\id JHN March 28, 1992 Tzutujil Oriental San Juan \h SAN JUAN \toc1 San Juan \toc2 San Juan \toc3 Jn \mt1 SAN JUAN \c 1 \s1 • • • • • \p \v 1 Ojer tak majo'n achnak wankersan c'o chic Rlec'walxel je Rtzojbal Dios. Arja' xjun quebnon ruq'uin Dios, y Dios ja' chka'. \v 2 Tak majo'n achnak wankersan xjun quebnon ruq'uin Dios. \v 3 Xya' c'a tzra rmal Dios chja' nwankersana caj ruq'uin ruch'lew, majo'n achnak wankersan mquita ja' wankersyona. \v 4 Ja' nyowa utzlaj c'aslemal, y je rc'aslemal jara' luz je xsakersan ta quebey wnak. \v 5 Camic remjon rsakersic canm je' wnak chpam k'ejku'm, ja' k'ejku'm mxecwin ta xuchup jawra luz. \v 6 C'o c'a jun acha xta'k ta rmal Dios, Juan rubi'. \v 7 Rsamaj je xya' tzra, jara' nuya' rbixic nak rbanic Rlec'walxel je nsakersana quebey je' wnak ch-utz c'ara' conjelal j-e' wnak tak xtecc'axaj neyke'a quec'u'x ruq'uin. \v 8 Mja' ta luz, xerwara' xta'k ta rmal Dios chnuya' rbixic nak rbanic luz. \v 9 Je ktzitzij luz rxin Dios xpeta wawe' chwech ruch'lew, arja' nsakersana canm conjelal wnak. \v 10 Ja' xerc'je'a wawe' chwech ruch'lew. Ja' wankersyona ruch'lew per je' wnak jec'ola chwech mxecnimaj ta chja' luz. \v 11 Xerc'je'a chquecjol rtnamet per j-e' majo'n xquec'ul ta. \v 12 Per konjelal ajoj je xkac'ul pkanm y xeyke'a kac'u'x ruq'uin, arja' xuya' chka che xok-oca rlec'wal Dios. \v 13 Jara' xokalex chic wjic y jawra c'aslemal yatanak chic chka me c'mon pta cmal kti't kawma', myatanak ta chka cmal kadta' kate', y mjun ta wnak xyowa chka, ruyon Dios xyowa chka. \v 14 Je Rlec'walxel je Rtzojbal Dios arja' xkaj ta, xoca wnak, xec'je'a chkacjol. Xkatz'et regloria y nmajo'n chic jun gloria cara' ta, com ja' Ttixel majo'n chic jun Rlec'wal cara' ta, arja' nnojnak utzil rxin Dios pranm. Njelal jnuch'ob, njelal je nbij, y njelal jnuban ne ktzitzij wa'. \v 15 Xya'a rbixic rmal Juan y cawra xbij Juan chca wnak: —Ja c'a wa' acha jxenbij chewa tak cawrara xenbij, c'o jun mja'na tumaj rsamaj, arja' más nim na ruk'ij chenwech anen. Cara' quenbij perc arja' c'o chic tak mja'na quenalexa mesque anen en nabey wnak chwech, cara' xenbij chewa. Cara' xbij Juan. \v 16 Je Rlec'walxel arja' ajni'la nojnak utzil rxin Dios pranm y jara' utzil xya'a chka ajoj, y chkajni' nq'uiya ptak kanm y xsipan chka. \v 17 Je rley Dios tzra Moisés xya' wa' che ntz'ibaj cana, per utzil je nsipaj Dios y jtotanem che ktzitzij wa' chtotanem jara' Jesucristo c'amyon ta. \v 18 Next jun wnak tz'etyon ta rxin Dios per je Rlec'wal Dios arja' nk'alsana chkawech ajni' rna'oj Dios. Ruyon oca ja' c'ola pranm Ttixel, xjun quebnon ruq'uin. \s1 • • • • • \p \v 19 Juan xeta'k ela jle' ach-i' ruq'uin cmal aj Israel che necc'axaj tzra nak rbanic. J-ewra ach-i' pJerusalén xe'el el wa', jle' chca e sacerdote y jle' chic e levita. Tak xe'ekaja ruq'uin cawra xecbij tzra: —¿Nak abanic atet? \v 20 Juan xk'alsaj chquewech che mja' ta Cristo. \v 21 Y xecc'axaj chic tzra: —¿Nak atocnak wc'a? ¿Mex c'a atet at Elías? Cara' xecc'axaj tzra. —Manen ta, cara' xbij Juan. Xecc'axaj chic tzra: —¿Mex c'a atet at profeta je ncatpet na jbin cana chka? —Manen ta chka', xbij chic Juan. \v 22 Xecc'axaj chic jmul tzra: —¿Nak c'a abanic? Tbij chka nak abanic ch-utz c'ara' nbekbij chca nak etakyon ta kxin awq'uin, cara' xecbij tzra. \v 23 Juan cawrara xbij chca: —Nbanic anen jara' ajni' rtz'iban cana ojer profeta Isaías jcawra nbij: —C'ola jun kul nc'axaxa chpam jun tenlic lwar y cawra nbij ra: —Tchumsaj rubey Kajaw Dios, jic tey-a'. Cara' tz'iban cana. Anen c'ara' quenrbij je rtz'iban cana Isaías, cara' xbij Juan chca. \v 24 J-era' ach-i' jetkon ela ruq'uin Juan, fariseo etakyon ela cxin. \v 25 Y cawra xecc'axaj chic tzra: —Wmatet ta at Cristo, next at Elías, next at profeta jkeyben che npe na ¿nak tzra c'ara' nque'aban bautizar wnak? cara' xecc'axaj tzra. \v 26 Juan xbij chca: —Per anen xya' quencsaj tak quenuban bautizar wnak, per camic c'ola jun checjol más na nim ruk'ij, xerwara' majo'n ewutkin ta rwech. \v 27 Anen xe rbixic rsamaj Dios quenya' je xtumaj rbanic. Arja' más na nim ruk'ij que chenwech anen, next yatala chwij xtenki'l ta ruq'uin y nexte xtenquir tnara' rc'amal rexjab, cara' xbij chca. \v 28 Jawra tzij xbantaja chpam jun lwar rubi' Betábara, c'ola pjupraj rbeya' rbin-an Jordán, tzra' c'a nuban wa' bautismo Juan. \v 29 Rcab k'ij chic Juan xutz'et pona Jesús per q'uemja'na terkaja ruq'uin y cawra xbij chca wnak: —Tetz'ta' mpa' jala acha, ja c'ala' noca ajni' jun carne'l je nba'na sacrificar chwech Dios, arja' tkon ta rmal Dios wawe' chwech ruch'lew che nerechpu' njelal quil quemac conjelal wnak. \v 30 Ja c'ala' nbin chic chewa chnerebna' na rsamaj Dios y más nim ruk'ij que chenwech anen. Anen en nabey wnak chwech per ja' c'o chic tak q'uemja'na quenalexa anen, cara' nbin chewa. \v 31 Anen nabey majo'n wutkin ta chja' To'onel je tkon ta rmal Dios per rmal ja' enpenak camic, nemjon bautismo cxin wnak tzra ya'. Cara' nemjon rbanic ch-utz c'ara' chajoj ok aj Israel nkutkij chja' To'onel je tkon ta rmal Dios, cara' xbij Juan chca. \v 32 Y xbij chic chca: —Anen xentz'et Espíritu Santo penak chcaj ajni' jun tz'quin jpaloma xkaj ta y xec'je'a junlic ruq'uin. \v 33 Per nabey majo'n wutkin ta chja' To'onel je tkon ta rmal Dios per Dios xk'alsaj chenwech. Dios enretkon ta chquenuban bautizar je' wnak tzra ya' y cawra rbin chwa: —Tak xtatz'et acha tak xtkaj ta Espíritu Santo ruq'uin, y Espíritu junlic nec'je'a ruq'uin, ja c'a ra' xtebnowa bautizar cxin je' wnak tzra Espíritu Santo. Cara' xbij chwa. \v 34 Ajni' xbij chwa cara' xentz'et, y camic quenbij chewa chja' Rlec'wal Dios. \s1 • • • • • \p \v 35 Rcab k'ij chic Juan c'o chic jmul tzra' chpam lwar, ec'ola e c-e' rdiscípulo rexbil. \v 36 Ja' Jesús xk'axa chquecjol wnak y tak xtz'e'ta rmal Juan cawra xbij: —Tetz'ta' mpa' jala acha noca ajni' jun carne'l je nba'na sacrificar chwech Dios. \v 37 Je c-e' rdiscípulo Juan tak xecc'axaj je xbij, j-e' xetre' ela tzrij Jesús. \v 38 Ja' Jesús tak xca'ya tzrij xerutz'et ch-etrena tzrij: —¿Nak necanoj? cara' xc'axaj chca. —Rabí ¿abar atc'o wa'? (Rabí nbij tzij tijonel.) \v 39 Cawra xbij Jesús chca: —Jo' quixtre' ta chwij, ekatz'ta' abar enc'o wa', y xetre' ela tzrij. Xe'ekaj c'a abar c'o wa' y jara' tk'ak'ij xec'je'a ruq'uin, com a las cuatro rxin tk'ak'ij chic. \v 40 Jun chca e c-e' ach-i' jxec'axana je xbij Juan y xetre' ela tzrij Jesús, arja' Andrés rubi', rch'alal Simón Pedro. \v 41 Ja' Andrés xba alnak ruq'uin rch'alal Simón y cawra xbij tzra: —Camic xkawil Mesías, cara' xbij tzra. (Mesías nbij tzij Cristo.) \v 42 C'jara' xuc'om ela ruq'uin Jesús. Tak xekaja Simón xer xtz'e'ta rmal Jesús y cawra xbixa tzra: —Atet at Simón at rlec'wal Jonás per camic nyataja jun bi'aj chic chawa, nbixa chawa Cefas. (Cefas nbij tzij Pedro, o abaj.) \v 43 Rcab k'ij chic Jesús xuch'ob nba chpam departamento Galilea, xuwil Felipe y xbij tzra: —Jo' catetre'a chwij, cara' xbij tzra. \v 44 Felipe arja' aj Betsaida, jara' rtnamet Andrés ruq'uin Pedro, c'ola precwent Galilea. \v 45 Ja' Felipe xba ruq'uin Natanael y xbij tzra: —Camic kawlon chic ajoj jara' acha To'onel jtz'iban cana chpam rley Dios rmal Moisés che npe na, y tz'iban cana chka' cmal nic'aj chic profeta, jara' Jesús aj Nazaret, rlec'wal José. \v 46 Natanael xbij: —¿Lc'ola jun acha nwankera pNazaret utzlaj acha? cara' xc'axaj. —Jo' ekatz'ta', cara' xbij Felipe, y xeba. \v 47 Tak xekaja Natanael xer xtz'e'ta rmal Jesús y cawra xbij ja' Jesús: —Tetz'ta' mpa' Natanael penak, arja' aj Israel per ne ktzitzij wa' aj Israel, arja' kas utzlaj acha y majo'n tz'koj tzij nuban ta, cara' xbij Jesús. \v 48 Ja' Natanael xc'axaj nak xbixa tzra rmal Jesús y cawra xc'axaj tzra: —¿Nak tzer c'ara' awutkin chic nwech? —Tak q'uemja'na tcatsiq'uisa rmal Felipe xatnutz'et atetz'bula chuxe' jun che' higuera, cara' xbij Jesús. \v 49 —Rabí, camic xch'obtaja nmal chatet at Rlec'wal Dios, atet at Rey kxin ja ok tnamet Israel, cara' xbij Natanael tzra. \v 50 —Alnak xnanimaj rmal jxenbij chawa che xatnutz'et atetz'bula chuxe' jun che', per c'o na nmak tak milagro natz'et na y más na nmak chwech ajni' xatzu' camic, cara' xbixa tzra rmal Jesús. \v 51 C'jara' Jesús xbij cawra chca: —Ne ktzitzij wa' jawra je xtenbij chewa, netz'et na rwech caj jkala, nque'etz'et na je ángel rxin Dios nquejte'a y nquexle'a, per nmal anen tak nyataja chca chcara' nqueban, nmal anen ja en Rlec'walxel jxenoca alxic cuq'uin wnak, cara' xbij chca. \c 2 \s1 • • • • • \p \v 1 Rox k'ij c'ola jun c'ulbic xbantaja, rute' Jesús c'ola tzra'. Jara' c'ulbic xbantaja chpam tnamet Caná jc'ola precwent Galilea. \v 2 Chka' siq'uin Jesús chpam jara' c'ulbic e rexbil rdiscípulo. \v 3 Y xjurat xq'uisa vino, y xbixa tzra rmal rute': —Majo'n chic vino, xq'uisa junlic. \v 4 —Ixak, mjunam ta nkach'ob awq'uin. Q'uemja'na terla' k'ij wxin tak xtutkixa nwech nak nbanic, cara' xbij Jesús tzra. \v 5 C'jara' jrute' xbij chca je' wnak je nque'ilina: —Nak xtbij Jesús chewa jara' c'a tebna', cara' xbij chca. \v 6 Tzra' c'ola wajki' rc'olibal ya' abaj ocnak, chpam jujun nba c-e' o oxi' chnaw ya', per ne nmak tak chnaw. Je rsamaj noc wa' jawra rc'olibal ya' jara' necbanbej ccostumbre aj Israel ch-utz c'ara' ch'ajch'oj nqueban com cara' nrajo' creligión che nqueban. \v 7 Jesús xbij chca je nque'ilina: —Tnojsaj rc'olibal ya'. Y cara' xqueban, xbequec'ma' ta ya' y xecnojsaj. \v 8 Tak xnojstaja cmal c'jara' cawra xbix chic chca rmal Jesús: —Camic teplu' ela, ec'tu' chwech acha jpa'la tzrij jawra c'ulbic. Y cara' xqueban, xquepul ela. \v 9 Je nque'ilina jxepluw ela ya' j-e' bien cutkin chjara' ya' xq'uextaja y xoca vino. Per ja acha jpa'la tzrij w-im rxin c'ulbic majo'n rutkin ta. Tak xuna' vino chcongan wen xsiq'uij acha jxec'le'a \v 10 y cawra xbij tzra: —Conjelal wnak jnechumsaj nmak tak w-im arj-e' utzlaj tak vino nqueya' nabey mul tak nmajtaja w-im. Je' wnak tak ntitaja q'uiy cmal c'jara' nya'a chca vino mkas twen, per atet camic xer q'uisbal xaya' wa' utzlaj vino, cara' xbij tzra. \v 11 Jawra nabey milagro xuban Jesús, tzra' xuban wa' chpam tnamet Caná jc'ola precwent Galilea. Jawa' xc'utbej chquewech rdiscípulo chajni'la nim ruk'ij y j-e' xeyke'a quec'u'x ruq'uin. \v 12 Jesús tak xec'choj cana jawra rmal xba chpam tnamet Capernaum rexbil rute' ruq'uin je rch'alal y je rdiscípulo chka'. Tak xe'ekaja xec'je' na c-e' oxi' k'ij tzra'. \s1 • • • • • \p \v 13 Tak xyamer nimk'ij pascua cxin aj Israel Jesús xba chpam tnamet Jerusalén. \v 14 Tak xekaja xoca chpam nimlaj rtemplo Dios. Y chpam templo ec'ola wnak quemjon rc'ayxic wajquex, carne'l ruq'uin ch'tak je' tz'quin rxin pjay, y ec'ola e c'xoy tak pak chka'. \v 15 Jesús xbanla' jun asiar. Tak xec'choja rmal xerelsaj ta chpam rtemplo Dios conjelal wnak, next jun xec'je' cana. Xerelsaj ta carne'l ruq'uin wajquex chka', y je e c'xoy tak pak xch'akixa chquewech je' cpak, y je' cmes xch'akixa ptak ulew chka'. \v 16 C'jara' xbij chca e c'yil tak tz'quin: —Que'elsaj ela jlal jawrara, mteban ta tzra rtemplo Dios ajni' jun q'uebal, cara' xbij chca. \v 17 Y je' rdiscípulo xerkaja pquewá' ajni' tz'ibtala chpam rtzojbal Dios tzrij Cristo y cawra nbij: —Je' wnak je nqueban tzra awuchoch, anen congan nti'ona wanm rmal. Camic quenc'ut chquewech che m-utz ta je nqueban, lowlo' opech xtqueban chwa. \v 18 J-e' aj Israel xecc'axaj tzra: —¿Nak nac'utbej chkawech chc'ola ak'a' tzra ajni' xaban kaja chpam rtemplo Dios? cara' xecc'axaj tzra. \v 19 —Tetru' mpa' jawra santlaj rtemplo Dios y pnoxi' k'ij quenyic wa', cara' xbij Jesús chca. \v 20 J-e' aj Israel xecbij tzra: —Jawra santlaj templo xuban cuarentiséis juna' majtanak rbanic. ¿Nak tzra c'ara' xe pnoxi' k'ij nayic wa' atet? Cara' xecbij tzra. \v 21 Per Jesús, jsantlaj templo xnataj jara' recuerpo. \v 22 Tak xc'astaja Jesús chquecjol cnomki' je' rdiscípulo xerkaja pquewá' je rbin tzra santlaj rtemplo Dios che choxi' k'ij nuyic wa', xecnimaj jtz'iban cana chpam rtzojbal Dios ojer y xecnimaj chka' je rbin cana Jesús. \v 23 Jesús tak xec'je' cana pJerusalén y tak xba'na w-im rxin nimk'ij pascua e q'uiy je' wnak xeyke'a quec'u'x ruq'uin rmal je' milagro jxuban chquewech. \v 24 Per ja' mxeyke' ta ruc'u'x cuq'uin com rutkin nak cbanic conjelal wnak, \v 25 y majo'n jun xtbin ta tzra nak cbanic wnak com ja' bien rutkin canm conjelal wnak. \c 3 \s1 • • • • • \p \v 1 C'o jun acha aj fariseo rubi' Nicodemo, y jara' jun nimlaj acha cxin aj Israel.\fig Je wnak ncatzina chca che nquealex chic jmul, cara nbij Jesús tzra Nicodemo.|src="CN01670b.tif" size="col" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Jn 3.1" \fig* \v 2 Xuban jmul xekaja ruq'uin Jesús chak'a', xumaj tzij ruq'uin y cawra xbij: —Rabí, ajoj kutkin at jun tijonel atetkon ta rmal Dios com anen wutkin majo'n jun xtecwin ta xtuban nmak tak milagro ajni' naban atet we mquita Dios c'ola ruq'uin, cara' xbij tzra. \v 3 Jesús xbij tzra: —Ne ktzij wa' quenbij chawa, je' wnak nc'atzina chca che nque'alexa wjic chic, o wxmajo'n xtque'alax ta majo'n nquecwina nquetzu' rgobierno Dios, cara' xbij. \v 4 —¿Lnecwin c'a jun rilaj acha nalex chic jmul? ¿Lnecwin chc'ara' nalex chic jmul chuk'a' rute'? \v 5 Jesús xbij: —Ktzitzij wa' quenbij chawa, wmajo'n xtcatalex ta tzra ya' y tzra Espíritu mesquier ncatecwina ncatoca chpam rgobierno Dios. \v 6 Je cc'aslemal wnak jyatanak cmal quedta' y quete' ncara' ajni' cc'aslemal quedta' y quete'. Jc'aslemal jnuya' Espíritu ncara' ajni' rc'aslemal Espíritu. \v 7 Mex junwa' xawc'axaj jxenbij chawa je nc'atzina ncatalex chic jmul. \v 8 Ajni' tzra k'ek', tzra xecmel, chka abar nba wa' per nawc'axaj tak nk'axa per mawutkin ta abar penak wa' y abar tzra' nba wa'. Cara' chca conjelal wnak tak nque'alaxa rmal Espíritu, numaj samaj Espíritu rmal ra' tak ncatalex chic jmul, cara' xbij Jesús. \v 9 ¿Nak c'a kas mer rbanic ja amjon rbixic chwa? xc'axaj chic jmul Nicodemo. \v 10 Jesús xbij tzra: —Atet wan ncattijona cxin aj Israel jretnamet Dios, per mtekaja pnawá' y mesquier nch'obtaja awmal jquenbij chawa. \v 11 Per ajoj bien kutkin jnekbij chewa y bien katz'ton jnekk'alsaj chewech, per ixix majo'n nenimaj ta jnekbij chewa. \v 12 Anen nemjon rch'obic chawech je nbantaja wawe' chwech ruch'lew per mtanimaj, peor c'ara' tak xtench'ob chawech nak nbantaja chcaj, majo'n nanimaj ta chka'. \v 13 Majo'n jun kanak ta chcaj retz'ton ta nak rbanic tzra', xjun tz'etyon ta, jtz'etyon ta jara' Rlec'walxel je xkaj ta chcaj, xoca alxic cuq'uin wnak y c'ola pranm Ttixel chcaj. \v 14 Ajni' xuban Moisés ojer chpam chkilaj lwar, xjotba' rechbal cmetz chwech jun che' y xetotaja wnak rmal, cara' c'a xtba'na tzra Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak, chka' njotbax na chwech jun che'. \v 15 Cara' nba'na tzra ch-utz c'ara' conjelal je xteyke'a quec'u'x ruq'uin majo'n nqueba ta chpam nimlaj lowlo' y nyataja chca utzlaj c'aslemal rxin Dios je rxin junlic. \v 16 Dios ajni'la nquerajo' conjelal wnak rmal c'ara' xutak ta wawe' chwech ruch'lew Rlec'wal je njun oca, cara' xuban ch-utz c'ara' che conjelal je xteyke'a quec'u'x ruq'uin majo'n nqueba ta chpam nimlaj lowlo' y nyataja chca utzlaj c'aslemal rxin Dios je rxin junlic. \v 17 Cara' quenbij com Dios mxutak pta Rlec'wal che nquerutak ela wnak chpam lowlo', je rbanic jxutak ta ch-utz c'ara' rmal Rlec'wal nquetotaja conjelal wnak. \v 18 Conjelal wnak je xteyke'a quec'u'x ruq'uin majo'n xtk'e't xta tzij chquij, per ja c'a wmajo'n xteyke' ta quec'u'x ruq'uin jara' yatanak chic chca che nqueba chpam nimlaj lowlo'. Com majo'n xeyke' ta quec'u'x ruq'uin Rlec'wal Dios rmal c'ara' nba'na cara' chca. \v 19 J-e' majo'n xcajo' ta luz jpenak chcaj je nsakersana quebey y rmal c'ara' k'ton chic tzij chquij. Com Rlec'wal Dios arja' luz jpenak wawe' chwech ruch'lew per j-e' wnak más ncajo' k'ejku'm que chwech luz. Cara' xqueban com xitzel tak achnak quemjon rbanic. \v 20 Nak nquebnowa lowlo' tak achnak xitzel nquetzu' luz, majo'n cgan nquepona abar c'o wa' luz. Cara' nqueban ch-utz c'ara' majo'n nutkix ta chlowlo' tak achnak quemjon rbanic. \v 21 Per nak nquebnowa rbeyal chwech Dios j-era' nquepona abar c'o wa' luz. Cara' nqueban ch-utz c'ara' nk'aljina che Dios c'ayona cxin che rbanic njelal achnak jquemjon rbanic. \s1 • • • • • \p \v 22 C'jara' Jesús xerexbilaj ela rdiscípulo, xeba chpam jun lwar c'ola precwent Judea. Tak xekaja, tzra' xec'je' wa' y ec'ola wnak nqueruban bautizar. \v 23 Cara' nuban Juan chka' nqueruban bautizar je' wnak chpam jun lwar rubi' Enón jc'ola chenkaj Salim, com tzra' sowr ya'. Xepeta je' wnak y xeba'na bautizar. \v 24 Jara' tiemp Juan q'uemja'na tya'a pcars rmal rey Herodes. \v 25 Per je rexbil Juan y jle' chic aj Israel necch'ojquij qui' tzrij rch'obic bautismo. \v 26 J-e' rdiscípulo Juan xeba ruq'uin y cawra xecbij tzra: —Rabí, ja acha xaban bautizar jupraj rkanya' Jordán jxaya' rbixic che arja' To'onel tkon ta rmal Dios, camic arja' nqueruban bautizar je' wnak y conjelal ebnak ruq'uin. \v 27 Juan xbij chca: —Anen kas ajni'la qui' nuc'u'x ebnak wnak ruq'uin Jesús. Jsamaj nkaban chokjujnel xruyon chcaj penak wa'. \v 28 Ixix bien xewc'axaj tak xenbij chca wnak che manen ta en Cristo, anen entkon ta chquenya' rbixic che npe na. \v 29 Jesús yatanak tzra che nqueba conjelal wnak tzrij. Ajni' tzra jun c'jol tak nec'le'a yatanak tzra che nba rexkayil tzrij. Nbanic anen ajni' en jun amigo rxin jun c'jol tak nec'le'a. Per jara' amigo pa'l oca prupox c'jol jnec'le'a y remjon rc'axic nak nuchol, per kas congan nquicota tzan rc'axic. Cara' c'a camic chwa anen chka', congan qui' nuc'u'x, congan nojnak quicotemal ruq'uin wanm. \v 30 Yatanak tzra Jesús che nya' na ruk'ij más cmal wnak, y anen yatanak chwa com ajni' en majo'n. \v 31 Jpenak chcaj xruyon arja' nim ruk'ij chquewech conjelal wnak per ajoj ok wnak mkatz'ton ta nak rbanic chcaj, xok rxin ruch'lew, xjara' katz'ton jkutkin wawe' chuch'lew. Per jpenak chcaj xruyon ja' nim ruk'ij que chquewech conjelal wnak. \v 32 Ja' retz'ton y rc'axan ajni' rbanic chcaj y jara' remjon rbixic, per majo'n nnimax ta. \v 33 Per achnak nquenimana rxin j-era' cawra necbij: —Ja' Dios ne ktzitzij wa' njelal je nbij. \v 34 Com Dios