\id ACT March 31, 1992 Butler Hechos Santiago Tzutujil PSP \h HECHOS \toc1 Hechos de los apóstoles \toc2 Hechos \toc3 Hch \mt1 HECHOS \c 1 \s1 • • • • • \p \v 1 Teófilo, jnabey libro jxentak ela awq'uin xentz'ibaj chpam njelal samaj jxuban Jesús y xentz'ibaj chpam chka' njelal jxuc'ut chquewech wnak. \v 2 Xentz'ibaj abar xumaj twa' rsamaj y abar xerec'sa' wa' tak xojte'a chcaj. Tak q'uemjana tojte'a chcaj xerucha' je' rapóstol y xuch'ob chquewech nak xtqueban cana tak xtba. Njelal jxuchol cana, Espíritu Santo xbina tzra. \v 3 Tak xcoma y xc'astaja c'jara' xuc'ut ri' chquewech je' rapóstol. Cawnak k'ij xec'je' na chwech ruch'lew y q'uiylaj mul xuc'ut ri' chquewech y q'uiy je' achnak xuban chquewech ch-utz c'ara' necnimaj che ne ktzitzij wa' c'astanak chic. Chka' xtzijona cuq'uin y xuch'ob chquewech nak rbanic rgobierno Dios. \v 4 Tak c'o na chquecjol rapóstol cawra xbij chca: —Me quixel tna chpam tnamet Jerusalén. Nedta' rtzujun chnutak pna Espíritu Santo ewq'uin ajni' nbin cana chewa, jara' c'a teybej chpam jawra tnamet Jerusalén. \v 5 Juan Bautista, ya' xucsaj tak xeruban bautizar je' wnak per ixix xyamer nerla' k'ij tak xtquixba'na bautizar rmal Espíritu Santo. \s1 • • • • • \p \v 6 J-e' apóstol quemlon qui' ruq'uin Jesús y cawra xecbij tzra: —Kajaw ¿ljawra tiemp nacsaj chic jmul gobierno pkak'a' ajoj ja ok tnamet Israel? cara' xecc'axaj tzra. \v 7 —Ixix me tyataja chewa chnewutkij nak k'ij xtbantaja. Ja' Ttixel ojtakyona y xruyon ja' c'ola ruk'a' tzra nak k'ij xtchumij. \v 8 Per tak xtkaj ta Espíritu Santo ewq'uin, tzra' c'ara' nyataj wa' chewa rpoder Dios. Tak xtyataja chewa c'jara' nquixba y nemaj rbixic chca wnak njelal achnak etz'ton y ewc'axan jxenban chewech. Nemaj ela rbixic chpam tnamet Jerusalén y nquixba che rbixic chpam njelal tnamet jc'ola precwent Judea, y nquixba chpam departamento Samaria chka'. C'jara' nquixba che rbixic che c'nat nkaj chwech ruch'lew. \v 9 Tak xec'choja jawra tzij rmal xojte'a chcaj y xwiwax ela chquewech rmal jle' sutz' y majo'n xquetzu' xta. \v 10 Tak quemjon na rtz'etic chcaj xewanker ta e c-e' ach-i', sak quetziak quecsan.\fig Jesús arja xojtea chewech chcaj per nemloj pe chna jmul, cara necbij ángel chca apóstol.|src="CN01887B.TIF" size="col" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Hch 1.10" \fig* \v 11 J-e' ach-i' cawra xecbij chca apóstol: —Ach-i' ix aj Galilea ¿nak tzra tak nquixca'ya chcaj? Jesús xojte'a chewech chcaj per nemloj pe chna jmul. Ajni' xetz'et tak xojte'a chcaj cara' nuban tak xtemloj pchic jmul. \s1 • • • • • \p \v 12 C'jara' j-e' apóstol xe'el ta pe rwá' jyu' Olivo rubi' y xemloja pJerusalén. Je jyu' Olivo xjun c-e' kilómetro recjol ruq'uin Jerusalén. \v 13 Tak xe'ekaja pJerusalén xeba pjay abar ec'o wa' y xejte'a prucab piso. Y cawra quebi' j-e' apóstol: Pedro, Jacobo, Juan, Andrés, Felipe, Tomás, Bartolomé, Mateo, Jacobo rlec'wal Alfeo, Simón jun acha jc'ola chquecjol jun partido rbin-an Zelote, ruq'uin Judas rch'alal Jacobo. \v 14 J-e' xjun quebnon tzan rbanic oración e quexbil jle' ixki'. C'ola María rute' Jesús y ec'ola je rch'alal Jesús chka'. \v 15 Jara' tiemp xpe'a Pedro chquewech jle' chic kch'alal je cniman chic Jesús. Che conjelal quebnon jun cient ruq'uin juwnak. Pedro cawra xbij chca: \v 16 —Wch'alal, ne ktzitzij wa' che nbantaj na cumplir rtzojbal Dios ajni' tz'iban ta tzrij Judas rmal David je xbixa tzra rmal Espíritu Santo nak xtuban Judas, y xbantaj na cumplir, xujach Jesús pquek'a' wnak y xquecsaj pcars. \v 17 Com Judas xyataja tzra che noca apóstol y kexbil chpam nimlaj samaj rxin Dios jkamjon rij. \v 18 Per jxuban ja' xulok' jun ulew tzra pak je xtojbexa ruk'ij rmal rtzilal jxuban. Tak xlok'taja rmal xerq'uiekbej ta ri' y ne rwá' xkasaj chwech abaj y xel ta njelal rexculo'. \v 19 Je' wnak jec'ola chpam tnamet Jerusalén tak xcutkij nak xuban Judas xeccanoj rubi' jara' lwar jxulok', Acéldama rubi' xqueya'. Pe ctzojbal j-e' Acéldama nbij tzij lwar rxin quic'. \v 20 Com chpam rtzojbal Dios tz'ibtanak cana chpam liwr rxin salmos jcawra nbij: —Ruyon ruchoch nec'je' cana y next jun wnak nec'je'a chpam. Y jun chic cawra nbij: —Je rsamaj jun chwa' nec'sowa. Cara' tz'ibtanak cana. \v 21 Y camic ec'ola je' wnak chkacjol jnec'ola kuq'uin tak xkamaj ta ksamaj. Tak xec'je'a Kjawal Jesús kuq'uin ec'ola j-e' chka'. \v 22 Tak xba'na bautizar Jesús rmal Juan Bautista ec'ola j-e' tzra', y tak xojte'a Jesús chcaj ec'ola j-e' kuq'uin chka'. Rmal c'ara' camic nc'atzina nekcanoj jun chquecjol che noca apóstol y nela che rbixic nak rbanic c'astajic rxin Jesús. Cara' xbij Pedro. \v 23 Xequecha' c'a e c-e' ach-i', jun José Barsabás rubi', Justo nbixa tzra chka', y jun chic Matías rubi'. \v 24 C'jara' xquemaj rbanic oración y cawra xecbij: —Kjawal, atet awutkin njelal achnak jc'ola ptak kanm. Atet ta xtcatec'tuwa chkawech nak jun chca e c-e' ach-i' j-ewra ach-on \v 25 je xtoca awapóstol prec'xel Judas. Com ja' Judas xuya' cana rsamaj rmal rtzilal jxuban y xba chpam lwar abar yatanak wa' tzrij che nba wa'. Cara' oración xqueban. \v 26 C'jara' xquemaj rbanic suert che rcha'ic jun chic apóstol. Tak xec'choja cmal, tzrij Matías xkaj wa' y njara' hor Matías xoca quexbil e juljuj apóstol. \c 2 \s1 • • • • • \p \v 1 Tak xerla' nimk'ij rbin-an Pentecostés conjelal rdiscípulo Jesús xjun quebnon y xjun quemlon wa' qui'. \v 2 Chek q'uenjlal xecc'axaj jun achnak ajni' rukul jun nimlaj k'ek' tak xkaj ta, y jawra xecc'axaj conjelal wnak jetz'bula pjay. \v 3 C'jara' xwankera chquewech ajni' ruxak k'ak' y xuq'uiek ri' chquij che jujnel. \v 4 C'jara' xnoja Espíritu Santo ptak canm conjelal y xquemaj tzij chpam jle' chic tzojbal ajni' xyataja chca che jujnel rmal Espíritu Santo. \v 5 Jara' tiemp ec'ola aj Israel jepenak chpam njelal nación, quemlon qui' pJerusalén y congan quey-on ruk'ij creligión. \v 6 Tak xecc'axaj je xbantaja xquemol je' qui' y congan xsa'cha cna'oj com pe ctzojbal j-e' nquetzijon wa' je' rdiscípulo Jesús, y ncara' xecc'axaj che jujnel. \v 7 Congan xel ta quec'u'x y cawra xecbij chbil tak qui': —¿Nak tzra c'ala'? ¿Me aj Galilea tc'ala' je' wnak je nquetzijona? \v 8 ¿Nak tzra c'ara' tak nquetzijona ptak je' ktzojbal? \v 9 Com ec'ola jle' chka e aj Partia, jle' chic e aj Media, ec'ola epenak chpam tnamet Elam, ec'ola e aj Mesopotamia, ec'ola e aj Judea, ec'ola e aj Capadocia, ec'ola epenak Ponto, ec'ola epenak Asia. \v 10 Ec'ola epenak Frigia, ec'ola epenak Panfilia, ec'ola epenak chpam Egipto, ec'ola epenak ptak lwar jc'ola precwent Africa jc'ola chenkaj Cirene. Ec'ola e aj Roma, jle' chca wawe' chpam Israel elexnak wa' y jle' cniman kreligión ja ok aj Israel. \v 11 Ec'ola chka' e aj Creta y jle' chic e aj Arabia, per konjelal nekc'axaj nimlaj samaj rxin Dios jquemjon rch'obic chkawech ptak ktzojbal che kjujnel. \v 12 Conjelal congan xel ta quec'u'x tak xecc'axaj y xsa'cha cna'oj com j-e' mesquier nch'obtaja cmal nak rbanic je xbantaja, y cawra xecbij chbil tak qui': —¿Nak rbanic c'a wa' je xbantaja? \v 13 Per ec'ola nic'aj xjic nqueyok'ona y cawra necbij: —J-e' la wnak xe e k'abrela'. \s1 • • • • • \p \v 14 Ja' Pedro c'ola chquecjol e juljuj apóstol, xumaj tzij cuq'uin wnak y cawra xbij chca: —Ach-i' ix aj Israel, ixix chka' ixconjelal jixc'ola chpam tnamet Jerusalén, tewc'axaj jawra je xtenbij chewa y tech'bo' rij rwech. \v 15 Ajoj majo'n ok k'abrela' ta ajni' nebij chka com camic c'a a las nueve rxin xinak'a'. \v 16 Jxetz'et camic jara' bitanak cana rmal profeta Joel jcawra nbij: \v 17 —Pe rq'uisbal k'ij quentak ela Espíritu Santo cuq'uin wnak chka bechnak cbanic. Je' ewlec'wal che al-i' ruq'uin je xtni' nqueya' na rbixic jquenk'alsaj chquewech, y chka' je' ewlec'wal je c'jola' quenya' na chca che nquetz'et je' achnak jq'uemjana tbantaja. Y chca je' rija' jec'ola ewq'uin c'ola je' achic' nquech'c'aj na jq'uemjana tbantaja. \v 18 Jara' tiemp chka' quentak ela Espíritu Santo cuq'uin ajsmajma' wxin che ach-i' y che ixki', y j-e' nqueya' na rbixic nak xtenk'alsaj chquewech. \v 19 Y c'ola je' achnak quenwankersaj chwech caj per nexte wjic quetz'ton ta je' wnak, y chka' chwech ruch'lew c'ola je' rital quenya' ajni' tzra quic', ajni' tzra k'ak', y ajni' tzra seb. \v 20 Chka' majo'n chic nca'y xta k'ij y noca ic' ajni' quic'. Njelal jawra nbantaj na cumplir tak q'uemjana terla' nimlaj k'ij rxin juicio. \v 21 Conjelal je' wnak jnecc'utuj cto'ic tzra Dios j-e' c'ara' nquetotaja. Cara' rbin cana Dios ajni' tz'ibtanak cana chpam rtzojbal rmal profeta Joel. \v 22 Cawra xbij chic Pedro chca: —Ach-i' ix aj Israel, tewc'axaj je xtenbij chic chewa. Ja' Dios arja' xuya' tzra Jesús je aj Nazaret che xuban jun nimlaj samaj checjol, y ixix ewutkin jle' nmak tak milagro xuban chewech. Tzra' c'a nkatz'et wa' che Jesús jara' utzlaj acha y najni'la utz ntz'e'ta rmal Dios. \v 23 Per Dios xuya' c'as chewa che xecamsaj ela Jesús com xejach pquek'a' wnak jmajo'n cutkin ta rtzojbal Dios, y j-era' wnak xquerip chwech cruz. Dios rutkin chic ojer che Jesús nja'ch na pquek'a' jnetzelana rxin com ja' rchumin ta ojer chcara' nba'na tzra. \v 24 Per Dios xet-owa rxin chpam cmic y xuya' tzra che xc'astaja, com je cmic mxecwin ta tzrij Jesús xuchap ta junlic. \v 25 Majo'n xecwin ta com rey David cawra rtz'iban cana ojer tzrij Jesús: —Anen wutkin che Wajaw Dios nc'o wa' wq'uin, pe wejquenk'a' c'o wa' y quenruto' ch-utz c'ara' majo'n quenxibej ta wi'. \v 26 Rmal c'ara' congan nquicota wanm y quenya' rbixic quicotemal jc'ola wq'uin. Tak xtencoma wutkin chc'o na nc'aslemal y congan utzil quenwil na. \v 27 Com atet majo'n quenaya' cta junlic chquecjol cnomki'. Jrecuerpo Santlaj Awlec'wal wutkin chmajo'n naya' ta c'as che nk'oya. \v 28 Atet ach'bon chenwech nak rbeyal utzlaj c'aslemal. Tak xtnec'je'a awq'uin junlic jara' congan nnoja quicotemal pwanm. Cara' rtz'iban cana ojer rey David. \v 29 Ixix wch'alal je ix aj Israel, kutkin bien che xcoma rey David jkawma' y xmu'ka, rpanteón camic c'c'o na kuq'uin. \v 30 Per David arja' jun profeta rxin Dios y rutkin nak tzujun tzra rmal Dios chpam jun juramento jcawra nbij: —David, jawra quentzujuj chawa. C'ola jun chca awiy amam jq'uemjana talexa jara' quencsaj rey jnec'je' cana pnac'xel. Jawra c'a rtzujun cana Dios tzra David. \v 31 David xtz'ibaj cana tzrij Cristo tak q'uemjana tpeta wawe' chwech ruch'lew, xbij cana che nc'astaj na y xbij che majo'n nya' cta junlic chquecjol cnomki' y chka' majo'n nk'oy ta recuerpo. \v 32 Dios xuya' tzra Jesús che xc'astaja y jara' kutkin konjelal, y kamjon rbixic. \v 33 C'jara' xojte'a chcaj rmal Dios y xya'a tzra rmal Ttixel che xutak ta Espíritu Santo wawe' chwech ruch'lew ajni' tzujun ta tzra ojer. Ixix camic, jemjon rtz'etic y je emjon rc'axic jara' Espíritu Santo nebnowa. \v 34 Per mja' ta David xojte'a chcaj per David cawra xbij cana: —Ja' Kajaw Dios cawra xbij tzra Wajaw: —Catetz'be'a pwejquenk'a' com atet congan nim ak'ij. \v 35 Wawe' catec'je' wa' y quenuya' na pnak'a' nak nquetzelana awxin, y atet ncatech'cowa cxin. Cara' rbin cana David. \v 36 Rmal c'ara' tak quenbij chewa, Jesús xri'pa chwech cruz com ixix xixc'utuna cmic tzrij. Per jara' Jesús xya'a tzra rmal Dios che xoca Cristo y xoca Rjawal njelal achnak. Twutkij c'a bien jxenbij chewa y tcutkij bien chka' conjelal e aj Israel. Cara' xbij Pedro. \v 37 Conjelal wnak tak xecc'axaj je xbixa chca rmal Pedro congan junwa' xquena', kas xuk'ut ri' canm y cawra xecbij: —Ixix ix kwinak aj Israel ¿nak nkaban c'ara' camic? cara' xecc'axaj tzra Pedro y chca nic'aj chic apóstol. \v 38 Pedro cawra xbij chca: —Tec'xa' ena'oj y tey-a' cana rtzilal. Y nquixba'na bautizar chixjujnel prubi' Jesucristo ch-utz c'ara' ncuytaja ewil emac. Wcara' neban nkaj ta Espíritu Santo ewq'uin je nsipaj Dios. \v 39 Jara' Espíritu Santo je rtzujun cana Dios ojer y ja' Espíritu ntzujux chewa y chca ewlec'wal, y ntzujux chca chka' conjelal wnak jec'ola chpam c'nat tak tnamet. Ja' Espíritu Santo nkaj ta cuq'uin conjelal wnak je nquesiq'uisa rmal Dios. \v 40 Jawra tzij xbij chic Pedro y xuya' nic'aj paxbanem chca wnak cawrara: —Tey-a' cana rtzilal je nqueban je' wnak chpam jawra tiemp y quixtotaj c'a pruk'a' Dios. \v 41 Je' wnak j-utz xecc'axaj je xbij Pedro j-e' c'ara' xeba'na bautizar. Jara' k'ij ec'ola la' e oxi' mil che conjelal jxe'oca kch'alal. \v 42 J-e' congan xectijoj qui' tzrij rtzojbal Dios je nc'u'ta chquewech cmal je' apóstol y xjun quebnon che conjelal che rtijic xquelway y che necnatbej Jesús, y congan oración nqueban. \s1 • • • • • \p \v 43 Conjelal wnak congan xecxibej qui' com j-e' apóstol xyataja chca chcongan milagro xqueban. \v 44 Conjelal jxenimana Jesucristo xjun xuban cna'oj y njelal cmibil jc'ola cuq'uin xjun xquech'ob tzrij. \v 45 J-e' necc'ayij cmibil y nqueya' rjel chca kch'alal jcongan nc'atzina chca. \v 46 K'ij k'ij nequemlo' qui' chpam nimlaj rtemplo Dios y xjun quebnon conjelal. Y nquemol qui' ptak jay y xjun nqueban nquewa'a y congan nquequicota, y njelal quec'u'x ruq'uin njelal canm necmeltioxij tzra Dios. \v 47 Congan nqueya' ruk'ij Dios y wen nquetz'e'ta cmal wnak. Ja' Kjawal Dios xuya' chca k'ij k'ij che ec'ola je' wnak nquewil totanem rxin Dios y je iglesia xba pnim. \c 3 \s1 • • • • • \p \v 1 Xqueban jmul Pedro ruq'uin Juan xeba chpam nimlaj rtemplo Dios a las tres rxin tk'ak'ij, jara' hor rxin oración. \v 2 Y njelal k'ij nec'je'a tzra' jun acha sic rkan, y prelxic ocnak pwa' sic. C'mon ela ja' sic y y-on chuchi' jun chijay rxin templo, rubi' jara' chijay La Hermosa. Tzra' nya' cwa' jara' sic ch-utz c'ara' nc'utuj pak chca wnak je nque'oca chpam templo. \v 3 Tak xerutz'et Pedro ruq'uin Juan je nque'oca chpam templo xc'utuj pak chca. \v 4 Y j-e' xera' xquetzu' ch'it sic y Pedro cawra xbij tzra: —Ko'atz'ta' ta. \v 5 Ja' ch'it sic xuya' rexquin tzrij je xbixa tzra y xuch'ob chc'ola jun achnak nsipasa tzra. \v 6 Per ja' Pedro cawra xbij chic tzra: —Anen majo'n pak wq'uin per y-on chwa rmal Dios che anen quencwina catnchumsaj. Camic quenbij chawa, prubi' Jesucristo je aj Nazaret catyictaja y catbina. \v 7 C'jara' Pedro xuchap kaja ruk'a' rxin rejquenk'a' y xusic' acha, y jara' hor xchumtaja rkan sic. \v 8 Y ja' sic congan xuq'uiek ri' chcaj, xpe'a y xumaj binem. Xerexbilaj ela Pedro ruq'uin Juan y xe'oca chpam templo, congan nuq'uiek ri' y congan nuya' ruk'ij Dios.\fig Acha jchey rkan xuquiek ri chcaj, xpea y xumaj binem, ajnila nuya rukij Dios.|src="cn01897B.tif" size="col" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Hch 3.8" \fig* \v 9 Conjelal wnak xquetz'et che necwin chic nbina y xquetz'et chka' remjon rya'ic ruk'ij Dios. \v 10 Congan xsa'cha cna'oj rmal y nxel ta ck'awech tak xquetz'et milagro je xbantaja. Cara' xqueban com cutkin rwech acha sic jnetz'be'a chuchi' templo abar c'o wa' ruchi' jun chijay La Hermosa rubi', abar nc'utuj wa' pak. \s1 • • • • • \p \v 11 Jara' acha majo'n nrajo' ta nqueruya' cana Pedro ruq'uin Juan. J-e' ec'ola chpam nimlaj templo, tzra' ec'o wa' abar c'o wa' jun nimlaj rkan jay rbin-an rxin Salomón. J-e' wnak mesquier nch'obtaja cmal je xbantaja y conjelal xeba alnak abar ec'o wa' Pedro. \v 12 Pedro tak xerutz'et wnak cawra xbij chca: —Ach-i' ix aj Israel ¿nak tzra tak mesquier nch'obtaja ewmal je xbantaja? ¿Nak tzra tak xera' noketzu'? ¿La ajoj xokchumsana jawra acha nech'ob ixix? Jawra acha necwin chic nbina me rmal ta kchuk'a' ajoj, chka' me xchumtaj ta rmal ta che ok utzlaj tak wnak ta ajoj. \v 13 Je Dios rxin Abraham, rxin Isaac, chka' rxin Jacob, Dios cxin e kti't kawma', arja' xk'alsaj che Jesucristo je Rlec'wal congan nim ruk'ij. Per ixix xejach Jesús pquek'a' e k'toy tak tzij. Pilato xrajo' ta xsak'pij ela per ixix majo'n xewajo' ta. \v 14 Jesús arja' ch-on rmal Dios, arja' majo'n ril rumac, per ixix majo'n xewajo' ta che nsak'pix ela, y xjun acha comsanel xec'utuj che nsak'pix ela. \v 15 Xecamsaj c'a Jesús je nyowa utzlaj c'aslemal rxin Dios, per Dios xuya' tzra che xc'astaja chquecjol cnomki'. Jara' xkatz'et ruq'uin kk'awech y jara' c'a kamjon rbixic camic. \v 16 Camic emjon rtz'etic acha je xchumtaja y ixix ewutkin rwech, y prubi' Jesucristo xchumtaj wa'. Ja' Dios xchumsana rxin y com ajoj c'ola yukbal kac'u'x ruq'uin Jesucristo y ja' Jesús yoyona chka chc'ola yukbal kac'u'x ruq'uin, y rmal yukbal kac'u'x jc'ola ruq'uin tak xchumtaja jawra acha, majo'n chic achnak nti'ona tzra y chewech ixix xchumtaj wa'. \v 17 Ixix je ix nwinak, tak xec'utuj recmic Jesús wutkin che ixix majo'n ewutkin ta nak emjon rbanic, y cara' chca e k'toy tak tzij chka' jec'ola checjol. \v 18 Per jxeban ixix chumin pchic rmal Dios y cara' xbantaja ajni' rbin cana chpam rtzojbal. Com conjelal profeta rxin Dios ctz'iban cana ojer che Cristo nutaj na pen. \v 19 Rmal c'ara' quenbij chewa, tec'xa' ena'oj y tey-a' cana itzel tak achnak chpam ec'aslemal. Quixemloj ta ruq'uin Dios ch-utz c'ara' nchuptaja ewil emac. Cara' tc'a neban ch-utz c'ara' newla' pjun k'ij chnec'je'a Kjawal Dios checjol y congan nquixquicot na rmal. \v 20 Cara' ta neban ch-utz c'ara' Dios xtutak pchic jmul Jesús je Cristo je To'onel jbitanak cana chewa che npet na. \v 21 Ja' Jesús nec'je' na tzra' chcaj camic per nerla' na jun k'ij tak xtpet chic jmul erchumsay njelal jyojtanak wawe' chwech ruch'lew ajni' bin cana cmal santlaj tak profeta ojer chpam rtzojbal Dios. \v 22 Ajni' rbin cana Moisés ojer chca kti't kawma' jcawra nbij: —Kjawal Dios nutak tna jun profeta ewq'uin ajni' xuban chwa anen tak xenrutak ta. Jara' profeta aj Israel y tey-a' ewexquin tzrij nak xtbij chewa. \v 23 Nak je' wnak majo'n cgan necc'axaj je nbij jara' profeta j-e' c'ara' wnak c'ola jun nimlaj juicio npeta chquij y nquelsas ela chpam rtnamet Dios. Cara' rbin cana Moisés. \v 24 Chka' cawra xbij chic Pedro: —Conjelal profeta rxin Dios cbin cana ojer nak xtbantaja chpam jawra k'ij jokc'o wa' camic, xmajtaj ta rbixic rmal profeta Samuel y junam cbin cana jle' chic profeta chka'. \v 25 Ixix ix quiy quemam cana je' profeta rxin Dios, ewxin ixix chka' utzil je rtzujun cana Dios ojer. Tak xtzujuj cana c'ola jun chuminem xuban cuq'uin e kti't kawma' y cawra xbij cana tzra Abraham: —Njelal tnamet jc'ola chwech ruch'lew nyataj na utzil rxin Dios chca per rmal ajatzul jq'uemjana talexa tak cara' nba'na chca. Cara' xbij ja' Dios. \v 26 Ja' Dios xutak ta Jesús je Rlec'wal y ewq'uin ixix ix aj Israel xutak twa' nabey. Cara' xuban com arja' nrajo' nuya' utzil chewa ch-utz c'ara' chixjujnel neya' cana itzel tak achnak jc'ola chpam ec'aslemal. Cara' xbij Pedro. \c 4 \s1 • • • • • \p \v 1 Pedro ruq'uin Juan quemjon tzij cuq'uin wnak tak xe'epona jle' sacerdote cuq'uin, quexbil cjefe e chjalbey templo y chka' ebnak je' saduceo. \v 2 Congan penak cyiwal chquij Pedro ruq'uin Juan rmal tak quemjon ctojxic wnak, y cawra tijonem quemjon rya'ic: —Com xc'astaja Jesús rmal c'ara' nquec'astaj na je cnomki' chka'. \v 3 C'jara' xecha'p ela Pedro ruq'uin Juan y xec'axa pcars. Y q'ue rcab k'ij xk'a'ta tzij chquij com xtk'ak'ij chic xe'oca pcars. \v 4 Per je' wnak jxecc'axaj rtzojbal Dios e q'uiy chca xeyke'a quec'u'x ruq'uin Jesús. Ec'ola la' e j-o' mil quebnon che conjelal, y xqueyon ach-i'. \v 5 Jpe rcab k'ij je k'toy tak tzij cxin aj Israel xquemol qui' pJerusalén e quexbil je' principal-i' rxin tnamet, chka' e quexbil je' maestro je nquetijona cxin wnak tzra rley Dios. \v 6 C'ola chka' Anás jnimlaj sacerdote y chka' ec'ola Caifás, Juan, Alejandro y conjelal je' rch'alal nimlaj sacerdote. \v 7 C'jara' xquetak rc'amric Pedro ruq'uin Juan, y tak ec'ol chic chquewech cawra xecbij chca: —¿Nak tzra tak xixcwina xechumsaj acha? ¿Nak xbina chewa tak xechumsaj?\fig Pedro ruquin Juan ecola chquewech e ktoy tak tzij cxin tnamet Israel.