dios ruq'uin che nquerchumsaj yuw-i'. \v 18 Chek q'uenjlal tak ec'ola jle' ach-i' xe'erkaja, c'ola jun acha squirnak quec'mon ta, ctz'ela chwech rwarbal. J-e' ach-i' xcajo' ta xe'oca pjay xequey-a' ta yawa' nq'ue chwech Jesús. \v 19 Per majo'n xecwin ta xquecsaj pjay com congan enojnak wnak chpam. Je xqueban, xejte'a pe rwá' jay, xquelsaj nic'aj rwá' jay y tzra' xeckasaj wa' yawa', ctz'ela chwech rwarbal. Y ja' yawa' c'a chwech Jesús xekaj wa' jabar quemlon wa' qui' wnak. \v 20 Ja' Jesús tak xutz'et yukbal quec'u'x jc'ola ruq'uin, arja' cawra xbij tzra squirnak: —Acha, camic xcuytaja awil amac, cara' xbij tzra. \v 21 Je' maestro e quexbil fariseo tak chek xecc'axaj je xbij Jesús cawra xquemaj rch'obic ptak canm: —¿Nak rbanic jala acha tak nbij jle' tzij jxitzel nc'axaj Dios? Com majo'n chic nak xtecyuw ta il mac, xruyon Dios necyuwa, cara' xecbij kaja pcanm. \v 22 Per Jesús arja' bien rutkin nak nquech'ob kaja ptak canm y cawra xbij chca: —¿Nak tzra tak cara' nech'ob kaja ptak ewanm? \v 23 Camic quenwajo' quenc'axaj chewa ¿nak más majo'n pen ta tzra c-e' jawrara chquenbij tzra jawra acha sic chquencuy ril rumac, o wquenbij tzra che nyictaj ela y nba? \v 24 Anen quenban jawra chewech camic ra ch-utz c'ara' newutkij che Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak yatanak tzra chnucuy quil quemac je' wnak wawe' chwech ruch'lew, cara' xbij ja' Jesús chca. C'jara' cawra xbij chic ja' Jesús tzra squirnak: —Anen quenbij chawa camic, catyictaja, tec'ma' ela awarbal y jat pnawuchoch, cara' xbij tzra. \v 25 Chek xbitaja rmal, xyictaj ela acha chquewech, xumaj rc'olic rwarbal y xba chruchoch, y ajni'la nuya' ruk'ij Dios. \v 26 Je' wnak congan xel ta canm tak xquetz'et je xbantaja per nche conjelal, y xquemaj rya'ic ruk'ij Dios, congan cxiben qui' y cawra necbij ra: —Camic xkatz'et jnexte wjic katz'ton ta, cara' xecbij. \s1 • • • • • \p \v 27 C'jara' xel ela Jesús tzra' y xba. C'ola jun acha xutz'et mloy impuesto, Leví rubi'. Ja' Leví tz'bula chpam lwar abar nto'j wa' impuesto pruk'a'. Ja' Jesús tak xekaja ruq'uin cawra xbij tzra: —Jo' catetre' ta chwij che ncatoca ndiscípulo, cara' xbij tzra. \v 28 Ja' Leví xyictaja, xuya' cana njelal y xetre' ela tzrij Jesús. \v 29 Ja' Leví c'ola jun nimlaj w-im xchumsaj pruchoch rxin Jesús. Ja' Jesús e rexbil rdiscípulo arj-e' etz'bula tzrij mes. Congan e q'uiy e mloy tak impuesto etz'bula tzrij mes cuq'uin y ec'ola jle' chic wnak chka'. \v 30 Ec'ol c'a jle' maestro je nquetijona cxin wnak tzrij rley Dios e quexbil jle' fariseo arj-e' xecch'ojquij chca rdiscípulo Jesús y cawra xecbij: —¿Nak tzra tak nquixwa'a cuq'uin e mloy tak impuesto, chka' cuq'uin jle' chic aj-il ajmac? \v 31 Xpeta Jesús, cawra xbij chca: —Nak majo'n e yawa' ta arj-e' majo'n nc'atzin ta doctor chca, per je yuw-i' arj-e' nc'atzina doctor chca. \v 32 Anen enpenak che que'encanoj aj-il ajmac ch-utz c'ara' nqueya' cana quil quemac, me j-e' ta ra' que'encanoj je bnoy rbeyal. Cara' xbij Jesús chca. \s1 • • • • • \p \v 33 C'jara' cawra xecbij chic tzra: —Je rdiscípulo Juan Bautista arj-e' q'uiy mul nqueban ayuno ruq'uin oración y cara' nqueban je' kdiscípulo ajoj chka' ja ok aj fariseo per ¿nak q'ue tzra mcara' ta nqueban adiscípulo atet? \v 34 Jesús cawra xbij chca: —Ajni' chca jle' wnak ebnon invitar chpam jun c'ulbic, tak c'c'o na acha chquecjol jnec'le'a ¿l-utz c'ara' xtebij ta chca che nqueban ayuno? \v 35 Per nerla' na jun k'ij tak arj-e' xtelsasa chquecjol acha jxec'le'a, c'jara' c'a xtqueban ayuno. Cara' xbij Jesús chca. \v 36 C'jara' c'ola jun c'ambal tzij xbij chca cawrara: —Majo'n jun wnak xtelsaj ta jun tesbal tzra jun tziak c'ac' y xtucsaj ta tzra jun tzbuklaj tziak com jara' xe ntz'ila' c'ac' tziak y chka' m-utz ta nela c'ac' tesbal ruq'uin tzbuklaj tziak. \v 37 Chka' ajni' tzra vino c'ac' majo'n jun xtuc'ol ta chpam tzbuklaj tak c'olbal. Wext cara' nba'na jc'ac' vino nurak c'olbal y nti'xa, y ntz'iloxa c'olbal chka'. \v 38 Per kas nc'atzina nba'na, jc'ac' vino nc'o'la chpam c'ac'laj tak c'olbal y nuto' ri' che c-e', nexte vino y nexte c'olbal ntz'iloxa. \v 39 Jun acha we c'mannak tzra nutaj vino je mc'ac' ta jara' c'am-an nec'mana tzra jc'ac' vino, y cawra nbij: —Más na utz je mc'ac' ta. Cara' xbij Jesús chca tzrij jc'ac' tijonem jrec'mon ta. \c 6 \s1 • • • • • \p \v 1 Xuban jmul Jesús pjun xlanbal k'ij remjon binem chpam jle' trigo e rexbil rdiscípulo. Kas quemjon binem chpam trigo tak xquemaj rk'upxic rwá' je' trigo je rdiscípulo, tzan quek'a' nquelsaj wa' ch'tak rwech y nquetaj. \v 2 Ec'ol c'a jle' fariseo cawra xecbij chca: —Jemjon rbanic camic ra jala xjan nba'na ptak xlanbal k'ij. ¿Nak tzra tak neban cara'? Cara' xecbij. \v 3 Ja' Jesús cawra xbij chca: —¿Lmajo'n c'a esiq'uin ta chpam rtzojbal Dios jxuban ojer rey David tak xuban jmul majtanak rmal k'ak'nic pamaj y cara' quebnon e rexbil chka'? \v 4 Jxuban, xoca chpam ruchoch Dios, xuc'om xquelway jyonan chwech Dios, xutaj y xuya' cxin rexbil chka'. Cara' xuban mesque jara' xquelway tz'ibtanak cana chpam rley Dios che xqueyon sacerdote nquetjowa, cara' nbij chca aj fariseo. \v 5 C'jara' cawra xbij chic chca: —Je Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak, pruk'a' c'o wa' je nba'na chpam xlanbal k'ij. Cara' xbij chca. \s1 • • • • • \p \v 6 Pjun chic xlanbal k'ij xoca Jesús chpam jay rxin molbal ri'il y xumaj ctojxic wnak. C'ol c'a jun acha tzra' squirnak jun ruk'a' jrejquenk'a'. \v 7 Je' maestro e quexbil aj fariseo arj-e' ctz'ulchin Jesús, ncajo' nquetz'et we nchumsaj acha chpam xlanbal k'ij. Cara' nqueban ch-utz c'ara' nquewil jun ril che necchapbej rxin. \v 8 Per Jesús rutkin jquemjon rch'obic y cawra xbij tzra acha je squirnak ruk'a': —Catyictaja y catpe'a chkacjol, cara' xbij tzra. Ja' acha xyictaja y xpe'a chquecjol. \v 9 C'jara' Jesús cawra xbij chca: —Anen quenwajo' quenc'axaj chewa jawrara camic. ¿Nak nuya' c'as ley chka che nkaban chpam xlanbal k'ij, we nkaban utzil o we rtzilal? ¿Lnuya' c'as chka che nquekato' wnak owe nquekcamsaj? cara' xc'axaj chca. \v 10 Kas xerch'ulchij conjelal c'jara' cawra xbij tzra acha: —Teyku' ak'a', cara' xbij tzra. Xuyuk ruk'a' y xec'choja. \v 11 Arj-e' congan xpeta cyiwal, xquemaj tzij chbil tak qui', xquemaj rconxic rij rwech Jesús nak nqueban tzra. \s1 • • • • • \p \v 12 Chpam jara' tiemp xba Jesús, xojte'a chwech jun jyu', xuwil jun lwar abar nuban wa' oración y njelal ak'a' xtzijona ruq'uin Dios. \v 13 Tak xeskara xersiq'uij rdiscípulo. Ec'ol c'a e cbeljuj xerucha' y xbin-aj chca che e apóstol. \v 14 J-ewra e apóstol: Simón je xcanox chic jun rubi' rmal Jesús y xbixa tzra Pedro, Andrés je rch'alal Simón, Jacobo, Juan, Felipe, Bartolomé, \v 15 Mateo, Tomás, Jacobo je rlec'wal Alfeo, Simón jun chca je rxin partido rbin-an Zelote, \v 16 Judas je rlec'wal Jacobo, ruq'uin Judas Iscariote jxejchowa Jesús pquek'a' je nquetzelana rxin. \s1 • • • • • \p \v 17 C'jara' ja' Jesús xexle' ta chwech jyu' e rexbil apóstol. Tak xkaj ta chwech rutk'aj, tzra' xpe' wa' cuq'uin rdiscípulo e quexbil jle' chic wnak per congan e q'uiy. Ec'ola aj Jerusalén y ec'ola epenak chpam jle' chic tnamet jc'ola precwent Judea. Ec'ola chka' jepenak chi' tak mar jc'ola precwent Tiro y precwent Sidón. Epenak conjelal che necc'axaj je nbij Jesús y chka' che nquerchumsaj tzra je' cyubil. \v 18 Ec'ola xechumsasa chka' jemajtanak cmal e itzel tak espíritu. \v 19 Conjelal wnak congan nquecsaj cchuk'a' che nquechap oca jtz'it Jesús com arja' c'ola poder ruq'uin y jpoder nel ta ruq'uin nquerchumsaj wnak per ne che conjelal. \s1 • • • • • \p \v 20 C'jara' ja' Jesús xertz'ulchij rdiscípulo y cawra xbij ra: —Ixix je ix mibi' congan quicotemal rxin Dios nyataja chewa com ewxin rgobierno Dios. \v 21 Ixix je nk'ak'ana epam congan quicotemal rxin Dios nyataja chewa com congan nquixnoj na. Ixix je nquixok'a camic congan quicotemal rxin Dios nyataja chewa com nquixtzeben na. \v 22 Congan quicotemal rxin Dios nyataja chewa je nquixtzelaxa cmal wnak, jmajo'n nquixquec'ul ta y xe nquixquetz'uj y xe ix itzel tak wnak necbij chewa, per congan quicotemal nyataja chewa tak nmal anen tak cara' nba'na chewa, anen ja en Rlec'walxel jxenoca alxic cuq'uin wnak. \v 23 Tak cara' nqueban chewa quixquicot c'a per congan quixquicota com jara' c'ola jun nimlaj rtojbalil je nyataj na chewa tzra' chcaj. Com je' cti't quemma' cara' xqueban chca chka' e ojer tak profeta rxin Dios. \v 24 Per ixix je ix byoma' jara' congan lowlo' chewa com nquixquicota camic per jara' jun quicotemal xe nk'axa. \v 25 Ixix jc'ola nmak tak w-im neban camic, jara' congan lowlo' chewa com netaj na wyejal. Ixix je kas congan tzeb neban camic jara' congan lowlo' chewa com nquixbison na y nquixok' na. \v 26 Tak nya'a ek'ij cmal conjelal wnak jara' congan lowlo' chewa com je' cti't quemma' j-e' xqueya' quek'ij chka' e ojer tak profeta jme e rxin ta Dios. \s1 • • • • • \p \v 27 Per ixix je cnewc'axaj camic cawra quenbij chewa ra, que'ewaj-o' je nquebnowa lowlo' chewa. Tak ec'ola xitzel nquixquetz'et, ixix utzil tebna' chca. \v 28 Tak ec'ola nquebina itzel tak tzij chewa, ixix xruyon utzlaj tak tzij tbij chca. Tak ec'ola nquixetz'juwa, ixix tebna' orar pquecwent. \v 29 Wc'ola jun xuya' jun k'a' chaplaj tey-a' c'as tzra chnuya' chic jun pjupraj chic aplaj. Wc'ola jun chic xumaj acmis chawa tey-a' ela achump tzra chka'. \v 30 Wc'ola jun xc'utuj jun achnak chawa tey-a' tzra, y wc'ola jun xuc'om ela jun achnak chawa mtach'ojquij ta tzra. \v 31 Jun chic, nak neyarij chca wnak che nqueban chewa cara' c'a tebna' ixix chca chka'. \v 32 We ixix xqueyon j-era' lok' nque'ena' jlok' ixquen-on ixix ¿lc'o tc'ara' jun sip rxin Dios nyataja chewa nech'ob ixix? Com je' e itzel tak wnak arj-e' lok' nquequena' je nquejona cxin. \v 33 Jun chic, wex queyon j-era' neban utzil chca je nquebnowa utzil chewa ixix ¿lc'o tc'ara' jun sip rxin Dios nyataja chewa nech'ob ixix? Com je e itzel tak wnak arj-e' chka' nqueban utzil chca jebanyona utzil chca j-e'. \v 34 Jun chic, tak c'ola neya' pe kjonem y ewutkin che nya'a rec'xel ¿lc'o tc'ara' jun sip rxin Dios nyataja chewa nech'ob ixix? Com je e itzel tak wnak arj-e' chka' c'ola nqueya' pe kjonem jcutkin che nya'a rec'xel. \v 35 Per ixix que'ewaj-o' je nquebnowa lowlo' chewa, tsipaj ewutzil chca, tey-a' pe kjonem jc'ola ewq'uin per mteya' ta cas rec'xel. Wcara' neban jara' c'ola jun nimlaj rtojbalil nyataj na chewa y tzra' nquixk'aljen wa' che ix rlec'wal nimlaj Dios, com Dios arja' nsipaj utzil chca wnak mesque majo'n necmeltioxij ta tzra, mesque xe e itzel tak wnak. \v 36 Ajni' nuban Edta' Dios congan npoknaj quewech wnak cara' c'a tebna' ixix, tpoknaj quewech chka'. \s1 • • • • • \p \v 37 Mtquixoc ta ix k'toy tak tzij chquij wnak ch-utz c'ara' Dios majo'n nuk'et ta tzij chewij ixix chka'. Mtec'utuj ta chquij wnak che nquetoj na il mac je nqueban ch-utz c'ara' Dios majo'n nbij ta chewa che netoj na il mac jneban ixix. Que'ecyu' je' wnak. We nque'ecuy, Dios chka' nquixrucuy ixix. \v 38 Tsipaj chca wnak je nc'atzina chca. Wnesipaj chca jara' nya'a rjel rec'xel chewa. Per je rjel rec'xel je xtya'a chewa cara' rbanic ajni' nuban jun c'yil tak achnak tz'kat npajona, kas bien jic nuya' rlipr y nuya' rsobr. Cara' quenbij chewa com wq'uiy nesipaj jara' q'uiy necochij tzra Dios, o wxe mq'uiy ta nesipaj jara' mq'uiy ta necochij ixix tzra Dios chka'. Cara' xbij Jesús chca. \v 39 C'jara' xbij jun c'ambal tzij chca: —Jun moy wnuchap ela chuk'a' jun moy chic jara' xe nquetza'k ela pjul che c-e'. \v 40 Majo'n jun discípulo xtrutkij ta más chwech ajni' rutkin rmaestro. Per jun discípulo chka bechnak opech discípulo we bien ntijoj ri' jara' cara' nela rna'oj ajni' rxin rmaestro. \v 41 ¿Nak tzra tak nech'ulchin tak nuban jun ch'it ril ewch'alal per majo'n nena' kta ixix je' nmak tak ewil jneban? Tak neban cara' jara' ajni' nech'ulchij jun rc'utal che' jc'ola chi' rk'arwech ewch'alal per majo'n neya' kta cwent ixix tzrij jun nimlaj che' jc'ola chi' ek'awech. \v 42 Chka' ¿nak tzra tak nebij tzra ewch'alal: —Kch'alal, tey-a' c'as chka che nkaya' ana'oj rmal il mac jc'ola chpam ac'aslemal, cara' nebij tzra, per xe mtena' kaja ixix xmás chna nim il mac c'ola chpam ec'aslemal ixix? Tak cara' neban xcaca' eplaj. Wnewajo' neya' rna'oj ewch'alal nc'atzina nabey mul che neya' cana rtzilal jc'ola chpam ec'aslemal ixix ch-utz c'ara' nquixecwina neya' utzlaj tak na'oj tzra. \v 43 Cara' quenbij chewa com majo'n jun utzlaj che' xtuya' ta itzel rwech next c'a itzel che' xtuya' wen rwech. \v 44 Che njelal che' xe rmal rwech nuya' tak notkixa nak chche'al. Ajni' tzra q'uix mesquier necwina xtwachij ta higo next c'a xulquiej xtwachij ta uva. \v 45 Jun utzlaj acha utzil rec'lon pranm y tak ntzijona utzil rec'mon ta je nbij. Jun itzel acha xitzel tak achnak rec'lon pranm y tak ntzijona xitzel tak achnak rec'mon ta je nbij. Cara' quenbij chewa com jnojnak pranm jun wnak jara' nel ta pruchi'. \s1 • • • • • \p \v 46 ¿Nak tzra tak cawra nebij chwa ra: —Kajaw, Kajaw, per xmajo'n neban ta jquenbij chewa chneban? \v 47 Chka bechnak wnak npeta wq'uin we nc'axaj jnemjon rbixic y nuban jquenbij tzra arja' cawra rbanic: \v 48 arja' e junam ruq'uin jun acha xuban jun ruchoch, xuc'ot na jabar nutic wa' cimiento y pe rwá' abaj xtz'uba' wa'. Tak xumaj rij jun k'jaljab xq'uiya rkanya', nlowlo' xba'na tzra jay rmal rkan ya' per majo'n xba ta penlew com wen rtiquic bnon. \v 49 Per jun wnak chek jic nc'axaj ntzojbal y majo'n nuban ta jquenbij tzra chnuban, arja' junam ruq'uin jun acha xuban jun ruchoch per majo'n rcimient, xpe rwá' ulew xtz'uba' wa'. Tak xq'uiya rkan ya' nlowlo' xba'na tzra jay y nalnak xba penlew, ne xtz'ila' jay junlic. Cara' xbij Jesús chca. \c 7 \s1 • • • • • \p \v 1 Jesús tak xec'choja tzij rmal cuq'uin wnak xba pCapernaum. \v 2 C'ol c'a jun capitán cxin soldado, c'ola jun rmos yawa'. Ja' mos congan lok' nna'a rmal capitán y xyamer ncoma. \v 3 Ja' capitán tak xekaja rbixic Jesús ruq'uin ec'ola jle' anciano e aj Israel xerutak ela che necc'utuj jun utzil tzra Jesús che npeta y nerchumsaj rmos. \v 4 Tak xe'ekaja ruq'uin Jesús congan xquemaj rc'utxic jun utzil tzra: —Jcapitán nyatanak wa' tzra chnabna' utzil tzra jkamjon rc'utxic chawa \v 5 com arja' congan nokrajo' ja ok tnamet Israel. Ja' banyona jay rxin molbal ri'il jabar nkamol wa' ki' che rc'axic rtzojbal Dios, cara' xecbij tzra. \v 6 C'jara' xeba, xequexbilaj ela Jesús. Ja' capitán tak c'o chic Jesús chenkaj ruq'uin ruchoch arja' xerutak ela jle' ramigo che rc'ulic, cawra xbij ela tzra Jesús: —Wajaw, mtcatel ta ch'u'j nmal anen, atet ajni'la nim ak'ij, mtyataja chwij che xcatoc ta chpam wuchoch. \v 7 Y nexte yatanak chwij chka' xenba ta awq'uin, y jquenwajo' chawa, tbij che nec'choja nmos y wutkin che xruq'uin ra' nec'choja. \v 8 Cara' quenbij chawa com anen wutkin nak rbanic tak ncatba'na mandar. Ec'ola nquebnowa mandar wxin anen y chka' ec'ola soldado pnuk'a' anen chquenuban mandar. Tak quenbij tzra jun acha: —Catel ela, y jara' acha nel ela. Wquenbij tzra jun chic: —Catjo', jara' ne npe wa'. Tak quenbij tzra nmos jc'ola pnuk'a': —Tebna' jawrara, y ja' nuban. Cara' xbij ela capitán tzra Jesús. \v 9 Ja' Jesús congan xel ta ruc'u'x tzrij je xbixa tzra rmal capitán. Tak xc'axtaja rmal xuya' volt, y com ec'ola wnak etrena tzrij cawra xbij chca ra: —Anen quenbij chewa, jcapitán arja' más chna k'axnak wen ryukbal ruc'u'x wq'uin anen que chewech ixix je ix aj Israel, nexte c'o ta jun chewa newlon cara' ta yukbal ruc'u'x wq'uin ajni' rxin ja', cara' xbij chca. \v 10 Je' wnak jetkon ela rmal capitán arj-e' xemloj ta. Y tak xquetz'et mos majo'n chic yawa' ta, utz chic. \s1 • • • • • \p \v 11 Je pjun k'ij chic ja' Jesús xba chpam jun tnamet Naín rubi'. E q'uiy chca rdiscípulo xerexbilaj ela y congan e q'uiy wnak xetre' ela tzrij. \v 12 Ja' Jesús tak xekaja chenkaj abar ncatoc el wa' chpam tnamet ec'ola jle' wnak xerutz'et, c'ola jun comnak nequemku'. Jnemu'ka jara' ral jun ixak melca'n y nxer oca jun ral, y xcoma. Ja' ixak e q'uiy rwinak etren ela tzrij che rmukic comnak. \v 13 Ja' Kajaw Jesús tak xutz'et ixak congan xpoknaj rwech: —Mtcatok' ta, cara' xbij tzra. \v 14 C'jara' xuchap rwarbal jabar telen wa' jcomnak. Je' wnak jetelyon ela rxin comnak arj-e' xepapo'a. C'jara' Jesús cawra xbij tzra comnak ra: —C'jol, camic quenbij chawa, catyictaja. Cara' xbij tzra. \v 15 Ja' c'jol xc'astaja, xetz'be'a y xumaj tzij. C'jara' ja' Jesús xujach cana tzra rute'. \v 16 Je' wnak congan xecxibej qui' rmal je xbantaja per ne che conjelal, y xquemaj rya'ic ruk'ij Dios: —Jala' jun nimlaj profeta rxin Dios je xwankera chkacjol camic. Dios camic retkon ta jun To'onel chkacjol ja ok tnamet rxin, cara' xecbij. \v 17 Jmilagro jxuban Jesús jara' xel ela rbixic njelal nat nkaj chpam departamento Judea y xela rbixic chka' njelal tnamet jc'ola chenkaj ruq'uin departamento. \s1 • • • • • \p \v 18 Njelal jawra je xbantaja xecho'la tzra Juan Bautista cmal je rdiscípulo. \v 19 Ja' Juan ec'ola e c-e' chca rdiscípulo xersiq'uij, xerutak ela ruq'uin Jesús y cawra xbij ela chca ra che necc'axaj: —¿Le atet at Cristo jbitanak cana che ncatpet na, owe nkeybej chna jun? cara' xbij ela chca. \v 20 Tak xe'ekaja ruq'uin Jesús cawra xecbij tzra: —Juan Bautista arja' okretkon ta awq'uin, cawra rbin ta che nekc'axaj chawa: —¿Le atet at Cristo jbitanak cana che ncatpet na, owe nkeybej chna jun? Cara' rbin ta. \v 21 Ja' Jesús njara' hor xumaj cchumsic jle' wnak jec'ola tzra' per ne q'uiy j-e' wnak. Xerchumsaj je' yuw-i' mesque emajtanak rmal cowlaj tak yubil, xeruto' jec'ola pquek'a' itzel tak espíritu y e q'uiy moya' xujak quewech chka'. \v 22 C'jara' cawra xbij chca je c-e' rdiscípulo Juan: —Jax ebij tzra Juan njelal jetz'ton camic y njelal jewc'axan. Je' moya' nqueca'y chic. Jch'e'y nquebina jara' jic chic nquebina. Nak jc'ola itzel yubil jlepra chquij arj-e' xechumtaja. Je' tcon necc'axaj chic tzij camic. Je' cnomki' xec'astaja. Je' mibi' majtanak rbixic chca utzlaj tzij je rxin totanem jretkon ta Dios. \v 23 Chka' tbij tzra Juan chcongan qui' quec'u'x wnak jmajo'n jun twa' nquena' rmal samaj jnemjon rbanic. Cara' tbij tzra, cara' xbij ela ja' Jesús chca rdiscípulo Juan Bautista. \v 24 Tak ebnak chic e c-e' discípulo ja' Jesús xumaj chic tzij cuq'uin wnak tzrij Juan Bautista. —Ja' Juan tak xec'je'a chpam je' tenlak tak lwar ¿nak tzra tak xixba ruq'uin che rtz'etic, le rmal ja' Juan chek remril ajni' jun aj je njech'loxa rmal xecmel? \v 25 ¿Nak tzra tak xixba ruq'uin che rtz'etic, le rmal Juan chcongan rewkon ri' tzra wen tak tziak y congan nmak rjel? Per ixix bien ewutkin che je' wnak je nquecsana wen tak tziak je nmak rejlal y nquelok' jachnak c'ola cgan tzrij che nquelok', arj-e' chpam nmak tak jay cxin rey nquec'je' wa'. \v 26 ¿Nak tzra tak xixba ruq'uin che rtz'etic, le rmal Juan che arja' jun profeta rxin Dios? Jara' ne ktzij wa' che profeta per mruyon ta profeta ocnak wa'. \v 27 Cara' quenbij chewa com ja' Juan xchumsana rubey Cristo ajni' tz'ibtanak cana chpam rtzojbal Dios jcawrara nbij: —Anen quentak ela nmensajero che nnabyeja chawech ch-utz c'ara' arja' nchumsana abey. Cara' tz'ibtanak cana rmal Dios tzrij Cristo. \v 28 Anen quenbij chewa che majo'n jun profeta c'jenak ta wawe' chwech ruch'lew jnim ta ruk'ij chwech Juan Bautista, per chpam rgobierno Dios jun wnak mesque ch'it sencillo per más chna nim ruk'ij que chwech Juan, cara' xbij Jesús chca wnak. \v 29 Conjelal wnak e quexbil e mloy tak impuesto tak xecc'axaj je xbij Jesús xquemaj rya'ic ruk'ij Dios com arj-e' ebnon bautizar rmal Juan. \v 30 Per aj fariseo e quexbil maestro je nquetijona cxin wnak tzrij rley Dios arj-e' majo'n xcajo' ta xeba'na bautizar rmal Juan, jara' xecch'ojquij je nrajo' ranm Dios ptak cc'aslemal. \v 31 C'jara' ja' Kajaw Jesús xumaj chic rij tzij: —¿Abar c'a wa' quixenjumsaj wa' ixix jix tnamet Israel? \v 32 Cuq'uin c-e' moc ac'ala' quixenjumsaj wa' jquemjon tz'anem ptak q'uebal. Jun moc nquerak quechi' chquij jun moc chic: —Ajoj xkaban nic'aj bix rxin quicotemal per ixix majo'n xjoj xeban ta, majo'n xixquicot ta. Y xkaban jun chic rxin bis y nmajo'n xixbison ta chka'. Nmajo'n nak newajo', cara' xecbij ac'ala' chca e jmoc chic. \v 33 Ixix quixenjumsaj cuq'uin ac'ala' je nmajo'n nak ncajo', com Juan Bautista tak arja' xpeta majo'n kas ta nwa'a cuq'uin wnak y majo'n vino xutaj ta, rmal c'ara' tak xebij tzra chc'ola jun itzel espíritu pranm. \v 34 Y xenpet chic anen ja en Rlec'walxel jxenoca alxic cuq'uin wnak, xenwa'a cuq'uin wnak y xentaj vino, y rmal ra' xebij chwa che en ajmund, xe en tjoy vino y xe e wamigo e mloy tak impuesto ruq'uin jle' chic aj-il aj mac. \v 35 Per conjelal je' rlec'wal Dios arj-e' bien nch'obtaja cmal che Juan Bautista rna'oj Dios rucsan y cutkin chka' che anen rna'oj Dios nucsan. Cara' xbij Jesús chca. \s1 • • • • • \p \v 36 C'o c'a jun acha aj fariseo xuban invitar Jesús pruchoch che newa'a ruq'uin. Ja' Jesús xba ruq'uin y tak xekaja xetz'be'a tzrij mes. \v 37 Chpam jara' tnamet tzra' c'o wa' jun ixak itzel rc'aslemal. Ja' ixak tak xc'axaj chJesús remjon w-im pjay ruq'uin aj fariseo xba ruq'uin, rec'mon ela jle' ak'om qui' rexla', rec'mon ela chpam jun rc'olibal je bnon rbanic, alabastro ocnak. \v 38 Tak xekaja ruq'uin Jesús xexque'a y xumaj ok'ej. Jri'al