takyon ta rxin Rlec'walxel rmal c'ara' rutzij Dios nbij. Cara' nuban com Espíritu je xyataj tzra rmal Dios congan nojnak pranm, next wjic mquita c'an rmal. \v 35 Ja' Rlec'walxel najni'la njo'xa rmal Ttixel. Chka' njelal achnak jchon pruk'a' rmal Ttixel. \v 36 Nak xeyke'a quec'u'x ruq'uin Rlec'walxel j-era' cc'an chic utzlaj c'aslemal rxin Dios je rxin junlic. Per nak majo'n ncajo' ta necnimaj Rlec'walxel j-era' majo'n nquewil ta utzlaj c'aslemal y q'uec'o na chpam ryiwal Dios. \c 4 \s1 • • • • • \p \v 1 J-e' fariseo xekaja rbixic cuq'uin cawrara: —Jesús congan e q'uiy wnak e'ocnak rdiscípulo que chwech Juan y congan e q'uiy nqueruban bautizar chka', cara' xbixa chca. \v 2 Per mja' ta Jesús nebnowa bautismo, xe rdiscípulo nquebnowa. \v 3 Je Kjawal Jesús tak xc'axaj chcara' xekaja rbixic cuq'uin fariseo c'jara' xel ela chpam departamento Judea y nk'axa chpam departamento Galilea. \v 4 Per nc'atzina nk'ax na chpam departamento Samaria. \v 5 Xekaja chenkaj jun tnamet rbin-an Sicar c'ola precwent Samaria. Jara' tnamet c'ola chenkaj ruq'uin rulew Jacob je xsipaj cana ojer tzra José je rlec'wal. \v 6 Tzra' c'o wa' jun ya' c'ton rmal Jacob ojer. Jesús congan cosnak rmal binem, xetz'be'a chuchi' poz rxin ya'. Jara' hor ptak nc'ajk'ij tak xekaja tzra'. \v 7 C'o c'a jun ixak aj Samaria xerkaja pe plun ya' abar tz'bul wa' Jesús. Jesús xbij tzra: —Tsipaj jtz'it ya'. \v 8 Je rdiscípulo Jesús ebnak ptnamet e lk'oy way. \v 9 Y ja' ixak xbij tzra Jesús: —Per at aj Israel wan y anen en jun ixak en aj Samaria. ¿Nak tzra nac'utuj ya' chwa? cara' xbij ja' ixak com j-e' aj Israel y ruq'uin aj Samaria itzel quetz'ton qui'. \v 10 Jesús xbij tzra: —Per wext nch'obtaja awmal jcochinem je nsipaj Dios chawa, y wext nch'obtaj awmal nak rbanic je ntzijona awq'uin camic ra je nc'utuj ya' chawa, atet nac'utuj ta ya' tzra y ja' nuya' chawa jun ya' rec'mon ta jun c'ac'laj c'aslemal. \v 11 —Per majo'n achnak napulbej wa' ya' y congan nim rpam jul. ¿Abar c'o wa' ya' jxabij chwa? \v 12 Kawma' Jacob arja' yoyon cana jawra ya' chka ojer. Jawra ya' xquetaj chka' je rlec'wal ruq'uin je' rwajcax. ¿Latet c'a más nim ak'ij que chwech ja'? cara' xbij ixak tzra Jesús. \v 13 Jesús xbij tzra: —Nak nquetjowa jawra ya' majo'n nquetotaj ta tzan chkij chi'ij. \v 14 Per achnak xtetjowa ya' jquentzujuj anen jara' ntotaja rxin junlic tzan chkij chi'ij. Jya' jquenya' chca najni'la npulin ta ptak canm, cara' nuban ajni' jun tz'ucnel ya' rec'mon ta chca utzlaj c'aslemal rxin Dios je rxin junlic. \v 15 —Jya' nabij tey-a' jtz'it wxin ch-utz c'ara' quentotaja tzan chkij chi'ij junlic ch-utz c'ara' majo'n quenpet xta wawe' xtenreplu' xta jawra ya', cara' xbij ja' ixak. \v 16 —Camic jat asiq'uij awechjil che nquixpeta wawe' ruq'uin, cara' xbij Jesús tzra. \v 17 —Per anen majo'n wechjil, cara' xbij ja' ixak tzra Jesús. —Ne ktzij wa' nabij majo'n awechjil. \v 18 Com ec'ola e j-o' awechjil ejchon ewi' cuq'uin y ja acha jcongan qui' ac'u'x ruq'uin camic mawechjil tc'ara'. Ne ktzij wa' xabij chwa, cara' xbij Jesús. \v 19 —Quench'ob kanen mex c'a at jun profeta rxin Dios. \v 20 Kti't kawma' ajoj ojer pe rwá' jala jun jyu' nqueya' wa' ruk'ij Dios per nebij ixix camic chpam Jerusalén nya' wa' ruk'ij, cara' nbij ja' ixak. \v 21 —Tnimaj c'a je xtenbij chawa camic, ntajina nerkaja tiemp tak me xruyon ta pe rwá' jala jun jyu' neya' wa' ruk'ij Ttixel y me xruyon ta pJerusalén chka'. \v 22 Ixix ix aj Samaria neya' ruk'ij jun Dios per mch'obtanak ta ewmal nak rbanic. Per ajoj ok aj Israel nkaya' ruk'ij Dios y ch'obtanak kmal nak rbanic com ja' To'onel nta'k ta rmal Dios y chkacjol ajoj nwanker wa'. \v 23 Per xyamer nerkaja tiemp tak je' wnak ne pcanm nalex wa' che necyabej ruk'ij Ttixel, per ne ktzitzij wa' nqueban y mchek tcostumbre. Cara' rbanic com cara' nrajo' Ttixel che nba'na tzra y nquercanoj nak nquebnowa cara' tzra. Camic ra ec'o chic jujun cara' nqueban chic. \v 24 Dios arja' Espíritu, majo'n ntz'ettaj ta. J-e' wnak nc'atzina chca ne pcanm nalex wa' jnecyabej ruk'ij. Chka' nc'atzina chca che ne ktzitzij wa' nqueya' ruk'ij y mcostumbre ta nqueban, cara' xbij Jesús tzra ixak. \v 25 Ja' ixak xbij tzra Jesús: —Anen wutkin che npe na Mesías y arja' nuch'ob chkawech nak rbanic njelal je' achnak, cara' xbij. (Mesías nbij tzij Cristo.) \v 26 —Anen c'ara' en Mesías jnemjon tzij awq'uin camic ra, cara' xbixa tzra rmal Jesús. \v 27 Kas quemjon tzij tak xe'erkaja rdiscípulo Jesús. J-e' kas junwa' xquetz'et tak remjon tzij ruq'uin jun ixak. Per next jun chca xecwin ta xc'axaj tzra: —¿Nak nawajo' tzra? o: —¿Nak natzijoj ruq'uin? \v 28 Ja' ixak xuya' cana rechnaw y xba chpam tnamet. Tak xekaja xbij chca conjelal wnak cawrara: \v 29 —C'o jun acha xoktzijona ruq'uin, arja' xbij chwa njelal nak nebnon chpam nc'aslemal. Jo' mpa' ekatz'ta', mex jara' Cristo, cara' xbij chca. \v 30 C'jara' xe'el ela chpam tnamet y xeba abar c'o wa' Jesús. \v 31 Tak q'uemja'na que'ekaja, je' rdiscípulo xecbij tzra Jesús: —Rabí, catwa'a. \v 32 Per Jesús xbij chca: —Anen c'ola nway quentaj per ixix majo'n ewutkin ta nak rbanic, cara' xbij chca. \v 33 Je rdiscípulo xecbij je' chbil tak qui': —Mex c'ola jun c'amyon ta rway, cara' xquech'ob. \v 34 Jesús xbij chca: —Anen jocnak nway jara' quenban jachnak nrajo' ranm Dios jtakyon ta wxin, y chka' che quenq'uis rsamaj jrey-on chwa. \v 35 Jnebij ixix che cji' ic' nel twa' cosecha per anen quenbij chewa, que'etz'ta' mpa' je' wnak je epenak, j-e' c'a e jun tejco'n k'an chic, utz chic nch'u'pa. \v 36 Nak xtquech'puwa jawra tejco'n nto'j na quek'ij. Jtejco'n jara' nquecsasa wnak chpam utzlaj c'aslemal rxin Dios je rxin junlic. Cara' rbanic, nak netcowa tejco'n congan nquicota y nak nebnowa cosechar chka' nquicota ruq'uin. \v 37 Cara' rbanic ajni' nbij jun tzij je kc'axan: —C'ola jun netcowa ija'tz y c'ola nebnowa cosechar, cara' nbij. \v 38 Anen xixnutak ela cuq'uin wnak che nque'ebna' cosechar per me ixix ta xixtjowa pen che rbanic samaj, per ixix camic nquixtajina neban cosechar jquetcon ta j-e', cara' xbij Jesús chca rdiscípulo. \v 39 Tak aj Samaria xecc'axaj je xbixa chca rmal ixak chJesús xbij tzra njelal jrebnon chpam rc'aslemal, e q'uiy chca xeyke'a quec'u'x ruq'uin Jesús. \v 40 Rmal c'ara' tak xe'ekaja aj Samaria ruq'uin Jesús xecbij tzra chnec'je'a cuq'uin, y cara' xuban xec'je'a c-e' k'ij cuq'uin. \v 41 Tak xumaj tzij Jesús cuq'uin e q'uiy je' wnak xeyke'a quec'u'x ruq'uin rmal jxuchol chca. \v 42 Y xecbij tzra ixak: —Nabey mul xeyke'a kac'u'x ruq'uin jxachol chka per camic más xeyke'a kac'u'x ruq'uin com xekc'axaj je xbij y xkutkij che ktzij wa' ja' Cristo, To'onel kxin konjelal ok wnak, cara' xecbij. \s1 • • • • • \p \v 43 Jesús tak xetz'kata c-e' k'ij rmal xe'el ela tzra' y xba chpam departamento Galilea. \v 44 C'ola jun tzij rbin Jesus cawrara: —Jun profeta rxin Dios majo'n nya' ta ruk'ij cmal je' rwinak. \v 45 Tak xe'ekaj chic kas qui'il rc'ulic xba'na cmal aj Galilea. Cara' xqueban com xquetz'et njelal jxuban Jesús pJerusalén chpam nimk'ij pascua com j-e' xjun xepe wa' chpam nimk'ij. \v 46 Xekaj chic jmul chpam tnamet Caná jc'ola precwent Galilea jabar xuban wa' vino tzra ya'. C'ola jun oficial rxin rey jc'ola chpam tnamet Capernaum, c'o c'a jun rlec'wal yawa'. \v 47 Ja' oficial tak xc'axaj chJesús elnak ta pJudea y c'o chic pGalilea arja' xba ruq'uin. Tak xekaja xbij tzra: —Jo' pka jurmaj wq'uin, achumsaj wlec'wal, xyamer ncoma, cara' xbij tzra Jesús. Jesús xbij tzra: \v 48 —Che mquita milagro quenban chewech majo'n cnenimaj ta. \v 49 Ja' oficial xbij chic jmul: —Jo' pka jurmaj wq'uin, wlec'wal xyamer ncoma. \v 50 —Jat, awlec'wal chumtanak chic, majo'n ncom xta, cara' xbix tzra rmal Jesús. Ja' oficial xnimaj y xba. \v 51 Kas xemloja pruchoch xeruc'ul je' rmos y cawra xbixa tzra: —Awlec'wal chumtanak chic, majo'n chic ncom ta. \v 52 —¿Nak hor xula rwech? cara' xc'axaj chca. —Iwir a la una rxin tk'ak'ij xpaxij ri' c'ten tzrij, cara' xbixa tzra. \v 53 Ja' ttixel xerkaja pe rwá' chjara' hor xbixa tzra rmal Jesús che: —Awlec'wal majo'n ncom xta, y congan xeyke'a ruc'u'x ruq'uin, y cara' chka' xqueban conjelal jec'ola pruchoch. \v 54 Ja c'a wa' rucab milagro xuban Jesús tak xel ta pJudea y xekaj chic pGalilea. \c 5 \s1 • • • • • \p \v 1 Xerla' chic jun k'ij c'ola jun nimk'ij cxin aj Israel y xba Jesús pJerusalén. \v 2 Tzra' pJerusalén c'ola jun ya', jrubi' jara' ya' nbixa pe ctzojbal aj Israel, Betesda. Chenkaj chuchi' jun portón c'ol wa' ja' ya' abar ncatoc el wa' chpam tnamet. Jara' portón rubi' nbixa, portón cxin carne'l. Abar c'o wa' ya' tzra' c'o wa' j-o' jay cxin yuw-i' che nquec'je'a chuxe'. \v 3 E q'uiy je' yuw-i' ec'ola tzra', ajni' chca moya', je' wnak ch'e'y nquebina, y je' sic chka'. J-e' queyben che nkaj ta jun ángel che neresla' ya'. \v 4 Com c'ola jun ángel nkaj ta che neresla' ya'. Tak nusil chic ri' ya' j-e' yuw-i' nque'oca chpam. Nak xtpona nabey mul chpam jara' ya' nchumtaja chka bechnak opech yubil rc'an. \v 5 C'ola jun acha tzra' yawa' xuban treintiocho juna' teywaja. \v 6 Jesús tak xutz'et yawa' ctz'ela rutkin chic che c'o chic tiemp c'ola tzra' y cawra xbij tzra: —¿Nawajo' ncatchumtaja? \v 7 —Per nmajo'n nak nc'ana wxin chpam ya' tak nusil ri', y tak quenba jun chwa' npona nabey mul chenwech. \v 8 —Catyictaja, tec'ma' ela awarbal y ncatba, cara' xbixa tzra rmal Jesús. \v 9 Y jara' hor xchumtaja jara' acha, xuc'ol ela rwarbal y xba. Jk'ij je xchumsasa jara' jun k'ij rxin xlanbal. \v 10 Rmal c'ara' xbixa tzra cmal aj Israel cawrara: —Camic xlanbal k'ij, xjan nawc'aj awarbal. \v 11 —Per ja' acha je xchumsana wxin jara' xbina chwa chquenc'ol ela nwarbal y quenba, cara' xbij chca. \v 12 —¿Nak acha c'ara' xbina chawa chcara' naban? cara' xecc'axaj tzra. \v 13 Per jara' acha mrutkin ta rwech nak xchumsana rxin com Jesús elnak el chic y xoca chquecjol e q'uiy wnak jec'ola tzra'. \v 14 Xe'iltaj c'a jara' acha chpam templo rmal Jesús y xbixa tzra: —Camic xatchumtaja, mtaban xtc'a lowlo' ch-utz c'ara' me tpe ta chpam ac'aslemal jun chic achnak más lowlo', cara' xbixa tzra. \v 15 C'jara' jara' acha xba y xerbij chca aj Israel che Jesús xchumsana rxin. \v 16 Com Jesús nquerchumsaj wnak chpam xlanbal k'ij rmal c'ara' aj Israel nqueban rij rwech nak nqueban tzra che neccamsaj: —¿Nak tzra c'ara' nesmaja chpam xlanbal k'ij? cara' necbij. \v 17 Jesús xbij chca: —Nedta' remjon samaj camic y anen chka' nquensmaj wa', cara' xbij chca. \v 18 Rmal c'ara' aj Israel más xquemaj rch'obic nak nqueban tzra che neccamsaj com c-e' ril Jesús necbij chic. Jun ril jxuban, xchumsaj acha chpam xlanbal k'ij, y jun chic, xbij che Dios redta' y xjumsaj ri' ruq'uin Dios. \s1 • • • • • \p \v 19 C'jara' Jesús cawra xbij chca: —Ne ktzij wa' je xtenbij chewa ra', je Rlec'walxel majo'n xtuban ta mandar ri' ruyon kaja, xtuban ta je' achnak je nrajo'. Ja' ejemplo rxin Ttixel nuban. Ajni' nuban Ttixel jara' quenban anen chka' en Rlec'walxel. \v 20 Ttixel com ajni'la nrajo' Rlec'walxel rmal c'ara' nuc'ut njelal samaj chwech jremjon rbanic. Y c'o na samaj nuc'ut na chwech más na nmak chwech jawra jemjon rtz'etic camic. Cara' nuban ch-utz c'ara' ixix kas junwa' nena' tak xtetzu'. \v 21 Ja' Ttixel nquerc'asba' cnomki' y nuya' chic wjic cc'aslemal. Y cara' nuban Rlec'walxel chka', nuya' c'aslemal chca wnak chka bechnak cbanic tak nrajo' nuya' chca. \v 22 Ja' Ttixel majo'n xtuk'at ta tzij tzrij jun per jrebnon, rejchon pruk'a' Rlec'walxel chja' nek'towa njelal je' tzij. \v 23 Cara' rebnon ch-utz c'ara' Rlec'walxel nya'a ruk'ij cmal wnak ajni' nba'na tzra Ttixel je nya'a ruk'ij. Wc'ola jun mtuya' ruk'ij Rlec'walxel tzra' ntz'e't wa' majo'n nuya' ta ruk'ij Ttixel com ja' takyon ta Rlec'walxel. \v 24 Ne ktzitzij wa' je xtenbij chewa, wc'ola jun nuya' rexquin tzrij ntzojbal y ykula ruc'u'x ruq'uin Ttixel jtakyon ta wxin jara' rc'an chic utzlaj c'aslemal rxin Dios je rxin junlic, majo'n nba xta chpam nimlaj lowlo', xel ta chpam cmic y xuwil utzlaj c'aslemal je rxin junlic. \v 25 Ne ktzitzij wa' je xtenbij chic chewa, je' cnomki' chwech Dios c'ola jun tiemp chumin tak xtecc'axaj rukul Rlec'wal Dios, y tiemp jara' camic je xmajtaj ela, y nak xtquec'axana rxin nquec'se' na chpam utzlaj c'aslemal je rxin junlic. \v 26 Cara' rbanic com jc'aslemal jnalax ta ruq'uin Ttixel jara' yatanak tzra Rlec'walxel rmal Ttixel chruq'uin arja' nalax twa' chka'. \v 27 Chka' ja' Ttixel rejchon pruk'a' Rlec'walxel chja' nek'towa tzij chquij wnak com ja' xoca wnak wawe' rmal ra' yatanak tzra chja' nek'towa tzij. \v 28 Mex junwa' xewc'axaj jxenbij chewa com nerla' na jun k'ij tak conjelal cnomki' jemkun necc'axaj na rukul Rlec'walxel. \v 29 Tak xtecc'axaj nquec'astaja conjelal. Nak xebnowa utzlaj tak achnak j-era' nquec'astaja chpam utzlaj c'aslemal je rxin junlic, y nak xebnowa lowlo' nquec'astaja y nqueta'k ela chpam nimlaj lowlo'. \v 30 Anen majo'n quencsaj ta nna'oj, achnak nbij Ttixel jara' quencsaj chquenk'atbej tzij. Y ne rbeyal k'toj tzij quenban perc mjara' ta quenban je nrajo' kaja wanm anen, je nrajo' ranm Ttixel jtakyon ta wxin jara' quenban. \v 31 Wext nuyon kaja quenya' testig-il chwij nquixcwin tc'ara' nebij che me ktzij ta ntestimonio. \v 32 Per c'o chna jun jnuya' testimonio chwij y ne ktzij wa' testimonio jnuya'. \v 33 Ixix xetak rc'axic tzra Juan y arja' xoc testig chwij che ja' Dios takyon pa wxin, y ne ktzij wa' je xbij chewa. \v 34 Per anen me nc'atzin ta chwa c'o ta jun wnak xtoc ta testig chwij, ixix ewutkin chic testimonio jxuya' Juan chwij, jawra quenbij ch-utz c'ara' newil totanem rxin Dios. \v 35 Ja' Juan xoca ajni' jun nimlaj k'ak' jcongan nc'ata y nim rluz xpojcaj. Ixix xixec'je'a conform che rc'axic nak xuchol chewa y congan xixquicota rmal per njurmaj oca, xjurat xc'owa ec'u'x rmal. \v 36 Per c'o chna jun je nyowa testimonio chwij y arja' más na nim ruk'ij que chwech jxuya' Juan. Jsamaj jnemjon rbanic jara' ocnak testig chwij, jawra samaj Ttixel yoyona chwa y jawra samaj nuc'ut chja' Ttixel takyon ta wxin. \v 37 Y jun chic, ja' mism Ttixel jtakyon ta wxin rey-on ta testig-il chwij chka'. Per ixix next wjic ey-on ta ewexquin tzrij je nbixa chewa rmal Dios, majo'n ey-on ta cas tak arja' xk'alsaj ri' chewech. \v 38 Y chka' majo'n ey-on ta c'as tzra che ocnak rtzojbal ptak ewanm y nk'alaj chmajo'n ocnak ta com ja' takyon ta wxin y ixix majo'n egan xtiyke' ta ec'u'x wq'uin. \v 39 Bien tetz'ta' chpam rtzojbal Dios. Com ixix nech'ob che chpam rtzojbal Dios newil wa' utzlaj c'aslemal rxin Dios je rxin junlic. Per rtzojbal Dios anen quenrbij, ja' rtzojbal Dios nk'alsana nak nbanic anen. \v 40 Per ixix majo'n egan xteyke' ta ec'u'x wq'uin che xtewil ta utzlaj c'aslemal je rxin junlic. \v 41 Mjara' ta quenwajo' anen xtya' ta nuk'ij cmal wnak. \v 42 Per xerwara' wutkin che ixix majo'n newajo' ta Dios ptak ewanm. \v 43 Ja' Nedta' Dios arja' takyon ta wxin per ixix majo'n egan xteyke' ta ec'u'x wq'uin, per wext c'ola jun acha ruyon nuban kaja mandar ri' y nba ewq'uin jara' neyke'a ec'u'x ruq'uin. \v 44 Jnewajo' ixix, neban utzlaj tak achnak ch-utz c'ara' nya'a ek'ij cmal ewexbil per majo'n xtbij ta ewanm xteban ta utzil rxin Dios, per xruyon Dios necwina nbij w-utz tak achnak emjon rij. Tak xcara' neban mesquier neyke'a ec'u'x wq'uin. \v 45 Per mtech'ob ta xanen quenyowa ewil chwech Ttixel. Je nyowa ewil jara' Moisés, y ixix nebij congan ykula ec'u'x ruq'uin Moisés. \v 46 Wext ktzij nenimaj Moisés xnenimaj tc'ara' anen chka'. Je rtz'iban cana Moisés, anen c'ara' enrtz'iban cana ch-utz c'ara' nk'aljina nak nbanic anen. \v 47 Per we xmajo'n nenimaj ta je rtz'iban cana Moisés ¿atbij xtenimaj c'ara' ntzojbal anen? cara' xbij Jesús chca. \c 6 \s1 • • • • • \p \v 1 C'jara' xba chic Jesús pjupraj mar rxin Galilea, y nbixa tzra chka' mar Tiberias. \v 2 Congan e q'uiy wnak xetre'a tzrij rmal nmak tak milagro jxuban chquewech com ec'ola je' yuw-i' xerchumsaj. \v 3 Xojte'a chwech jun jyu' y xuwil jun rc'olibal, tzra' xetz'be' wa' e rexbil rdiscípulo. \v 4 Y jara' k'ij xyamer nimk'ij pascua je nc'u'la cmal aj Israel. \v 5 Ja' Jesús tak xutz'et che congan wnak xe'ekaja ruq'uin xbij tzra Felipe: —¿Abar nkalok' wa' queway j-e' la' wnak? \v 6 Cara' xc'axaj Jesús tzra Felipe perc ja' nrajo' nrutkij nak nuch'ob Felipe, com Jesús rutkin chic nak xtuban tak xtuya' queway wnak. \v 7 Ja' Felipe xbij: —Per wext c'ola c-e' cient denario way majo'n nqueruban ta xtquetaj ta jch'ap chejujnel. \v 8 C'ola jun discípulo rubi' Andrés, arja' rch'alal Simón Pedro, cawra xbij tzra Jesús: \v 9 —C'o jun ch'it ala' wawe' ra, c'ola j-o' rkan xquelway ruq'uin, cebada ocnak, y c-e' rkan ch'tak ch'u'. ¿Nqueruban c'ala' che conjelal wnak? Congan e q'uiy. \v 10 Ja' Jesús xbij chca rdiscípulo: —Que'etz'uba' conjelal wnak. Com chpam jara' lwar abar ec'o wa' congan wen k'ayis abar nquetz'be' wa' chpam. Y conjelal wnak xetz'be'a, ec'o lala' e j-o' mil xqueyon ach-i'. \v 11 Ja' Jesús xuc'om xquelway, xmeltioxij tzra Dios y xujach chca rdiscípulo. J-e' c'a rdiscípulo xquemaj rjachic chca conjelal wnak je etz'bula y cara' xqueban tzra ch'u' chka'. Y je' wnak xquetaj ajni' xcajo' y congan xnoja quepam. \v 12 Tak xec'choja w-im cmal conjelal wnak xnoja quepam y Jesús cawra xbij chca rdiscípulo: —Temlo' ruchi' njelal je xcoltaj cana, mtenwajo' ntz'ilosa. \v 13 J-e' c'a rdiscípulo xquemaj rmolic njelal. Tak xmoltaja cmal xuban c'a cbeljuj chquech y congan xnoja che cbeljuj. Jara' xcoltaj cana tzra j-o' rkan xquelway y c-e' rkan ch'u' je mxecwin ta j-e' wnak xquetaj. \v 14 J-e' wnak tak xquetz'et milagro jxuban Jesús chquewech cawrara xecbij: —Jala acha ne ktzij wa' jun profeta rxin Dios jtz'iban cana chpam rtzojbal Dios che npe na. \v 15 Ja' Jesús xch'obtaja rmal che j-e' ncajo' nquecsaj pors rey pquewá' rmal c'ara' xel ela abar tzra' c'o wa' y xba ruyon pe rwá' jun jyu' y tzra' xec'je' wa'. \s1 • • • • • \p \v 16 Tak xyamer noca k'ejku'm xexle'a j-e' discípulo chuchi' mar. \v 17 Tak xe'ekaja xe'oc ela chpam jun lanch y xeba chpam jun tnamet, Capernaum rubi', jc'ola pjupraj mar. Ocnak chic ak'a' per majo'n ponnak ta Jesús cuq'uin. \v 18 Per chek q'uenjlal xkaj ta jun nimlaj k'ek' chquij