|src="CN01901B.TIF" size="col" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Hch 4.7" \fig* \v 8 Ja' Pedro xnoja Espíritu Santo pranm, cawra xbij chca: —Ixix je ix k'toy tak tzij, ixix je ix principal-i' rxin ketnamet Israel, \v 9 camic emjon rc'axic chka nak rbanic utzil jxuwil acha jsic nabey. Newajo' newutkij nak xuban tak xchumtaja. \v 10 Utz c'ara' twutkij c'a, y chka' tcutkij c'a conjelal aj Israel, prubi' Jesucristo aj Nazaret xchumtaj wa' y rmal Jesucristo tak pa'la chewech camic. Ixix xixc'utuna che nri'pa Jesucristo chwech cruz per Dios xuya' tzra che xc'astaja chquecjol cnomki'. \v 11 Ja' Jesús ajni' jun abaj nim ruk'ij com jara' abaj nechpowa resquina-il jay, per ixix itzel xetz'et y camic jara' abaj más na nim ruk'ij. \v 12 Xruyon ruq'uin Jesús nkawil wa' totanem rxin Dios y majo'n chic jun retkon ta Dios wawe' chwech ruch'lew jnet-owa kxin. Cara' xbij Pedro. \v 13 J-e' e k'toy tak tzij tak xquetz'et chmajo'n necxibej ta qui' Pedro ruq'uin Juan y xquetzu' chka' che j-e' majo'n estudio quebnon ta y xe ch'tak sencillo wnak cbanic, rmal c'ara' xel ta quec'u'x chquij y xch'obtaja cmal che j-e' xec'je'a ruq'uin Jesús. \v 14 Y nquetz'et chka' che chumtanak chic acha sic y pa'la pquexquin Pedro ruq'uin Juan, rmal c'ara' majo'n achnak nquecchapbej. \v 15 C'jara' xequelsaj ela chpam jay abar quemlon wa' qui' y xeq'ue' cana queyon j-e' ch-utz c'ara' nquech'ob kaja queyon nak nqueban chca. \v 16 ¿Nak nkaban chca j-e' la ach-i'? Com conjelal wnak jec'ola pJerusalén k'alaj chic chquewech chc'ola jun nimlaj milagro xqueban y ajoj mesquier nkocwina nekwiwaj. \v 17 Je nkaban camic, nquekxibej ela y cawra nekbij chca: —Majo'n nenataj xta rubi' Jesús chquewech wnak, per we xtenataj jara' netaj na pen y lowlo' nkaban chewa. Cara' kbij chca ch-utz c'ara' majo'n nba ta pnim rbixic jmilagro je xqueban. \v 18 C'jara' xecsiq'uij chic jmul y cawra xecbij chca: —Mtenataj xta rubi' Jesús chquewech wnak y me tque'etijoj xta tzrij nak rbanic Jesús. \v 19 Per Pedro ruq'uin Juan cawra xecbij chca: —Kas tech'bo' na ejkal nak nebij. ¿Lrubey c'ara' nech'ob ixix jmajo'n neknimaj xta Dios y xe ixix nquixknimaj? \v 20 Ajoj majo'n nkaya' cta rbixic jkatz'ton y je kc'axan, cara' xecbij chca. \v 21 J-e' c'a e k'toy tak tzij xecbij chca che nquetaj pen y lowlo' pquek'a' we xtquemaj chic rbixic rubi' Jesús. Tak xbitaja tzij cmal c'jara' xesak'pix ela. Mesquier xecwin ta xqueban lowlo' chca com conjelal wnak congan nqueya' ruk'ij Dios rmal milagro je xbantaja. \v 22 Cara' xqueban wnak com ja acha je xba'na milagro tzra, arja' más chic cuarenta rjuna'. \s1 • • • • • \p \v 23 Tak xesak'pix ela Pedro ruq'uin Juan xeba cuq'uin quexbil. Tak xe'ekaja xquemaj rcholic chquewech njelal je xbixa chca cmal je' cjefe sacerdote ruq'uin je' principal-i' rxin tnamet. \v 24 Tak xc'axtaja cmal quexbil xquemaj c'a rbanic oración y cawra xecbij: —Kajaw, atet jc'ola pnak'a' njelal jxawankersaj ajni' tzra caj ruq'uin ruch'lew, chka' nimlaj mar, y njelal achnak jc'ola wawe' atet c'a atwankersyona y pnak'a' c'a c'ol wa'. \v 25 Cawra c'a xabij cana ojer chpam atzojbal jtz'iban cana rmal David je ajsmajma' awxin jcawra nbij: —Je' wnak jme aj Israel ta ¿nak tzra xch'oj ncajo'? Y j-e' aj Israel ¿nak tzra tak xitzel tak na'oj nquech'ob jmajo'n rc'atzil? \v 26 Je' reyes y je' e k'toy tak tzij rxin rwech ruch'lew nquemol je qui' che nquech'ojina wq'uin y chka' ruq'uin Cristo jnech-on. Cara' abin cana. \v 27 Y cara' xbantaja ajni' abin cana. Com cara' xqueban Herodes ruq'uin Poncio Pilato, arj-e' xjun xqueban wawe' pJerusalén che rcamsic Jesús jSantlaj Awlec'wal jxacha' che noca To'onel kxin ajoj ja ok wnak, y chka' xjun xqueban cuq'uin je' wnak jme aj Israel ta y je' aj Israel. \v 28 Njelal je xqueban nachumin pwa' ojer che nbantaj na. \v 29 Kajaw Dios, camic natz'et chcongan cyiwal chka, per ajoj ok ajsmajela' awxin nekc'utuj chawa che naya' kchuk'a' ch-utz c'ara' majo'n nekxibej ta ki' che nkaya' rbixic atzojbal. \v 30 Atet tc'a xtcatchumsana cxin je' yuw-i' y xtaban ta nmak tak milagro prubi' Jesús jSantlaj Awlec'wal. Cara' oración xqueban. \v 31 Tak xec'choja oración cmal congan xusil ri' lwar abar tzra' quemlon wa' qui', xnoja Espíritu Santo ptak canm che conjelal y xquemaj rbixic rtzojbal Dios per majo'n xben ri'il chca. \s1 • • • • • \p \v 32 Conjelal je cniman chic Jesús xjun quebnon y xjun na'oj quecsan y njelal cmibil xjun quebnon tzra, next jun xtbij ta tzrij rmibil: —Wxin wanen, xnuyon tzrij. \v 33 J-e' apóstol njelal k'ij nqueya' rbixic njelal jquetz'ton tzrij tak xc'astaja Jesús, y congan rpoder Dios c'ola cuq'uin y c'ola utzil rxin Dios pquewá' conjelal. \v 34 Next jun c'ola chquecjol c'o ta rnecesidad com je' kch'alal wc'ola je' culew o cuchoch necc'ayij cana y nquec'om ela rjel, \v 35 y nquejach pquek'a' apóstol, y j-e' apóstol nquejach pquek'a' jc'ola cnecesidad. \v 36 Cara' c'a xuban jun kch'alal José rubi', riy rumam cana Leví, pChipre penak wa'. J-e' apóstol xeccanoj chic jun rubi', Bernabé xecbij tzra. Bernabé nbij tzij jun acha nyukba' quec'u'x wnak. \v 37 Bernabé c'ola jun ulew xc'ayij y rjel xuc'om ela y xujach pquek'a' apóstol. \c 5 \s1 • • • • • \p \v 1 Per c'o chna jun acha Ananías rubi' y rexkayil Safira rubi', j-e' c'ola jun ulew xecc'ayij chka'. \v 2 Ja' Ananías xqueya' chquewech ruq'uin rexkayil che nquelsaj cana nic'aj rjel ulew chnec'je' cana cuq'uin y nic'aj chic xuc'om ela y xujach pquek'a' apóstol y xbij chca: —Xerwa' njelal rejlal ulew jxekc'ayij. \v 3 Tak xjachtaja njelal rmal, cawra xbixa tzra rmal Pedro: —Ananías, c'ola nic'aj rjel ulew xec'je' cana awq'uin. ¿Nak tzra tak xaban cara'? ¿Nak tzra tak xaya' c'as tzra Satanás xoca pnawanm y xaterchajtij che xatz'ak tzij chwech Espíritu Santo? \v 4 ¿Lma awxin tc'a ulew? C'ola ak'a' tzra che xac'ayij y rjel pnak'a' atet c'ol wa'. Atet c'ara' nak kas naban tzra per jara' m-utz ta xaban xatz'ak tzij. ¿Nak tzra tak xaban cara'? Chwech Dios xatz'ak wa' tzij, me chquewech ta wnak, cara' xbixa tzra Ananías. \v 5 Ja' Ananías tak xc'axaj je xbixa tzra xba chuch'lew y xcoma. J-e' wnak tak xecc'axaj che xcoma Ananías congan xecxibej qui' rmal. \v 6 Ec'o c'a jle' c'jola' xquebutz comnak y xqueban ela rchumsic, tak xec'choja cmal xectelej ela y xequemku' cana. \v 7 C'ola la oxi' hor comnak Ananías tak xekaja rexkayil cuq'uin apóstol, arja' majo'n rutkin ta che comnak chic rechjil. \v 8 Ja' Pedro cawra xbij tzra: —Tbij chwa, tak xec'ayij ulew ¿le xjara' rjel njelal ajni' xejach pkak'a'? —Xjala' rejlal njelal, cara' xbij ixak. \v 9 ¿Nak tzra tak xjunam xech'ob ruq'uin awechjil? ¿Nak tzra tak xewajo' xeban probar Espíritu Santo rxin Kajaw Dios? Tetz'ta' mpa', camic xemloj ta jxemkuwa rxin awechjil, y camic ncatc'om el chic atet, ncattelex ela y ncatemu'k cana. Cara' xbij Pedro tzra. \v 10 Tak xbitaja tzij ja' Safira xba penlew chwech Pedro, xepne' kaja y xcoma. J-e' c'jola' tak xerkaja y xquetz'et che comnak chic c'jara' xectelej ela y xequemku' cana. Y prexquin rechjil xequemku' cwa'. \v 11 Iglesia congan xecxibej qui' conjelal y cara' xqueban conjelal jle' chic wnak chka' tak xecc'axaj je xbantaja. \s1 • • • • • \p \v 12 J-e' c'a apóstol c'ola jle' nmak tak milagro nqueban chquewech je' wnak y je' kch'alal xjun quebnon che conjelal. C'o jun rkan jay c'ola chuchi' rtemplo Dios, rubi' rkan jay rxin Salomón, tzra' quemlon wa' qui' conjelal kch'alal. \v 13 Je jle' chic wnak necxibej qui' che nque'oca chquecjol kch'alal per j-e' kch'alal ajni'la utz xetz'e'ta cmal tnamet. \v 14 Y más e q'uiy wnak xeyke'a quec'u'x ruq'uin Jesucristo, ach-i' ruq'uin je' ixki', y xjun xqueban cuq'uin je' kch'alal. \v 15 Ec'ola je yuw-i' xelsas ta ptak bey, ey-on ta chwech cwarbal. Cara' xba'na chca ch-utz c'ara' Pedro tak xtpeta xe rnatu' opech nk'axa chquij, nquerchumsaj cana. \v 16 Chka' e q'uiy je' wnak jec'ola ptak tnamet chenkaj ruq'uin Jerusalén arj-e' xequec'om pa je yuw-i' jec'ola cuq'uin, xequec'om pa jemajtanak cmal itzel tak espíritu y xechumtaj ela conjelal. \s1 • • • • • \p \v 17 Per xyictaja jnimlaj sacerdote y xeyictaja conjelal jec'ola ruq'uin, arj-e' aj saduceo y congan nk'utluja canm chquij apóstol. \v 18 Xequechap y xequecsaj pcars. \v 19 Per c'ola jun ángel rxin Dios xerkaja chak'a', xujak ruchi' cars y xerelsaj ta apóstol. Tak xelestaj ela cawra xbixa chca rmal ángel: \v 20 —Camic jax chpam nimlaj templo rxin Dios ey-a' rbixic chca wnak nak rbanic jc'ac'laj c'aslemal jnuya' Jesucristo. \v 21 Tak xbitaja chca xeba c'a, kas samakmuj xe'ekaja chpam templo y xquemaj ctojxic je' wnak. Jnimlaj sacerdote y chka' jec'ola ruq'uin arj-e' xquemol qui' cuq'uin e k'toy tak tzij rxin tnamet Israel y xequetak ela cc'omric apóstol jec'ola pcars. \v 22 Tak xe'ekaja je' policía abar ec'o wa' pcars xquetz'et che e majo'n chic j-e' apóstol. C'jara' xemloj ta y xecrey-a' rbixic je xbantaja. \v 23 Cawra xecbij: —Tak xokekaja chuchi' cars bien tz'pala y bien chjalben cmal soldado chka'. Per tak xkajak ruchi' next jun wnak c'ola chpam. \v 24 Jnimlaj sacerdote rexbil cjefe e chjalbey templo e quexbil jle' chic sacerdote je nmak quek'ij, congan xsa'cha cna'oj rmal je xbixa chca y cawra xecbij chbil tak qui': —¿Nak lc'a xtuban je xbantaja? \v 25 C'jara' c'ola jun acha xekaja cuq'uin y cawra xbij chca: —Ach-i' jxecsaj pcars, camic quemjon ctojxic wnak chpam nimlaj templo rxin Dios. Cara' xbixa chca. \v 26 Je cjefe e chjalbey templo e rexbil je' policía xeba che cc'omric apóstol. Tak xe'ekaja cuq'uin xequechap per majo'n lowlo' xqueban ta chca com necxibej qui' chquewech wnak: —Mal-il xtokqueq'uiek tzan abaj. Cara' xquech'ob. C'jara' xequec'om pa apóstol. \v 27 Tak xerkaja xequejach pquek'a' e k'toy tak tzij. Jnimlaj sacerdote cawra xbij chca apóstol: \v 28 —Ajoj cow xixkachap y xekbij chewa che mtenataj xta rubi' Jesús chquewech wnak. ¿Nak q'ue tzra mtenimaj jxekbij chewa? Com jtijonem jneya' congan bnak pnim camic wawe' chpam tnamet Jerusalén y ixix newajo' neya' chkij che ajoj xokcamsana rxin Jesús. Cara' xbij chca. \v 29 Pedro e rexbil jle' chic apóstol cawra xecbij chca: —Ajoj pors neknimaj je nbij Dios chka che nkaban que chwech nquixknimaj ixix. \v 30 Ixix xec'utuj recmic Jesús, xec'utuj che nri'pa chwech cruz, per Kadta' Dios, Dios rxin kti't kawma', arja' xuc'as chquecjol cnomki'. \v 31 Ja' Dios congan xucsaj rchuk'a' y xuya' tzra Jesús che más nim na ruk'ij y camic rucsan Jefe chkawech y rucsan To'onel kxin. Cara' xuban Dios com kas nrajo' chewa ixix ix aj Israel che neq'uex ena'oj y neya' cana itzel tak achnak ch-utz c'ara' ncuytaja njelal ewil emac. \v 32 Njelal jawra jxekbij kaja chewa jara' katz'ton ta y kc'axan chka', y Espíritu Santo arja' remjon rk'alxic chkawech che ne ktzitzij wa'. Ja' Dios retkon ta Espíritu Santo kuq'uin konjelal ajoj jnoknimana rxin. Cara' xecbij apóstol chca. \v 33 Tak xc'axtaja cmal je xbixa chca congan xpeta cyiwal y ncajo' nqueccamsaj apóstol. \v 34 Per tzra' c'o wa' jun fariseo Gamaliel rubi', arja' jun maestro chca je nquetijona cxin wnak tzrij rley Dios y congan utz ntz'e'ta cmal conjelal tnamet. Gamaliel xpe'a y xbij chca apóstol che nque'el ela jurat chquecjol. \v 35 Tak e'elnak chic xumaj tzij Gamaliel cuq'uin e k'toy tak tzij: —Ach-i' ix aj Israel, kas tech'bo' na bien nak neban chca ach-i'. \v 36 Terkaja pnewá' nak xbantaja tak c'ola jun acha xyictaja Teudas rubi', arja' xucsaj ri' com jun nimlaj acha y ec'ola e cji' cient ach-i' xetre'a tzrij. Per ja' Teudas xcamsasa y xenanmaja conjelal rexbil, cara' xqueban y ejkal xqueq'uis qui' conjelal y majo'n chic achnak xqueban. \v 37 Y c'o chic jun acha cara' xuban, jrubi' jara' Judas aj Galilea, arja' xyictaja tak c'ola jun censo xba'na y e q'uiy je' wnak xetre'a tzrij. Per ja' Judas xcamsasa chka' y xqueq'uis qui' conjelal rexbil. \v 38 Rmal c'ara' tak quenbij chewa camic, majo'n nak teban chca j-e' la ach-i' y más na wen neban camic que'esak'pij ela. Cara' quenbij chewa com njelal jquemjon rbanic we xtijonem cxin wnak jara' nq'uis kaja ruyon. \v 39 Per wtijonem rxin Dios nqueya' jara' mtquixecwina neyoj ixix. Kas tebna' na cwent, mex ruq'uin Dios xtquixch'ojin wa'. Cara' xbij Gamaliel chca rexbil. \v 40 Arj-e' xch'obtaja cmal je xbixa chca, xquetak cc'omric apóstol. Tak xe'erkaja apóstol xmajtaja cch'ayic y cawra xecbij chca: —Mtenataj xta rubi' Jesús chquewech wnak. Y xesak'pix ela. \v 41 Xeba j-e' apóstol, congan nquequicota com xyataja chca che xba'na lowlo' chca prubi' Jesucristo. \v 42 K'ij k'ij nectijoj je' wnak chpam templo y chka' ptak je' jay y nqueya' rbixic Jesucristo chca. \c 6 \s1 • • • • • \p \v 1 Jara' k'ij xwankera problema chquecjol kch'alal com congan e q'uiy chic. K'ij k'ij q'uiy way nja'cha per je kch'alal je nquetzijona pe griego cawra xecbij: —Je' melcani' tak ixki' jec'ola kuq'uin majo'n q'uiy ta way nya'a chca tak nja'cha way que chwech je nquetzijona chpam tzojbal hebreo. \v 2 J-e' e cbeljuj apóstol xequemol conjelal kch'alal y cawra xecbij chca: —Kch'alal, ajoj majo'n yatanak ta chkij xtektenba' ta rbixic rtzojbal Dios y xtkamaj ta rjachic way. \v 3 Rmal c'ara' tak nekbij chewa camic, que'ecanoj e wku' ach-i' checjol j-utz nquetz'e'ta cmal kch'alal y nojnak Espíritu Santo ptak canm y congan utzlaj tak cna'oj. Tak xtquecontaja ewmal, ajoj nkaya' chca che j-e' nquejchow way. \v 4 Je nkaban ajoj camic junlic nkamaj rij oración y chka' ctojxic je' wnak tzan rtzojbal Dios. \v 5 J-e' c'a kch'alal utz xecc'axaj je xbixa chca cmal apóstol. Xeccanoj c'a e wku' ach-i', jun Esteban rubi' y arja' congan ykula ruc'u'x ruq'uin Jesucristo y nojnak Espíritu Santo pranm. E wajki' chic cawra quebi': Felipe, Prócoro, Nicanor, Timón, Parmenas ruq'uin Nicolás. Nicolás arja' aj Antioquía, y nabey tak q'uemjana tnimaj Jesucristo xnimaj creligión tnamet Israel. \v 6 J-e' c'a wa' e wku' ach-i' xepabaxa chquewech apóstol. J-e' c'a apóstol xqueban oración pquecwent y xqueya' quek'a' pquewá'. \v 7 Je rtzojbal Dios chkajni' xba pnim y congan xeq'uiya je' kch'alal pJerusalén. Congan e q'uiy chca sacerdote xecnimaj rtzojbal Dios y xeyke'a quec'u'x ruq'uin Jesucristo. \s1 • • • • • \p \v 8 Esteban nojnak pranm utzil je nsipaj Dios y congan rpoder Dios c'ola ruq'uin, y c'ola jle' nmak tak milagro nuban chquewech je' wnak. \v 9 C'ola jun jay rxin molbal ri'il je nbixa tzra molbal ri'il cxin je' wnak je e'elnak chic libre. Ec'ola je' wnak chpam e aj Cirene e quexbil jle' aj Alejandría, jle' chic aj Cilicia y jle' chic aj Asia, j-e' c'a xeyictaja y xquemaj ch'oj ruq'uin Esteban tzrij jremjon rbixic. \v 10 Per tak xtzijona Esteban j-e' mesquier chic necneya quetzij nak necbij tzra com rna'oj Dios necsaj y Espíritu Santo c'ayona rxin che rbixic je' tzij. \v 11 Je xqueban, ec'ola jle' ach-i' xeccanoj, xqueya' pak chca y cawra xecbij chca: —Camic telsaj rtzojxic che Esteban cawra nbij chca wnak: —Ja' Esteban xitzel ntzijona tzrij Moisés y chka' xitzel ntzijona tzrij Dios, cara' xtechol. \v 12 Cara' xqueban j-era' ach-i', xquetz'ak tzij tzrij Esteban y rmal c'ara' je tnamet e quexbil principal-i' e quexbil chka' je' maestro rxin ley xeyictaja tzrij. J-e' c'a ach-i' tak xe'ekaja ruq'uin Esteban xquechap ela y xquec'om ela chquewech e k'toy tak tzij. \v 13 Ec'o chic jle' ach-i' xeccanoj je nque'oca testigo che nquetz'ak tzij tzrij. J-e' c'a testigo cawra xecbij chca e k'toy tak tzij: —Jala acha remjon rbixic jle' tzij tzrij jawra lwar santo y tzrij ley rxin Moisés per xe m-utz ta nbij tzra. \v 14 Com ajoj kc'axan je nbij che Jesús aj Nazaret nuyoj na templo ruq'uin je' kcostumbre jyatanak chka rmal Moisés. Cara' nbij jala acha. \v 15 J-e' c'a e k'toy tak tzij conjelal xectz'ulchij ruplaj Esteban, cara' nca'ya ruplaj ajni' jun ángel rxin Dios. \c 7 \s1 • • • • • \p \v 1 C'jara' jnimlaj sacerdote cawra xbij tzra Esteban: —¿Le ktzitzij jnecbij jtestig chawa? Esteban xumaj rij tzij cuq'uin e k'toy tak tzij y cawra xbij chca: \v 2 —Ach-i' je ix nwinak ruq'uin ixix je ix principal-i', ixconjelal je ix aj Israel, tewc'axaj je xtenbij chewa. Jnimlaj Dios arja' xuc'ut ri' chwech kawma' Abraham ojer tak c'c'o na pMesopotamia tak q'uemjana tba chpam tnamet Harán. \v 3 Cawra xbij ja' Dios tzra Abraham: —Tey-a' cana atnamet y que'ay-a' cana awch'alal perc c'ola jun tnamet quenc'ut chawech, tzra' jat wa'. \v 4 Ja' Abraham xel ta pMesopotamia abar ec'ol wa' je' wnak aj Caldeos nbixa chca, y xba chpam tnamet Harán y tzra' xec'je' chwa'. Tak xcoma redta' Abraham xta'k ta ja' Abraham rmal Dios wawe' chpam tnamet abar okc'ol wa' camic ajoj ok tnamet Israel. \v 5 Per next jun ulew xuya' ta tzra wawe' per nexte jtz'it. Per Dios c'ola xtzujuj cana tzra y cawra xbij: —Abraham, nerla' na jun k'ij tak anen xtenjach tnamet pnak'a' y pquek'a' awiy amam chka'. Cara' xbij ja' Dios tzra mesque jara' tiemp ja' Abraham majo'n rlec'wal. \v 6 Y cawra xbij tzra chka': —Je' awiy amam nquec'je' na cji' cient juna' chpam jun tnamet y tzra' nquetaj wa' pen y lowlo' pquek'a' jle' chic wnak jme e cwinak ta. \v 7 Per anen c'ola jun nimlaj juicio quentak ela chquij j-e' wnak je nquebnowa lowlo' chca. C'jara' nquesak'pix ta awiy amam y nquerkaja chpam tnamet je xtenjach pquek'a', y wawe' ra' nqueya' wa' nuk'ij. Cara' xbij ja' Dios tzra. \v 8 Ja' Dios c'ola jun chuminem xchumsaj ruq'uin Abraham, chuminem rxin circuncisión cara' nbixa tzra. Ja' Abraham c'ola jun ch'it rlec'wal xec'je'a, Isaac rubi'. Tak xuban waxki' k'ij alexnak ac'al xuban circuncidar. Y cara' xuban chic Isaac chka' tak xoca acha, c'ola jun rlec'wal xec'je'a Jacob rubi', chka' xuban circuncidar. Y cara' xuban chic Jacob chka' tak xoca acha, xeq'ue'a e cbeljuj rlec'wal, j-e' c'ara' xe'oca ttixel kxin ajoj ok tnamet Israel. \v 9 Xqueban jmul j-e' rlec'wal Jacob congan xk'utluja canm tzrij jun quechak' rubi' José rmal c'ara' tak xecc'ayij ela pquek'a' jle' chic wnak. Ja' José xec'mar ela chpam tnamet Egipto per Dios c'ola ruq'uin. \v 10 Dios xet-owa rxin chpam je' lowlo' je xk'ax wa', xuya' rna'oj rmal c'ara' tak congan wen xtz'e'ta ja' José rmal Faraón rey rxin Egipto. Ja' Faraón xucsaj José gobernador rxin Egipto y xuya' tzra chka' ch-ja' npe'a tzrij njelal rmibil jc'ola pruchoch. \v 11 Jara' k'ij c'ola jun nimlaj wyejal xwankera ptak tnamet jc'ola precwent Egipto y chka' jc'ola precwent Canaán, congan quetjon pen wnak rmal. J-e' kti't kawma' mesquier chic necneya cmal nak nquetaj. \v 12 Tak xerkaja rbixic ruq'uin Jacob chc'ola trigo chpam tnamet Egipto arja' xerutak ela rlec'wal che nequelk'o' trigo. Jara' tak xeba nabey mul. \v 13 Tak xeba chic pe rcamul, tak xe'ekaja cawra xbixa chca rmal José: —Anen c'ara' en echak'. Jrey rxin Egipto tzra' xutkij wa' che aj Israel ja' José. \v 14 C'jara' José xutak rc'amric Jacob jredta' ruq'uin je rch'alal chka', e setenticinco che conjelal. \v 15 Cara' c'a rbanic tak xec'je'a Jacob chpam tnamet Egipto, y tzra' chpam tnamet Egipto xcom wa' y tzra' xecom wa' conjelal rlec'wal jxe'oca ttixel kxin ajoj ok tnamet Israel. \v 16 Tak xk'axa q'uiylaj tiemp xec'mar ta cbakil y xe'ermu'ka chpam panteón jc'ola chpam tnamet Siquem. Jara' panteón je lk'on cana rmal comnak Abraham, com ja' Abraham relk'on cana panteón tzan pak chca rlec'wal jun acha Hamor rubi'. \v 17 Tak xyamer nerla' k'ij tak nbantaja cumplir je rtzujun cana Dios tzra Abraham congan xeq'uiya j-e' aj Israel chpam tnamet Egipto. \v 18 Jara' tiemp gobierno rxin Egipto xoca pruk'a' jun chic rey jmajo'n rutkin ta njelal nak rebnon cana José. \v 19 Jara' rey xuch'ob jun mellaj na'oj chquij tnamet Israel jec'ola chpam tnamet Egipto perc xelsaj jun orden cawra nbij: —Tak nque'alexa clec'wal aj Israel ch'tak al-i' pors nqueya' cana queyon ch-utz c'ara' nquecoma. Cara' nbij jara' orden. \v 20 Chpam jara' tiemp xalex wa' Moisés. Ja' Moisés jun ac'al ajni'la xtz'e'ta rmal Dios. Je redta' rute' x-oxi' ic' xecq'uettzij pcuchoch. \v 21 C'jara' mtcajo' chumni xqueya' cana. Per c'ola jun rmi'al rey rxin Egipto arja' xusic' ela Moisés y xuc'om ela pruchoch. Arja' xq'uettzina rxin, xuban tzra ajni' ch'it ral. \v 22 Ja' Moisés xtijoj ri' tzrij njelal tijonem cxin aj Egipto. Tak ntzijona congan nbekaja pnawá' je nbij y njelal achnak necwina nuban. \v 23 Tak cawnak chic rjuna' Moisés xuban jmul xuch'ob che nquerk'ijla' ch'tak aj Israel y cara' xuban. \v 24 Tak xekaja cuq'uin c'ola jun aj Israel xutz'et congan lowlo' nba'na tzra rmal jun aj Egipto. C'jara' xuto' aj Israel y xuya' rec'xel tzra aj Egipto y xcamsaj. \v 25 Y cawra xuch'ob kaja pranm: —Conjelal aj Israel nch'obtaj c'ala' cmal che Dios entakyon ta che que'enelsaj ela libre pquek'a' aj Egipto. Per j-e' aj Israel mesquier nch'obtaja cmal. \v 26 Pe rcab k'ij chic ec'ola e c-e' aj Israel xerutz'et quemjon ch'oj. Ja' nrajo' nquerujach y cawra xbij chca: —¿Nak tzra tak neban ch'oj? Per xe ewinak c'a ewi'. Cara' xbij chca. \v 27 Per acha kas nnakona xumin Moisés y cawra xbij tzra: —¿Nak xbina chawa che atet ncatebnowa mandar kxin? ¿Nak xbina chawa che atet ncatek'towa tzij chkij? \v 28 ¿Lnawajo' cnacamsaj chic anen ajni' xaban tzra aj Egipto iwir? \v 29 Ja' Moisés tak xc'axaj chcara' xbixa tzra, xnanmaj ela y q'ue c'nat xba wa' chpam jun tnamet Madián rubi'. Chpam jara' tnamet Madián xec'je' wa', chquecjol jle' wnak jme aj Israel ta xec'je' wa'. Chpam jara' tnamet xec'le' wa' y tzra' xe'alex wa' e c-e' rlec'wal. \v 30 Cawnak juna' tekaja Moisés chpam tnamet Madián tak pjun k'ij xwankera jun ángel chwech chpam jun chkilaj ulew jc'ola chenkaj ruq'uin jyu' rbin-an Sinaí. Tzra' c'ol wa' jmoc xulquiej congan nebc'owa chpam k'ak' y chpam xwanker wa' ángel. \v 31 Ja' Moisés congan xel ta ranm tzrij. Com c'ola rgan nutzu' rmal c'ara' xki'l pona más ruq'uin. Tak chek q'uenjlal xc'axaj rukul Dios y cawra xbixa tzra rmal Dios: \v 32 —Anen en Dios cxin awti't awma', en Dios rxin Abraham, en Dios rxin Isaac, en Dios rxin Jacob. Cara' nbixa tzra, congan xberbeta y nxibej chic ri' nutz'et. \v 33 Cawra xbix chic jmul tzra rmal Kajaw Dios: —Telsaj axjab com ulew apalben jara' santlaj ulew rxin Dios. \v 34 Anen netz'ton bien jlowlo' jquemjon rtijic netnamet pquek'a' aj Egipto y newc'axan ok'ej jquemjon rbanic. Camic enkanak ta wawe' che cto'ic. Camic tchumij awi' com catnutak ela chpam tnamet Egipto. Cara' xbixa tzra Moisés rmal Dios. Cara' xbij Esteban y xumaj chic rbixic nic'aj tzij y cawra xbij: \v 35 —Ja' Moisés majo'n cgan aj Israel tzrij com j-e' xcawra necbij tzra: —¿Nak xbina chawa che atet ncatebnowa mandar kxin? ¿Nak xbina chawa che atet ncatek'towa tzij chkij? Per ja' Moisés, Dios xetkowa rxin ch-utz c'ara' ja' nebnowa mandar cxin y ch-utz c'ara' chka' ja' net-owa cxin pquek'a' aj Egipto. Ja' Dios c'ola jun ángel xutak ta che rto'ic Moisés jara' xwankera chpam k'ak' tak c'ola jmoc xulquiej congan nebc'owa. \v 36 Ja' Moisés xelsan ta cxin kti't kawma' chpam Egipto y congan nmak tak milagro xuban che clasic. C'ola milagro xuban chpam Egipto, c'ola milagro xuban tzra nimlaj mar rbin-an quiek mar y c'ola milagro xuban tzra cawnak juna' tak xerc'aj tnamet rxin Dios chpam chkilaj lwar. \v 37 Ja' mism Moisés cawra xbij chca rtnamet Dios: —Kajaw Dios nutak tna jun profeta che nquixruto' ajni' xuban chwa anen tak xenrutak ta ewq'uin. Jara' profeta