rwech congan xkaja tzrij rkan Jesús y tzra resmal rwá' xsubej. Tak xsutaja rmal c'jara' xtz'ubaj rkan y xuya' ak'om tzrij. \v 39 Fariseo jbanyona invitar rxin Jesús, tak xutz'et jxuban ixak cawra xuch'ob kaja pranm: —Ja' Jesús wext ktzij che profeta rxin Dios rutkin tc'ara' nak rbanic jun ixak je ntajina nuchap rkan. Com jala' jun ixak xitzel rc'aslemal. Cara' xuch'ob kaja. \v 40 C'jara' Jesús cawra xbij tzra: —Simón, camic c'ola jun tzij quenwajo' quenbij chawa: —Utz c'ara' Maestro, tbij chwa, cara' xbij ja' Simón. \v 41 C'jara' cawra xbix chic tzra rmal Jesús: —C'ola jun acha ec'ola e c-e' ach-i' c'ola quec'as ruq'uin. Jun, j-o' cient ruc'as, jun chic cincuenta. \v 42 Tak mxecwin ta xquetoj quec'as majo'n achnak xba'na chca, xecu'ya rmal rajaw pak. Camic Simón, tbij c'a chwa ¿nak chca e c-e' ach-i' más njo'na rxin rajaw pak? cara' xbixa tzra Simón. \v 43 —Jquenbij anen jara' más nim ruc'as, cara' xbij tzra. —Cara', xbixa tzra rmal Jesús. \v 44 C'jara' ja' Jesús xuya' volt, nutz'et ixak y cawra xbij chic tzra Simón: —Tetz'ta' mpa' jawra ixak. Atet, tak xenoc ta chpam awuchoch majo'n xaya' ta ch'ajbal wkan che nc'ulic, per jawra ixak arja' xuch'aj wkan tzan ri'al rk'arwech y tzra resmal rwá' xsubej. \v 45 Atet majo'n xatz'ubaj ta nuchi' che nc'ulic, per jawra ixak njunlic remjon rtz'ubxic wkan. \v 46 Atet nexte aceite xaya' pe nwá' che nc'ulic, per jawra ixak xujic wkan chpam jun ak'om jcongan qui' rexla'. \v 47 Rmal c'ara' tak quenbij chawa, jawra ixak mesque congan il mac rebnon per bien k'alaj che cuytanak chic njelal com congan quenrajo'. Per we mq'uiy ta awil amac cuytanak jara' majo'n kas ta nwankera ojben ri'il chpam awanm, cara' xbij tzra. \v 48 C'jara' cawra xbij tzra ixak: —Xcuytaja awil amac, cara' xbij tzra. \v 49 Jle' chic invitado jec'ola tzrij mes ruq'uin Jesús arj-e' xquemaj tzij chbil tak qui': —¿Nak rbanic ja' Jesús tak nbij che nucuy il mac chka'? \v 50 Ja' Jesús cawra xbij chic tzra ixak: —Jyukbal ac'u'x jc'ola wq'uin jara' xatet-owa. Camic utz chic ncatba y catquicota, cara' xbij tzra. \c 8 \p \v 1 Xuban jun c-e' k'ij xumaj chic rubey Jesús, xba chpam njelal tnamet y chpam je' aldea, nuya' rbixic rtzojbal Dios y nuch'ob chquewech wnak utzlaj tzij jnuc'ut chkawech nak rbanic je rgobierno Dios. Xerexbilaj je cbeljuj apóstol. \v 2 Ec'ola jle' ixki' xerexbilaj chka'. J-ewra ixki' nabey emajtanak rmal yubil y ec'ola pquek'a' itzel tak espíritu per echumsan chic rmal Jesús. Jun ixak María rubi', jc'o chic jun rubi' Magdalena. Ja' María Magdalena e wku' itzel tak espíritu xelsasa pranm rmal Jesús. \v 3 Jun chic, Juana rubi', rexkayil Chuza, administrador rxin Herodes. Jun chic Susana rubi', y ec'o na más chka'. C'ola cmibil jnectobej Jesús chpam jnak nc'atzina tzra. \s1 • • • • • \p \v 4 Congan e q'uiy wnak xecremlo' qui' ruq'uin Jesús, njelal tnamet epenak wa'. C'jara' c'ola jun c'ambal tzij xbij chca cawrara: \v 5 —C'ola jun ajsmajma' xba pe tcoj rtejco'n pe rchinoj. Tak xekaja xumaj rch'akxic ija'tz. C'ola nic'aj xkaja pbey, xpa'k' cana cmal wnak y xti'ja cmal tzq'uin. \v 6 C'o chic jle' xkaja abar c'o wa' abaj. Tak xel ta xechkija alnak com majo'n rex ta ulew. \v 7 C'o chic jle' xkaja ptak q'uix y tak xel ta xumaj c'yinem, per njunam xq'uiya ruq'uin q'uix. Tak xq'uisbena xcamsasa tejco'n rmal q'uix. \v 8 Per c'o chic jle' xkaja chpam utzlaj ulew y congan xwachina, jujun rk'arwech ija'tz xuya' jujun cient rwech, cara' xbij Jesús chca. Tak xbitaja tzij rmal congan cow xtzijona. —Achnak c'ola rexquin tc'axaj c'a jquenbij. Cara' xbij chca. \v 9 C'jara' je' rdiscípulo cawra xecbij tzra: —Tech'bo' chkawech nak rbanic jc'ambal tzij je c'ja' xabij kaja, cara' xecbij tzra. \v 10 Ja' Jesús cawra xbij chca ra: —Ixix yatanak chewa chnewutkij nak rbanic jwewtanak tzrij rgobierno Dios per jle' chic wnak pc'ambal tzij quentzijon wa' cuq'uin ch-utz c'ara' mesque c'ola ck'awech per majo'n nquetz'et ta je nc'u'ta chquewech, mesque nc'ola quexquin per majo'n nch'obtaj ta cmal je nbixa chca. \v 11 Camic quench'ob chewech nak rbanic jc'ambal tzij. Ija'tz jara' nbij tzij rtzojbal Dios. \v 12 Je xkaja pbey jara' nbij tzij che ec'ola wnak je nquec'axana rtzojbal Dios per npeta diablo nelsaj ela rtzojbal Dios ptak canm ch-utz c'ara' majo'n necnimaj ta y che mtquewil totanem rxin Dios. \v 13 Je xkaja abar c'o wa' abaj jara' nbij tzij che ec'ola wnak je necc'axaj rtzojbal Dios y necnimaj, congan nquequicota rmal. Per arj-e' e ajni' jle' tejco'n majo'n rc'amal ruxe', njun rmaj oca necnimaj. Tak nerla' lowlo' tiemp xe nqueya' cana. \v 14 Je xkaja ptak q'uix jara' nbij tzij che ec'ola wnak necc'axaj rtzojbal Dios per tak nq'uisbena xe nquek'oysas chic rmal je' achnak rxin rwech ruch'lew ajni' mibil, ajni' quicotemal, ajni' njunlic nba quec'u'x tzrij je' achnak. Arj-e' e ajni' jle' tejco'n je nmajo'n rwech nuya'. \v 15 Per ija'tz je xkaja chpam utzlaj ulew jara' nbij tzij che ec'ola wnak je necc'axaj rtzojbal Dios y nqueyic pcanm per jun utzlaj anm je rc'an rbeyal. Arj-e' nquecoch' je npeta chquij y tak nq'uisbena wen nwachina utzil ptak cc'aslemal. \s1 • • • • • \p \v 16 Majo'n jun wnak xtebnowa xtutzaj ta jun candil y xtjupba' ta jun bjoy pe rwá' next c'a xtuya' ta chuxe' jun ch'at chka'. Per je nba'na, tak ntza'ja jun candil ncanoxa jun rc'ulibal jabar nya' wa' ch-utz c'ara' psak nquec'je' wa' wnak je nque'oca pjay. \v 17 Cara' quenbij chewa com njelal jwewtanak jara' nel na psak y je njelal jmajo'n k'aljennak ta jara' nerla' na jun k'ij tak xtk'aljina, notkix na. \v 18 Rmal c'ara' tak quenbij chewa, bien tey-a' ewexquin tzrij jemjon rc'axic com je' wnak jc'ola yatanak chca arj-e' nyataj na más chca. Je' wnak je nmajo'n yatanak chca per j-e' nquech'ob chc'ola jara' nelsasa chca. Cara' xbij Jesús chca rdiscípulo. \s1 • • • • • \p \v 19 C'jara' xe'erkaja rch'alal Jesús rexbil rute' per mesquier nquecwina nque'oca abar c'o wa' ja' com congan e q'uiy wnak. \v 20 C'jara' xbixa tzra Jesús: —Tetz'ta' mpa' ate' ruq'uin je' awch'alal ec'ola chujay, ncatecsiq'uij, cara' xbixa tzra. \v 21 Ja' Jesús cawra xbij chca ra: —Je nquec'axana rtzojbal Dios y nqueban je nbij chca che nqueban arj-e' c'ara' e'ocnak nute' ruq'uin e'ocnak wch'alal, cara' xbij chca. \s1 • • • • • \p \v 22 Xuban jmul Jesús xoc planch e rexbil je' rdiscípulo: —Jo' pjupraj ya', cara' xbij chca y xeba. \v 23 Kas quemjon binem pe rwá' ya' tak xkaja che wram Jesús. Chek q'uenjlal tak xkaj ta jun nimlaj k'ek' chquij. Jlanch ntajina nnoja ya' chpam, ec'o chic chpam jun lowlo'. \v 24 J-e' discípulo xquec'as Jesús: —Maestro, Maestro, camic nokcoma, nokba pya', cara' xecbij tzra. Xyictaja Jesús, xuk'il k'ek', xuk'il ya' chka'. C'jara' xcoma k'ek' y xjun xec'je' wa' ya'. \v 25 C'jara' cawra xbij chca: —¿Abar c'a xoc wa' yukbal ec'u'x wq'uin? cara' xbij chca. Arj-e' congan cxiben qui', congan xel ta quec'u'x tzrij tak xquetz'et je xbantaja y cawra xquemaj rbixic chbil tak qui': —¿Nak rbanic c'ala' jala acha? Com arja' nuban mandar k'ek', nuban mandar ya', y nnimax tak wan chka', cara' xecbij. \s1 • • • • • \p \v 26 Xe'ekaja chpam jun lwar jc'ola pquecwent aj Gadarenos jc'ola pjupraj ya' chwech departamento Galilea. \v 27 Ja' Jesús tak xel ela planch c'ola jun acha xekaja ruq'uin. Ja' acha c'o chic tiemp e'ocnak jle' itzel tak espíritu pranm. Nmajo'n retziak rucsan y nmajo'n nec'je' ta pruchoch chka', xe pcomsant nec'je' wa'. \v 28 Tak xutz'et Jesús xumaj rakic ruchi', xexque'a chwech y ncow xtzijona ruq'uin, cawra xbij tzra: —Jesús, atet at Rlec'wal nimlaj Dios. ¿Nak nawajo' chwa? Tebna' jun utzil, mtaban ta lowlo' chwa, cara' xbij tzra. \v 29 Cara' xbij tzra com Jesús arja' ntajina nuban mandar itzel espíritu jocnak pranm acha che nel ela. Ja' acha q'uiylaj mul c'jenak pruk'a' itzel espíritu, y c'ola bc'on je' ruk'a' rkan pcadena per nmajo'n pen nutaj ta che nq'uiekpij ela y nec'mar ela rmal itzel espíritu chpam chkilaj tak lwar. \v 30 Ja' Jesús cawra xc'axaj tzra: —¿Nak abi'? —Anen en Legión,\f + \fr 8:30 \ft Legión, nbij tzij congan e q'uiy.\f* cara' xbij ja' acha. Cara' rubi' xbij com congan e q'uiy jle' itzel tak espíritu e'ocnak pranm. \v 31 J-e' c'a itzel tak espíritu congan nquecsaj cchuk'a' che necc'utuj tzra Jesús chmajo'n nquerutak el ta chpam nimlaj jul je nq'ue c'nat nekaj wa' xuxe' ulew chpam nimlaj k'ejkumal. \v 32 Ec'o pon c'a jle' a'k per congan e q'uiy y quemjon w-im ptak k'ayis. J-e' c'a itzel tak espíritu ne nquecsaj cchuk'a' che necc'utuj tzra Jesús chnuya' c'as chca che nque'oca chquepam je' a'k. Ja' Jesús xuya' c'as chca. \v 33 Cara' xqueban, xe'el ela pranm acha y xe'oca chquepam je' a'k. J-e' a'k chek xe'oca je' itzel tak espíritu chquepam nalnak xexle'a chwech jun tectic jyu' y nq'ue pya' xe'ekaj wa' conjelal, y xq'uis kaja quexla'. \v 34 Je chajinel cxin a'k tak nquetz'et je xbantaja xenanmaj ela, xeba chpam tnamet ruq'uin je' ptak aldea chka', xequechlo' njelal je xbantaja. \v 35 Je' wnak tak xecc'axaj, arj-e' xepeta che necretz'ta' je xbantaja. Tak xe'erkaja abar c'o wa' Jesús xquetz'et acha jxelsasa itzel espíritu pranm, arja' chwech Jesús tz'bul wa', c'o chic retziak recsan y tz'kat chic rna'oj. J-e' c'a wnak tak xquetz'et congan xecxibej qui' rmal. \v 36 C'jara' jxetz'towa je xbantaja arj-e' xquemaj rcholic chquewech jle' chic wnak nak xuban tak xchumtaja acha jc'ola jle' itzel tak espíritu pranm. \v 37 Conjelal wnak aj Gadarenos arj-e' xecc'utuj tzra Jesús che mtec'je' xta más chquecjol com congan cxiben qui'. Jesús xoc chic chpam lanch che nemloja. \v 38 Acha jxelsasa e itzel espíritu pranm cawra xbij tzra Jesús: —Tebna' jun utzil, tey-a' c'as chwa chquentre'a chawij junlic, cara' xbij tzra. \v 39 —Mejor jnaban, jat pnawuchoch abij chca wnak che ajni'la jun nimlaj samaj xuban Dios chpam ac'aslemal, cara' xbixa tzra rmal Jesús. C'jara' xba ja' acha chpam tnamet y xumaj rbixic chca conjelal wnak jnimlaj samaj xuban Jesús chpam rc'aslemal. \s1 • • • • • \p \v 40 Ja' Jesús tak xemloj chic jmul pjupraj ya' congan qui'il rc'ulic xba'na cmal wnak com yben cmal conjelal. \v 41 C'jara' c'ola jun acha xpeta, Jairo rubi', arja' jun chca jefe rxin jay je rxin molbal ri'il jabar nc'axax wa' rtzojbal Dios. Ja' Jairo tak xerkaja ruq'uin Jesús xexque'a chwech y congan xc'utuj jun utzil tzra che nba chruchoch, \v 42 com c'ola jun rmi'al cmic nuban chic, y njun oca. C'o lala' cbeljuj rjuna'. Xba ja' Jesús per congan e q'uiy wnak nquepitz' qui' tzrij ebnak chruchoch Jairo. \v 43 C'ol c'a jun ixak yawa' c'ola chquecjol wnak, xuban cbeljuj juna' c'ola quic' nela tzra. Ja' ixak rec'son chic njelal jc'ola ruq'uin che rk'omxic ri' cuq'uin je' doctor per next jun cwennak ta chumsyona rxin. \v 44 Jxuban ixak chkajni' xki'l oca más ruq'uin Jesús. Tak xekaja ruq'uin xuchap oca jtz'it ruchi' retziak. Chek xuchap oca retziak Jesús xetne'a quic' tzra. \v 45 Ja' Jesús cawra xbij: —¿Nak xenchpowa? cara' xc'axaj. —Manen ta, manen ta, cara' xecbij conjelal wnak. Pedro ruq'uin je' rexbil cawra xecbij tzra Jesús: —Maestro, per e congan wnak queptz'on qui' chawij y nquemin qui' chawij chka'. ¿Nak tzra tak nabij: —Nak xenchpowa? \v 46 Anen wutkin chc'ola jun xenchpowa com xenna' chc'ola poder xel ela wq'uin, cara' xbij Jesús chca. \v 47 Ja' ixak tak xutz'et mesquier chic necwina nwiwaj jxuban xpeta, congan nberbeta rmal xben ri'il, xexque'a chwech Jesús y xumaj rbixic tzra nak tzra tak xuchap oca retziak, per ne chquewech conjelal wnak xbij wa' tzra. Xbij tzra chka' che njara' hor xec'choja. \v 48 Cawra xbixa tzra rmal Jesús: —Nmi'al, jyukbal ac'u'x wq'uin jara' xatchumsana. Camic utz chic ncatba, catquicota, cara' xbixa tzra ixak. \v 49 Ja' Jesús c'remjon na tzij tak c'ola jun wnak xerkaja, elnak ta pruchoch jefe rxin jay rxin molbal ri'il, cawra xbij tzra jefe: —Jairo, ami'al xcoma, mtaban xta molestar Maestro, cara' xbij tzra. \v 50 Ja' Jesús chek xc'axtaja rmal je xbixa tzra Jairo cawra xbij tzra: —Mtaxibej ta awi'. Jnaban camic, teyke'a ac'u'x wq'uin y ami'al nchumtaja, cara' xbij tzra. \v 51 Tak xe'ekaja chruchoch Jairo ja' Jesús mxuya' ta c'as chca wnak che xe'oc ta pjay ruq'uin. Jxe'oca chpam xqueyon Pedro, Jacobo, ruq'uin Juan e quexbil redta' rute' xten. \v 52 Conjelal wnak quemjon ok'ej y congan rkala quechi'. Jesús cawra xbij chca: —Mtquixok' ta com xten majo'n comnak ta, xe wram rebnon, cara' xbij chca. \v 53 Per arj-e' xe xectzebej com arj-e' bien cutkin che comnak chic xten. \v 54 C'jara' Jesús xuchap chuk'a' comnak y cawra xbij tzra: —Catyictaja xten, cara' xbij tzra. \v 55 Ja' xten xemloj ta rwech y njara' hor xyictaja. C'jara' ja' Jesús xbij chca che nqueya' rway. \v 56 Jredta' rute' arj-e' congan xel ta quec'u'x tak xquetz'et milagro jxuban Jesús per cawra xbij chca: —Nmajo'n abar tebij wa' je xbantaja, cara' xbij chca. \c 9 \s1 • • • • • \p \v 1 C'jara' xersiq'uij e cbeljuj rdiscípulo y xuya' chca chc'ola quek'a' chquij conjelal e itzel tak espíritu che nquecwina nquequelsaj ela pcanm wnak y xuya' chca chka' che nquecwina nquecchumsaj yuw-i'. \v 2 Y xerutak ela chnequey-a' rbixic rgobierno Dios y ch-utz c'ara' chka' che nquecchumsaj yuw-i'. \v 3 Cawra xbij ela chca: —Nmajo'n achnak nec'om ela tak xtquixba, nexte ech'me'y nec'om ela, nexte emlet nec'om ela, nexte eway, nexte epak nec'om ela, y ne xjara' ecmis ecsan nec'om ela, me c-e' ta newc'aj. \v 4 Chka bechnak opech jay nquixoc wa' tzra' nquixec'je' wa', c'jara' neya' cana tak nquixba chic chpam jun chic tnamet. \v 5 Y nak mxtec'luw ta ewxin, tak nquixel ta chpam quetnamet tquiraj cana pkok jc'ola pnewkan. Cara' neban y jara' rital che arj-e' nquetaj na lowlo' rmal jmajo'n nqueya' ta quexquin tzrij jnebij chca, cara' xbij ela chca. \v 6 Je cbeljuj discípulo arj-e' xe'el ela, xeba ptak aldea per ne njelal aldea, xquemaj rbixic ja utzlaj tzij rxin Jesucristo y xquemaj cchumsic je yuw-i' chka'. Cara' xqueban chkabar opech xe'ekaj wa'. \s1 • • • • • \p \v 7 Njelal jnuban Jesús xekaja rbixic ruq'uin gobernador Herodes. Ja' Herodes kas nk'aysaj ri' che rch'obic nak kas mer nebnowa njelal jawrara jnekaja rbixic ruq'uin. Com ec'ola nquebina che Juan Bautista nebnowa com arj-e' necbij che c'astanak chic Juan Bautista chquecjol cnomki'. \v 8 Ec'o chic jle' nquebina che camnak Elías nebnowa com arj-e' necbij che rec'tun chic ri' Elías chquewech wnak. Y ec'ol chic jle' nquebina chc'ola jun chca ja e ojer tak profeta jc'astanak ta y jara' nebnowa, cara' necbij. \v 9 Per Herodes cawra xbij ra: —Je Juan, anen wan xenyowa orden che xelsasa rwá' per nak la acha jnebnowa njelal jawrara jnerkaja rbixic wq'uin. Cara' xbij, y xumaj rch'obic nak nuban ch-utz c'ara' nutz'et ri' quewech ruq'uin Jesús. \s1 • • • • • \p \v 10 Je cbeljuj apóstol tak xemloj ta xquechol tzra Jesús njelal jxequebna'. Ja' Jesús xeruc'om ela, xecyonaj qui' pjun lwar kas tlena abar e majo'n wa' wnak. Jara' lwar c'ola precwent tnamet Betsaida. \v 11 Je' wnak tak xekaja rbixic cuq'uin che xba Jesús xeba j-e' chka', xequewla'. Tak xe'ekaja ruq'uin Jesús arja' xeruc'ul, xuya' rbixic chca nak rbanic rgobierno Dios y xerchumsaj yuw-i'. \v 12 Tak xuban hor xepeta e cbeljuj apóstol y cawra xecbij tzra Jesús: —Mejor, que'atka' ela wnak ptak tnamet y ptak aldea jc'ola chenkaj ch-utz c'ara' neccanoj quepsad y nequelk'o' queway com je lwar jokc'o wa' congan tlena, cara' xecbij tzra. \v 13 —Ixix nquixyowa chca nak xtquetaj, cara' xbixa chca. —Per majo'n achnak kac'mon ta, ne j-o' oca rkan xquelway ruq'uin c-e' rkan ch'u'. We xtokba ajoj che rconxic queway j-ela wnak per nak neklok'bej. \v 14 Cara' xecbij tzra com ec'ola la e j-o' mil xqueyon ach-i'. —Tbij chca wnak che nquetz'be'a, ptak mocaj necc'aj qui', e cincuenta e jujun moc, cara' xbij chca rdiscípulo. \v 15 Cara' xqueban xekaja conjelal chtz'ublem. \v 16 C'jara' xuc'om j-o' rkan xquelway rexbil c-e' rkan ch'u', xca'ya chcaj y xmeltioxij tzra Dios. Xuwech' xquelway, xujach chca rdiscípulo che j-e' nqueya' chca wnak.\fig Je rdiscípulo Jesús quemjon ryaic xquelway chca wnak.|src="CN01718B.TIF" size="col" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Lc 9.16" \fig* \v 17 Per ne conjelal xewa'a y xnoja quepam. Je xquelway rexbil ch'u' xmo'la ruchi' y xcoltaja cbeljuj chquech. \s1 • • • • • \p \v 18 Xuban jmul Jesús ruyon ryonan ri', remjon rij oración. Ec'ola rdiscípulo ruq'uin y cawra xbij chca: —Anen ¿nak nbanic necbij wnak? cara' xc'axaj chca. \v 19 —Ec'ola nquebina chawa che at Juan Bautista, jle' chic necbij che at Elías, ec'o chic jle' nquebina che at jun chca e ojer tak profeta y camic atc'astanak ta chquecjol cnomki', cara' necbij chawa, cara' xecbij tzra. \v 20 —Ixix ¿nak nbanic nech'ob? Xpeta Pedro cawra xbij tzra: —Atet at Cristo je atch-on rmal Dios, cara' xbij tzra. \s1 • • • • • \p \v 21 Jesús congan xbij chca: —Nmajo'n abar tebij wa' che anen en Cristo. \v 22 Anen ja en Rlec'walxel jxenoca alxic cuq'uin wnak q'uiy rwech lowlo' quentaj na, xitzel quenquetz'et na je' principal-i' rxin tnamet e quexbil je' cjefe sacerdote e quexbil chka' je' maestro je nquetijona cxin wnak tzrij rley Dios, quencamsas na y chrox k'ij quenc'astaja, cara' nbij chca. \v 23 C'jara' xumaj chic tzij cuq'uin conjelal y cawra xbij chca ra: —Nak jun nrajo' neyke'a ruc'u'x wq'uin nc'atzina chmajo'n nuya' ta rgan tzbuklaj c'aslemal je rc'an. Nc'atzina chka' chk'ij k'ij majo'n npoknaj ta ri' nutaj lowlo' nmal anen y netre' ela chwij. Jara' ajni' jun cruz nya'a tzrij per nmajo'n pkan ta nuna' nuc'am ela cruz, ntelej ela y nba abar necamsas wa'. \v 24 Cara' quenbij chewa com nak wnak npoknaj nuya' cana rc'aslemal jara' ntz'ila' rc'aslemal je rxin junlic. Per nak wnak majo'n npoknaj ta nuya' cana rc'aslemal nmal anen jara' majo'n ntz'ila' ta rc'aslemal. \v 25 Com ajni' tzra jun wnak ¿nak nuch'ec tzrij wxuch'ec njelal mibil rxin rwech ruch'lew per we xtz'ila' rc'aslemal y majo'n xuwil ta utzlaj c'aslemal je rxin junlic? \v 26 Cara' quenbij chewa com je' wnak chka bechnak wnak opech we xq'uixbal nquena' nquetre' ta chwij y we xq'uixbal nquena' chka' rmal ntzojbal, anen chka' q'uixbal quenna' che xtquetre ta chwij. Anen ja en Rlec'walxel jxenoca alxic cuq'uin wnak q'uixbal quenna' xtquetre' ta chwij tak xtenpet chic jmul y tak congan nim chic nuk'ij tzra' tak xtenpeta pnegloria, pregloria Ttixel y pregloria e santlaj tak ángel. \v 27 Ne ktzij wa' je xtenbij chewa ra, ec'ola chewa jec'ola wawe' camic ra ec'as na tak xtquetz'et rgobierno Dios. Cara' xbij Jesús chca. \s1 • • • • • \p \v 28 C'ola waxki' k'ij rbin jawra jle' tzij ra tak xba pe rwá' jun jyu' chnerebna' oración e rexbil Pedro, Jacobo ruq'uin Juan. \v 29 Kas remjon oración tak xuq'uex ri' ruplaj y retziak kas sak xela, congan nc'ac'ota. \v 30 Chek q'uenjlal xewanker ta e c-e' ach-i', xquemaj tzij ruq'uin, jun Moisés y jun chic Elías. \v 31 Ja' Moisés ruq'uin Elías arj-e' congan chic ruch'ab regloria Dios chquij, quemjon tzij tzrij recmic Jesús com ja' Jesús nba pJerusalén y tzra' nerejcha' wa' ri' pe cmic. \v 32 Pedro arja' congan majtanak rmal wram y cara' chca rexbil chka' per xquecoch'. Xquetz'et regloria Jesús y xequetz'et e c-e' ach-i' chka' jec'ola ruq'uin. \v 33 Kas benam nqueban ela je c-e' ach-i', ja' Pedro cawra xbij tzra Jesús: —Maestro, congan qui'il okc'ola wawe' ra. Kabna' oxi' tak jay wawe' ra, jun awxin atet, jun rxin Moisés y jun rxin Elías, cara' xbij tzra. Per ja' Pedro majo'n xuch'ob ta je xbij. \v 34 C'remjon na tzij Pedro tak c'ola jle' sutz' xermujaj y xkaja chquij. Je oxi' apóstol congan xecxibej qui' tak xquetz'et che ec'ol chic chpam sutz'. \v 35 C'ol c'a jun kul xtzijon ta chpam sutz', cawra xbij: —Ja c'a wa' quilaj Wlec'wal, tey-a' ewexquin tzrij nak nbij chewa, cara' nbij. \v 36 Tak xec'choja tzij rmal kul, j-e' apóstol xquetz'et che e majo'n chic Elías ruq'uin Moisés, xruyon chic Jesús c'o cana. Njelal jawra je xquetz'et xe ptak canm xquec'ol wa', q'uiylaj tiemp xqueyic, nmajo'n abar xecbij wa'. \s1 • • • • • \p \v 37 Jche rcab k'ij tak xemloj ta Jesús pe rwá' jyu' congan e q'uiy wnak xeba che rc'ulic. \v 38 C'ol c'a jun acha chquecjol cow ntzijona y cawra xbij: —Maestro, tebna' jun utzil, anen c'ola jun wlec'wal je njun oca, tetz'ta' pka jtz'it. \v 39 C'ola jun itzel espíritu nechpowa rxin y chek q'uenjlal numaj rakic ruchi'. C'ola ataque nya'a tzra y congan rupluw nela pruchi'. Congan ncamsasa ptak ulew, nmesquier nsak'pixa rmal itzel espíritu. \v 40 Xenc'utuj jun utzil chca adiscípulo che nquelsaj ela itzel espíritu per j-e' majo'n xecwin ta xquelsaj ela, cara' xbij ja' acha. \v 41 Tak xc'axtaja rmal Jesús je xbixa tzra rmal acha cawra xbij ra: —Ixix je ix tnamet Israel, ntak majo'n yukbal ec'u'x wq'uin, ntak yojtanak ena'oj. Ajru' la tiemp enc'ola checjol y congan quenbisona com mesquier neyke'a ec'u'x wq'uin, cara' xbij chca. C'jara' xbij tzra ttixel: —Camic tec'ma' ta awlec'wal wq'uin, cara' xbij tzra. \v 42 Ja' ala' xyamer nekaja chwech Jesús tak xya'a jun ataque tzra rmal itzel espíritu y xch'akixa penlew rmal. Ja' Jesús xuch'aj pe rwá' itzel espíritu, xuto' ala' pruk'a' y ja' ala' xja'ch cana pruk'a' redta' rmal Jesús. \v 43 Conjelal wnak congan xel ta canm tzrij je xquetz'et jnimlaj rpoder Dios jc'ola pruk'a' Jesús. \s1 • • • • • \p Ja' Jesús kas majtanak rtzojxic cmal conjelal wnak tzrij je