y congan nmak tak bloj xpeta pe rwá' mar. \v 19 C'o lala' j-o' o wajki' kilómetro quey-on cana chiya' tak chek q'uenjlal xquetz'et pona Jesús remjon binem pe rwá' ya'. Xekaja chenkaj ruq'uin lanch abar ec'o wa' chpam y j-e' congan xecxibej qui' rmal. \v 20 Per Jesús cawra xbij chca: —Xanen, mtexibej ta ewi'. \v 21 C'jara' congan qui' quec'u'x y xquecsaj ela Jesús cuq'uin chpam lanch, y q'ue nquena' ec'o pon chic chpam tnamet abar nqueba wa'. \s1 • • • • • \p \v 22 Je rcab k'ij je' wnak jec'o cana chuchi' mar xquetz'et chmajo'n xoc el ta Jesús cuq'uin rdiscípulo chpam lanch tak xeba chpam tnamet Capernaum. Xqueyon j-e' discípulo xeba y majo'n chnara' jun lanch chic c'o ta chiya', xruyon jara' jun jxecc'aj. \v 23 C'o jle' lanch xe'el ela chpam tnamet Tiberias, xe'ekaja pjupraj mar. Je lwar abar xe'ekaj wa' jawra lanch jara' chenkaj abar xmeltioxij wa' way Jesús tzra Kadta' Dios y xerutzuk e q'uiy wnak. \v 24 J-e' c'a wnak jec'o cana chuchi' mar, tak xquetzu', majo'n chic Jesús y next c'a rdiscípulo chka'. C'jara' xe'oc ela ptak lanch y xeba chpam tnamet Capernaum che rconxic Jesús. \v 25 Tak xe'ekaja pjupraj mar chpam tnamet Capernaum tzra' xquewil wa' Jesús y cawra xecbij tzra: —Maestro ¿nak hor xaterkaja wawe' ra? \v 26 Jesús cawra xbij chca: —Ixix cnecanoj me rmal ta che xch'obtaja ewmal nak kas mer rc'atzil jrec'mon ta jle' milagro jxenban chewech. Cnecanoj per xe rmal tak xixnutzuk tzra way y congan xnoja epam. \v 27 Ixix congan nquixsmaja che rconxic eway per je' way jxe nq'uisa ruk'ij. Per mxer tc'a wa' samaj neban, per quixesmaj c'a chka' che rconxic way jmajo'n nq'uis ta ruk'ij y rec'mon ta utzlaj c'aslemal rxin Dios je rxin junlic. Je Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak jara' nsipana chewa jway jxenbij kaja chewa com Dios je Ttixel arja' rk'alsan chic chja' takyon ta Rlec'walxel, cara' xbixa chca wnak rmal Jesús. \v 28 —¿Nak chsamaj c'a nkaban ch-utz c'ara' rsamaj Dios nkaban? cara' xecc'axaj j-e' wnak tzra Jesús. \v 29 —Teyke'a ec'u'x ruq'uin Rlec'walxel je tkon ta rmal Dios, y tak neyke'a ec'u'x ruq'uin ja c'a ra' rsamaj Dios, cara' xbixa chca rmal Jesús. \v 30 Y cawra xecc'axaj chic tzra: —¿Nak milagro c'a naban chnac'utbej chkawech che ktzij Dios attakyon ta? ¿Nak nac'utbej chkawech ch-utz c'ara' ncatknimaj? ¿Nak samaj amjon rij atet camic? \v 31 Je kti't kawma' ojer tak xec'je'a chpam chkilaj lwar c'o jle' maná xquetaj je xta'k ta chcaj ajni' tz'ibtanak cana, y cawra nbij: —Way rxin chcaj xuya' chca che nquetaj, cara' nbij. \v 32 Jesús cawra xbij chic chca: —Jawra je xtenbij chewa ne ktzitzij wa', jway je xpeta chcaj mja' ta Moisés xyowa, per ja' Nedta' nyowa way jne ktzitzij wa' ch-way rxin chcaj. \v 33 Cawra quenbij chewa perc jway jnuya' Nedta' Dios jara' jxutak ta chcaj y nuya' utzlaj c'aslemal je rxin junlic chca wnak wawe' chwech ruch'lew. \v 34 —Kajaw ¿nak tzra mtaya' chka jala' way jnabij per nche njelal k'ij tey-a' chka? Cara' xecc'utuj j-e' wnak tzra Jesús. \v 35 Y Jesús cawra xbij: —Anen c'ara' en way, anen c'ara' quenyowa utzlaj c'aslemal je rxin junlic. Je' wnak jneyke'a quec'u'x wq'uin majo'n chic wyejal xtquetaj ta y majo'n chic chkichi' xtquetaj ta chka'. \v 36 Per ajni' nbin chic chewa, mesque enetz'ton chic per mesquier neyke'a ec'u'x wq'uin. \v 37 Conjelal wnak je nqueyataja chwa rmal Ttixel j-e' c'ara' nquerkaja wq'uin. Y tak xtquerkaja wq'uin majo'n xtquench'akij el ta, conjelal quenuc'ul wq'uin. \v 38 Anen xenkaj ta chcaj, enpenak en bnoy rxin je nrajo' ranm jtakyon ta wxin y mjara' ta je nyarij wanm anen quenban. \v 39 Je Ttixel jtakyon ta wxin jawra nrajo' ranm: conjelal wnak jerey-on chwa majo'n jun chca xtentz'ila' ta, y tak xterla' jq'uisbal tiemp quenuyic conjelal chpam cmic. \v 40 Je Ttixel jtakyon pa wxin cawra nrajo' ranm ra': che conjelal wnak je ncutkij rwech Rlec'walxel y neyke'a quec'u'x ruq'uin, j-e' c'ara' nyataja chca utzlaj c'aslemal rxin Dios je rxin junlic, y tak xterla' q'uisbal tiemp anen quenycowa cxin chpam cmic, cara' xbij Jesús chca. \v 41 J-e' c'a aj Israel xquemaj rtzojxic Jesús, majo'n qui' ta quec'u'x ruq'uin com xbij chca chja' way kanak ta chcaj. \v 42 —Jala' acha wax Jesús rlec'wal José, kutkin wan quewech redta' rute'. ¿Nak tzra nbij chja' kanak ta chcaj? Cara' xecbij je'a. \v 43 Jesús cawra xbij chic chca: —Me cnetzijoj ta. \v 44 Conjelal wnak je nquerkaja wq'uin chneyke'a quec'u'x wq'uin next jun chca queyon ta xtquerkaja, ne nc'atzin wa' chnec'mar ta rmal Ttixel jtakyon pa wxin. Per je nquerkaja wq'uin, tak xterla' q'uisbal tiemp anen quenycowa cxin chpam cmic che conjelal. \v 45 Ajni' tz'ibtanak cana chpam libro cxin profeta cawra nbij ra: —Nerla' na jun tiemp che conjelal wnak nquetijox na rmal Dios, cara' nbij. Rmal c'ara' quenbij chewa che conjelal wnak jquey-on quexquin tzrij rtzojbal Ttixel y xcutkij jrec'tun chquewech, j-e' c'ara' wnak nquerkaja wq'uin ch-utz c'ara' neyke'a quec'u'x wq'uin. \v 46 Per mjara' ta quenbij chewa che ec'ola je' wnak etz'etyona rwech Ttixel. Per c'ola jun tz'etyona rwech Ttixel y jara' Rlec'walxel perc nmer ruq'uin Dios penak wa'. \v 47 Y ne ktzitzij wa' je xtenbij chic chewa ra, je' wnak je ykul chic quec'u'x wq'uin j-e' ra' cc'an chic utzlaj c'aslemal rxin Dios je rxin junlic. \v 48 Anen ra en way, anen quenyowa utzlaj c'aslemal je rxin junlic. \v 49 Je' ewti't ewma' ojer tak xec'je'a chpam chkilaj lwar xquetaj maná per jmaná majo'n xeruto' ta chpam cmic. \v 50 Per jway jnemjon rbixic chewa camic jara' way kanak ta chcaj y nak xtetjowa rxin majo'n ncom xta. \v 51 Jway je nyowa c'ac'laj c'aslemal, jway kanak ta chcaj, anen c'ara'. Jawra way jxenbij kaja chewa, nak xtetjowa rxin jara' nec'se'a rxin junlic. Jway je xtenya' chca wnak jec'ola wawe' chwech ruch'lew jnuya' c'ac'laj c'aslemal jara' necuerpo anen. Cara' xbij Jesús chca. \v 52 J-e' c'a aj Israel xquemaj chic tzij chbil tak qui', junwa' necbij jle' y jun chwa' necbij jle' chic: —¿Nak rbanic c'ara' nbij jala' acha chnuya' recuerpo chka che nkataj? cara' necbij kaja. \v 53 Y ja' Jesús cawra xbij chic chca: —Ne ktzitzij wa' je xtenbij chic chewa ra, we mtetaj recuerpo Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak, y we mtetaj recq'uiel chka', jara' majo'n ewc'an ta utzlaj c'aslemal je rxin junlic. \v 54 Per nak xtetjowa necuerpo ruq'uin necq'uiel jara' rc'an chic utzlaj c'aslemal rxin Dios je rxin junlic, y tak xterla' q'uisbal tiemp anen quenycowa rxin chpam cmic. \v 55 Com jnecuerpo anen jara' kas mer way y jnecq'uiel ne ktzitzij wa' ncamsbej chkichi'. \v 56 Nak xtquetjowa necuerpo ruq'uin necq'uiel j-e' c'ara' nquec'je'a pwanm y anen chka' quenc'je'a ptak canm. \v 57 Jc'aslic Ttixel arja' enretkon ta y rmal ja' tak enc'asla, y cara' chca wnak chka' je xtquetjowa necuerpo ruq'uin necq'uiel, j-e' c'ara' nquec'se' na nmal anen. \v 58 Jway jnemjon rbixic chewa camic jara' kanak ta chcaj, mjunam ta ruq'uin maná je xquetaj ewti't ewma' ojer per majo'n xeruto' ta chpam cmic. Jawra way jnemjon rbixic chewa ra, nak xtetjowa nec'se'a rxin junlic, cara' xbij Jesús chca. \v 59 Jawra tijonem xuya' Jesús chpam tnamet Capernaum chpam jay abar nquemol wa' qui' aj Israel. \v 60 J-e' c'a discípulo tak xecc'axaj je xbij Jesús e q'uiy chca cawra xecbij: —Jawra congan tak wan pen nbij. ¿Nak tjun xtecwin ta xtc'axaj? cara' xecbij je'a. \v 61 Per ja' Jesús rutkin nak quemjon rch'obic y cawra xbij chca: —¿Le pkan xena' jtijonem je c'ja' xenbij kaja chewa? \v 62 Per je Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak nerla' na jun k'ij tak xtetz'et nojte'a chcaj jabar c'o wa' nabey. ¿Nak nech'ob chic tzrij jawrara? \v 63 Ja Espíritu jara' nyowa utzlaj c'aslemal je rxin junlic y mrecuerpo ta jun wnak nyowa. Jtijonem xenya' chewa jara' rxin ewanm, jun tijonem jnuya' chewa utzlaj c'aslemal je rxin junlic. \v 64 Per ec'ola chewa jmajo'n yukbal quec'u'x wq'uin, cara' xbij Jesús com rutkin pchic nak me ykul ta quec'u'x ruq'uin, y rutkin chic chka' nak xtejchowa rxin pquek'a' wnak je nquetzelana rxin. \v 65 Y cawra xbij chic chca: —Rmal c'ara' xenbij chewa, mesquier nerkaja jun wnak wq'uin che neyke'a ruc'u'x wq'uin we mtyataja tzra rmal Ttixel che neyke'a ruc'u'x wq'uin, cara' xbij chic Jesús. \v 66 J-e' c'a rdiscípulo tak xecc'axaj jtijonem xuya' e q'uiy chca xemloja chquij, majo'n chic xetre' ta tzrij. \v 67 Ja' Jesús cawra xbij chic chca e cbeljuj apóstol: —Ixix ¿nak neban camic? ¿Le nquixemloja chka'? \v 68 Simón Pedro cawra xbij tzra: —Wajaw ¿abar c'a nkoba chwa'? Xayon c'a atet ncatyowa utzlaj c'aslemal rxin Dios je rxin junlic. \v 69 Com ajoj ykul kac'u'x awq'uin y kutkin che atet at Cristo, kutkin chka' che atet at Rlec'wal jc'aslic Dios. \v 70 Jesús cawra xbij chca: —Ix cbeljuj ixnech-on per c'ola jun chewa xc'an rmal diablo. \v 71 Jawra tzij xbij per xJudas Iscariote xnataj, je rlec'wal jun acha rbin-an Simón, com ja' Judas nejchowa Jesús pquek'a' wnak je nquetzelana rxin, y ja' jun chca e cbeljuj apóstol. \c 7 \s1 • • • • • \p \v 1 C'jara' xba Jesús chpam jle' chic lwar jc'ola precwent departamento Galilea, mtrajo' nba ptak tnamet rxin departamento Judea com tzra' ec'ol wa' jle' aj Israel quemjon rch'obic nak nqueban tzra che neccamsaj. \v 2 Jara' tiemp xyamer nmajtaja jun nimlaj nimk'ij cxin wnak aj Israel, rubi' jara' nimk'ij, rxin tabernáculo. \v 3 Rmal c'ara' tak xbixa cawra tzra Jesús cmal rch'alal: —¿Nak tzra mtcatel ela wawe' y ncatba chpam departamento Judea ch-utz c'ara' je' adiscípulo jec'ola tzra' nquetz'et njelal achnak amjon rbanic wawe' ra? \v 4 Com jun acha wc'ola rgan bien nutkixa njelal rsamaj m-utz ta xe pnalak' nesmaja. Com atet amjon rbanic njelal jawrara ¿nak tzra mtac'ut chquewech jle' chic wnak per ne chquewech conjelal wnak? \v 5 Cara' xbixa tzra cmal rch'alal com next j-e' ykul ta quec'u'x ruq'uin. \v 6 Ja' Jesús cawra xbij chca: —Ja anen mja'na terla' netiemp chquenba per ixix nquixcwina nquixba chka bechnak tiemp. \v 7 Com chewa ixix je' wnak mesquier itzel ta xtquixquetz'et per mcara' ta chwa anen, xe itzel quenquetz'et rmal jnemjon rk'alsic chquewech je rtzilal je nqueban. \v 8 Per ixix jax ebna' jnimk'ij, per anen quenban c'a perc q'uemja'na terla' netiemp. \v 9 Cara' xbij chca y xec'je' cana chpam departamento Galilea. \s1 • • • • • \p \v 10 Tak ebnak chic rch'alal chpam nimk'ij c'jara' xba chic ja' per xruyon xba, per xpnalak' xekaj wa' chpam nimk'ij. \v 11 Per j-e' aj Israel quemjon rconxic Jesús chpam nimk'ij je ntajina nba'na: —¿Abar tzra' c'o wa'? cara' necbij je' wnak. \v 12 E q'uiy je' wnak chpam nimk'ij quemjon je' tzij tzrij Jesús per kas pnejkal nquetzijona, ec'ola nic'aj cawra necbij: —Kas congan utzlaj acha ja' Jesús, y nic'aj chic wnak jun chwa' necbij: —Xe nqueruyoj wnak, xtz'koj tzij nuban chca. \v 13 Per conjelal wnak necxibej qui' chquewech aj Israel je nmak quek'ij rmal c'ara' pnejkal nquetzijona. \v 14 Kas nec'jarnak nimk'ij, c'o lala' cji' k'ij majtanak tak xba Jesús chpam nimlaj rtemplo Dios y xumaj ctojxic je' wnak. \v 15 J-e' aj Israel congan xel ta quec'u'x tzrij tijonem jxuya' Jesús. —¿Nak tzra c'ala' jala' acha congan je' achnak rutkin y majo'n c'a rtijon ta ri'? \v 16 Jesús cawra xbij chca: —Jtijonem jquenya' manen ta enwankersyona, jwankersyona jara' Ttixel jtakyon pa wxin. \v 17 Je' wnak jc'ola cgan nqueban je nrajo' ranm Dios, j-e' bien ncutkij wDios wankersyona jtijonem jquenya', o wxanen enwankersyon kaja nuyon. \v 18 Wjun acha nuya' jun tijonem je xja' wankersyona jara' bien k'alaj che nrajo' nya'a ruk'ij cmal wnak, per wc'ola jun nrajo' che nya'a ruk'ij jtakyon pa rxin jara' k'alaj che ne ktzij wa' jnuc'ut y nmajo'n je mquita rc'an rbeyal rxin Dios. \v 19 Per ixix ¿le myatanak tc'a chewa ley rxin Moisés chnenimaj? Per jara' ley next jun chewa rniman ta je nbij. Cara' quenbij chewa com ixix necanoj nak neban chwa che cnecamsaj, cara' xbij Jesús chca. \v 20 —Atet xjun itzel espíritu ch'jorsyona awxin. ¿Nak nbina chawa che ec'ola nquecamsana awxin? cara' xecbij tzra. \v 21 Jesús cawra xbij chic chca: —Jxenban jmul chpam jun xlanbal k'ij, ixix junwa' xetz'et. \v 22 Per c'ola je' achnak ebnon ixix chka', mesque ne chpam xlanbal k'ij per e'ebnon circuncidar je' wnak. Nque'eban circuncidar com ja' Moisés tz'ibyon cana chcara' neban chca. Y chka' cuq'uin ojer tak ttixel xwankersas twa' circuncisión y mruq'uin ta Moisés. \v 23 Ixix c'ola jantak e'ebnon circuncidar je' wnak mesque chpam xlanbal k'ij neban wa' com cara' nrajo' ley rxin Moisés chneban. Wcara' ebnon ixix ¿nak tzra tak npeta ewyiwal chwij tak xenchumsaj jun acha chpam xlanbal k'ij? \v 24 Mchek tebila' ril jun wnak wmewutkin ta bien che ril o we mril ta xuban nabey mul, bien tech'bo' rij rwech we ktzitzij ril xuban, cara' xbij Jesús. \s1 • • • • • \p \v 25 Ec'ol c'a jle' wnak aj Jerusalén tak xecc'axaj cawra xecbij: —¿Le mja tc'ala' acha majtanak rconxic che ncamsasa? \v 26 Per camic ntak chquewech je' wnak ntzijon wa' y majo'n nak nek'lowa rxin che mttzijona. Je e k'toy tak tzij mex cniman chic chja' Cristo. \v 27 Per jala' acha kutkin abar penak wa', per je Cristo tak xtpeta jara' majo'n ojtakyona abar xtpe wa'. Cara' xecbij je'a. \v 28 Ja' Jesús remjon ctojxic wnak chpam nimlaj rtemplo Dios y cawra nbij chca: —Ixix ewutkin nwech y ewutkin chka' abar enpenak wa'. Per c'ola jun entakyon ta y arja' ne ktzij wa' che c'aslic Dios, per jara' majo'n ewutkin ta rwech. Anen mnuyon ta xenban mandar wi' chxenpeta. \v 29 Per anen wutkin rwech nak takyon pa wxin com ruq'uin enpenak wa' y ja' takyon pa wxin, cara' xbij chca. \v 30 Xe rmal c'ara' je xbixa chca xyamer xquechap y nquecsaj pcars, per next jun xechpowa rxin perc q'uemja'na terla' hor rxin che ncha'pa. \v 31 Per e q'uiy je' wnak xeyke'a quec'u'x ruq'uin y cawra necbij: —¿Le mja' tc'a wa' Cristo? ¿Lc'o ch-an jun mja'na tpeta y más chna nmak tak milagro nuban chkawech que chwech jawrara? \v 32 J-e' c'a fariseo xecc'axaj je' wnak kas pnejkal quemjon rbixic che Jesús jara' Cristo. Rmal c'ara' tak xquec'om pa qui' y xepeta cuq'uin je' cjefe sacerdote y xequetak jle' soldado chnequechpa' Jesús. \v 33 Y ja' Jesús remjon más tzij cuq'uin je' wnak, cawra xbij chic chca: —Anen xjurmaj quenc'je'a checjol com xquenmloja ruq'uin jtakyon pa wxin. \v 34 Cnecanoj chna per majo'n chic cnewil ta. Abar xtenc'je' wa' anen mesquier nquixecwina ixix nquixekaja tzra', cara' xbij chca. \v 35 J-e' c'a aj Israel xquemaj chic tzij tzrij je xbixa chca rmal: —¿Abar nba wa' jala' acha y majo'n nkocwin ta nkawil? ¿Le nba cuq'uin nic'aj chic kwinak aj Israel jec'ola ptak tnamet cxin je' wnak jme aj Israel ta? ¿Le tzra' nba wa' y nquertijoj je' wnak jme aj Israel ta? \v 36 ¿Nak nbij tzij c'ara' tak nbij chka che nekcanoj per majo'n nkawil ta, y chka' abar c'o wa' majo'n nkocwin ta ajoj nokekaj tzra'? cara' xecbij je'a. \v 37 Tak xerla' q'uisbal k'ij rxin nimk'ij, jara' k'ij jmás nim ruk'ij, xpe'a Jesús chquewech wnak y cawra xbij: —Wc'ola jun chewa congan chkichi' majyona tpeta wq'uin y tertja' ya' jc'ola wq'uin. \v 38 Ajni' nbij rtzojbal Dios, je' wnak jneyke'a quec'u'x wq'uin congan rkan tak ya' xtpulin ta ptak canm per jle' ya' jrec'mon ta c'ac'laj c'aslemal, cara' xbij Jesús chca. \v 39 Cara' xbij chca per xe Espíritu Santo xbij je nyataj na chca wnak je ykula quec'u'x ruq'uin. Per Espíritu Santo q'uemja'na tta'k ta com Jesús q'uemja'na tba ruq'uin Ttixel pe gloria. \v 40 Je' wnak tak xecc'axaj Jesús ec'ola nic'aj chca cawra xecbij: —Jala' acha ne ktzitzij wa' che profeta rxin Dios jbitanak cana che npe na, cara' xecbij. \v 41 Y jle' chic chca cawra xecbij: —Jala' Cristo Rey jtzujun cana ojer chka rmal Dios, cara' xecbij. Y nic'aj chic wnak cawra xecbij: —¿Le chpam Galilea c'a npe wa' Cristo? \v 42 ¿Le mtz'ibtanak tc'a chpam rtzojbal Dios che chpam tnamet Belén npe wa' Cristo? Com Belén rtnamet ojer rey David, y Cristo arja' riy rumam David. Cara' xecbij je'a. \v 43 Cara' xqueban je' wnak, xquech'or je' qui' rmal Jesús. \v 44 Ec'ola nic'aj xcajo' ta xquechap Jesús y xquecsaj ta pcars per next jun xechpowa rxin. \v 45 Nic'aj ach-i' etkon ela chnequechpa' Jesús, tak xemloj ta cuq'uin sacerdote je nmak quek'ij y chka' aj fariseo cawra xbixa chca: \v 46 —¿Nak tzra tak mxechap ta acha? Y j-e' cawra xecbij: —Ajni' ntzijona jawra acha next jun chic acha xtecwin ta xttzijon ta cara'. \v 47 J-e' aj fariseo cawra xecbij chca: —¿Mex xixba'na engañar ixix chka' rmal jara' acha? \v 48 Per next jun wan chca e k'toy tak tzij ykul ta quec'u'x ruq'uin y chka' next jun chka ajoj ok aj fariseo. \v 49 Jle' wnak jala' je ykula quec'u'x ruq'uin xe mcutkin ta rley Dios, majo'n nquec'atzin wa' ruq'uin Dios. \v 50 Per c'ola jun chca aj fariseo rubi' Nicodemo, jara' je xtzijona jmul ruq'uin Jesús chak'a', cawra xbij chca rexbil: \v 51 —¿Lcara' c'a nrajo' ley jyatanak chka rmal Dios nech'ob ixix? ¿L-utz c'ara' nkak'at tzij tzrij jun acha y mtya'a c'as tzra che ntzijona y mtutkixa nabey mul lc'o ril o wmajo'n? \v 52 Per j-e' xquemaj ryok'ic Nicodemo y cawra xecbij tzra: —¿Mex at aj Galilea atet chka'? Bien tetz'ta' chpam rtzojbal Dios chmajo'n jun profeta xtwanker ta chpam tnamet Galilea, cara' xecbij tzra. \v 53 C'jara' xecpaxij ela qui' y xeba ptak cuchoch. \c 8 \s1 • • • • • \p \v 1 Ja' Jesús xojte'a pe rwá' jun jyu' rbin-an Olivo. \v 2 Y rcab k'ij xba chic jmul chanim chpam nimlaj ruchoch Dios jc'ola chpam tnamet Jerusalén. E q'uiy je' wnak xe'ekaja ruq'uin y ja' xetz'be'a y xumaj ctojxic. \v 3 Je' maestro je nquetijona cxin je' wnak tzra rley Dios e quexbil aj fariseo j-e' c'a quec'mon ta jun ixak je xquewil nmajcuna ruq'uin jun acha jmrechjil ta, y xqueya' chquecjol je' wnak. \v 4 Y cawra xecbij tzra Jesús: —Maestro, jawra ixak xwiltaja nmajcuna ruq'uin jun acha mrechjil ta. \v 5 Y bin cana chka rmal Moisés chpam rley Dios che nquecamsasa tzan abaj je' ixki' cawra cbanic. Atet ¿nak nabij tzra? \v 6 Cara' xecc'axaj tzra perc j-e' ncajo' nqueban tentar y neccanoj nak nqueban tzra che necchapbej rxin. Y ja' Jesús xumaj tz'ibanem chwech ulew tzan ruruk'a'. \v 7 Per j-e' wnak congan quemjon rc'axic tzra Jesús rmal c'ara' xpe'a y cawra xbij chca: —Nak