aj Israel, kas tey-a' c'a ewexquin tzrij nak xtbij chewa. Cara' xbij ja' Moisés chca. \v 38 Ja' mism Moisés c'ola chquecjol rtnamet Dios tak xquemol qui' chpam chkilaj lwar abar ec'o wa', y tzra' c'ola jun ángel xtzijona ruq'uin pe rwá' jyu' rbin-an Sinaí. Je xbixa tzra Moisés rmal ángel jara' xbixa chca kti't kawma' chka'. C'ola jle' tzij xbixa tzra rec'mon ta utzlaj c'aslemal rxin Dios jara' xtz'ibaj cana ch-utz c'ara' ajoj nokocwina nekc'axaj camic. \v 39 Per j-e' kti't kawma' majo'n xecnimaj ta Moisés, j-e' c'ola cgan xemloj pe chta jmul chpam Egipto. \v 40 Com cawra xecbij tzra Aarón: —Que'abna' jle' tioxa' je nquec'an chic kxin, com Moisés jxelsan ta kxin chpam Egipto abar le tzra' xoc wa' camic. Cara' xecbij. \v 41 C'jara' xquemaj rbanic jun rechbal wajquex. Tak xec'choja cmal xectzujuj jle' chcop chwech, jara' jun sacrificio. Congan jun nimlaj quicotemal xqueban rmal jxecwankersaj ruq'uin quek'a'. \v 42 Per Dios xeruya' cana rmal c'ara' tak xeyojtaja, xe chwech ch'umil nquexque' chwa'. Cara' xqueban ajni' ctz'iban cana ojer je' profeta rxin Dios jcawra nbij: —Ixix ix tnamet Israel, tak xixc'je'a cawnak juna' chpam chkilaj lwar ¿le chenwech anen xetzujuj wa' chcop rxin sacrificio? \v 43 Per mcara' ta xeban, per jxeban ixix xruk'ij je' tioxa' xeya' jxewankersaj ruq'uin ek'a'. Xe rc'ulibal Moloc xetelej ruq'uin rechbal jun ch'umil je rbin-an Renfán. Rmal c'ara' tak quenbij chewa, c'ola jun lwar quixnutak el wa' jmás na c'nat chwech Babilonia. Cara' xbij Dios tzra retnamet. \v 44 Je kti't kawma' tak xebina chpam chkilaj lwar, j-e' xec'ana ruchoch Dios tz'um ruq'uin tziak ocnak. Chpam quey-on wa' tz'lem tak abaj abar tz'iban wa' rley Dios. Tak xqueban ruchoch Dios ncara' xqueban tzra ajni' c'tun chwech Moisés rmal Dios. Com Moisés xyataja tzra che xutz'et nabey mul nak nba'na tzra ruchoch Dios tak q'uemjana tumaj rij. \v 45 J-e' kti't kawma' tak xe'oc ta wawe' chpam tnamet jtzujun chca rmal Dios ne cc'an chquij ruchoch Dios tak Josué c'ayona cxin. Tak xe'oca chpam tnamet ec'o chic jle' wnak chpam per ja' Dios xelsan ela cxin ch-utz c'ara' j-e' kti't kawma' nec'je' cana chpam. Cara' c'a xqueban y ruchoch Dios wawe' xec'je' cwa' q'ue pe rtiemp rey David. \v 46 David congan utz xtz'e'ta rmal Dios, ja' xrajo' ta xuban jun rtemplo Dios je Dios rxin Jacob. \v 47 Per mja' ta David xebnowa rtemplo Dios com c'ola jun rlec'wal rubi' Salomón jara' xebnowa. \v 48 Per nimlaj Dios majo'n nca'tzin ta tzra xtec'je' ta chpam je' templo je bnon cmal wnak. Com ajni' tz'ibtanak cana rmal jun profeta jcawra nbij: \v 49 —Ja' caj ocnak ntz'ulibal y rwech ruch'lew rexlanbal wkan. ¿Le nc'atzina neban jun wuchoch nech'ob ixix? ¿Le nc'atzina chwa anen che nechumij jun lwar abar quenxle'n wa'? \v 50 ¿Manen tc'a xenwankersana caj ruq'uin ruch'lew? Cara' nbij ja' Dios. \v 51 Ixix majo'n egan ruq'uin je nrajo' ranm Dios, xe ix junam cuq'uin wnak jmajo'n cutkin ta rwech Dios com majo'n neya' ta c'as tzra rtzojbal noca ptak ewanm next c'a ptak ewexquin chka'. Y majo'n neya' ta c'as che Espíritu Santo nc'ana ewxin. Ajni' xqueban ewti't ewma' ojer ncara' neban chic ixix camic chka'. \v 52 Com j-e' next jun chca mquita xqueban lowlo' chca je' profeta. Xeccamsaj je' profeta jxeyowa rbixic che npe na Cristo je bnoy rbeyal rxin Dios. Y tak xpeta Cristo ixix xejach pquek'a' wnak je nquetzelana rxin y xec'utuj cmic tzrij. \v 53 Cara' c'a xeban, je rley Dios, mesque n-ángel xyowa chewa per majo'n nenimaj ta. Cara' xbij Esteban chca e k'toy tak tzij. \s1 • • • • • \p \v 54 Tak xecc'axaj je xbixa chca rmal Esteban congan xek'utluja rmal, kas neccach'ch'ej quey rmal cyiwal. \v 55 Per Esteban nojnak Espíritu Santo pranm, kas xch'ulchij caj y xuc'ut ri' Dios chwech, xutz'et Jesús chka' prejquenk'a' Dios pa'l wa'. \v 56 —Tetz'ta' mpa', camic quentz'et caj jaktanak y quentz'et Jesucristo Rlec'walxel jxoca alxic kuq'uin pa'la prejquenk'a' Dios. Cara' xbij Esteban. \v 57 Per congan xquemaj rakic quechi', xectz'apij quexquin y xeyictaja tzrij Esteban per ne che conjelal. \v 58 Xquechap ela, xquelsaj ela chpam tnamet y xquemaj rcamsic tzan abaj. J-e' testigo jxetz'kowa tzij tzrij xecjalla' cana quetziak ch-utz c'ara' nquecwina nqueq'uiek abaj. Je' quetziak xechjalbex cana rmal jun c'jol rubi' Saulo.\fig Xquemaj rcamsic Esteban tzan abaj.|src="cn01923B.tif" size="col" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Hch 7.58" \fig* \v 59 Esteban kas majtanak rq'uiekxic tzan abaj xumaj rij jun oración: —Wajaw Jesús, pnak'a' quenjach wa' wanm. \v 60 C'jara' xexque'a, xurak ruchi' y cawra xbij: —Wajaw, kas quenwajo' anen mquita xtaya' rec'xel je nqueban chwa. Tak xbitaja rmal xwar kaja. \c 8 \s1 • • • • • \p \v 1 Ja' Saulo utz xutz'et che xcamsasa Esteban. Jara' mism k'ij xmajtaja rbanic lowlo' chca kch'alal jec'ola pJerusalén y che conjelal kch'alal xquech'or je' qui'. Ec'ola nic'aj chca xeba chpam tak lwar jc'ola precwent Judea y nic'aj chic xeba precwent Samaria. Per j-e' apóstol majo'n xeba ta, xec'je' cana chpam tnamet Jerusalén. \v 2 Ec'ola nic'aj ach-i' congan ncajo' Dios j-era' xemkuwa rxin Esteban, congan ok'ej nqueban rmal je xba'na tzra. \v 3 Ja' Saulo xumaj rij lowlo' chca iglesia, jnuban jara' noca je' ptak jay abar ec'o wa' je' kch'alal, nquercherrej ta che ixki' ruq'uin ach-i' y nquerecsaj pcars. \s1 • • • • • \p \v 4 Je' kch'alal jxe'el ela pJerusalén y xeba chic pjun tnamet, tzra' xquemaj wa' rbixic utzlaj tzij je rxin Jesucristo. \v 5 C'ola jun chca Felipe rubi', arja' xba chpam jun tnamet jc'ola precwent Samaria. Tak xe'ekaja xumaj rbixic chca wnak nak rbanic Jesucristo. \v 6 J-e' c'a wnak tak xecc'axaj je xbij Felipe y tak xquetz'et nmak tak milagro xuban, che conjelal xqueya' quexquin tzrij je xbixa chca. \v 7 Com e q'uiy je' wnak xechumtaja jec'ola itzel tak espíritu cc'an y j-e' itzel tak espíritu congan nquerak quechi' tak nque'el ela. Chka' xechumtaja je' sic ruq'uin je' wnak ch'e'y nquebina. \v 8 Cara' c'a xbantaja y congan xquicota tnamet rmal. \v 9 Per c'ola jun acha Simón rubi', arja' c'ola chpam jara' tnamet. Ja' Simón arja' aj-itz nabey, congan tz'koj tak tzij rebnon chca wnak aj Samaria y cawra nbij chca wnak: —Anen congan nim nuk'ij. \v 10 J-e' wnak congan necc'axaj je nbixa chca per ne che conjelal rija' ruq'uin ac'ala', y cawra necbij: —Ja' Simón c'ola nimlaj rpoder Dios ruq'uin. \v 11 J-e' congan necc'axaj je nbixa chca com q'uiylaj tiemp tz'kon tzij chquewech rmal itz jnuban. \v 12 Per ja' Felipe xuya' rbixic chca utzlaj tzij je' tzrij nak rbanic rgobierno Dios y tzrij Jesucristo. Tak xecnimaj je xbixa chca rmal Felipe c'jara' xeba'na bautizar che ixki' y che ach-i'. \v 13 Chka' ja' mism Simón xnimaj je xbixa tzra rmal Felipe y xba'na bautizar. Tak xbantaja bautizar xbilaj ela Felipe. C'ola nmak tak milagro xba'na chwech y congan xel ta ranm tzrij tak xutz'et. \v 14 J-e' apóstol ec'o cana pJerusalén. Tak xerkaja rbixic cuq'uin che aj Samaria xecnimaj rtzojbal Dios c'jara' xquetak ela Pedro ruq'uin Juan cuq'uin. \v 15 Pedro ruq'uin Juan tak xe'ekaja xqueban jun oración pquecwent aj Samaria ch-utz c'ara' nkaj ta Espíritu Santo cuq'uin. \v 16 Cara' xqueban com next jun kanak ta Espíritu Santo ruq'uin xerwara' ebnon chic bautizar prubi' Kajaw Jesús. \v 17 Pedro ruq'uin Juan xqueya' quek'a' pquewá' aj Samaria y xkaj ta Espíritu Santo cuq'uin. \v 18 Ja' Simón xutz'et che cmal apóstol tak xkaj ta Espíritu Santo cuq'uin aj Samaria tak xqueya' quek'a' pquewá'. Rmal je xbantaja ja' Simón xtzujuj jle' pak chca apóstol. \v 19 Cawra xbij chca: —Tey-a' poder chwa anen ajni' c'ola ewq'uin ixix ch-utz c'ara' tak c'ola jun quenya' nuk'a' pe rwá' nkaj ta Espíritu Santo ruq'uin chka'. \v 20 Per cawra xbixa tzra rmal Pedro: —Xjun ta xtba'na chawa ruq'uin apak xtquixrukix ta pk'ak' com nach'ob atet che ncatecwina nalok' tzan apak nak nsipaj Dios. \v 21 Jawra samaj rxin Dios kamjon rbanic majo'n ak'a' tzra atet com xe m-utz ta awanm chwech Dios. \v 22 Ja itzel tak na'oj jamjon rch'obic pnawanm tey-a' cana y tc'utuj tzra Dios xtcatrucuy ta. \v 23 Com anen nch'obtaja nmal che awanm congan lowlo' elnak chwech Dios y congan atrechpon itzel tak achnak. Cara' xbixa tzra ja' Simón. \v 24 —Tebna' jun nimlaj utzil, tebna' orar pnecwent, tc'utuj tzra Kajaw Dios ch-utz c'ara' mquita xtbantaja cara' chwa ajni' xabij kaja chwa. \v 25 J-e' c'a apóstol xquemaj rbixic chca wnak njelal jquetz'ton tzrij rc'aslemal Jesucristo y xqueya' rbixic rtzojbal Dios chka'. C'jara' xemloj pchic pJerusalén. Xek'axa chpam jle' chic tnamet cxin aj Samaria y xqueya' rbixic utzlaj tzij rxin Jesucristo. \s1 • • • • • \p \v 26 C'ol c'a jun ángel xta'k ta rmal Kajaw Dios y ruq'uin Felipe xekaj wa' y cawra xbij tzra: —Felipe, catyictaja, jat tec'ma' ela bey je nba pJerusalén y nexle'a chpam tnamet Gaza. Cara' xbij ángel. Jara' jun bey je nk'axa chpam jun nimlaj chkilaj lwar. \v 27 Xyictaja Felipe y xba. Kas remjon binem tak c'ola jun caret xutzu' pona cherren cmal quiej y tz'bula jun acha chpam. Jara' acha aj Etiopía, jun acha eunuco. Jara' acha congan nim ruk'ij com ja' ocnak tesorero chpam rgobierno Candace jreina rxin Etiopía. Ja' acha pJerusalén penak wa' abar xuya' wa' ruk'ij Dios. \v 28 Y camic nemloja chpam rtnamet Etiopía. Tz'bula chpam caret y remjon rsic'sic rtzojbal Dios je rtz'iban cana profeta Isaías.\fig Felipe cola jun acha xutzet pona, cola chpam jun caret cherren cmal quiej.|src="cn01931B.tif" size="col" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Hch 8.28" \fig* \v 29 Felipe cawra xbixa tzra rmal Espíritu Santo: —Jat awla' caret y catki'l oca ruq'uin. \v 30 Xba alnak Felipe, tak xekaja ruq'uin caret xc'axaj acha remjon rsic'sic je rtz'iban cana profeta Isaías y cawra xc'axaj tzra: —¿Le nch'obtaja awmal jamjon rsic'sic? \v 31 —¿Nak tzra tak xtch'obtaja nmal tak next jun nech'bowa chenwech? Catojte' ta wq'uin, xbixa tzra ja' Felipe.\fig Felipe remjon rchobic chwech acha nak rbanic Jesús.|src="CN01932B.TIF" size="col" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Hch 8.31" \fig* \v 32 Je rtzojbal Dios jremjon rsic'sic ja' acha cawra nbij: —Cara' xba'na tzra ajni' nba'na tzra jun carne'l tak nec'mar ela che ncomsasa, arja' majo'n achnak nbij chca je nquebnowa lowlo' tzra, cara' nuban ajni' jun carne'l tak nch'upuxa rlan je rc'an. \v 33 Xruq'uix nqueya', me pril ta je nba'na tzra cmal e k'toy tak tzij. Je' wnak jec'ola pretiemp, arj-e' congan lowlo' xqueban com xeccamsaj. Cara' rtz'iban cana profeta Isaías. \v 34 Ja' acha cawra xbij tzra Felipe: —Tebna' jun utzil, tbij chwa ¿nak chu tzra nbij wa' tzij profeta, le tzra ja' kaja, o tzrij jun acha chic? \v 35 Ja' Felipe arja' xumaj rch'obic chwech nak rbanic tzij y xuch'ob chwech nak rbanic Jesús. \v 36 Kas quemjon binem chpam caret tak xequewla' jun ya'. —Tetz'ta' mpa' jun ya' la. ¿Mex utz quenba'na bautizar camic? Cara' xbij ja' acha. \v 37 —Wneyke'a ac'u'x ruq'uin Jesucristo per ne che njelal ac'u'x y che njelal awanm jara' utz ncatba'na bautizar. Cara' xbixa tzra rmal Felipe. —Anen ykula nuc'u'x ruq'uin Jesucristo che arja' Rlec'wal Dios. Cara' xbij tzra Felipe. \v 38 C'jara' xuya' jun orden che npe'a caret y xekaj ta chpam y xe'oca chpam ya' che c-e'. C'jara' xba'na bautizar ja' acha rmal Felipe. \v 39 Tak xe'el ta pya' chek q'uenjlal xec'mar ela Felipe rmal Espíritu Santo. Ja' acha majo'n chic xutz'et xta rwech Felipe, xumaj chic wjic rubey y congan nquicota. \v 40 Ja' Felipe c'xuna' c'o pon chic chpam tnamet Azoto. Xumaj chic rubey y tak nk'axa ptak je' tnamet nuya' rbixic utzlaj tzij rxin Jesucristo. Cara' xuban y xekaja chpam tnamet Cesarea. \c 9 \s1 • • • • • \p \v 1 Ja' Saulo congan ryiwal chca kch'alal y remjon rconxic nak nuban chca che nquercamsaj. Rmal c'ara' tak xba ruq'uin nimlaj sacerdote. \v 2 Tak xekaja ruq'uin cawra xbij tzra: —Ttz'ibaj nic'aj carta y naya' ela chwa che cnebna' presentar ptak jay rxin molbal ri'il jc'ola chpam tnamet Damasco ch-utz c'ara' quencwina cnecanoj je' wnak je cniman chic Jesús, y tak xtquenuwil quenucsaj pcars che ach-i' y che ixki' y quenuc'om pa wawe' pJerusalén. Cara' xbij ja' Saulo. \v 3 Y cara' xuban xba chpam tnamet Damasco. Kas remjon binem y xchenkaj chic c'o wa' tnamet tak chek q'uenjlal c'ola jun luz xkaj ta chcaj y xuq'uiek ri' ruch'ab tzrij. \v 4 Xkaja chuch'lew rmal luz y c'ola jun kul xtzijon ta y cawra xbij: —Saulo, Saulo ¿nak tzra tak naban lowlo' chwa? Cara' xbixa tzra. \v 5 —¿At achnak wnak c'a atet wajaw? xbij ja' Saulo. —Anen en Jesús, chwa anen amjon wa' rij lowlo'. Xayon nacamsaj kaja awi' ajni' nuban jun chcop tak ruyon nerquiraj rwá' chwech jun che' ch'ut rutza'm, cara' naban atet. Cara' xbixa tzra. \v 6 Ja' Saulo congan nberbeta y congan xel ta ranm je xbixa tzra: —Wajaw ¿nak nawajo' chwa chquenban? Cara' xbij tzra Jesús. —Catyictaja, jat chpam tnamet jc'ola chenkaj, tzra' nbix wa' chawa nak xtaban. Cara' xbixa tzra rmal Kajaw Jesús. \v 7 E rexbil Saulo congan xecxibej qui' com xecc'axaj jun kul je xtzijona per majo'n xecwin ta xquetz'et nak xtzijona. \v 8 Ja' Saulo xyictaja pnulew per majo'n chic nca'y ta, xoca moy. Rmal c'ara' xcha'p ela ruk'a' y xec'mar ela chpam tnamet Damasco. \v 9 Oxi' k'ij xoca moy y majo'n achnak xutaj. \v 10 C'ola jun kch'alal chpam tnamet Damasco Ananías rubi'. Ja' Kjawal Jesucristo xuc'ut ri' chwech Ananías ajni' pnachic', cawra xbij tzra: —Ananías. —Wajaw ¿nak nawajo' chwa chquenban? Cara' xbixa tzra rmal Ananías. \v 11 —Camic jat tec'ma' ela bey je nbixa tzra Derecha y ncatba chruchoch Judas. Tak xtcatekaja, tzra' nacanoj wa' jun acha aj Tarso, Saulo rubi'. Ja' Saulo remjon rbanic oración camic. \v 12 Y nutzu' ajni' pnachic' che atet xatba ruq'uin y xaya' ak'a' pe rwá' y xca'y chic jmul rk'arwech. Cara' xbij ja' Jesucristo. \v 13 —Per Wajaw, e q'uiy wnak nquebina chwa nak rebnon Saulo, congan lowlo' rebnon chca atnamet jec'ola pJerusalén. \v 14 Y camic ulnak wawe' ra', y-on ta tzra cmal cjefe sacerdote che nokruchap y nokrucsaj pcars konjelal ajoj jneknataj abi'. \v 15 —Jat ruq'uin com arja' ocnak jun ajsmajma' jnech-on che nerey-a' nbixic chca wnak jme aj Israel ta, chka' chca je' reyes je nquebnowa mandar cxin, y chka' chca tnamet Israel. \v 16 Y anen quenc'ut na chwech ajni' lowlo' xtutaj rmal nubi'. \v 17 Ja' Ananías xba. Tak xekaja xoca pjay y xuya' ruk'a' pe rwá' Saulo y cawra xbij tzra: —Wch'alal Saulo, ja' Kajaw Jesús xuc'ut ri' chawech tak amjon binem tak atpenak. Ja' takyon ta wxin awq'uin ch-utz c'ara' njaktaja ak'awech, y chka' nnoja Espíritu Santo pnawanm. \v 18 Tak xbitaja jawra tzra Saulo xtzak ta chuchi' rk'arwech ajni' rsojlal ch'u' y xca'y chic jmul c'jara' xyictaja y xba'na bautizar. \v 19 C'jara' xumaj w-im y xwanker chic jmul rchuk'a'. Y xec'je' na jun tiemp cuq'uin kch'alal tzra' chpam tnamet Damasco. \s1 • • • • • \p \v 20 C'jara' xumaj rij che noca chpam je' jay rxin molbal ri'il cxin aj Israel y cawra rbixic xuya': —Ja' Jesús arja' Rlec'wal Dios. \v 21 Conjelal wnak tak xecc'axaj je nbij Saulo congan xsa'cha cna'oj rmal y cawra xecbij chbil tak qui': —¿Le mja' tc'a wa' Saulo jcongan lowlo' xuban chca wnak pJerusalén jnecnataj rubi' Jesucristo? ¿Me rkanak tc'a wawe' ra' che nquerechpa' ela conjelal wnak jnecnataj rubi' Jesucristo che nquerecsaj pcars y nquerujach pquek'a' cjefe sacerdote? \v 22 Per ja' Saulo congan chic nuya' rbixic rtzojbal Dios y congan k'alaj nuch'ob chquewech wnak che Jesús arja' Cristo je ch-on rmal Dios. J-e' c'a aj Israel jec'ola tzra' chpam tnamet Damasco arj-e' xsa'cha cna'oj com mesquier nch'obtaja cmal nak remjon rbixic Saulo. \s1 • • • • • \p \v 23 Xeyloja Saulo c'ola chpam tnamet Damasco tak j-e' aj Israel xecchumsaj che neccamsaj. \v 24 Per xekaja rbixic ruq'uin ja' Saulo nak nch'o'ba tzrij. J-e' che pk'ij y chak'a' queyben Saulo chuchi' nmak tak chibey jabar ncatel wa' chpam tnamet com ncajo' neccamsaj. \v 25 Per j-e' kch'alal c'ola jun nimlaj chquech xeccanoj, xqueya' Saulo chpam y chak'a' xeckasaj tzrij nimlaj tz'ak jk'otben rij tnamet, cara' xqueban tzra che xtotaja Saulo. \s1 • • • • • \p \v 26 C'jara' xba Saulo pJerusalén. Tak xekaja, ja' xrajo' ta xec'je' ta cuq'uin kch'alal per arj-e' xecxibej qui' chwech com arj-e' majo'n necnimaj ta che ykul chic ruc'u'x ruq'uin Jesucristo. \v 27 Per ja' Bernabé xc'ana rxin chquewech apóstol, xumaj rcholic chquewech nak xuban Saulo tak xutz'et Kjawal Jesús pbey tak xtzijona ruq'uin. Y xuchol chquewech chka' che ja' Saulo majo'n xxibej ta ri' xuya' rbixic rtzojbal Jesús chquewech wnak jec'ola chpam tnamet Damasco. \v 28 C'jara' ja' Saulo xc'u'la cmal kch'alal y xoca quexbil pJerusalén. \v 29 Arja' majo'n nxibej ta ri' nuya' rbixic rtzojbal Kjawal Jesús. Tak xuya' rbixic chca aj Israel je nquetzijona pe griego arj-e' xecch'ojquij je nbixa chca y xquemaj rconxic rij rwech nak nqueban tzra che neccamsaj. \v 30 J-e' kch'alal tak xerkaja rbixic cuq'uin che njo'xa ncomsasa Saulo arj-e' xquec'om ela chpam tnamet Cesarea. Tak xekaja pCesarea xquetak el chic chpam tnamet Tarso. \v 31 Je' iglesia jec'ola chpam Judea, jec'ola chpam Galilea, y chka' jec'ola pSamaria arj-e' qui'il chic ec'ola. Congan xeq'uiya chpam rtzojbal Dios y congan necxibej qui' chwech Kjawal. Y Espíritu Santo congan eret-on che xeba pnim. \s1 • • • • • \p \v 32 Pedro arja' congan binem nuban che nquerk'ijla' je' kch'alal. Xuban jmul xba cuq'uin rtnamet Dios jec'ola chpam tnamet Lida. \v 33 Tak xe'ekaja, tzra' xuwil wa' jun acha Eneas rubi'. Ja' Eneas xuban waxki' juna' c'ola chwech rwarbal com xsic. \v 34 Ja' Pedro cawra xbij tzra: —Eneas, camic Jesucristo ncaterchumsaj, catyictaja, tchumij awarbal. Y cara' xuban ja' Eneas xchumtaja y xyictaj ela. \v 35 Conjelal jec'ola chpam tnamet Lida e quexbil chka' jun chic tnamet Sarón, arj-e' xquetz'et che xchumtaja Eneas rmal c'ara' xqueq'uex cna'oj y xeyke'a quec'u'x ruq'uin Jesucristo. \s1 • • • • • \p \v 36 C'o c'a jun kch'alal ixak chpam tnamet Jope, Tabita rubi'. Je chpam tzojbal griego Dorcas nbixa tzra. Ja' Dorcas c'ola utzlaj tak achnak rebnon, congan eret-on mibi'. \v 37 Ja' Pedro c'ola chpam tnamet Lida tak xeywaja Dorcas y xcoma. Xch'aja rij cmal kch'alal, tak xch'ajtaja rij xqueya' pjun jay jc'ola prucab wik. \v 38 Je tnamet Lida xe mnim ta recjol ruq'uin tnamet Jope. Je' kch'alal jec'ola pJope cutkin che chpam tnamet Lida c'o wa' Pedro y xequetak ela e c-e' ach-i' ruq'uin che necsiq'uij. Tak xe'ekaja ruq'uin Pedro cawra xecbij tzra: —Camic okpenak ok siq'uiy awxin che ncatba alnak chpam tnamet Jope. \v 39 Ja' Pedro xetre' ela chquij ach-i' y xeba chpam tnamet Jope. Tak xe'ekaja xec'mar ela chpam jay abar c'o wa' comnak. Tzra' ec'o wa' jle' ixki' melcani' quemjon ok'ej y xquemaj rc'utic chwech Pedro njelal tziak jrebnon ja' Dorcas. \v 40 Ja' Pedro xerelsaj ela conjelal wnak jec'ola pjay abar c'o wa' comnak. Tak xe'el ela conjelal wnak xexque'a y xuban jun oración. C'jara' xba ruq'uin comnak y cawra xbij tzra: —Tabita, catyictaja. Ja' Dorcas xujak rk'arwech y tak xutz'et Pedro xetz'be'a. \v 41 Ja' Pedro xuchap chuk'a' y xuyic. C'jara' xersiq'uij ixki' je e melcani' e quexbil jle' chic kch'alal y xuc'ut Dorcas chquewech per c'astanak chic. \v 42 Je xbantaja congan xela rbixic chpam tnamet Jope y e q'uiy wnak xeyke'a quec'u'x ruq'uin Kjawal Jesucristo. \v 43 Ja' Pedro xec'je' chna c-e' oxi' k'ij pJope. Ruq'uin jun acha tzcoy tz'um Simón rubi', tzra' xec'je' wa'. \c 10 \s1 • • • • • \p \v 1 C'o c'a jun acha chpam tnamet Cesarea, Cornelio rubi', arja' capitán cxin jle' soldado aj Italia nbixa chca. \v 2 Ja' Cornelio congan nuya' ruk'ij Dios y conjelal jec'ola pruchoch nqueya' ruk'ij Dios chka'. Ja' congan nqueruto' wnak y nuban oración chka'. \v 3 Xuban jmul Cornelio com a las tres rxin tk'ak'ij nxutzu' bien jun ángel rxin Dios xerkaja ruq'uin, ajni' pnachic' xutz'et wa'. —Cornelio, cara' xbixa tzra rmal ángel. \v 4 Ja' Cornelio xera' xutzu' ángel, congan xxibej ri' y cawra xbij tzra: —Wajaw ¿nak nawajo' chwa? Ja' ángel cawra xbij chic tzra: —Ja' Dios rc'axan njelal aworación abnon, rutkin njelal to'ic ay-on chca wnak y jara' majo'n nmestaj ta. \v 5 Camic que'atka' ela jle' ach-i' chpam tnamet Jope che necsiq'uij jun acha rubi' Simón y chka' nbixa tzra Pedro. \v 6 Ruq'uin jun acha tzcoy tz'um c'o wa', Simón rubi' chka'. Chuchi' mar c'o wa' ruchoch. Tak xterkaja Pedro awq'uin arja' nbina chawa nak xtaban. Cara' xbij cana tzra Cornelio. \v 7 Xba ja ángel. Ja' Cornelio alnak xersiq'uij e c-e' ach-i' ajsmajma' y jun soldado. Jara' jun chca soldado jnuto' Cornelio y junlic c'ola ruq'uin y congan nuya' ruk'ij Dios chka'. \v 8 Tak xe'erkaja ruq'uin, ja' Cornelio xuchol chca njelal je xbixa tzra rmal ángel c'jara' xerutak ela chpam tnamet Jope. \v 9 Tak xuban nic'aj k'ij rxin rcab k'ij j-e' quemjon binem y q'uemjana te'ekaja chpam tnamet Jope. Jara' hor xojte'a Pedro pe rwá' terraza rxin jay abar c'o wa' che bnoy oración.\fig Pedro pe rwá terraza co wa remjon rij oración.