njelal nuban tak cawra xbij chca rdiscípulo: \v 44 —Kas toca chpam ewexquin je xtenbij chewa ra. Je Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak arja' nja'ch na pquek'a' wnak, cara' xbij chca. \v 45 Per arj-e' majo'n xch'obtaj ta cmal je xbixa chca, xwiwan chquewech ch-utz c'ara' me tch'obtaja cmal nak rbanic. Per arj-e' xnecxibej qui' necc'axaj tzra achnak rbanic. \s1 • • • • • \p \v 46 C'jara' xquemaj rij che necch'ojquij chbil tak qui' nak más nim ruk'ij chca. \v 47 Per Jesús bien rutkin nak quemjon rch'obic ptak canm. C'ol c'a jun ch'tac'al xuc'om pona y xuya' prexquin. \v 48 Cawra xbij chca ra: —Jawra ac'al ra nak jun xtec'luwa rxin y pnubi' anen nuc'ul wa', nbij tzij ra che anen xenruc'ul. Y nak xtec'luwa wxin anen nbij tzij ra che Nedta' Dios xuc'ul chka' jtakyon pa wxin. Cara' quenbij chewa com wc'ola jun checjol majo'n nuya' kta ruk'ij ruyon jara' más chna nim ruk'ij chewech. Cara' xbij. \s1 • • • • • \p \v 49 C'jara' cawra xbixa tzra rmal Juan: —Maestro, ajoj c'ola jun acha xkatz'et pnabi' atet nquerelsaj wa' itzel tak espíritu pcanm wnak per com mkaxbil ta rmal c'ara' ajoj xekbij tzra: —Mtque'awsaj chta, cara' xekbij tzra, cara' xbixa tzra Jesús. \v 50 —Mtek'il xta acha com jun wnak chka bechnak wnak opech wmajo'n itzel ta nokrutz'et jara' kexbil, cara' xbij tzra Juan. \s1 • • • • • \p \v 51 Ja' Jesús tak xyamer nerkaja k'ij tak xtec'mar ela chcaj arja' xujic ela che nba pJerusalén. \v 52 Ec'ol c'a jle' rexbil xerutak ela che nquenabyej ela chwech, arj-e' xeba chpam jun aldea cxin aj Samaria che necchomij pona je nc'atzina tzra. \v 53 Per je' wnak jec'ola chpam aldea arj-e' majo'n xquec'ul ta Jesús com ja' rech'bon pJerusalén nba wa'. \v 54 Je c-e' discípulo Jacobo ruq'uin Juan tak xquetz'et che me xc'u'l ta cmal wnak cawra xecbij tzra Jesús: —Kajaw ¿mex nawajo' nekc'utuj k'ak' rxin chcaj ajni' xuban ojer profeta Elías ch-utz c'ara' nquerec'sa' conjelal j-ela wnak? cara' xecbij tzra. \v 55 Ja' Jesús xuya' volt y xumaj rch'ajic pquewá': —Ixix mtch'obtaja ewmal ajni' rna'oj Espíritu jc'ayona ewxin. \v 56 Cara' quenbij chewa com anen ja en Rlec'walxel jxenoca alxic cuq'uin wnak me enpenak ta che ccamsic wnak, enpenak che cto'ic, cara' nbij chca. C'jara' xeba chic pjun aldea. \v 57 Kas quechpon chic quebey tak c'ola jun acha xpeta y cawra xbij tzra Jesús: —Wajaw, quenba chawij xabar tzra' opech ncatba wa', cara' xbij. \v 58 Cawra xbixa tzra rmal Jesús: —Je' utiwa' c'ola cc'olibal abar nquewar wa', chka' ch'tak tz'quin c'ola quesoc, per anen ja en Rlec'walxel jxenoca alxic cuq'uin wnak majo'n wuchoch nte wxin anen abar quenwar wa', cara' xbij. \v 59 C'o chic jun cawra xbixa tzra rmal Jesús: —Jo' catetre' ta chwij, catoca ndiscípulo, cara' xbij tzra. —Wajaw, tey-a' c'as chwa che cnemku' cana nedta' nabey mul, cara' xbij ja' acha. \v 60 —Je cnomki' chwech Dios arj-e' nquemuk kaja je' qui' queyon. Atet jat cuq'uin wnak, ay-a' rbixic rgobierno Dios chca, cara' xbixa tzra rmal Jesús. \v 61 C'o chic jun acha cawra xbij tzra Jesús ra: —Wajaw, anen quenwajo' quentre' ela chawij che quenoca adiscípulo per tey-a' c'as chwa che cnebij cana nubi' chca jec'ola pwuchoch, cara' xbij tzra. \v 62 —Jun ajchental mwen ta nela wremjon chic rij samaj y xe tzrij nca'y can wa', y cara' tzra jun wnak chka' chka bechnak wnak opech wxe tzrij nca'y can wa' jara' me tkal ta tzrij chnesmaja precwent rgobierno Dios, cara' xbixa tzra acha rmal Jesús. \c 10 \s1 • • • • • \p \v 1 C'jara' Kajaw Jesús ec'ol chic e setenta ach-i' xerucha', pcaca' xerutak ela, nquenabyeja chwech, nqueba chpam njel tak tnamet y chpam jle' chic lwar jabar xtekaj wa' ja'. \v 2 Cawra xbij ela chca ra: —Ne ktzij wa' je xtenbij chewa, je' wnak e ajni' jun nimlaj tejco'n congan chic e k'an, utz chic nch'u'pa, per je e ajsmajma' je nquebnowa cosechar cxin xme q'uiy ta. Rmal c'ara' quenbij chewa, tebna' orar, tc'utuj tzra Rajaw csech che nquerutak ta ajsmajma' che necrebna' cosechar wnak. \v 3 Camic tec'ma' ela bey, bien twutkij ela che ixix ix ajni' jle' carne'l y je' wnak jabar quixnutak el wa' arj-e' e ajni' utiwa'. \v 4 Mtec'om el ta epak, majo'n nec'om el ta emalet, nexte exjab chka'. Tak emjon rij jawra viaje majo'n nquixpe' ta cuq'uin wnak che nque'ek'ijla' tak nec'ul ewi' cuq'uin pbey. \v 5 Tak nquixoca chpam jun jay, tak nek'ijla' jun wnak cawra nebij chca nabey mul: —Qui'il tec'je'a rwech ewanm chwech Dios pnewuchoch, cara' tbij chca. \v 6 Wc'ola jun wnak chpam jay wen ec'ulic nuban jara' qui'il nec'je'a rwech ranm chwech Dios pruchoch, owe mcara' ta nuban chewa jara' majo'n qui'il ta nec'je'a. \v 7 Jay jabar nquixc'u'l wa' tzra' nquixec'je' wa' ajru' kas tiemp xtquixec'je'a chpam tnamet. Tetja' jnecsipaj chewa com yatanak chewa che nquixtzu'ka ajni' tzra jun ajsmajma' yatanak tzra che nto'ja. Mchek tquixela nquixoca chi' tak jay che rconxic ewuchoch abar nquixec'je' wa'. \v 8 Tak nquixoca chpam jun tnamet chka bechnak opech tnamet, we qui'il ec'ulic nba'na tetja' je nsipasa chewa. \v 9 Que'echumsaj yuw-i' jec'ola chpam tnamet y cawra nebij chca wnak ra: —Je rgobierno Dios xchenkaj chic c'o pwá' ewq'uin, cara' tbij chca. \v 10 Wmajo'n nquixc'u'l ta quixel ta pbey y cawra nebij chca wnak: \v 11 —Je pkok rxin etnamet jc'ola pe kkan, camic nekquiraj cana jara' rital che netaj na lowlo' rmal jmajo'n egan newc'axaj jnekbij chewa, per twutkij che rgobierno Dios xyamer nerkaja ewq'uin, cara' tbij chca. \v 12 Camic quenbij chewa, tak xterla' nimlaj k'ij rxin juicio congan lowlo' tzra tnamet jmajo'n xtquixquec'ul ta, más na lowlo' xtquetaj que chwech ajni' xtquetaj aj Sodoma, cara' xbij Jesús chca e setenta rdiscípulo. \v 13 C'jara' xumaj chic rij tzij, cawra xbij chca jle' tnamet ra: —Congan lowlo' chewa ixix je ix tnamet Corazín y congan lowlo' chewa ixix chka' je ix tnamet Betsaida. Cara' quenbij chewa com congan nmak tak milagro xenban chewech per majo'n xeq'uex ta ena'oj. Je nmak tak milagro xenban chewech wexte xba'na chquewech je e itzel tak wnak je aj Tiro ruq'uin aj Sidón ojer, arj-e' xqueq'uex ta cna'oj y xqueya' can ta je' rtzilal jquemjon rij, xqueban ta je' achnak che necc'utbej chcongan nti'ona canm rmal rtzilal jquebnon chpam cc'aslemal. \v 14 Per tak xterla' nimlaj k'ij rxin juicio más chna nim jlowlo' xtetaj ixix que chwech ajni' xtquetaj aj Tiro ruq'uin aj Sidón. \v 15 Ixix chka' je ix tnamet Capernaum, jnech'ob ixix che nquixba chcaj y congan nya'a ek'ij per je nba'na chewa, xe nquixkasasa. Jabar ec'o wa' cnomki' q'ue tzra' nquixkasas wa', cara' xbij chca tnamet. \v 16 Xumaj chic jmul tzij Jesús cuq'uin e setenta discípulo: —Je' wnak je nquenimana je xtenbij chca, anen c'ara' quencnimaj. Je' wnak jmajo'n xtquixquec'ul ta, anen c'ara' jmajo'n quenquec'ul ta, y je' wnak jmajo'n quenquec'ul ta Nedta' c'ara' jtakyon pa wxin je mtquec'ul. Cara' xbij ela Jesús chca e setenta discípulo, y xeba xequebna' je xbix ela chca. \s1 • • • • • \p \v 17 Tak xemloj ta congan nquequicota xe'erkaja ruq'uin Jesús y cawra xecbij tzra: —Kajaw, jitzel tak espíritu tak xekbij chca che pnabi' atet nque'el wa' xokcnimaj, cara' xecbij tzra. \v 18 Jesús cawra xbij chca: —Anen xentz'et Satanás xkasas ta chcaj cara' ajni' jun queypa'. \v 19 Bien tewc'axaj je xtenbij chewa ra, anen camic quenya' chewa poder che nquixbina chquij cmetz, che nque'epak' je' xca', y majo'n achnak nqueban chewa. Chka' nquixecwina nekasaj njelal poder jc'ola pruk'a' Satanás. Nmajo'n nak xtebnowa lowlo' chewa. \v 20 Camic je' itzel tak espíritu nquixcnimaj per me mtquixquicota rmal jara'. Quixquicota per rmal jtz'ibtanak ebi' chcaj. \s1 • • • • • \p \v 21 Njara' hor congan jun nimlaj quicotemal xwankera pranm rmal Espíritu Santo y xumaj tzij ruq'uin Ttixel jc'ola chcaj y cawra xbij tzra: —Nedta', atet at Rajaw caj ruq'uin rwech ruch'lew, ajni'la quenmeltioxij chawa com je' wnak je nquech'ob kaja ptak canm chcongan achnak cutkin y congan cna'oj, me chquewech ta arj-e' ak'alsan wa' nak rbanic njelal jawra jnemjon rbanic y njelal jnemjon rbixic, per ak'alsan wa' chquewech j-era' wnak jquebnon e ch'tak cocoj chawech. Cara' abnon chca Nedta' com cara' nawajo' atet, cara' xbij Jesús tzra Ttixel. \v 22 C'jara' cawra xbij chic: —Nmajo'n achnak mquita jchon pnuk'a' rmal Nedta'. Nmajo'n jun ojtakyona kas mer rna'oj Rlec'walxel, ruyon oca Dios jTtixel ojtakyona. Chka' nmajo'n jun ojtakyona kas mer rna'oj Ttixel per nuyon oca anen ja en Rlec'walxel enojtakyona, y chka' jenech-on chquenk'alsaj chquewech arj-e' cutkin chka', cara' xbij. \v 23 C'jara' xumaj tzij cuq'uin rdiscípulo per xqueyon, cawra xbij chca: —Ixix congan quicotemal chewa rmal jemjon rtz'etic ruq'uin ek'awech. \v 24 Anen quenbij chewa che e q'uiy e ojer tak profeta y e q'uiy e ojer tak rey congan xecyarij xquetz'et ta ajni' emjon rtz'etic ixix camic y congan xecyarij xecc'axaj ta chka' ajni' newc'axaj ixix camic, cara' xbij Jesús chca. \s1 • • • • • \p \v 25 C'ol c'a jun acha xpeta, jun chca maestro je nquetijona cxin wnak tzrij rley Dios. Jara' acha nyarij nuban probar Jesús rmal c'ara' tak cawra xbij tzra: —Maestro ¿nak quenban ch-utz c'ara' nyataja chwa utzlaj c'aslemal je rxin junlic? cara' xbij. \v 26 —Tbij chwa ¿nak tz'ibtanak cana chpam rley Dios? ¿Nak nawsaj tzrij atet? cara' xbixa tzra acha. \v 27 —Cawra nbij ra: —Twaj-o' Awajaw Dios per ne njelal ac'u'x twaj-o', ne njelal awanm y ne njelal achuk'a' y tzra njelal ana'oj twaj-o'. Ajni' nawajo' kaja awi' ayon cara' c'a tebna' chca aprójimo, que'awaj-o' chka'. Cara' nbij, cara' xbij ja' acha. \v 28 —Ne ktzij wa' nabij. We xtaban cumplir jley jxabij kaja jara' nyataja chawa utzlaj c'aslemal je rxin junlic, cara' xbixa tzra rmal Jesús. \v 29 Ja' acha nrajo' nuto' ri' rmal c'ara' cawra xbij chic tzra Jesús: —Per ¿e achnak c'ara' neprójimo? cara' xc'axaj tzra. \v 30 Ja' Jesús xumaj rbixic jun c'ambal tzij y cawra xbij tzra ra: —Xuban jmul jun acha xel ela pJerusalén, xexle'a chpam tnamet Jericó. Ec'ol jle' elk'oma' xquechap acha, xquelk'aj ela njelal achnak jc'ola ruq'uin, xquech'ay cana y xecpunba' cana pbey, xatra xeccamsaj. \v 31 C'ol c'a jun sacerdote penak chbey. Ja' sacerdote tak xutz'et acha pnula pbey xutzol rubey, majo'n xk'ax ta ruq'uin. \v 32 Xpet chic jun ajsmajma' rxin Dios, levita nbixa tzra. Ja' aj levita tak xerkaja chpam lwar xutz'et acha y xutzol rubey chka', majo'n xk'ax ta ruq'uin. \v 33 Per c'ola jun acha aj Samaria remjon rij viaje y xerkaja chpam jara' lwar. Tak xutz'et pona acha congan xpoknaj rwech, \v 34 xba ruq'uin. Tak xekaja ruq'uin c'ola nic'aj aceite rexbil vino xuya' chwech jabar cuynak wa' che nk'ombej. Tak xk'omtaja rmal c'jara' xuxim jabar cuytanak wa'. C'ola ruquiej rec'mon ta, xtz'uba' ela acha tzrij, xuc'om ela chpam jun pensión, bien xuban cwent. \v 35 Jche rcab k'ij ja' aj Samaria benam nuban, xelsaj rpak rjel c-e' k'ij samaj y xutoj cana pruk'a' rajaw pensión, cawra xbij tzra: —Tebna' jlal cwent jawra acha, tey-a' tzra achnak nc'atzina tzra. Tak xtquemloj pa anen quenretjo' njelal ruc'as awq'uin, cara' xbij tzra. \v 36 Tak xbitaja c'ambal tzij rmal Jesús cawra xc'axaj chic tzra jmaestro: —Camic tbij chwa, jchawa atet ¿nak chca j-ewra e oxi' ach-i' xoca reprójimo acha je xcha'pa cmal elk'oma'? cara' xc'axaj tzra. \v 37 —Jara' je xpoknana rwech, cara' xbixa tzra rmal maestro. —Camic jat abna' atet cara' ajni' xuban aj Samaria, cara' xbij ja' Jesús tzra. \s1 • • • • • \p \v 38 C'jara' xumaj chic rubey, xekaja pjun aldea. Tzra' c'o wa' jun ixak, Marta rubi', ja' xec'luwa rxin pruchoch.\fig María xumaj rcaxic njelal tijonem jnuya Jesús.|src="CN01750B.TIF" size="col" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Lc 10.38-42" \fig* \v 39 Ja' Marta c'ola jun ruchak' María rubi'. Ja' María xetz'be' oca chwech Jesús y xumaj rc'axic njelal tijonem jnuya'. \v 40 Per Marta congan nk'aysaj ri' che rbanic samaj rxin pjay rmal c'ara' tak xba ruq'uin Jesús y cawra xbij tzra ra: —Wajaw ¿l-utz c'ara' jnuchak' nmajo'n cas rey-on tzra samaj y xnuyon enrpaban chwech? Tbij pka jlal tzra chquenruto', cara' xbij tzra. \v 41 —Marta, atet q'uiy je' rwech amjon rbanic y congan nak'aysaj awi' tzrij y nti'ona awanm rmal chka'. \v 42 Per c'ola jun más na nc'atzina chawa chnaban y ja' María más na k'axnak wen nuban camic, nmajo'n nak ta xtelsana tzra jtijonem je nc'axaj, cara' xbixa tzra Marta rmal Jesús. \c 11 \s1 • • • • • \p \v 1 Xuban jmul Jesús c'ola chpam jun lwar, remjon rbanic oración. Tak xec'choja oración rmal xpeta jun chca rdiscípulo y cawra xbij: —Wajaw, ko'atijoj tzrij rbanic oración ajni' xuban Juan Bautista xertijoj je' rdiscípulo, cara' xbij tzra. \v 2 Jesús cawra xbij chca: —Tak neban oración cawra nebij ra: —Kadta' Dios atc'ola chcaj, lok' ta xtna'a abi'. Xtkaj pta agobierno wawe' chwech ruch'lew, xtnimax ta je nrajo' awanm atet wawe' ajni' nba'na chcaj nnimaxa. \v 3 K'ij k'ij xtaya' ta kaway je nc'atzina chka. \v 4 Tecyu' kil kamac ajni' nkaban ajoj nquekacuy wnak tak c'ola lowlo' nqueban chka. Atet ta xtcatc'ana kxin, mquita xtokkaja tak nokrchajtij itzel wnak, ko'at-o' pruk'a'. Cara' ta rbanic oración neban, cara' xbij chca rdiscípulo. \v 5 C'jara' cawra xbij chic chca: —C'o ta jun chewa nba ta ruq'uin jun ramigo pe nc'aj ak'a' y cawra nerbij tzra: —Wamigo, mex c'ola xquelway awq'uin tey-a' oxi' rkan wxin per quenya' rec'xel. \v 6 Xc'ola jun wamigo c'xerkaja wq'uin, penak pe viaje y nmajo'n achnak quenya' tzra, cara' xbij. \v 7 Cawra nbij ta ramigo pjay: —Me cnaban ta molestar com ntz'apin chic chijay, okoctz'el chic cuq'uin ch'tak wlec'wal. Mesquier quencwina quenyictaja, mesquier quencwina quenya' jnac'utuj chwa, cara' nbij ta ja' acha, cara' xbij Jesús chca. \v 8 C'jara' xbij chic chca: —Camic quenbij chewa, ja' acha we chek carat nc'utuj oca xquelway y majo'n ntenba' ta rc'utxic jara' nyictaja ramigo y nuya' tzra njelal je nc'atzina tzra, per me rmal ta che camigo qui' ruq'uin tak nuya' per xe rmal majo'n ntenba' ta rc'utxic, rmal c'ara' nuya' na. \v 9 Rmal c'ara' tak quenbij chewa, tc'utuj tzra Dios je nc'atzina chewa y ja' nuya' chewa, tcanoj jnewajo' y newil, ttarij chijay y nja'ka chewech. \v 10 Cara' quenbij chewa com conjelal je nquec'utuna nyataja chca y je nquecanona nyataja chca che nquewil y je nquetarina chijay nja'ka chquewech. \v 11 O ¿c'ol c'a jun ttixel tak nc'utuxa jun xquelway tzra rmal jun ch'it rlec'wal y ja' nuya' jun abaj pruk'a'? Owe nc'utuxa jun ch'u' tzra ¿lnuya' jun cmetz tzra? \v 12 Owe nc'utuxa jun samulo' tzra ¿lnuya' jun xca' tzra? \v 13 Ixix mesque ix lowlo' per ewutkin neya' utzlaj tak achnak chca ewlec'wal, peor c'ara' Edta' jc'ola chcaj arja' nuya' Espíritu Santo chca je nquec'utuna tzra. Cara' xbij Jesús chca rdiscípulo tzrij oración. \s1 • • • • • \p \v 14 C'ol c'a jun acha ocnak mem rmal jun itzel espíritu. Ja' Jesús ntajina nelsaj itzel espíritu pranm acha. Tak xlastaja rmal njara' hor xumaj tzij ja' acha. Je' wnak congan xel ta quec'u'x tak xquetz'et. \v 15 Per ec'ola jle' cawra xecbij ra: —Xe rpoder Beelzebú je cjefe itzel tak espíritu xjara' recsan che clasic itzel espíritu, cara' xecbij. \v 16 Ec'o chic jle' xjic nqueban probar y cawra necbij tzra: —Tebna' jun milagro jnuc'ut chkawech che Dios yoyona chawa jpoder c'ola pnak'a', cara' xecbij tzra. \v 17 Per Jesús bien rutkin jquemjon rch'obic y cawra xbij chca: —Jun gobierno chka bechnak gobierno opech, wex división nuban chbil ri' jara' xe nyojtaja. Y cara' chca jle' wnak chka' jec'ola pjun jay, wex división nqueban chbil tak qui' jara' xe nqueq'uisa. \v 18 Y cara' c'a tzra Satanás chka', wex división nuban cuq'uin rdemonio ¿le mtq'uis c'ara' rgobierno? Cara' quenbij chewa com ixix nebij chwa che rpoder Beelzebú necsan che clasic je' demonio. \v 19 Wex rpoder Beelzebú necsan anen tak quenelsaj itzel espíritu ¿nak nebij chca ediscípulo ixix? Com arj-e' nquequelsaj itzel espíritu chka' ¿le rpoder Beelzebú nquecsaj nech'ob ixix? Ediscípulo ixix nquek'alsana che me ktzij ta xebij chwa. \v 20 Anen rpoder Dios quencsaj tak quenelsaj itzel tak espíritu, wcara' quenban nbij tzij c'ara' che rgobierno Dios kanak ta checjol. \v 21 Tak c'ola jun acha congan rchuk'a' remjon rechjalbxic ruchoch y c'ola je' achnak rxin banbal ch'oj ruq'uin jara' congan pen xtelsas ta je'a achnak jc'ola ruq'uin. \v 22 Per tak npeta jun acha más chna rchuk'a' y nuch'ec jara' acha je rjawal jay, jara' numaj tzra njelal achnak rxin banbal ch'oj jabar ykul wa' ruc'u'x, nelsaj tzra jc'ola ruq'uin y numaj rjachic chca rexbil. \v 23 Je' wnak je e majo'n wq'uin jara' xruq'uin Satanás ec'o wa' je ntzelana wxin. Chka' jmajo'n quenqueto' ta che cmolic wnak jara' xe nquecchicaj ela. \s1 • • • • • \p \v 24 Jun itzel espíritu tak nel ela pranm jun acha arja' nba ptak lwar abar majo'n wa' ya' y nercanoj jun lwar abar nexle'n wa', per mtuwil lwar y cawra nbij ra: —Quenmloj chna jmul chpam wuchoch jabar enelnak twa' nabey, cara' nbij. \v 25 Tak nekaj chic jmul ruq'uin acha nutz'et ranm ajni' jun jay josk'in rpam y kas wen rwekic bnon. \v 26 C'jara' nemloj pchic jmul, nquerec'ma' el chic e wku' e itzel tak espíritu y e más chna e lowlo' que chwech ja'. Tak nque'erkaja ruq'uin acha nque'oca pranm che waxki' y tzra' nquec'je' wa'. Rmal c'ara' más chna lowlo' rc'aslemal acha nela que chwech nabey. \s1 • • • • • \p \v 27 Kas remjon rbixic jawra tzij ra tak c'ola jun ixak chquecjol wnak cawra xbij tzra ra: —Ajni'la quicotemal tzra ate' je xq'uetzin ta awxin, cara' xbij tzra Jesús. \v 28 Per Jesús cawra xbij tzra ra: —Más na quicotemal chca wnak je nquec'axana rtzojbal Dios y nqueban cumplir je nbij chca che nqueban, cara' xbij tzra. \s1 • • • • • \p \v 29 Tak congan e q'uiy wnak quemlon chic qui' tzrij xumaj tzij cuq'uin y cawra xbij chca: —Je' wnak je e rxin jawra tiemp jokc'o wa' xe e itzel tak wnak. Arj-e' necc'utuj chwa chquenban jun milagro ch-utz c'ara' quencnimaj. Per jmilagro jnecc'utuj majo'n quenban ta chquewech xerwara' c'ola jun milagro nbantaj na chquewech, jun milagro ajni' xk'ax pa chpam ojer profeta Jonás. \v 30 Ajni' xuban Jonás ojer arja' xoca rital chquewech wnak jec'ola chpam tnamet Nínive y cara' c'a chwa anen chka' ja en Rlec'walxel jxenoca alxic cuq'uin wnak, quenoc na rital chquewech wnak jec'ola chpam jawra tiemp jokc'o wa'. \v 31 Tak xterla' nimlaj k'ij rxin juicio, ixak jreina rxin nación jc'ola psur arja' xtyictaj ta ix rexbil ixix je ix tnamet Israel y arja' noca k'toy tzij chewij. Cara' quenbij chewa com jara' ixak q'ue c'nat npe wa' che rc'axic rna'oj Dios jyatanak tzra ojer rey Salomón. Y camic quenbij chewa, anen más chna nim nuk'ij que chwech Salomón. \v 32 Tak xterla' nimlaj k'ij rxin juicio je' ach-i' jec'ola chpam tnamet Nínive ojer arj-e' xtqueyictaj ta ix quexbil je ix tnamet Israel y arj-e' nque'oca e k'toy tzij chewij. Cara' quenbij chewa com aj Nínive arj-e' tak xecc'axaj rtzojbal Dios je xbixa chca rmal Jonás ojer xq'uextaja cna'oj y xqueya' cana rtzilal. Y camic quenbij chewa, anen más chna nim nuk'ij que chwech Jonás. \s1 • • • • • \p \v 33 Nmajo'n jun wnak xtebnow ta xtutzaj ta jun candil y xtwiwaj ta pjun latz' lwar next c'a xtjupba' ta jun cjon pe rwá'. Per je nba'na tzra, tak ntzi'ja jun candil ncanoxa jun rc'olibal jabar nya' wa' ch-utz c'ara' psak nquec'je' wa' wnak jec'ola pjay. \v 34 Jek'awech cara' rbanic ajni' jun luz ixrey-on psak, wmajo'n achnak rebnon, wmajo'n yojtanak ta, jara' pluz c'o wa' njelal ecuerpo. Per wyojtanak jara' pk'ejku'm c'o wa' ecuerpo. \v 35 Rmal c'ara' tak quenbij chewa, tebna' cwent, mtechup ta eluz je y-on chewa ptak ewanm ch-utz c'ara' majo'n nquixec'je' ta pk'ejku'm. \v 36 We pluz c'o wa' njelal abanic y wmajo'n k'ejku'm awc'an jara' nnojsasa luz pnawanm ajni' nuban jun candil ncatruya' psak, cara' nbij Jesús chca wnak. \v 37 Tak xec'choja tzij rmal c'ola jun aj fariseo xuban ela invitar Jesús che newa'a ruq'uin. Ja' Jesús tak xekaja chruchoch aj fariseo xoca pjay y xetz'be'a tzrij mes. \v 38 Je aj fariseo junwa' xutz'et com Jesús remjon chic w-im per majo'n xuban ta costumbre rxin ch'joj k'baj nabey mul. \v 39 Ja' Kajaw Jesús cawra xbij tzra: —Ixix je ix aj fariseo ix ajni' jle' plat rexbil jle' vas kas bien ch'ajch'oj rij, per rpam congan lowlo' tz'il. Cara' c'a ebanic ixix com jewanm nojnak rtzilal chpam, congan alak' ebnon. \v 40 Ix necnak tak wnak. ¿Lmewutkin tc'a che Dios wankersyona ewanm, y mruyon ta ecuerpo rwankersan? \v 41 Per je nc'atzina neban, jc'ola ewq'uin jara' que'etobej wnak jc'ola cnecesidad. Wcara' neban jara' kas ch'ajch'oj nela ecuerpo ruq'uin ewanm chka'. \v 42 Congan lowlo' chewa ixix je ix aj fariseo com ixix congan necsaj echuk'a' che rya'ic eprimicia per c'o na kas más nc'atzina chneban per jara' majo'n ebnon ta. Congan neyke'a ec'u'x chneya' eprimicia, neya' njelal rwech ichaj ajni' menta, ajni' ruda, per majo'n ebnon ta rbeyal rxin Dios y nmajo'n ojben ri'il rxin Dios ptak ewanm. Per jara' más nc'atzina chneban cumplir, y ne nc'atzin wa' chka' che mtetenba' ta rya'ic eprimicia. \v 43 Congan lowlo' chewa ixix je ix aj fariseo com ixix tak nquixba chpam jay rxin molbal ri'il jabar nc'axax wa' rtzojbal Dios xe tzrij tz'ulbal je nmak ruk'ij nel twa' ec'u'x. Chka' tak nquixbina ptak q'uebal congan nel ta ec'u'x tzrij tak nquixk'ijloxa. \v 44 Congan lowlo' chewa ixix je ix