jun chewa nmajo'n ril rumac rebnon ta, ja' tyowa nabey abaj tzra jawra ixak. \v 8 Tak xbitaja jawra rmal xumaj chic jmul tz'ibanem chwech ulew. \v 9 Tak xecc'axaj je xbixa chca rmal Jesús xquena' kaja chc'ola quil quemac rmal c'ara' chjujnel chjujnel xeba. Kas xeba nabey mul j-era' rija' y xq'uisbena xeba che conjelal. Xruyon chic Jesús xec'je' cana y ja' ixak xpe' cana chwech. \v 10 Tak xpe'a chic jmul Jesús xutz'et e majo'n chic je' wnak, abar le tzra' xe'oc wa', xruyon chic ixak c'o cana y cawra xbij tzra: —¿Abar xe'oc wa' je' wnak je nqueyowa awil? ¿Lc'o jun xuk'at tzij chawij y xatruq'uiek tzan abaj? cara' xc'axaj tzra ixak. \v 11 —Next jun, cara' xbij ja' ixak. —Next c'a anen chka' xtenk'at ta tzij chawij. Camic jat, xerwara' mtaban xta jmul awil amac. \s1 • • • • • \p \v 12 C'jara' Jesús xtzijon chic cuq'uin je' wnak y cawra xbij chca: —Anen c'ara' en luz y je' wnak jec'ola chwech ruch'lew quenuya' psak. Conjelal wnak jneyke'a quec'u'x wq'uin j-e' c'ara' majo'n nquec'je' ta chpam k'ejku'm per psak nquec'je' wa', y jara' sak nuya' chca utzlaj c'aslemal je rxin junlic, cara' xbij chca. \v 13 Per aj fariseo junwa' xecc'axaj y cawra xecbij tzra: —Atet naya' kaja testig-il chawij ayon rmal c'ara' majo'n ncatknimaj ta, cara' xecbij tzra. \v 14 —Mesque quenya' kaja testig-il chwij nuyon per je njelal jquenbij ne ktzitzij wa' com anen wutkin nak rbanic abar enpenak wa', y tzra' quenmloj wa' chka'. Per ixix majo'n ewutkin ta abar enpenak wa' y abar quenmloj wa'. \v 15 Ixix xe ena'oj necsaj jnek'atbej tzij chwij y me rxin ta Dios, per chwa anen majo'n nak quenk'at ta tzij tzrij. \v 16 Per wc'ola k'toj tzij quenban per pe rbeyal quenban. Cawra quenbij chewa com mnuyon ta anen quenk'towa tzij, ok c-e' ruq'uin Ttixel jtakyon ta wxin nkak'at tzij. \v 17 Chpam rley Dios jyatanak chewa cawra tz'ibtanak cana chpam: tak ec'ola e c-e' ach-i' xjunam testig nqueya' jara' ne ktzitzij wa' jnecbij, cara' tz'ibtanak cana. \v 18 Cara' c'a chwa anen chka', anen en jun testig chwij nak nbanic, y Ttixel jtakyon pa wxin jara' jun chic testig chwij. Cara' xbij chca. \v 19 —¿Abar tzra' c'o wa' adta'? Cara' xecc'axaj tzra. —Ixix majo'n ch'obtanak ta ewmal nak nbanic anen, next Nedta' chka' ch'obtanak ta ewmal nak rbanic. Per wext ch'obtanak ewmal nak nbanic anen ch'obtanak ta ra' chka' nak rbanic Nedta', cara' xbij Jesús chca. \v 20 Cawra tzij xbij Jesús chpam nimlaj ruchoch Dios tak remjon ctojxic wnak. Tzra' pa'l wa' abar nqueya' wa' cofrenda je' wnak, per next jun nechpowa rxin com q'uemja'na terla' hor rxin che ncha'pa. \v 21 Xumaj chic rij tzij cuq'uin y cawra xbij chca: —Anen quenmloja abar enpenak wa'. Ixix cnecanoj na per majo'n cnewil ta y chpam ewil emac nquixcom wa'. Abar xtenba wa' anen mesquier nquixecwina nquixekaja ixix tzra'. \v 22 J-e' aj Israel xquemaj je' tzij chbil tak qui': —¿Le ncamsaj ri' ruyon rmal c'ara' majo'n nkocwin ta nokekaja tzra' abar nba wa'? \v 23 Jesús cawra xbij chic chca: —Ixix ix rxin wawe' per anen en rxin chcaj, ix rxin rwech ruch'lew per anen mcara' ta chwa. \v 24 Rmal c'ara' xenbij chewa chpam ewil emac nquixcom wa'. Per je nbanic anen ncara' ajni' nbin chewa, per wmajo'n nenimaj ta chcara' nbanic jara' nquixcoma chpam ewil emac, cara' xbij chca. \v 25 —¿Nak c'a abanic atet? cara' xecc'axaj tzra. —Je nbanic anen ncara' ajni' nbin ta chewa nabey. \v 26 C'c'o na je' tzij jq'uemjana tenbij chewa nak nquixbanbexa condenar. Per jtakyon ta wxin ne ktzitzij wa' njelal je nbij, y je rbin chwa jara' nemjon rbixic chca je' wnak wawe' chwech ruch'lew, cara' xbij Jesús. \v 27 Per je xbij Jesús mesquier nch'obtaja cmal che tzrij Ttixel ntzijon wa'. \v 28 C'jara' xbij chic jmul chca: —Je Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak, tak xtejotba' chwech jun cruz tzra' c'ara' newutkij wa' nak nbanic, y ncara' ajni' nbin ta chewa. Y newutkij na chka' njelal jnemjon rbanic mchek tnuyon quenban kaja com njelal jnemjon rbixic ja' Nedta' c'utyuna chenwech. \v 29 Ja takyon pa wxin c'ola wq'uin camic, ja' Nedta' majo'n enrey-on cta. Cara' rebnon chwa com anen nemjon rbanic je nrajo' chwa chquenban, cara' xbij Jesús chca. \v 30 Tak xbij jawra tzij e q'uiy je' wnak xeyke'a quec'u'x ruq'uin. \s1 • • • • • \p \v 31 C'jara' xumaj tzij cuq'uin aj Israel jxeyke'a quec'u'x ruq'uin y cawra xbij chca: —Per wjunlic nquixc'je'a chpam ntzojbal jara' ne ktzitzij wa' ix ndiscípulo. \v 32 Wcara' neban newutkij na ajni' nna'oj y newutkij chka' che ntzojbal ne ktzitzij wa', y tak xtewutkij jawra jara' nquixrelsaj ela libre. \v 33 —Per ajoj ok riy rumam cana Abraham, next jmul okocnak ta pquek'a' wnak y okquebnon ta mandar. ¿L-ok preso natzu' atet tak nabij chka nokalsaj libre? \v 34 Jesús cawra xbij chca: —Ne ktzitzij wa' je xtenbij chewa, conjelal wnak je nquemajcuna xe esclavo pruk'a' il mac com il mac nebnowa mandar cxin. \v 35 Jun esclavo majo'n ruk'a' tzra xtec'je' ta rxin junlic chpam ruchoch rajaw, per jun alc'walxel jara' c'ola ruk'a' tzra che nec'je'a rxin junlic chpam. \v 36 Rmal c'ara' quenbij chewa, we Rlec'wal Dios nquixrelsaj ela libre jara' ne ktzitzij wa' che ix libre. \v 37 Anen wutkin che ix riy rumam cana Abraham. Mesque ix riy rumam cana per ixix emjon rconxic rij nwech nak neban chwa che cnecamsaj. Cara' c'a neban com majo'n neya' ta c'as tzra ntzojbal che nq'uiya ptak ewanm. \v 38 Njelal jnemjon rbixic jara' ruq'uin Nedta' netz'ton pwa' per je njelal jemjon rbanic ixix jara' edta' ixix biyona chewa chneban. Cara' xbij Jesús chca. \v 39 —Per jkadta' ajoj jara' Abraham, cara' xecbij j-e' wnak tzra Jesús. —Per wext ktzij che ix riy rumam cana Abraham jara' tc'a emjon rbanic ra' ajni' xuban cana Abraham. \v 40 Njelal jxenbij chewa jara' ne ktzitzij wa' com ja' Dios biyona chwa. Mesque ncara' rbanic per ixix necanoj rij nwech nak neban chwa che cnecamsaj. Per Abraham mcara' ta xuban ajni' neban ixix chwa camic. \v 41 Ajni' nuban edta' ixix jara' emjon rbanic ixix chka', cara' xbij chca wnak. —Ajoj tak xokalexa me c-e' oxi' ta kadta', ajoj xjun Ttixel kxin y jara' Dios, cara' xecbij j-e' wnak. \v 42 Jesús cawra xbij chca: —Wext ktzitzij che Dios jara' Ttixel ewxin cnewajo' tc'ara' chka'. Cawra quenbij chewa com anen pranm Dios enelnak twa'. Ruq'uin ja' Dios enpenak wa'. Mchek ta ngan enpenak, ja' takyon pa wxin. \v 43 ¿Nak tzra tak mesquier nch'obtaja ewmal jquenbij chewa? Mesquier nc'a nch'obtaja ewmal perc majo'n egan newc'axaj ntzojbal. \v 44 Ixix ix rlec'wal diablo, y nak nrajo' diablo nuban y njara' c'ola egan tzrij ixix chka'. Ja' diablo ncamsanel wa' chek xwanker ta rwech ruch'lew. Njelal je nbij Dios xitzel nc'axaj diablo com ja' diablo xe tz'koy tzij. Tak nutz'ak tzij diablo jara' ne rxin wa' com ja' ne tz'koy tzij wa', y ja' nwankersana je' tz'koj tak tzij. \v 45 Anen ne ktzitzij wa' njelal achnak quenbij chewa rmal c'ara' ixix majo'n cnenimaj ta. \v 46 ¿Lc'o jun chewa necwina nbij chwa nak wil nebnon? Per jnemjon rbixic chewa ne ktzitzij wa'. ¿Nak c'a tzra tak majo'n cnenimaj ta? \v 47 Je rlec'wal Dios j-e' nqueya' quexquin tzrij nak nbixa chca rmal Dios, per ixix majo'n neya' ta ewexquin tzrij je nbixa chewa rmal Dios com ixix mix rlec'wal ta Dios. Cara' xbij Jesús chca. \v 48 J-e' aj Israel xquemaj chic ryok'ic y cawra xecbij chic tzra: —Ajoj ne rbeyal wa' nekbij chawa chatet at ajni' at jun Samaritano, y c'ola jun itzel espíritu c'ayona awxin. Jesús cawra xbij chic chca: \v 49 —Anen majo'n jun itzel espíritu c'ayon ta wxin com anen nemjon rya'ic ruk'ij Nedta' Dios, per ixix xe cneyok'. \v 50 Per anen mjara' ta quencanoj che nya'a nuk'ij cmal wnak, per Nedta' remjon rchumsic nak nuban che nqueya' nuk'ij wnak, ja' c'a ra' xtbina abar c'o wa' ktzitzij, wq'uin anen o ewq'uin ixix. \v 51 Ne ktzitzij wa' je xtenbij chewa, wc'ola jun nnimaj ntzojbal jara' majo'n cmic tzrij com nec'se'a rxin junlic, cara' xbij chca. \v 52 J-e' aj Israel cawra xecbij chic tzra: —Camic bien k'alaj chc'ola jun itzel espíritu c'ayona awxin com atet nabij che jun wnak je nnimaj atzij majo'n cmic tzrij y nec'se'a rxin junlic. ¿Le me xcom tc'a Abraham ojer, y chka' mxecom tc'a je' profeta ojer? \v 53 ¿Nbij tzij ra' che atet más nim ak'ij chwech kadta' Abraham com arja' xcoma ojer? Y xecom nara' chka' e ojer tak profeta. ¿Nak abanic nana' kaja atet? \v 54 Jesús cawra xbij chic chca: —Anen wext quenya' kaja nuk'ij nuyon jara' majo'n quenoc wa', per jNedta' jara' nyowa nuk'ij y ixix nebij tzra Nedta' chja' Dios ewxin. \v 55 Per ixix majo'n ewutkin ta rwech Nedta' per anen bien wutkin rwech. Wext xenbij chewa chmajo'n wutkin ta rwech jara' xjunam ta kbanic ewq'uin ix tz'koy tak tzij. Per wutkin rwech y nniman rtzojbal. \v 56 Abraham ja edta' nebij tzra ixix, arja' najni'la xquicota ojer tak xch'obtaja rmal che nutz'et na k'ij tak xtenpe ta anen, y njara' xutz'et y congan xquicota rmal. Cara' xbij Jesús chca. \v 57 —¿Nak tzer c'a atz'ton chic Abraham y q'uemja'na taban cincuenta ajuna'? Cara' xbixa tzra Jesús. \v 58 —Ne ktzitzij wa' je xtenbij chic chewa, anen enc'ol chic tak q'uemja'na talexa Abraham, cara' xbij Jesús chca. \v 59 Tak xbixa cara' chca xecsic'la' abaj y nqueq'uiek Jesús tzra ncajo', per ja' Jesús xiwaj ri' y xel ela chpam nimlaj ruchoch Dios. \c 9 \s1 • • • • • \p \v 1 Ja' Jesús remjon binem tak xutz'et jun acha ch'it moy prelxic. \v 2 J-e' rdiscípulo cawra xecc'axaj tzra: —Maestro ¿nak tzer c'ara' ch'it moy xalexa jala' acha? ¿Nak c'ola ril, lja' o redta' rute'? \v 3 Jesús cawra xbij: —Mcara' ta, mril ta ja' next ril redta' rute'. Jala' acha rebnon cala' ch-utz c'ara' c'ola jun nimlaj samaj rxin Dios nk'aljina tak xtjaktaja rk'arwech. \v 4 Tak wenc'o na wawe' chwech ruch'lew nc'atzina quenban rsamaj jtakyon pa wxin. Tak xtoca k'ejku'm mesquier chic ncatecwina ncatesmaja. \v 5 Ajru' tiemp xtenc'je'a wawe' chwech ruch'lew, anen en luz rxin. \v 6 Tak xec'choja tzij rmal xchubaj kaja rec'xaj chwech ruch'lew y xumaj rbanic ch'bak tzra rec'xaj, y xuc'om xuya' chuchi' rk'arwech moy. \v 7 Y cawra xbij tzra: —Jat ach'ja' ak'awech pya' rubi' Siloé. (Siloé nbij tzij tkon ta.) Y cara' xuban jara' acha. Tak xekaja xuch'aj rk'arwech. Tak xch'ajtaja rmal xemloj ta y nca'y chic. \v 8 Je rebcin y jle' chic wnak jquetz'ton jawra moy cawra xecbij: —¿Mja' tc'ala' acha netz'be'a ptak bey y nc'utuj pak? \v 9 Ec'ola nic'aj cawra xecbij: —Ja' nc'a. Y jle' chic cawra xecbij: —Mja' ta, ncala' nca'ya per mja' ta. Per ja' acha cawra xbij chca: —Anen nc'a. \v 10 —¿Per nak xaban, ncatca'y xtakwan? \v 11 —C'o jun acha Jesús rubi', arja' xchumij jle' ch'bak y tak xchumtaja rmal xuya' chi' nk'anwech y cawra xbij chwa: —Jat ach'ja' ak'awech pya' Siloé. Y cara' xenban anen xenba. Tak xnekaja xench'aj nk'anwech y cara' xenban xjaktaja. \v 12 —¿Abar tzra' c'o wa' Jesús camic? —Jara' majo'n wutkin ta abar le tzra' c'o wa'. \v 13 C'jara' xec'mar ela ja' acha je xjaktaja rk'arwech, q'ue chquewech aj fariseo xc'ax wa'. \v 14 Ja' Jesús tak xchumij ch'bak y xujak rk'arwech jara' acha, chpam jun xlanbal k'ij xuban wa'. \v 15 J-e' aj fariseo xecc'axaj chic tzra acha: —¿Nak xaban tak xjaktaja ak'awech? —Ja' acha xchumij jle' ch'bak y tak xchumtaja rmal xuya' chi' nk'anwech, c'jara' xench'aj nk'anwech y xjaktaja. \v 16 Ec'ola nic'aj aj fariseo cawra xecbij: —Ja acha rbin-an Jesús, me Dios ta takyon pa rxin com ja' mtuya' ruk'ij xlanbal k'ij com xnesmaja chpam. Per jle' chic cawra xecbij: —¿Nak tzer c'ara' jun acha we xril rumac nuban y nuban jun milagro ajni' nkatz'et camic? Y cara' xqueban, mjunam ta xquech'ob tzrij Jesús. \v 17 Y cawra xecbij chic tzra acha je xjaktaja rk'arwech: —Atet ¿nak nabij tzra Jesús? Com arja' xujak ak'awech. ¿Nak rbanic nach'ob atet? —Arja' jun profeta rxin Dios. Cara' xbij ja' acha chca. \v 18 Per j-e' aj Israel majo'n xecnimaj ta chmoy ja' acha nabey. Majo'n necnimaj ta che c'ja' xjaktaja rk'arwech rmal c'ara' xecsiq'uij na redta' y rute' acha. \v 19 Tak xe'ekaja redta' y rute' cawra xecc'axaj chca. —¿Ewlec'wal jawra acha? ¿Le ktzij c'ara' moy tak xalexa? ¿Nak tzer c'ara' nca'y chic camic? \v 20 —Ajoj kutkin che klec'wal, y kutkin chka' tak xalexa majo'n nca'y ta. \v 21 Per majo'n kutkin ta nak tzra tak nca'y chic camic, y majo'n kutkin ta chka' nak xejkowa rk'arwech. ¿Nak tzer c'a mtewc'axaj tzra ja' com c'o chic rjuna' y ri'j chic chka'? Ja' c'a ra' nbina chewa nak xuban. \v 22 Cara' xecbij chca aj Israel com j-e' congan necxibej qui' chquewech aj Israel com j-e' aj Israel quech'bon chic nak wnak xtbina che Jesús jara' Cristo majo'n nc'u'l xta chpam jay abar nquemol wa' qui', abar ncho'l wa' rtzojbal Dios, per junlic nch'akix ela. \v 23 Rmal c'ara' tak xecbij: —Tzra ja' tewc'axaj wa' com c'o chic rjuna' y ri'j chic chka'. \v 24 C'jara' xec'mar chic jmul ja' acha jmoy ojer y cawra xecbij tzra: —Chwech Dios tbij wa' kas mer rbeyal com ajoj kutkin ja acha rbin-an Jesús x-il mac nuban. \v 25 —We x-il mac nuban jara' majo'n wutkin ta tzra anen, xerwara' xjara' wutkin che anen en moy nabey per camic quenca'y chic. \v 26 —Per ¿nak xuban chawa? ¿Nak xuban tak xujak ak'awech? \v 27 —Per jara' nbin chic chewa per ixix majo'n egan newc'axaj. ¿Nak tzer c'a newc'axaj chic jmul chwa? ¿Mex newajo' ixix chka' nquixoca rdiscípulo? \v 28 J-e' congan xpeta cyiwal y cawra xecbij tzra: —Atet at k'alaj che at rdiscípulo, per ajoj ok rdiscípulo Moisés. \v 29 Ajoj kutkin che xtzijona Dios ruq'uin Moisés per ja acha rbin-an Jesús abar le tzra' penak wa' y nak la takyon pa rxin. \v 30 —Per ¿nak tzer c'ara' mesquier nch'obtaja ewmal nak takyon pa rxin per xujak c'a nk'anwech? \v 31 Ajoj kutkin che Dios majo'n nc'axaj ta nak nc'utux tzra rmal jun bnoy il mac. Per jun wnak wnuya' ruk'ij Dios y nnimaj nak nrajo' ranm ja', jara' nc'axaxa y nyataja tzra je nc'utuj tzra. \v 32 Ajru' la tiemp wankernak ta rwech ruch'lew per majo'n c'axan ta chc'ola jun acha xujak ta rk'arwech jun moy prelxic. \v 33 Ja' Jesús wext mquita ruq'uin Dios penak wa' majo'n ta achnak necwina nuban ra', cara' xbij ja' acha. \v 34 Xquemaj chic ryok'ic acha y cawra xecbij chic tzra: —Atet xe rmal il mac at moy xatalexa. ¿Lnawajo' c'a atet nokatijoj? C'jara' xquelsaj ela chquecjol rxin junlic y majo'n xquec'ul xta. \v 35 Ja' Jesús tak xc'axaj che xelsas ta acha y majo'n nc'u'l xta, xba y xerla' acha y cawra xc'axaj tzra: —¿Le ykul chic ac'u'x ruq'uin Rlec'wal Dios? \v 36 —Anen quenwajo' neyke'a nuc'u'x ruq'uin per tec'tu' chenwech nak acha c'ara' Rlec'wal Dios. \v 37 Jesús cawra xbij chic tzra: —Per jara' acha atz'ton chic, anen c'ara' en Rlec'wal Dios jnemjon tzij awq'uin. \v 38 C'jara' ja' acha cawra xbij: —Wajaw, anen camic neyke'a nuc'u'x awq'uin, cara' xbij tzra Jesús. Xexque'a chwech y xumaj rya'ic ruk'ij. Ja' Jesús cawra xbij tzra. \v 39 —Anen enpenak wawe' chwech ruch'lew ch-utz c'ara' nk'aljina nak cbanic je' wnak. Enpenak ch-utz c'ara' je' moya' njaktaja je' ck'awech, y chka' je' wnak je nquebina che nqueca'ya nk'aljina che j-e' xe e moya'. \v 40 Ec'ola nic'aj fariseo chenkaj ruq'uin Jesús, tak xecc'axaj je xbixa congan xpeta cyiwal tzrij Jesús y cawra xecbij tzra: —¿L-ok moya' ajoj chka' tak nabij cara' chka? \v 41 —Wext xeya' chewij che chpam k'ejku'm ixc'ol wa' jara' majo'n nquixchapbexa, per com nebij che ewutkin chic rubey Dios jara' c'a nquixchapbexa. Cara' xbij Jesús chca. \c 10 \s1 • • • • • \p \v 1 C'jara' xbij chic: —Ne ktzitzij wa' je' tzij xtenbij chewa camic ra. Tak c'ola jun nrajo' noca chpam cc'olibal ch'tak carne'l per me tzra' ta noc wa' abar lsan wa' ruchi' y xjic nojte'a pe rwá' y nkaj kaja, jara' jun acha xe elk'om y xcamsanel chka'. \v 2 Per jnoca abar lsan wa' ruchi' cc'olibal carne'l jara' ne ktzitzij wa' chja' ajyuk'la' cxin. \v 3 Tak nekaja ajyuk'la' cuq'uin carne'l nja'ka ruchi' cc'olibal chwech rmal jnechjalbena rxin. Tak noca chpam cc'olibal nc'axaxa rukul cmal rcarne'l, nquerk'ijla' y nbij quebi' chejujnel y numaj clasic chpam cc'olibal. \v 4 Tak nquelastaj pa rmal nuc'om ela quebey je' carne'l y nquetre' ela tzrij com cutkin chic rwech chja' ajyuk'la' cxin. \v 5 Per wc'ola jun nsiq'uina cxin je' carne'l per mcutkin ta rwech majo'n nquetre' el ta tzrij. Je nqueban, jara' nquenanmaj ela chwech perc mcutkin ta rukul next rwech jara' wnak. \v 6 Jawra c'ambal tzij xbij Jesús per je' aj fariseo mesquier nch'obtaja cmal. \v 7 Jesús cawra xbij chic wjic chca: —Anen c'ara' en ruchi' cc'olibal carne'l abar nque'oc wa'. \v 8 Conjelal jxepeta tak q'uemja'na quenpeta anen mxe'oc ta tzra' abar c'o wa' ruchi' cc'olibal carne'l, mxe'oc ta tzra' perc j-e' xe elk'oma' y xe e camsanel, per me xya' ta cas chca cmal je carne'l. \v 9 Anen c'ara' en ruchi' cc'olibal carne'l. Nak wnak xterkaja wq'uin jara' ntotaja y nyataja tzra nak nc'atzina tzra. Ajni' yatanak chca carne'l nque'ela y nque'oca chpam cc'olibal, tak nque'el ta nquewil utzlaj tak k'ayis y jara' nquetaj. \v 10 Jelk'om tak nba cuq'uin carne'l rech'bon el chic che nquerelk'aj ela, we nquercamsaj o we nquertz'ila' cana. Per anen enpenak cuq'uin chquenya' jun utzlaj c'aslemal chca. Y mex ruyon tjara' nyataja chca, chka' nyataja jun nimlaj quicotemal chpam cc'aslemal. \v 11 Anen en ajyuk'la' per ne ktzitzij wa' che en utzlaj ajyuk'la'. Ja utzlaj ajyuk'la' majo'n npoknaj ta ri' ncoma pquecwent ch'tak rcarne'l. \v 12 Per mcara' ta nqueban tak xpak necyarij, xe tjon quek'ij, me ktzij ta che ajyuk'la' perc j-e' me cxin ta carne'l. Y tak nquetz'et chpenak jun itzel chcop j-e' nqueya' cana ch'tak carne'l y nquenanmaja, y npeta itzel chcop nquertrebej carne'l y nquerchicaj. \v 13 Nquenanmaja com majo'n nel ta quec'u'x chquij ch'tak carne'l, xtzrij cjel je nquetojbexa nel wa' quec'u'x. \v 14 Anen en jun ajyuk'la' per ne ktzitzij wa' che en utzlaj ajyuk'la', congan quenwajo' ch'tak ncarne'l y wutkin nak cna'oj y cara' quebnon chwa anen chka'. \v 15 Ajni' kabnon ruq'uin Ttixel arja' congan quenrajo' y chka' rutkin nna'oj y cara' nebnon tzra anen chka', y anen majo'n quenpoknaj ta wi' quencoma pquecwent ch'tak ncarne'l. \v 16 Chka' ec'o chna nic'aj ncarne'l je majo'n chpam jawra c'olbal, j-era' cnec'ma' na. Tak xtecc'axaj nukul j-e' quencnimaj y xjun