|src="cn01944B.tif" size="col" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Hch 10.9" \fig* \v 10 Y xmajtaja rmal jun k'ak'nic rpam. Tak majtanak rchumsic rway rxin almuerzo xutz'et ajni' pnachic' jun achnak penak chcaj. \v 11 Jxutz'et, xjaktaja caj chwech y xutz'et jun nimlaj mant xkaj ta chcaj ruyon penak y jtela che cji' rutza'm chcaj. \v 12 E congan e q'uiy chcop chpam y che njelal quewech chcop c'ola chpam. Ec'ola cajcaj ckan chcop chpam, ec'ola chcop jic necjuccuj qui' penlew, ec'ola chcop c'ola quexic'. \v 13 Tak xerutz'et jawra chcop c'ola nic'aj tzij penak chcaj y cawra xbixa tzra: —Pedro catyictaja, que'acamsaj j-ewra chcop y que'atja'. \v 14 —Wajaw, m-utz ta quenutaj j-ela chcop y nexte wjic enetjon ta, xjan nquekataj ajoj ok tnamet Israel com cara' nbij ley. Cara' xbij Pedro. \v 15 Cawra xbix chic tzra Pedro y ja' tzij q'ue chcaj penak wa': —Per jara' chumsan chic rmal Dios, camic majo'n xjan xta. Per wmajo'n chic xjan ta chwech Dios mtabij xtc'a che xjan nataj. \v 16 Oxmul xbixa cara' tzra Pedro c'jara' xojte'a jara' mant chcaj. \v 17 —¿Nak nbij c'a wa' jxentz'et? Cara' nbij kaja Pedro pranm. J-e' c'a ach-i' jetkon ela rmal Cornelio quemjon rc'axic abar c'o wa' ruchoch Simón. Ja' Pedro kas remjon rch'obic tak xe'ekaja j-e' ach-i' chijay. \v 18 Cawra xecc'axaj: —¿Lwawe' c'o wa' jun acha Simón jc'o chic jun rubi' Pedro nbixa tzra? \v 19 Tak c'remjon rch'obic Pedro cawra xbixa tzra rmal Espíritu Santo: —Ec'ola e oxi' ach-i' ncatccanoj. \v 20 Camic catyictaja, catkaja cuq'uin. Jat chquij y mtaxibej ta awi' com anen entakyon ta cxin. Cara' xbixa tzra. \v 21 Ja' Pedro xkaj ta y xba cuq'uin ach-i', cawra xbij chca: —Anen c'ara' en Pedro jnecanoj ¿Nak newajo' chwa? \v 22 —Ajoj oktkon ta awq'uin rmal jun capitán Cornelio rubi'. Arja' jun acha bnoy rbeyal y nxibej ri' chwech Dios, y congan utz ntz'e'ta cmal conjelal aj Israel. C'ola jun ángel rxin Dios xbij tzra chnutak ta asic'sic ch-utz c'ara' ncatba ruq'uin che nc'axaj nak xtabij tzra. Rmal c'ara' okpenak awq'uin camic. \v 23 J-e' ach-i' xecsasa pjay rmal Pedro, tzra' xewar wa'. Pe rcab k'ij xba Pedro chquij y xetre' ela nic'aj kch'alal chquij jec'ola chpam tnamet Jope. \v 24 Rox k'ij xekaja chpam tnamet Cesarea. Ja' Cornelio ereyben, ec'o chic jle' rch'alal ersiq'uin ruq'uin y chka' ec'ola jle' ramigos. Quemlon qui' queyben Pedro. \v 25 Ja' Cornelio tak xekaja Pedro chuchi' ruchoch xel ta pjay che rc'ulic. Tak xekaja ruq'uin xexque'a chwech Pedro y xumaj rya'ic ruk'ij. \v 26 Per ja' Pedro xuyic y cawra xbij tzra: —Catyictaja, mtcatexque' ta chenwech com anen xen wnak, xok junam awq'uin, cara' xbij tzra Cornelio. \v 27 Kas remjon tzij ruq'uin Cornelio tak xoc oca pjay y e q'uiy wnak xerutz'et quemlon qui' pjay. \v 28 Xumaj tzij cuq'uin y cawra xbij chca: —Ixix ewutkin che kreligión ajoj ja ok tnamet Israel nuc'ut chkawech che xjan nok-oca ewexbil jme ix aj Israel ta, o wnok-oca ptak ewuchoch. Per Dios xuc'ut chenwech che me tkal xta chwij xtenbij ta tzra jun wnak che xjan quenxbilaj chka bechnak wnak opech. \v 29 Rmal c'ara' anen tak xta'ka nsic'sic majo'n nak xenbij chca jxesiq'uina wxin y xenpeta alnak. Camic tbij chwa nak rmal tak xnesiq'uij. Cara' xbij chca. \v 30 Ja' Cornelio cawra xbij tzra Pedro: —Camic xuban cji' k'ij ctakwra hor nemjon rbanic ayuno, y ptak a las tres rxin tk'ak'ij tak nemjon rij oración chpam wuchoch chek q'uenjlal xwankera jun acha chenwech, rucsan jun tziak congan nyic'loja y chka' congan ruch'ab. \v 31 Xumaj tzij wq'uin y cawra xbij chwa: —Cornelio, Dios rc'axan aworación jabnon y chka' majo'n rmestan ta njelal to'ic jay-on chca wnak. \v 32 Camic que'atka' ela jle' ach-i' chpam tnamet Jope che necsiq'uij jun acha Simón jc'o chic jun rubi' Pedro nbixa tzra, ruq'uin jun acha tzcoy tz'um c'o wa', Simón rubi' chka' y chuchi' mar c'o wa' ruchoch. Tak xterkaja, ja' ntzijona awq'uin. Cara' xbij chwa. \v 33 Cara' xenban, xentak ela asic'sic chanim y meltiox chawa xatpeta chanim. Camic kamlon ki' konjelal chwech Dios ch-utz c'ara' nekc'axaj nak xtabij chka jbin ta chawa rmal Dios. Cara' xbij Cornelio. \s1 • • • • • \p \v 34 Ja' Pedro xumaj tzij y cawra xbij: —Camic nch'obtaja nmal che Dios majo'n jun itzel ta nutz'et y majo'n jun utz ta nutz'et. \v 35 Per jnuban, we nekxibej ki' chwech y nkaban rbeyal rxin ja', jara' nokruc'ul chka bechnak opech ketnamet. \v 36 Xutak ta Jesucristo Kjawal konjelal ja ok wnak. Xutak ta kuq'uin ajoj ja ok tnamet Israel, y ja' Jesucristo xuya' rbixic chka utzlaj tzij jrec'mon ta chka che qui'il nec'je'a kanm chwech Dios. \v 37 Ixix ewutkin utzlaj tzij jxel ta rbixic chpam departamento Judea je xmajtaj ta rbixic chpam departamento Galilea tak Juan Bautista rbin chic chca wnak che nc'atzina nqueba'na bautizar. \v 38 Ixix ewutkin nak xuban Jesús aj Nazaret, ewutkin che Dios xuya' tzra che xkaj ta Espíritu Santo ruq'uin y xuya' rpoder, y ja' Jesús xba c'nat nkaj cuq'uin je' wnak, xuban nimlaj tak utzil chca y xerchumsaj achnak quetjon pen pruk'a' diablo. Cara' xuban com Dios c'ola ruq'uin. \v 39 Ajoj ok rapóstol Jesús ok testigo tzrij che njelal achnak jxuban chpam departamento Judea ruq'uin chpam tnamet Jerusalén. C'jara' xcamsasa, xtzakbaxa chwech jun cruz. \v 40 Per prox k'ij Dios xuyic chpam cmic y xuya' tzra chxuc'ut ri' chkawech. \v 41 Per majo'n xuc'ut ta ri' chquewech conjelal wnak, per xuc'ut ri' chkawech ajoj ja okch-on rmal Dios ch-utz c'ara' nkaya' rbixic che xc'astaja chquecjol cnomki'. Chka' xokwa' chna ruq'uin. \v 42 C'jara' xokrutak ela cuq'uin je' wnak ch-utz c'ara' nkaya' rbixic utzlaj tzij chca ruq'uin che nekbij chca chja' Dios xucsaj Jesús chnuk'at tzij chquij conjelal wnak che c'asla ruq'uin je e cnomki' chic. \v 43 Conjelal ojer tak profeta cawra ctz'iban cana tzrij: —Achnak neyke'a quec'u'x ruq'uin, jara' prubi' ja' ncuytaj wa' quil quemac. Cara' tz'ibtanak cana. \s1 • • • • • \p \v 44 C'remjon tzij Pedro tak chek q'uenjlal xkaj ta Espíritu Santo cuq'uin che conjelal jquemjon rc'axic Pedro. \v 45 J-e' c'a kch'alal je aj Israel jquexbilan ela Pedro arj-e' congan xel ta quec'u'x tzrij je xbantaja com xkaj ta Espíritu Santo cuq'uin wnak chka' jme aj Israel ta. \v 46 Perc j-e' wnak jme aj Israel ta quemjon tzij chpam jle' chic tzojbal jmajo'n cutkin ta. Congan quemjon rya'ic ruk'ij Dios. \v 47 Ja' Pedro cawra xbij chca e rexbil: —Camic n-utz wa' nqueba'na bautizar j-ewra wnak com kanak pchic Espíritu Santo cuq'uin ajni' xkaj ta kuq'uin ajoj. \v 48 C'jara' cawra xbij chca: —Camic nquixba'na bautizar prubi' Jesucristo. Tak xebantaja bautizar xecc'utuj jun utzil tzra Pedro che nec'je' na c-e' oxi' k'ij cuq'uin. \c 11 \s1 • • • • • \p \v 1 J-e' c'a apóstol e quexbil jle' chic kch'alal jec'ola chpam departamento Judea xekaja rbixic cuq'uin che je' wnak jme aj Israel ta xecnimaj rtzojbal Dios. \v 2 Xemloja Pedro pJerusalén, y tak xekaja ec'ola nic'aj aj Israel xecch'ojquij tzra je njelal jxuban cana. J-era' je nquebina che nc'atzina nqueba'na circuncidar je' kch'alal jme aj Israel ta. \v 3 Cawra xecbij tzra: —¿Nak tzra tak xatba pcuchoch wnak jme aj Israel ta? ¿Nak tzra tak xatwa'a cuq'uin? \v 4 Ja' Pedro xuya' rchumilal chquewech nak kas xbantaja y cawra xbij chca: \v 5 —Anen enc'ola chpam tnamet Jope, kas nemjon rbanic oración tak c'ola jun achnak xentzu' ajni' pnachic'. Xentzu' ajni' jun nimlaj mant ntajina nkaj ta chcaj, ruyon tquil ta che cji' rutza'm jtela chcaj. \v 6 Kas nemjon rtz'etic ja' mant tak xenutz'et jle' chcop ec'ola chpam per q'uiy je' quewech, ec'ola je cajcaj ckan, nic'aj nqueti'ona, nic'aj jnecjuccuj qui' ptak ulew, nic'aj chic jc'ola quexic'. \v 7 C'jara' xenc'axaj nic'aj tzij cawrara: —Pedro catyictaja, que'acamsaj j-ewra chcop y que'atja'. Cara' xbixa chwa. \v 8 Per anen cawra xenbij: —Wajaw, m-utz ta quenutaj j-ewra chcop com anen nexte wjic netjon ta je' chcop jxe xjan nquekataj ajoj ok tnamet Israel ajni' nbij ley. Cara' xenbij. \v 9 Per xenc'axaj chic jmul tzij jpenak chcaj cawra xbij chic chwa: —Per jara' rchumin chic Dios, majo'n xjan chta. Wmajo'n xjan chta chwech Dios mtabij xta atet che xjan. \v 10 Oxmul xbixa cara' chwa c'jara' xojte'a jara' mant chcaj. \v 11 Jara' mism hor ec'ola e oxi' ach-i' xe'ekaja abar enc'o wa', etkon ela che nconxic y e'elnak ela chpam tnamet Cesarea. \v 12 C'jara' cawra xbij Espíritu Santo chwa: —Camic que'axbilaj ela j-ela ach-i', mtaxibej ta awi'. Cara' xenban, xenba e wexbil j-ewra e wajki' kch'alal je nque'etzu' wawe' ra'. Tak xokekaja xok-oca pruchoch jun acha Cornelio rubi'. \v 13 Ja' Cornelio xumaj rcholic chkawech nak retz'ton, com c'ola jun ángel xutz'et pa'la pruchoch y cawra xbixa tzra rmal ángel: —Camic que'atka' ela jle' ach-i' chpam tnamet Jope che necsiq'uij jun acha Simón jc'o chic jun rubi' Pedro. \v 14 Arja' c'ola jun utzlaj tzij nbij chawa ch-utz c'ara' nawil totanem rxin Dios, y chka' nquewil conjelal jec'ola pnawuchoch. Cara' xbixa tzra Cornelio rmal ángel. \v 15 Tak xenmaj rbixic chca utzlaj tak tzij chek q'uenjlal xkaj ta Espíritu Santo cuq'uin ajni' xkaj ta kuq'uin ajoj nabey. \v 16 C'jara' xerkaja pe nwá' je rbin cana Kjawal Jesucristo cawrara: —Juan Bautista ya' xucsaj tak xeruban bautizar je' wnak, per ixix nkaj tna Espíritu Santo ewq'uin y ja' Espíritu nquixbanbexa bautizar, cara' xbij cana chka. \v 17 Com ja' Dios xutak ta Espíritu Santo cuq'uin j-e' ajni' xuban chka ajoj tak xeyke'a kac'u'x ruq'uin Kjawal Jesucristo ¿nak c'a enocnak wa' anen nech'ob ixix tak xtench'ojquij tzra Dios nak nuban? Cara' xbij Pedro chca. \v 18 Tak xbixa cara' chca majo'n chic achnak xecbij tzra Pedro. Xquemaj rya'ic ruk'ij Dios y cawra xecbij: —Ne ktzitzij wa' conjelal wnak jme aj Israel ta yatanak chca chka' rmal Dios che nqueq'uex cna'oj ruq'uin che nqueya' cana il mac ch-utz c'ara' nquewil utzlaj c'aslemal je rxin junlic. Cara' xecbij. \s1 • • • • • \p \v 19 Tak xcamsasa Esteban xmajtaja rbanic lowlo' chca jle' chic kch'alal rmal c'ara' ec'ola nic'aj xenanmaj ela y xeba c'nat. Jle' xeba chpam tnamet Fenicia, jle' xeba pChipre, y jle' chic xeba chpam Antioquía. Tak xe'ekaja xquemaj rbixic utzlaj tzij rxin Jesucristo, per xqueyon chca aj Israel xecbij wa'. \v 20 Per ec'ola nic'aj chca, jle' aj Chipre, jle' chic aj Cirene, arj-e' xe'ekaja chpam Antioquía, xquemaj tzij cuq'uin wnak jme aj Israel ta y xqueya' rbixic Kjawal Jesucristo chca. \v 21 Rpoder Kjawal Dios c'ola cuq'uin rmal c'ara' e q'uiy je' wnak xeyke'a quec'u'x ruq'uin Kjawal Jesucristo, xqueya' cana ccostumbre je cniman. \v 22 Iglesia jc'ola pJerusalén xekaja rbixic cuq'uin je xbantaja rmal c'ara' xquetak ela Bernabé p-Antioquía. \v 23 Ja' Bernabé tak xekaja p-Antioquía xutz'et chcongan smajnak utzil je nsipaj Dios ptak canm je' wnak, congan xquicota rmal c'ara' cawra xbij chca: —Cow quixpe'a, mteya' cta yukbal ec'u'x ruq'uin Kjawal Jesucristo. \v 24 Cara' xbij Bernabé com ja' utzlaj acha, nojnak Espíritu Santo pranm, congan ykula ruc'u'x ruq'uin Jesucristo y e q'uiy je' wnak xeyke'a quec'u'x ruq'uin Kajaw rmal ja'. \v 25 C'jara' xba Bernabé chpam tnamet Tarso che rconxic Saulo. \v 26 Tak xuwil ta xuc'om pa p-Antioquía. Jun juna' xec'je'a tzra', e q'uiy je' wnak xectijoj tzan rtzojbal Dios chpam iglesia. Tzra' chpam tnamet Antioquía xwanker wa' nabey mul bi'aj cristiano je xbixa chca kch'alal. \v 27 Jara' tiemp ec'ola nic'aj profeta xe'el ela pJerusalén y xeba p-Antioquía. \v 28 Tak xe'ekaja c'ola jun chca Agabo rubi', arja' xpe'a chquewech kch'alal, xbij chca nak bin tzra rmal Espíritu Santo y cawra xbij chca: —C'ola jun nimlaj wyejal penak chwech ruch'lew, cara' xbij. Jara' wyejal xbantaja pretiemp Claudio jnimlaj rey rxin Roma. \v 29 J-e' c'a kch'alal jec'ola p-Antioquía xquech'ob che nquetak ela jun ayuda chca kch'alal jec'ola pJudea: —Nkaya' ajni' nkocwina nkaya' chok jujnel. Cara' xecbij je'a. \v 30 Cara' xqueban, xequetak ela Bernabé ruq'uin Saulo che j-e' nequejcha' ayuda pquek'a' anciano jepa'la chquij kch'alal jec'ola pJudea. \c 12 \s1 • • • • • \p \v 1 Chpam jara' tiemp rey Herodes xumaj lowlo' chquij nic'aj kch'alal ptak iglesia. \v 2 Xutak rcamsic Jacobo tzan espada, jara' Jacobo renmal Juan. \v 3 Tak xutz'et che nquequicota aj Israel rmal jxuban tzra Jacobo c'jara' xutak chic rchapic Pedro tak majtanak nimk'ij pascua, jara' nimk'ij tak nti'ja xquelway jmajo'n levadura ruq'uin. \v 4 Ja' rey Herodes tak xchaptaja Pedro, xucsaj pcars. Ec'ola e cji' moc soldado xujach pquek'a' che necchjalbej, e cajcaj soldado ec'ola chpam jun moc. Xuch'ob ja' Herodes q'ue nq'uis na nimk'ij pascua nabey c'jara' xterelsaj ta Pedro pcars chnuk'at tzij tzrij per ne chquewech tnamet. \v 5 Cara' xuban Pedro, congan chjalben pcars cmal je' soldado, per je iglesia arj-e' nmajo'n nquetne' ta che rbanic oración precwent. \s1 • • • • • \p \v 6 Tak xjun k'ij chic nrajo' che nk'a'ta tzij tzrij rmal Herodes c'ola jun ángel rxin Kjawal Dios xta'k ta che rto'ic. Ja' Pedro warnak chak'a', ec'ola e c-e' soldado ptak rupox y bien xmon tzra c-e' cadena. Ec'o chna jle' soldado chka' quechjalben ruchi' cars. \v 7 Chek q'uenjlal xekaja ángel ruq'uin Pedro y congan sak xuban pcars rmal. Ja' ángel xuchap oca prupox Pedro che rc'asic y cawra xbij tzra: —Catyictaja per alnak, y chek q'uenjlal xtzak ela cadena chuk'a' Pedro.\fig —Catyictaja alnak, cara nbij ángel tzra Pedro.|src="cn01953B.tif" size="col" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Hch 12.7" \fig* \v 8 Xtzijon chic jmul ángel y cawra xbij tzra: —Tchumsaj awi' y tcosla' axjab. Cara' xuban Pedro ajni' xbixa tzra. —Camic tecsaj acap y catetre' ta chwij, cara' xbij ja' ángel tzra. \v 9 Ja' Pedro xetre' ta tzrij ángel per mesquier nch'obtaja rmal we ktzij o me ktzij ta xelsas ta. Jxuch'ob ja' xajni' jun achic' nuban. \v 10 Xek'axa chwech c-e' lwar abar ec'o wa' soldado e chajinel. C'jara' xe'ekaja abar c'o wa' ruchi' cars jch'ech' ocnak jc'ola chibey, ruyon xjaktaja chquewech y xe'el ta. Xquemaj binem pbey y tak xec'choja jun rkan bey cmal, ja' ángel chek q'uenjlal xuya' cana Pedro ruyon. \v 11 Tak xch'obtaja jawra rmal Pedro cawra xbij kaja pranm: —Camic xenwutkij chja' Kajaw Dios c'ola jun r-ángel retkon ta che nto'ic pruk'a' Herodes ruq'uin chmajo'n nya' ta cgan aj Israel, com j-e' xecmic queyben chwij. \v 12 Tak xch'obtaja njelal rmal, c'jara' xba pruchoch María, jara' María jrute' Juan jMarcos nbixa tzra chka'. E q'uiy kch'alal quemlon qui' pruchoch María y quemjon rij oración. \v 13 Tak xekaja Pedro xtarij chibey. C'ol c'a jun xten Rode rubi', arja' xel ta che rtz'etic nak wnak ntarina chibey. \v 14 Tak xc'axaj chrukul Pedro ntzijona congan qui' ruc'u'x xpeta, y xsa'cha rna'oj rmal como majo'n xujak cta chibey chwech. Per jxuban, xba alnak pjay y xerbij chca kch'alal chja' Pedro c'ola chibey. \v 15 Per j-e' majo'n xecnimaj ta je xbixa chca rmal Rode: —Xatech'jurnak. Cara' xecbij tzra. —Ne ktzij wa' chja' Pedro ntarina chibey. Cara' nbij chca. —Mjara' ta, x-ángel lara' jnechjalbena rxin. Cara' xecbij chic tzra. \v 16 Per ja' Pedro congan ntarij chibey. Per tak xquejak chibey xquetz'et chPedro pa'la, congan xel ta quec'u'x tzrij. \v 17 Per ja' Pedro xuya' ruruk'a' chuchi' che nbij chca che nquetne'a y xumaj rcholic chquewech nak xuban Kjawal Dios che xerelsaj ta pcars. C'jara' cawra xbij chic chca: —Njelal jxenbij chewa tbij chic ixix tzra Jacobo y chka' chca jle' chic kch'alal. C'jara' xel ela cuq'uin y xba chpam jun lwar chic. \v 18 Tak xeskara congan xsa'cha cna'oj j-e' soldado com majo'n cutkin ta abar xoc wa' Pedro. \v 19 Ja' Herodes xutak rconxic per majo'n xuwil ta. C'jara' xuc'ot quechi' soldado jxechjalbena rxin Pedro pcars per mesquier nquecwina necbij nak xbantaja. Rmal c'ara' xya'a jun orden che nquecomsasa. C'jara' xel ela Herodes chpam departamento Judea, xba chpam tnamet Cesarea y tzra' xec'je' chwa'. \s1 • • • • • \p \v 20 Chpam jara' tiemp Herodes congan ryiwal penak chquij wnak jec'ola chpam e c-e' nación rubi' Tiro ruq'uin Sidón. J-ewra wnak chpam tnamet Israel nquelok' wa' je' cachnak je nc'atzina chca che nquetaj. Per ja' Herodes majo'n xc'ayij xta chca. Per j-e' xjun xquech'ob ela xeba ruq'uin Herodes che necchumij ruq'uin nak tzra tak majo'n chic nc'ayij xta je nc'atzina chca j-e'. Tak xe'ekaja c'ola jun acha Blasto rubi', arja' oficial chpam rgobierno Herodes. Xqueya' pak pruk'a' Blasto ch-utz c'ara' ntzijona pquecwent chwech rey Herodes. \v 21 Ja' Herodes xucha' jun k'ij che ntzijona cuq'uin. Tak xerla' k'ij, ja' Herodes xucsaj jun wen tziak rxin rey, xetz'be'a chwech retrono y xumaj tzij cuq'uin. \v 22 J-e' wnak tak xecc'axaj nak xbij, conjelal xquerak quechi' y cawrara xecbij: —Me wnak ta xtzijona kuq'uin, Dios xtzijona. \v 23 Chek q'uenjlal xpaleja jun ángel rxin Kjawal Dios, xuya' jun ryubil Herodes rmal che ajni'la xuna' tak xya'a ruk'ij cmal wnak y majo'n xuya' ta ruk'ij Dios. Jyubil xya'a tzra Herodes jara' jle' jut xetjowa rxin y cara' xuban xcoma. \v 24 Per rtzojbal Dios congan xela rbixic y congan e q'uiy wnak xenimana rxin. \v 25 Bernabé ruq'uin Saulo tak xjachtaj cana ayuda cmal xe'el ela pJerusalén xeba p-Antioquía, y xquec'om ela Juan je nbixa tzra chka' Marcos. \c 13 \s1 • • • • • \p \v 1 Chpam iglesia jc'ola p-Antioquía ec'ola jle' profeta ruq'uin jle' maestro cawra quebi': Bernabé, Simón, chka' nbixa tzra Niger, Lucio je aj Cirene, Manaén jawra junam xeq'uiy ta ruq'uin Herodes jgobernador rxin Galilea, y chka' c'ola Saulo. \v 2 Xqueban c'a jmul quemlon qui' che rya'ic ruk'ij Dios y quemjon rij ayuno tak xbixa chca rmal Espíritu Santo cawrara: —Anen ensiq'uin chic Bernabé ruq'uin Saulo che rbanic jun samaj. Camic que'enyonaj chnequebna' samaj. Cara' xbixa chca. \v 3 C'jara' xquemaj rij jun oración. Tak xec'choja oración y ayuno cmal, xqueya' quek'a' pquewá' Bernabé ruq'uin Saulo che nquecyonaj, y xequetak ela che rbanic samaj. \s1 • • • • • \p \v 4-5 Cara' xqueban Bernabé ruq'uin Saulo, xeta'k ela rmal Espíritu Santo, xeba chpam jun tnamet rubi' Seleucia y bnak Juan chquij je nbixa tzra chka' Marcos. Juan nqueruto' chpam samaj. Chka' chpam jara' lwar xe'oc ela chpam jun lanch y xeba chpam jun lwar rubi' Chipre, jawra lwar jun isla, y xe'ekaja chpam jun tnamet Salamina jc'ola precwent Chipre. Tzra' c'a xquemaj wa' rbixic rtzojbal Dios ptak jay rxin molbal ri'il abar nquemol wa' qui' aj Israel. \v 6 Xeba nat nkaj chpam jawra lwar Chipre. Tak xe'ekaja chpam jun tnamet rubi' Pafos, tzra' xquewil wa' jun acha aj Israel Barjesús rubi', jawra acha aj-itz. Jawra acha nbij che profeta ocnak wa' per xe tz'koj tzij nuban. \v 7 Nesmaja precwent gobernador rxin Chipre. Jgobernador jara' jun acha congan rna'oj, Sergio Paulo rubi'. Jawra gobernador ajni'la c'ola rgan nc'axaj rtzojbal Dios rmal c'ara' xutak csic'sic Bernabé ruq'uin Saulo. \v 8 Ja' Barjesús c'o chic jun rubi' canon jara' Elimas. Elimas nbij tzij aj-itz. Tak xe'ekaja Bernabé ruq'uin Saulo jawra aj-itz xch'ojquij tijonem je nqueya', cara' xuban ch-utz c'ara' gobernador majo'n neyke' ta ruc'u'x ruq'uin Jesucristo. \v 9 Ja' Saulo c'o chic jun rubi' nbixa jara' Pablo. Ja' Pablo congan xnoja Espíritu Santo pranm, xera' xch'ulchij aj-itz, \v 10 y cawra xbij tzra: —Atet xat tz'koy tzij, at jun itzel acha, xat rlec'wal diablo y xitzel natzu' rbeyal rxin Dios. ¿Nak tzer c'a tak natz'apij rubey Dios chquewech wnak? ¿Nak tzer c'a mtaya' c'as che necnimaj nic'aj chic wnak? \v 11 Camic nataj na lowlo' pruk'a' Kajaw Dios, camic ncatoca moy y majo'n chic natzu' xta rwech k'ij jun tiemp. Tak xbitaja jawra tzij rmal Pablo njara' hor xoca moy jawra aj-itz. C'jara' xumaj rconxic jun wnak je ntzaken ela chuk'a'. \v 12 Jgobernador tak xutz'et che xoca moy aj-itz xeyke'a ruc'u'x ruq'uin Jesucristo com ajni'la xc'axaj tijonem je nqueya' Bernabé ruq'uin Pablo tzrij Kjawal Dios. \s1 • • • • • \p \v 13 C'jara' Pablo xel ela chpam tnamet Pafos, xe'oc ela chpam lanch y xeba chpam jun chic tnamet rubi' Perge jc'ola precwent Panfilia. Per Juan xeruya' cana y xemloj ta pJerusalén. \v 14 Pablo ruq'uin Bernabé tak xe'el ela chpam tnamet Perge xeba chic chpam tnamet Antioquía jc'ola precwent Pisidia. Tak xerla' xlanbal k'ij xe'oca chpam jay rxin molbal ri'il y xetz'be'a chpam. \v 15 Xmajtaj c'a rsic'sic rtzojbal Dios jtz'iban cana rmal Moisés y cmal jle' chic profeta. Tak xsic'taja ec'ola jle' oficial rxin jay rxin molbal ri'il xquetak ela rbixic tzra Pablo ruq'uin Bernabé cawrara: —Nwinak aj Israel, wc'ola jun paxbanem newajo' nebij chca wnak nkaya' cana tiemp chewa camic. \v 16 Pablo xpe'a y xuya' ruruk'a' chuchi' che nbij chca che nquetne'a y cawra xbij chca: —Ixix ix aj Israel, ixix chka' jnexibej ewi' chwech Dios, tewc'axaj je xtenbij chewa. \v 17 Je Dios kxin ajoj ja ok tnamet Israel arja' xerucha' e kti't kawma' ojer y xuya' chca che xe'oca jun nimlaj tnamet tak q'uec'o na chpam tnamet Egipto. Per mja' ta Egipto kas mer quetnamet. Tak xq'uisbena k'ij, ja' Dios congan xucsaj rchuk'a' che xerelsaj ta pquek'a' tnamet Egipto. \v 18 Tak xe'el ta chpam Egipto cawnak juna' xec'je'a chpam jun nimlaj chkilaj lwar per congan itzel tak achnak xqueban tzra' per ja' Dios xucoch' njelal. \v 19 Tak xekaja chpam jun ulew rbin-an Canaán ec'o chic e wku' tnamet chpam y Dios xercamsaj che wku' tnamet y jara' ulew xuya' chca e kti't kawma', jara' jun nimlaj herencia xuya' chca. \v 20 Jk'atbaltzij jara' xuya' pquek'a' juez. Cji' cient juna' ruq'uin nic'aj xec'axa cmal juez, y q'uisbal juez jara' profeta Samuel. \v 21 C'jara' xecc'utuj jun rey tzra Dios ch-utz c'ara' nec'je'a k'atbaltzij pruk'a'. Y cara' xuban Dios, xuya' k'atbaltzij pruk'a' jun rey, y rey jara' Saúl rlec'wal Sis, y ja' Sis jara' riy rumam Benjamín, y ja' Benjamín jara' jun chca e cbeljuj rlec'wal Jacob. Cawnak juna' xoca rey Saúl. \v 22 Ja' Dios tak xelsaj k'atbaltzij pruk'a' Saúl xucsaj cana David rey y cawra xbij tzra: —Anen congan nel ta nuc'u'x tzrij David rlec'wal Isaí, arja' nuban