maestro rxin ley y chewa ixix je ix fariseo, caca' eplaj com ix junam ruq'uin ulew abar emkun wa' cnomki', per jun ulew jmajo'n k'alaj xta chc'ola jun comnak chuxe', y rmal c'ara' tak je' wnak nquek'axa pe rwá' julew majo'n necnabej che pe rwá' jun comnak nquek'ax wa'. Cara' xbij Jesús chca. \v 45 C'ol c'a chca jun maestro je rxin rley Dios cawra xbij tzra Jesús: —Maestro, jtzij jxabij kaja congan itzel chka ajoj chka'. \v 46 Ja' Jesús cawra xbij chic ra: —Congan lowlo' chewa ixix chka' je ix maestro rxin rley Dios com jtijonem jneya' ncara' ajni' nmak tak ejka'n neya' chquij wnak jcongan pen rejkxic per ixix nmajo'n nechap ta jtz'it ejka'n tzra rwá' tak ek'a'. \v 47 Congan lowlo' chewa ixix com kas wen rbanic cpanteón e ojer tak profeta rxin Dios neban per xe ewti't ewma' xecamsana cxin y xjunam ena'oj cuq'uin. \v 48 Tak cara' neban jara' bien k'alaj che ix conform ruq'uin je xqueban ewti't ewma' ojer com arj-e' xecamsana cxin profeta y ixix nquixebnowa rbanic cpanteón. \v 49 Rmal c'ara' tak cawra rbin cana Dios ojer: —Cuq'uin wnak ec'ola jle' profeta quenutak ela e quexbil jle' apóstol. J-e' profeta ruq'uin apóstol jle' chca nquecamsasa cmal wnak y jle' nquesalux ela. Cara' xbij Dios je ojtakyona njelal. \v 50 Cara' xbantaja ch-utz c'ara' chewij ixix jix tnamet Israel nkaj wa' rtojic jquecmic conjelal profeta jecamsan ta chwech ruch'lew. \v 51 Jnabey mul jxecamsasa jara' Abel, y je xq'uisbena jara' tak xcamsasa Zacarías. Checjol templo y ruq'uin altar, tzra' xcamsas wa' Zacarías. Rmal c'ara' quenbij chewa, je' wnak jec'ola chpam jawra tiemp jokc'o wa', chquij j-e' nkaj wa' rtojic jquecmic conjelal profeta. \v 52 Congan lowlo' chewa ixix je ix maestro rxin rley Dios jtz'ibtanak cana rmal Moisés com ixix etz'apin quebey wnak chquewech ch-utz c'ara' mtcutkij nak kas mer rbanic rtzojbal Dios. Majo'n ewutkin ta ixix nak kas mer rbanic y nexte neya' c'as chca wnak je ncajo' ncutkij, cara' xbij Jesús chca. \v 53 Tak xbitaja njelal jawra tzij rmal, je' maestro rxin ley e quexbil aj fariseo arj-e' xeyictaja tzrij. Congan xquemaj rc'otic ruchi', \v 54 jara' necbanbej probar rxin com neccanoj rij rwech nak nqueban tzra che nquechap. \c 12 \p \v 1 Ec'ola wnak quemlon qui' tzra' per ne ajru' la mil, ncongan nquemin je' qui'. Ja' Jesús xumaj tzij cuq'uin rdiscípulo nabey mul y cawra xbij chca ra: —Tebna' cwent ewi' chwech levadura cxin aj fariseo. Jara' nbij tzij mteban ta caca' eplaj com e ajni' j-e'. \v 2 Cara' quenbij chewa com njelal jmajo'n k'aljennak ta jara' nerla' na jun k'ij tak xtek'aljina y njelal jwewtanak jara' nel na psak, nutkix na. \v 3 Rmal c'ara' tak quenbij chewa, chka bechnak je' tzij jebin kaja ptak k'ejku'm nel na rbixic psak. Chka' njelal je' tzij jebin kaja pnejkal ptak ewuchoch nel na rbixic chquewech wnak. \s1 • • • • • \p \v 4 Camic quenbij chewa je ix wamigo, mtexibej ta ewi' chquewech wnak je xruyon ecuerpo nquecwina neccamsaj com tak nquixcamstaja cmal majo'n chic achnak nquecwina nqueban chewa. \v 5 Per anen quenbij chewa nak chu chwech nexibej wa' ewi'. Txibej ewi' chwech jnecwina nquercamsaj wnak y tak nquecamstaja rmal necwina nqueruya' pk'ak'. Chwech c'a ja' txibej wa' ewi'. \v 6 Je' tz'quin tak nquec'ayixa xe c-e' centavo nya'a chquewech e j-o'. Mesque xe e brat per next jun chca xtemestaj ta rmal Dios. \v 7 Y chewa ixix chka' nmajo'n xquixermestaj ta Dios, rejlan chejujnel resmal ewá'. Rmal c'ara' quenbij chewa, mtexibej ta ewi', más nim ek'ij que chquewech e jmoc tz'quin. \s1 • • • • • \p \v 8 Je' wnak chka bechnak je' wnak opech, wmajo'n necpoknaj ta qui' necbij che wq'uin anen ykul wa' quec'u'x per ne chquewech wnak necbij wa', anen chka' ja en Rlec'walxel jxenoca alxic cuq'uin wnak quenbij na chca che e wxin per ne chquewech r-ángel Dios quenbij wa'. \v 9 Per wc'ola jun xjunwa' nuna' nbij chquewech wnak che wq'uin anen ykul wa' ruc'u'x, anen chka' quenbij na tzra che me wxin ta per ne chquewech r-ángel Dios xtenbij wa'. \v 10 Wc'ola jun wnak chka bechnak wnak opech, we nbij jle' tzij tzra Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak, jle' tzij jxitzel nc'axaxa rmal Dios, jara' c'ola cuytajic tzrij, per we tzra Espíritu Santo xbij wa' jara' majo'n cuytajic tzrij. \v 11 Tak xtquixcha'pa cmal wnak, tak xtquixelsas ela ptak jay rxin molbal ri'il y tak nquixquec'om ela chquewech e k'toy tak tzij, mtquixbison ta tzrij nak nebij jnetobej ewi' chquewech \v 12 com Espíritu Santo njara' hor nuya' chewa nak nc'atzina chnebij chca, cara' xbij ja' Jesús chca rdiscípulo. \s1 • • • • • \p \v 13 C'ol c'a jun acha chquecjol wnak cawra xbij tzra Jesús: —Maestro, tbij pka jlal tzra nenmal chnujach wherencia, cara' xbij tzra. \v 14 —Acha ¿le en juez anen tak xtquixenchumsaj tzrij ewherencia? cara' xbixa tzra rmal Jesús. \v 15 C'jara' ja' Jesús cawra xbij chca wnak: —Tebna' cwent ewi', mquita xtquixba'na engañar rmal yarin mibil. Cara' quenbij chewa com nmajo'n jun wnak mesque ncongan mibil ruq'uin per mjara' ta mibil nyowa rc'aslemal, cara' xbij chca. \v 16 C'jara' xbij jun c'ambal tzij chca cawrara: —C'ola jun acha byom, c'ola rulew y congan csech nuya'. \v 17 Ja' byom cawra xumaj kaja rch'obic pranm: —¿Nak quenban c'a wa'? Com camic majo'n chic abar quenyic wa' necsech, cara' nbij kaja. \v 18 Tak xch'obtaj kaja rmal cawra xbij chic ra: —Jquenban camic, quenyoj njelal rc'olibal necsech y quenban chic jle' más chna nmak. Tak xtbantaja nmal, chpam quenyic wa' njelal necsech rexbil jle' chic nmibil jc'ola wq'uin. \v 19 Tak xtc'oltaja njelal nmal, cawra xtenbij kaja pwanm chic: —Camic congan chic nmibil, jawra q'uiylaj juna' nuban wq'uin. Camic quenxle'n c'a, quenwa'a y pquicotemal quenc'je' wa'. Cara' xtenban c'a, cara' nbij kaja byom pranm. \v 20 Per cawra xbixa tzra rmal Dios: —Necnic acha, jawra chak'a' ncatcoma y njelal amibil jac'lon jara' nec'je' cana, cara' xbixa tzra ja' acha. \v 21 Cara' rbanic jun wnak tak nec'yersaj rmibil rxin rwech ruch'lew per nmajo'n rmibil Dios ruq'uin. Cara' c'ambal tzij xbij chca wnak. \v 22 C'jara' xumaj tzij cuq'uin rdiscípulo y cawra xbij chca ra: —Rmal c'ara' tak quenbij chewa, mtek'aysaj ta ewi' tzrij ec'aslemal y xtebij ta ¿nak nkataj c'a wa'? Chka' mtek'aysaj ta ewi' tzrij nak nc'atzina tzra ecuerpo y xtebij ta: —¿Abar nkac'om wa' tziak je nkacsaj chic? Mtebij ta cara'. \v 23 Ja' Dios nuya' njelal je nc'atzina tzra kc'aslemal ajni' tzra nak nc'atzina tzra kacuerpo. ¿Le mtuya' c'ara' chewa chka' nak netaj y nak necsaj? \v 24 ¿Le mque'etz'et c'a je' tz'quin? Arj-e' nmajo'n nara' tejco'n nquetic y nmajo'n nara' je' csech nqueyic ta, per Dios netzkuwa cxin. Per ixix más chna ix vale chquewech e ch'tak tz'quin. \v 25 Jun chic, nmajo'n jun chewa mesque ncongan nk'aysaj ri' xtecwin ta ruyon kaja xtuya' jtz'it chic rq'uiybal y xte'l ta nim rkan. \v 26 Com mesquier nquixecwina neban jawrara ¿nak tzra c'ara' tak nek'aysaj ewi' tzrij chic nic'aj achnak je nc'atzina chewa? \v 27 Tewsaj mpa' ena'oj tzrij je' ctz'e'j nak nuban tak nq'uiya per majo'n nesmaj ta, majo'n nk'inon ta. Anen quenbij chewa camic, ojer rey Salomón mesque ncongan rebyomal per majo'n tziak xucsaj ta más ta k'axnak wen rcolor que chwech jle' ctz'e'j ra. \v 28 Je' ctz'e'j mesque xe ncoma, mesque xnechkija chanim y nporoxa pk'ak' per Dios nyowa rcolor-il. Wcara' nuban ¿le mtuya' c'ara' chewa chka' je' etziak je nc'atzina chewa? Xerwara' quenbij chewa, majo'n kas ta ykula ec'u'x ruq'uin Dios. \v 29 Rmal c'ara' quenbij chewa, mtek'aysaj ta ewi' y xtebij ta ¿nak nkataj c'a wa'? o xtebij ta ¿nak el c'a xtkacsaj chic? Mtebij ta cara'. \v 30 Cara' quenbij chewa com je' wnak jmajo'n cutkin ta rwech Dios arj-e' nquebnowa cara'. Je chewa ixix, ja Edta' Dios rutkin bien nak nc'atzina chewa tzrij njelal jawrara. \v 31 Per je nc'atzina neban, tzrij ta rgobierno Dios nech'ob wa'. Wcara' neban jara' nyataja chewa njelal je nc'atzina chewa. \v 32 Ixix ix ajni' jun moc carne'l per mtexibej ta ewi' com Edta' Dios rchumin chic che nquixrecsaj chpam rgobierno. \v 33 Nak c'ola je' ewq'uin tc'ayij y tsipaj rjel chca mibi'. Wcara' neban jara' nsipasa jun rc'ulibal emibil per nmajo'n nyojtaj ta y c'ola emibil chcaj, per jun mibil je nmajo'n nq'uis ta. Nmajo'n jun elk'om xtoc ta tzra' y nmajo'n jun chcop xtetjow ta jmibil. \v 34 Anen xenbij chewa jawra tzij ra com achnak mibil bnak wa' ec'u'x tzrij tzra' c'ara' c'o wa' ewanm chka'. \s1 • • • • • \p \v 35 Quixc'asc'ata y mtechup ta ecandil. \v 36 Tebna' ixix ajni' nqueban jle' ajsmajma' jqueyben cpatrón je bnak pjun c'ulbic y chek q'uenjlal ner-ula, y tak xtc'ojc'a chijay arj-e' com ec'astanak necjakla' alnak chijay chwech. \v 37 Congan quicotemal chca ajsmajma' je nquec'asc'ata che reybxic cpatrón tak xterkaja. Ne ktzij wa' je xtenbij chewa, jpatrón arja' nchumsla' ri' chanim, nquertz'uba' tzrij rmes y numaj quelxic. \v 38 Wnemloj ta ptak nc'aj ak'a' o pe rsakric congan quicotemal chca we nquec'asc'ata che reybxic. \v 39 Per bien tey-a' ewexquin tzrij je xtenbij chewa ra, jun rajaw jay tak nba'na alak' ruq'uin, per wext rutkin nak hor nerkaja elk'om ruq'uin jara' nechjalbej ruchoch, nc'asc'ata y majo'n nuya' ta c'as tzra elk'om che noca pruchoch. \v 40 Rmal c'ara' quenbij chewa, ne nc'atzin wa' che nquixc'asc'ata ixix chka' com Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak arja' chek q'uenjlal npet chic jmul chpam jun hor nmajo'n ech'bon ta, cara' xbij ja' Jesús. \v 41 C'jara' ja' Pedro cawra xbij tzra: —Wajaw ¿le xruyon chka ajoj xabij wa' jc'ambal tzij o xabij chca conjelal? cara' xc'axaj tzra. Ja' Jesús cawra xbij ra: \v 42 —Tech'bo' c'a bien je xtenbij chewa ra: —¿E achnak nquebnowa cumplir je nbixa chca rmal cpatrón, e achnak wen cna'oj? Ajni' tzra jun patrón tak c'ola jun ajsmajma' ruq'uin y nuya' rsamaj che arja' npe'a chquij jle' chic ajsmajma' che nqueruban cwent y nuya' queway tak nc'atzina chca. \v 43 Jara' ajsmajma' ajni'la quicotemal tzra tak ntajina nuban cumplir rsamaj tak xterkaja rpatrón ruq'uin. \v 44 ¿Nak nuban c'ara' rpatrón? Jara' njelal rmibil jc'ola ruq'uin nujach pruk'a' jawra ajsmajma' che arja' npe'a tzrij. \v 45 Per je ajsmajma' wex cawra nbij kaja pranm: —Nak la k'ij npeta npatrón, y wnumaj cch'ayic je' ajsmajma' quexbil je' aj ic', y xe w-im kas nuya' cas y numaj tjoj ya' y nek'bara, \v 46 y tak cara' ntajina nuban nerla' na jun k'ij tak c'nuna' nerkaja rpatrón y nmajo'n rnaben. Jara' ajsmajma' ajni'la jun nimlaj lowlo' xtutaj pruk'a' rpatrón y nta'k ela chpam lwar jabar ec'o wa' wnak jmajo'n ykul ta quec'u'x ruq'uin Dios. \v 47 Je ajsmajma' wrutkin nak njo'xa tzra rmal rpatrón chnuban y nmajo'n nchumsaj ta ri' che rbanic rsamaj y nmajo'n nuban ta je nyarij ranm rpatrón jara' congan jun nimlaj lowlo' nutaj. \v 48 Je ajsmajma' jmajo'n rutkin ta nak njo'xa tzra rmal rpatrón chnuban y wnuban je' achnak je xc'ola castigo rec'mon ta jara' majo'n kas ta nim rpoknal nutaj. Tak q'uiy nsipasa chawa rmal Dios jara' q'uiy nc'utuj chawa chka' chnaban. Tak q'uiy nja'cha pnak'a' jara' más chna q'uiy nc'utuxa chawa. \s1 • • • • • \p \v 49 Anen c'ola ajni' jun k'ak' nec'mon ta wawe' chwech ruch'lew, xenpeta che rya'ic jara' k'ak' y quenwajo' remjon xta c'atem camic ra. \v 50 Per nabey mul nba'na chwa quenba'na bautizar chpam jun nimlaj lowlo', y kas quenyarij anen k'axnak xta chwij jawra bautismo. \v 51 ¿Le xruyon qui'il nquixec'je'a jnec'mon ta wawe' chwech ruch'lew nech'ob ixix? Mcara' ta. Anen quenbij chewa che ec'ola wnak xe nquech'or qui' nmal anen. \v 52 Cara' quenbij chewa com camic nmal anen nmajtaja división. We j-o' wnak ec'ola chpam jun jay xdivisión xtqueban nmal anen, e oxi' chca xtqueyictaja chquij e c-e' chic, y j-e' e c-e' nqueyictaja chquij e oxi'. \v 53 Ttixel nyictaja tzrij rlec'wal y ja' alc'walxel nyictaja tzrij redta'. Te'ej nyictaja tzrij ral y ja' xten nyictaja tzrij rute'. Ja' ixak nyictaja tzrij rli' y ja' elbetz nyictaja tzrij rlite'. Cara' xbij Jesús chca rdiscípulo. \s1 • • • • • \p \v 54 Chka' cawra xbij chca wnak: —Tak c'ola sutz' netz'et je nwankera abar nkaj wa' k'ij nebij chc'ola jab nkaja, y ne ktzij wa' nkaja jab. \v 55 Jun chic, tak nkaj ta xecmel nebij chc'ola jun c'ten nuc'om ta, y ne ktzij wa' npeta c'ten. \v 56 Caca' eplaj, ixix bien nch'obtaja ewmal nak rec'mon ta jnetz'et chcaj y jnetz'et chwech ruch'lew per ¿nak tzer c'a mesquier nch'obtaja ewmal nak rec'mon ta je ntajina nuban Dios chewech chpam jawra tiemp jokc'o wa'? \s1 • • • • • \p \v 57 ¿Nak tzra tak mtech'ob kaja ixix eyon che rconxic je rbeyal? \v 58 Quenbij cara' chewa com más na utz nquixela ruq'uin je nyowa part chewij nechumij ewi' ruq'uin pbey que chwech nquixba pk'atbaltzij. We mcara' ta neban, je nyowa part chewij arja' nquixrujach pruk'a' juez, y ja' juez nquixrujach pquek'a' policía y nquixquecsaj pcars. \v 59 Anen quenbij chewa, nmajo'n nquixel ta pcars wmajo'n etjon ta ec'as, per next jun centavo mquita xtetoj cana. Cara' xbij Jesús chca wnak. \c 13 \s1 • • • • • \p \v 1 Ec'ol c'a jle' wnak tzra' arj-e' xquemaj rcholic chwech Jesús je xqueban jle' ach-i' aj Galilea je xecamsasa rmal gobernador Pilato. Jquecq'uiel jara' ach-i' xerejyu' ri' ruq'uin quecq'uiel jle' chcop je rxin sacrificio je nquetajina nquetzujuxa chwech Dios cmal ach-i'. \v 2 Ja' Jesús tak xc'axaj jawra tzij cawra xbij chca ra: —Je aj Galilea jxecomsasa ¿le e más na aj-il ajmac chquewech jle' chic aj Galilea nech'ob ixix tak xba'na cara' chca? \v 3 Mcara' ta. Tetz'ta' mpa' ec'aslemal ixix, we mteq'uex ena'oj, we mteya' cana rtzilal jara' cmic nesiq'uij chewij chka'. \v 4 Jun chic, terkaja pnewá' e dieciocho wnak je xtzaka torre rxin Siloé chquij y xercamsaj. ¿Le más na aj-il ajmac chquewech jle' chic wnak jec'ola tzra' pJerusalén nech'ob ixix? \v 5 Mcara' ta. Tetz'ta' mpa' ec'aslemal ixix chka', we mteq'uex ena'oj, we mteya' cana rtzilal jara' cmic nesiq'uij chewij chka', cara' xbij Jesús chca. \s1 • • • • • \p \v 6 C'ola jun c'ambal tzij xbij chka' cawrara: —C'ola jun acha c'ola jun mcaj higo retcon pe rchinoj. Ja' acha xba ruq'uin higo chneretz'ta' wc'ola rwech y majo'n rwech xuwil. \v 7 C'ola jun ajsmajma' je nchajina rxin chnoj cawra xbij tzra: —Jawra jun mcaj higo ra juna' juna' quentz'et wc'ola rwech nuya'. Oxi' juna' nebnon cawrara per nmajo'n rwech netz'ton. Mejor techyo', chek cara' nuq'uis kaja rchuk'a' ulew, cara' xbij tzra ajsmajma'. \v 8 —Tey-a' tzra', tec'je' chna jun juna'. Anen quenchumsaj na y quenya' abono chuxe' chka'. \v 9 Mal-il xtwachina, per we nmajo'n, c'jara' c'a xtachoy, cara' xbixa tzra rajaw chnoj. Cara' jc'ambal tzij xbij Jesús chca. \s1 • • • • • \p \v 10 Chpam jun xlanbal k'ij ja' Jesús remjon ctojxic wnak chpam jun jay rxin molbal ri'il. \v 11 C'ol c'a tzra' jun ixak yawa', xuban dieciocho juna' c'ola chpam yubil rmal jun itzel espíritu. Rmal c'ara' luclic chic rij ja' ixak, mesquier necwina jic npe'a per nexte jtz'it. \v 12 Ja' Jesús tak xutz'et ixak xsiq'uij pona. Tak xerkaja ruq'uin cawra xbij tzra: —Camic ixak, at majo'n chic pruk'a' yubil, cara' xbij tzra. \v 13 C'jara' xuya' ruk'a' pe rwá' y njara' hor xchumtaja, njic xec'je'a rij y congan xumaj rya'ic ruk'ij Dios rmal. \v 14 Per xpeta jefe rxin jay je rxin molbal ri'il, arja' congan penak ryiwal com Jesús chpam jun xlanbal k'ij xchumsaj wa' ixak y cawra xbij chca wnak ra: —Chpam jun sman wajki' k'ij yatanak chka che nokosmaja. Chpam jawra wajki' k'ij utz nquixpeta che nquixchumsasa per me tquixpeta ptak xlanbal k'ij, cara' xbij ja' jefe chca. \v 15 Ja' Kajaw Jesús tak xc'axaj je xbij jefe cawra xbij ra: —C-e' aplaj. Ixix ptak xlanbal k'ij ¿lmajo'n c'a jun chewa mquita nuquir rwajcax o wruquiej, nuc'om ela y nerey-a' ruya'? \v 16 Jawra ixak ra arja' riy rumam Abraham. Y camic xuban dieciocho juna' ximtala chpam yubil rmal Satanás. ¿Le myatanak tc'a tzra che nela libre pruk'a' yubil camic mesque xlanbal k'ij nach'ob atet? cara' xbij tzra jefe. \v 17 Je' wnak jxetzelana rxin, tak xecc'axaj tzij xquena' kaja queq'uix. Jle' chic wnak arj-e' xequicota rmal je nmak tak samaj rxin Dios jrebnon. \s1 • • • • • \p \v 18 C'jara' xumaj chic jmul tzij Jesús, cawra xbij chic ra: —¿Nak rbanic rgobierno Dios, abar c'a wa' quenjumsaj wa'? \v 19 Je rgobierno Dios cara' rbanic ajni' jun ch'it rk'arwech mostaza, nec'mar ela rmal jun acha y xutic pe rchinoj. Xumaj c'yinem mostaza, xoca ajni' jun mcaj che'. Xepeta ch'tak tz'quin, xecrebna' quesoc ptak ruk'a'. Cara' xbij ja' Jesús. \v 20 Cawra xbij chic jmul Jesús: —¿Abar quenjumsaj wa' rgobierno Dios? \v 21 Cara' rbanic ajni' nuban jle' levadura jnespoja xquelway rmal, c'ola jun ixak xuc'om levadura, xuya' chpam jle' k'or, oxi' pajbal harina ocnak. Tak xq'uisbena, jlevadura ne xba chpam njelal k'or, congan xesmaja, cara' xbij ja' Jesús. \s1 • • • • • \p \v 22 C'jara' xumaj el chic rubey nba pJerusalén. Tak remjon binem y tak nk'axa chpam jun tnamet owe chpam jun aldea numaj ctojxic wnak jec'ola chpam. \v 23 C'ola jun chca wnak cawra xc'axaj tzra Jesús: —Wajaw ¿xme q'uiy ta nquewlowa totanem rxin Dios? Ja' Jesús xumaj tzij cuq'uin wnak y cawra xbij chca: \v 24 —C'ola jun chijay congan co'l y xruyon tzra' ncatecwina ncatoca chnawil totanem rxin Dios. Tetja' c'a ek'ij ch-utz c'ara' ne tzra' nquixoc wa' ixix. Com e q'uiy wnak jwer neccanoj wa' che nque'oca per mesquier nquecwina. \v 25 Com rajaw jay nyictaja y ntz'apij ruchi' chijay. Ixix wq'uemjana nquixoca tzra', c'jara' netarij oca chijay y cawra xtebij oca: —Kajaw, Kajaw, tejka' chijay chkawech, cara' xtebij oca tzra. Ja' rajaw jay cawra xtbij ta chewa: —Anen majo'n wutkin ta abar le tzra' ixpenak wa' ixix, cara' xtbij ta chewa. \v 26 —Per ajoj okwanak wan awq'uin y xe'atijoj wan wnak ptak bey chpam ketnamet, cara' xtebij oc chic tzra. \v 27 —Anen quenbij chewa chmajo'n wutkin ta abar le tzra' ixpenak wa'. Camic quixel ela chixconjelal chenwech jme ix bnoy ta rbeyal rxin Dios, cara' xtbij pchic chewa. \v 28 Tak xtetz'et Abraham che arja' c'ola chpam rgobierno Dios e rexbil Isaac ruq'uin Jacob e rexbil chka' conjelal e ojer tak profeta rxin Dios, per chewa ixix majo'n nyataj ta che nquixoca chquecjol. Rmal c'ara' tak xtemaj jun nimlaj bis ruq'uin ok'ej y xtecach'ch'ej rkan ewak' rmal. \v 29 Chka' ec'ola wnak jme aj Israel ta arj-e' nquepe na nat nkaj chwech ruch'lew, nque'oc na chpam rgobierno Dios y nquetz'be' na tzrij mes. \v 30 Per bien twutkij che ec'ola wnak e c'moy tak bey nabey xe nquecanaj cana pe rq'uisbal, y ec'ola jec'ola pe rq'uisbal arj-e' nquec'mow chic bey. Cara' xbij Jesús chca wnak. \s1 • • • • • \p \v 31 Jara' mism k'ij ec'ola jle' fariseo xe'ekaja ruq'uin y cawra xecbij tzra ra: —Jat catnanmaj ela com jgobernador Herodes arja' nrajo' ncatercamsaj, cara' xecbij tzra. \v 32 Ja' Jesús cawra xbij chca ra: —Ja' Herodes xjun mañoslaj acha. Camic jax ruq'uin y cawra nebij tzra: —Ja' Jesús nbij che ec'o na wnak nelsaj na itzel tak espíritu pcanm y q'uec'o na yuw-i' nquerchumsaj chka'. Cara' nuban camic, cara' nuban chwak, y q'ue prox k'ij xtuq'uis wa' rsamaj, cara' nebij tzra. \v 33 Per camic npors quenmaj el chic jmul nubey. Quenbina camic, chwak ruq'uin cabij, pors quenba pJerusalén y tzra' quencamsas wa' com jun profeta rxin Dios majo'n ra mquita pJerusalén xtcamsas wa'. \v 34 Ixix jix tnamet Jerusalén, anen congan quenbisona ewmal. Je' profeta rxin Dios xe nque'ecamsaj. Jle' chic ajsmajma' rxin Dios je nqueta'k ewq'uin xe nque'eq'uiek tzan abaj. Anen q'uiylaj mul xenwajo' ta xixnuto' ajni' nuban jun ec' nermulej ch'tak ral xe' rpam per ixix majo'n xewajo' ta. \v 35 Camic bien tewc'axaj je xtenbij chewa ra, je etnamet rexbil etemplo jc'ola chpam jara' y-on cchic rmal Dios, lowlo' xteba'n na tzra y netle' cana. Cara' quenbij cana chewa com camic majo'n chic nutz'et ta ri' kawech ewq'uin, c'jara' nutz'et chic jmul ri' kawech ewq'uin tak xterla' k'ij tak cawra xtebij chwa: —Bendecido Cristo jpenak prubi' Kajaw Dios. Cara' xbij Jesús chca. \c 14 \s1 • • • • • \p \v 1 Je pjun xlanbal k'ij xba Jesús chruchoch jun fariseo nim ruk'ij chnewa'a ruq'uin. Tak xekaja nch'ulchin cmal wnak jquemlon qui' tzra' ch-utz c'ara' neccanoj jun ril. \v 2 C'ol c'a jun acha chwech congan spojnak rmal yubil. \v 3 Ja' Jesús xumaj tzij cuq'uin maestro je nquetijona cxin wnak tzrij rley Dios e quexbil aj fariseo y cawra xbij: —Tbij chwa, nak nbij ley ¿lnuya' c'as chwa che quenchumsaj yuw-i' ptak xlanbal k'ij? \v 4 Per arj-e' nmajo'n achnak xecbij tzra. C'jara' xuchap yawa' y xchumsaj, y cawra xbij tzra: —Utz chic ncatba. Ja' yawa' xba. \v 5 Ja' Jesús xumaj chic jmul tzij cuq'uin maestro e quexbil aj fariseo y cawra xbij chic chca: —¿Lc'o tc'a jun chewa c'o ta jun ruquiej owe rwajcax ntza'k ela chpam jun jul pjun xlanbal k'ij le mtelsaj c'a alnak chpam jul? Cara' xbij chca. \v 6 Per j-e' nmajo'n xecney ta cmal nak necbij tzra. \s1 • • • • • \p \v 7 Ja' Jesús xerutz'et wnak jebnon invitar tzra w-im che arj-e' ntajina necch'ojquij qui' tzrij tz'ulbal nmak ruk'ij rmal c'ara' tak c'ola jun c'ambal tzij xbij chca cawrara: \v 8 —Tak ncatba'na invitar tzra jun w-im rxin c'ulbic mtacanoj ta jun tz'ulbal jmás nim ruk'ij perc mal-il nerkaj chic jun wnak jsiq'uin tzra w-im más chna nim ruk'ij que chawech atet, \v 9 y chek q'uenjlal tak xtebixa chawa rmal acha jsic'yona awxin tzra w-im cawrara: —Tey-a' cana