quenban chca che conjelal, y xjun ajyuk' je nyuk'una cxin. \v 17 Com anen majo'n quenpoknaj ta wi' quencoma pquecwent ch'tak carne'l rmal c'ara' tak quenrajo' Ttixel. Anen quenya' wi' pe cmic cmal y quenc'astaj na chpam cmic. \v 18 Wext majo'n ngan quencoma majo'n quencom ta, next jun necwina chwij xtenrcamsaj ta. Per anen ne ngan quenya' wi' chpam cmic. Wq'uin anen c'o wa', quencwina quenya' wi' chpam cmic y quencwina quenc'astaja chpam chka'. Jawra bin chwa rmal Nedta' chcara' quenban. \v 19 Tak xec'choja tzij rmal Jesús j-e' aj Israel xquech'or je' qui'. \v 20 Ec'o nic'aj cawra xecbij: —Xjun itzel espíritu c'ayon rxin acha jala', xe ch'jurnak. ¿Nak tzra tak neya' cas? \v 21 Jle' chic cawra xecbij: —Per mcara' ta ntzijona jun wnak tak xitzel espíritu c'ayona rxin. ¿Lnecwina jun itzel espíritu nujak quewech moya' nech'ob ixix? \s1 • • • • • \p \v 22 Xerla' jun nimk'ij, dedicación necbij tzra, nc'u'la chpam tnamet Jerusalén. Jara' retiemp tew. \v 23 Ja' Jesús remjon binem chpam nimlaj ruchoch Dios. Y c'ol c'a jun corredor tzra', corredor rxin Salomón rubi' canon, tzra' c'a remjon wa' binem. \v 24 Y j-e' aj Israel xbequemlo' qui' tzrij Jesús y cawra xecbij tzra: —¿Nak tzra mtabij chka? Watet at Cristo tk'alsaj chkawech. \v 25 —Per jara' nbin chic chewa per ixix majo'n cnenimaj ta. Njelal samaj jnemjon rbanic jbin chwa rmal Nedta' jara' nec'tuwa wxin nak nbanic. \v 26 Per ixix majo'n cnenimaj ta perc ixix mix ncarne'l ta ajni' nbin chic chewa. \v 27 J-e' ch'tak ncarne'l necc'axaj nukul y quencnimaj. Anen congan quenwajo', wutkin ajni' cna'oj y j-e' nquetre'a chwij. \v 28 Anen quenya' chca utzlaj c'aslemal rxin Dios je rxin junlic y nmajo'n nqueba ta chpam nimlaj lowlo' com nquetotaja rxin junlic y next jun xtquelsana pnuk'a'. \v 29 Conjelal j-e' ja' Nedta' xyowa chwa y congan rchuk'a' chquewech conjelal y next jun xtquelsana pruk'a'. \v 30 Anen xjun kabnon ruq'uin Ttixel. Cara' xbij Jesús. \v 31 J-e' c'a aj Israel xquesic' chic abaj y ncajo' neccamsaj Jesús tzra abaj. \v 32 Per Jesús cawra xbij chca: —Anen q'uiy utzlaj tak samaj nebnon chewech je y-on chwa rmal Nedta' chquenban. ¿Nak jun samaj nebnon chewech tak rmal ra newajo' cnecamsaj? \v 33 —Me rmal ta utzlaj samaj abnon je nkajo' ncatkaq'uiek tzan abaj, xe rmal jxabij atet at Dios, per xat wnak c'a, xitzel nc'axaxa rmal Dios jxabij. \v 34 Jesús cawra xbij: —¿Le mtz'ibtanak tc'a chpam rtzojbal Dios jyatanak chewa jcawra xbij Dios chca nic'aj wnak? —Anen xenbij chewa che ixix ix dios, cara' xbij ja' Ttixel y cara' tz'ibtanak cana. \v 35 Cara' c'a xbij Dios che j-e' e dios, cara' nbij rtzojbal, y kutkin che rtzojbal Dios mesquier nq'uextaja. \v 36 Per chwa anen, Dios xenryonaj y xenrutak ta wawe' chwech ruch'lew. J-e' c'a wnak xbixa chca che e dios. ¿Nak tzer c'ara' tak nebij ixix chlowlo' xenban chwech Dios tak xenbij chanen en Rlec'wal Dios? \v 37 Jsamaj jnemjon rbanic wme rxin ta Nedta' utz wara' majo'n cnenimaj ta. \v 38 Per we rxin Nedta' Dios jsamaj nemjon rbanic, tnimaj c'a che rxin ja' majo'n opech neyke' ta ec'u'x wq'uin. Cara' quenwajo' chewa ch-utz c'ara' chnewutkij na chja' Ttixel xjun rebnon wq'uin y anen chka' xjun nebnon ruq'uin ch-utz c'ara' chka' chneyke'a ec'u'x wq'uin. \v 39 Wjic chic xcajo' ta xquechap y xquecsaj ta pcars per Jesús xecwina xel ela chquecjol. \v 40 C'jara' Jesús xba chic pjupraj binelya' Jordán y tak xekaja, tzra' xec'je' wa'. Jara' lwar abar xeba'n wa' bautizar je' wnak nabey mul rmal Juan. \v 41 E q'uiy wnak xe'ekaja ruq'uin y cawra xecbij: —Juan majo'n opech milagro xuban ta per ne ktzitzij wa' njelal je xbij cana tzrij Jesús. \v 42 Y e q'uiy xeyke'a quec'u'x ruq'uin tzra'. \c 11 \s1 • • • • • \p \v 1 C'ol c'a jun acha Lázaro rubi', c'ola chpam tnamet Betania y lowlo' yawa'. Lázaro c'ola e c-e' rana', jun María rubi' y jun chic Marta rubi', ec'ola chka' chpam tnamet Betania. \v 2 Jara' María je xjupij perfume tzrij rkan Jesús y tzra resmal rwá' xusu' wa'. \v 3 J-e' c'a María ruq'uin Marta jrenmal xquetak ela rbixic tzra Jesús y cawra xecbij ela: —Kjawal, je kxibal jnewajo' ewi' ruq'uin camic congan lowlo' yawa'. \v 4 Ja' Jesús tak xc'axaj jxebixa tzra cawra xbij: —Jyubil rc'an Lázaro majo'n cmic rec'mon ta, jrec'mon ta jara' che tzra' ntz'e't wa' che Dios congan rchuk'a' y nim ruk'ij, y chka' congan nya' na ruk'ij Rlec'wal Dios rmal. \v 5 Jesús congan nquerajo' Marta ruq'uin María, chka' cxibal Lázaro. \v 6 Tak xekaja rbixic ruq'uin chcongan yawa' Lázaro xec'je' na c-e' k'ij tzra' abar c'ol wa'. \v 7 Tak xetz'kata c-e' k'ij rmal cawra xbij chca rdiscípulo: —Jo' komloj chic jmul chpam departamento Judea. \v 8 J-e' rdiscípulo cawra xecbij tzra: —Maestro, j-e' wnak aj Israel xtzan abaj xcajo' ta xatccamsaj. ¿Nawajo' ncatemloj chic jmul tzra'? \v 9 Jesús xuya' jun c'ambal tzij chquewech y cawra xbij chca: —¿Me cbeljuj tc'a hor sak nuya' k'ij? Tak pk'ij ncatbina majo'n nachak'ij ta awkan com k'ij sak rebnon tzra rwech ruch'lew. \v 10 Tak chak'a' ncatbina jara' nachak'ij awkan. Nbij tzij tak majo'n luz chpam awanm majo'n ncatecwin ta natzu' abey. \v 11 Tak xbitaja jawra rmal cawra xbij chic chca: —Kexbil Lázaro warnak chic per quenwajo' quenba ruq'uin y cnec'sa'. \v 12 —Kjawal, we xwarnak jara' nbij tzij chnec'choja. Cara' xecbij rdiscípulo tzra. \v 13 Per Jesús tak xbij chwarnak Lázaro nbij tzij che xcoma, per j-e' rdiscípulo xquech'ob xjic wram rebnon y xlannak jurmaj. \v 14 C'jara' Jesús xk'alsaj njelal chquewech: —Lázaro comnak chic. \v 15 Anen congan quenquicota tak en majo'n tzra' tak xcoma Lázaro per ewmal ixix tak quenbij cawra chewa. Jo' ekatz'ta' Lázaro perc chewa ixix c'ola utzlaj tak achnak rec'mon ta chewa chneyke'a más ec'u'x wq'uin. \v 16 Tomás jyu'x nbixa tzra, cawra xbij chca rexbil je rdiscípulo Jesús: —Jo' tzrij Jesús ch-utz c'ara' chajoj chka' nkocoma ruq'uin. \v 17 Tak xe'ekaja pe rtnamet Lázaro xbixa tzra Jesús che cji' k'ij mkun Lázaro chpam tuj. \v 18 Je tnamet Betania xchenkaj Jerusalén c'o wa', c'ol lala' jun oxi' kilómetro recjol ruq'uin. \v 19 E q'uiy je' aj Israel e'ulnak cuq'uin Marta y María che nercyukba' quec'u'x rmal recmic cxibal. \v 20 Marta tak xc'axaj che xpeta Jesús xerec'lu', per María tz'bul cana pjay. \v 21 Marta tak xuc'ul Jesús cawra xbij tzra: —Wajaw, wext atc'ola kuq'uin mquita xcoma kxibal. \v 22 Per anen wutkin nak nac'utuj tzra Dios, Dios nuya'. \v 23 Jesús cawra xbij: —Axibal nc'astaja rwech. \v 24 Marta cawra xbij tzra: —Anen wutkin che nc'astaj na tak xtquec'astaja cnomki' pe rq'uisbal k'ij. \v 25 Jesús cawra xbij tzra: —Per anen quenycowa cxin wnak chpam cmic, anen quenyowa utzlaj c'aslemal je rxin junlic. Nak ykula ruc'u'x wq'uin, mesque ncoma per jara' mjunlic ta, nec'se' chna jmul. \v 26 Y chka' nak c'c'as na camic y ykula ruc'u'x wq'uin jara' majo'n cmic tzrij, y nec'se'a rxin junlic. ¿Nanimaj njelal jxenbij chawa? \v 27 —Quennimaj Wajaw, anen nniman chka' chatet at Cristo, at Rlec'wal Dios jbitanak cana ojer che npe na wawe' chwech ruch'lew. Cara' xbij Marta. \v 28 Ja' Marta tak xbitaja tzij rmal xba siq'uiy María jruchak'. Tak xekaja ruq'uin pnejkal xtzijona ruq'uin y cawra xbij tzra: —Xerkaja Maestro, ncatersiq'uij. \v 29 Ja' María tak xc'axaj xyictaj ela alnak y xba ruq'uin Jesús. \v 30 Ja' Jesús q'uemja'na toca chpam tnamet, q'ue tzra' c'ol wa' abar xc'u'l wa' rmal Marta. \v 31 J-e' c'a aj Israel jec'ola pjay ruq'uin María eponnak chnecyukba' quec'u'x, tak xquetz'et che xyictaj ela alnak María j-e' chka' xeyictaj ela alnak y xetre'a tzrij, y cawra necbij chbil tak qui': —Tzra' nba wa' abar mkun wa' comnak, tzra' nbe'ok' wa'. \v 32 María tak xekaja abar c'ol wa' Jesús y tak xutz'et, xexque'a chwech y cawra xbij tzra: —Wajaw, wext atc'ola kuq'uin mquita xcoma nxibal. \v 33 Ja' Jesús tak xutzu' María chcongan ok'ej remjon rij, y chka' jle' chic aj Israel je rexbil jetrena tzrij congan nque'ok'a, junwa' xuna' y congan xuk'ut ri' ranm rmal bis. \v 34 Y cawra xc'axaj chca: —¿Abar c'a emkun wa'? —Kajaw, jo' mpa', ekatz'ta'. \v 35 Jesús xok'a. \v 36 J-e' c'a aj Israel tak xquetzu' Jesús remjon ok'ej cawra xecbij: —Tetz'ta' mpa', nk'alaj chcongan nrajo' Lázaro. \v 37 Per ec'ola nic'aj cawra necbij: —Wxecwina xujak rwech jun acha moy ¿le mxecwin tc'ara' xchumsaj Lázaro che mquita xcoma? \v 38 Wjic chic ja' Jesús junwa' xuna' rmal bis y xba abar mkun wa' Lázaro. C'ola jun jul c'ton chwech jun jyu', chpam mkun wa' y tz'apin ruchi' tzan jun nimlaj abaj. \v 39 —Telsaj abaj, cara' xbij Jesús chca. Ja' Marta rana' comnak cawra xbij: —Wajaw, jala' chuw chic perc xuban cji' k'ij comnak. \v 40 —¿Le mxenbij tc'a chawa, wneyke'a ec'u'x wq'uin netz'et che Dios congan rchuk'a' y nim ruk'ij? \v 41 C'jara' xquelsaj abaj chuchi' jul abar mkun wa' comnak. Ja' Jesús xca'y chcaj y cawra xbij: —Nedta', anen quenmeltioxij chawa che xawc'axaj jxenc'utuj chawa. \v 42 Per anen wutkin che cnawc'axaj nak quenc'utuj chawa. Cawra quenbij chawa camic ch-utz c'ara' je' wnak jquemlon qui' camic necc'axaj nak nemjon rbixic chawa ch-utz c'ara' quencnimaj chatet attakyon ta wxin. Cara' xbij tzra Ttixel jc'ola chcaj. \v 43 Tak xbitaja tzij rmal Jesús xtzijon chic jmul, per ncow xtzijona y cawra xbij: —Lázaro, catel ta. \v 44 C'jara' Lázaro xel ta per mcomnak xta. Je' ruk'a' y rkan btz'on pe tziak y ruplaj btz'on pjun su't. Y Jesús xbij: —Tecra' y tey-a' c'as tzra che nba.\fig —Lázaro, catel ta, cara xbij Jesús.|src="CN01768B.TIF" size="col" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Jn 11.44" \fig* \s1 • • • • • \p \v 45 J-e' c'a aj Israel e quexbil María tak xquetz'et jxuban Jesús e q'uiy chca xeyke'a quec'u'x ruq'uin. \v 46 Per ec'ola jle' chca xeba cuq'uin aj fariseo, xecbij chca jmilagro xuban Jesús. \v 47 J-e' c'a sacerdote e quexbil fariseo xecsiq'uij jle' chic e k'atbaltzij y cawra xecbij chca: —¿Nak nkaban camic? Jesús congan je' milagro remjon rij. \v 48 We xtkaya' c'as tzra chnuban más milagro jara' mpen ta neyke'a quec'u'x che conjelal wnak ruq'uin. Tak xtbantaja cara' nyictaj ta nimlaj tnamet Roma, nretru' ktemplo ruq'uin ketnamet. \v 49 C'ola nimlaj sacerdote ocnak jara' juna', rubi' Caifás, arja' cawra xbij: —Ixix tak majo'n achnak nquixecwina nechumij. \v 50 Xe mtch'obtaja ewmal che más na utz nko'ela xjun ncoma pkec'xiwach jara ajoj ok aj Israel que chwech nq'uisa nimlaj ketnamet, cara' xbij chca k'atbaltzij. \v 51 Ja' Caifás majo'n rnaben che Dios xbina tzra jtzij je xbij. Com arja' ocnak nimlaj sacerdote chpam jara' juna' rmal c'ara' xya'a tzra rmal Dios chxuya' pona rbixic chJesús ncom na pquecwent tnamet Israel. \v 52 Per mruyon ta precwent Israel ncom wa', arja' nquerumol na conjelal rlec'wal Dios je cchican qui' chwech ruch'lew ch-utz c'ara' xjun nuban chca conjelal. \v 53 Jara' k'ij xquemaj rch'obic je k'atbaltzij nak nqueban tzra Jesús che neccamsaj. \v 54 Rmal c'ara' Jesús majo'n kas txec'je' chic chquecjol aj Israel. Xba chpam jun tnamet chic, rubi' Efraín, chenkaj pona chuchi' chkilaj tak lwar. Tzra' xec'je' wa' e rexbil rdiscípulo. \v 55 Y xyamer nerla' k'ij rxin jun nimlaj nimk'ij, pascua rubi'. Tak q'uemja'na terla' k'ij rxin nimk'ij e q'uiy je' wnak xe'el ta chpam quetnamet, xeba chpam tnamet Jerusalén e bnoy jle' ccostumbre ch-utz c'ara' nque'oca e ch'ajch'oj ajni' nrajo' creligión. \v 56 Je' wnak jec'ola chpam nimlaj templo rxin Dios quemjon rconxic Jesús. Y quemjon rc'axic chbil tak qui': —¿Nak nech'ob ixix tzrij Jesús, le npeta bnoy nimk'ij o wmajo'n? \v 57 J-e' c'a cjefe sacerdote e quexbil aj fariseo quey-on chic jun orden jcawra nbij: —Nak wnak rutkin abar c'ol wa' Jesús tey-a' rbixic chka. Cara' xqueban ch-utz c'ara' nquechap Jesús y nquecsaj pcars. \c 12 \s1 • • • • • \p \v 1 Wajki' k'ij c'ol wa' nimk'ij pascua tak xba chic jmul Jesús chpam tnamet Betania abar c'ol wa' Lázaro. Jara' mism Lázaro je xc'a'sa chquecjol cnomki' rmal Jesús. \v 2 C'ola jun nimlaj w-im xchomixa pBetania rmal jxekaja Jesús cuq'uin. Marta remjon rya'ic recbal way chwech mes, Lázaro arja' tz'bula chquecjol wnak jec'ola ruq'uin Jesús chwech mes. \v 3 María arja' xuc'om pa nic'aj litro perfume kas qui' rexla', nardo ocnak, y chka' congan nim rejlal, y xutix jara' perfume tzrij rkan Jesús. Tak xtixtaja xumaj c'a rsu'ic tzan resmal rwá'. Jara' perfume congan xnoja rexla' pjay. \v 4 C'ol c'a jun chca rdiscípulo rubi' Judas Iscariote, rlec'wal jun acha rubi' Simón, jara' jnejchowa rxin Jesús pquek'a' je nquetzelana rxin. Judas tak xutz'et jxuban María cawra xbij: \v 5 —Jala' perfume ¿nak tzra mxuya' ta chka, xekc'ayij ta che oxi' cient denario y jara' pak xkaya' ta chca je' mibi'? \v 6 Cara' xbij per me rmal ta che npoknaj quewech mibi' com arja' xe elk'om y nelk'aj pak jc'ola pcaj, com xpruk'a' ja' y-on wa' pak rxin Jesús y je' rdiscípulo. \v 7 Jesús xcanoj rutzij y cawra xbij tzra: —Mtanak ta María, arja' remlon perfume chnuya' chwij y jara' nnatbej necmic. \v 8 Je' mibi' ne ec'ol wa' checjol y nquec'je' na checjol wc'ola egan neban utzil chca, per chwa anen majo'n quenc'je' ta ewq'uin njelal tiemp, quenlsas na checjol. \v 9 Congan e q'uiy je' wnak aj Israel tak xecc'axaj chc'ola Jesús chpam tnamet Betania tzra' xeba wa' chnequetz'ta', y chka' ncajo' nequetz'ta' rwech Lázaro, jara' Lázaro je xc'astaja chquecjol cnomki' rmal Jesús. \v 10 J-e' c'a cjefe sacerdote xquemol qui' che rchumsic nak nqueban tzra Lázaro che neccamsaj chka'. \v 11 Cara' nqueban com xe rmal Lázaro tak e q'uiy je' wnak aj Israel xeyke'a quec'u'x ruq'uin Jesús, majo'n chic xecnimaj ta sacerdote. \s1 • • • • • \p \v 12 Rcab k'ij je' wnak je eponnak che bnoy nimk'ij congan e q'uiy chca xecc'axaj che npona Jesús pe tnamet Jerusalén. \v 13 Arj-e' xquec'om pa ruxak tak che' palma, y xepeta che rc'ulic. C'jara' xquemaj rakic quechi' y cawra xecbij: —Dios ko'at-o' camic, xpeta To'onel, najni'la nim ruk'ij, arja' Rey kxin ok aj Israel, penak prubi' Kajaw Dios. Cara' necbij je'a.\fig —Xpeta Toonel, Rey kxin ja ok tnamet Israel, ja penak prubi Kajaw Dios, cara necbij j-e wnak.|src="CN01784B.TIF" size="col" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Jn 12.12-16" \fig* \v 14 Ja' Jesús xcanoj jun ch'it co'l bur. Tak xcontaja rmal xetz'be' pa tzrij. Cara' xuban ajni' tz'ibtal cana ojer chpam rtzojbal Dios che nbantaj na y cawra nbij: \v 15 —Je ixix aj Sion, mtexibej ta ewi' camic, tetz'ta' mpa', xpeta Rey ewxin, tz'bul ta tzrij jun ch'it co'l bur. \v 16 Per je rdiscípulo Jesús mesquier nch'obtaja cmal nabey njelal jawrara je ntajina nuban Jesús. Tak xc'astaja Jesús chquecjol cnomki' y tak xojte'a chcaj c'jara' xch'obtaja cmal y xerkaja pquewá' jtz'iban cana ojer chpam rtzojbal Dios je njelal jxuban Jesús, ajni' tz'iban cana y ncara' xba'na tzra. \v 17 Tzra' ec'ol wa' jle' jxetz'towa rxin Jesús tak xuyic Lázaro chquecjol cnomki' y j-e' xecc'axaj nak xbij tzra Lázaro che nel ta chpam jul abar mkun wa'. J-ewra wnak xquemaj rbixic chca jle' chic wnak njelal je xquetz'et. \v 18 Rmal c'ara' tak xepeta je' wnak che rc'ulic Jesús com xecc'axaj milagro jxuban tzra Lázaro. \v 19 J-e' c'a aj fariseo congan pkan quen-on rmal c'ara' xquemaj rbixic chbil tak qui' y cawra necbij: —Que'etz'ta' mpa' je' wnak la', xeba ruq'uin Jesús per nche conjelal, camic majo'n chic achnak nkaban tzra. \v 20 Ec'ola nic'aj wnak epenak chpam nación Grecia, erkanak pJerusalén, epenak e y-ol ruk'ij Dios chpam nimk'ij pascua. \v 21 Xeba ruq'uin Felipe jc'ola chpam tnamet Betsaida jc'ola precwent Galilea. Tak xe'ekaja ruq'uin cawra xecbij tzra: —Ajoj nkajo' nkutkij rwech Jesús. \v 22 Felipe xerbij tzra Andrés, c'jara' xeba che c-e', xecbij tzra Jesús. \v 23 Tak Jesús xc'axaj je xbixa tzra cawra xbij: —Camic Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak xerla' retiemp che nya' na ruk'ij congan. \v 24 Ne ktzitzij wa' je xtenbij chewa tzra jun c'ambal tzij jawra. Jun rk'arwech trigo wxnapoknaj namuk pnulew jara' majo'n ntz'uc ta y majo'n rwech nuya'. Per wmajo'n napoknaj ta namuk pnulew jara' congan ntz'uc ta y congan rwech nuya'. \v 25 Wnapoknaj naya' cana ac'aslemal wawe' chwech ruch'lew jara' natz'ila' ac'aslemal, per wmajo'n napoknaj ta naya' cana ac'aslemal rxin wawe' chuch'lew jara' awc'an utzlaj c'aslemal rxin Dios je rxin junlic. \v 26 Je' wnak je nquenimana wxin nc'atzina nquek'axa tzra' abar enk'axnak wa' anen, y chka' tzra' nquec'je' wa' abar enc'ol wa' anen. Je' wnak xtquenimana wxin ajni'la nya'a quek'ij rmal Nedta'. \v 27 Camic congan nti'ona wanm, nlowlo' nba'na chwa. ¿Per nak xtenban? ¿Xtenbij tc'a tzra Nedta' xtquenruto' ta ch-utz c'ara' mquita xtenk'axa chpam nimlaj lowlo' jpenak chenwech? Jara' mesquier xtencwin ta xtenban. Perc lowlo' jpenak chenwech, xe rmal c'ara' enpenak wawe' chwech ruch'lew che quenk'axa chpam. \v 28 Xerwara' quenbij chawa Nedta', tk'alsaj chquewech wnak chatet nim ak'ij. Tak xbitaja rmal Jesús jawra tzij xk'aljin tc'a jle' tzij penak chcaj, cawra xbij: —Jara' nk'alsan chic y quenk'alsaj chna más chka', cara' xbij ta ja' Ttixel. \v 29 Je' wnak jec'ola tzra' ec'ola nic'aj xecc'axaj jara' tzij y necbij chxuban jun c'koljay, y nic'aj necbij: —Jun ángel xtzijon ta ruq'uin. \v 30 Jesús cawra xbij chca: —Jtzij jxewc'axaj me nmal ta anen je xpeta, ewmal ixix xpeta. \v 31 Camic xerla' k'ij rxin che nk'aljina nak rbanic rtzilal jc'ola ptak canm je' wnak jec'ola wawe' chwech ruch'lew. Camic xerla' k'ij rxin diablo jnebnowa mandar wawe' chwech ruch'lew, camic nbattax ela. \v 32 Per chwa anen, tak xtenjotbaxa, conjelal wnak quenjik'aj canm chka bechnak opech cbanic ch-utz c'ara' neyke'a quec'u'x wq'uin. \v 33 Tak xbij jawra tzij jara' xc'utbej nak xtba'na tzra tak xtcamsasa chwech jun cruz. \v 34 Je' wnak cawra xecbij ra': —Per kc'axan wan chpam rtzojbal Dios, tak xtpeta Cristo jara' majo'n cmic tzrij y nec'se'a rxin junlic. ¿Nak tzra c'ara' tak nabij che njotbax na Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak? ¿Nak wnak c'ara' rlec'walxel jnabij kaja? \v 35 Jesús cawra xbij chic chca: —Je nsakersana ebey camic arja' xjun c-e' k'ij c'ol chic ewq'uin rmal c'ara' quenbij chewa, c'ol na luz ewq'uin y tey-a' c'as tzra che noca ptak ewanm ch-utz