njelal achnak ajni' quenwajo' anen. Cara' xbij Dios. \v 23 David c'ola jun riy rumam Jesús rubi'. Ja' Jesús Dios takyon ta rxin che kto'ic ajoj ja ok tnamet Israel com cara' rtzujun cana Dios ojer. \v 24 Ja' Jesús tak q'uemjana tumaj rsamaj majtanak chic rchumsic rubey rmal Juan Bautista, com ja' Juan cawra xbij chca conjelal wnak aj Israel: —Tec'xa' ena'oj, tey-a' cana rtzilal y nquixba'na bautizar. \v 25 Juan Bautista tak xyamer nuq'uis rsamaj cawra xbij chca wnak: —Ma anen ta en Cristo ja To'onel jtzujun ta rmal Dios ojer ajni' nech'ob chwij ixix. Cristo arja' mja'na tumaj rsamaj, y más na nim ruk'ij que chenwech anen y majo'n yatanak ta chwij xtenquir ta rc'amal rexjab. Cara' xbij. \v 26 Ach-i' je ix nwinak ja ix riy rumam kawma' Abraham, y chka' ixix ixconjelal jnexibej ewi' chwech Dios, camic quenbij chewa, ewxin ixix utzlaj tzij jkamjon rbixic chewa jrec'mon ta totanem rxin Dios. \v 27 Com je' wnak jec'ola pJerusalén e quexbil e k'toy tak tzij je nquebnowa mandar cxin, arj-e' majo'n xch'obtaj ta cmal che Jesús arja' To'onel tkon ta rmal Dios, y majo'n xch'obtaj ta cmal chka' nak rbanic rtzojbal Dios jtz'ibtanak cana ojer cmal je' profeta je nsiq'uisa ptak quexquin ptak xlanbal k'ij. Per j-e' xecc'utuj recmic Jesús, y tzra' xbantaj wa' cumplir jtz'ibtanak cana cmal je' profeta. \v 28 Xeccanoj ril Jesús y Jesús majo'n ril, per j-e' xecc'utuj recmic tzra Pilato. \v 29 Ja' Jesús tak xcoma y xbantaja cumplir rmal njelal ajni' tz'iban cana tzrij, c'jara' xkasasa chwech cruz y xemu'k cana. \v 30 Per Dios xuc'as chquecjol cnomki'. \v 31 Tak c'astanak chic q'uiy k'ij xec'je'a chquecjol jle' rdiscípulo, j-era' rdiscípulo jxerexbilaj ela tak xe'el ela pGalilea y xeba pJerusalén, y camic quemjon rbixic chca conjelal wnak njelal jquetz'ton ta tzrij rc'aslemal Jesús. \v 32 Camic c'ola jun utzlaj tzij kac'mon ta chewa jtzujun cana chca kti't kawma' ojer rmal Dios. \v 33 Jara' rebnon chic cumplir Dios pkatiemp ajoj ja ok quiy quemam com ja' Dios xuyic Jesús chpam cmic. Ajni' tz'ibtanak cana chpam rtzojbal Dios chpam rucab salmo, cawra nbij Dios tzrij Cristo: —Atet at Wlec'wal, camic xenc'ut chquewech wnak che ktzitzij wa' che at Wlec'wal. \v 34 Y c'o na más tz'ibtanak cana chpam rtzojbal Dios jnuc'ut chkawech che Dios rtzujun cana ojer che Cristo nc'astaj na chquecjol cnomki' ch-utz c'ara' majo'n nk'oy ta recuerpo. Y cawra xbij tzra retnamet: —Je' santlaj tak achnak je ntzujun cana trza David, jara' nqueya' wa' chewa. \v 35 David cawra rtz'iban cana tzrij Cristo tak xbij tzra Ttixel: —Jrecuerpo Santlaj Awlec'wal wutkin che majo'n naya' ta c'as tzra che nk'oya. \v 36 Com David tak xuq'uis samaj je y-on tzra rmal Dios chnuban, bien kutkin che xcoma y xk'oya recuerpo. \v 37 Per jrecuerpo Jesús majo'n xk'oy ta com Dios xuc'as chquecjol cnomki'. \v 38 Ach-i' je ix kwinak, rmal c'ara' tak nekbij chewa, bien twutkij chJesús jkamjon rbixic chewa arja' nucuy kil kamac ja ok wnak. \v 39 Chka bechnak wnak xteyke'a ruc'u'x ruq'uin Jesucristo jara' nbixa tzra rmal Dios che rc'an rbeyal rxin Dios. Per jley je rtz'iban cana Moisés jara' mxecwin ta xuya' echuk'a' che xewc'aj rbeyal rxin Dios. \v 40 Rmal c'ara' quenbij chewa, tebna' cwent ewi' ch-utz c'ara' majo'n nkaj ta chewij ajni' tz'ibtanak cana ojer cmal profeta jcawra nbij: \v 41 —Ixix je nquixyok'ona tewc'axaj jawra, junwa' nena' tak xtekaja jun nimlaj juicio chewij. Com anen c'ola jun nimlaj samaj quenban pnetiemp ixix per jara' majo'n nenimaj ta mesque nc'ola jun nyo'wa rchumilal chewech. Cara' tz'ibtanak cana. \v 42 Tak xe'el ta chpam jay rxin molbal ri'il cawra xbixa chca Pablo cmal wnak jme aj Israel ta: —Xtquixpet chic kuq'uin wekbix chpam chic jun xlanbal k'ij ch-utz c'ara' neya' chic rchumilal chkawech ajni' xabij chka camic. \v 43 Tak xquejach je' qui', e q'uiy chca aj Israel e quexbil jle' chic jnecxibej qui' chwech Dios arj-e' xetre' ela chquij Pablo ruq'uin Bernabé. Ja' Pablo ruq'uin Bernabé xqueya' jun paxbanem chca jcawra nbij: —Cow quixpe'a, mtecsaj ta ptz'anem nimlaj si'p jxuya' Dios chewa. \v 44 Tak xerla' chic jun sman, rxin xlanbal k'ij xeyictaja conjelal tnamet che rc'axic rtzojbal Dios. \v 45 Per aj Israel tak xquetz'et congan e q'uiy wnak, j-e' xkutlina canm. Xquemaj c'a rbixic che me rbeyal ta nbij Pablo, y congan rtz'ujic xqueban. \v 46 Pablo ruq'uin Bernabé majo'n xecxibej ta qui' chquewech y cawra xecbij chca: —Congan nc'atzina che nekbij chewa ixix nabey mul rtzojbal Dios, per com ixix xitzel newc'axaj y majo'n egan tzrij, tzra' nek'alsbej wa' che me tkal ta chewij che newil utzlaj c'aslemal je rxin junlic. Rmal c'ara' nokba cuq'uin wnak jme aj Israel ta. \v 47 Com cara' bin chka rmal Dios che nkaban ajni' tz'ibtanak cana chpam rtzojbal Dios jcawra nbij: —Atnecsan che at luz je nsakersana quebey je' wnak jme aj Israel ta ch-utz c'ara' naya' rbixic nimlaj totanem rxin Dios chca conjelal wnak jec'ola nat nkaj chwech ruch'lew. \v 48 Je' wnak jme aj Israel ta, tak xecc'axaj je xbij Pablo ajni'la xquicota canm y rmal c'ara' congan xqueya' ruk'ij rtzojbal Dios. Ec'ola jle' xeyke'a quec'u'x ruq'uin Jesucristo. Cara' xqueban conjelal jech-on rmal Kadta' Dios che nquewil rc'aslemal Dios je rxin junlic. \v 49 Je rbixic Kajaw Jesucristo xba nat nkaj chpam njelal lwar. \v 50 Per jle' aj Israel xeba cuq'uin nic'aj ixki' jcongan quey-on ruk'ij Dios y nmak quek'ij, chka' xeba cuq'uin principal-i' rxin tnamet. Tak xe'ekaja cuq'uin xecchajtij che nqueyic jun nimlaj ch'oj chquij Pablo ruq'uin Bernabé. Cara' c'a xqueban y xequelsaj ta chpam quetnamet. \v 51 Ja' Pablo ruq'uin Bernabé xecquiraj cana pkok rxin jara' tnamet jc'ola ptak ckan, jara' xecyabej rital che j-e' wnak nquetaj na lowlo' xe rmal itzel necc'axaj utzlaj tzij rxin Jesucristo. C'jara' xeba chic chpam jun tnamet Iconio rubi'. \v 52 Per je' wnak jxeyke'a quec'u'x ruq'uin Jesucristo arj-e' ne nquequicot wa' y Espíritu Santo ne nnoj wa' ptak canm. \c 14 \s1 • • • • • \p \v 1 Ja' Pablo ruq'uin Bernabé tak xe'ekaja chpam tnamet Iconio xe'oca chpam jay rxin molbal ri'il cxin aj Israel. Xquemaj rbixic utzlaj tzij y congan e q'uiy wnak xeyke'a quec'u'x ruq'uin Jesucristo, cara' xqueban aj Israel y cara' chka' xqueban jme aj Israel ta. \v 2 Per jle' aj Israel jmajo'n xecnimaj ta, arj-e' xecchajtij je' wnak jme aj Israel ta ch-utz c'ara' itzel nquequetz'et kch'alal. \v 3 Rmal c'ara' Pablo ruq'uin Bernabé xec'je' na jun tiemp chpam tnamet che nqueya' rbixic rtzojbal Dios per majo'n necxibej ta qui'. Xqueya' rchumilal chquewech wnak nak rbanic utzil je nsipaj Dios che nucuy kil kamac ja ok wnak. Ja' Dios xuya' chca Pablo ruq'uin Bernabé che c'ola je' milagro xqueban ch-utz c'ara' je' wnak ncutkij che ktzij wa' quemjon rbixic. \v 4 Per tnamet c-e' xqueban, nic'aj xjun xqueban cuq'uin aj Israel jmajo'n xecnimaj ta y nic'aj chic xjun xqueban cuq'uin apóstol Pablo ruq'uin Bernabé. \v 5 Per aj Israel e quexbil jme aj Israel ta xquec'om pa qui' cuq'uin e k'toy tak tzij rxin tnamet che nquequetz'uj ela Pablo ruq'uin Bernabé y nquequeq'uiek ela tzan abaj. \v 6 Pablo ruq'uin Bernabé tak xekaja rbixic cuq'uin xenanmaj ela y xeba chpam c-e' tnamet jc'ola precwent Licaonia, jun Listra rubi' y jun chic Derbe. Chka' xeba chpam je' lwar jc'ola chenkaj ruq'uin jawra c-e' tnamet. \v 7 Tak xe'ekaja chpam tnamet xquemaj rbixic rtzojbal Dios. \s1 • • • • • \p \v 8 Chpam tnamet Listra c'ola jun acha tz'bula sic rkan, jawra acha prelxic wa' mesquier necwina nbina y nexte wjic binnak chpam rc'aslemal. \v 9 Jawra acha remjon rc'axic nak nbij Pablo. Ja' Pablo xera' xch'ulchij acha y xutz'et chc'ola yukbal ruc'u'x ruq'uin Dios che nchumtaja. \v 10 Cow xtzijona ruq'uin: —Catyictaja. Cara' xbij tzra. Xyictaj c'a jawra acha y xumaj binem. \v 11 J-e' wnak tak xquetz'et milagro jxuban Pablo xquemaj rakic quechi' chpam tzojbal rxin Licaonia, cawra necbij: —Tetz'ta' mpa' e c-e' dios ekanak ta kuq'uin, e ajni' wnak cbanic. \v 12 Tzra Bernabé xecbij wa' che arja' jun dios rbin-an Júpiter. Tzra Pablo xecbij che arja' jun dios rbin-an Mercurio com más ntzijona ja' Pablo. \v 13 C'o jun sacerdote rxin dios Júpiter y c'ola jun templo rxin chka', jawra templo tzra' c'ol wa' abar ncatoc el wa' chpam tnamet. Tzra' xba wa' sacerdote, erec'mon ela jle' wajquex ruq'uin jle' ctz'e'j chka'. Je nrajo' sacerdote nquercamsaj wajquex ch-utz c'ara' e rexbil je' wnak nectzujuj sacrificio chquewech Pablo ruq'uin Bernabé. \v 14 Per j-e' apóstol Bernabé ruq'uin Pablo tak xekaja rbixic cuq'uin chcara' nba'na chca xquemaj rakic quetziak, jara' rital che pkan nquena' je nba'na chca ecsan com e ajni' jun dios. Xeba alnak, xe'oca chquecjol wnak y xquemaj rbixic chca cawrara: \v 15 —¿Nak tzra tak neban cawra chka? Ajoj xok wnak, xok junam ewq'uin. Ajoj okpenak ewq'uin che nkerbij chewa che nque'eya' cana j-ewra jle' dios jmajo'n nak cbanic, y xteyke' ta ec'u'x ruq'uin jun c'aslic Dios com arja' xwankersana caj ruq'uin ruch'lew y mar chka', y njelal achnak ja' wankersyona. \v 16 Chpam ojer tiemp jk'axnak cana, Dios xuya' c'as chca wnak che necnimaj ccostumbre, jle' costumbre cwankersan kaja queyon j-e'. \v 17 Per c'ola xc'utbej chquewech chc'ola jun c'aslic Dios com c'ola nimlaj tak utzil nuban, nkasaj jab, nuya' wen tak csech, nuya' je nc'atzina je' chka che nkataj, y nuya' quicotemal ptak kanm. Cara' xbij Pablo. \v 18 Per mesque cara' xbixa chca mk'elic ta ncajo' com j-e' wnak nc'ola cgan nectzujuj jun sacrificio chquewech. \v 19 Ec'o c'a jle' wnak e aj Israel xe'ekaja pListra, jle' p-Antioquía e'elnak el wa', jle' chic chpam Iconio e'elnak el wa'. J-era' xecchajtij wnak che nqueq'uiek Pablo tzan abaj. Tak xq'uiektaja cmal tzan abaj xquelsaj ta chpam tnamet. Xcoma Pablo xquech'ob j-e'. \v 20 Ja' Pablo tak xquemol qui' kch'alal tzrij xyictaj ela y xoc chic jmul chpam tnamet. Jche rcab k'ij e c-e' ruq'uin Bernabé xeba chpam tnamet Derbe. \v 21 Tak xe'ekaja chpam tnamet Derbe xquemaj rbixic je' utzlaj tzij rxin Jesucristo, y e q'uiy je' wnak xeyke'a quec'u'x ruq'uin. C'jara' xemloj pchic chpam jara' oxi' tnamet Listra, Iconio ruq'uin Antioquía. \v 22 Xecyukba' quec'u'x kch'alal y c'ola jle' paxbanem xqueya' chca jcawrara: —Cow quixpe'a, mteya' cta yukbal ec'u'x ruq'uin Jesucristo. Konjelal jnok-oca chpam rgobierno Dios ne nc'atzin wa' nokk'axa chpam nimlaj tak lowlo'. \v 23 Chpam jujun iglesia ec'ola jle' anciano xequecha' cana je nquec'ana cxin kch'alal. Xquemaj rbanic oración ruq'uin ayuno. Tak xec'choja oración ruq'uin ayuno cmal cawra xecbij chca kch'alal: —Camic ykul chic ec'u'x ruq'uin Kjawal Jesucristo y ja' tc'a xtchajina ewxin. \s1 • • • • • \p \v 24 C'jara' xeba, xek'axa chpam je' tnamet jc'ola precwent Pisidia y xe'ekaja chpam tnamet Perge jc'ola precwent Panfilia. \v 25 Xqueya' rbixic rtzojbal Dios chca wnak aj Perge c'jara' xeba chic chpam tnamet Atalia. \v 26 Tzra' xe'oc el wa' chpam lanch y xeba chpam tnamet Antioquía abar e'elnak el wa' nabey tak xeba'na recomendar pruk'a' Dios che rbanic samaj jxec'choja cana cmal. \v 27 Tak xe'ekaja xequemol kch'alal y xquemaj rcholic chquewech njelal samaj jxuban Dios tak xqueya' rbixic rtzojbal, y xquech'ob chquewech chka' nak rebnon Dios che rjakic quebey wnak jme aj Israel ta ch-utz c'ara' neyke'a quec'u'x ruq'uin Jesucristo. \v 28 Cara' xqueban, xec'je' na jun tiemp cuq'uin kch'alal p-Antioquía. \c 15 \s1 • • • • • \p \v 1 Ec'o c'a jle' ach-i' e'elnak ela chpam departamento Judea ebnak p-Antioquía. Tak xe'ekaja xquemaj ctojxic kch'alal y cawra tojxic xqueya': —Per wmajo'n xtquixba'n ta circuncidar ajni' rbin cana Moisés chka che nkaban jara' majo'n newil ta totanem rxin Dios. Cara' xecbij. \v 2 Pablo ruq'uin Bernabé xecch'ojquij jawra c'utxic jquemjon rya'ic j-ewra ach-i', congan xetzijona tzrij. Tak xq'uisbena Pablo ruq'uin Bernabé e quexbil jle' chic kch'alal xecha'a che nqueba pJerusalén cuq'uin apóstol ruq'uin je' anciano ch-utz c'ara' necchumij tojxic ri'il tzrij circuncisión. \v 3 Cara' xqueban, xeta'k ela cmal iglesia y xek'axa ptak tnamet jc'ola precwent Fenicia y jc'ola precwent Samaria chka'. Chka bar opech nquek'ax wa' nqueya' cana rbixic chca kch'alal che je' wnak jme aj Israel ta xqueya' cana ojer tak ccostumbre je cniman nabey y camic xeyke'a quec'u'x ruq'uin Jesucristo. Conjelal kch'alal congan xequicota rmal. \v 4 Tak xe'ekaja pJerusalén xec'u'la cmal apóstol ruq'uin je' anciano y cmal jle' chic kch'alal. Xquemaj rcholic chquewech njelal samaj xuban Dios tak xqueya' rbixic rtzojbal chca wnak jme aj Israel ta. \v 5 Per ec'ola jle' kch'alal e aj fariseo xeyictaja y cawra xecbij: —Ne nc'atzin wa' nquekaban circuncidar je' kch'alal jme aj Israel ta y nc'atzina nekbij chca che pors necnimaj rley Dios je rtz'iban cana Moisés. \v 6 Je' apóstol e quexbil anciano arj-e' xquemol qui' che rch'obic rij rwech tzrij circuncisión. \v 7 Congan xetzijona tzrij. Tak xq'uisbena xyictaja Pedro y cawra xbij chca: —Wch'alal, ewutkin bien tak xkamaj ta samaj, Dios xenrucha' checjol, xenrutak ela cuq'uin wnak jme aj Israel ta che xenya' rbixic chca utzlaj tzij rxin Jesucristo ch-utz c'ara' neyke'a quec'u'x ruq'uin. \v 8 Ja' Dios bien rutkin rwech kanm ja ok wnak, xutak ta Espíritu Santo cuq'uin wnak jme aj Israel ta ajni' xuban chka ajoj nabey, jara' xc'utbej chquewech che nqueruc'ul chka'. \v 9 Ja' Dios majo'n jun wen ta xtutz'et y jun ta itzel ta xtutz'et, per ja' xjunam nokrutz'et chok c-e' tnamet com xch'ach'jorsaj canm j-e' chka' tak xeyke'a quec'u'x ruq'uin Jesucristo. \v 10 Camic ¿nak q'ue tzra mtenimaj jrebnon Dios? Tak nebij chca kch'alal che pors necnimaj na ley je rtz'iban cana Moisés jara' ajni' jun nimlaj ejka'n neya' chquij. Je' kti't kawma' arj-e' majo'n xecwin ta xecnimaj ley next c'a ajoj okcwinnak ta kniman chka'. \v 11 Per ajoj kutkin xe rmal utzil je xsipaj Kjawal Jesucristo chka tak xkawil totanem rxin Dios, y cara' chca kch'alal chka' jme aj Israel ta. Cara' xbij Pedro. \v 12 Conjelal jquemlon qui' chpam lwar majo'n chic tzij nqueban. Xqueya' chic quexquin tzrij je xbixa chca rmal Pablo ruq'uin Bernabé, y xcho'la chquewech njelal jxuban Dios tak xuya' chca che xqueban nmak tak milagro chquewech wnak jme aj Israel ta. \v 13 Tak xec'choja tzij cmal c'jara' xtzijon chic Jacobo y cawra xbij: —Wch'alal, tey-a' ewexquin tzrij je xtenbij chewa. \v 14 Kch'alal Simón Pedro xuch'ob chkawech nak rbanic samaj jxuban Dios chquecjol jme aj Israel ta tak xmajtaj ta samaj. Ec'ola jle' xerucha' che xe'oca rtnamet Dios. \v 15 Jara' junam nela ruq'uin ajni' tz'ibtanak cana ojer cmal profeta chpam rtzojbal Dios jcawrara nbij: \v 16 —Tak xtbantaja cumplir njelal jawrara c'jara' xtquenmloj pchic jmul quenrchumsaj jgobierno jxec'je'a pruk'a' rey David, com xyojtanak camic ajni' jun jay bnak ptak ulew. Per anen quenrchumsaj na jyojtanak y quenyic chna jmul. \v 17 Cara' xtenban chca ch-utz c'ara' quenccanoj chka' je jle' chic wnak, j-era' conjelal jme aj Israel ta che nque'oca e netnamet. \v 18 Cara' nbij Kjawal Dios y ncara' rk'alsan ta ojer. Cara' tz'ibtanak cana. \v 19 Com cara' nbij Dios, camic quench'ob anen mtquekanak ta wnak jme aj Israel ta je nquenimana rxin Dios. \v 20 Xerwara' je nkaban, nkatak ela rbixic cuq'uin che mtquetaj ta ti'ij jtzujun chquewech tioxa'. Y jun chic, mtque'oc ta cuq'uin ixki' jme quexkilal ta, y je' ixki' chka' mtque'oc ta cuq'uin ach-i' jme quechjilal ta. Jun chic, mtquetaj ta ti'ij wmajo'n elnak ta recq'uiel chcop, y chka' mtquetaj ta quic'. \v 21 Cara' nekbij ela chca com ley rxin Moisés ojer majtanak ta rbixic ptak tnamet per njelal tnamet. Perc njelal xlanbal k'ij nsiq'uisa ley rxin Moisés ptak jay rxin molbal ri'il kxin ajoj ok tnamet Israel. Cara' xbij Jacobo. \v 22 J-e' apóstol e quexbil jle' anciano y conjelal kch'alal xjun xquech'ob, xequecha' e c-e' kch'alal che nqueba p-Antioquía y nquequexbilaj ela Pablo ruq'uin Bernabé, jun Judas rubi' jBarsabás nbixa tzra chka', y jun chic Silas rubi', j-era' nmak tak quek'ij chquecjol kch'alal. \v 23 C'jara' xba'na jun carta, xya' ela chca Pablo, y jcarta cawra nbij: —Ajoj ok apóstol e kaxbil anciano ruq'uin conjelal kch'alal nkatak ela jun rutzil ewech ixix ix kch'alal jme ix aj Israel ta jixc'ola p-Antioquía ruq'uin je' tnamet jc'ola precwent Siria y chka' jc'ola precwent Cilicia. \v 24 Kch'alal, xerkaja rbixic kuq'uin chec'ola jle' ach-i' xe'el ela chkacjol xeba ewq'uin y xecbij chewa che nc'atzina nquixba'na circuncidar y pors nenimaj ley je rtz'iban cana Moisés. Cara' necbij chewa y nquetur ec'u'x y nquesach ena'oj. Per kch'alal, majoj ta oktakyon ela cxin ewq'uin. \v 25 Rmal c'ara' tak xkamol ki' y xjun xkach'ob, xekacha' c'a e c-e' kch'alal che nqueba ewq'uin y nquequexbilaj ela e quilaj tak kch'alal Bernabé ruq'uin Pablo. \v 26 Ja' Bernabé ruq'uin Pablo quey-on qui' pe cmic rmal Kjawal Jesucristo. \v 27 Judas ruq'uin Silas j-era' e c-e' kch'alal nquekatak ela ewq'uin, j-era' nquech'bowa chewech nak rbanic je ktz'iban chpam jawra carta. \v 28 Com Espíritu Santo nbina che xjun c-e' punto nc'atzina che nkaya' chewa y me rbeyal ta che xtkaya' ta chewa ajni' jun nimlaj ejka'n chewij, y ncara' nkach'ob ajoj chka'. \v 29 Jawra je' achnak nkajo' nekbij chewa: mtetaj ta ti'ij jtzujun chquewech tak tioxa', mtetaj ta je' quic', mtetaj ta ti'ij tak q'uemjana tela recq'uiel chcop. Chka' nekbij chewa, mtquixoc ta cuq'uin ixki' jme ewexkilal ta ixix, y je' ixki' mtque'oc ta cuq'uin ach-i' jme quechjilal ta. Wnek'il ewi' che rbanic jawrara jxekbij chewa jara' k'axnak wen neban. Tebna' cwent ewi', Dios ta xtechjalbena ewxin. Cara' xtz'ibax ela chpam carta. \v 30 C'jara' xeta'k ela Pablo. Tak xe'ekaja p-Antioquía xequemol kch'alal y xquejach carta pquek'a'. \v 31 J-e' c'a kch'alal tak xecsiq'uij carta congan xequicota com congan xyukba' quec'u'x. \v 32 Judas ruq'uin Silas arj-e' e profeta, congan paxbanem xqueya' chca kch'alal y xeccwersaj más quec'u'x chpam rtzojbal Dios. \v 33 Tzra' xec'je' na jun tiemp. C'jara' xquech'ob che nquemloj ta pJerusalén cuq'uin kch'alal jetakyon pa cxin. Tak q'uemjana que'el pa, cawra xbixa chca cmal kch'alal: —Tebna' cwent ewi', Dios ta xtechjalbena ewxin. \v 34 Per Silas xuch'ob chnec'je' cana cuq'uin. \v 35 Pablo ruq'uin Bernabé xec'je'a p-Antioquía chka'. J-e' e quexbil jle' chic kch'alal xectijoj je' wnak y xqueya' rbixic rtzojbal Kjawal Dios. \s1 • • • • • \p \v 36 Xec'je' na jun tiemp p-Antioquía c'jara' Pablo cawra xbij tzra Bernabé: —Jo' chic jmul, jo' ekk'ijla' je' kch'alal jme aj Israel ta jec'ola ptak tnamet abar kachlon cwa' rtzojbal Kjawal Dios. Jo' que'ekatz'ta' nak quebnon. \v 37 Bernabé nrajo' nquec'om ela Juan je nbixa tzra chka' Marcos. \v 38 Per Pablo cawra xbij tzra: —M-utz ta nkac'om ela Juan com arja' xuban chka jmul xokruya' cana pPanfilia y majo'n xokerxbilaj xta tzra rsamaj Dios jxekabna'. \v 39 Congan xquech'ob rij rwech nak nqueban tzra Juan. Tak xq'uisbena xqueban c-e' rmal com mjunam ta xquech'ob. Bernabé xuc'om ela Marcos y xe'oc ela planch, xeba chpam lwar rbin-an Chipre. \v 40 Pablo arja' xcanoj kch'alal Silas. Xba'na oración pquecwent cmal kch'alal: —Dios ta xtechjalbena ewxin. Cara' xbix ela chca. \v 41 C'jara' xeba ptak iglesia jec'ola ptak tnamet jc'ola precwent Siria y chka' jc'ola precwent Cilicia. Xeccwersaj canm kch'alal chpam rtzojbal Dios. \c 16 \s1 • • • • • \p \v 1 Xquemaj chic jmul quebey, xeba chpam c-e' tnamet rubi' Derbe y jun chic Listra. Tak xe'ekaja, tzra' xquewil wa' jun c'jol Timoteo rubi'. Ja' Timoteo rsamaj Jesucristo nuban, rute' arja' aj Israel y ykul chic ruc'u'x ruq'uin Jesucristo. Redta' Timoteo arja' aj Grecia. \v 2 Je kch'alal jec'ola chpam tnamet Listra ruq'uin jec'ola chpam tnamet Iconio, arj-e' kas k'axnak wen nquetzu' Timoteo. \v 3 Pablo c'ola rgan noca Timoteo rexbil tzan rbanic rsamaj Dios rmal c'ara' tak xuban circuncidar. Cara' xuban tzra ch-utz c'ara' majo'n itzel ta nquena' aj Israel jec'ola chpam jara' lwar com j-e' cutkin che aj Grecia redta' Timoteo, ma aj Israel ta. \v 4 C'jara' xeba ptak tnamet che nqueck'ijla' je kch'alal. Tak xe'ekaja cuq'uin xqueya' rbixic chca nak jbin pa chca cmal apóstol y cmal anciano jec'ola pJerusalén. \v 5 Cara' xqueban y congan xeyke'a quec'u'x je iglesia ruq'uin Jesucristo rmal je xbixa chca, k'ij k'ij congan xeba pnim. \s1 • • • • • \p \v 6 Pablo ruq'uin Silas arj-e' nqueba ptzij chpam departamento Asia che nequey-a' rbixic rtzojbal Dios, per majo'n xya' ta c'as chca rmal Espíritu Santo. C'jara' xek'axa ptak lwar jc'ola precwent Frigia y chka' ptak lwar jc'ola precwent Galacia. \v 7 Tak xe'ekaja pe rmonjon tnamet Misia xquech'ob che nqueba chpam departamento Bitinia, per Espíritu Santo jmul chic majo'n xuya' ta c'as chca. \v 8 C'jara' xeba y ne rmonjon tnamet Misia xquec'om ela y xe'ekaja chpam tnamet Troas. \v 9 Tak xoca ak'a', Pablo xutzu' ajni' pnachic' jun acha aj Macedonia. Jawra acha chpam tnamet Macedonia pa'l wa' y cawra xbij tzra Pablo: —Tebna' jun utzil chka, catk'ax ta wawe' chpam tnamet Macedonia che kto'ic. Cara' xbij. \v 10 C'jara' chanim xecchumla' qui' xeba pMacedonia. Anen en Lucas xentre' ela chquij. Xch'obtaja kmal che Dios nokersiq'uij chnokba cuq'uin aj Macedonia ch-utz c'ara' nekachlo' chca utzlaj tzij je rxin Jesucristo. \s1 • • • • • \p \v 11 Xok-el ela chpam tnamet Troas, chpam lanch xok-oc el wa' y xokekaja chpam jun lwar rubi' Samocracia. Rcab k'ij chic xok-el ela y xokba chpam jun tnamet Neápolis. \v 12 Xok-el ela chic tzra' y xokekaja chpam tnamet Filipos. Jawra tnamet Filipos jara' cabecera rxin departamento Macedonia. Je' wnak jec'ola chpam tnamet Filipos arj-e' aj Roma. Tzra' chpam tnamet Filipos xokc'je' wa' jun tiemp. \v 13 Tak xerla' xlanbal k'ij xok-el ela chpam tnamet y xokba chuchi' jun rkan ya'. Tzra' c'o wa' jun lwar abar naban wa' oración. Tak xokekaja, tzra' ec'ol wa' jle' ixki' quemlon qui', xokotz'be'a cuq'uin y xkamaj rbixic rtzojbal Dios chca. \v 14 C'ola jun ixak chquecjol Lidia rubi', chpam tnamet Tiatira penak wa'. Lidia arja' c'yil wen tak tziak mrad rcolor, y congan nuya' ruk'ij Dios. Ja' Pablo xumaj rbixic rtzojbal Dios, y ja' Dios xuya' tzra Lidia che xnimaj je xbij Pablo. \v 15 C'jara' xba'na bautizar Lidia e rexbil conjelal jec'ola pruchoch. Tak xebantaja bautizar cawra xbij Lidia chka: —Camic wnech'ob ixix che ktzij ykul chic nuc'u'x ruq'uin Kjawal Jesucristo jo' chpam wuchoch, tzra' quenya' wa' epsad. Cara' xbij chka, npors xuban chka che nokec'je' kaja ruq'uin. \v 16 Xkaban jmul okobnak chpam lwar abar nba'n wa' oración tak xkawil jun xtan. Jawra xtan c'ola jun itzel espíritu ocnak pranm y rmal jara' itzel espíritu necwina xtan nuch'ob je' achnak jq'uemjana tbantaja. Ja' xtan ec'ola rjawal y congan pak nquech'ec tzrij rmal jnuban. \v 17 Ajoj ruq'uin Pablo kamjon binem y ja' xtan tren ela chkij. Ja' xtan xumaj rakic ruchi' y cawra xbij chca wnak: —J-ewra ach-i' e ajsmajma' rxin nimlaj Dios y quemjon rbixic chka nak nkaban che nkototaja. \v 18 Q'uiylaj k'ij cara' xbij jawra xtan. Per jun k'ij xc'owa ruc'u'x Pablo rmal, arja' xuya' volt y cawra xbij tzra itzel espíritu: —Prubi' Jesucristo quenbij wa' chawa, catel ela pranm xtan. Y njara' hor xel ela itzel espíritu y xuya' cana xtan. \v 19 J-e' c'a rjawal xtan tak xquetz'et chmajo'n chic pak nquech'ec tzrij c'jara' xequechap Pablo ruq'uin Silas y xequec'om ela pq'uebal abar tzra' c'ol wa' k'atbaltzij. \v 20 Tak equey-on chic chquewech e k'toy tak tzij cawra xecbij: —Ec'ola e c-e' ach-i' wawe' e aj Israel y congan quemjon ryojic ketnamet. \v 21 Arj-e' c'ola nic'aj costumbre nquec'ut chkawech per ajoj ok aj Romano ch'oj rij neknimaj. \v 22 C'jara' je' wnak xeyictaj ela chquij Pablo ruq'uin Silas. Jk'atbaltzij cawra rbixic xqueya': —Que'ech'anba' ach-i' y que'ech'ya'. \v 23 Cara' xqueban, congan xquech'ay Pablo ruq'uin Silas. C'jara' xepi'tz'a pcars y xbixa tzra jnechjalbena cars che bien nquerchjalbej. \v 24 Ja' chjalbey cars tak cara' xbixa tzra nmás na c'nat xeruya' oc wa' pcars y xupitz' ckan chpam jun che' ch-utz c'ara' majo'n nquenanmaj ta.