jawra tz'ulbal, c'ola jun acha nebnon invitar, ja' netz'be'a chwech, cara' xtbij chawa. Wcara' xtbixa chawa jara' congan q'uixbal xtana' y npors ncatetz'be' na chwech jq'uisbal tz'ulbal. \v 10 Mejor jnaban, tak ncatba'na invitar catetz'be'a chwech q'uisbal tz'ulbal. Acha jsic'yona awxin, tak xterkaja awq'uin cawra nbij chawa ra: —Jo' amigo, catetz'be'a chwech jun tz'ulbal jmás chna nim ruk'ij. Wcara' xtbixa chawa conjelal je esiq'uin tzra w-im jetz'bula awq'uin tzrij mes arj-e' ncatquetz'et chnim ak'ij. \v 11 Cara' c'a rbanic com nak wnak xruyon kaja nuya' ruk'ij jara' xe nkasas na. Wnaban ch'it no'y jara' nya' na ak'ij, cara' xbij Jesús chca. \v 12 Cawra xbij tzra acha chka' jsic'yona rxin: —Tak ec'ola wnak nque'aban invitar che necrebna' w-im awq'uin rxin nc'aj k'ij owe rxin tk'ak'ij, per mtaban ta cara' je xqueyon awamigo nque'aban invitar, owe anmal, owe achak', owe jle' chic awch'alal, owe abcin je byoma'. Wxe j-era' nque'aban invitar jara' xe ncatqueban chic invitar atet pjun chic w-im, xe nqueya' rec'xel chawa. \v 13 Per kas rbeyal naban, tak ec'ola wnak nque'aban invitar che necrebna' jun w-im awq'uin que'abna' invitar ch'tak mibi', e quexbil jmajo'n tz'kat ta quek'a', e quexbil chka' je' e ch'e'y nquebina, y je' ch'tak moya'. \v 14 Wcara' naban jara' c'ola jun quicotemal rxin Dios nyataj na chawa com je' wnak je xennataj kaja arj-e' mesquier nquecwina xtqueya' ta rec'xel chawa. Ncatquicota com c'ola jun rtojbalil nyataj na chawa, tzra' nyataj wa' tak xtquec'astaja wnak je cc'an rbeyal rxin Dios. \s1 • • • • • \p \v 15 C'ol c'a jun tz'bula tzrij mes tak xc'axaj je xbij Jesús cawra xbij tzra ra: —Ajni'la quicotemal chca wnak je xtewa'a chpam rgobierno Dios, cara' xbij tzra. \v 16 Jesús c'ola jun c'ambal tzij xbij tzra cawrara: —C'ola jun acha c'ola jun nimlaj w-im rxin tk'ak'ij xuban y e q'uiy wnak xeruban invitar. \v 17 Tak xerla' hor rxin w-im c'ola jun rmos xutak ela che csic'sic je' invitado. Ja' mos tak xe'ekaja cuq'uin invitado cawra xbij chca ra: —Jo' chumtanak chic njelal w-im, cara' xbij chca. \v 18 Je' invitado arj-e' xjunam xqueban, xquemaj rbixic tzra mos nak rmal tak mesquier nquecwina nqueba pe w-im. Jun nabey mul cawra xbij tzra: —Anen xc'ola jun ulew xenlok' y npors cnetz'ta' na. Tecyu' numac, mesquier quencwina quenba, cara' tbij pona jlal tzra apatrón, cara' xbij tzra mos. \v 19 C'o chic jun invitado cawra xbij tzra mos: —Anen xe ec'ola e j-o' c'laj wajquex rxin cret xenulok'. Camic quenuc'om ela che quenebna' probar. Tecyu' numac, mesquier quencwina quenba, cara' tbij pona tzra apatrón, cara' xbij rucab. \v 20 C'o chic jun cawra xbij tzra: —Anen c'ja' xenc'le'a rmal c'ara' mesquier quencwina quenba pe w-im, cara' xbij tzra mos. \v 21 Jmos arja' xemloj ta. Tak xerkaja ruq'uin rpatrón xuchol njelal je xbix ta tzra. Ja' rajaw jay xpeta ryiwal chquij invitado y cawra xbij chic tzra mos: —Catemloj chic jmul alnak, jat ptak bey rxin tnamet y ptak rumbal tak bey chka', que'acanoj ch'tak mibi' e quexbil wnak jmajo'n tz'kat ta quek'a', je' wnak e ch'e'y nquebina, je' ch'tak moya', y que'ac'ma' ta wawe'. \v 22 Cara' c'a xuban mos ajni' xbix ela tzra. Tak xemloj ta cawra xbij chic tzra rpatrón: —Ta', xnebna' ajni' xabij chwa per jtz'ulbal c'c'o na y majo'n rajaw, cara' xbij tzra. \v 23 Ja' patrón cawra xbij chic tzra mos: —Catemloj chic jmul per camic ncatela chpam tnamet che cconxic wnak, nque'acanoj ptak bey che nmak y cocoj tak bey, y nabij chca che npors nquepeta ch-utz c'ara' nquenoja wnak pwuchoch, cara' xbij. \v 24 Camic quenbij chewa che je' wnak je xeba'na invitar nabey mul arj-e' nmajo'n xtyataj ta chca che xtquetaj ta jawra w-im je xtenchumsaj. Cara' xbij Jesús chca. \v 25 Xumaj chic jmul rubey, e congan wnak etrena tzrij. Arja' xuya' volt y cawra xbij chca ra: \v 26 —Nak jun c'ola rgan noca ndiscípulo nc'atzina chquenrajo' más anen que chquewech e redta' rute', owe rexkayil, owe chquewech ch'tak rlec'wal, owe renmal, owe ruchak', owe rana'. Nc'atzina chmás quenrajo' anen que chwech ajni' nrajo' kaja ri' ruyon. Wmás nquerajo' jle' chic que chenwech anen jara' mesquier necwina noca ndiscípulo. \v 27 Nak npoknaj ri' netre' ta chwij y npoknaj ri' nutaj pen, cara' pen ajni' jun acha rtelen jun cruz, jara' mesquier necwina noca ndiscípulo chka'. \v 28 Cara' quebij chewa com ¿lc'o tc'a jun chewa xtuban ta jun nimlaj jay y mquita netz'be'a nabey mul y numaj rch'obic pnejkal ajni' pak nrajo' ch-utz c'ara' nrutkij wnec'choja rmal chnuq'uis rbanic o wmajo'n? \v 29 Wmajo'n nuch'ob ta, mal-il majo'n necwin ta nuq'uis rbanic jay y xruyon rcimient necwina nuban. Je' wnak tak xtquetz'et conjelal nquemaj ryok'ic \v 30 y cawra necbij ra: —Jala acha xumaj rbanic jun jay per mesquier xecwin ta xuq'uis rbanic, cara' xtecbij. \v 31 Jun chic, jun rey ec'ola e ljuj mil soldado ruq'uin y c'o chic jun rey nerebna' ch'oj ruq'uin per e veinte mil rsoldado jawra rey. Jrey jxe ljuj mil rsoldado ec'ola ruq'uin ¿lnuban tc'ara' ch'oj ruq'uin jara' jun chic rey we mquita netz'be'a nabey mul y numaj rch'obic wnecwina tzrij? \v 32 Wnuch'ob che mtecwina tzrij cawrara nuban, tak q'ue c'nat c'o wa' jun chic rey nerutak ela jle' wnak ruq'uin che necchumij ruq'uin ch-utz c'ara' me tqueban ta ch'oj. \v 33 Cara' c'a rbanic, nak jun chewa npoknaj nuya' cana njelal jc'ola ruq'uin jara' mesquier noca ndiscípulo. \v 34 Jatz'am wen samaj nuban per we xyojtaja y majo'n chic retzyil ¿nak nchumbex chic rxin? \v 35 We xcara' xuban jara' majo'n chic noc wa', majo'n rsamaj xtaya' ta penlew nexte xtayuj ta ruq'uin k'ayis jabono, per jnaban tzra jara' xnach'akij ela. Achnak c'ola rexquin tc'axaj c'a jquenbij. Cara' xbij Jesús chca wnak. \c 15 \s1 • • • • • \p \v 1 Je e mloy tak impuesto e quexbil jle' chic wnak je aj-il ajmac nbixa chca, xeki'l oca más ruq'uin Jesús ch-utz c'ara' necc'axaj nak remjon rcholic. \v 2 Ec'ol c'a jle' fariseo e quexbil je' maestro je nquetijona cxin wnak tzrij rley Dios arj-e' xquemaj rtzojxic Jesús: —Jala acha xe m-utz ta remjon rij, ntak nqueruc'ul aj-il ajmac y nwa'a tak wan cuq'uin chka', cara' xecbij. \v 3 Ja' Jesús xumaj rbixic jun c'ambal tzij chca cawrara: \v 4 —¿Lc'o tc'a jun chewa ec'o ta e jun cient ch'tak rcarne'l y ntzak tc'a jun chca, le mtqueruya' cc'ara' je e noventinueve ptak k'ayis chnercanoj pors je xtzaka? \v 5 Tak necneya rmal nch'elej ta y congan nquicota rmal. \v 6 Tak nekaja chruchoch nutak csic'sic ramigo e rexbil rebcin y cawra nbij chca: —Camic quixquicota wq'uin com xecneya nmal ch'it ncarne'l je xtzaka. Cara' nbij chca. \v 7 Cara' quenbij chewa anen chka', jun aj-il ajmac tak nuq'uex rna'oj y nuya' cana rtzilal jara' más nquequicota jec'ola chcaj que chwech je noventinueve jquebnon rbeyal rxin Dios jmajo'n nc'atzin ta chca nqueq'uex cna'oj. \v 8 Jun chic ¿lc'o tc'a jun ixak c'o ta ljuj rpak y ntzak tc'a jun tzra, le mquitc'ara' nutzij jun candil y le mtuban c'ara' mes che ncanoj? \v 9 Y tak necneya rmal nutak csic'sic ramigo e rexbil rebcin y cawra nbij chca ra: —Camic quixquicota wq'uin com xecneya nmal je npak jnetzkon, cara' xbij chca. \v 10 Y cara' quenbij chewa anen chka', jun aj-il ajmac tak nuq'uex rna'oj y nuya' cana rtzilal jara' congan nquequicota je' ángel rxin Dios. Cara' xbij ja' Jesús chca. \v 11 C'jara' c'o chic jun c'ambal tzij xbij chca cawrara: —C'ola jun acha ec'ola e c-e' rlec'wal. \v 12 Xpeta rcabal, cawra xbij tzra redta': —Nedta', camic tejcha' wherencia, tey-a' chwa je wxin anen, cara' xbij tzra. Y cara' xuban ttixel, xujach herencia chquewech che c-e'. \v 13 Tak xuban c-e' oxi' k'ij xchumsaj ri' rcabal, xumol ruchi' njelal je jchon tzra. Tak xmoltaja rmal c'jara' xumaj ela rubey xba pjun c'nat tnamet. Tak xekaja chpam tnamet xumaj rsachic rpak, xuban tzra achnak c'ola rgan chnuban, nchek jic xsachla' rpak. \v 14 Tak xsachtaja njelal rpak rmal xpet c'a jun nimlaj wyejal abar c'o wa' y rmal c'ara' xmajtaja rmal wyejal. \v 15 C'jara' xba xercanoj rsamaj ruq'uin jun acha jc'ola tzra' chpam tnamet. Acha jc'ola jun rulew ptayu' abar erey-on wa' jle' a'k, tzra' xutak el wa' ala' che nqueryuk'uj a'k. \v 16 Ja' ala' congan majtanak rmal wyejal, congan nyarij nutaj queway a'k. Nmajo'n wnak nyowa rway. \v 17 Tak xch'obtaja rmal jremjon rij cawra xbij kaja pranm: —Je' mos je nquesmaja ruq'uin nedta' ne ajru'la nq'uiy queway rebnon sobr, per kas c'a anen congan enmajtanak rmal wyejal. \v 18 Camic quenmloja ruq'uin nedta' y cawra cnebij tzra: —Nedta', jxenban xenmajcuna chwech Dios y xenmajcuna chawech chka'. \v 19 Camic majo'n chic yatanak xta chwij che nbixa chwa che en awlec'wal, tebna' chwa com en ajni' jun amos, cara' cnebij tzra, cara' nbij kaja ja' ala'. \v 20 C'jara' xumaj ta binem, xemloj ta ruq'uin redta'. Ja' ttixel xutz'et pona rlec'wal penak per q'ue c'nat c'o pon wa'. Congan xpoknaj rwech, xba alnak y xerec'lu', xk'etej y xtz'ubaj ruchi'. \v 21 Ja' ala' cawra xbij tzra redta': —Nedta', jxenban xenmajcuna chwech Dios y xenmajcuna chawech chka'. Camic myatanak xta chwij che nbixa chwa che en awlec'wal, cara' xbij tzra.\fig Nedta, jxenban xenmajcuna chwech Dios y xenmajcuna chawech atet chka, cara xbij ala tzra redta.|src="CN01761B.TIF" size="col" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Lc 15.21" \fig* \v 22 Per ttixel xersiq'uij rmos y cawra xbij chca ra: —Tewsaj tziak k'axnak wen, jara' newekbej wlec'wal. Jun chic, tecsaj jun pk'a' chuk'a' y tey-a' rexjab chka'. \v 23 Jun chic, tec'ma' ta wajquex jmás chak' chic y tepch'o'. Kabna' jun w-im, kabna' jun nimk'ij. \v 24 Cara' c'a kabna' com camic xemloj ta wlec'wal ojer ttzaka. Xench'ob anen camnak chic per c'c'as noka, cara' xbij ja' ttixel. C'jara' xquemaj rbanic nimk'ij. \v 25 Jnabey-al arja' bnak psamaj. Tak xemloj ta y xyamer nerkaja chruchoch xc'axaj pona chc'ola jun nimlaj nimk'ij majtanak rij. \v 26 Xsiq'uij pona jun mos: —¿Nak rbanic c'ala' jmajtanak rij? cara' xc'axaj. \v 27 —Camic xemloj ta achak'. Ja' adta' xutak rpoch'ic wajquex jmás chak' chic. Cara' xuban com c'c'as na achak', utz rwech xerkaja, cara' xbixa tzra rmal mos. \v 28 Tak xc'axaj tzij congan xpeta ryiwal rmal y nmajo'n chic rgan noca pjay. Rmal c'ara' xel tna redta' y xumaj rbuchxic ch-utz c'ara' che noca pjay. \v 29 Per cawra xbij tzra redta': —Bien terkaja pnawá' che anen q'uiylaj juna' ensmajnak awq'uin, chka' ne nniman jnabij chwa chquenban. Per atet nmajo'n achnak ay-on chwa xquenbanbej jun nimk'ij cuq'uin wamigo per next jun cabra ay-on chwa. \v 30 Per jala awlec'wal tak xerkaja wawe' nxatakla' rpoch'ic wajquex jmás chak' chic per xerec'sa' cnara' amibil cuq'uin itzel tak ixki'. Cara' xbij ja' nabey-al tzra redta'. \v 31 Ja' ttixel cawra xbij chic tzra: —Wlec'wal, atet natc'o wa' wq'uin, awxin atet njelal achnak jc'ola wq'uin. \v 32 Per camic m-utz tc'ara' mquita nkaban jun nimk'ij, m-utz tc'ara' mquita nokquicota, com camic xerkaja achak' je ojer ttzaka. Jxench'ob anen camnak chic per c'c'as noka, cara' xbij ja' ttixel tzra nabey-al. Cara' c'ambal tzij xbij Jesús chca aj fariseo e quexbil je' maestro. \c 16 \s1 • • • • • \p \v 1 C'jara' c'ola jun c'ambal tzij xbij chca rdiscípulo cawrara: —C'ola jun acha byom c'ola jun ajsmajma' ruq'uin je nechjalbena rxin rmibil. Xebixa tzra byom che ajsmajma' xe ntajina nuq'uis rmibil y chka bechnak nuban tzra. \v 2 Ja' byom xutak rsic'sic ajsmajma' y tak xekaja cawra xbij tzra: —Anen xerkaja rbixic wq'uin xamjon rq'uisic nmibil. ¿Nak tzra tak xaban cara'? Camic tejcha' cwent nak abnon tzra nmibil com anen majo'n chic quenwajo' ta ncatesmaja wq'uin. \v 3 Ja' ajsmajma' cawra xbij kaja pranm: —¿Nak quenban c'a wa' camic com npatrón nelsaj nsamaj? Com anen congan pen chic chwa xtenban ta samaj je nrajo' chuk'a' y xq'uixbal quenna' xtenmaj ta rc'utxic limosna. \v 4 Camic xch'obtaja nmal nak quenban ch-utz c'ara' ec'ola nquec'luwa wxin ptak cuchoch tak jmajo'n chic nsamaj, cara' xuch'ob kaja. \v 5 C'jara' xutak csic'sic wnak chejujnel jc'ola quec'as ruq'uin patrón. Tak xe'ekaja cawra xbij tzra jun ra: —¿Ajru' ac'as ruq'uin npatrón? cara' xc'axaj tzra. \v 6 —Anen jun cient tonel aceite nuc'as, cara' xbixa tzra rmal ajc'as. Ja' ajsmajma' cawra xbij tzra: —Je rwujal ac'as, tec'ma' ela. Camic catetz'be'a y tbanla' chic jun awuj alnak per xcincuenta tonel aceite ac'as natz'ibaj chpam, cara' xbixa tzra. \v 7 C'jara' cawra xbij chic tzra jun ajc'as: —¿Ajru' ac'as atet? cara' xc'axaj tzra. —Anen jun cient quintal trigo nuc'as, cara' xbij. Cawra xbij chic tzra: —Tec'ma' ela rwujal ac'as. Tebna' chic jun per xe ochenta quintal natz'ibaj chpam, cara' xbij ja' ajsmajma' tzra. \v 8 Ja' patrón tak xuya' cwent tzrij ajsmajma' jmajo'n xuban ta rbeyal cawra xbij ra: —Ja' ajsmajma' congan list y congan rna'oj. Cara' xbij patrón y ne ktzij wa' xbij com je' wnak xruq'uin jawra tiemp rxin rwech ruch'lew ykul wa' quec'u'x arj-e' congan e list tzrij negocio cuq'uin e bnoy negocio. Más chna e list que chquewech e rlec'wal Dios jsakersan chic quebey. \v 9 Jmibil rxin rwech ruch'lew congan lowlo' nqueban wnak rmal. Per camic quenbij chewa, quixoca list ixix chka', tecsaj je' mibil rxin rwech ruch'lew per jneban ixix, tzra' necsaj wa' jc'ola cnecesidad. Cara' ta neban ch-utz c'ara' tak nq'uisa mibil rxin rwech ruch'lew c'jara' je' ewamigo jxe'eto' arj-e' nquec'luwa ewxin chcaj ptak cuchoch je rxin junlic. \v 10 We rbeyal naban che rcusic jtz'it rmibil apatron, tzra' ntz'e't wa' che rbeyal naban chka' che rcusic q'uiy rmibil tak nujach pnak'a'. Per wme rbeyal ta naban tzra jtz'it rmibil, tzra' ntz'e't wa' che me rbeyal ta naban tzra tak nuya' q'uiy chawa. \v 11 Rmal c'ara' tak quenbij chewa, wxe m-utz ta ecsan wa' mibil rxin rwech ruch'lew jara' nmajo'n jun ykul ta ruc'u'x ewq'uin xtujach ta pnek'a' rmibil Dios. \v 12 Jun chic, wc'ola mibil rxin jun chic wnak jchon pnek'a' che nechjalbej per wxe m-utz ta rcusic neban, jara' nmajo'n xtyowa chewa ja herencia rxin Dios jne ktzij wa' che ewxin ixix. \v 13 Jun wnak chka bechnak wnak opech mesquier necwina nec'je'a pquek'a' e c-e' rajaw che nesmaja cuq'uin, jara' jun wen nutzu' y jun xitzel nutz'et, o wjun nnimaj y majo'n nnimaj xta jun. Cara' c'a chka', mesquier ncatecwina naban rsamaj Dios y xteyke' ta ac'u'x ruq'uin mibil rxin rwech ruch'lew. Cara' xbij Jesús chca rdiscípulo. \v 14 J-e' aj fariseo xecc'axaj njelal je xbij Jesús tzrij mibil. Rmal c'ara' xquemaj ryok'ic com arj-e' bnak quec'u'x tzrij mibil rxin rwech ruch'lew. \v 15 Ja' Jesús cawra xbij chca: —Ixix cawra ebanic ra, nek'alsaj ewi' chquewech wnak che ebnon rbeyal per Dios bien rutkin nak c'ola ptak ewanm. Ec'ola wnak itzel nquetz'e'ta rmal Dios mesque ncongan wen nquetz'e'ta cmal wnak. \s1 • • • • • \p \v 16 Je rley Dios rexbil jtz'ibtanak cana cmal e ojer tak profeta rxin Dios jara' y-on rbixic chpam jara' tiemp tak q'uemjana tumaj rsamaj Juan Bautista. Per tak xerla' retiemp Juan Bautista, tzra' xumaj twa' rbixic rgobierno Dios y conjelal wnak nquetajina nquetaj cchuk'a' ch-utz c'ara' nque'oca chpam jara' gobierno. \v 17 Per npors nbantaj na cumplir njelal rley Dios. Nmajo'n pen ta nq'uis wa' rwech caj ruq'uin rwech ruch'lew que chwech mquita xtbantaja cumplir jun ch'it punto rxin ley. \v 18 Jun acha chka bechnak acha opech nujach cana junlic rexkayil y wnuc'om chic jun ixak jara' adulterio nuban. Y wc'ola jun acha nuc'om chic jun ixak jchon cana rmal rechjil jara' adulterio nuban, cara' xbij Jesús chca. \s1 • • • • • \p \v 19 C'jara' cawra xbij chic chca: —C'ola jun acha byom, congan wen tak tziak nucsaj je nmak rjel. K'ij k'ij nc'ola nmak tak w-im nuban. \v 20 C'ola jun miba' c'tuy limosna, Lázaro rubi'. Ja' Lázaro xeya' cana chuchi' ruchoch byom. Jrecuerpo nojnak pch'ac njelal. \v 21 Kas nyarij nutaj ruc'aj tak way je ntzak ela xuxe' tak mes ruq'uin byom. Per nquepeta je' tz'e' tzrij y nquerak' ch'a'c jc'ola tzrij. \v 22 Tak xq'uisbena xcoma miba' jc'utuy limosna y ruq'uin Abraham xec'mar el wa' cmal ángel jabar ec'o wa' cnomki' jec'ola chpam quicotemal. Xcoma byom chka' y xemu'k cana. \v 23 Tak xuna' ri' congan majtanak rmal lowlo' chpam lwar abar ec'ol wa' cnomki' jquemjon rij bis ok'ej. Tak xca'ya chcaj xutz'et pona Abraham per q'ue c'nat c'o wa' y prupox c'o wa' Lázaro. \v 24 C'jara' xumaj rakic ruchi': —Tpoknaj nwech nedta' Abraham. Tetka' pa Lázaro wq'uin, tem-u' ta jun rwá' ruk'a' pya' che nxuc'ursaj rkan wak', com anen chpam jun k'ak' enc'ol wa' y congan nemjon rtijic lowlo' chpam, cara' xbij tzra Abraham. \v 25 Ja' Abraham cawra xbij tzra: —Wlec'wal, terkaja pnawá', tak xatec'je'a chwech ruch'lew, ayon xataj kaja njelal amibil per jLázaro arja' xpoknal xutaj. Per camic congan chic qui' ruc'u'x Lázaro wawe' per atet amjon rtijic lowlo'. \v 26 Chka' c'ola jun nimlaj siwan y-on chkacjol ch-utz c'ara' wc'ola jun wawe' nrajo' nk'axa ewq'uin jara' mesquier necwina nk'axa, o wc'ola jun chewa ixix nrajo' nk'ax ta kuq'uin jara' mesquier necwina chka', cara' xbixa tzra rmal Abraham. \v 27 Ja' acha cawra xbij chic tzra: —Wcara' rbanic nedta' tebna' c'a jun utzil, tetka' el pka Lázaro cuq'uin wch'alal jec'ola pruchoch nedta'. \v 28 Com ec'ola e j-o' wch'alal tzra' y quenwajo' nba Lázaro cuq'uin chnerech'bo' chquewech nak rbanic wawe' ch-utz c'ara' majo'n nquepeta j-e' wawe' ra chka' chpam jawra lwar rxin tjoj rpoknal, cara' xbij tzra Abraham. \v 29 Cawra xbixa tzra rmal Abraham: —Per c'ol wan cuq'uin rtzojbal Dios jtz'ibtanak cana rmal Moisés y cmal jle' chic profeta, quey-a' c'a quexquin tzrij je ctz'iban cana arj-e', cara' xbixa tzra. \v 30 —Mcara' ta nedta' Abraham, per wc'ola jun comnak nel ela chquecjol cnomki' y nekaja cuq'uin jara' nqueq'uex cna'oj, cara' xbij chic tzra. \v 31 Ja' Abraham cawra xbij chic tzra: —Wmajo'n nqueya' ta quexquin tzrij rtzojbal Dios jtz'ibtanak cana rmal Moisés y cmal jle' chic profeta jara' nmajo'n wa' ra' necnimaj ta mesque nc'ola jun comnak nc'astaj ela chquecjol cnomki', cara' xbij tzra. Cara' xbij Jesús chca. \c 17 \s1 • • • • • \p \v 1 C'jara' xumaj tzij cuq'uin rdiscípulo y cawra xbij chca: —Je' wnak npors nqueba'na tentar che rbanic il mac per congan lowlo' nutaj na jnebnowa tentar cxin. \v 2 Más na utz nxi'ma jun ca' chukul y nq'uie'k ela pya' che nq'uis kaja rexla' que chwech nuban tentar jun chca je ykula ruc'u'x wq'uin. \v 3 Per ixix tebna' cwent. Wc'ola jun ewch'alal xuban jun lowlo' chewa, jneban tbij tzra jxuban chewa y we xc'utuj sachbal rumac chewa tecyu'. \v 4 Mesque wku' mul nuban lowlo' chewa pjun k'ij per wku' mul nc'utuj sachbal rumac chewa jara' necuy wa'. \v 5 J-e' apóstol tak xecc'axaj je xbixa chca cawra xecbij tzra Kajaw Jesús: —Camic tey-a' c'a más yukbal kac'u'x awq'uin, cara' xecbij. \v 6 Ja' Kajaw Jesús cawra xbij chca: —Wc'ola yukbal ec'u'x wq'uin, wnesmaja yukbal ec'u'x ajni' nuban jun ch'it rk'arwech mostaza nquixecwin c'ara' neban jun nimlaj samaj. Ajni' tzra jun che' jawrara, nquixecwina nebij tzra che nboktaj ela rexbil rc'amal ruxe' y neretca' ri' pmar, y nquixernimaj. \s1 • • • • • \p \v 7 Wc'ola jun emos c'ja' xemloj ta psamaj, o pe yk'un tak carne'l ¿lcawra nebij tzra: —Ctoc ta, catetz'be'a tzrij mes y catwa'a, lcara' nebij tzra? \v 8 Mcara' ta nebij tzra. Jnebij jara' cawrara: —Tchumsaj je nti'ja camic ra, tecsaj atziak rxin ilinem y cnawilij. Tak xtec'choja w-im nmal anen c'jara' xtcatwa'a atet, cara' nebij tzra. \v 9 Ja' ilinel wxuban cumplir njelal jxebij tzra chnuban ¿lnemeltioxij tzra? Jquench'ob anen majo'n nemeltioxij ta tzra. \v 10 Ajni' rbanic ilinel cara' ebanic ixix chka'. Tak xtbantaja cumplir njelal ewmal je nbij Dios chewa chneban cawra tbij ra: —Ajoj ok mos. Jsamaj kabnon jara' mjun ta favor nkaban tzra Dios, ne chkakul wa' c'o wa' che nkaban, majo'n kak'a' tzra che nmeltioxixa chka, cara' tbij, cara' xbij Jesús chca rdiscípulo. \s1 • • • • • \p \v 11 C'jara' xumaj chic rubey je nba pJerusalén. Jbey xuc'om ela jara' je nk'axa pe rmonjon rxin c-e' departamento Samaria ruq'uin Galilea. \v 12 Tak xoca chpam jun tnamet ec'ola e ljuj ach-i' xquec'ul qui' ruq'uin. J-e' ach-i' lepra cyubil rmal c'ara' q'ue c'nat xe'epe' twa' chwech Jesús. \v 13 Xquemaj rakic quechi' tzrij: —Jesús, Maestro, tpoknaj kawech, cara' xecbij tzra. \v 14 Ja' Jesús tak xerutz'et cawra xbij chca ra: —Jix ec'tu' ewi' chquewech sacerdote, cara' xbij chca. Xeba, kas quemjon binem tak xec'choja, xela lepra chquij. \v 15 C'ol jun chca tak xutz'et che xec'choja xemloj ta y congan xumaj rakic ruchi' che rya'ic ruk'ij Dios. \v 16 Tak xekaja ruq'uin Jesús xexque'a chwech, xtcomyij ruplaj y congan nmeltioxij tzra. Aj Samaria ja' acha. \v 17 Ja' Jesús cawra xbij: —¿Lme e ljuj tc'a xec'choja? ¿Abar c'a ec'ol wa' je belje' chic? \v 18 ¿Le xruyon jawra acha xemloj ta che nerey-a' ruk'ij Dios? Utz tc'ara' che aj Israel ta. \v 19 C'jara' cawra xbij tzra acha: —Camic catyictaja, utz chic ncatba. Jyukbal ac'u'x wq'uin jara' xchumsana awxin, cara' xbij. \s1 • • • • • \p \v 20 J-e' aj fariseo cawra xecc'axaj tzra: —¿Nak k'ij xtoca rgobierno Dios? Ja' Jesús cawra xbij chca ra: —Je rgobierno Dios jara' mtetz'et ruq'uin ek'awech. \v 21 Je' wnak majo'n xtecbij ta: —Tetz'ta' mpa', wawe' c'o wa' rgobierno Dios, o we xtecbij ta: —Tetz'ta' mpa', cala c'o wa' rgobierno Dios. Cara' quenbij chewa com kas bien tech'bo', je rgobierno Dios