c'ara' majo'n noc ta k'ejku'm ptak ewanm. Je' wnak xe chpam k'ejku'm nebin wa' arj-e' majo'n cutkin ta abar xtque'ekaj wa'. \v 36 Com q'uemja'na tela checjol je nsakersana ebey rmal c'ara' tak quenbij chewa, teyke'a ec'u'x ruq'uin camic ch-utz c'ara' nja' sak nc'ana ewxin. Tak xbitaja jawra tzij rmal xba y xiwaj ri' chquewech. \s1 • • • • • \p \v 37 Ja' Jesús mesque q'uiy milagro rebnon chic je rc'utben chquewech wnak nak rbanic per j-e' nmajo'n xeyke' ta quec'u'x ruq'uin. \v 38 Cara' xqueban ch-utz c'ara' nbantaja ajni' tz'ibtanak cana rmal profeta Isaías ojer jcawra nbij: —Wajaw, me q'uiy ta xenimana atzojbal je xkaya' rbixic, me q'uiy ta je xch'obtaja cmal nak rbanic nmak tak milagro naban chquewech. Cara' tz'ibtanak cana. \v 39 Rmal c'ara' mxecwin ta je' wnak xeyke'a quec'u'x ruq'uin Jesús. Cara' xqueban com c'o chic jle' tzij bitanak cana rmal Isaías y cawra nbij: \v 40 —Xuban Dios chca ajni' xermoyirsaj y chka' xcowersaj canm, cara' xuban chca ch-utz c'ara' majo'n nquetz'et ta jnak nc'u'ta chquewech y majo'n nch'obtaj ta cmal je nbixa chca, y majo'n nqueq'uex ta cna'oj che nquechumtaja. \v 41 Cara' rbin cana ja' Isaías tak xutz'et nimlaj gloria rxin Kajaw y tak xtzijona tzrij nak rbanic. \v 42 Per e q'uiy chca e k'toy tak tzij xecnimaj Jesús per majo'n ncajo' ta necbij che ykula quec'u'x ruq'uin com xnecxibej qui' chquewech aj fariseo. —Mex tokch'akix ta chpam jay rxin molbal ri'il abar nekc'axaj wa' rtzojbal, cara' xecbij. \v 43 Cara' xqueban com más na nqueya' ruk'ij nak xbixa chca cmal wnak que chwech je nbixa chca rmal Dios. \v 44 Xumaj chic tzij Jesús, cow xtzijona y cawra xbij: —Je' wnak je ykula quec'u'x wq'uin jara' ykul c'ara' quec'u'x chka' ruq'uin jtakyon ta wxin, mruyon ta wq'uin anen ykul wa' quec'u'x. \v 45 Je' wnak jquetz'ton nwech quetz'ton c'a rwech jtakyon ta wxin, mnuyon ta anen quetz'ton nwech. \v 46 Anen enpenak wawe' chwech ruch'lew che quensakersaj quebey je' wnak chquewech ch-utz c'ara' chka bechnak wnak xteyke'a quec'u'x wq'uin arj-e' majo'n chic nquec'je' ta chpam k'ejku'm. \v 47 Anen enpenak wawe' chwech ruch'lew me rmal ta chquenk'at tzij chquij wnak per enpenak che cto'ic rmal c'ara' quenbij chewa, wec'ola wnak nquec'axana jquenbij chca y majo'n necnimaj ta jara' manen ta quenk'towa tzij chquij. \v 48 Per wmajo'n ncajo' ta neyke'a quec'u'x wq'uin y wmajo'n necnimaj ta jquenbij chca jara' c'ola nk'atbexa tzij chquij, com jtzij jxenbij chca jara' nk'atbexa tzij chquij tak xterla' jnimlaj juicio rxin q'uisbal k'ij. \v 49 Cawra quenbij chewa com jtijonem jnec'tun chewech jara' y-on chwa rmal Ttixel, ja' takyon pa wxin, me nna'oj ta anen nwankersan nuyon kaja. \v 50 Y jtijonem je y-on chwa rmal Ttixel wutkin chja' c'amyon ta utzlaj c'aslemal je rxin junlic. Cara' rbanic, njelal tzij jquenbij, ja' Ttixel biyona chwa, cara' xbij Jesús. \c 13 \s1 • • • • • \p \v 1 Xerla' bispr rxin nimk'ij pascua. Ja' Jesús rutkin chic che xerla' hor rxin chnuya' cana rwech ruch'lew y nemloja ruq'uin Ttixel. Ajni' rebnon chca rdiscípulo wawe' chwech ruch'lew ncongan nquerajo' y ne nquerajo' wa' tak xcoma. \v 2 Ja' Jesús remjon w-im cuq'uin rdiscípulo y diablo rebnon chic samaj pranm Judas Iscariote, rlec'wal Simón, rtajchin el chic chnujach Jesús pquek'a' je' wnak je nquetzelana rxin. \v 3 Ja' Jesús rutkin chic che jchon chic pruk'a' njelal achnak rmal Ttixel y rutkin chic chka' ruq'uin Dios penak wa' y ruq'uin nemloj chwa'. \v 4 C'jara' xyictaj ta tzrij mes, xelsaj rtziak jnim tziak jc'ola tzrij y xuc'om jun toay, xuya' xe' rpam. \v 5 C'jara' xchumij jun plangan ya' y xumaj rch'ajic ckan rdiscípulo. Tak nch'ajtaja akan rmal nusu' tzan toay jrey-on xe' rpam. \v 6 Tak xekaja ruq'uin Simón Pedro chnuch'aj rkan cawra xbixa tzra rmal Pedro: —Wajaw, me tkal ta chawij nach'aj wkan. \v 7 —Camic mtch'obtaja awmal jnemjon rbanic chawa. Per nerla' na jun k'ij tak nch'obtaja awmal, cara' xbij Jesús. \v 8 —Mcara' ta, atet me tkal twa' chawij nach'aj wkan. —Me xtench'aj ta awkan mat wexbil tc'ara'. \v 9 C'jara' Pedro cawra xbij: —Wajaw, wcara' rbanic mruyon tc'ara' wkan xtach'aj, tech'ja' chka' nuk'a' ruq'uin nwá'. \v 10 Jesús cawra xbij: —Jun acha wrech'jon chic rij ch'ajch'oj chc'ara', majo'n chic rilaj nach'aj chic wjic rij, xruyon chic rkan nach'aj, y cara' chewa ixix, ix ch'ajch'oj chic per mix conjelal ta. \v 11 Com ja' rutkin chic nak nejchowa rxin pquek'a' je' wnak je nquetzelana rxin rmal c'ara' tak xbij cawra: —Mix conjelal ta ixch'ajch'oj. \v 12 Tak xch'ajtaja je' akan rmal c'jara' xecsaj chic rtziak jrelsan y xetz'be'a tzrij mes y cawra xbij chic chca: —¿Le nch'obtaja ewmal jxenban chewa? \v 13 Ixix nebij chwa Maestro, chka' nebij chwa Kajaw, y jara' ne rbeyal wa' nebij com ne ktzij wa' nebij che anen en Emaestro, en Ewajaw chka'. \v 14 Anen en Ewajaw, en Emaestro chka', per mxenpoknaj ta wi' xench'aj ewkan. Cara' c'a chewa ixix chka', nc'atzina majo'n nepoknaj ta ewi' nech'aj ewkan chbil tak ewi'. \v 15 Jun rbeyal c'a wa' xenya' chewech chcara' neban ixix chka' chbil tak ewi' ajni' xenban anen chewa. \v 16 Ne ktzitzij wa' jawra je xtenbij chewa, jun ilinel nmajo'n nim ta ruk'ij chwech rajaw, y jun bnoy mandad nmajo'n nim ta ruk'ij chwech jtakyon ela rxin. \v 17 We nch'obtaja ewmal jxenbij kaja chewa jara' congan qui' ac'u'x nuban per wnenimaj. \v 18 Per mix conjelal ta qui' ec'u'x com anen wutkin ajni' ena'oj jixnech-on. Nc'atzina nbantaja cumplir rtzojbal Dios jtz'ibtanak cana ojer chwij anen jcawra nbij: —C'ola jun xoc wexbil, junam xokwa'a ruq'uin, jara' xenrc'ullaj y xyictaja chwij, cara' tz'iban cana. \v 19 Jawra jxenbij chewa q'uemja'na tbantaja per quenbij pona chewa che nbantaj na. Quenbij pona chewa ch-utz c'ara' tak xtbantaja bien nch'obtaja ewmal nak nbanic anen y nenimaj ajni' nbin cana chewa. \v 20 Ne ktzij wa' je xtenbij chewa, nak xtec'luwa cxin ajsmajma' je xtquenutak ela, anen c'ara' quenquec'ul, y nak xtec'luwa wxin anen nquec'ul c'ara' chka' jtakyon ta wxin. \s1 • • • • • \p \v 21 Tak xbitaja jawra tzij rmal xumaj c'a jun nimlaj bis, congan xbisona ranm rmal c'ara' cawra xbij chic chca: —Ne ktzij wa' je xtenbij chewa, c'o jun chewa jara' nejchowa wxin pquek'a' wnak je nquetzelana wxin. \v 22 Je rdiscípulo xquemaj rtz'etic je' qui', mesquier nch'obtaja cmal nak chu tzra xbix wa' tzij. \v 23 C'o jun chca discípulo congan njo'xa rmal Jesús, arja' tz'bul oca prupox Jesús tzrij mes. \v 24 Simón Pedro xuban pona señas chwech che nc'axaj pona tzra Jesús nak chu tzra xbij wa' tzij. \v 25 Ja' discípulo xki'l oca chwech ruc'u'x Jesús y cawra xc'axaj tzra: —Kajaw ¿nak jun chka nejchowa awxin? \v 26 —Abar xtenya' wa' xquelway je xtenmu', ja' c'ara'. C'jara' xumu' xquelway y xuya' tzra Judas Iscariote rlec'wal Simón. \v 27 Judas tak xc'amtaja xquelway rmal xoca Satanás pranm y cawra xbixa tzra rmal Jesús: —Nak amjon rch'obic chnaban jat abna' chanim. \v 28 Conjelal jec'ola tzrij mes next jun xch'obtaja rmal nak tzra tak xbixa cara' tzra Judas rmal Jesús. \v 29 Ec'ola xquech'ob kaja je xbixa tzra Judas che nba nberelk'o' nak nc'atzina tzra nimlaj w-im je rxin nimk'ij, o xta'k ela che nberey-a' jun ayuda chca mibi' com ruq'uin ja' Judas c'o wa' njelal cpak. \v 30 Cara' xuban Judas, xc'amtaja xquelway rmal, xel ela chquecjol, ocnak chic k'ejku'm. \s1 • • • • • \p \v 31 Tak elnak el chic Judas xumaj chic wjic tzij Jesús, cawra xbij: —Camic k'alaj chic chcongan nim ruk'ij Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak. Y jun chic, rmal rc'aslemal Rlec'walxel tzra' ntz'e't wa' chcongan nim ruk'ij Dios chka'. \v 32 Com Dios nya'a ruk'ij rmal rc'aslemal Rlec'walxel rmal c'ara' Dios nk'alsaj na chcongan nim ruk'ij Rlec'walxel chka', nk'alsaj na che xjun quebnon ruq'uin y jara' nk'alsaj chanim. \v 33 Ch'tak wlec'wal, anen majru' xta k'ij enc'ola checjol. Ixix cnecanoj chna per abar xtenba wa' anen mesquier nquixecwina nquixekaja tzra', jawra tzij ajni' xenbij chca jle' aj Israel. \v 34 C'ola jun c'ac'laj mandamiento quenbij cana chewa, twaj-o' je' ewi' chbil tak ewi'. Ajni' nebnon ta anen chewa ixnwaj-on ta, cara' c'a tebna' ixix chka', twaj-o' je' ewi'. Ja c'awa' c'ac' mandamiento quenya' cana chewa. \v 35 Wcara' neban, wnewajo' chbil tak ewi', tzra' c'a ntz'e't wa' cmal conjelal wnak che ktzij wa' ix ndiscípulo. \v 36 Simón Pedro cawra xbij: —Kajaw ¿abar q'ue tzra' ncatba wa'? —Jesús cawra xbij: —Abar xtenba wa', atet mesquier ncatecwina ncatetre'a chwij camic, per nerla' na jun k'ij tak xtcatetre'a chwij. \v 37 —Wajaw ¿nak tzra mesquier quencwina quentre'a chawij camic? Anen majo'n quenpoknaj ta wi' quencamsasa opech awmal. \v 38 —¿Le ktzitzij nabij chwa chmajo'n napoknaj ta awi' ncatcamsasa wmal? Per jawra je xtenbij chawa ne ktzitzij wa', tak q'uemja'na trekena pre'y, atet oxmul abin chic majo'n awutkin ta nwech, cara' xbixa tzra rmal Jesús. \c 14 \s1 • • • • • \p \v 1 C'jara' xbij chic chca: —Me tyojtaj ta ewanm, teyke'a ec'u'x ruq'uin Dios y wq'uin anen chka'. \v 2 Pruchoch Nedta' congan q'uiy je' lwar tzra', per che mquita cara' mquita xenbij chewa. Anen quenba camic cnechumsaj jun elwar. \v 3 Ajni' xenbij chewa, quenba cnechumsaj elwar per quenmloj pchic jmul quixenrec'ma' kaja ch-utz c'ara' nquixec'je'a wq'uin. Cara' quenban ch-utz c'ara' abar xtenc'je' wa' anen tzra' nquixec'je' wa' ixix chka'. \v 4 Ixix ewutkin abar xtenba wa', ewutkin bey chka'. \v 5 Tomás cawra xc'axaj tzra: —Wajaw, ajoj majo'n kutkin ta abar tzra' ncatba wa'. ¿Nak tzer c'ara' nabij chka chajoj kutkin bey? \v 6 —Anen c'ara' en bey, wq'uin anen neltaj wa' njelal ktzitzij, majo'n tz'koj tzij wq'uin, anen c'ara' quenyowa utzlaj c'aslemal je rxin junlic. Next jun xtepon ta ruq'uin Ttixel mquita ykul ela ruc'u'x wq'uin. \v 7 Per wext ch'obtanak ewmal ojer nak nbanic anen ch'obtanak tc'ara' ewmal chka' nak rbanic Nedta', per camic xtch'obtaj c'a ewmal nak rbanic Nedta' y etz'ton chic rwech chka'. \v 8 Felipe cawra xbij tzra: —Wajaw, tec'tu' chkawech Ttixel, xruq'uin ra' nokquicota y majo'n chic achnak nkajo' chawa. \v 9 —Felipe ¿nak tzra tak nabij chwa chquenc'ut Ttixel? Per najru'la tiemp enc'ola ewq'uin. ¿Lq'uemja'n c'ara' tch'obtaja awmal nak nbanic? Nak wnak rutkin nwech rutkin c'ara' rwech Ttixel. \v 10 ¿Le mtanimaj c'a chanen xjun kabnon ruq'uin Ttixel y ja' Ttixel xjun rebnon wq'uin anen chka'? Njelal tzij jquenbij chewa manen ta enwankersyona, ja' Ttixel c'ola pwanm y nesmaja che rbanic njelal samaj jquenban. \v 11 Tnimaj jquenbij chewa chanen xjun kabnon ruq'uin Ttixel y ja' Ttixel xjun rebnon wq'uin chka', o wmtenimaj che ktzitzij quenbij chewa c'o c'a nmak tak milagro nebnon chewech, rmal tc'ara' xtenimaj. \v 12 Ne ktzitzij wa' je xtenbij chewa, je' wnak je xteyke'a quec'u'x wq'uin j-e' c'ara' nyataja chca che nqueban nmak tak milagro ajni' xenban anen, y xtyataj na chca che más na nmak tak milagro xtqueban que chwech ajni' xenban anen. Cara' quenbij chewa com anen quenba ruq'uin Ttixel rmal c'ara' tak nyataja chca chcara' nqueban. \v 13 Y jun chic, njelal je xtec'utuj tzra Nedta' y we ykul ec'u'x wq'uin che rc'utxic, anen quenya' chewa jnec'utuj. Cara' rbanic ch-utz c'ara' nya'a ruk'ij Ttixel, per rmal Rlec'walxel tak nya'a ruk'ij. \v 14 Jmul chic quenbij chewa, nak xtec'utuj y ykula ec'u'x wq'uin che rc'utxic, anen quenya' chewa. \s1 • • • • • \p \v 15 We ktzitzij cnewajo' nenimaj c'ara' nak quenbij chewa chneban. \v 16 Y anen quenc'utuj tzra Ttixel che arja' nutak ta jun chic To'onel ewxin y nec'je'a ewq'uin junlic. \v 17 Je nta'k pchic ewq'uin jara' Espíritu Santo, ne ktzitzij njelal je nbij. Je' wnak xruq'uin rwech ruch'lew ykul wa' quec'u'x j-e' c'ara' mesquier nquecwina nquech'ob nak rbanic Espíritu Santo y majo'n nquec'ul ta, com j-e' mesquier nquetz'et rwech y majo'n cutkin ta rwech rmal c'ara' tak nqueban cara'. Per ixix ewutkin rwech com arja' c'ola ewq'uin y nec'je' na ptak ewanm. \v 18 Anen quenba per majo'n quenban cta chewa ix ajni' ch'tak mibi', quenmloj pe chna jmul ewq'uin. \v 19 Xjarlal q'uemja'na quenba, per tak xtenba majo'n quenquetz'et chta je' wnak xruq'uin rwech ruch'lew ykul wa' quec'u'x, per ixix cnetz'et na. Com anen newc'an utzlaj c'aslemal je rxin junlic rmal c'ara' newc'aj na ixix chka' utzlaj c'aslemal je rxin junlic. \v 20 Tak xtpeta Espíritu Santo jara' bien nch'obtaj chic ewmal chanen xjun kabnon ruq'uin Ttixel, y nch'obtaja ewmal chka' xjun chic ebnon wq'uin y anen xjun nebnon ewq'uin. \v 21 Je' wnak jnecnimaj ntzojbal y nqueyic ptak canm, tzra' nquetz'e't wa' che ktzitzij quencajo'. Je' wnak jquencajo' nquejo'x c'a arj-e' chka' rmal Nedta', y quenwajo' anen chka' y quenk'alsaj wi' chquewech. \v 22 C'jara' cawra xbixa tzra rmal Judas, per mjara' ta Judas Iscariote: —¿Nak rbanic c'ara' nabij atet che nak'alsaj awi' chkawech y majo'n nak'alsaj ta awi' chquewech je' wnak je xe chwech ruch'lew ykul wa' quec'u'x? \v 23 —Je' wnak ne ktzitzij quencajo' necnimaj c'ara' ntzojbal. Wcara' nqueban nquejo'x c'ara' rmal Nedta' y ok c-e' ruq'uin Nedta' nokekaja cuq'uin y jcanm noca kuchoch y chpam nokq'ue' wa'. \v 24 Je' wnak jmajo'n quencajo' ta majo'n necnimaj ta ntzojbal, y jtzij je emjon rc'axic camic manen ta enwankersyona, ja' Ttixel jtakyon pa wxin jara' biyona chwa. \v 25 Njelal jawra quenchol cana chewa perc q'uenc'o na ewq'uin. \v 26 Per tak xtquenel ela checjol c'jara' nta'k pchic jun ewq'uin tzan eto'ic y jara' Espíritu Santo, arja' nta'k ta rmal Nedta' y pnubi' anen nta'k twa'. Arja' nec'tuwa chewech njelal achnak y nnataj na njelal achnak je nbin cana chewa. \v 27 Anen quenba per quenya' cana chewa che qui'il nec'je'a ewanm chwech Dios ajni' nebnon anen. Per jara' mjunam ta ruq'uin ajni' nuya' rwech ruch'lew. Me tyo'j ta ec'u'x y mtexibej ta ewi' chka'. \v 28 Ixix xewc'axaj tak xenbij cawra chewa: —Anen quenba per quenmloj pe chna jmul ewq'uin. Ruq'uin Nedta' quenba wa', cara' xenbij chewa. Per wext congan cnewajo' xixquicot tc'ara' tak xenbij chewa chruq'uin Nedta' quenba wa' com Nedta' más nim ruk'ij chenwech anen. \v 29 Camic ney-on pon chic rbixic chewa nak q'uemja'na tba'na chwa ch-utz c'ara' tak xtbantaja neyke'a junlic ec'u'x wq'uin. \v 30 Xjurat chic enc'ola checjol che noktzijona, cara' quenbij chewa com diablo jnebnowa mandar rxin rwech ruch'lew arja' xyamer nerkaja che nchapic. Per arja' majo'n ruk'a' chwa, majo'n achnak quenrchapbej. \v 31 Xerwara' anen quenya' wi' pruk'a' ch-utz c'ara' je' wnak xruq'uin rwech ruch'lew ykul wa' quec'u'x ncutkij bien che anen congan quenwajo' Ttixel ch-utz c'ara' bien ncutkij che nniman jbin chwa rmal ja' Ttixel. Camic quixyictaja, jo' ko'el ela chpam jawra lwar. \c 15 \s1 • • • • • \p \v 1 C'jara' xbij jun c'ambal tzij y cawra xbij: —Wq'uin anen nel twa' c'aslemal che ktzitzij c'aslemal, anen en rkan jumlaj uva y Nedta' arja' jnebnowa cwent uva y njosk'ij. \v 2 Arja' nch'upuj ela njelal ruk'a' uva jmajo'n rwech nuya' ta. Per jruk'a' uva je nwachina jara' njosk'ixa rmal Nedta' ch-utz c'ara' che nwachina más. \v 3 Per ixix ixjosk'in chic tzan njelal tzij jxenbij chewa, jara' xixjosk'bexa. \v 4 Xjun tebna' wq'uin y xjun quenban ewq'uin chka', ajni' tzra ruk'a' uva che mquita jun rebnon ruq'uin rkan mquita nuya' rwech. Y cara' chewa ixix chka', wme xjun ta xteban wq'uin majo'n nwachin ta utzil rxin Dios ptak ewanm. \v 5 Anen en rkan jumlaj uva, ixix ix ruk'a'. Chka bechnak chewa xjun nuban wq'uin y anen xjun quenban ruq'uin jara' junam ruq'uin ruk'a' uva congan nwachina. Cara' quenbij chewa com majo'n achnak nquixecwina neban we mjun ta neban wq'uin. \v 6 Je' wnak xe mjun ta nqueban wq'uin cara' nba'na chca ajni' nba'na tzra ruk'a' uva, nch'upux ela y nechkija, c'jara' nmo'la ruchi' y nporoxa pk'ak'. \v 7 We xjun neban wq'uin, wnec'je'a ntzojbal ptak ewanm, c'jara' tc'utuj tzra Dios nak newajo' y nyataja chewa. \v 8 We k'axnak wen nwachina utzil rxin Dios ptak ec'aslemal jara' nya'a ruk'ij Nedta' cmal wnak y tzra' nquixtz'e't wa' che ktzitzij wa' ix ndiscípulo. \v 9 Ttixel congan quenrajo' y cara' nebnon chewa ixix chka' congan quixnwajo'. Camic quenbij chewa, quixc'je' c'a chpam ojben ri'il wxin. \v 10 Wnenimaj nak quenbij chewa che neban jara' nquixc'je'a chpam ojben ri'il wxin ajni' nebnon anen nniman jbin chwa rmal Nedta' y enc'ola chpam ojben ri'il rxin Nedta'. \v 11 Njelal jawra jxenbij kaja chewa ch-utz c'ara' xtec'je' tc'a ptak ewanm jquicotemal rxin Dios jc'ola pwanm anen. Xenbij chewa ch-utz c'ara' xtnoj ta quicotemal rxin Dios ptak ewanm. \v 12 Ajni' nebnon anen chewa congan quixnwajo' cara' c'a tebna' ixix chka', twaj-o' je' ewi' chbil tak ewi'. Jawra jun mandamiento quenya' cana chewa chneban. \v 13 Tak majo'n napoknaj ta awi' ncatcoma precwent jun awamigo jara' nac'utbej chcongan nawajo', majo'n chjun nawajo' ta awi' cara'. \v 14 Ixix ix wamigo wnenimaj nak quenbij chewa chneban. \v 15 Njelal je nc'axan jbin chwa rmal Nedta' jara' nk'alsan chic chewech rmal c'ara' quenbij chewa ix wamigo. Camic mjara' ta quenbij chewa che ix mos com jun mos mrutkin ta nak nuch'ob rpatrón. \v 16 Me ixix ta xixcanona wxin per anen xencanona ewxin che xixoca apóstol, xenbij chewa che nquixba nebna' nsamaj. Cara' xenban chewa ch-utz c'ara' jsamaj nebna' c'ola utzil rxin Dios nwachij y jara' utzil jnewachij majo'n npu'k ta. Cara' rbanic ch-utz c'ara' je Ttixel nuya' chewa nak nec'utuj tzra we ykula ec'u'x wq'uin che rc'utxic. \v 17 Njelal jawra xenbij chewa ch-utz c'ara' newajo' ewi'. \s1 • • • • • \p \v 18 Je' wnak xruq'uin rwech ruch'lew ykul wa' quec'u'x y xe itzel nquixquetz'et bien tech'bo' chcara' xqueban chwa anen nabey, itzel xenquetz'et chka'. \v 19 Wext ix quexbil wnak je ykula quec'u'x ruq'uin rwech ruch'lew jara' kas ta nquixclok'k'oj ta, per mix quexbil ta com anen xench-owa ewxin chquecjol y xixnyonaj rmal c'ara' kas itzel nquixquetz'et. \v 20 Terkaja pnewá' jun tzij jxenbij chewa cawrara: —Jun mos jara' mnim ta ruk'ij chwech rpatrón, cara' xenbij chewa. Nbij tzij c'ara' wc'ola lowlo' quebnon chwa c'o c'ara' lowlo' nqueban chewa ixix chka'. Wxecnimaj ntzojbal jxenbij chca necnimaj c'ara' chka' je xtebij chca ixix. \v 21 Per nmal c'ara' anen tak xtetaj pen