\fig Pablo ruquin Silas ptzon chan chpam jun che.|src="cn01988b.tif" size="col" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Hch 16.24" \fig* \v 25 Ptak nic'aj ak'a' Pablo ruq'uin Silas arj-e' quemjon rbanic oración y chka' necbixaj rubi' Dios. Nic'aj chic wnak jec'ola pcars arj-e' quemjon rc'axic oración ruq'uin je' bix. \v 26 Per chek q'uenjlal xpeta jun nimlaj cbarkan, xusil njelal ruxe' cars y jcars xjaktaja je' ruchi'. Conjelal wnak jec'ola pcars arj-e' exmon congan tzra cadena per jara' hor xequirtaja conjelal. \v 27 Xc'astaja alnak chjalbey cars y tak xutz'et che jkal chic je' ruchi' cars njelal alnak xelsaj respada che ncamsaj ri' ruyon, com xuch'ob ja' che xenanmaj ela conjelal wnak jec'ola pcars. \v 28 Per Pablo alnak xurak pona ruchi' y cawra xbij pona tzra: —Mtacamsaj ta awi', okc'ola konjelal. \v 29 Je chjalbey cars arja' xc'utuj k'ak' chnutzaj rubey y alnak xba cuq'uin wnak jec'ola pcars. Tak xe'ekaja ruq'uin Pablo y Silas congan nberbeta rmal xben ri'il y xexque'a chquewech. \v 30 C'jara' xerelsaj ta chpam cars y cawra xc'axaj chca: —Camic tbij chwa ¿nak quenban chquenwil totanem rxin Dios? \v 31 —Teyke'a ac'u'x ruq'uin Kjawal Jesucristo y ncattotaja y nquetotaja chka' conjelal jec'ola pnawuchoch. Cara' xbixa tzra. \v 32 C'jara' xquemaj rbixic rtzojbal Dios tzra y chka' chca conjelal jec'ola pruchoch. \v 33 Je chjalbey cars jara' hor xumaj rch'ajic abar esoctanak wa' Pablo ruq'uin Silas. Tak xch'ajtaja rmal c'jara' xba'na bautizar y chka' xeba'na bautizar conjelal jec'ola pruchoch. \v 34 C'jara' xeruc'om ela pruchoch, xerutzuk y congan nquicota, y chka' nquequicota conjelal jec'ola pruchoch com ykul chic quec'u'x ruq'uin Dios. \v 35 Tak xeskara, e k'atbaltzij xequetak ela nic'aj guardia ruq'uin chjalbey cars che necbij tzra che nquersak'pij ela Pablo ruq'uin Silas. \v 36 Ja' chjalbey cars cawra xbij tzra Pablo: —Jk'atbaltzij quetkon ta rbixic chwa che quixensak'pij ela. Camic jax we nquixba, Dios ta xtechjalbena ewxin. \v 37 Pablo cawra xbij chca guardia: —Mrubey ta bnon chka. Ajoj okc'ola precwent gobierno rxin Roma y c'ola kak'a' tzra rley. Xokquech'ey chquewech wnak per majo'n xquek'at ta tzij chkij, y xokquecsaj pcars. Per camic ncajo' nkocsak'pij ela pnalak' per jara' me rbeyal ta, quepe na j-e' wawe' ra' y j-e' quesak'pin ela kxin. Cara' xbij chca. \v 38 J-e' guardia xecbij chca k'atbaltzij njelal je xbixa chca rmal Pablo. Tak j-e' k'atbaltzij xcutkij che Pablo ruq'uin Silas ec'ola precwent gobierno rxin Roma congan xecxibej qui'. \v 39 C'jara' xeba cuq'uin, xecc'utuj sachbal quemac. C'jara' xqueya' c'as tzra Pablo ruq'uin Silas y cawra xecbij chca: —Tebna' jun utzil, quixel ela chpam ketnamet. \v 40 Pablo ruq'uin Silas tak xe'el ta pcars xeba pruchoch Lidia. Xetzijona cuq'uin kch'alal y xecyukba' cana quec'u'x y c'jara' xeba. \c 17 \s1 • • • • • \p \v 1 Xek'axa chpam c-e' tnamet, jun Anfípolis rubi' y jun chic Apolonia. C'jara' xe'ekaja chpam jun tnamet Tesalónica. Tzra' c'ola jun jay rxin molbal ri'il cxin aj Israel. \v 2 Pablo xoca chpam jay rxin molbal ri'il com cara' rcostumbre. Oxi' sman xec'je'a chpam tnamet Tesalónica. Ptak xlanbal k'ij npeta chpam jay rxin molbal ri'il y nquertijoj wnak tzra rtzojbal Dios. \v 3 Nsiq'uij rtzojbal Dios chquewech, nuch'ob chquewech nak rec'mon ta y cawra nbij chca: —Rtzojbal Dios nuc'ut chkawech che Cristo ne nc'atzin wa' xertja' pen, ne nc'atzin wa' xcoma y xc'astaja chquecjol cnomki'. Anen nemjon rbixic chewa nak rbanic jun acha rbin-an Jesús y camic quenbij chewa che Jesús jara' Cristo je ch-on rmal Dios. Cara' nuc'ut Pablo chquewech. \v 4 J-e' c'a aj Israel ec'ola chca xeyke'a quec'u'x ruq'uin Jesucristo y xe'oca rexbil Pablo ruq'uin Silas. Y cara' xqueban chka' e q'uiy wnak aj Grecia je nqueban respetar Dios, y ec'ola jle' ixki' nmak quek'ij xeyke'a quec'u'x ruq'uin, per e q'uiy chka'. \v 5 Per aj Israel jmajo'n xeyke' ta quec'u'x ruq'uin Jesucristo congan xk'utlina canm chquij Pablo. Ec'ola jle' itzel tak ach-i' xeccanoj je jargant-i', j-era' chek ptak bey ec'o wa' y xequemol e q'uiy wnak. Congan lowlo' xquemaj rij, congan rkal tak chi'ij nqueban y xeyictaja tnamet chquij Pablo ruq'uin Silas cmal. J-ewra itzel tak wnak xeba chruchoch jun acha rubi' Jasón. Tak xe'ekaja npors xe'oca chpam y xquemaj rconxic Pablo ruq'uin Silas com c'o ta ncajo' xequelsaj ta y xequejach ta pquek'a' wnak. \v 6 Per tak majo'n xequewil ta c'jara' xquechap Jasón, xeccherrej ela. Y chka' ec'o chic nic'aj kch'alal xequechap ela y xecc'aj pk'atbaltzij rxin tnamet. Tak xe'ekaja xquemaj rakic quechi' y cawra necbij: —Ec'ola e c-e' ach-i' Pablo ruq'uin Silas quebi', arj-e' ebnak nat nkaj chwech ruch'lew che cyojic wnak, y camic xerkaja wawe'. \v 7 Jasón xeruc'ul pruchoch y jawra ch'oj rij nqueban conjelal com mjunam ta ruq'uin rley nimlaj rey César com j-e' cawra necbij: —Jesús arja' nimlaj rey. \v 8 Je' wnak e quexbil e k'atbaltzij congan junwa' xecc'axaj je xbixa chca. \v 9 Xecc'utuj jun fianza tzra Jasón y chka' chca e rexbil, c'jara' xesak'pix ela. \s1 • • • • • \p \v 10 Chak'a' je kch'alal alnak xectakla' ela Pablo ruq'uin Silas che nqueba chpam tnamet Berea. Tak xe'ekaja pBerea xe'oca chpam jay rxin molbal ri'il cxin aj Israel. \v 11 Je aj Israel jec'ola pBerea más na e utzlaj tak wnak chquewech jec'ola pTesalónica com arj-e' congan xqueya' quexquin tzrij rtzojbal Dios. K'ij k'ij necsiq'uij rtzojbal Dios ch-utz c'ara' nquetz'et wjunam ruq'uin ajni' nbij Pablo. \v 12 Rmal c'ara' tak e q'uiy xeyke'a quec'u'x ruq'uin Jesucristo. Ec'ola jle' ixki' e aj Grecia nmak quek'ij e quexbil jle' ach-i', arj-e' chka' e q'uiy xeyke'a quec'u'x ruq'uin Jesucristo. \v 13 Je aj Israel jec'ola pTesalónica tak xekaja rbixic cuq'uin che Pablo remjon rbixic rtzojbal Dios pBerea arj-e' xeba tzra' chka'. Tak xe'ekaja xectajchij wnak che nqueyictaja tzrij Pablo. \v 14 Per j-e' kch'alal xectakla' ela Pablo alnak pcost. Per Silas ruq'uin Timoteo xec'je' cana pBerea. \v 15 Ec'ola nic'aj kch'alal xec'mow ela rxin Pablo, q'ue chpam tnamet Atenas xequejcha' cwa'. C'jara' xemloj ta pBerea y cawra xbix ta chca: —Tbij pon jlal chca Silas ruq'uin Timoteo che nquepeta chanim. Cara' xbij ta Pablo. \s1 • • • • • \p \v 16 Pablo arja' c'o chic pnAtenas, ereyben Silas ruq'uin Timoteo. Chpam jawra tnamet congan e q'uiy tioxa' y junwa' xuna' Pablo cmal. \v 17 Rmal c'ara' tak npeta chpam jay rxin molbal ri'il abar nquemol wa' qui' aj Israel ruq'uin nic'aj chic wnak je nqueban respetar Dios, y tzra' nuchol wa' rtzojbal Dios. Chka' cara' nuban pq'uebal, k'ij k'ij nuchol rtzojbal Dios. \v 18 Ec'ola nic'aj maestro epicurios nbixa chca ruq'uin jle' chic maestro estoicos nbixa chca, congan nquetzijon ruq'uin Pablo y nic'aj quemjon ryok'ic y cawra necbij: —¿Nak c'ala' remjon rbixic jala' acha? Congan tak wan ntzijona. Nic'aj chic cawra nquetzijona: —Tak ajni' bnoy propaganda cxin nic'aj dios ja e junwa'. Cara' necbij tzra Pablo com arja' c-e' rbeyal remjon rbixic chquewech, jun tzrij Jesús y jun chic tzrij cnomki' che nquec'astaj na. \v 19 C'jara' xquec'om ela chpam jun molbal ri'il Areópago rubi' y tak xe'ekaja cawra xecbij tzra: —Camic tech'bo' chkawech nak rbanic c'ac' tijonem amjon rya'ic. \v 20 Com atet amjon rc'utic jun tijonem jnexte wjic kc'axan ajoj y camic nkajo' nkutkij nak rbanic. \v 21 Cara' xecbij tzra com j-e' aj Atenas ne nel ta canm che rc'axic je' c'ac'laj tak achnak y alnak necmajla' rtzojxic, y cara' nqueban jle' chic wnak je nquec'je'a pnAtenas per junwa' quetnamet. \v 22 Pablo pa'la chuchi' lwar Areópago chquewech wnak y cawra xumaj rbixic chca: —Ach-i' ix aj Atenas, anen wutkin chcongan neya' quek'ij je' edios. \v 23 Cara' quenbij chewa com anen tak xenk'axa ptak je' lwar jabar neya' wa' quek'ij je' edios c'ola jun altar xenwil jtz'ibtanak cana cawra chwech: —C'ola jun dios jmajo'n kutkin ta rwech rxin jawra altar. Ixix neya' ruk'ij jun dios jmajo'n ewutkin ta rwech per ja' c'ara' Dios jquenya' rbixic chewa camic. \v 24 Jara' Dios je xwankersana ruch'lew y che njelal jc'ola chwech, com ja' Rjawal caj y Rjawal ruch'lew. Y tzra ja' majo'n nc'atzin ta xtec'je' ta chpam templo je bnon cmal wnak. \v 25 Majo'n nc'atzin ta tzra ja' xttzujux ta je' achnak tzra cmal je' wnak com xja' yoyona kc'aslemal, ja' yoyona njelal achnak je nc'atzina chka konjelal. \v 26 Xjun quic' xwankersbej che conjelal wnak jec'ola chwech ruch'lew. Je nrajo' ja' che nquec'je'a wnak chwech renjelal ruch'lew. Ja' rchumin chic ajru' tiemp nekrebna' chwech ruch'lew y rchumin chic nak lwar nokoc'je' wa' chokjujnel. \v 27 Xokruya' wawe' chwech ruch'lew ch-utz c'ara' nkach'ob rij rwech nak nkaban che nkawil Dios ch-utz c'ara' nkutkij rwech, per Dios me c'nat ta c'o wa' chka chokjujnel. \v 28 Cara' quenbij chewa com Dios abar ta tzra' mquita c'o wa', xe rmal ja' okc'asla, xe rmal ja' tak nkasil ki', xe rmal ja' tak okc'ola. Com ajni' xecbij jle' poetas ewinak ixix: —Ne ktzij wa', je ajoj ja ok wnak ok rlec'wal Dios. Cara' xecbij. \v 29 We ok rlec'wal Dios majo'n tkal ta chkij xtekbij ta tzra Dios che arja' cara' rbanic ajni' tioxa' jxe oro e'ocnak, o xe plata, o xe abaj e'ocnak, jle' tioxa' jxe wnak xwankersana rxin y rna'oj wnak recsan che rbanic. \v 30 Chpam ojer tiemp jk'axnak cana je' wnak majo'n xcutkij ta rwech Dios per jara' Dios xerucoch', per camic nqueruban mandar che nqueq'uex cna'oj y nqueya' cana rtzilal, y cara' nuban chca conjelal chkabar opech ec'ol wa'. \v 31 Com ja' c'ola jun k'ij rchumin che nuk'at na tzij chquij conjelal wnak y ne rbeyal wa' k'toj tzij nuban. Arja' c'ola jun acha rech-on jnek'towa tzij, rubi' Jesús, y xuya' tzra che xc'astaja chquecjol cnomki', y jara' xc'utbej chkawech konjelal che Jesús rech-on che noca K'toy Tzij. \v 32 Je' wnak tak xecc'axaj che nquec'astaj na cnomki' ec'ola nic'aj xquemaj ryok'ic Pablo, per jle' chic cawra necbij: —Ajoj nkajo' ncatkc'axaj na más per xtabij chka nak k'ij. \v 33 C'jara' Pablo xel ela chquecjol y xba. \v 34 Per ec'ola chca xeyke'a quec'u'x ruq'uin Jesucristo y xe'oca rexbil Pablo, c'o jun acha Dionisio rubi', jun ixak Dámaris rubi', y e c'ol na más. Dionisio arja' oficial chpam molbal ri'il rbin-an Areópago. \c 18 \s1 • • • • • \p \v 1 C'jara' Pablo xel ela chpam tnamet Atenas y xba chpam tnamet Corinto. \v 2 Tak xe'ekaja, tzra' xuwil wa' jun acha aj Israel Aquila rubi', penak chpam tnamet Ponto. Aquila c'ola rexkayil Priscila rubi', j-e' c'xemloj ta chpam nación Italia. C'ola jun nimlaj rey Claudio rubi', arja' c'ola jun orden xuya' chca conjelal aj Israel che pors nque'el ela chpam tnamet Roma jc'ola precwent Italia rmal c'ara' tak xe'el ta Aquila ruq'uin rexkayil. Y ja' Pablo xba chcuchoch che nquerk'ijla'. \v 3 Com xjunam csamaj ruq'uin rmal c'ara' tak xec'je'a cuq'uin, junam xesmaja. Je csamaj jara' bnoy tak jay lona nquecsaj. \v 4 Ptak xlanbal k'ij nba Pablo chpam jay rxin molbal ri'il y ntzijona cuq'uin aj Israel ruq'uin jme aj Israel ta ch-utz c'ara' neyke'a quec'u'x ruq'uin Jesucristo. \v 5 Silas ruq'uin Timoteo arj-e' xe'el ela pMacedonia y xeba ruq'uin Pablo. Tak xe'ekaja ruq'uin, ja' Pablo junlic xumaj rcholic rtzojbal Dios y xuch'ob chquewech aj Israel chJesús jara' Cristo je ch-on rmal Dios. \v 6 Per aj Israel xecch'ojquij tzra Pablo je nbij y xitzel tak tzij necbij tzra. Rmal c'ara' xquiraj rij retziak chquewech y cawra xbij chca: —Ixix c'ola emac we mtewil totanem rxin Dios, mnumac ta chewa. Camic quenba cuq'uin wnak jme aj Israel ta. \v 7 C'jara' xeruya' cana y xba chruchoch jun acha Justo rubi'. Ja' Justo congan nuban respetar Dios y ruchoch prexquin jay rxin molbal ri'il cxin aj Israel c'ol wa'. \v 8 C'o chic jun acha Crispo rubi', arja' jefe rxin jara' jay rxin molbal ri'il cxin aj Israel, y arja' xeyke'a ruc'u'x ruq'uin Jesucristo e rexbil conjelal jec'ola pruchoch. Y e q'uiy aj Corinto tak xecc'axaj rtzojbal Dios xeyke'a quec'u'x ruq'uin Jesucristo y xeba'na bautizar. \v 9 Pjun chak'a' Pablo xutz'et ajni' pnachic' xbixa tzra rmal Kjawal Jesucristo cawrara: —Mtaxibej ta awi' naya' rbixic ntzojbal, mtatenba' ta rbixic. \v 10 Anen enc'ola awq'uin, majo'n nak xtechpowa awxin y xtuban ta lowlo' chawa. E q'uiy aj Corinto neyke' na quec'u'x wq'uin. Cara' xbixa tzra. \v 11 Jun juna' ruq'uin nic'aj xec'je'a Pablo pCorinto che ctojxic wnak tzrij rtzojbal Dios. \v 12 C'ola jun acha Galión rubi', gobernador rxin departamento Acaya. Pe rtiemp jawra gobernador xquemol qui' aj Israel, xeyictaja tzrij Pablo y xquec'om ela pk'atbaltzij. \v 13 Tak xe'ekaja ruq'uin gobernador cawra xecbij tzra: —C'ola jun acha kac'mon ta wawe' arja' remjon rc'utic chquewech wnak nak nqueban che nqueya' ruk'ij Dios, per je nyabexa ruk'ij Dios je nbij jawra acha mtuc'om ri' ruq'uin ajni' nbij ley. \v 14 Pablo tak xumaj rij tzij xpeta Galión y cawra xbij chca aj Israel: —Tewc'axaj quenbij chewa aj Israel, wexte cmic, owe alak', owe ch'yonem xuban jawra acha jara' quixnc'axaj nak nechol chwa. \v 15 Per com xe rmal ereligión ixix tak wankernak jawra ch'oj jneban camic tchumsaj eyon. Anen majo'n nuk'a' tzra xtenk'at ta tzij tzrij jawra acha. \v 16 C'jara' xerelsaj ta chpam k'atbaltzij. \v 17 C'ola jun acha Sóstenes rubi', arja' jefe rxin jay rxin molbal ri'il cxin aj Israel. Ja' Sóstenes xecha'p ta cmal aj Grecia y chwech k'atbaltzij xquech'ay wa', per jgobernador Galión chek jic xerutzu'. \s1 • • • • • \p \v 18 Pablo xec'je' chna jun tiemp pCorinto c'jara' xeruban cana despedir kch'alal y xoc ela chpam lanch. Xba chpam tnamet Siria e rexbil Priscila ruq'uin Aquila. Tak xe'ekaja chpam tnamet Cencrea xch'upuj resmal rwá' che njelal jara' nyabej rital chc'ola jun achnak rtzujun tzra Dios. \v 19 Tak xekaja chpam tnamet Efeso xeruya' cana Priscila ruq'uin Aquila y ja' xba chpam jay rxin molbal ri'il cxin aj Israel y xeremja' tzij cuq'uin. \v 20 Tak xec'choja tzij rmal cuq'uin aj Israel j-e' xecbij tzra che nec'je' tna jun tiemp cuq'uin, per ja' majo'n xrajo' ta y cawra xbij chca: \v 21 —Anen nc'atzina chwa che cnec'lu' nimk'ij jpenak chkawech pJerusalén per quenmloj pchic jmul ewq'uin wcara' nrajo' ranm Dios. Cara' xbij chca. C'jara' xbij cana rubi', xel ela chpam tnamet Efeso y xoc ela chpam lanch. \v 22 Tak xekaja chpam tnamet Cesarea xel ta chpam lanch y xba pJerusalén chk'ijloy cxin kch'alal. Xel ela tzra' y xba chic chpam tnamet Antioquía jc'ola precwent Siria. \v 23 Tzra' xec'je' wa' jun tiemp. Ejkal xba chic jmul che nqueberk'ijla' kch'alal jec'ola ptak tnamet jc'ola precwent Galacia y precwent Frigia che necwersaj canm chpam rtzojbal Dios. \s1 • • • • • \p \v 24 C'ola jun acha aj Israel xekaja chpam tnamet Efeso, Apolos rubi', penak chpam tnamet Alejandría. Apolos congan k'axnak wen ntzijona y rutkin rtzojbal Dios. \v 25 Ja' rtijon ri' tzrij utzlaj bey rxin Kajaw Dios y njelal ranm nquertijoj wnak tzrij Jesús. Per c'c'o na majo'n rutkin ta tzrij bautismo com xruyon bautismo rxin Juan Bautista rutkin. \v 26 Tak xekaja p-Efeso xoca chpam jay rxin molbal ri'il cxin aj Israel, xumaj tzij cuq'uin y majo'n nxibej ta ri' ntzijona. Tak Priscila ruq'uin Aquila xecc'axaj tijonem nuya' Apolos xquec'am ela ruyon y xquec'ut chwech nak q'uemjana trutkij tzrij utzlaj bey rxin Dios. \v 27 Apolos congan nyarij nquerk'ijla' kch'alal jec'ola chpam departamento Acaya y congan xya'a rchuk'a' cmal kch'alal jec'ola p-Efeso. Y j-e' xqueban ela jun carta che nquetak ela cuq'uin kch'alal jec'ola chpam departamento Acaya y cawra xectz'ibaj ela: —Tak xtekaja Apolos ewq'uin kas wen rc'ulic tebna'. Cara' xecbij ela. Tak xekaja Apolos chpam departamento Acaya congan xeruto' je' wnak jyatanak chca utzil je nsipaj Dios y ykula quec'u'x ruq'uin Jesucristo rmal. \v 28 Apolos xeruto' congan com arja' nuchol chca nak kas mer rtzojbal Dios, y chquewech wnak nquerch'ojquij wa' aj Israel, y j-e' nekaja pquewá' com ja' Apolos rtzojbal Dios nucsaj jtz'ibtanak cana y nbij chca che Jesús jara' Cristo je ch-on rmal Dios. \c 19 \s1 • • • • • \p \v 1 C'c'o na Apolos chpam tnamet Corinto jc'ola precwent Acaya tak xel ela Pablo, xurom nmak tak c'chelaj y xbekaja chpam tnamet Efeso. Tzra' p-Efeso xeruwil nic'aj kch'alal \v 2 y cawra xc'axaj chca: —¿Le xkaj ta Espíritu Santo ewq'uin tak xeyke'a ec'u'x ruq'uin Jesucristo? Kch'alal cawra xecbij: —Ajoj majo'n kc'axan ta wc'ola o wmajo'n Espíritu Santo. \v 3 ¿Nak c'a bautismo xba'na chewa tak xixba'na bautizar? xc'axaj chic Pablo chca. J-e' cawra xecbij: —Bautismo rxin Juan Bautista. \v 4 Pablo cawra xbij chca: —Juan tak xeruban bautizar wnak jara' rital che quec'xon chic cna'oj y quey-on cchic il mac, per ja' Juan cawra xbij chca wnak: —C'ola jun acha npet na y nc'atzina che ixix neyke'a ec'u'x ruq'uin. Y jara' acha je xbij Juan jara' Jesucristo. \v 5 Tak xecc'axaj je xbij Pablo c'jara' xeba'na bautizar prubi' Kjawal Jesucristo. \v 6 Pablo xuya' ruk'a' pquewá' y xkaj ta Espíritu Santo cuq'uin. C'jara' xquemaj tzij chpam jle' tzojbal jmajo'n cutkin ta y xk'alsasa nic'aj achnak chquewech rmal Dios che nqueya' rbixic. \v 7 Ec'ola la' e cbeljuj che conjelal. \v 8 Oxi' ic' Pablo xba chpam jay rxin molbal ri'il cxin aj Israel y majo'n nxibej ta ri' nuchol rtzojbal Dios chca wnak. Congan ntzijona cuq'uin y nuch'ob chquewech nak rbanic rgobierno Dios. \v 9 Per ec'ola jle' majo'n cgan tzrij je nbij Pablo y majo'n xeyke' ta quec'u'x ruq'uin Jesucristo. Tak quemlon qui' cuq'uin wnak chpam jay rxin molbal ri'il xe itzel nquetzijona tzrij utzlaj tijonem rxin Jesucristo. Rmal c'ara' xel ela Pablo chquecjol y xeruc'om ela kch'alal. C'ola jun lwar abar nquetijox wa' wnak, rxin jun acha Tiranno rubi', y tzra' xertijoj wa' wnak tzan rtzojbal Dios per k'ij k'ij. \v 10 C-e' juna' xec'je'a tzra' che ctojxic wnak rmal c'ara' je' wnak jec'ola chpam tnamet jc'ola precwent Asia xecc'axaj rtzojbal Dios che conjelal ajni' chca aj Israel y chca jme aj Israel ta. \v 11 Congan nmak tak milagro xuban Pablo je xya'a tzra rmal Dios chnuban. \v 12 Je' wnak nquec'om ela su't o tziak y necc'aj ruq'uin Pablo chnuchap ta rij. Tak nchaptaj ta rmal alnak nquec'om ta y necc'aj ruq'uin yuw-i' che nquechumtaja. Nak c'ola itzel tak espíritu pcanm nquerelsaj ela. \v 13 Per ec'ola jle' ach-i' aj Israel je nquebina ptak tnamet, necbij che j-e'nquequelsaj itzel tak espíritu ptak canm wnak. Xqueban jmul ncajo' nquequelsaj ela itzel tak espíritu chca wnak prubi' Jesús, y cawra xecbij chca itzel tak espíritu: —Camic nekbij chewa y nixkaban mandar prubi' Jesús je nnataj Pablo, quixel ela ptak canm wnak. \v 14 E wku' j-ewra ach-i' e rlec'wal jun acha Esceva rubi'. Ja' Esceva aj Israel, jefe cxin jle' sacerdote. \v 15 Tak rlec'wal ja' Esceva xqueban mandar itzel espíritu, ja' itzel espíritu cawra xbij chca: —Anen wutkin nak ja' Jesús y wutkin nak ja' Pablo per ixix ix achquela y nak la ebanic. \v 16 Per ja' acha jc'ayona itzel espíritu chek q'uenjlal