jara' c'o chic checjol camic, cara' xbij ja' Jesús chca aj fariseo. \v 22 Je chca rdiscípulo cawra xbij: —Ixix nerla' na jun k'ij tak neyarij na nutz'et ri' ewech ruq'uin Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak per jara' majo'n netz'et ta. \v 23 Ec'ola wnak cawra necbij chewa ra: —Tetz'ta' mpa', wawe' c'o wa' Cristo, cara' xtecbij chewa, o cawrara: —Tetz'ta' mpa', cala c'ola Cristo. Per tak cara' xtecbij chewa mtquixba ta cuq'uin, mtquixetre' el ta chquij. \v 24 Cara' quenbij chewa com ajni' nuban jun queypa' tak nuq'uiek ri' chcaj chka bar tzra' ntz'e't wa', y cara' c'a chka' tzra Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak, tak xtpet chic jmul wawe' chwech ruch'lew jara' ne njelal part ntz'ettaj wa'. \v 25 Per je Rlec'walxel nc'atzina chcongan nutaj na lowlo' nabey mul, nc'atzina che ntzelax na nabey mul cmal wnak jec'ola chpam jawra tiemp jokc'o wa'. \v 26 Ajni' xbantaja pretiemp Noé ojer cara' c'a xtbantaja chic chka' tak xtpet chic jmul wawe' chwech ruch'lew je Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak. \v 27 Com je' wnak pretiemp Noé xe tzrij bnoj tak w-im elnak wa' quec'u'x y xje' c'ulbic quemjon je' rij tak xoca Noé chpam barc. Y chek q'uenjlal tak xpeta nimlaj k'jaljab chquij, congan lowlo' xba'na chca rmal ya' y xq'uisa quexla' conjelal. \v 28 Y cara' xbantaja chka' pretiemp Lot. Je' wnak xe tzrij bnoj tak w-im elnak wa' quec'u'x, xe tzrij negocio más ebnak wa', xe tzrij je' tejco'n y xe tzrij bnoj tak jay bnak wa' quec'u'x. \v 29 Per tak xel ta Lot chpam tnamet Sodoma jara' mism k'ij xkaj ta nimlaj k'ak' ruq'uin je' asufre y xercamsaj conjelal wnak jec'ola chpam tnamet. \v 30 Ajni' xqueban wnak pretiemp Lot cara' c'a quemjon rbanic wnak chka' tak xtpet chic jmul wawe' chwech ruch'lew je Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak. \v 31 Tak xterla' k'ij je xtpet chic jmul Rlec'walxel, nak jec'ola pe rwá' terraza y je' cmibil pjay c'o wa', je nqueban jara' quenanmaj ela y me tquekaj pta ptak cuchoch che rlasic cmibil. Nak ec'ola ptak chnoj quenanmaj ela chka', me tquemloj pe chta ptak cuchoch. \v 32 Terkaja bien pnewá' jxuban rexkayil Lot. \v 33 Nak jun npoknaj nuya' cana rc'aslemal jara' majo'n nuwil ta utzlaj c'aslemal je rxin junlic. Per nak jun majo'n npoknaj ta nuya' cana rc'aslemal jara' nuwil utzlaj c'aslemal je rxin junlic. \v 34 Anen quenbij chewa, chpam jara' chak'a' tak xtpet chic jmul wawe' chwech ruch'lew je Rlec'walxel ec'ola e c-e' ewarnak chwech ch'at chak'a', jun nec'mar ela y jun ncanaj cana. \v 35 Ec'ola e c-e' ixki' xjunam ec'o wa' quemjon rij c-em, jun nec'mar ela y jun ncanaj cana. \v 36 Ec'ol c'a e c-e' ach-i' xjunam ec'o wa' pe chnoj, jun nec'mar ela y jun ncanaj cana, cara' xbij chca. \v 37 —¿Abar tzra' nbantaj wa' jala jxabij chka? Cara' xecc'axaj tzra. Jesús cawra xbij chca: —Je juicio npors nkaj tna ajni' nqueban c'uch, xabar opech ec'o wa' camnak tak chcop tzra' nque'ekaj wa'. Cara' xbij Jesús chca rdiscípulo. \c 18 \s1 • • • • • \p \v 1 C'jara' c'ola jun c'ambal tzij xbij chca je nc'utbej chquewech che nc'atzina chca chmajo'n nectenba' ta rbanic oración, nc'atzina chmajo'n nturtaj ta quec'u'x. \v 2 Cawra jc'ambal tzij xbij chca ra: —C'ola jun juez c'ola chpam jun tnamet, arja' majo'n nxibej ta ri' chwech Dios y nmajo'n nxibej ta ri' chquewech wnak chka'. \v 3 C'ola jun ixak melca'n chpam jara' tnamet, arja' c'ola jun wnak remjon rij ch'oj ruq'uin. Ja' melca'n tzra' y ne tzra' nekaj wa' ruq'uin juez nerc'utuj rto'ic tzra che nto'a pruk'a' jnebnowa ch'oj ruq'uin. \v 4 Ja' juez c'ola jun tiemp nmajo'n xuto' ta melca'n per tak xq'uisbena cawra xbij kaja pranm: —Mesque nmajo'n quenxibej ta wi' chwech Dios y next quenxibej wi' chquewech wnak chka' \v 5 per com ne mtela wq'uin jala ixak mejor quento' na pruk'a' jnebnowa ch'oj ruq'uin. Je wmajo'n xtento' ta mexla nmajo'n xtquenruya' cta y xe nc'owa nuc'u'x pruk'a', cara' xbij kaja ja' juez. Cara' nbij jc'ambal tzij. \v 6 Bien tech'bo' rij rwech je xbij juez. Arja' jun juez jmajo'n nuban ta rbeyal rxin Dios per xbij chnuto' na jmelca'n. \v 7 Peor c'ara' Dios ¿le mtqueruto' c'ara' tnamet jrech-on je ntajina necc'utuj cto'ic tzra che pk'ij y chak'a'? ¿Lnuya' más tiemp chca che cto'ic? \v 8 Anen quenbij chewa che nqueruto' alnak. Per je Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak, tak xtpet chic jmul wawe' chwech ruch'lew ¿le c'o nc'ara' wnak ykula quec'u'x ruq'uin? cara' xbij Jesús chca rdiscípulo. \s1 • • • • • \p \v 9 Ec'ol c'a jle' wnak xcuq'uin kaja j-e' ykul wa' quec'u'x, kas quebnon rbeyal rxin Dios nquech'ob kaja y xitzel nquequetz'et jle' chic wnak. Ja' Jesús c'ola jun c'ambal tzij xbij chca cawrara. \v 10 Ec'ol c'a e c-e' ach-i' xqueban jmul xeba chpam nimlaj templo rxin Dios che rbanic oración. Jun aj fariseo, jun chic arja' mloy impuesto. \v 11 Tak xe'ekaja chpam templo xpe'a aj fariseo y xumaj rbanic oración per xyabal ruk'ij xuban kaja ruyon, cawra oración xuban kaja: —Anen quenmeltioxij chawa neDios jme ok junam ta cuq'uin chic nic'aj wnak, ajni' elk'oma', ajni' jmajo'n nqueban ta rbeyal rxin Dios, ajni' chca je nque'oca cuq'uin ixki' jme e quexkilal ta. Quenmeltioxij chawa chka' jme ok junam ta ruq'uin jala acha je mloy impuesto. \v 12 Anen camul ayuno quenban jun sman, chka' njelal mibil je noca pnuk'a' nelsan nediezmo tzrij y ney-on chawa. Cara' xbij aj fariseo. \v 13 Je mloy impuesto arja' q'ue c'nat xec'je' pon wa', xtquemyij ruplaj, nexte xca'y nara' chcaj. Xumaj c'a jun nimlaj bis y cawra oración xuban: —Tpoknaj nwech Dios com anen xe en jun aj-il aj mac. Cara' xbij mloy impuesto. \v 14 Camic quenbij chewa, je mloy impuesto arja' xemloja chruchoch y Dios nbij tzra che xuban rbeyal y mja' ta aj fariseo jxuban rbeyal. Cara' rbanic com nak wnak xruyon nuya' kaja ruk'ij jara' nkasax na. Wnaban ch'it co'l jara' nya' na ak'ij, cara' xbij Jesús chca wnak je xqueyon j-e' nqueya' kaja quek'ij. \s1 • • • • • \p \v 15 Ec'ol c'a nic'aj ch'tak ac'ala' xec'mar ela ruq'uin ch-utz c'ara' nuya' ruk'a' pquewá'. Per je' rdiscípulo arj-e' xquech'aj pquewá' jec'amyon ela cxin. \v 16 Ja' Jesús xeruc'ul ch'tak ac'ala' y cawra xbij ra: —Tey-a' c'as chca ac'ala' nquepeta wq'uin, mtque'ech'ojquij ta com je' wnak je e'ocnak e ajni' ch'tak ac'ala' cxin c'a arj-e' je rgobierno Dios. \v 17 Anen ne ktzij wa' je xtenbij chewa, nak jun majo'n xtuban ta ch'it co'l che rnimaxic rgobierno Dios ajni' nuban jun ac'al jara' majo'n noc ta chpam rgobierno Dios, cara' xbij. \s1 • • • • • \p \v 18 C'ol c'a jun acha nim ruk'ij cawra xbij tzra Jesús: —Maestro, atet congan at utzlaj acha. ¿Nak quenban ch-utz c'ara' nyataja chwa utzlaj c'aslemal je rxin junlic? cara' xc'axaj tzra. \v 19 —¿Nak tzra tak nabij chwa che en utzlaj acha? Xjun oca kas utz, jara' Dios. \v 20 Atet awutkin rmandamiento Dios jtz'ibtanak cana jcawrara nbij: —Me tcatoc ta ruq'uin jun ixak wmawexkayil ta, y jun ixak mtoc ta ruq'uin jun acha je mrechjil ta, mtaban ta cmic, mtaban ta alak', mtaya' ta testig we xme ktzij ta nabij, que'animaj adta' ate' chka'. Cara' nbij rtzojbal Dios, cara' xbixa tzra ja' acha rmal Jesús. \v 21 —Jala jxabij kaja nemjon wa' rnimaxic, q'uen co'l nemjon pa rij, cara' xbij ja' acha. \v 22 Ja' Jesús tak xc'axaj je xbij acha cawra xbij chic tzra: —Per c'c'o na jmajo'n abnon ta. Tc'ayij cana njelal jc'ola awq'uin, je rjel tey-a' cana chca ch'tak mibi'. Wcara' naban jara' c'ola amibil nyataja chawa chcaj. Tak xtbantaja awmal jxenbij chawa catemloj ta wq'uin y catetre' ta chwij, cara' xbij tzra. \v 23 Ja' acha tak xc'axaj je xbixa tzra rmal Jesús xumaj jun nimlaj bis com congan jun nimlaj mibil ruq'uin. \v 24 Ja' Jesús tak xutz'et chcongan nbisona cawra xbij: —Je' byoma' congan pen chca che nque'oca chpam rgobierno Dios. \v 25 Ajni' tzra jun nimlaj chcop jcamello, arja' congan pen noc wa' pe rchak jun dsonbal bak, per jara' mpen ta noc wa' que chwech jun byom noca chpam rgobierno Dios, cara' xbij ja' Jesús.\fig Camello jun nimlaj chcop.|src="co01501b.TIF" size="col" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Lc 18.25" \fig* \v 26 Jxec'axana rxin cawra xecbij tzra ra: —Jun byom wcongan pen noc wa' chpam rgobierno Dios ¿e achnak c'ara' nquewlowa totanem rxin Dios? cara' xecbij tzra. \v 27 Jesús cawra xbij chca: —C'ola je' achnak congan pen rbanic chquewech wnak per chwech Dios majo'n pen ta. \v 28 Pedro cawra xbij tzra: —Je chka ajoj, njelal jc'ola kuq'uin kay-on cana y okocnak adiscípulo, nokotren wa' chawij, cara' xbij tzra. \v 29 Jesús cawra xbij chca: —Ne ktzij wa' je xtenbij chewa, je' wnak chka bechnak wnak opech wquey-on cana cuchoch, quey-on cana quedta' quete', o quenmal, o quechak', o cana', o wquey-on cana quexkilal, o clec'wal, we rmal rgobierno Dios tak quey-on cana, \v 30 jara' más chna q'uiy nyataja chca chpam jawra tiemp jokc'o wa' que chwech ajni' quey-on cana. Y chpam tiemp jpenak nyataj na chca utzlaj c'aslemal je rxin junlic. Cara' xbij Jesús chca. \s1 • • • • • \p \v 31 C'jara' xeryonaj ri' cuq'uin e cbeljuj apóstol y cawra xbij chca: —Bien tewc'axaj je xtenbij chewa, camic okobnak pJerusalén. Tzra' nbantaj wa' cumplir njelal jtz'ibtanak cana cmal e ojer tak profeta rxin Dios tzrij Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak. \v 32 Com je Rlec'walxel arja' nja'ch na pquek'a' wnak jme aj Israel ta, nyo'k' na, ntz'u'j na, nchubax na ruplaj. \v 33 C'jara' xtquech'ay. Tak xtch'aytaja cmal neccamsaj, y chrox k'ij nc'astaja rwech, cara' xbij chca. \v 34 J-e' apóstol nmajo'n xch'obtaj ta cmal je xbixa chca, xwiwan chquewech, majo'n xoc ta ptak quexquin. \s1 • • • • • \p \v 35 Xyamer nekaja ja' Jesús chpam tnamet Jericó tak c'ola jun acha moy xuwil, tz'bula chi' bey, remjon rc'utxic limosna chca wnak. \v 36 Ja' moy tak xc'axaj chcongan wnak nquek'axa pbey cawra xbij: —¿Nak xbantaja? \v 37 —Xpeta Jesús je aj Nazaret, cara' xbixa tzra cmal wnak. \v 38 C'jara' xumaj rakic ruchi': —Jesús, atet je at Rlec'wal ojer rey David, tpoknaj jtz'it nwech, cara' xbij. \v 39 Je' wnak je e nabyela chwech nquech'aj pe rwá': —Xjun catec'je' wa', mtarak ta achi', cara' nbixa tzra ja' moy. Per arja' más chna xurak ruchi' tzrij Jesús: —Atet je at Rlec'wal ojer rey David, tpoknaj jtz'it nwech, cara' xbij chic jmul. \v 40 Ja' Jesús xpe'a, xutak rsic'sic moy. Tak xekaja ch'it moy ruq'uin cawra xbij tzra: \v 41 —¿Nak nawajo' chwa chquenban chawa? —Wajaw, quenwajo' chawa che njaktaja nk'anwech, cara' xbixa tzra rmal moy. \v 42 —Camic catca'ya. Jyukbal ac'u'x wq'uin jara' xatchumsana, cara' xbij Jesús tzra. \v 43 Chek xbitaja cara' tzra ne xjaktaja alnak rk'arwech y xetre' ela tzrij Jesús, congan nuya' ruk'ij Dios. Je' wnak tak xquetz'et milagro je xbantaja arj-e' xquemaj rya'ic ruk'ij Dios chka'. \c 19 \s1 • • • • • \p \v 1 C'jara' xoca Jesús chpam tnamet Jericó y xek'axa chpam. \v 2 C'ol c'a jun acha byom, Zaqueo rubi', arja' cjefe e mloy tak impuesto. \v 3 Ja' Zaqueo congan xutaj ruk'ij ch-utz c'ara' nutz'et rwech Jesús per mesquier necwina com congan e q'uiy wnak y ja' xch'it co'l rkan. \v 4 Jxuban xba alnak, xnabyej ela y xojte'a per rwá' jun che' ch-utz c'ara' necwina nutz'et rwech Jesús com ja' Jesús npors nk'ax na xuxe' che'. \v 5 Ja' Jesús tak xekaja tzra' xutz'et pona Zaqueo pe rwá' che' y cawra xbij tzra: —Catkaj ta alnak Zaqueo, nc'atzina che anen quenba pnawuchoch camic ra, cara' xbij tzra. \v 6 Ja' Zaqueo xkaj ta alnak, xuc'ul Jesús pruchoch y congan nquicota. \v 7 Je' wnak tak xquetz'et che xoca Jesús pruchoch jun mloy impuesto c'jara' conjelal xquemaj rtzojxic: —Xe pruchoch jun aj-il ajmac xoc wa', cara' xecbij. \v 8 Ja' Zaqueo xpe'a y cawra xbij tzra Kajaw Jesús: —Jcamic Wajaw, xench'ob che c-e' quenban tzra nmibil y quensipaj nic'aj chca ch'tak mibi'. Chka' c'ola je' xenk'axaj rwá' impuesto jxenc'utuj chca wnak per camic quenmeloj cji' ctak ra' ajni' xenwelk'aj chca, cara' xbij Zaqueo. \v 9 Ja' Jesús cawra xbij tzra: —Camic xawil totanem rxin Dios, chka' conjelal jec'ola pnawuchoch, com atet at rlec'wal Abraham chka'. \v 10 Xattotaja com Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak arja' penak che cconxic je' wnak jetzaknak chpam il mac ch-utz c'ara' nquewil totanem rxin Dios. \s1 • • • • • \p \v 11 Je' wnak arj-e' quemjon rc'axic nak nbij Jesús. Ja' Jesús com xchenkaj tnamet Jerusalén c'o chwa' y com je' wnak nquech'ob che xyamer noca rgobierno Dios rmal c'ara' tak xbij jun c'ambal tzij cawrara: \v 12 —C'ola jun acha nim ruk'ij arja' xba chpam jun chic nación q'ue c'nat c'o wa' ch-utz c'ara' nja'ch ta gobierno pruk'a' y noca rey. Tak xtjachtaj ta gobierno pruk'a' c'jara' nemloj pchic jmul. \v 13 Tak q'uemjana tba ec'ola e ljuj chca rmos xersiq'uij, xujach cana nic'aj pak pquek'a', jujun pak xuya' cana chca chejujnel y cawra xbij chca: —Temja' rsamajxic pak, y emjon ta rsamajxic tak xtquenpet chic jmul, cara' xbij chca. \v 14 Per ja' acha xitzel ntz'e'ta cmal retnamet rmal c'ara' arj-e' xquetak ela rbixic chpam nación abar xteja'ch twa' pruk'a' jgobierno: —Ajoj majo'n kgan ruq'uin jala acha che noca krey, cara' xecbij ela. \v 15 Tak xq'uisbena xemloj ta acha, ocnak pchic rey. Xutak csic'sic rmos jrejchon cana pak pquek'a' com nrajo' nrutkij ajni' quech'con chic tzrij pak chejujnel. \v 16 Xpeta jun mos y cawra xbij: —Wajaw, jpak jxajach cana pnuk'a' xench'ec ljuj ctakra' tzrij ajni' xaya' cana chwa, cara' xbij tzra rey. \v 17 Ja' rey cawra xbij tzra ra: —Utz xaban tzra asamaj, atet at jun utzlaj mos, ajni'la naban cumplir asamaj. Xe mnim ta xenya' cana chawa per xaban cumplir. Rmal c'ara' ljuj tnamet quenya' pnak'a' camic che ncatoca k'toy tzij chquij, cara' xbij tzra. \v 18 Xpet chic jun mos: —Wajaw, jpak jxajach cana pnuk'a' j-o' chic ctakra' xench'ec tzrij je ajni' xaya' cana chwa, cara' xbij tzra rey. \v 19 —Atet chka', j-o' tnamet quenya' pnak'a' camic che ncatoca k'toy tzij chquij, cara' xbij rey tzra. \v 20 C'ol c'a jun mos xpeta y cawra xbij tzra rey ra: —Apak c'awra Wajaw. Tak xajach cana chwa xenxim chpam jun su't y chpam neycon wa' camic. \v 21 Cara' xenban tzra com anen xenxibej wi' chawech com atet at jun acha c'a'n. Atet xe tzrij ch'coj pak elnak twa' ac'u'x y majo'n samaj naban, cara' xbij tzra. \v 22 Rey cawra xbij tzra: —Atet xat jun itzel mos. Jtzij je c'ja' xabij kaja jara' quenk'etbej tzij chawij camic. We awutkin che en c'a'n, we awutkin xe tzrij ch'coj pak elnak twa' nuc'u'x y majo'n samaj quenban \v 23 ¿nak tzra c'ara' mxaya' ta npak pbanco? Wext cara' xaban, tak xenpeta xja'ch tc'ara' npak chwa rexbil ral, cara' xbij tzra mos. \v 24 Ec'o c'a jle' ajsmajma' epa'l oca prexquin, cawra xbij chca ra: —Camic temja' pak tzra, tey-a' tzra jc'ayona ljuj, cara' xbij chca. \v 25 —Per Kajaw, arja' c'o chic ljuj ruq'uin, cara' xecbij tzra. \v 26 —Camic quenbij chewa che conjelal wnak jc'ola yatanak chca, arj-e' nyataj na más chca. Je' wnak jmajo'n achnak yatanak chca per j-e' nquech'ob chc'ola jara' nelsasa chca. \v 27 Je' wnak xitzel quenquetz'et y majo'n cgan chquenoca crey que'ec'ma' ta camic, nchenwech que'ecamsaj wa', cara' nbij ja' rey chca ajsmajma'. Cara' c'ambal tzij xbij ja' Jesús chca wnak. \s1 • • • • • \p \v 28 Tak xbitaja rmal c'jara' xumaj el chic rubey xba pJerusalén, ja' xnabyej ela chquewech wnak. \v 29 Tak xe'ekaja chenkaj c-e' tnamet Betfagé ruq'uin Betania abar c'o wa' jyu' je rbin-an Olivo ec'ola e c-e' chca rdiscípulo xerutak ela. \v 30 Y cawra xbij ela chca: —Jax chpam jala tnamet, tzra' newil wa' jun ch'it bur xmila y nexte wjic tz'ulben cmal wnak. Tecra' ta y tec'ma' ta. \v 31 Wc'ola jun nak xtc'axana chewa: —¿Nak tzra tak nequir bur? cara' xtc'axaj chewa, ixix cawra nebij tzra: —Nc'atzina tzra Kajaw, cara' tbij tzra. Cara' xbij ela Jesús chca. \v 32 Je c-e' discípulo jxeta'k ela xeba, y tak xe'ekaja ncara' xela ajni' bin ela chca rmal Jesús. \v 33 Kas quemjon rquiric ch'it bur tak xek'ijloxa cmal rajaw: —¿Nak tzra tak nequir ch'it bur? cara' xc'axaxa chca. \v 34 —Nc'atzina tzra Kajaw, cara' xecbij tzra. \v 35 C'jara' xquec'om pa ch'it bur. Jquetziak jara' xecwekbej y xectz'uba' pa Jesús tzrij. \v 36 Xumaj binem. Je' wnak arj-e' xecsocla' quetziak prubey Jesús. \v 37 Tak chenkaj ec'o chwa' che nque'ekaja chpam tnamet Jerusalén abar nexle' wa' bey chwech jyu' Olivo conjelal discípulo xquemaj rakic quechi' rmal quicotemal, congan xquemaj rya'ic ruk'ij Dios rmal njelal nmak tak milagro jquetz'ton, \v 38 cawra necbij ra: —Bendecido jRey jpenak prubi' Kajaw Dios. Chcaj camic congan qui'il, ajni'la ntajina nya'a ruk'ij nimlaj Dios, cara' necbij. \v 39 Ec'o c'a jle' fariseo chquecjol wnak cawra xecbij tzra Jesús ra: —Maestro, tbij chca adiscípulo che quetne'a, cara' xecbij. \v 40 —Camic quenbij chewa, we j-e' nquetne'a che rya'ic nuk'ij, je' abaj pors c'ara' nquemaj rya'ic nuk'ij, cara' xbij ja' Jesús chca aj fariseo. \s1 • • • • • \p \v 41 Xyamer nque'ekaja pJerusalén. Ja' Jesús tak xutz'et pona tnamet xumaj rij ok'ej tzrij. \v 42 Cawra xbij ra: —Ixix jix tnamet Jerusalén, ne tcongan quicotemal chewa chpam jawra k'ij jokc'o wa' wexte nch'obtaja ewmal abar newil wa' je qui'il nec'je'a awanm chwech Dios. Per camic mtch'obtaja ewmal com xwiwan chewech. \v 43 Congan quenbisona ewmal com nerla' jun tiemp tak xtquepeta chewij je' wnak je nquetzelana ewxin. Tak xtquerkaja nqueyic na jun nimlaj tz'ak tzrij njelal tnamet rxin banbal ch'oj, necsutij qui' chewij, nectz'apij njelal bey ch-utz c'ara' mesquier nquixecwina nquixnanmaj ela. \v 44 Neckasaj na ptak ulew je tnamet per nche njelal, congan lowlo' nqueban na chewa jixc'ola chpam, per next jun jay mquita xtqueyoj. Cara' c'a xtba'na chewa com mesquier nch'obtaja ewmal che Dios xrec'je' kaja ewq'uin che cto'ic. Cara' xbij Jesús. \s1 • • • • • \p \v 45 Tak xekaja chpam tnamet Jerusalén xoca chpam nimlaj templo rxin Dios y xumaj ta clasic wnak jquemjon c'yinem chpam y chka' e quexbil jquemjon lk'oj tak achnak. \v 46 Cawra xbij chca: —Chpam rtzojbal Dios cawra tz'ibtanak cana: —Jwuchoch anen jara' banbal oración, cara' nbij Dios tzrij templo, per je ebnon ixix tzra xjun lwar abar nquec'je' wa' elk'oma', cara' xbij Jesús chca. \v 47 K'ij k'ij nquertijoj wnak chpam templo. Per je' maestro je nquetijona cxin wnak tzrij rley Dios e quexbil cjefe sacerdote arj-e' xquemaj rconxic rij rwech nak nqueban tzra che neccamsaj. \v 48 Per mesquier necneya cmal nak nqueban tzra com conjelal wnak congan quey-on oca quexquin tzrij je nbij. \c 20 \s1 • • • • • \p \v 1 Kas remjon ctojxic wnak tzrij utzlaj tzij jrec'mon ta totanem rxin Dios tak xe'erkaja cjefe sacerdote e quexbil maestro je nquetijona cxin wnak tzrij rley Dios e quexbil chka' principal-i' rxin tnamet. \v 2 Cawra xecbij tzra: —Tbij chka ¿nak abanic atet tak amjon rbanic njelal jawrara jkamjon rtz'etic y nak yoyona chawa chnaban? cara' xecc'axaj tzra. \v 3 —Anen chka' quenwajo' quenc'axaj jawra chewa. Camic tbij chwa, \v 4 je Juan Bautista ¿nak xyowa tzra jsamaj che nqueruban bautizar wnak, lja' Dios jc'ola chcaj je xyowa tzra, o wxe wnak? cara' xc'axaxa chca rmal Jesús. \v 5 Arj-e' xquemaj tzij chbil tak qui': —We xtekbij tzra che Dios xyowa tzra, arja' nbij chka: —Wcara' ¿nak tzra c'ara' tak mxenimaj ta? cara' nbij chka la'. \v 6 Y we xtekbij tzra che xe wnak xyowa tzra jara' xnokcomsasa tzan abaj cmal wnak com chquewech arj-e' je Juan arja' jun profeta rxin Dios, cara' xecbij kaja. \v 7 Cawra xecbij tzra Jesús: —Majo'n kutkin ta nak la xyowa tzra, cara' xecbij. \v 8 —Nexte anen chka' xtenbij ta chewa nak nbanic jnemjon rij njelal jawrara je emjon rtz'etic, cara' xbij Jesús chca. \s1 • • • • • \p \v 9 C'jara' xumaj rbixic jun c'ambal tzij chca wnak cawrara: —C'ola jun acha c'ola jun rchinoj, uva retcon chwech. Xuya' pe kjonem chca jle' ajchental, xba chpam jun chic tnamet y tzra' xec'je' wa' jun tiemp. \v 10 Tak xerla' tiemp je nwachina tejco'n arja' xutak ela jun rmos cuq'uin ajchental che nerec'ma' jrent. J-e' ajchental tak xekaja mos cuq'uin xquech'ay pa, y tak xemloj ta nmajo'n achnak xqueya' pa tzra. \v 11 Jrajaw chnoj c'o chic jun mos xutak ela cuq'uin y tak xekaj chic arja' cuq'uin xquech'ay pa chka', nlowlo' xqueban pa tzra, y tak xemloj ta nmajo'n achnak xqueya' pa tzra. \v 12 Jrajaw chnoj xutak el chna jun y tak xekaja cuq'uin congan lowlo' xqueban pchic tzra chka', xquesoc y xecbettaj ta. \v 13 Tak xq'uisbena cawra xbij rajaw chnoj: —¿Nak quenban c'a wa' camic? Com c'ola jun wlec'wal jcongan quenwajo' jara' quentak ela cuq'uin chic. Tak xtquetz'et che wlec'wal mal-il xtqueban respetar, cara' xbij. \v 14 Per j-e' ajchental tak xekaja rlec'walxel cuq'uin cawra xecbij chbil tak qui': —Jala acha noc na pruk'a' julew com reherencia. Camic kcamsaj ch-utz c'ara' pkak'a' ajoj noc wa' reherencia, cara' xecbij. \v 15 C'jara' xquewsaj ta chpam chnoj y xeccamsaj. Cara' nbij c'ambal tzij, cara' xbij Jesús chca. C'jara' cawra xbij chic chca: —Camic tbij c'a chwa, jrajaw chnoj ¿nak nuban c'ara'? \v 16 Jnuban, arja' npeta y nquercamsaj ajchental, y je rchinoj nuya' chic jmul pe kjonem chca jle' chic ajchental, cara' xbij chca. Je' wnak tak xecc'axaj je xbij Jesús cawra xecbij tzra ra: —Jxabij kaj la congan lowlo', mquita xtba'n ta cumplir, cara' xecbij tzra. \v 17 Ja' Jesús xera' xertz'ulchij y cawra xbij chca ra: —Nak tzra mquita