pquek'a'. J-e' nqueban na lowlo' chewa com majo'n cutkin ta rna'oj Dios jtakyon pa wxin. \v 22 Per we mquita xenpeta y mquita xenk'alsaj chquewech ajni' rna'oj Dios jara' majo'n nquechapbexa, per camic majo'n nectobej qui' mesque ne xtecbij majo'n quemac. \v 23 Je' wnak xitzel quenquetz'et jara' itzel nquetz'et Nedta' chka'. \v 24 Per mquita xenban nmak tak milagro chquewech per jle' milagro next jun banyona jara' majo'n nquechapbexa, per jara' xquetz'et per camic xe itzel quenquetz'et y itzel nquetz'et Nedta' chka'. \v 25 Cara' nqueban ch-utz c'ara' nbantaja cumplir jtz'ibtanak cana chwij anen chpam rley Dios jyatanak chca jcawra nbij: —J-e' xitzel xenquetz'et per majo'n wil y majo'n achnak xenban chca chka', cara' tz'ibtanak cana. \v 26 Per jun chic To'onel jc'ola ruq'uin Nedta' jara' nkaj tna ewq'uin com anen quentkow ta rxin. Jara' Espíritu Santo, per jun Espíritu ne ktzitzij wa' njelal achnak nbij, jun Espíritu jruq'uin Nedta' npe wa'. Tak xterkaja ewq'uin nk'alsaj na chquewech wnak nak nbanic anen. \v 27 Chka' ixix nek'alsaj na chquewech wnak nak nbanic anen com ixix ixc'ola wq'uin tak xenmaj ta nsamaj. \c 16 \s1 • • • • • \p \v 1 Njelal jawra jxenbij kaja chewa rmal che mteya' cana yukbal ec'u'x wq'uin tak xtpeta je' lowlo' chewij. \v 2 Com j-e' wnak nquixcch'akij ta chpam je' jay abar nc'axax wa' rtzojbal Dios y majo'n nquixquec'ul xta. Chka' nerla' na jun k'ij tak xtquixccamsaj per j-e' wnak nquech'ob che jara' nrajo' ranm Dios tak nquixccamsaj. \v 3 Cara' nqueban chewa com j-e' majo'n cutkin ta nak rna'oj Ttixel y majo'n cutkin ta nna'oj anen chka'. \v 4 Njelal jawra xenya' pona rbixic ch-utz c'ara' tak xtbantaja cawra nebij: —Njelal jawra ja c'awa' rbin cana Jesús chka. Majo'n xenbij ta chewa jawra ojer com q'uenc'o na ewq'uin. \v 5 Per camic com xquenba rmal c'ara' quenbij cana chewa. Camic quenmloja ruq'uin jtakyon pa wxin per next jun chewa ixix nc'axaj ta chwa: —¿Abar q'ue tzra' ncatba wa'? \v 6 Per jebnon ixix nojnak bis ruq'uin ewanm rmal jxenbij chewa. \v 7 Njelal jnemjon rbixic chewa ne ktzitzij wa'. Tak xtenel ela checjol c'ola utzlaj tak achnak nuc'om pa chewa. Perc che mquita quenba majo'n nkaj ta ewq'uin jun chic To'onel, per wquenba, anen quentkow ta rxin ewq'uin. \v 8-11 Tak xtkaj ta jun chic To'onel, bien nk'alsaj na chquewech wnak je ykula quec'u'x ruq'uin rwech ruch'lew chc'ola quil quemac quebnon. Com j-e' majo'n ykul ta quec'u'x wq'uin rmal c'ara' nuch'ob na chquewech che e aj-il e ajmac. Y jun chic samaj jnerebna' kaja, jara' nk'alsaj na bien chquewech wnak che anen ne rbeyal wa' nebnon chwech Ttixel com ja' Ttixel nuya' chwa chquenba tzra' abar c'ol wa' ja' y majo'n chic cnetz'et ta. Y c'o chna jun samaj nerebna' kaja To'onel, jara' bien nk'alsaj na chquewech wnak che Dios nuk'at na tzij chquij je e bnoy tak rtzilal com ja' rek'ton chic tzij tzrij diablo jnebnowa mandar wawe' chwech ruch'lew. \v 12 Anen c'o na je' achnak quenbij chewa per mesquier nch'obtaja ewmal xtenbij ta camic. \v 13 Tak xtpeta Espíritu Santo je nk'alsana ajni' ja' Dios jne ktzitzij wa' che Dios, ja' nc'ana ewxin y nk'alsaj bien chewech njelal nak kas mer rbanic Dios. Cara' xtuban com arja' mruyon ta nwankersaj nak xtbij, per nak nbixa tzra rmal Ttixel jara' nbij ja'. Y jun chic, nk'alsaj na chewech je' achnak jq'uemjana tbantaja. \v 14 Tak xtpeta Espíritu Santo jara' nuk'ij anen nerey-a' com arja' nuc'om pa nak c'ola nuk'a' tzra chnerk'alsaj chewech ixix. \v 15 Njelal achnak jc'ola ruq'uin Ttixel c'ola nuk'a' anen tzra, rmal c'ara' tak xenbij chewa che Espíritu Santo arja' nuc'om pa njelal nak c'ola nuk'a' tzra y nerk'alsaj chewech ixix nak je rbanic. \s1 • • • • • \p \v 16 Xjurat chic quenc'je'a checjol y majo'n chic cnetz'et xta per mnim ta tiemp jmajo'n cnetz'et ta y cnetz'et na jmul chic. Cara' quenbij chewa com anen quenba ruq'uin Ttixel. \v 17 C'jara' je' rdiscípulo xquemaj je' tzij chbil tak qui' y cawra necbij je'a: —¿Nak nbij tzij c'awa' je nbij chka che: —Xjurat chic quenc'je'a checjol y majo'n cnetz'et chic per mnim ta tiemp jmajo'n cnetz'et ta y cnetz'et na jmul chic, catak ra' nbij? Y jun chic nbij: —Cara' quenbij chewa com anen quenba ruq'uin Ttixel. \v 18 ¿Nak nbij c'awa' tak nbij xjurat? Tak mesquier nch'obtaja kmal nak nbij. \v 19 Ja' Jesús rutkin chic che ncajo' necc'axaj tzra nak rbanic tzij je nbij y xuya' rbeyal chquewech: —¿Ljara' newc'axaj chbil tak ewi' jxenbij chewa che xjurat chic quenc'je'a checjol y majo'n cnetz'et chic per mnim ta tiemp y cnetz'et na jmul chic? \v 20 Ne ktzij wa' je xtenbij chewa, ixix nquixok' na nquixbison na per je wnak xruq'uin rwech ruch'lew ykul wa' quec'u'x arj-e' nquequicot na. Per mesque xquixbison na jara' bis chek q'uenjlal nq'uisa y nwanker na jun quicotemal rxin Dios ptak ewanm. \v 21 Cara' ajni' nuban jun ixak tak q'uemjana tec'je'a jun ch'it ral, arja' nutaj na pen rmal ruquiy com xerla' hor rxin che nec'je'a ral. Per jte'ej tak c'ol chic ral jara' majo'n chic nerkaj ta ruquiy pe rwá' je xk'axa tzrij. Mterkaj chic pe rwá' rmal quicotemal jc'o chic pranm com c'ol chic jun ch'it ch'uch' xuya' chwech ruch'lew. \v 22 Cara' c'a chewa ixix chka' camic, emjon bis per nkatz'et chna jmul kawech ewq'uin y ajni'la xtquixquicota rmal, per jun quicotemal next jun xtelsana chewa. \v 23 Tak xterla' k'ij c'jara' majo'n chic je' achnak xtewc'axaj ta chwa. Ne ktzitzij wa' je xtenbij chewa, nak xtec'utuj tzra Ttixel, we pnubi' anen nec'utuj wa' y ykula ec'u'x wq'uin che rc'utxic, arja' nuya' chewa. \v 24 Ajni' ebnon ta, majo'n ec'utun ta chpam oración pnubi' anen, per camic quenbij chewa, tc'utuj y nyataja chewa, cara' ta xteban ch-utz c'ara' xtnoj ta quicotemal rxin Dios ptak ewanm. \s1 • • • • • \p \v 25 Njelal jawra jxenbij chewa c'ola je' c'ambal tzij xencsaj che rbixic jmajo'n xk'aljin ta chewech. Per nerla' na jun k'ij tak majo'n chic nc'atzin ta noktzijona chpam c'ambal tzij, c'jara' bien quenk'alsaj chewech nak rbanic Ttixel. \v 26 Tak xterla' k'ij, pnubi' anen nec'utuj wa' tzra Ttixel nak kas newajo'. Per majo'n quenbochij ta Ttixel chnuya' chewa nak nec'utuj tzra. \v 27 Arja' nuya' chewa com nquixrajo' rmal c'ara' nak nec'utuj nuya' chewa. Cara' nuban chewa com ixix cnewajo' y nenimaj chruq'uin Dios enpenak wa'. \v 28 Ruq'uin Ttixel enelnak twa' je enpenak wawe' chwech ruch'lew y camic quenya' cana ruch'lew, quenmloja chic wjic ruq'uin Ttixel. \v 29 Je' rdiscípulo cawra xecbij tzra: —Camic xekaja pkawá' nak xabij chka, jawra mjun c'ambal tzij ta. \v 30 Camic ch'obtanak chic kmal chatet awutkin njelal achnak, majo'n rilaj nekc'axaj je' achnak chawa com atet awutkin chic nak nkajo' nekc'axaj tak q'uemjana tekbij, rmal c'ara' neknimaj chruq'uin Dios atpenak wa'. \v 31 Jesús cawra xbij chca: —¿Le ktzitzij nenimaj chruq'uin Dios enpenak wa'? \v 32 Per nerla' na jun hor tak nuyon cneya' cana y jara' xyamer nerla' hor rxin che nbantaja. Jara' hor nech'or ewi', nquixnanmaja y nquixba ptak ewuchoch chixjujnel. Mesque cneya' cana, mnuyon ta quenc'je' cana com Ttixel arja' nc'ola wq'uin. \v 33 Njelal jawra xenbij chewa pjun chak'a' ch-utz c'ara' nyataja chewa quicotemal rxin Dios tak xjun ebnon wq'uin. Chwech jawra ruch'lew congan pen xtetaj na, per quixquicota com rtzilal rxin rwech ruch'lew arja' majo'n cwennak ta chwij, nanen wa' ench'ecmanak, cara' xbij Jesús chca rdiscípulo. \c 17 \s1 • • • • • \p \v 1 Ja' Jesús tak xbitaja tzij rmal xca'ya chcaj y xumaj rij oración y cawra xbij tzra Ttixel: —Nedta', camic xerla' hor, tebna' c'a chwa jnak'alsbej chquewech wnak chcongan nim nuk'ij je en Rlec'walxel. Cara' tebna' chwa ch-utz c'ara' anen catnk'alsaj chquewech che atet chka' congan nim ak'ij. \v 2 Com atet ay-on chwa chc'ola nuk'a' chca conjelal wnak. Cara' abnon chwa ch-utz c'ara' anen quenya' chca conjelal wnak je'ay-on chwa utzlaj c'aslemal rxin Dios je rxin junlic. \v 3 Je utzlaj c'aslemal je rxin junlic cawra rbanic, je' wnak ncutkij ajni' ana'oj atet jxa ayon che at Dios, chka' ncutkij ajni' nna'oj anen jenatkon ta wawe' chwech ruch'lew. Tak cara' nqueban jara' cc'an chic utzlaj c'aslemal je rxin junlic. \v 4 Anen ney-on ak'ij wawe' chwech ruch'lew, xenq'uis rbanic njelal asamaj jay-on chwa chquenban. \v 5 Camic Nedta', tey-a' chwa chcara' nkaban awq'uin pnagloria ajni' kabnon nabey tak q'uemjana twankera ruch'lew, congan nim nuk'ij tzra'. Tey-a' chwa chquenba wjic chic awq'uin pnagloria abar nk'aljin wa' chcongan nim nuk'ij. \v 6 Nak xe'acha' chquecjol wnak wawe' chuch'lew je ay-on chwa, anen xenk'alsaj chquewech ajni' ana'oj atet. J-e' ne awxin wa' y camic xe'aya' c'a chwa y j-e' congan necnimaj atzojbal. \v 7 Camic cutkin chic che njelal jxenban jay-on chwa chquenban jara' awq'uin atet penak wa'. \v 8 Com anen nbin chic chca njelal jabin chwa. J-e' cniman chic je nbin chca y camic cutkin chic che awq'uin atet enpenak wa' y necnimaj che atet attakyon ta wxin. \v 9 Camic nemjon oración pquecwent per me pquecwent ta je' wnak xruq'uin rwech ruch'lew ykul wa' quec'u'x. Anen quenban orar pquecwent je ay-on chwa com e awxin. \v 10 Conjelal je wxin anen e awxin atet chka', conjelal e awxin atet e wxin anen chka'. Com xjun kabnon cuq'uin rmal c'ara' ruq'uin cc'aslemal ntz'ettaj wa' che ajni'la nim nuk'ij. \v 11 Santlaj Ttixel, camic majo'n quenc'je' xta chwech ruch'lew per j-e' nquec'je' cana y anen quenmloj chic wjic awq'uin. Pnabi' atet que'achajij y que'awaraj je ay-on chwa ch-utz c'ara' xjun ta xtqueban ajni' kabnon ajoj awq'uin. \v 12 Anen tak xenc'je'a cuq'uin wawe' chwech ruch'lew, pnabi' atet xenuban wa' cwent, next jun xtz'ila' ta ri' chca. Per c'ola jun xtz'ila' ri' per jara' nyatanak tzrij chnutaj pen chpam nimlaj juicio. Cara' xuban ch-utz c'ara' nbantaja cumplir jtz'iban cana ojer chpam atzojbal. \v 13 Per camic anen quenmloja awq'uin y njelal jawra jnemjon rbixic chawa ne chquewech j-e' quenbij cwa' wawe' chwech ruch'lew ch-utz c'ara' xtnoj ta quicotemal ptak canm jc'ola wq'uin anen. \v 14 Anen bien xenk'alsaj atzojbal chquewech jabin chwa y camic xitzel nquetz'e'ta cmal wnak je xruq'uin rwech ruch'lew ykul wa' quec'u'x com j-e' mruq'uin ta rwech ruch'lew ykul wa' quec'u'x, ajni' nebnon anen, mruq'uin ta rwech ruch'lew ykul wa' nuc'u'x. \v 15 Mjara' ta quenc'utuj chawa che nque'alsaj ela wawe' chwech ruch'lew y xqueba ta awq'uin camic. Jquenwajo' anen chawa che nque'aban cwent wawe' chwech ruch'lew ch-utz c'ara' majo'n nquech'a'c ta rmal diablo. \v 16 J-e' mruq'uin ta rwech ruch'lew ykul wa' quec'u'x, ajni' nebnon anen, mruq'uin ta rwech ruch'lew ykul wa' nuc'u'x. \v 17 Camic que'ayonaj c'a, tech'ja' c'a canm tzan atzojbal, com ruq'uin atzojbal atet nkatz'et wa' nak kas mer abanic che ktzitzij at Dios. \v 18 Ajni' xaban chwa anen xenatak ta wawe' chwech ruch'lew cara' c'a quenban anen chca chka', enchumsan chic che quenutak ela chwech ruch'lew chnequebna' asamaj. \v 19 Camic anen quenyonaj wi' che rbanic je nrajo' awanm atet. Cmal j-e' tak cawra quenban ch-utz c'ara' j-e' chka' nqueyonaxa che rbanic je nrajo' awanm atet je at ktzitzij Dios. \v 20 Per mqueyon ta j-e' nemjon rbanic oración pquecwent com j-e' nqueya' na nbixic chca jle' chic wnak y rmal jara' tak xtqueya' nbixic ec'o chna jle' jneyke'a na quec'u'x wq'uin, y camic quenban orar pquecwent arj-e' chka'. \v 21 Quenban orar pquecwent ch-utz c'ara' xjun ta xtqueban conjelal je' wnak jneyke'a quec'u'x wq'uin ajni' kabnon awq'uin atet Nedta', com atet xjun abnon wq'uin y xjun nebnon awq'uin atet chka'. Kas quenwajo' anen kas xtjun xtqueban kuq'uin conjelal ch-utz c'ara' je' wnak xruq'uin rwech ruch'lew ykul wa' quec'u'x arj-e' xtecnimaj ta chatet attakyon ta wxin. \v 22 Ajni' abnon chwa anen chk'alaj che atet atc'ayona nc'aslemal y cara' nebnon anen chka', ney-on chca chk'alaj chatet atc'ayona cc'aslemal. Cara' nebnon chca ch-utz c'ara' xjun ta xtqueban ajni' kabnon awq'uin xjun kabnon. \v 23 Cawra nela, anen xjun quenban cuq'uin j-e' y atet xjun naban wq'uin ch-utz c'ara' xjun ta xtbequebna' rq'uisbal k'ij. Cara' quenwajo' ch-utz c'ara' je' wnak xruq'uin rwech ruch'lew ykul wa' quec'u'x arj-e' xtcutkij ta che atet attakyon pa wxin y xtcutkij ta chka' che atet congan nque'awajo' je' wnak xjun quebnon wq'uin ajni' abnon chwa anen chcongan cnawajo'. \v 24 Nedta', je' wnak je'ay-on chwa kas quenwajo' quenc'utuj chawa, abar xtenq'ue' wa' anen, tzra' ta xtec'je' wa' j-e' chka'. Cara' quenwajo' chca ch-utz c'ara' nquecwina nquetz'et nimlaj agloria jay-on chwa, com atet enawaj-on ta tak q'uemjana twankersasa ruch'lew. \v 25 Nedta', awq'uin atet c'o wa' rbeyal per je' wnak xruq'uin rwech ruch'lew ykul wa' quec'u'x majo'n cutkin ta ajni' ana'oj, per anen wutkin y chka' conjelal wnak jec'ola wq'uin je ay-on chwa j-e' cutkin che atet attakyon pa wxin. \v 26 Anen nk'alsan chic chquewech ajni' ana'oj y quenk'alsaj na más chquewech. Cara' xtenban chca ch-utz c'ara' nec'je'a ptak canm jara' ojben ri'il jquenawojbej, ch-utz c'ara' chka' quenc'je'a anen ptak canm. Cara' xbij Jesús tzra Ttixel. \c 18 \s1 • • • • • \p \v 1 Tak xec'choja oración rmal Jesús c'jara' xba xerexbilaj ela rdiscípulo y xek'axa pjupraj jun siwan rbin-an Cedrón. Tzra' xe'oc wa' chpam jun lwar abar tcon wa' nic'aj che'. \v 2 Ja' Jesús ruq'uin je' rdiscípulo arj-e' q'uiylaj mul quemlon qui' tzra', rmal ra' ja' Judas bien rutkin jara' lwar. Jara' Judas je rchumsan chic chnujach Jesús pquek'a' wnak je nquetzelana rxin. \v 3 Judas xberec'ma' jle' soldado e quexbil nic'aj policía je nquesmaja pquecwent aj fariseo y pquecwent cjefe sacerdote chka'. Tak xec'amtaja rmal xuc'om ela quebey, xeba chpam lwar abar ec'o wa' Jesús ruq'uin je' rdiscípulo. Xquec'om ela quek'ak' jnectz'etbej quebey y c'ola je' achnak rxin je' banbal tak ch'oj xquec'om ela. \v 4 Tak xe'ekaja xel ta Jesús che c'luy cxin com arja' rutkin chic njelal jq'uemjana tba'na tzra, y cawra xbij chca: —¿Nak necanoj? \v 5 —Jesús aj Nazaret nekcanoj, cara' xecbij. —Anen c'ara', xbij Jesús. Chquecjol wnak bnak Judas jnejchowa rxin Jesús pquek'a'. \v 6 Tak xbij Jesús chanen, j-e' wnak congan xemloja chquij y xeba ptak ulew. \v 7 Y Jesús xc'axaj wjic chic chca: —¿Nak necanoj? —Jesús aj Nazaret nekcanoj, cara' xecbij. \v 8 —Nbin chic chewa chanen. Per wanen cnecanoj tey-a' c'as chca wexbil che nqueba. \v 9 Cara' xbij chca ch-utz c'ara' nbantaja cumplir je xbij tzra Ttixel jcawrara: —Je e'ay-on chwa majo'n jun xtz'ila' ta ri'. \v 10 Simón Pedro rc'an jun espada, xelsaj jara' espada y xch'upuj ela rexquin jun acha prejquenk'a'. Jara' acha Malco rubi', mos rxin nimlaj sacerdote. \v 11 Per Jesús cawra xbij tzra Pedro: —Tec'lo' awespada y tecsaj pe rc'olibal com c'ola jun lowlo' rchumin Nedta' y nc'atzina chquenk'axa chpam. \s1 • • • • • \p \v 12 C'jara' xcha'pa Jesús cmal soldado y ccapitán y cmal je' policía. Tak xchaptaja cmal xquexim. \v 13 Tak ximtaja cmal xquec'om ela y chwech Anás xecc'aj wa' nabey mul, je rjinam Caifás. Chpam jara' juna' Caifás ocnak nimlaj sacerdote. \v 14 Jara' mism Caifás jbiyona chca aj Israel jcawrara: —Más na k'axnak wen nok-ela xjun ncoma pkec'xiwach ok aj Israel que chwech nq'uisa ketnamet. \v 15 Simón Pedro ruq'uin jun chic discípulo arj-e' xectrebej ela Jesús. Jun chic discípulo arja' ojtkin chic rwech rmal nimlaj sacerdote, tak xoca Jesús ruq'uin nimlaj sacerdote xoca arja' chka'. \v 16 Pedro arja' xec'je' cana, majo'n xoc ta. Jdiscípulo jotkin rwech rmal nimlaj sacerdote arja' xemloj ta abar ocnak el wa' y tzra' c'o wa' jun xtan jnechjalbena chibey abar ncatoc wa'. Ja' discípulo xbij tzra xtan chnecsaj ta Pedro, y xoca Pedro. \v 17 Tak ocnak chic Pedro cawra xbixa tzra rmal xtan: —¿Mex c'a atet chka' at jun discípulo rxin acha rbin-an Jesús? —Majo'n, manen ta, cara' xbij Pedro. \v 18 Ec'ola jle' mos je nquechajina rxin Jesús, c'ola jle' k'ak' quebxon, quemjon rmak'ic qui' com congan tew. Y ja' Pedro pa'l oca cuq'uin chuchi' k'ak', remjon rmak'ic ri'.\fig Ja Pedro remjon rmakic ri chikak.|src="cn01817B.tif" size="col" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Jn 18.18" \fig* \v 19 Ja' nimlaj sacerdote xumaj rc'otic ruchi' Jesús, cawra xc'axaj je' tzra: —¿E achnak adiscípulo y nak rbanic tijonem jnac'ut? \v 20 Jesús cawra xbij: —Per tak xenya' je' tijonem me pnalak' ta xenya' wa' per ne chquewech je' wnak xentzijon wa'. Xentijoj ptak jay abar nba'n wa' mlon ri'il, xentijoj chpam nimlaj rtemplo Dios com tzra' nquemol wa' qui' aj Israel y majo'n achnak pnalak' ta xenbij wa' chca. \v 21 ¿Nak tzra tak chwa anen nawc'axaj wa' nak rbanic? Com je' wnak jxentijoj, arj-e' bien cutkin jtijonem xenya' chca, jnaban camic, chca j-e' tewc'axaj wa' nak rbanic tijonem jxenya'. \v 22 Tak xbitaja jawra tzij rmal Jesús c'o jun soldado xuya' jpak' k'a' chuplaj Jesús y cawra xbij tzra: —¿Lrubey c'ala' naban chek cala' naban nac'ulba'? ¿Mtatzu' c'a nimlaj sacerdote ntzijona awq'uin? \v 23 Jesús cawra xbij tzra: —We mrubey ta y we m-utz ta xenbij, tbij c'a chwa nak m-utz ta xenbij. Wrubey xenbij ¿nak q'ue tzra xnach'ey? \v 24 C'jara' Anás xutak el chic Jesús chwech Caifás jnimlaj sacerdote, y ne bc'on tak xc'axa Jesús. \v 25 Ja' Simón Pedro pa'l oca chi' k'ak', remjon rmak'ic ri' tak cawra xc'axaxa tzra: —¿Mex c'a atet at jun rdiscípulo Jesús chka'? Ja' Pedro majo'n xuya' ta tzrij: —Manen ta, cara' xbij. \v 26 C'ola jun rmos nimlaj sacerdote je rch'alal acha je xkupix ela rexquin rmal Pedro, arja' cawra xc'axaj tzra: —Ajni' tak xatnutz'et chpam lwar abar xchaptaj wa' Jesús. ¿Mawexbil tc'ara'? cara' xbij tzra Pedro. \v 27 Per ja' Pedro mxuya' ta tzrij, y chek q'uenjlal xtrekena jun pre'y. \s1 • • • • • \p \v 28 C'jara' xquec'om el chic Jesús, xe'el ela ruq'uin Caifás, xeba chic abar c'o wa' ruchoch gobernador, chek xeskara xeba. Tak xe'ekaja majo'n xe'oc ta alnak pjay com c'ola jun ccostumbre j-e' aj Israel, xjan nque'oca pjay ruq'uin jun wnak jme aj Israel ta, y chka' cniman tak xatoca pjay ruq'uin jun wnak jme aj Israel ta xjan nataj chic je' achnak je nquetaj aj Israel chpam nimk'ij pascua. \v 29 Xel ta gobernador Pilato y cawra xbij chca: —Jala' acha ec'mon ta ¿c'ola ril nebij? \v 30 —Che mquita itzel acha mquita nerkajcha' pnak'a'. \v 31 —Utz tec'ma' ela ixix com c'ola eley, jara' tecsaj jnek'atbej tzij tzrij, cara' xbij Pilato. —Per ch'oj rij xajoj xtkok'towa tzij tzrij jun acha che nekcamsaj, cara' xecbij. \v 32 Tak xecbij me j-e' ta nquek'towa tzij tzrij Jesús che neccamsaj, tzra' xbantaj wa' cumplir je rbin cana Jesús nak xtba'na tzra tak xtcamsasa. \v 33 C'jara' xoca Pilato pruchoch, xutak rsic'sic Jesús y cawra xc'axaj tzra: —¿Atet at rey cxin tnamet Israel? \v 34 Jesús xbij tzra: —¿Lnach'ob atet en rey cxin tak rmal ra' nawc'axaj chwa, o xe rmal bin chawa cmal jle' chic wnak? \v 35 —¿En aj Israel c'a anen tak cara' nabij chwa? Je' cjefe sacerdote e quexbil jle' chic aj Israel atquejchon pnuk'a' camic. ¿Nak c'a awil abnon? cara' nbij ja' Pilato tzra Jesús. \v 36 Jesús cawra xbij tzra: —Anen c'ola jun gobierno pnuk'a' per jara' me rxin ta rwech ruch'lew. Per wext rxin ruch'lew nqueyictaj tc'ara' conjelal ajsmajma' jec'ola wq'uin ch-utz c'ara' majo'n quenja'ch ta pquek'a' aj Israel. Per ngobierno me rxin ta rwech ruch'lew. \v 37 —¿Le ktzitzij che at rey? —En Rey nc'a ajni' xabij kaja, rmal c'ara' tak xenalexa y enpenak wawe' chuch'lew, enpenak che rk'alsic chquewech wnak nak kas mer rubey Dios, conjelal wnak jc'ola cgan tzrij rubey Dios j-e' c'ara' nqueya' quexquin che rc'axic nak quenchol anen, cara' xbij Jesús. \v 38 —¿Nak rbanic rubey Dios? xc'axaj Pilato. Tak xc'axtaja rmal xel pchic y cawra xbij chca aj Israel: —Jquentz'et anen majo'n ril Jesús. \v 39 Per ixix c'mannak chewa chc'ola jun preso nsak'pix ela pnimk'ij pascua. Camic tbij chwa ¿c'ola egan che neksak'pij ela erey ix aj Israel? \v 40 J-e' xquemaj rakic quechi', cawra xecbij: —Utz Barrabás nsak'pix ela, majo'n nkajo' ta nsak'pixa Jesús. Barrabás arja' jun elk'om. \c 19 \s1 • • • • • \p \v 1 Pilato xuc'om ela Jesús y xuya' orden che nch'aya. \v 2 Je' soldado c'ola jun corona cchumsan, q'uix quecsan. Tak xchumtaja cmal xqueya' pe rwá' Jesús y xquecsaj jun tziak mrad tzra.