xq'uiekbej ri' chquij y congan xeruch'ey. J-e' xqueto' ta qui' xcajo' per mesquier xecwin ta tzrij, ech'anch'ak xe'el ela chpam jay y xenanmaj ela per congan lowlo' xba'n ela chca. \v 17 Conjelal wnak jec'ola chpam Efeso xekaja rbixic cuq'uin je xbantaja che aj Israel y jme aj Israel ta. Rmal c'ara' congan xecxibej qui' y congan xquemaj rya'ic ruk'ij Kjawal Jesucristo. \v 18 C'jara' e q'uiy kch'alal xquechol quil quemac quebnon y xeck'alsaj. \v 19 J-e' aj-itza' c'ola itzel tak liwr cuq'uin, xquemol ruchi' y xecpuroj per ne chquewech wnak xqueban wa'. Tak xquilaj njelal rjel liwr je xpuroxa c'ola cincuenta mil ctzal ocnak chuxe'. \v 20 Cara' xuban, rtzojbal Dios xba pnim y congan poder rc'an. \v 21 C'jara' cawra xuch'ob Pablo pranm: —Camic quenba chic jmul, quenk'axa chpam je' tnamet jc'ola precwent Macedonia, chka' ptak je' tnamet jc'ola precwent Acaya, c'jara' quenba pJerusalén. Tak xtenel ela pJerusalén quenba pRoma. \v 22 Xerutak ela chpam tnamet Macedonia e c-e' je nquet-owa rxin, Timoteo ruq'uin jun chic Erasto rubi', y ja' Pablo xec'je' chna jun tiemp chpam departamento Asia. \s1 • • • • • \p \v 23 Jara' tiemp congan xeyictaja aj Efeso rmal utzlaj tzij je rxin Jesucristo. \v 24 Cara' xqueban com c'ola jun acha xchajtina cxin, Demetrio rubi'. Rsamaj jawra acha nuban rechbal je achnak y plata nucsaj che rbanic. C'ol c'a jun templo abar nya' wa' ruk'ij jun dios Diana rubi'. Y ja' Demetrio nelsaj rechbal templo rxin jawra dios. Ja' ruq'uin je' ajsmajma' jec'ola ruq'uin congan pak nquech'ec tzrij je' ch'tak templo jnecc'ayij. \v 25 Xuban c'a ja' Demetrio xerumol conjelal ajsmajma' jec'ola ruq'uin y nic'aj chic wnak je xjunam csamaj ruq'uin, cawra xbij chca: —Ixix ewutkin bien xe rmal jawra samaj c'ola kebyomal. \v 26 Per etz'ton y ewc'axan bien je nbij jun acha rbin-an Pablo che nbij che conjelal tioxa' je bnon cmal wnak me e dios ta. Per camic e q'uiy chic wnak cniman, xjun chic quebnon ruq'uin y mruyon ta wawe' chpam ketnamet Efeso per cara' rebnon chic jle' tnamet jc'ola precwent Asia chka'. \v 27 Cara' congan lowlo' chka ajoj kas majo'n xtlok' xta kac'ay cmal wnak y cara' chka' nba'na tzra rtemplo nimlaj dios Diana, majo'n chic ruk'ij nya' ta. Camic ra' congan y-on ruk'ij Diana cmal aj Asia y cmal conjelal wnak jec'ola chwech ruch'lew, per tak xtq'uisbena mex majo'n chic ruk'ij xtya' ta. Cara' xbij Demetrio chca. \v 28 Tak xecc'axaj je xbij Demetrio congan cyiwal xyictaja, xquemaj rakic quechi' y cawra necbij: —Congan nim ruk'ij Diana je dios kxin ajoj ok aj Efeso. \v 29 Rmal c'ara' xeyictaj ta conjelal tnamet. Ec'ola e c-e' rexbil Pablo, jun Gayo rubi' y jun chic Aristarco, e aj Macedonia. Arj-e' xecha'p ela, xecherrex ela y xec'axa chpam estadio abar nquemol wa' qui' tnamet. \v 30 Pablo arja' xrajo' ta xoc ela chquecjol wnak y xtzijon ta cuq'uin per kch'alal majo'n xqueya' ta c'as tzra. \v 31 Chka' ec'ola nic'aj oficial rxin Asia e ramigo Pablo arj-e' xquetak ela rbixic ruq'uin che mtoc ta chquecjol wnak. \v 32 Y je' wnak congan quemjon rakic quechi', junwa' necbij nic'aj y jun chwa' necbij chic jle'. E q'uiy wnak majo'n cutkin ta nak majtanak rij y rmal c'ara' congan xsa'cha cna'oj, xe e jujun chca cutkin nak tzra tak quemlon qui'. \v 33 C'ol c'a jun acha aj Israel Alejandro rubi', arja' xmi'n oca cmal aj Israel chquewech wnak ch-utz c'ara' ja' ntzijona chquewech. Ec'ola nic'aj wnak xquech'ob chwech nak tzra tak eyictanak tnamet. Ja' Alejandro xuya' jun ruruk'a' chuchi' che nquetne'a wnak com ja' nrajo' ntzijona cuq'uin wnak ch-utz c'ara' majo'n nba'n xta lowlo' chca aj Israel. \v 34 Per tak tnamet xquetzu' che Alejandro arja' aj Israel xquemaj rakic quechi' conjelal y cawra necbij: —Congan nim ruk'ij Diana je dios kxin ajoj ok aj Efeso. C'ola la' c-e' hor xquerak quechi'. \v 35 Tak xq'uisbena xpeta secretario rxin tnamet, xeruk'il conjelal wnak y cawra xbij chca: —Ach-i' ix aj Efeso, conjelal wnak chka bechnak opech cbanic cutkin che ixix ix aj Efeso yatanak chewa che ixix nquixchjalbena templo abar nya' wa' ruk'ij nimlaj Diana, y cutkin chka' che ixix nquixchjalbena rechbal nimlaj Diana jkanak ta chcaj. \v 36 Com next jun wnak xtecwin ta xtch'ojquij chwa nak xenbij kaja rmal c'ara' quenbij chewa, quixetne'a y kas tech'bo' na w-utz emjon rij. \v 37 Cara' quenbij chewa com ec'ola nic'aj ach-i' ec'mon ta wawe' ra' per majo'n nak quil, majo'n nak quebnon tzra ereligión y majo'n nquetz'uj ta edios. \v 38 Ja' Demetrio ruq'uin conjelal wnak je nquesmaja ruq'uin, wc'ola achnak quetz'ton je mwen ta quemjon rij j-ewra ach-i', je nqueban camic pk'atbaltzij ecbij wa' com tzra' ec'ol wa' e k'toy tak tzij, tzra' c'a xtecchumsaj wa' qui' cuq'uin ach-i'. \v 39 Per ixix wc'ola rc'an ewanm, jneban camic tebna' jun sesión com jara' rbeyal y jara' nbij ley. \v 40 Cara' quenbij chewa com jkabnon camic mpen ta ntz'o'ka tzij chkij che okyictanak tzrij gobierno y nak la nekbij che nektobej ki' wexte nc'axaxa chka nak tzra tak kabnon cawra camic. Cara' xbij secretario chca. \v 41 C'jara' xbij chca che quejcha' je' qui'. \c 20 \s1 • • • • • \p \v 1 Tak cpaxin chic qui' tnamet, Pablo xersiq'uij kch'alal y xuya' cana nic'aj paxbanem chca. C'jara' xerk'etej cana y xba pMacedonia. \v 2 Tak xekaja pdepartamento Macedonia xk'axa ptak tnamet abar ec'ol wa' je' kch'alal. Congan xyukba' cana quec'u'x kch'alal y c'jara' xba pe Grecia. \v 3 Tak xekaja pe Grecia oxi' ic' xec'je'a tzra'. Tak xetz'kata oxi' ic' rmal xchumij ri' che noc ela chpam lanch y nba pSiria. Per chek q'uenjlal xekaja rbixic cuq'uin che ec'ola nic'aj aj Israel ncajo' nquechap. Rmal c'ara' mxoc el xta chpam lanch y xemloj pchic jmul pMacedonia. \v 4 Ec'ola nic'aj kch'alal xerexbilaj ela y cawra quebi': Sópater aj Berea, Aristarco ruq'uin Segundo e aj Tesalónica, Gayo aj Derbe, chka' Timoteo. Chka' ec'ola Tíquico ruq'uin Trófimo e aj Asia. \v 5 Arj-e' xenabyeja chkawech. Tak xe'ekaja chpam tnamet Troas tzra' xokqueybej wa'. \v 6 Tak xq'uis cana nimk'ij tak nti'ja xquelway jmajo'n levadura ruq'uin y c'jara' xok-el ela, xokba chpam tnamet Filipos, chpam lanch xok-oc el wa'. Pe j-o' k'ij xekawla' wa' kch'alal jec'ola chpam tnamet Troas y tzra' xokoc'je' wa' wku' k'ij. \s1 • • • • • \p \v 7 Je rxin domingo conjelal kch'alal xquemol qui' che rtijic xquelway jnecnatbej rubi' Jesús. Tak quemlon chic qui', Pablo xumaj ctojxic. Tak xuban nic'aj ak'a' c'remjon ctojxic kch'alal com rchumin chic che rcab k'ij nel ela chpam tnamet. \v 8 Congan k'ak' tzjila chpam cuarto pnoxi' wik jay abar quemlon wa' qui'. \v 9 C'ola jun c'jol Eutico rubi', arja' tz'bula pventana, y com nim mensaje remjon rya'ic Pablo rmal c'ara' xmajtaja rmal wram jara' c'jol. Per rq'uisbal xwar kaja junlic y xetza'k ta pventana rxin rox wik jay. Tak xeyi'c ta c'jol comnak chic. \v 10 Pablo xkaj ta ruq'uin, xejpe'a tzrij y xk'etej, y cawra xbij chca kch'alal: —Mtexibej ta ewi', jawra c'jol nc'astaja. \v 11 C'jara' xojte' chic jmul abar tzra' quemlon wa' qui'. Tak xekaja xuwech' xquelway, xujach chca kch'alal y xquetaj. Tak xtitaja cmal xumaj chic rij tzij Pablo cuq'uin. Tak xeskara c'jara' xtenba' rij tzij y xba. \v 12 Y j-e' kch'alal xquec'om ela c'jol chruchoch per ncongan nquequicota com xc'astaja rwech. \s1 • • • • • \p \v 13 Pablo xba chpam tnamet Asón rubi' y chbey xba wa'. Per ajoj planch xokba wa', xoknabyej pona chwech Pablo y tzra' chpam tnamet Asón xekac'lu' wa' ki' com cara' kchumin ela. \v 14 Tak xekla' ki' pnAsón c'jara' junam xekc'aj ki' y xok-oc ela chpam lanch, xokba chpam tnamet Mitilene. \v 15 Xok-el ela chpam tnamet Mitilene, xokba chic y xkaban c-e' k'ij tak xokekaja chwech jun tnamet Quío. Y prox k'ij xokekaja chpam tnamet Trogilio jc'ola precwent Samos. Y che rcaj k'ij xokekaja chpam tnamet Mileto. \v 16 Majo'n xokba xta chpam tnamet Efeso com ja' Pablo nrajo' npona chanim pJerusalén chnerebna' nimk'ij pentecostés. Rmal c'ara' majo'n xrajo' ta nk'axaj más tiemp pdepartamento Asia. \s1 • • • • • \p \v 17 C'c'o na Pablo pMileto tak xutak csic'sic anciano rxin iglesia jc'ola p-Efeso. \v 18 Tak xe'ekaja anciano ruq'uin cawra xbij chca: —Ixix ewutkin bien ajni' nc'aslemal tak xenc'je'a checjol wawe' chpam departamento Asia. \v 19 Xenban rsamaj Kjawal Jesucristo per majo'n xenya' ta nuk'ij anen. Congan ok'ej xenban cmal wnak y congan lowlo' pen xentaj pquek'a' aj Israel com j-e' nqueban rij nwech. \v 20 Ewutkin bien che anen majo'n xentenba' ta rij che rbixic chewa nak nc'atzina chewa chnewc'axaj, xixntijoj ptak jay rxin molbal ri'il cxin aj Israel y ptak ewuchoch ixix chka'. \v 21 Chixconjelal xixnpaxba' che ix aj Israel y jme ix aj Israel ta. Xenbij chewa che nc'atzina neq'uex ena'oj y nenimaj Dios y neyke'a ec'u'x ruq'uin Kjawal Jesucristo. \v 22 Camic anen quenba pJerusalén com Espíritu Santo nbina chwa che nc'atzina chquenba. Majo'n wutkin ta nak xtnewla' tak xtenpona. \v 23 Njara' oca wutkin je rbin Espíritu Santo chwa che quencsas na pcars y congan lowlo' pen quentaj pJerusalén. Ncara' rbin Espíritu Santo chwa chka bechnak opech tnamet enk'axnak wa'. \v 24 Per anen majo'n quenxibej ta wi' chwech je npeta chwij, majo'n quenpoknaj ta quenya' wi' pe cmic, com jara' quenq'uisbej nsamaj y congan quenquicota rmal. Xerwara' congan quenwajo' quenq'uis nsamaj je y-on chnukul rmal Kjawal Jesucristo com arja' rey-on chwa chquenya' rbixic utzlaj tzij rxin Jesucristo jnuc'ut chkawech nak rbanic utzil je nsipasa chka rmal Dios. \v 25 Anen enc'jenak checjol, ney-on rbixic chewa nak rbanic rgobierno Dios y camic quenbij cana chewa, wutkin chic chmajo'n nkatz'et chta ki' ewq'uin wawe' chwech ruch'lew. \v 26 Rmal c'ara' quenbij cana chewa, mnumac ta jme xtenimaj ta rtzojbal Dios, o we xtetz'ila' ewi'. \v 27 Com anen nech'bon njelal achnak chewech nak rchumin ta kaDios y majo'n achnak xenwiwaj ta chewech. \v 28 Rmal c'ara' quenbij cana chewa, tebna' cwent ewi' y que'echajej conjelal kch'alal com yatanak chewa rmal Espíritu Santo che nque'echajej. Que'etzku' tzra rtzojbal Dios com j-e' e iglesia rxin Dios, e rxin chic Kjawal Jesucristo com arja' xutix recq'uiel chwech cruz che xokrlok'bej. \v 29 Bien wutkin tak en majo'n chic ewq'uin ec'ola jle' itzel tak wnak nque'oca checjol y nquemaj ryojic yukbal quec'u'x kch'alal ruq'uin Jesucristo. \v 30 Y ec'ola nic'aj ach-i' checjol camic arj-e' nqueyictaja y nquemaj ctojxic kch'alal tzra jle' itzel tak tijonem, neccanoj nak nqueban che nquequech'ec kch'alal che nque'oca cuq'uin. \v 31 Rmal c'ara' tak quenbij cana chewa, tebna' cwent ewi', terkaja bien pnewá' ja oxi' juna' xenc'je'a ewq'uin, che pk'ij y chak'a' xixnpaxba' y xixntijoj chixjujnel, y c'o nara' xenok'a ewmal. \v 32 Camic wch'alal, Dios xtechjalbena ewxin. Tnimaj rtzojbal Dios com ruq'uin rtzojbal Dios nkawil wa' utzil je nsipaj Dios chka. Wneknimaj rtzojbal Dios jara' nq'uiya más ryukbal kac'u'x ruq'uin Jesucristo y nuya' njelal achnak je rtzujun chca conjelal wnak je rtnamet Dios. \v 33 Me rmal ta pak, me rmal ta tziak xenyarij tak xixntijoj tzan rtzojbal Dios. \v 34 Ixix bien ewutkin anen xensmaja ruq'uin nuk'a' jxentzukbej wi' y jxentzukbej je' wexbil. \v 35 Cara' xenban ch-utz c'ara' newutkij chcongan nc'atzina ncatesmaja che nkach'ec pak ch-utz c'ara' nkocwina nquekato' nic'aj chic jcongan cto'ic ncajo'. C'ola jun tzij congan xennataj chewech je rbin cana Kjawal Jesucristo jcawra nbij: —Más na quicotemal chawa tak nasipaj jun achnak tzra jun wnak que chwech atet nsipasa awxin. \v 36 Tak xec'choja tzij rmal c'jara' xexque'a y xumaj rij oración, y chka' xqueban oración conjelal jec'ola ruq'uin tzra'. \v 37 Congan xquemaj ok'ej tzrij Pablo per nche conjelal xe'ok'a, xeck'etej y xectz'ubaj ruchi'. \v 38 Congan nquebisona com xbixa chca rmal Pablo chmajo'n chic nquetzu' xta qui' wawe' chwech ruch'lew. Rq'uisbal xequejcha' cana Pablo planch. \c 21 \s1 • • • • • \p \v 1 Tak xekaya' cana kch'alal xokba, xok-oc ela chpam lanch y xokekaja chpam tnamet Cos. Rcab k'ij chic xok-el ela y xokekaja chpam jun chic tnamet rbin-an Rodas. C'jara' xok-el ela chic y xokekaja chpam tnamet rbin-an Pátara. \v 2 Tzra' c'o chwa' jun lanch xkawil je nba pFenicia y xok-oc ela chpam. \v 3 Tak c'okobnak pe rwá' mar nkatzu' pona je' lwar rbin-an Chipre, xokk'axa chwech y pkaxquen xec'je' can wa'. Jlanch arja' remjon binem che nba pSiria. Xokkaj na chuchi' mar rxin tnamet Tiro com lanch c'ola nic'aj ejka'n nuya' cana tzra'. \v 4 Tzra' ec'ol wa' jle' kch'alal xekawil y xokc'je' na wku' k'ij cuq'uin. J-e' kch'alal xecbij tzra Pablo ch-utz me tba ta pJerusalén com bin chic chca kch'alal rmal Espíritu Santo chc'ola lowlo' nuwil tzra'. \v 5 Tak xetz'kata wku' k'ij kmal c'jara' xokba. Conjelal kch'alal e quexbil quexkilal y je' clec'wal chka' xokquexbilaj ela y xokquejcha' cana chuchi' mar. Tak xokekaja chuchi' mar xokoxque'a y xkaban jun oración. \v 6 Tak xec'choja oración kmal xokquejach cana c'jara' xok-oca chpam lanch y j-e' kch'alal xemloj cana ptak cuchoch. \v 7 Cara' xkaban xok-el ela chpam tnamet Tiro y xokekaj chic chpam jun tnamet rbin-an Tolemaida. Tzra' ec'ol wa' jle' kch'alal xekawil y xokc'je'a jun k'ij cuq'uin. \v 8 Rcab k'ij Pablo ruq'uin ajoj ok rexbil xok-el ela chic tzra' y xokekaja chpam jun tnamet Cesarea. Tzra' c'o wa' Felipe ja evangelista, arja' jun chca e wku' diácono. Xokba chruchoch y tzra' xokoc'je' wa' ruq'uin. \v 9 Felipe ec'ola e cji' rmi'al majo'n ec'len ta, profeta e'ocnak wa'. \v 10 C-e' oxi' k'ij okponnak ruq'uin Felipe tak c'ola jun acha xpona kuq'uin Agabo rubi', jawra acha profeta ocnak wa' y chpam departamento Judea penak wa'. \v 11 Tak xoca pjay kuq'uin xubac' ruk'a' rkan ruyon tzan rupas Pablo. Tak xbac'taja rmal cawra xbij chka: —Espíritu Santo xbina chwa che aj Israel jec'ola pJerusalén arj-e' nquebac' na rajaw jawra pas. Cawra nba'na tzra ajni' nebnon anen camic y nquejach na pquek'a' wnak jme aj Israel ta. \v 12 Tak xekc'axaj chcongan lowlo' pen penak tzrij Pablo ajoj ruq'uin je kch'alal aj Cesarea congan xekbij tzra che me tba ta pJerusalén. \v 13 Per Pablo cawra xbij chka: —¿Nak tzra tak nquixok'a? Xbis neya' chwa tak neban cara'. Chwa anen en conform nba'c'a nuk'a' ruq'uin wkan pJerusalén y chka' en conform quencomsasa tzra', per rmal Kjawal Jesús tak cara' xtba'na chwa. \v 14 Majo'n chic nak xekbij tzra com majo'n xokocwin ta xkak'il. Rmal c'ara' cawra xekbij chic tzra: —Je nrajo' ranm Kajaw Dios jara' tc'a xtbantaja. \v 15 C'jara' xekchomla' ki' y xokba pJerusalén. \v 16 Ec'ola jle' chca kch'alal aj Cesarea xokquexbilaj ela, c'ola jun chquecjol Mnasón rubi', arja' aj Chipre y c'o chic tiemp rniman Jesucristo. C'ola jun ruchoch Mnasón pJerusalén y tzra' xokc'je' wa'. \s1 • • • • • \p \v 17 Je' kch'alal jec'ola pJerusalén kas qui'il kc'ulic xqueban tak xokekaja cuq'uin. \v 18 Che rcab k'ij xekexbilaj ela Pablo y xokba che nekk'ijla' Jacobo. Tak xokekaja ruq'uin tzra' quemlon wa' qui' chka' conjelal anciano. \v 19 Pablo xuya' rutzil quewech y xuchol chca njelal jrebnon Dios chquecjol wnak jme aj Israel ta tak xuchol rtzojbal Dios chca. \v 20 Tak xecc'axaj je xbij Pablo congan xqueya' ruk'ij Dios y rmal ra' cawra xecbij: —Kch'alal, kas congan wen nekc'axaj jxabij chka per ec'ola jle' wnak quemjon atzojxic. Awutkin che e q'uiy aj Israel cniman chic Jesucristo y conjelal nqueya' ruk'ij ley je rtz'iban cana Moisés. \v 21 Arj-e' c'ola nic'aj tzij bin chca cmal wnak je nquetzijona awxin. J-e' necbij chawa chatet majo'n wen ta tijonem naya' chca aj Israel jec'ola chpam je' tnamet cxin wnak jme aj Israel ta. Atet amjon rc'utic chquewech cawrara: majo'n nc'atzin ta necnimaj je rbin cana Moisés, y jun chic, jara' majo'n nc'atzin ta nqueba'na circuncidar je' clec'wal, y jun chic, jara' nqueya' cana kcostumbre ja ok tnamet Israel. Cara' amjon rc'utic cha'. \v 22 ¿Nak nkaban camic? Com je' wnak tak xtikaja rbixic cuq'uin che atc'ola wawe' pJerusalén wutkin che alnak necmolla' qui'. \v 23 Kas rbeyal camic, tebna' nak xtekbij chewa. Ec'ola e cji' kch'alal ach-i' c'ola ctzujun tzra Dios che nqueban y camic xerla' tiemp che nqueban cumplir. \v 24 Per jnaban camic, que'ac'ma' ela kch'alal y ech'ach'jorsaj ewi' ajni' nrajo' kreligión. Atet xtcatetjowa njelal ajru' xtquesach kch'alal ch-utz c'ara' necch'upuj resmal quewá' ajni' nrajo' kreligión. Cara' tebna' ch-utz c'ara' conjelal wnak nquetzu' che atet chka' nanimaj ley rxin Moisés y me ktzij ta je nbixa cmal wnak je nquetzijona awxin. \v 25 Per kch'alal jme aj Israel ta katkon el chic jun carta cuq'uin y xekbij ela chca chmajo'n nc'atzin ta necnimaj kcostumbre ajoj ja ok tnamet Israel xerwara' xekbij ela chca che mtquetaj ta ti'ij jtzujun chquewech tioxa', me tquetaj ta quic', me tquetaj ta ti'ij je c'c'o na quic' rc'an, y me tque'oc ta cuq'uin ixki' jme quexkilal ta, y chka' ixki' mtque'oc ta cuq'uin ach-i' jme quechjilal ta. Cara' xektz'ibaj ela chca kch'alal. Cara' xecbij tzra Pablo. \s1 • • • • • \p \v 26 Pablo xeruc'om ela e cji' kch'alal. Che rcab k'ij xquech'ach'jorsaj qui' ajni' nrajo' creligión. C'jara' xoca chpam templo, xerbij cana chca sacerdote nak k'ij netne'a wku' k'ij rxin ccostumbre jquemjon rij ch-utz c'ara' utz nqueya' chic nak ctzujun tzra Dios che jujnel ajni' nrajo' creligión. \v 27 Xyamer netz'kata wku' k'ij tak xba chic jmul Pablo chpam templo. Tzra' ec'ol wa' nic'aj aj Israel jepenak p-Asia. Tak xquetz'et Pablo chpam templo xquechap y xecchajtij ta wnak che nqueyictaja tzrij. \v 28 Congan xquemaj rakic quechi' y cawra necbij: —Ach-i' ix aj Israel, kat-o' ki' com jawra acha bnak nat nkaj che ctojxic wnak per m-utz ta tijonem nuya' chca. Com arja' xitzel ntzijona tzrij ketnamet, xitzel ntzijona tzrij kley y tzrij ktemplo chka', y mruyon ta jara' per chka' ec'ola nic'aj ach-i' erecsan ta chpam templo jme kwinak ta. Ixix ewutkin xjan nque'oca wnak chpam jawra santlaj lwar jme aj Israel ta. \v 29 Cara' xecbij chca com j-e' c'ola jun acha aj Efeso quetz'ton ta rexbilan Pablo chpam tnamet y xquech'ob j-e' che xucsaj rexbil Pablo ptemplo. Jara' acha Trófimo rubi'. \v 30 Tnamet xeyictaja tzrij Pablo, xequechpa' ta, ccherren xequelsaj ta y xectz'apij ruchi' templo. \v 31 Neccamsaj Pablo ncajo'. Xekaja rbixic ruq'uin jun coronel che eyictanak conjelal tnamet rxin Jerusalén. \v 32 Jawra coronel xeruc'om ela nic'aj soldado ruq'uin jle' capitán y alnak xeba tzra' abar ec'ol wa' wnak. Y j-e' wnak tak xquetz'et coronel ruq'uin je' soldado xectenba' rch'ayic Pablo. \v 33 C'jara' xba coronel ruq'uin Pablo, xuchap ela chnuya' pcars y xbij che nxi'ma tzra c-e' cadena. Tak ximtaja cawra xc'axaj chca wnak: —¿Nak acha c'a wa' jawrara? ¿Nak ril xuban? \v 34 Y je' wnak xquemaj rakic quechi', junwa' nbij jun y jun chwa' nbij chic jun. Ja' coronel mtecwina nc'axaj nak la necbij rmal rkoj chi'ij quemjon rij rmal c'ara' xuc'om ela Pablo pe cuartel. \v 35 J-e' soldado tak xe'ekaja chwech cmuc rxin cuartel xectelej ela Pablo com je' wnak congan nquemin qui' tzrij Pablo y ncajo' nquech'ay chic jmul. \v 36 Y conjelal jetren ela tzrij congan nquerak quechi' y cawra necbij: —Tcamsaj, tcamsaj. \s1 • • • • • \p \v 37 Tak ja' Pablo xyamer necsasa pcars cawra xbij tzra coronel: —¿Lnawajo' quentzijona jun rmaj awq'uin? Coronel cawra xbij: —Awutkin tak ncattzijona pe griego. \v 38 ¿Ma atet tc'ara' at aj Egipto jxatyictaja tzrij gobierno? Com c'ola jun acha aj Egipto c'majru' ta tiemp xertajchij wnak che nqueyictaja tzrij gobierno y ec'ola e cji' mil comsanel xerc'aj ptak chkilaj tak lwar. \v 39 Pablo cawra xbij: —Ma anen ta, anen en aj Israel y netnamet jara' nimlaj tnamet Tarso jc'ola precwent Cilicia, tzra' enlexnak wa'. Per tebna' jun utzil, tey-a' c'as chwa chquentzijona jun rmaj cuq'uin wnak. \v 40 Xya'a c'as tzra che ntzijona y xpe'a chwech cmuc jc'ola chwech cuartel, xuya' seña tzra ruruk'a' che nquetne'a wnak. Tak conjelal wnak xetne'a xumaj rij tzij cuq'uin chpam tzojbal hebreo y cawra xbij chca. \c 22 \p \v 1 —Ach-i' je ix nwinak, principal-i' rxin jawra tnamet, ixconjelal ix tnamet Israel, camic tewc'axaj je xtenbij chewa chquentobej wi' chewech. \v 2 Tak je' wnak xecc'axaj che ntzijona chpam tzojbal Hebreo más xetne'a. Pablo cawra xbij: \v 3 —Anen en aj Israel, chpam tnamet Tarso xenalex wa' jc'ola precwent Cilicia per wawe' pJerusalén xenq'uiy wa'. Xentijoj wi' ruq'uin maestro Gamaliel, ja' xtijona wxin tzrij rley Dios je cniman kti't kawma' y njelal xuc'ut chenwech. Per jawra ne wxin wanen perc congan quenyarij quenban je nrajo' rley Dios ajni' ebnon camic ixix. \v 4 Anen nabey congan lowlo' xenban chca wnak je ykula quec'u'x ruq'uin Jesucristo. Ec'ola nic'aj xentak ccamsic, ec'ola nic'aj xentak cchapic y xenucsaj pcars. Cara' xenban chca ixki' ruq'uin ach-i'. \v 5 Jnimlaj sacerdote y conjelal principal-i' rxin ketnamet arj-e' cutkin nak nemjon rbixic camic chewa. Com j-e' c'ola nic'aj carta xectz'ibaj y xqueya' ela chwa che xnejcha' pquek'a' aj Israel jec'ola chpam tnamet Damasco. Jcarta jara' nyabej c'as chwa chquenuchap conjelal wnak je ykula quec'u'x ruq'uin Jesucristo jec'ola pDamasco. Cara' xenban, xenba pDamasco che cchapic, y jnech'bon anen quenuc'om pa wawe' pJerusalén chquenban lowlo' chca. \v 6 Per ptak nc'aj k'ij lara' nemjon binem y xchenkaj chic pe tnamet Damasco enc'ol wa' chek q'uenjlal c'ola jun nimlaj luz xkaj ta chcaj y chwij anen xuq'uiek wa' ri'. \v 7 Xenba chuch'lew rmal y xenc'axaj jun kul jcawra xbij chwa: —Saulo, Saulo ¿nak tzer c'a tak naban lowlo' chwa? \v 