xtbantaja cumplir com cawra tz'ibtanak cana chpam rtzojbal Dios: —Je e bnoy jay c'ola jun abaj majo'n cgan tzrij y xecch'ojquij, per jara' abaj csan chic che rbanic jay, arja' más na nim ruk'ij com arja' nechpowa resquin-il jay, cara' nbij rtzojbal Dios. \v 18 Nak jun xitzel nutz'et jara' abaj jxenbij chewa jara' xe ntz'ila' ri' rmal ajni' nuban jun acha nchak'ij rkan chwech jun abaj y nk'aja. Y nak nk'e'ta tzij tzrij rmal abaj jxenbij chewa jara' ajni' nuban jun acha ntzak ta jun abaj tzrij y nchicaj ri' rmal, cara' xbij Jesús chca wnak. \s1 • • • • • \p \v 19 Je cjefe sacerdote e quexbil maestro rxin ley, tak xecc'axaj c'ambal tzij bien xch'obtaja cmal che arj-e' nquebixa. Rmal c'ara' tak njara' hor xcajo' ta xquechap Jesús y xquecsaj ta preso per xecxibej qui' chquewech wnak. \v 20 Xquemaj rconxic rij rwech nak nqueban tzra. Ec'ola jle' wnak xequetak ela ruq'uin chnequebna' rij rwech y j-ewra wnak xeck'alsaj qui' chwech che e utzlaj tak wnak ch-utz c'ara' c'o ta jun tzij nel ta pruchi' y njara' tzij necchapbej rxin, com ncajo' nquejach pruk'a' gobernador ch-utz c'ara' nk'e'ta tzij tzrij. \v 21 Tak xe'ekaja ruq'uin cawra xecbij tzra: —Maestro, ajoj kutkin ne rbeyal wa' jamjon rbixic, ne rbeyal wa' jtijonem jamjon rya'ic. Ajoj kutkin che atet nmajo'n jun utz y nmajo'n jun itzel ta natz'et, per nrubey Dios amjon rc'utic chkawech y nwen naban tzra che rbixic. \v 22 Camic tbij chka, jimpuesto je nc'utuxa chka rmal César jnimlaj rey rxin Roma ¿lrubey c'ara' nkatoj, o we mrubey ta? Cara' xecc'axaj tzra. \v 23 Per Jesús arja' bien rutkin che xe engaño quemjon rij y cawra xbij chca ra: —¿Nak tzra tak newajo' cneban probar? \v 24 Tec'tu' jun pak chenwech, cara' xbij chca. Tak xquec'ut pak chwech cawra xbij chca: —¿Nak chuxin plaj jc'ola chwech pak y nak chuxin bi'aj tz'ibtanak chwech chka'? cara' xbij chca. —Rxin César, cara' xecbij tzra. \v 25 Nak rxin César tzra c'ara' César tey-a' wa', nak rxin Dios tzra Dios tey-a' wa', cara' xbixa chca rmal Jesús. \v 26 Nmajo'n jun tzij xel ta pruchi' jnecchapbej rxin chquewech wnak. Congan xel ta canm tzrij tak xecc'axaj je xbixa chca, nmajo'n chic achnak xecbij tzra. \s1 • • • • • \p \v 27 C'jara' ec'ola jle' saduceo xeba ruq'uin. J-e' aj saduceo majo'n necnimaj ta che nquec'astaja cnomki'. Tak xe'ekaja ruq'uin cawra xecbij tzra: \v 28 —Maestro, Moisés rbin cana chka chpam rtzojbal Dios wc'ola jun acha ncoma ruchak', o renmal, y nmajo'n jun rlec'wal nec'je' cana, jara' acha nc'atzina che nec'le'a ruq'uin ixak je xcoma rechjil. Arj-e' wxec'je'a jun clec'wal necbij tzra jara' ac'al che rlec'wal comnak. \v 29 Xuban c'a jmul ec'ola e wku' alxic, jnabey-al xec'le'a per xcoma y majo'n rlec'wal xec'je' cana. \v 30 Ajni' xuban nabey-al cara' xuban chic rcabal, xcom chic chwech ixak, nmajo'n rlec'wal xec'je' cana. \v 31 Cara' xuban rox chka'. Y cara' xqueban che wku', xec'le'a ruq'uin ixak y xecoma chwech, nmajo'n clec'wal xec'je' cana. \v 32 Tak xq'uisbena xcoma ixak chka'. \v 33 Camic ¿nak nabij atet tzrij jawra? J-ewra e wku' alxic tak xterla' k'ij che nquec'astaja chpam cmic ¿nak jun chca ra rechjil jixak com xec'le'a cuq'uin che wku'? cara' xecbij tzra. \v 34 Ja' Jesús cawra xbij chca: —Je' wnak je nquec'je'a chpam jawra tiemp rxin rwech ruch'lew arj-e' nquec'le'a. \v 35 Per je' wnak je xtec'je'a chpam jun chic tiemp jpenak tak xtyataja chca che nquec'astaj na chquecjol cnomki' arj-e' majo'n chic c'ulbic nqueban ta. \v 36 Majo'n chic nquec'le' ta com majo'n chic cmic chquij. Majo'n chic cmic chquij com e ajni' chic e ángel, e rlec'wal chic Dios com ec'astanak chic. \v 37 Chka' jun chic jquenwajo' quenbij chewa, tz'ibtanak cana chpam rtzojbal Dios rmal Moisés chka' tzrij c'astajic cxin wnak. Jara' tak xutz'et jle' xulquiej Moisés y xtzijon ta Dios chpam, cawra xbixa tzra rmal Kajaw Dios: —Anen en Dios rxin Abraham, en Dios rxin Isaac, en Dios rxin Jacob, cara' xbixa tzra Moisés. \v 38 Tak cara' nbij jara' nc'utbej chewech che j-e' mesque ecomnak chic per chwech Dios ec'asla. Chwech Dios ec'asla conjelal, cara' xbij ja' Jesús chca aj Saduceo. \v 39 Ec'ol c'a jle' maestro rxin ley cawra xecbij tzra ra: —Maestro, jxabij kaja jala nrubey wa'. \v 40 Majo'n chic achnak xecc'axaj tzra Jesús com necxibej chic qui' necc'axaj tzra. \v 41 C'jara' cawra xc'axaj chca: —¿Nak tzra tak nbixa tzra Cristo che arja' rlec'wal ojer rey David? \v 42 Cara' quenbij chewa com David c'ola jun salmo rbin cana chpam rtzojbal Dios cawrara: —Ja' Kajaw Dios cawra xbij tzra Wajaw: —Catetz'be'a wawe' pwejquenk'a', wawe' ncatec'je' wa' \v 43 y quenuya' na pnawkan je nquetzelana awxin, cara' xbij tzra. Cara' rbin cana ja' David. \v 44 Ja' David: —Wajaw, cara' xbij tzra Cristo, camic tbij c'a chwa ¿nak tzra tak xbixa tzra Cristo che rlec'wal David? Cara' xc'axaj Jesús chca. \s1 • • • • • \p \v 45 C'jara' xumaj tzij cuq'uin rdiscípulo per ne chquewech wnak xtzijon wa'. \v 46 —Tebna' cwent ewi' chquewech maestro je nquetijona cxin wnak tzrij rley Dios. Com arj-e' congan nel ta quec'u'x tzrij tak nquebina chquewech wnak, quecsan nmak tak tziak jnec'tuwa cxin che e nmak tak maestro. Y c'o na más jcongan nel ta quec'u'x tzrij ajni' tzra tak nquek'ijloxa cmal wnak ptak q'uebal, ajni' tzra tak nqueba ptak jay rxin molbal ri'il jabar nc'axax wa' rtzojbal Dios arj-e' neccanoj nabey tak tz'ulbal je nmak ruk'ij y cara' nqueban chka' tak nqueba'na invitar chpam nmak tak w-im. \v 47 Arj-e' nk'alaj bien je nquemaj cuchoch ch'tak melcani' je comnak quechjilal. C'ola nmak tak oración nqueban per nquechi' oca nbina. Per tak xtek'e'ta tzij chquij rmal Dios nquetaj na jun nimlaj lowlo'. Cara' xbij Jesús chca rdiscípulo. \c 21 \s1 • • • • • \p \v 1 C'jara' ec'ola jle' byoma' xerutz'et pona, arj-e' quemjon rya'ic ofrenda chpam rc'olibal tak ofrenda.\fig Jun bjom ntajina nuya rofrenda.|src="cn01793b.tif" size="col" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Lc 21.1" \fig* \v 2 C'ol c'a jun ixak melca'n xutz'et y ch'it miba', arja' c'ola c-e' ch'tak pak rc'an y xuya' chpam rc'olibal ofrenda. \v 3 Jesús cawra xbij: —Tetz'ta' mpa' jala melca'n ixak, jxuya' chpam rc'olibal ofrenda jara' más na nim ruk'ij chwech Dios que chwech ajni' xqueya' conjelal jle' chic. \v 4 Cara' quenbij chewa com jle' chic xjara' xqueya' tzra Dios jcoltanak cana per ja' mesque xmiba' per xuya' njelal jc'ola ruq'uin je ntzukbej ri' tzra, cara' xbij ja' Jesús. \s1 • • • • • \p \v 5 Ec'ol c'a jle' quemjon rtz'etic nimlaj templo rxin Dios y cawra necbij ra: —Congan wen rbanic jala templo, congan wen tak abaj ocnak y c'ola wen tak achnak rc'an chka' jsipan cmal wnak, cara' necbij. Ja' Jesús cawra xbij chca ra: \v 6 —Jemjon rtz'etic nerla' na jun k'ij tak nyojtaja njelal y nmajo'n chic abaj xtrejkla' xta ri', cara' xbij chca. \v 7 —Maestro, tbij chka ¿nak k'ij nbantaja jxabij kaja chka? Chka' ¿nak rital nwankera je nc'utbej rxin che xyamer nbantaja njelal jxabij kaja chka? cara' xecc'axaj tzra. \v 8 Cawra xbij chic chca: —Kas tebna' cwent ewi', majo'n jun xtquixebnowa engañar. Cara' quenbij chewa com e q'uiy wnak nquepe na y xqueyon j-e' necbij kaja che j-e' e Cristo, cawra necbij chca wnak ra: —Anen en Cristo, cara' necbij chca, o wcawra: —Xerla' tiemp che npeta Cristo, cara' xtbixa chewa. Per ixix mtenimaj ta jnecbij. \v 9 C'ola nmak tak ch'oj xtba'n na, chka' e q'uiy wnak xtqueyictaj na tzrij cgobierno per tak xtekaja rbixic ewq'uin mtexibej ta ewi' rmal com ne nc'atzin wa' che nbantaja cumplir njelal jawrara nabey mul, per jawra me rq'uisbal ta rwech ruch'lew. \v 10 C'ola je' tnamet nyictaj na tzrij jle' chic tnamet, chka' je' gobierno nyictaj na tzrij jle' chic gobierno. \v 11 C'ola nmak tak cbarkan xtbantaj na, chka' c'ola nmak tak lowlo' nwankera chpam je' lwar ajni' nmak tak wyejal y nmak tak yublal. C'ola je' rital xtwanker na chcaj congan necxibej na qui' wnak rmal. \v 12 Per tak q'uemjana tbantaja cumplir njelal jawrara jxenbij kaja chewa c'ola lowlo' netaj na pquek'a' wnak. Nquixquechap na, nquixc'ax na ptak jay rxin molbal ri'il y nquixquecsaj pcars, nquixquec'om ela chquewech rey y chquewech je' gobernador, per nmal anen tak xtba'na cara' chewa. \v 13 Per mchek tcara' nquixec'mar ela chquewech rey ruq'uin chquewech je' gobernador com tzra' nquixecwin wa' nemaj nbixic chquewech. \v 14 Per bien tech'bo' kaja ptak ewanm camic chmajo'n nc'atzin ta chewa che xtech'ob pon ta nak chtzij xtetobej ewi' chquewech. \v 15 Com anen quenyowa chewa nak chtzij xtebij chca, anen quenyowa ena'oj tzra'. Rmal c'ara' tak je nquetzelana ewxin majo'n chic necney ta cmal nak xtecbij chic chewa, netz'apij quechi'. \v 16 Nquixja'ch na pquek'a' je nquetzelana ewxin cmal edta' ete', cmal ewch'alal y cmal ewamigo chka', ec'ola nquecamsasa chewa. \v 17 Xitzel nquixtz'e't na cmal conjelal wnak per nmal anen tak cara' xtba'na chewa. \v 18 Per jara' nexte c'o ta jun resmal ewá' xttzak ta chwech Dios. \v 19 We xtecoch' je xtpeta chewij jara' newil utzlaj c'aslemal je rxin junlic. \v 20 Je tnamet Jerusalén tak xtetz'et sutin chic rij cmal soldado jnecrebna' ch'oj, tzra' twutkij wa' che ne nkajin ta tiemp che ntu'ra tnamet. \v 21 Jneban jixc'ola tzra', jixc'ola chpam departamento Judea quixnanmaj ela, twiwaj ewi' ptak c'chelaj. Jixc'ola chpam tnamet Jerusalén quixel ela chpam. Jixc'ola ptayu' mtquixemloj pe chta chpam tnamet Jerusalén. \v 22 Cara' quenbij chewa com tak xterla' jara' tiemp rxin jxenbij kaja chewa, tzra' c'ara' c'ola jun nimlaj juicio nkaj ta pe rwá' tnamet Jerusalén ch-utz c'ara' che nbantaja cumplir njelal jtz'ibtanak cana chpam rtzojbal Dios. \v 23 Anen congan quenpoknaj quewech ixki' jq'uemjana talexa je' cal chpam jara' tiemp, chka' jec'ola ch'tak ch'uch'a' chquek'a'. Quenpoknaj quewech com aj Israel tzra' congan npeta ryiwal Dios chquij, congan jun nimlaj lowlo' npeta pe rwá' quetnamet. \v 24 Ec'ola chca nquecamsasa tzan espada, jle' chic chca nque'oc ela preso y nquec'mar ela chpam njelal tak nación. Je tnamet Jerusalén jara' noca pquek'a' nación jme aj Israel ta, c'jara' xtela pquek'a' tak xtq'uisa quetiemp je xtyataja chca nación rmal Dios. \s1 • • • • • \p \v 25 C'ola je' rital xtwankera chpam k'ij, chpam ic' y chpam je' ch'umil chka'. Je chwech ruch'lew je' wnak jec'ola ptak nación majo'n chic necney ta cmal nak nqueban, xe nsa'cha cna'oj rmal nmak tak bloj rxin mar jcongan netnina. \v 26 Tak xtquemaj rch'obic je nmak tak lowlo' jpenak chwech ruch'lew nturtaj na quec'u'x y congan necxibej na qui' rmal. Cara' nqueban com je nmak tak poder rxin caj nsi'l na. \v 27 C'jara' nquetz'et na Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak c'mon ta rmal jle' sutz', c'o chic jun nimlaj poder pruk'a' y congan nim chic ruk'ij. \v 28 Tak xtmajtaja cumplir njelal jawra jxenbij kaja chewa ra quixca'y c'a chcaj y quixquicota com nkajin ta tiemp tak xtquixelsasa libre junlic chpam lowlo'. Cara' xbij Jesús chca. \v 29 C'jara' c'ola jun c'ambal tzij xbij chca cawrara: —Bien tewsaj ena'oj tzrij jun che' higuera, o chka bechnak che'. \v 30 Tak npulina ruxak jara' bien nch'obtaja ewmal eyon che xyamer nerkaja ruk'ij c'ten. \v 31 Cara' c'a tzra chka' tak xtemaj rtz'etic che majtanak chic rbanic njelal jawra jxenbij kaja chewa jara' rital jnuc'ut chewech che xe nkajin ta rgobierno Dios. \v 32 Ne ktzij wa' je xtenbij chewa ra, je tnamet Israel arj-e' q'uec'o na tak xtbantaja cumplir njelal jawrara, majo'n chuptanak ta quewech. \v 33 Jcaj ruq'uin rwech ruch'lew jara' xe nk'axa per ntzojbal anen jara' majo'n nk'ax ta, majo'n ra' che mquita xtbantaja cumplir. \v 34 Tebna' cwent ewi', me tba ta ec'u'x tzrij nmak tak w-im ruq'uin tjoj tak ya', mtebisoj ta rwech ruch'lew. Mex q'ue xtena' tak xterla' k'ij tak xtpet chic jmul Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak. \v 35 Cara' quenbij chewa com jk'ij jxenbij kaja chewa quenjumsaj ruq'uin jun tramp rxin chapbal chcop com tak xterla' k'ij nquecha'p na wnak rmal per ne conjelal wnak jec'ola nat nkaj chwech ruch'lew. \v 36 Quixc'asc'at c'a, njelal tiemp tebna' oración ch-utz c'ara' Dios nuya' chewa che neto' ewi' chwech njelal jawrara jxenbij kaja chewa jpenak chwech ruch'lew, ch-utz c'ara' chka' nquixc'u'la tak xtquixekaja chwech Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak. Cara' xbij Jesús chca. \v 37 Je pk'ij nquertijoj wnak chpam nimlaj templo rxin Dios. Jchak'a' nba abar tzra' c'o wa' jyu' rbin-an Olivo y tzra' nec'je' wa'. \v 38 Ptak xenak'a' nchanim nque'ekaja conjelal wnak ruq'uin chpam templo che rc'axic tijonem jnuya'. \c 22 \s1 • • • • • \p \v 1 Xe nnajin ta nimk'ij pascua tak nti'ja xquelway jmajo'n levadura ruq'uin. \v 2 Je cjefe sacerdote e quexbil maestro je nquetijona cxin wnak tzrij rley Dios arj-e' quemjon rconxic rij rwech nak nqueban tzra Jesús che neccamsaj. Cara' nqueban com xnecxibej qui' chquewech wnak. \v 3 C'jara' xoca Satanás pranm Judas je rbin-an Iscariote. Ja' Judas jun chca je cbeljuj rdiscípulo Jesús. \v 4 Xba cuq'uin cjefe sacerdote y cuq'uin cjefe je nquechjalbena rxin nimlaj templo rxin Dios. Tak xekaja cuq'uin xumaj tzij tzrij nak nuban chnujach Jesús pquek'a'. \v 5 Arj-e' congan xequicota rmal je xbixa chca y xqueya' quechi' che nqueya' pak tzra. \v 6 —Utz c'ara', cara' xbij ja' Judas chca. C'jara' xumaj rconxic nak nuban chnujach Jesús pquek'a' per xcanoj na jun hor tak majo'n necnabej wnak. \s1 • • • • • \p \v 7 Xerla' c'a k'ij rxin nimk'ij tak nti'ja xquelway jmajo'n levadura ruq'uin y tak ncamsasa carne'l jnoca sacrificio rxin pascua je ntzujuxa chwech Dios. \v 8 Ja' Jesús xerutak ela Pedro ruq'uin Juan y cawra xbij el chca: —Camic nquixba, nbechumij je xtkataj chpam nimk'ij pascua, cara' xbij ela chca. \v 9 —Tbij chka abar tzra' nekchumij wa', cara' xecc'axaj tzra. \v 10 Jesús cawra xbij el chic chca: —Tak xtquixoca chpam tnamet Jerusalén c'ola jun acha nec'ul rc'an jun chnaw ya'. Jneban quixoca chpam jay abar xtoc wa' ja'. \v 11 Y cawra nebij tzra rajaw jay: —Ja' Maestro okretkon ta awq'uin che nekerc'axaj chawa: —¿Nak cuarto nkaban wa' w-im rxin pascua e wexbil ndiscípulo? Cara' rbin ta chka, cara' tbij tzra rajaw jay. \v 12 Arja' nuc'ut chewech jun nimlaj cuarto chumin chic, chcaj c'o wa' prucab piso. Tzra' nechumij wa' je nkataj rxin nimk'ij pascua. Cara' xbij ela Jesús chca. \v 13 Ja' Pedro rexbil Juan arj-e' xeba y tak xe'ekaja cara' xbantaja ajni' xbix ela chca rmal Jesús. C'jara' xquemaj rchumsic je nquetaj rxin nimk'ij pascua. \v 14 Tak xerla' hor rxin w-im xetz'be'a Jesús tzrij mes e rexbil e cbeljuj apóstol. \v 15 Xumaj tzij cuq'uin y cawra xbij chca ra: —Anen congan nyarin ta che xjunam nkaban ewq'uin jawra w-im rxin pascua. Quencomsas na per kas quenwajo' nkaban jawra w-im rxin pascua ewq'uin nabey mul. \v 16 Cara' quenbij chewa com anen majo'n chic quenban ta w-im rxin pascua wawe', c'jara' xtenban chic tak xtbantaja cumplir chpam rgobierno Dios jnuc'ut jawra w-im chkawech, cara' xbij chca. \v 17 C'jara' xuc'om jun cop vino, xmeltioxij tzra Dios y cawra xbij xbij chic chca: —Tec'ma' jawra vino, tetja' chixjujnel. \v 18 Camic quenbij chewa che ri'al uva majo'n chic quentaj ta wawe', c'jara' xtentaj chic tak xtpeta rgobierno Dios, cara' xbij chca. \v 19 C'jara' xuc'om xquelway, xmeltioxij tzra Dios, xuwech' y xujach chca, cawra xbij chca ra: —Ja c'a wa' necuerpo je nja'ch na pe cmic pnecwent, tetja'. Jtak netaj jara' nenatbej wxin, cara' xbij chca. \v 20 Y cara' xuban chic tzra jun cop vino chka', tak xec'choja w-im cmal cawra xbij chic chca: —Jawra vino, ja c'a wa' necq'uiel rseguro jc'ac' chuminem je rchumin Dios. Jnecq'uiel jara' nti'x na pnecwent. \v 21 Per bien tewc'axaj camic, c'ola jun acha je xtejchowa wxin pquek'a' wnak je nquetzelana wxin y jara' acha tz'bula wq'uin tzrij mes camic. \v 22 Je Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak ne ktzij wa' che ncamsas na ajni' chumin ta rmal Dios per congan lowlo' tzra je xtejchowa rxin pquek'a' je nquecamsana rxin, cara' xbij chca. \v 23 J-e' apóstol xquemaj rc'axic chbil tak qui' nak jun chca je xtejchowa rxin. \s1 • • • • • \p \v 24 Chka' c'ola jun ch'oj xwankera chquecjol, nak jun más nim ruk'ij chca, jara' necch'ojquij. \v 25 Ja' Jesús cawra xbij chca ra: —Je' rey jec'ola ptak je' nación arj-e' congan nmak nquena' y nqueban chca wnak xe e ajni' cmos. Jnebnowa mandar cxin wnak congan necyarij che nbixa chca che e bnoy tak utzil. \v 26 Per mteban ta ixix ajni' nqueban j-e'. Per jneban, nak jun más nim ruk'ij chewa tebna' kaja más ch'it co'l chquewech rexbil. Chka' nak nebnowa mandar mejor querilij rexbil. \v 27 Tak c'ola jun acha remjon w-im y c'ola jun rmos nilina rxin ¿nak jun más nim ruk'ij chca nech'ob ixix? ¿Le mja' tc'ara' ja' acha jnilixa rmal rmos jmás nim ruk'ij? Per bien terkaja pnewá' nak nebnon checjol, nebnon samaj ajni' nuban jun ilinel. \v 28 Ixix ne enewexbilan wa' chpam lowlo' jnetjon ta. \v 29 Jcamic anen quenya' k'atbaltzij pnek'a' ajni' yatanak chwa anen rmal Nedta' Dios. \v 30 Cara' quenban chewa ch-utz c'ara' nyataja chewa che xjunam xtokwa' wa' ewq'uin tzrij mes je chpam ngobierno, ch-utz c'ara' chka' che nyataja chewa che nquixetz'be'a chwech je' trono chka' y nquixoca ix k'toy tak tzij chquij e cbeljuj tribu rxin tnamet Israel, cara' xbij ja' Jesús chca rapóstol. \s1 • • • • • \p \v 31 C'jara' xumaj tzij ja' Kajaw Jesucristo ruq'uin Simón Pedro, cawra xbij tzra ra: —Simón, bien tewc'axaj je xtenbij chawa ra, Satanás arja' ixrc'utun tzra Dios y nya'a c'as tzra che nquixec'je'a jurat pruk'a' y nquixerkasaj na chpam jun nimlaj prueba. \v 32 Per anen nebnon orar pnacwent ch-utz c'ara' majo'n nq'uis ta junlic yukbal ac'u'x wq'uin. Atet tak xtcatemloj pchic jmul pnuk'a' tecwersaj chic quec'u'x awch'alal, cara' xbixa tzra. \v 33 Ja' Simón Pedro cawra xbij tzra: —Wajaw, anen quentre'a chawij mesque en jun anen quencsasa pcars awq'uin, owe quencomsasa awq'uin chka', cara' xbij tzra. \v 34 Ja' Jesús cawra xbij chic tzra: —Camic quenbij chawa Pedro, chpam jawra ak'a' q'uemjana tetrekena pre'y tak oxmul abin chic cawrara chwa: —Anen majo'n wutkin ta rwech Jesús, cara' nabij na chwa, cara' xbij tzra. \s1 • • • • • \p \v 35 C'jara' xumaj tzij cuq'uin conjelal rapóstol y cawra xbij chca ra: —Tak xixnutak ela chpam je' viaje tak majo'n epak xec'om ela nexte xec'om ela emalet nexte exjab chka' ¿lc'o na je achnak xewajo' jmajo'n xixruban ta? cara' xc'axaj chca. —Nmajo'n achnak xuban falta chka, cara' xecbij tzra. \v 36 C'jara' cawra xbij chic chca: —Per camic quenbij chic chewa, nak c'ola rpak tec'ma' ela y tec'ma' ela rmalet chka'. Nak jun majo'n jun espada ruq'uin, jnuban tc'ayij rechquet y telk'o' jun espada. \v 37 Cara' quenbij chewa com anen npors quenk'ax na chpam jtz'ibtanak cana chwij chpam rtzojbal Dios, cawra tz'ibtanak cana chwij ra: —Arja' xjunam nba'na tzra ajni' nba'na chca jitzel tak wnak. Cara' tz'ibtanak cana chwij y pors nbantaj na cumplir com njelal jtz'ibtanak cana chwij jara' ntajina nbantaja cumplir, cara' xbij Jesús chca. \v 38 Arj-e' cawra xecbij tzra: —Tetz'ta' mpa' Kajaw, c'ola c-e' espada kc'an ra, cara' xecbij tzra. —Quixetne'a, cara' xbij Jesús chca. \s1 • • • • • \p \v 39 C'jara' xel ela chpam tnamet, xba chpam jun lwar abar c'o wa' jun jyu' Olivo rubi' com ne tzra' nec'je' wa' je'a. Etrena rdiscípulo tzrij. \v 40 Tak xe'ekaja chpam lwar cawra xbij chca ra: —Tebna' orar ch-utz c'ara' Satanás tak xtquixerchajtij mquita xtquixruch'ec, cara' xbij chca. \v 41 C'jara' xyonaj pona ri' ruyon, chenkaj xec'je' pon wa', xexque'a y xumaj rbanic oración, cawra oración xuban ra: \v 42 —Nedta', anen quenwajo' nabij ta chwa che mquita quenk'axa chpam lowlo' jpenak chenwech. Cara' ta nabij chwa wnuc'om ri' ruq'uin jachumin ta chwij. Per xerwara' nquenk'ax na chpam wcara' nrajo' awanm chquenban, cara' xbij tzra Ttixel. \v 43 C'jara' c'ola jun ángel xwanker ta chwech penak chcaj, xrey-a' kaja más rchuk'a'. \v 44 Com majtanak rmal jun nimlaj lowlo' rmal c'ara' más chna xuban oración. Congan ya' nela chuplaj ajni' nmak tak c'aj quic' je nkaja ptak ulew. \v 45 Tak xec'choja oración xyictaja y xba cuq'uin rdiscípulo. Tak xekaja cuq'uin congan ekanak chuwram com congan ecosnak rmal bis. \v 46 —¿Nak tzra xe wram neban? Camic quixyictaja y tebna' oración ch-utz c'ara' Satanás tak xtquixerchajtij mquita xtquixruch'ec, cara' xbij ja' Jesús chca rdiscípulo. \s1 • • • • • \p \v 47 Kas remjon na tzij cuq'uin rdiscípulo tak e congan e q'uiy wnak xe'erkaja ruq'uin. C'ola jun acha rec'mon ta quebey, Judas rubi', arja' jun chca je cbeljuj apóstol. Ja' Judas xki'l oca ruq'uin Jesús ch-utz c'ara' ntz'ubaj ruchi'. \v 48 Per Jesús cawra xbij tzra ra: —¿Lruq'uin jun tz'uban chi'ij najachbej Rlec'walxel pquek'a' je nquetzelana rxin? ¿Lcara' naban tzra Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak? Cara' xbij tzra. \v 49 Je rexbil Jesús tak xch'obtaja cmal chc'ola lowlo' penak tzrij cawra xecbij tzra ra: —¿Nak nabij atet Kajaw, l-utz nkalsaj espada chquij? cara' xecbij tzra. \v 50 Xpet c'a jun chca, xelsaj espada y c'ola jun rmos nimlaj sacerdote xusoc, xch'upuj ela jun rexquin jc'ola prejquenk'a'. \v 51 Jesús cawra xbij chca rexbil: —Mteban ta más ch'oj. C'jara' xuchap rexquin mos y xchumsaj. \v 52 Ec'ol c'a cjefe sacerdote e quexbil cjefe je nquechjalbena