\fig Je soldado nqueban saludar Jesús per xyokbal rxin nqueban.|src="cn01827B.tif" size="col" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Jn 19.2" \fig* \v 3 C'jara' nqueya' rsaludo Jesús per xyok'bal rxin nqueban. —Atet at Rey cxin aj Israel, cara' necbij tzra, y nqueya' k'a' chuplaj. \v 4 Xel pchic Pilato pk'atbaltzij y cawra xbij chca aj Israel: —Tetz'ta' mpa', camic quenpaba' chewech Jesús ch-utz c'a newutkij che anen majo'n ril xenwil ta. \v 5 C'jara' xel ta Jesús, mrad tziak recsan y jun q'uixlaj corona y-on pe rwá'. —Tetz'ta' mpa' jala' acha, xbij Pilato. \v 6 Je' cjefe sacerdote e quexbil je' policía, tak xquetz'et Jesús xquemaj rkoj chi'ij: —Tcamsaj chwech cruz, tcamsaj chwech cruz. —Per quentz'et anen majo'n ril, mejor tcamsaj ixix. Ixix c'ara' quixerpowa rxin chwech cruz, xbij Pilato. \v 7 —Ajoj c'ola jun ley kxin, jara' ley nbina che yatanak tzrij jala' acha che ncamsasa com ja' nbij che Rlec'wal Dios, cara' xecbij tzra Pilato. \v 8 Ja' Pilato tak xc'axaj chcara' rbin Jesús más congan xxibej ri'. \v 9 Xoc chic wjic pjay y cawra xc'axaj tzra Jesús: —¿Abar c'a kas atpenak wa'? Per Jesús majo'n xc'ulba' ta. \v 10 —¿Nak tzra tak majo'n cnac'ulba' ta? ¿Mawutkin tc'a xe pnuk'a' atc'o wa' che catnsak'pij ela, o catnujach che ncatri'pa chwech cruz? \v 11 —Che mquita yatanak chawa rmal Dios jc'ola chcaj majo'n ta ak'a' chwa. Rmal c'ara' quenbij chawa, más chna nim ril acha jxejchowa wxin pnak'a'. \v 12 Pilato tak xc'axaj je xbixa tzra xutaj ruk'ij che nsak'pij ela Jesús per aj Israel xquemaj rakic quechi' y cawra necbij: —Atet wnasak'pij ela jala acha mat ramigo ta nimlaj rey César, com jala' acha xecsaj ri' rey y nak wnak necsaj kaja ri' rey ruyon kaja arja' rec'lel César. \v 13 Tak xc'axaj Pilato je nbixa tzra xerc'ma' pa Jesús. C'jara' xetz'be'a chpam jun lwar abar nuk'at wa' tzij tzrij jun wnak chc'ola ril o majo'n, jara' lwar nbixa tzra Lwar Empedrado, pnhebreo nbij tzij Gabata. \v 14 Pjun bispr rxin nimk'ij pascua xbantaj wa', pe nc'ajk'ij lara' xbantaja. Pilato xtzijon chic jmul cuq'uin aj Israel y cawra xbij chca: —Tetz'ta' mpa', wawe' c'ol wa' erey. \v 15 —Tcamsaj, tcamsaj chwech cruz, cara' xecbij j-e' wnak. Pilato cawra xbij: —¿C'ola egan quenrip erey chwech cruz? Je' cjefe sacerdote cawra xecbij: —Majo'n chic jun rey c'ol ta ruk'a' chka, xruyon César. \v 16 C'jara' xja'cha Jesús pquek'a' rmal Pilato che ncamsasa chwech cruz, y xquec'om ela. \s1 • • • • • \p \v 17 Cara' xuban Jesús, xtelej ela jun cruz y xba pjun lwar rubi' Rwá' Comnak. Chpam tzojbal hebreo nbixa tzra Gólgota.\fig Jesús xtelej ela jun cruz.|src="CN01834B.TIF" size="col" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Jn 19.17" \fig* \v 18 Tak xe'ekaja chpam jara' lwar, tzra' xquerip wa' Jesús chwech cruz, y ec'ola e c-e' ach-i' chka' xeri'pa, e jujun ptak rexquin Jesús. \v 19 Pilato c'o nic'aj letr xuban y cawra nbij: —Jesús aj Nazaret, rey rxin tnamet Israel, y xuya' pe rwá' cruz. \v 20 E q'uiy je' aj Israel xecsiq'uij jawra letr com abar xri'p wa' Jesús xchenkaj tnamet. Jawra letr oxi' rwech tzojbal xtz'ibax wa', jun pnhebreo, jun pe griego y jun platín. \v 21 J-e' cjefe sacerdote cawra xecbij tzra Pilato: —Ajoj majo'n nkajo' ta tzij jala' jxatz'ibaj chrey kxin ok tnamet Israel. Nkajo' ttz'ibaj ajni' nbij ja': —En rey rxin tnamet Israel. \v 22 —Nak xentz'ibaj, xentz'ibaj wc'ara', xbij Pilato. \v 23 Je cji' soldado tak querpon chic Jesús chwech cruz xquec'om rtziak, xquejach chquewech, jujun xpona chquewech. Y c'o jun jmajo'n dson ta, xjun rquemic bnon. \v 24 Rmal c'ara' j-e' soldado cawra xecbij: —Me tkarak ta jawra tziak, kabna' suert tzrij nak kas tech'cowa chka. Cara' xqueban y tzra' xbantaj wa' cumplir jtz'ibtanak cana ojer chpam rtzojbal Dios jcawra nbij: —Xquejach netziak chquewech y c'ola jun xqueban suert tzrij. Y ncara' xqueban soldado. \v 25 Rute' Jesús rexbil jun ruchak' ec'ola chenkaj ruq'uin cruz e rexbil e c-e' chic ixki', jun María rexkayil Cleofas, y jun chic María Magdalena rubi'. \v 26 Jesús xutz'et pona rute' ruq'uin rdiscípulo jcongan nrajo' y cawra xbij tzra rute': —Jala' jun ndiscípulo jala' noc chic awal. \v 27 Y cawra xbij tzra rdiscípulo: —Nute' noc chic ate' atet, cara' xbij. Tak xemloja discípulo xuc'om ela rute' Jesús pruchoch junlic. \v 28 Ja' Jesús rutkin chic che c'chonak chic njelal samaj rmal je bin tzra chnuban y xbij: —Xechkija nuchi'. Tak xbij jawra tzij, tzra' xbantaj wa' cumplir jtz'iban cana chpam rtzojbal Dios. \v 29 Tzra' c'ol wa' nic'aj vinagre, j-e' soldado xquec'om jun esponja, xquexim chutza'm jun che' y xecmuba' chpam vinagre, c'jara' xqueya' pona pruchi' Jesús chnutaj. \v 30 Tak xtitaja rmal cawra xbij: —Camic xentz'katsaj njelal samaj je y-on chwa rmal Nedta'. C'jara' xuk'och rwá' y xujach ranm tzra Dios y xcoma.\fig Jala jun discípulo noc chic awal, cara xbij Jesús tzra rute.|src="CN01840B.TIF" size="col" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Jn 19.30" \fig* \s1 • • • • • \p \v 31 Com jara' bispr rxin nimk'ij pascua rmal c'ara' j-e' aj Israel xecc'utuj tzra Pilato che nk'i'pa ckan jerpon chwech cruz ch-utz c'ara' nquecoma chanim y nquelsax ela. Cara' nqueban ch-utz c'ara' jquecuerpo majo'n nec'je' ta chwech cruz chpam xlanbal k'ij com jawra k'ij más nim ruk'ij. \v 32 C'jara' xe'ekaja je' soldado e k'poy ckan ach-i' jec'ola prupox Jesús. \v 33 Per tak xquetzu' Jesús comnak chic, majo'n xquek'ip ta rkan. \v 34 Per c'ola jun soldado xumin jun lanza prupox y c'ola quic' xel ta ruq'uin ya'. \v 35 Jawra je xbantaja xentzu' ruq'uin nk'anwech y jara' ney-on chic rbixic y wutkin che ktzitzij, y camic quenbij chic chewa ch-utz c'ara' nenimaj ixix chka'. \v 36 Cara' xbantaja che nba'na cumplir rtzojbal Dios jtz'ibtanak cana ojer tzrij ja' Cristo jcawra nbij: —Majo'n rbakil xtk'i'p ta. \v 37 Y jun chic cawra nbij: —J-e' nquetz'et na rwech acha je xpitz'a jun ch'ech' prupox. \s1 • • • • • \p \v 38 C'ol c'a jun acha José rubi', penak chpam tnamet Arimatea, arja' jun discípulo rxin Jesús, xba ruq'uin Pilato c'utuy recuerpo Jesús. Per xe pnalak' xba wa' com ja' nxibej ri' chquewech aj Israel. Tak xekaja ruq'uin Pilato xc'utuj recuerpo Jesús y xya'a tzra. Y cara' xuban xuc'om ela. \v 39 Xekaja Nicodemo chka', jara' je xtzijona ruq'uin Jesús chak'a'. Arja' rec'mon ta jun quintal mirra reyjun ruq'uin áloes, y kas qui' rexla'. \v 40 Ja' Nicodemo ruq'uin José xquec'om ela mirra ruq'uin áloes, xqueya' tzrij rtziak Jesús y xquebar recuerpo Jesús chpam. Y ncara' ccostumbre aj Israel tak ncoma jun cuq'uin. \v 41 Abar xri'p wa' Jesús chwech cruz tzra' tcon wa' jle' tejco'n. Y chka' c'ola jun panteón rxin comnak chpam jara' lwar. Jara' panteón c'ton oca chpam jun nimlaj abaj y ne c'c'ac', next jun mkun chpam. \v 42 Com xchenkaj c'ol wa' jara' panteón rmal c'ara' xqueya' cana recuerpo Jesús chpam. Cara' xqueban com xyamer nerla' hor rxin nimk'ij pascua. \c 20 \s1 • • • • • \p \v 1 Rxin domingo xinak'a' xba María Magdalena abar mkun wa' Jesús, k'ejku'm na tak xekaja. Tak xutz'et jnimlaj abaj je tz'apben ruchi' panteón jwer y-on pon chwa'. \v 2 Xemloj ta alnak y xba abar c'ol wa' Simón Pedro ruq'uin jdiscípulo jcongan njo'xa rmal Jesús. Tak xekaja cawra xbij: —Kajaw Jesús majo'n chic chpam panteón, xec'mar ela y abar le tzra' y-on wa'. \v 3 Pedro ruq'uin rexbil xeba abar c'ol wa' panteón. \v 4 Concrer xeba che c-e' per jun más xutaj ruk'ij chwech Pedro rmal c'ara' xekaja nabey mul abar c'ol wa' panteón. \v 5 Tak xekaja xca'y oca, xutz'et xruyon rtziak Jesús c'o cana per mxoc ta chpam panteón. \v 6 Simón Pedro tren cana per tak xerkaja xoc ela junlic chpam panteón, arja' xutz'et utzlaj tziak rxin comnak chpam panteón xruyon c'o cana. \v 7 Chka' xutz'et je tziak jbarben ruplaj jwer c'o chwa', rebton ri' ruyon. \v 8 Ejkal xoc chic jun discípulo chpam panteón je xpona nabey mul, tak xutz'et tziak arja' xnimaj che xc'astaja Jesús chquecjol cnomki'. \v 9 Com j-e' nabey mesquier nch'obtaja cmal jtz'ibtanak cana chpam rtzojbal Dios che nc'atzina nc'astaja Cristo chquecjol cnomki'. \v 10 C'jara' xemloja discípulo pcuchoch. \s1 • • • • • \p \v 11 María pa'l cana chuchi' panteón, remjon ok'ej, chek q'uenjlal xca'y oca chpam panteón. \v 12 Xerutz'et e c-e' ángel chpam, congan sak quetziak, jun tz'bula abar xq'ue' wa' rwá' Jesús y jun chic pe rkan. \v 13 Cawra xecbij tzra María. —Ixak ¿nak tzra tak ncatok'a? —Xec'mar ela Wajaw y majo'n wutkin ta abar xbeya' wa', cara' xbij María. \v 14 Tak xbitaja tzij rmal xuya' volt y xutz'et Jesús pa'l chwech per majo'n xrutkij ta chJesús. \v 15 Jesús cawra xbij tzra: —Ixak ¿nak tzra tak ncatok'a y nak nacanoj? Xuch'ob ja' María jun tcol tejco'n ntzijona ruq'uin y cawra xbij tzra: —Watet xatec'mow ela rxin tbij c'a chwa abar tzra' xaya' wa' y anen quenc'om ela. \v 16 Jesús cawra xbij tzra: —María. Ja' María xba ruq'uin y cawra xbij tzra: —Raboni. Jawra tzij hebreo y nbij Maestro.\fig María Magdalena xchobtaja rmal che castanak chic Jesús|src="CN01856B.TIF" size="col" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Jn 20.16" \fig* \v 17 Jesús cawra xbij tzra: —Me cnachap ta, cnasak'pij com q'uemja'na quenjte'a ruq'uin Nedta'. Per jnaban camic jat cuq'uin wch'alal, abij chca chquenjte'a ruq'uin Nedta', y Edta' ixix chka'. Jara' Dios wxin anen y ewxin ixix chka'. \v 18 C'jara' xba María Magdalena y xerbij chca discípulo: —Anen xentz'et rwech Kajaw Jesús, cara' xbij, y xbij njelal je xcho'la tzra rmal Jesús. \s1 • • • • • \p \v 19 Jara' k'ij domingo. Com je' discípulo necxibej qui' chquewech aj Israel rmal ra' tak quemlon qui' pjay y quetz'apin quechi'. Tak xoca ak'a' xekaja Jesús cuq'uin, xpe'a chquecjol y cawra xbij chca: —Qui'il tec'je'a ewanm chwech Dios. \v 20 Tak xbitaja tzij rmal, c'jara' xuc'ut chquewech pruk'a' ruq'uin prupox. Congan xequicota j-e' rdiscípulo tak xquetz'et che ktzij wa' ja' Kajaw Jesús c'ola cuq'uin. \v 21 Jesús xbij chic jmul: —Qui'il tec'je'a ewanm chwech Dios. Nedta' xenrutak ta wawe' chwech ruch'lew y cara' c'a quenban chewa ixix chka', quixnutak ela chnebna' nsamaj. \v 22 Tak xbitaja tzij rmal, c'jara' xerxupuj y cawra xbij chca: —Camic tec'lu' c'a Espíritu Santo. \v 23 Wnebij tzra jun wnak ncuytaja ril rumac ncuytaj c'ara', o wnebij majo'n ncuytaj ta majo'n c'ara' ncuytaj ta. \s1 • • • • • \p \v 24 Per c'o jun chca e cbeljuj apóstol rubi' Tomás, yu'x nbixa tzra, arja' majo'n tak xekaja Jesús cuq'uin jle' chic discípulo. \v 25 Tak xekaja Tomás xbixa tzra cmal jle' chic: —Xkatz'et rwech Kajaw Jesús. Per Tomás xbij: —Jara' majo'n quennimaj ta che xc'astaja. Wxtentz'et rpam ruk'a' je tk'ala rmal claws y xtenmin rwá'nuk'a' chpam y xtencsaj nuk'a' prupox abar tk'al wa' chka', c'jara' xtennimaj. \v 26 Jun domingo chic quemlon chic qui' je' discípulo chpam jay, jun ja' Tomás. Tz'pala chijay per chek q'uenjlal xekaja Jesús, xpe'a chquecjol y cawra xbij: —Qui'il tec'je'a ewanm chwech Dios. \v 27 C'jara' xbij tzra Tomás: —Tetz'ta' mpa' pnuk'a' y temna' rwá'ak'a' abar tk'al wa'. Chka' temna' ak'a' pnupox. Atet majo'n xnanimaj ta che xenc'astaja per camic teyke' c'a ac'u'x wq'uin. \v 28 —Atet at Wajaw, atet at neDios, cara' xbij Tomás. \v 29 Jesús xbij: —Tomás, atet cnatz'et camic rmal c'ara' cnanimaj, per más na nim quek'ij jmajo'n nwech quetz'ton ta y xeyke'a quec'u'x wq'uin. \s1 • • • • • \p \v 30 Jesús q'uiy je' milagro xuban chquewech rdiscípulo je xk'alsbej ri' per jara' majo'n xentz'ibaj ta chpam jawra libro. \v 31 Per jxentz'ibaj chpam jawra libro ch-utz c'ara' nenimaj ja' Jesús che arja' Cristo, Rlec'wal Dios, y tak nenimaj nyataja chewa utzlaj c'aslemal je rxin junlic, com jara' nyataja chka tak xjun kabnon ruq'uin. \c 21 \s1 • • • • • \p \v 1 Tak xbantaja njelal jawra c'jara' xuc'ut chic ri' Jesús chquewech rdiscípulo tak ec'ola chuchi' mar Tiberias, y cawra xuban. \v 2 Ec'ol c'a jle' rdiscípulo quemlon qui' y j-ewra: Simón Pedro, Tomás yu'x nbixa tzra, Natanael aj Caná jc'ola precwent Galilea, je rc'ajol Zebedeo, y ec'o chna e c-e' rdiscípulo. \v 3 Simón Pedro cawra xbij chca: —Anen quenba pe chpoj ch'u'. —Nokba ajoj chawij chka'. Cara' xqueban xeba, xe'oc ela chpam lanch per jara' ak'a' majo'n ch'u' xquechap. \v 4 Tak xpeta rsakric pa'la Jesús chiya' abar ec'ol wa' rdiscípulo. Per j-e' majo'n cutkin ta che Jesús pa'l tzra'. \v 5 Jesús cawra xbij chca: —Wlec'wal ¿me c'o ta ch'u' echpon che nquekataj? —Majo'n achnak xkachap, cara' xecbij. \v 6 —Camic pnewejquenk'a' tch'akij wa' ec'am, ec'ola ch'u' nque'echap. Cara' xqueban y e q'uiy ch'u' xequechap, y nmesquier chic nel ta cmal pya'.\fig Congan e quiy chu xeoca chpam cam y mesquier nquecwina nequelsaj pya.|src="CN01875B.TIF" size="col" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Jn 21.6" \fig* \v 7 Tzra' c'ol wa' jdiscípulo jcongan njo'xa rmal Jesús. Arja' xbij tzra Pedro: —Jala' Kajaw Jesús. Ja' Simón Pedro tak xc'axaj chcara' xcosla' ta rtziak y xel ta alnak pya'. \v 8 Per jle' chic discípulo planch xexle' pwa', ccherren pa c'am, enojnak ch'u' chpam. Xjun cient metro quey-on cana chiya'. \v 9 Tak xekaj ta chiya' xquetz'et rchak k'ak' s-on chic jun ch'u' pe rwá' y c'ola jle' xquelway chka'. \v 10 Jesús cawra xbij: —Que'ec'ma' ta jle' ch'u' je c'ja' xe'echpa' ta. \v 11 C'jara' xba Simón Pedro, xoca chpam lanch, xerelsaj ta c'am pya', enojnak nmak tak ch'u' chpam y ec'ola jun cient ruq'uin cincuentitres ch'u' chpam. E congan e q'uiy ch'u' per majo'n xraktaj ta quec'am. \v 12 Jesús cawra xbij chca. —Quixjo' quixwa'a. Conjelal discípulo necxibej qui' necc'axaj tzra: —¿At achnak wnak c'a atet? Cutkin c'a chja' Kajaw Jesús. \v 13 Xpeta Jesús tzra', xuc'om jun xquelway, xuya' chca, y cara' xuban chca ch'u' chka'. \v 14 Cawra c'a xuban Jesús tak xc'astaja chquecjol cnomki', rox mul jawra tak xuc'ut ri' chquewech rdiscípulo. \s1 • • • • • \p \v 15 Tak xec'choja w-im cmal xc'axaxa tzra Simón Pedro rmal Jesús: —Simón, at rlec'wal Jonás ¿le ktzitzij cnawajo' congan que chquewech nic'aj chic awexbil? —Cara' Wajaw, atet awutkin chcatnwajo', cara' xbij Pedro. —Que'atzku' c'a je' ch'tak carne'l je ykul quec'u'x wq'uin. \v 16 C'jara' Jesús xc'axaj chic tzra: —Simón, rlec'wal Jonás ¿le cnawajo'? —Cara' Wajaw, atet awutkin chcatnwajo', xbij chic jmul Pedro. —Que'ayuk'uj c'a ncarne'l. \v 17 Xc'axax chic jmul tzra Pedro, jawra rox mul: —Simón, at rlec'wal Jonás ¿le cnawajo'? Ja' Pedro xumaj bis rmal je xc'axaxa oxmul tzra wcongan nrajo' Jesús. —Wajaw, atet majo'n nak mquita awutkin, awutkin chcatnwajo', xbij Pedro. —Que'atzku' c'a ncarne'l. \v 18 Cawra xbij chic jmul tzra: —Ne ktzitzij wa' je xtenbij chawa camic ra', tak c'at c'jol xacsaj tak atziak, xatba abar tzra' c'o wa' agan che ncatba wa' per tak xtcaterji'xa nxi'ma ak'a', ncatec'mar ela y ncatc'axa abar majo'n wa' agan. \v 19 Tak cara' xbij jara' xc'utbej nak xtba'na tzra Pedro tak xtcamsasa, jara' xc'utbej chrecmic Pedro nc'atzina che nyabexa ruk'ij Dios. C'jara' Jesús xbij chic tzra Pedro: —Jo', cnawexbilaj ela. \v 20 Ja' Pedro xca'y cana tzrij, xutz'et trena jun discípulo chquij, jara' jcongan njo'xa rmal Jesús. Jara' mism discípulo jxuya' rwá' chwech ruc'u'x Jesús tak xqueban q'uisbal w-im ruq'uin tak xc'axaj tzra Jesús: —Wajaw ¿nak nejchowa awxin pquek'a' je nquetzelana awxin? \v 21 Ja' Pedro tak xutz'et che tren ela jara' discípulo chquij cawra xbij tzra Jesús: —Wajaw, jala' jun kexbil ¿nak xteba'na tzra? \v 22 —Wc'ola ngan c'as na quenruwla' tak xtquenmloj pchic jmul per jawra majo'n ak'a' tzra, xerwara' quenbij chawa, cnawexbilaj, cara' xbixa tzra Pedro rmal Jesús. \v 23 Jara' tzij je xbij Jesús xba rtzojxic chquecjol kch'alal per xqueq'uex rbixic: —Majo'n ncom ta discípulo, cara' xecbij. Per mcara' ta xbij Jesús com arja' xbij: —Wc'ola ngan c'as na quenruwla' tak xtquenmloj pchic wjic per jawra majo'n ak'a' tzra. \v 24 Jara' mism discípulo ntajina nk'alsaj njelal jawra xbantaja. Ja' tz'ibyona njelal jc'ola chpam jawra libro y kutkin che ktzitzij nbij. \v 25 Per ja' Jesús c'o na je' achnak xuban wawe' chwech ruch'lew. Njelal jxuban Jesús wexte ntz'ibaxa chpam je' libro jara' je' libro mesquier nuban rwech ruch'lew. Amén.