rxin nimlaj templo rxin Dios e quexbil chic principal-i' rxin tnamet, arj-e' epenak che rchapic Jesús. Jesús cawra xbij chca: —¿Le en elk'om c'a rmal c'ara' tak ec'mon ta espada y ec'mon ta che' chwij che nchapic? \v 53 Per anen k'ij k'ij xenc'je'a checjol chpam nimlaj templo rxin Dios per majo'n wan xnechap ta tzra'. Per jawra hor jokc'o wa' jawa' yatanak chewa che nquixba'na mandar rmal diablo jnebnowa mandar chpam k'ejku'm. Cara' xbij ja' Jesús chca. \s1 • • • • • \p \v 54 C'jara' xquechap, xquec'om ela pruchoch nimlaj sacerdote. Ja' Pedro retreben Jesús per q'ue c'nat nutzu' pon chwa'. \v 55 Tak xe'ekaja xquebox jun k'ak' chujay y xetz'be'a chuchi'. Pedro xetz'be'a cuq'uin chuchi' k'ak'. \v 56 Kas tz'bula chi' k'ak' tak xpeta jun aj-ic', xera' xtz'ulchij y cawra xbij ra: —Jawra acha ra rexbil Jesús chka', cara' xbij ja' aj-ic'. \v 57 Pedro majo'n xuya' ta tzrij je xbixa tzra y cawra xbij tzra aj-ic' ra: —Anen quenbij chawa che anen majo'n wutkin ta rwech Jesús. \v 58 C'aj co'l ara' tak c'ol chic jun xetz'towa rxin Pedro y cawra xbij tzra: —Atet chka' at quexbil jxe'exbilana rxin Jesús, cara' xbij tzra. —Anen quenbij chawa che me en quexbil ta, cara' xbij ja' Pedro tzra acha. \v 59 C'ola ra' jun hor tak xpeta chic jun y xbij che ne ktzij wa' jPedro rexbil Jesús, cawra xbij ra: —Bien k'alaj chjawra acha rexbil Jesús chka' com arja' aj Galilea, cara' xbij tzra. \v 60 Pedro cawra xbij tzra: —Quenbij chawa che anen majo'n wutkin ta jnabij la, cara' xbij tzra. Kas remjon na tzij Pedro tak xtrekena pre'y. \v 61 Ja' Kajaw Jesucristo xuya' volt y xtz'ulchij Pedro. Ja' Pedro xerkaja pe rwá' jbin tzra rmal Jesús jcawrara: —Tak q'uemjana tetrekena pre'y, oxmul nabij na chwa cawrara: —Anen majo'n wutkin ta rwech Jesús, cara' nabij na chwa. \v 62 C'jara' xel ta, congan jun nimlaj bis ok'ej nuban. \v 63 Jechapyona rxin Jesús arj-e' xquemaj ryok'ic Jesús y xquemaj rch'ayic chka'. \v 64 Xectz'apij rwech tzan su't y tak xtz'aptaja cmal xqueya' k'a' chuplaj y cawra xecbij tzra: —Tbij chka camic ¿nak xyowa k'a' chaplaj? cara' necbij tzra. \v 65 Y c'c'o na más lowlo' tak tzij xecbij tzra jnecyok'bej rxin. \s1 • • • • • \p \v 66 Tak xeskara xquemol qui' principal-i' rxin tnamet e quexbil cjefe sacerdote e quexbil chic je' maestro je nquetijona cxin wnak tzrij rley Dios. Xquec'om ela Jesús chpam k'atbaltzij je cxin j-e'. Tak xe'ekaja cawra xecbij tzra ra: \v 67 —Camic tbij chka ¿le atet at Cristo je atch-on rmal Dios? cara' xecc'axaj tzra. Jesús cawra xbij chca: —Per ixix majo'n nenimaj ta mesque xtenbij chewa. \v 68 Anen chka' c'ola quenc'axaj chewa per wutkin chmajo'n cnec'ulba' ta y wutkin chka' chmajo'n cnesak'pij ta. \v 69 Per camic quenbij chewa, je chpam tiemp jpenak chkawech nba Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak y netz'be'a prejquenk'a' Dios jabar c'o wa' nimlaj rpoder Dios, cara' xbij chca. \v 70 —¿Le atet c'a at Rlec'wal Dios? cara' xecc'axaj tzra. —Cara' ajni' xebij kaja, cara' xbij Jesús chca. \v 71 Arj-e' cawra xecbij: —Camic majo'n chic nquec'atzin más testig com ajoj mism xekc'axaj je xbij la, cara' xecbij je'a. \c 23 \s1 • • • • • \p \v 1 C'jara' xeyictaj ela conjelal, xquec'om ela Jesús chwech gobernador Pilato. \v 2 Tak xe'ekaja xquemaj rbixic jle' ril Jesús: —Ajoj katz'ton jnuban jala acha, xe ntajina nuyoj cna'oj tnamet Israel. Arja' nbij chca wnak che mrubey ta nqueban tak nquetoj impuesto pruk'a' César jnimlaj rey. Jun chic, nbij chja' Cristo, nbij tzij ra chja' jun rey chic, cara' xecbij tzra Pilato. \v 3 Ja' Pilato cawra xc'axaj tzra Jesús: —¿La atet at rey cxin tnamet Israel? —Cara' nc'a ajni' xabij kaja, cara' xbixa tzra rmal Jesús. \v 4 Ja' Pilato xtzijon chic cuq'uin cjefe sacerdote y cuq'uin jle' chic wnak y cawra xecbij chca ra: —Jquentz'et anen majo'n ril jawra acha, cara' xbij chca. \v 5 Per más xeyictaja tzrij Jesús y cawra xecbij chic tzra Pilato: —Per jawra acha xe ntajina nuyoj cna'oj wnak, ntajina nquertijoj njelal nat nkaj chpam departamento Judea, xumaj ta rya'ic tijonem chpam departamento Galilea y camic remjon rya'ic chca wnak wawe' chka', cara' xecbij. \s1 • • • • • \p \v 6 Ja' Pilato tak xc'axaj che pGalilea rey-on wa' tijonem Jesús rmal c'ara' tak cawra xbij chic chca: —¿Mex aj Galilea jawra acha? cara' xc'axaj chca. \v 7 Tak xbixa tzra che aj Galilea Jesús c'jara' xutak ela ruq'uin Herodes jgobernador rxin Galilea com ja' Herodes c'ola pJerusalén chka' chpam jara' k'ij. \v 8 Ja' Herodes tak xekaja Jesús ruq'uin congan xquicota com arja' c'o chic tiemp nyarij nutz'et ri' quewech ruq'uin com kanak chic rbixic ruq'uin njelal je ntajina nuban Jesús y nrajo' nutz'et tak nuban jun milagro. \v 9 Q'uiy je' achnak xc'axaj tzra per next jun tzij xbixa tzra rmal Jesús. \v 10 Ec'ol c'a cjefe sacerdote e quexbil maestro je nquetijona cxin wnak tzrij rley Dios, arj-e' congan nqueban xquemaj rbixic ril Jesús chwech Herodes. \v 11 Ja' Herodes e rexbil rsoldado nmajo'n val ta Jesús chquewech, xquemaj ryok'ic, xquecsaj jun tziak tzra ajni' nucsaj jun rey per xjic necyok'bej rxin. C'jara' Herodes xutak el chic jmul ruq'uin Pilato. \v 12 Jara' mism k'ij xec'choja Pilato ruq'uin Herodes, xe'oc chic amigo com nabey quec'lel qui'. \s1 • • • • • \p \v 13 Ja' Pilato xerumol cjefe sacerdote e quexbil e k'toy tak tzij rxin tnamet Israel e quexbil chic jle' chic wnak. \v 14 Tak xemoltaja rmal cawra xbij chca ra: —Camic ec'mon ta acha chenwech ra, jril nebij xnuyoj tnamet. Per bien tech'bo', chewech ixix xenc'ot ruchi' y jquentz'et anen nmajo'n ril ajni' nebij tzra. \v 15 Ja' Herodes chka' nmajo'n ril xuwil com xutak pchic jmul pkak'a' ajoj. Majo'n achnak rebnon jawra acha che xtyataj ta tzrij che ncamsasa. \v 16 Rmal c'ara' mejor je nba'na tzra, quenya' jun orden che nch'aya y tak xtch'aytaja c'jara' quensak'pij ela, cara' xbij Pilato chca. \v 17 Cara' xbij chca com ptak nimk'ij pascua arja' pors nsak'pij ela jun preso. \v 18 Arj-e' xjunam nqueban xquemaj rakic quechi' conjelal y cawra necbij: —Tcamsaj jala acha. Jc'a Barrabás jara' tsak'pij ela, cara' xecbij tzra. \v 19 Barrabás jara' jun acha xuban jmul xyictaja tzrij gobierno chpam tnamet y ec'ola wnak xercamsaj rmal c'ara' tak ocnak preso. \v 20 Ja' Pilato com nyarij nsak'pij ela Jesús rmal c'ara' tak xtzijon chic jmul cuq'uin. \v 21 Per arj-e' xmás chna xquemaj rakic quechi': —Tcamsaj chwech cruz, tcamsaj chwech cruz, cara' xecbij tzra. \v 22 Ja' Pilato proxmul cawra xbij chca: —Per ¿nak q'ue tzra nec'utuj recmic, nak rebnon tak nebij cara'? Jquentz'et anen nmajo'n achnak rebnon che nyataja tzrij che ncamsasa. Rmal c'ara' mejor quenya' jun orden che nch'a'ya y tak xtch'aytaja c'jara' quensak'pij ela, cara' xbij chic chca. \v 23 Per je' wnak e quexbil cjefe sacerdote njunam quemjon rakic quechi', congan necch'ojquij tzra Pilato che ncamsasa Jesús chwech cruz, y tak xq'uisbena arj-e' xech'ecmaja. \v 24 Ja' Pilato xuya' jun orden chcara' nba'na tzra Jesús ajni' ncajo' j-e'. \v 25 Xsak'pix ela ja' acha jocnak pcars je xyictaja tzrij gobierno y jec'ola jle' wnak xercamsaj. Jara' acha xecc'utuj tzra. Ja' Jesús xja'cha pquek'a' jle' soldado ch-utz c'ara' nba'na tzra ajni' ncajo' wnak che nba'na tzra. \s1 • • • • • \p \v 26 J-e' soldado kas quec'mon ela Jesús pbey tak c'ola jun acha xquewil, Simón rubi', aj Cirene. Ja' Simón arja' xemloj ta ptayu' y ntzrij ja' xqueya' el chwa' cruz, npors xqueban tzra che netre' ela tzrij Jesús y ntelej ela cruz. \v 27 Ja' Jesús congan e q'uiy wnak etren ela tzrij y chka' ec'ola jle' ixki', arj-e' congan ncok'ej rwech y congan necbisoj. \v 28 Per Jesús arja' xuya' volt y cawra xbij chca ra: —Me cnewok'ej ta ixki' je ix aj Jerusalén. Jneban camic, twok'ej kaja ewi' ixix y twok'ej quewech ch'tak ewal chka'. \v 29 Cara' quenbij chewa com nerla' na jun tiemp lowlo' tak cawra xtecbij wnak ra: —Camic ajni'la quicotemal chca ixki' jmajo'n alanem chquij, congan quicotemal chca ixki' jmajo'n je' cal, cara' nebij na. \v 30 Tak xterla' jlowlo' tiemp cawra xtquemaj rbixic wnak ra: —Mejor ttza'k ta chkij nmak tak jyu' y nokrumuk ta chka' je' cocoj tak jyu', cara' necbij na. \v 31 Cara' quenbij chewa com wcongan lowlo' nba'na chwa camic y wcara' nba'na tzra c'aslic che' rex, peor c'ara' nba'na tzra jun chkilaj che'. \v 32 Ec'ol c'a e c-e' chic ach-i', arj-e' c'ola quil quebnon y junam xec'mar ela ruq'uin Jesús che nquecamsasa. \v 33 Tak xe'ekaja chpam lwar rbin-an Rwá' Comnak tzra' xquerip wa' Jesús chwech cruz y cara' xqueban chca e c-e' ach-i' jc'ola quil chka', jun prejquenk'a' y jun prexquen.\fig Tak xeekaja chpam jun lwar rbin-an Rwá Comnak, tzra xquerip wa Jesús chwech cruz.|src="CN01841B.TIF" size="col" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Lc 23.33" \fig* \v 34 Ja' Jesús cawra jun oración xuban: —Nedta', que'acyu' com arj-e' majo'n cutkin ta je nqueban, cara' xbij tzra Ttixel. C'jara' xquemaj rbanic suert tzrij retziak nak jun xtech'cowa chca y nquejach chquewech. \v 35 Je' wnak jquemjon rtz'etic je xbantaja e quexbil e k'toy tak tzij arj-e' xquemaj rtz'ujic Jesús y cawra xecbij tzra: —To'onel cxin wnak nbixa tzra, we ktzij che arja' Cristo je ch-on rmal Dios tet-o' c'a ri' ruyon camic, cara' xecbij tzra. \v 36 Je' soldado xquemaj ryok'ic chka', xeki'l oca más ruq'uin Jesús y c'ola jle' vinagre xectzujuj tzra \v 37 y cawra xecbij tzra: —Atet we ktzij che at Rey cxin tnamet Israel tet-o' c'a awi' ayon, cara' xecbij tzra. \v 38 C'ola jle' letr xba'na xtzakbaxa chwech cruz jpe rwá' Jesús, oxi' rwech tzojbal xtz'ibax wa', jun pe griego, jun platín y jun chic chpam hebreo, cawra nbij ra: —Jawra acha rey cxin tnamet Israel. cara' nbij. \v 39 C'ol c'a jun chca e c-e' ach-i' jc'ola quil quebnon erpon chwech cruz arja' xumaj rbixic jle' itzel tak tzij tzra Jesús y cawra xbij tzra ra: —We ktzij che at Cristo tet-o' c'a awi' camic y ko'at-o' ajoj chka', cara' xbij tzra. \v 40 Per jun chic acha jc'ola ril rebnon arja' xumaj rch'ajic pe rwá' jun chic: —¿Le mtaxibej awi' chwech Dios com atet k'ton chic tzij chawij che ncatcamsasa chka'? \v 41 Ajoj ne yatanak wa' chkij che nokcamsasa com jara' nektojbej je rtzilal kabnon, per jun chic acha la arja' majo'n achnak lowlo' rebnon, cara' xbij tzra. \v 42 C'jara' xtzijon chic ruq'uin Jesús y cawra xbij tzra ra: —Kas xquenrkaja pnawá' tak xtcatpet chic jmul tak atocnak chic rey chpam agobierno. \v 43 Jesús cawra xbij tzra: —Ne ktzij wa' je xtenbij chawa ra, chpam jawra jun k'ij jokc'o wa' ok c-e' awq'uin nokba chpam utzlaj lwar jabar c'o wa' quicotemal, cara' xbij tzra. \s1 • • • • • \p \v 44 Je pe nc'aj k'ij c'ola jun nimlaj k'ejku'm xoca chwech njelal ruch'lew, c'a las tres rxin tk'ak'ij xeskar chic jmul. \v 45 Jk'ij majo'n chic xca'y ta. Chka' xraktaja jmant jk'otben rpam santlaj templo, chek c-e' xuban. \v 46 Ja' Jesús xurak ruchi', xuban jun oración cawrara: —Nedta', pnak'a' atet quenjach wa' wanm, cara' xbij tzra Ttixel. Tak xbitaja cara' rmal xcom kaja. \v 47 C'ol c'a jun capitán pa'l tzra', arja' tak xutz'et je xbantaja xumaj rya'ic ruk'ij Dios y cawra xbij ra: —Jala jun acha ne ktzij wa' rbeyal rxin Dios rc'an. \v 48 Congan e q'uiy wnak quemlon qui' che rtz'etic je xbantaja. Per tak xquetz'et njelal je xbantaja congan xebisona xeba. \v 49 Ixki' je tren ela tzrij Jesús, tak xe'el ela pGalilea e quexbil conjelal wnak jcutkin rwech, arj-e' q'ue c'nat xe'epe' twa', quemjon rtz'etic njelal je xbantaja. \s1 • • • • • \p \v 50-51 C'ol c'a jun acha José rubi', arja' aj Arimatea jc'ola precwent Judea. Ja' José arja' jun chca je k'toy tak tzij cxin tnamet Israel, per jun utzlaj acha y rbeyal rebnon chwech Dios. Arja' njelal ruc'u'x reyben k'ij tak xtoca rgobierno Dios. Mjunam ta nuch'ob cuq'uin rexbil je k'toy tzij com m-utz ta xutz'et je xqueban tzra Jesús. \v 52 Xba ja' José ruq'uin Pilato che rc'utxic recuerpo Jesús. \v 53 Tak xya'a c'as tzra rmal Pilato c'jara' xba xerkasaj recuerpo Jesús chwech cruz y xubar pjun utzlaj tziak. Tak xbartaja rmal xerey-a' chpam jun panteón je c'ton chwech jun tz'lem abaj y nexte wjic csan ta jun camnak chpam. \v 54 Jawra xbantaja chpam k'ij tak nchumsasa je' achnak je rxin nimk'ij, xyamer nerla' hor jnumaj ela rij xlanbal k'ij. \v 55 Ixki' jetren ela tzrij Jesús, tak xe'el ela pGalilea arj-e' xeba tzrij José, xequetz'ta' panteón y xquetz'et chka' nak xba'na tzra recuerpo Jesús. \v 56 Tak xtz'ettaja cmal c'jara' xemloja ptak cuchoch, xecchumij jle' ak'om jqui' rexla' je nqueya' tzrij recuerpo Jesús. Jpe xlanbal k'ij xexle'na ajni' nbij rley Dios che nqueban. \c 24 \s1 • • • • • \p \v 1 Je rxin domingo kas samakmuj xeba chic jmul ixki', xequetz'ta' panteón, cc'an ak'om je cchumin ela. Ec'o chic nic'aj ixki' equexbilan ela. \v 2 Tak xe'ekaja xquetz'et che lsan chic abaj je tz'apben ruchi' panteón. \v 3 Xe'oc c'a chpam panteón per tak xquetz'et majo'n chic recuerpo Jesús chpam. \v 4 Congan xsa'cha cna'oj rmal, tak chek q'uenjlal ec'ola e c-e' ach-i' xequetz'et epa'la ptak quexquin, congan nc'ac'ota quetziak.\fig Camic mwawe xta co wa Jesús, arja castanak chic, cara necbij e c-e ach-i chca ixki.|src="cn01853B.tif" size="col" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Lc 24.4" \fig* \v 5 Congan cxiben qui' j-e' ixki', xequetquemyij queplaj penlew. Je c-e' ach-i' cawra xecbij chca: —¿Nak tzra tak chquecjol cnomki' necanoj wa' jc'asla? \v 6 Camic, mwawe' chta c'o wa' Jesús, arja' c'astanak chic rwech. Terkaja pnewá' je xbij cana chewa tak c'c'o na ewq'uin pGalilea, \v 7 cawra xbij cana chewa: —Je Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak nc'atzina che nja'ch na pquek'a' aj-il ajmac, nc'atzina che ncamsas na chwech cruz, per prox k'ij nc'astaj na, cara' xbij cana chewa, cara' xecbij e c-e' ach-i' chca. \v 8 J-e' ixki' xerkaja pquewá' jbin cana chca rmal Jesús. \v 9 C'jara' xe'el ela chpam panteón, xemloja xeba cuq'uin e juljuj apóstol jabar quemlon wa' qui' cuq'uin e jle' chic quexbil, xequechlo' chquewech njelal jquetz'ton ta. \v 10 Je ixki' jxequechlo' chquewech apóstol cawra quebi' ra: jun María Magdalena, jun chic Juana, jun chic María jrute' Jacobo, y q'ue c'o na más quexbil. \v 11 Je' apóstol majo'n xecnimaj ta je xbixa chca cmal ixki', arj-e' xquech'ob je xbixa chca xme ktzij ta. \v 12 Per Pedro arja' xyictaja y xba alnak abar c'o wa' panteón. Tak xe'ekaja xca'y oca chpam panteón, xutz'et oca utzlaj tziak rxin comnak xruyon chic c'o cana. C'jara' xemloja chruchoch, kas remjon rch'obic pranm njelal je xbantaja y congan xel ta ruc'u'x jxutz'et. \s1 • • • • • \p \v 13 Ec'ol c'a e c-e' rdiscípulo Jesús jara' mism k'ij quemjon binem, ebnak pjun aldea rbin-an Emaús. Jara' aldea c'ola la cbeljuj kilómetro recjol ruq'uin tnamet Jerusalén. \v 14 J-ewra e c-e' discípulo quemjon tzij chbil tak qui' tzrij je njelal xbantaja chpam je c-e' oxi' k'ij k'axnak cana. \v 15 Kas quemjon tzij y c'ola je' achnak quemjon rc'axic chbil tak qui' tak xekaja Jesús cuq'uin y xerexbilaj ela. \v 16 Per arj-e' majo'n xyataj ta chca che ncutkij rwech Jesús. \v 17 Jesús cawra xbij chca: —¿Nak chtzij emjon rij chbil tak ewi' pbey y nak tzra tak nquixbisona? cara' xc'axaj chca. \v 18 C'ol c'a jun chca Cleofas rubi', arja' cawra xbij tzra: —¿Lmawutkin tc'a je xbantaja chpam tnamet Jerusalén chpam c-e' oxi' k'ij jk'axnak cana? Per jle' chic wnak jxec'je' cana pJerusalén arj-e' bien cutkin je xbantaja per ne che conjelal. ¿Lxayon c'a atet jmajo'n awutkin ta? cara' xbij Cleofas tzra Jesús. \v 19 —¿Nak c'a xbantaja? cara' xc'axaj ja' Jesús chca. Arj-e' cawra xecbij tzra: —Ajoj noktzijona tzrij Jesús je aj Nazaret. Ja' Jesús arja' jun profeta rxin Dios, congan nmak tak milagro xuban y congan poder rc'an rtzojbal, ne bien k'alaj chwech Dios y bien k'alaj chquewech conjelal wnak chka'. \v 20 Je cjefe sacerdote e quexbil e k'toy tak tzij rxin ketnamet arj-e' xquejach Jesús pruk'a' Pilato ch-utz c'ara' nk'e'ta tzij tzrij che ncamsasa, y cara' xqueban xeccamsaj chwech cruz. \v 21 Per ajoj congan xeyke'a kac'u'x ruq'uin che arja' net-owa kxin ajoj ja ok aj Israel pquek'a' je nquetzelana kxin per xcamsasa, y camic xuban oxi' k'ij tcamsasa. \v 22 Jun chic, ec'ola jle' ixki' e kaxbil c'ola nic'aj achnak xecbij chka y congan xel ta kac'u'x tzrij tak xekc'axaj. Arj-e' kas samakmuj xeba abar c'o wa' panteón. \v 23 Tak xe'ekaja xquetz'et chmajo'n chic recuerpo Jesús chpam. C'jara' xemloj ta kuq'uin, xquerbij chka che ec'ola ángel xewanker ta chquewech y xbixa chca rmal ángel che c'astanak chic Jesús. \v 24 Ec'ol c'a jle' ach-i' e kaxbil, arj-e' xeba chic ruq'uin panteón y tak xe'ekaja xquetz'et che ne ktzij wa' je xbixa chca cmal ixki'. Per majo'n xquetz'et ta rwech Jesús tzra'. Cara' c'a xbantaja, cara' xecbij je c-e' discípulo tzra Jesús. \v 25 Ja' Jesús cawra xbij chca: —Ixix majo'n ch'obtanak ta ewmal njelal je cbin cana e ojer tak profeta rxin Dios, me njelal ta ec'u'x me njelal ta ewanm eniman njelal jtz'ibtanak cana cmal chpam rtzojbal Dios. \v 26 Je Cristo bien k'alaj che nc'atzina neretja' nabey mul njelal jawra lowlo' je c'ja' xebij kaja chwa y c'jara' nba pe gloria jabar nk'aljin wa' chcongan nim ruk'ij, cara' xbij chca. \v 27 C'jara' xumaj rch'obic chquewech njelal jtz'ibtanak cana chpam rtzojbal Dios, xumaj ta rch'obic chquewech jtz'ibtanak cana rmal Moisés c'jara' xuch'ob chic chquewech jtz'ibtanak cana cmal jle' chic profeta. \v 28 Tak xe'ekaja chpam aldea jabar ebnak wa', ja' Jesús xuban com ajni' numaj na rij más binem. \v 29 Per arj-e' xquecsaj cchuk'a' che nec'je' kaja cuq'uin: —Xkaj k'ij, xyamer noca ak'a', mejor catec'je'a kuq'uin, cara' xecbij tzra. Y cara' xuban xoca pjay che nec'je'a cuq'uin. \v 30 Tak tz'bul chic tzrij mes cuq'uin xuc'om xquelway, xmeltioxij tzra Dios, xuwech' y xuya' chca.\fig Je c-e discípulo chek quenjlal tak xyataja chca che xcutkij rwech Jesús.|src="cn01863B.tif" size="col" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Lc 24.30" \fig* \v 31 Chek xyataja chca xcutkij rwech Jesús. Ja' Jesús njara' hor xsa'cha chquewech. \v 32 Arj-e' xquemaj chic tzij chbil tak qui', cawra xecbij ra: —Tak arja' remjon tzij kuq'uin pbey y tak remjon rch'obic chkawech rtzojbal Dios jara' ne ktzij wa' chcongan jun nimlaj quicotemal xuna' kanm rmal, cara' xecbij. \v 33 Njara' hor xeyictaja, xemloj chic jmul pJerusalén. Tak xe'ekaja xequewil je juljuj apóstol jquemlon qui' cuq'uin jle' chic quexbil. \v 34 Cawra xbixa chca cmal apóstol: —C'astanak chic Kajaw Jesús y xuc'ut ri' chwech Simón, cara' xbixa chca e c-e' discípulo. \v 35 C'jara' xquemaj rchulic chquewech njelal je xbantaja tak ebnak chpam aldea Emaús, y xquechol chquewech chka' nak xuban tak xcutkij rwech Jesús, jara' tak xuwech' xquelway chquewech. \s1 • • • • • \p \v 36 Kas quemjon tzij tak chek q'uenjlal xwankera Jesús chquecjol y cawra xbij chca ra: —Qui'il ta nec'je'a ewanm chwech Dios, cara' xbij. \v 37 Per arj-e' congan xecxibej qui' com xquech'ob j-e' ranm jun comnak xquetz'et. \v 38 Ja' Jesús cawra xbij chca: —¿Nak tzra tak sachnak ena'oj? ¿Nak tzra tak majo'n nenimaj ta che anen en Jesús? \v 39 Tetz'ta' mpa' pnuk'a', tetz'ta' mpa' pe wkan, kas bien tech'bo' che anen en Jesús. Cnechpa' mpa', bien cnetz'ta' com jranm jun comnak jara' majo'n recuerpo nexte c'o ta rbakil chka', per bien netz'et che anen c'ola necuerpo y c'ola nbakil chka', cara' nbij chca. \v 40 Tak xbitaja cara' rmal, c'jara' xuc'ut chquewech pruk'a' y pe rkan. \v 41 Arj-e' cawra quemjon kaja rch'obic ptak canm: —Tak congan quicotemal rc'an jawrara per me ktzij la, cara' xquech'ob kaja. Jesús cawra xbij chca: —¿Lc'ola neya' chwa chquentaj? cara' xc'axaj chca. \v 42 C'c'o na jle' ch'u' s-on jara' xqueya' tzra rexbil ri'al che'. \v 43 Xuc'om chca y xumaj rtijic per ne chquewech. \v 44 C'jara' cawra xbij chca: —Camic xbantaja cumplir jtzij jxenbij chewa chpors nbantaj na cumplir njelal jtz'iban cana chwij chpam rtzojbal Dios ajni' tzra jtz'iban cana rmal Moisés ruq'uin cmal jle' chic profeta rxin Dios, chka' jtz'iban cana chwij chpam libro rxin salmo, cara' xbij chca. \v 45 C'jara' xuch'ob chquewech más rtzojbal Dios. \v 46 Cawra xbij chca ra: —Tz'ibtanak cana chpam rtzojbal Dios che Cristo arja' neretja' na lowlo' y ncamsas na, y chrox k'ij nc'astaj na chquecjol cnomki', cara' nbij. \v 47 Tz'ibtanak cana chka' che prubi' Cristo nekaj na rbixic cuq'uin conjelal wnak jec'ola ptak nación che nc'atzina nqueq'uex cna'oj y nqueya' cana rtzilal ch-utz c'ara' ncuytaja quil quemac, jara' pJerusalén nmajtaj el wa' rbixic. \v 48 Ixix etz'ton njelal jxenbij kaja chewa ra, ixix nquixk'alsana chquewech wnak. \v 49 Bien tewc'axaj je xtenbij chewa ra, anen quentak tna Espíritu Santo ewq'uin ajni' tzujun ta rmal Nedta' Dios. Per quixec'je'a wawe' chpam tnamet Jerusalén, c'jara' nquixel ela chpam tak xtyataja chewa je rpoder Espíritu Santo je xtkaj ta chcaj, cara' xbij Jesús chca. \s1 • • • • • \p \v 50 C'jara' xeruc'om ela, xeba pBetania. Tak xe'ekaja xuyic chcaj c-e' ruk'a' y xc'utuj utzil rxin Dios pquewá'. \v 51 Kas c'remjon rc'utxic utzil pquewá' tak chek q'uenjlal xba xec'mar ela chcaj. \v 52 Arj-e' congan xqueya' ruk'ij. C'jara' xemloja chpam tnamet Jerusalén, congan jun nimlaj quicotemal c'ola ptak canm. \v 53 K'ij k'ij nquepeta chpam nimlaj templo, njunlic quemjon rya'ic ruk'ij Dios. Amén.