8 —¿At achnak wnak c'a atet wajaw? xenc'axaj tzra. —Anen en Jesús aj Nazaret, chwa c'a anen naban wa' lowlo'. Cara' xbij chwa. \v 9 Je' wexbil arj-e' xquetz'et luz y congan xecxibej qui' rmal per majo'n xecc'axaj ta tzij je xbixa chwa. \v 10 Anen cawra xenc'axaj chic tzra: —Wajaw ¿nak nawajo' chwa chquenban? —Catyictaja y jat chpam tnamet Damasco y tak xtcatekaja, tzra' nbix wa' chawa nak nc'atzina chnaban. Cara' xbij Kajaw Jesucristo chwa. \v 11 C'jara' xokba pDamasco, xcha'p ela chnuk'a' cmal wexbil com anen xenoca moy rmal luz com congan rchuk'a' ruch'ab. \v 12 Tak xokekaja pDamasco tzra' c'ol wa' jun acha Ananías rubi'. Ja' Ananías congan nuya' ruk'ij Dios, nuban cumplir rley Dios y congan wen ntz'e'ta cmal aj Israel jec'ola pDamasco. \v 13 Arja' xpona wq'uin abar tzra' enc'ol wa' y cawra xbij chwa: —Wch'alal Saulo, camic njaktaja ak'awech. Jara' hor xjaktaja nk'anwech y xentzu' Ananías. \v 14 Cawra xbij chic chwa: —Je Dios cxin kti't kawma' arja' atrech-on ta ojer chnawutkij nak nrajo' ranm, y rmal c'ara' tak xatz'et Jesucristo je bnoy rbeyal y xawc'axaj rukul. \v 15 Cara' xba'na chawa com atet naya' na rbixic Jesucristo chca conjelal wnak, nabij na chca nak atz'ton y nak awc'axan. \v 16 Camic jat alnak, catyictaja y ncatba'na bautizar y cawra tbij tzra Kjawal Jesucristo: —Wajaw, tch'ach'jorsaj wanm y tecyu' njelal wil numac. Cara' xbij Ananías chwa. \v 17 C'jara' xenmloj ta pJerusalén y tak xenrkaja xenba chpam nimlaj templo rxin Dios. Kas nemjon rbanic oración tak chek q'uenjlal xentz'et ajni' pnachic' Kjawal Jesucristo. \v 18 Y cawra xbij chwa: —Camic tchumla' alnak awi', catel ela chpam tnamet Jerusalén com je' wnak wawe' xitzel necc'axaj nak xtamaj rk'alxic chquewech tzrij nak nbanic anen. \v 19 Anen cawra xenbij tzra: —Per Wajaw, j-e' cutkin nak xenban chca je ykula quec'u'x awq'uin com xenba nat nkaj chpam je' jay rxin molbal ri'il, xenucsaj je' pcars y congan xenuch'ey chka'. \v 20 Chka' tak xcamsasa Esteban ja ajsmajma' awxin, anen enc'ola tzra' abar xcamsas wa' y en conform tzrij che xcamsasa. Anen xenchjalbena quetziak jxecamsana rxin. Cara' xenbij tzra. \v 21 Per ja' Kjawal Jesucristo cawra xbij chic chwa: —Per jnaban camic, catel ela y anen catnutak ela chpam jun lwar c'nat y tzra' ncatba wa', ncatba cuq'uin wnak jme aj Israel ta. Cara' xbij chwa. \s1 • • • • • \p \v 22 Pablo tak xernataj wnak jme aj Israel ta majo'n chic cgan necc'axaj je nbix chic. Rmal c'ara' congan xquemaj rakic quechi' y cawra necbij: —Tcamsasa jala' acha, majo'n chic tkal ta tzrij che nec'se'a. \v 23 C'jara' xquelsaj nic'aj quetziak, congan necquiraj, y congan nqueq'uiek ulew chcaj rmal cyiwal. \v 24 Jcoronel xuya' jun orden che necsasa Pablo pe cuartel y cawra xbij chca soldado: —Tech'ya' congan ch-utz c'ara' nbij chka nak rmal congan cyiwal wnak penak tzrij. \v 25 Tak quexmon chic che nquech'ay, Pablo cawra xbij tzra jun capitán jc'ola ruq'uin: —Anen enc'ola precwent gobierno rxin Roma. ¿Le tkal c'ara' chwij cnech'ay tak q'uemjana tk'a'ta tzij chwij? \v 26 Tak xc'axaj capitán je xbij Pablo arja' xba ruq'uin coronel. Tak xekaja ruq'uin cawra xbij tzra: —Kas tebna' cwent nak naban tzra jawra acha com arja' c'ola precwent kgobierno ja ok aj Roma. \v 27 Ja' coronel xba ruq'uin Pablo. Tak xekaja ruq'uin cawra xbij tzra: —¿Le ktzitzij c'ara' atc'ola precwent Roma? —Ktzij nc'a, xbij Pablo. \v 28 Cawra xbij chic coronel tzra: —Anen congan pak xenya' tak xyataja chwa che xenoca precwent Roma. Pablo cawra xbij: —Anen pnelxic enc'ola precwent Roma. \v 29 Je' soldado je nquech'yowa rxin Pablo ptzij, arj-e' majo'n chic achnak xqueban tzra. Jcoronel congan xxibej ri' com arja' rey-on orden che nxi'ma Pablo com majo'n rutkin ta chPablo c'ola precwent Roma. \s1 • • • • • \p \v 30 Che rcab k'ij ja' coronel xuquir Pablo chpam cadena y xuya' jun orden che nquemol qui' conjelal cjefe sacerdote e quexbil k'toy tak tzij cxin aj Israel. Tak quemlon chic qui' conjelal, xec'mar ela Pablo y xepabaxa chquewech rmal coronel com ja' coronel nrajo' nrutkij nak kas mer ril Pablo jnecbij aj Israel. \c 23 \p \v 1 Pablo xertz'ulchij jk'atbal tzij y cawra xbij chca: —Ach-i' je ix nwinak, jnebnon ta tzra nc'aslemal congan quenquicota rmal chwech Dios com anen majo'n nti'on ta rwech wanm, y cara' nebnon camic chka'. \v 2 C'jara' Ananías nimlaj sacerdote xbij pona chca jec'ola chenkaj ruq'uin Pablo che nqueya' jun k'a' churéy. \v 3 Pablo cawra xbij tzra Ananías: —Dios xtyowa rec'xel chawa. Atet xe c-e' aplaj com atetz'bula wawe' chnak'at tzij chwij y nabij chley rxin Dios nacsaj per atet majo'n nanimaj ta rley Dios com xaya' orden chquench'a'ya. \v 4 Je' wnak jepa'la tzra' cawra xecbij tzra Pablo: —¿Nak tzra tak itzel tak tzij nabij tzra nimlaj sacerdote? \v 5 —Nwinak, anen majo'n wutkin ta chnimlaj sacerdote. Per wext wutkin mquita xenbij tzra ajni' xbitaj kaja nmal com rtzojbal Dios cawra nbij chka: —Mquixtzijon ta itzel chquij e k'toy tak tzij rxin etnamet. Cara' xbij Pablo. \v 6 Per Pablo rutkin bien che c-e' quewech e k'toy tak tzij, jle' e aj saduceo y jle' chic e aj fariseo rmal c'ara' cow xtzijona y cawra xbij chca: —Nwinak, anen en aj fariseo y nedta' chka' aj fariseo. Anen nniman che nquec'astaja cnomki' y xe rmal c'ara' nek'at tzij chwij camic. \v 7 J-e' c'a aj fariseo ruq'uin aj saduceo xquemaj ch'oj chbil tak qui' rmal je xbij Pablo chca y xqueban c-e' rmal. \v 8 Com aj saduceo majo'n necnimaj ta che nquec'astaja cnomki' per aj fariseo necnimaj. Chka' aj saduceo majo'n necnimaj ta chec'ola je' ángel ruq'uin je' espíritu per aj fariseo necnimaj chec'ola. \v 9 C'jara' xquemaj rakic quechi'. Ec'ola nic'aj maestro cxin aj fariseo xeyictaja y cawra xecbij che nqueto' Pablo: —Jawra acha majo'n ril, mex c'ola jun ángel o jun espíritu tkon ta rmal Dios tzjonnak ta ruq'uin. Camic me tkaban ta ch'oj ruq'uin Dios. \v 10 Per congan ch'oj xquemaj rij y coronel xxibej ri': —Mex teccamsaj Pablo, nbij kaja pranm. Rmal c'ara' xuya' orden chca soldado che nqueba ruq'uin Pablo y nequelsaj ta chquecjol wnak y necc'aj chpam cuartel. \v 11 Jche rcab ak'a' xpe'a Kajaw Jesucristo prexquin Pablo y cawra xbij tzra: —Pablo, me tyojtaj ta awanm com ncatba na pRoma chnaya' nbixic tzra' ajni' amjon rij wawe' ra'. \s1 • • • • • \p \v 12 Tak xeskara ec'ola jle' aj Israel xquec'om pa qui' che neccamsaj Pablo y cawra xecbij chbil tak qui': —Nekcamsaj na chpors Pablo. We c'c'as na Pablo ajoj majo'n achnak nkataj, we kcomsan chic c'jara' nokwa'a. Dios tc'a xtebnowa lowlo' chka wmajo'n xtekcamsaj ta. \v 13 E más e cuarenta ach-i' xquec'om pa qui' che rbanic cmic. \v 14 C'jara' xeba cuq'uin cjefe sacerdote y cuq'uin principal-i' rxin tnamet. Tak xe'ekaja cuq'uin cawra xecbij chca: —Ajoj kac'mon ta ki' che nekcamsaj Pablo y pors nekcamsaj na. We c'c'as na Pablo ajoj majo'n nokwa' ta y majo'n achnak nkataj, tak kcomsan chic Pablo c'jara' nokwa'a y Dios tc'a xtebnowa lowlo' chka wmajo'n xtekcamsaj ta. \v 15 Je nkajo' chewa, ixix ruq'uin e k'toy tak tzij, tetka' rbixic ruq'uin coronel chnuc'om pa Pablo chewech chwak. Tbij tzra chnewajo' nec'ot más ruchi'. Y ajoj nekchumsaj ki' che nekcamsaj tak q'uemja'n terkaja wawe'. \v 16 Per c'ola jun ala' ral rana' Pablo xekaja rbixic ruq'uin nak quech'bon ach-i' rmal c'ara' xba ruq'uin Pablo pe cuartel y xbij tzra njelal je rc'axan. \v 17 Pablo tak xc'axaj je xbixa tzra rmal ala' xsiq'uij jun capitán y cawra xbij tzra: —C'ola jun ala' wawe' ra', tec'ma' ela jlal ruq'uin coronel, c'ola nic'aj tzij nerbij tzra. \v 18 Cara' xuban capitán, xuc'om ela ala' ruq'uin coronel. Tak xekaja ruq'uin cawra xbij tzra: —Pablo jkacsan pcars xenrsiq'uij pona y xbij chwa chquenc'om pa jawra ala' awq'uin com arja' c'ola nic'aj tzij nbij chawa. \v 19 Jcoronel xuchap ela chuk'a' ala', xecyonaj qui' ruq'uin y cawra xc'axaj tzra: —¿Nak nawajo' chwa? \v 20 Ja' ala' cawra xbij tzra: —Ec'ola jle' ach-i' e aj Israel quec'mon ta qui' che nquetak ta rbixic chawa chwak chnac'om ela Pablo chquewech e k'toy tak tzij kxin ajoj ok tnamet Israel y cawra nquerbij chawa: —Ajoj nkajo' nkac'ot más ruchi' Pablo. \v 21 Per mtanimaj ta je xtecbij chawa com ec'ola e cuarenta ach-i' e quexbil y j-e' cwiwan qui', queyben Pablo pbey che neccamsaj. Cawra cbin chbil tak qui': —Pors nekcamsaj na Pablo. Tak c'c'as na ajoj majo'n nokwa' ta y majo'n achnak nkataj, y Dios tc'a xtebnowa lowlo' chka wmajo'n xtekcamsaj ta. Cara' necbij. Camic queyben nak xtabij chca atet. Cara' xbij jawra ala'. \v 22 Ja' coronel cawra xbij tzra: —Camic jat per majo'n abar nabij wa' jxabij kaja chwa. \s1 • • • • • \p \v 23 C'jara' xersiq'uij e c-e' capitán y cawra xbij chca: —Camic que'echumij jle' soldado che nqueba pCesarea, a las nueve rxin chak'a' nque'el ela. E c-e' cient nqueba che ckan, e setenta nqueba chic chquij quiej. E c-e' cient nquec'om ela lanza. \v 24 Chka' que'echumij e c-e' oxi' ruquiej Pablo je nquec'mow ela rxin. Y nejcha' cana pruk'a' gobernador Félix per neban cwent ch-utz c'ara' majo'n nak lowlo' nuwil pbey. \v 25 Ja' coronel xuban jun carta rxin gobernador y cawra xbij: \v 26 —Nimlaj gobernador Félix, anen en Claudio Lisias quenya' rutzil awech. \v 27 C'ola jun acha quentak ela awq'uin. Je' aj Israel xquechap y xyamer xeccamsaj, per anen tak xenwutkij chjawra acha c'ola precwent Roma c'jara' xenuc'om ela jle' nsoldado y xekat-o' pquek'a'. \v 28 Xenc'om ela chquewech k'toy tak tzij cxin aj Israel com anen quenwajo' quenwutkij nak ril rebnon. \v 29 Jril necbij xe rmal ley rxin creligión per me tkal ta tzrij ncomsasa y next necsasa pcars chka'. \v 30 Per xenwutkij che ec'ola nic'aj aj Israel quemlon qui' che neccamsaj rmal c'ara' quentak ela awq'uin camic. Chka' je' wnak je nquebina chjawra acha c'ola ril, xenbij chca che awq'uin atet necbij wa' nak ril. Xjawra quenbij chawa. \v 31 J-e' soldado xqueban ajni' xbixa chca rmal coronel, xquec'om ela Pablo chak'a' y xe'ekaja chpam tnamet Antípatris. \v 32 Che rcab k'ij je' soldado je bnak che ckan xquejach cana Pablo y xemloj ta pe cuartel. Jebnak tzrij tak quiej j-era' xec'mow el chic rxin Pablo. \v 33 Tak xe'ekaja pCesarea xquejach carta tzra gobernador y xquejach Pablo pruk'a' chka'. \v 34 Jgobernador tak xsic'taja carta rmal, cawra xc'axaj tzra Pablo: —¿Nak departamento atc'ol wa'? —Anen precwent Cilicia enc'ol wa' xbij Pablo. \v 35 Je' wnak je nquebina chc'ola awil, tak xtquerkaja wawe' ra' c'jara' nabij chwa nak natobej awi', cara' xbij gobernador tzra. C'jara' xuya' orden che nechjalbexa Pablo cmal soldado chpam palacio rxin rey Herodes. \c 24 \s1 • • • • • \p \v 1 J-o' k'ij ponnak Pablo tak xe'ekaja Ananías nimlaj sacerdote e rexbil jle' principal-i' y jun licenciado Tértulo rubi'. Xeba ruq'uin gobernador chnecbij tzra nak ril Pablo. \v 2 Tak xe'ekaja ruq'uin xec'mar ta Pablo, c'jara' xumaj rij Tértulo che rbixic njelal ril Pablo y cawra xbij: —Nimlaj gobernador, anen quenmeltioxij chawa camic com camic qui'il okc'ola pketnamet, majo'n rkon chi'ij, majo'n ch'oj nba'n ta. Atet congan wen kc'axic abnon com congan ana'oj. \v 3 Nimlaj gobernador Félix, ajoj congan nekmeltioxij chawa tzra njelal utzil abnon chka. \v 4 Per majo'n nkajo' ta nkalsaj tiemp chawa. Camic nekc'utuj chawa tebna' jun utzil chka, xtawc'axaj ta c-e' oxi' katzij je xtekbij chawa. \v 5 Jala acha xe tcoy ch'oj, nat nkaj bnak wa' y xe nquerutur tnamet Israel. Ja' c'ayona cxin wnak je nquenimana tijonem rxin jacha je aj Nazaret. \v 6 Xatra xuban lowlo' tak achnak tzra nimlaj rtemplo Dios per xkachap. Ajoj xkajo' ta xkak'at tzij tzrij per kley ta ajoj xkacsaj. \v 7 Per c'ola jun coronel Lisias rubi' arja' xoca chkacjol y npors xelsaj ela pkak'a'. C'jara' ja' coronel xuya' jun orden che je nquebina ril jawra acha nc'atzina awq'uin atet nquepet wa'. \v 8 Wnac'ot ruchi' jawra acha nawutkij che ktzitzij wa' njelal kamjon rbixic chawa. Cara' xbij ja' Tértulo tzra gobernador Félix. \v 9 Je aj Israel jec'ola chwech gobernador cawra xecbij tzra: —Ne ktzitzij wa' nbij Tértulo chawa. \v 10 Jgobernador xuya' señas chwech Pablo che ntzijona y Pablo cawra xbij: —Camic anen congan quenquicota xtenbij chawa je xtentobej wi' chawech com wutkin q'uiylaj juna' atocnak juez pe rwá' ketnamet Israel. \v 11 Ncatecwina nawutkij we ktzij xtenbij chawa o wmajo'n. C'ja' xuban cbeljuj k'ij enponnak pJerusalén che rya'ic ruk'ij Dios. \v 12 Anen majo'n ch'oj xentic ta y majo'n wnak xenuyoj ta, next chpam nimlaj templo rxin Dios, next ptak jay rxin molbal ri'il y next ptak bey rxin tnamet. \v 13 Per j-e' la wnak mesquier nquecwina nqueban probar njelal wil jnecbij. \v 14 Per camic quench'ob chawech nak nniman. Anen nniman tijonem rxin Jesucristo per j-e' aj Israel necbij che me rxin ta Dios jawra tijonem. Anen newc'an bey rxin Jesucristo rmal c'ara' anen quenya' ruk'ij Dios cxin e kti't kawma' y quenban respetar rley Dios jtz'ibtanak cana rmal Moisés y chka' jtz'ibtanak cana ojer cmal je' profeta. \v 15 Anen quennimaj chnerla' na jun k'ij tak Dios nuya' na chca cnomki' che nquec'astaj na che conjelal jara' we utz y wme utz ta, y cara' necnimaj j-e' aj Israel chka'. \v 16 Rmal c'ara' necsan wi' pch'oj che rbanic je nrajo' ranm Dios ch-utz c'ara' majo'n wil quenna' kta pwanm, nexte chwech Dios y nexte chquewech wnak chka'. \v 17 Anen c'ola c-e' oxi' juna' xnec'je'a ptak tnamet cuq'uin wnak jme aj Israel ta y camic xenmloj pchic jmul chpam ketnamet Israel. C'ola jun ayuda xenmol ta y xenjach chca aj Israel, chka' xenmloj ta ch-utz c'ara' wawe' quentzujuj wa' jun ofrenda chwech Dios. \v 18 Kas nemjon rtzujxic wofrenda chpam nimlaj templo rxin Dios tak ec'ola jle' aj Israel epenak ptak tnamet jc'ola precwent Asia, arj-e' xenquewil tak xec'choja nch'ach'jorsic ajni' nrajo' ley rxin Moisés. Per majo'n wnak xenumol ta y majo'n ch'oj xentic ta chka'. \v 19 Nak xetz'towa wxin ptemplo, wc'ola wil xenban xquetz'et, j-e' c'ara' quepeta wawe' ra', j-e' quebina chwa wc'ola wil nebnon. \v 20 Wnawajo', tbij jlal chca j-e' la wnak chquencc'ulba' je xtenc'axaj chca. ¿Lc'ola wil tak xenpabaxa chquewech e k'toy tak tzij kxin ajoj ok tnamet Israel? \v 21 Wxitzel an xecc'axaj tak xenbij cawra chca: —Anen nniman che nquec'astaja cnomki' y xe rmal ra' ntajina nk'a'ta tzij chwij camic. Cara' xenbij chca per mex wil xenban xquech'ob j-e'. Cara' xbij Pablo tzra gobernador. \v 22 Ja' Félix rutkin tijonem rxin Jesucristo rmal c'ara' cawra xbij chca: —Nkaban camic, tak xtpeta coronel Lisias c'jara' xtekchumij. \v 23 C'jara' xbij tzra capitán: —Tecsaj chic Pablo preso y tey-a' c'as tzra che nq'uestana tak c'ola rgan y tey-a' c'as chca ramigo che necrey-a' tzra je' achnak je nc'atzina tzra ja'. \v 24 Xk'axa c-e' oxi' k'ij xpe chic jmul Félix, rec'mon ta rexkayil. Drusila rubi' rexkayil y ja' aj Israel. Ja' Félix xutak rsic'sic Pablo com nrajo' nc'axaj nak rbanic tak neyke'a ac'u'x ruq'uin Jesucristo. \v 25 Tak xekaja Pablo xumaj tzij ruq'uin Félix, xumaj rch'obic chwech nak rbanic tak nawc'aj rbeyal rxin Dios, chka' nak naban tak nak'il awi' che rbanic itzel tak achnak, y xbij chka' nak rbanic nimlaj juicio rxin Dios jpenak. Ja' Félix congan xxibej ri' rmal tak xc'axaj jawra y cawra xbij tzra Pablo: —Camic jat, nak k'ij tak c'ola tiemp chwa quentak asic'sic. \v 26 Ja' Félix q'uiylaj mul xutak rsic'sic Pablo che ntzijona ruq'uin com cawra xuch'ob: —Mex c'ola pak xtuya' chwa chquensak'pij ela. \v 27 Xuban c-e' juna' c'jara' Félix xela como gobernador y xoc chic jun pe rc'ulibal, Porcio Festo rubi'. Ja' Félix com c'ola rgan ch-utz ntz'e'ta cmal aj Israel rmal c'ara' xuya' cana Pablo pcars. \c 25 \s1 • • • • • \p \v 1 Festo arja' xekaja chpam departamento jnoca pruk'a' como gobernador. Prox k'ij xel ela pCesarea y xba pJerusalén. \v 2 Tak xekaja ec'ola jle' aj Israel xeba ruq'uin y xecbij ril Pablo. J-era' wnak cjefe sacerdote e quexbil jle' principal-i' rxin tnamet. \v 3 Cawra xecbij: —Tebna' jun nimlaj utzil chka, tey-a' jun orden che nc'am ta Pablo wawe' pJerusalén. Per j-e' cchumin chic che neccamsaj Pablo pbey. \v 4 Festo cawra xbij: —Pablo pCesarea ocnak wa' preso. Anen xjun c-e' k'ij quenrebna' wawe' ra' y quenmloj chic jmul pCesarea. \v 5 Jneban camic, nak más nmak quek'ij chewa j-era' queba chwij y wc'ola ril jara' acha j-era' nquebina chwa. \v 6 C'ola la' ljuj k'ij xec'je'a Festo pJerusalén c'jara' xemloja pCesarea. Che rcab k'ij xetz'be'a pk'atbal tzij y xutak rc'amric Pablo. \v 7 Tak xekaja Pablo chwech Festo, je aj Israel je e'elnak ela pJerusalén arj-e' nlowlo' nqueban, xeyictaja tzrij y xquemaj rbixic ril, y más chna lowlo' ril xqueya' per majo'n xecwin ta xqueban comprobar. \v 8 C'jara' xumaj rij tzij Pablo che ntobej ri' chquewech y cawra xbij: —Anen majo'n itzel tak achnak nebnon tzra rley Dios je kniman ajoj ja ok tnamet Israel, next c'a tzra nimlaj templo rxin Dios, y nexte tzra nimlaj rey César. \v 9 Ja' Festo nrajo' nya'a ruk'ij cmal aj Israel rmal c'ara' cawra xbij tzra Pablo: —¿Mex nawajo' ncatba pJerusalén ch-utz c'ara' tzra' nk'a't wa' tzij chawij rmal awil jnecbij j-e' chawa? \v 10 Pablo cawra xbij: —Camic enpa'la chwech k'atbal tzij rxin César, ne nc'atzin wa' chwawe' nk'a't wa' tzij chwij, me pJerusalén ta. Atet awutkin chmajo'n lowlo' nebnon ta chca aj Israel. \v 11 Wc'ola wil, wc'ola achnak nebnon, wyatala chwij chquencamsasa rmal, anen majo'n quenpoknaj ta wi' chquencoma. Per j-e' la wnak wme ktzij ta necbij chwa chc'ola wil jara' next jun c'ola ruk'a' chwa chquenrujach pquek'a'. Camic quenatka' ruq'uin nimlaj rey César, arja' ta xtek'towa tzij chwij. \v 12 Ja' Festo xumaj rij tzij cuq'uin rexbil e k'toy tzij. Tak xec'choja tzij rmal cawra xbij tzra Pablo: —Com xac'utuj che César nek'towa tzij chawij, camic ruq'uin César catnutak el wa'. \s1 • • • • • \p \v 13 Xuban c-e' k'ij rey Agripa rexbil jun ixak rbin-an Berenice arj-e' xe'ekaja pCesarea che neck'ijla' Festo. \v 14 Com xec'je' na jun tiemp pCesarea rmal c'ara' Festo xuchol chwech rey nak rebnon Pablo y cawra xbij tzra: —C'ola jun acha rey-on cana pcars Félix. \v 15 Tak enc'ola pJerusalén ec'ola jle' aj Israel xecbij chwa nak ril ja acha y xecc'utuj chwa che quencamsaj. J-era' wnak cjefe sacerdote e quexbil principal-i' rxin tnamet. \v 16 Per anen cawra xenbij chca: —Ajoj ok aj Roma majo'n chek tcara' nekcamsaj jun acha per nabey mul nekc'axaj na rutzij acha jnak ntobej ri' chquewech wnak je nquebina tzra chc'ola ril. Cara' xenbij chca. \v 17 Tak xerkaja wawe' majo'n xenya' ta q'uiy k'ij che rchumsic, y che rcab k'ij xentz'be'a pk'atbal tzij y xentak rc'amric acha. \v 18 Jxench'ob anen nabey mul chcongan lowlo' ril xtecbij chwa per tak xq'uisbena majo'n ril xecbij ta chwa ajni' nech'bon anen. \v 19 Per xecch'ojquij jle' tak achnak rxin creligión y tzrij jun acha rbin-an Jesús jcamnak chic, per Pablo nbij che c'astanak chic. \v 20 Per anen mesquier quencwina quenchumij nak la quenban tzra rmal c'ara' tak xenbij tzra Pablo: —¿Mex nawajo' ncatba pJerusalén ch-utz c'ara' tzra' nk'a't wa' tzij chawij rmal awil je nbixa chawa? \v 21 Per Pablo cawra xbij chwa: —Camic cnatka' ruq'uin nimlaj rey César Augusto, ja' ta xtek'towa tzij chwij. Rmal c'ara' xenya' jun orden che nechjalbexa jawra acha com preso y c'jara' quentak ela ruq'uin César. \v 22 Ja' Agripa cawra xbij tzra Festo: —Anen chka' quenwajo' quenwc'axaj je nbij jara' acha. —Utz c'ara', chwak nawc'axaj, cara' xbixa tzra rmal Festo. \v 23 Je rcab k'ij Agripa ruq'uin Berenice quewkon qui', etrena que'ayudante chquij y xe'oca chpam jun nimlaj cuarto. Ec'ola cjefe soldado e quexbil principal-i' rxin tnamet, chka' xe'oca chpam nimlaj cuarto. Chka' c'ola Festo y arja' xutak rc'amric Pablo. \v 24 Tak xekaja Pablo xumaj tzij Festo y cawra xbij: —Rey Agripa, ixix chka' jemlon ewi' wawe' ra' kuq'uin, wawe' netzu' wc'a ja acha Pablo. E q'uiy aj Israel jec'ola pJerusalén e quexbil jle' chic jec'ola wawe' pCesarea, arj-e' congan nquecsaj cchuk'a' y njunam necbij chwa che Pablo me tkal ta tzrij nec'se'a más. \v 25 Per anen xenc'ot ruchi' y majo'n nak rebnon, me tkal ta tzrij ncomsasa. Arja' rc'utun chwa chquentak ela pRoma ruq'uin nimlaj rey César Augusto rmal c'ara' xench'ob quentak ela pRoma. \v 26 Per anen nc'atzina chwa chquentak ela jun carta ruq'uin César per nak la ril Pablo quentz'ibaj ela chpam carta. Rmal c'ara' tak xentak rc'amric y camic c'ola chewech y chawech atet rey Agripa, y camic quenwajo' chawa chnac'ot ruchi' ch-utz c'ara' quenwutkij nak ril jquentz'ibaj ela chpam carta. \v 27 Com me rbeyal ta quentzu' anen nkatak ela jun preso wex majo'n ril nekbij ela. Cara' xbij Festo. \c 26 \s1 • • • • • \p \v 1 Agripa cawra xbij tzra Pablo: —Camic utz chic ncattzijona, tbij chka nak natobej awi'. Pablo xuya' rsaludo rey y cawra xbij: \v 2 —Rey Agripa, camic quenquicota com camic chawech atet quenbij wa' nak quentobej wi' com c'ola jle' wil necbij aj Israel. \v 3 Quenquicota com atet bien awutkin njelal kcostumbre ja ok tnamet Israel, y awutkin chka' njelal nak rmal majtanak jawra ch'oj. Rmal c'ara' quenc'utuj jun utzil chawa y tebna' jun por cnawc'axaj. \v 4 Conjelal aj Israel arj-e' cutkin nak rbanic nc'aslemal ojer tak xenc'je'a chquecjol netnamet y tak xenq'uiya tzra' pJerusalén. \v 5 Wc'ola cgan necbij chawa, j-e' cutkin bien chanen en aj fariseo, j-e' cutkin q'uen c'jol xenoc ta fariseo. Ajoj ja ok aj fariseo más nkaya' ruk'ij kreligión que chquewech jle' chic aj Israel. \v 6 Per camic nk'a'ta tzij chwij xe rmal nniman che nquec'astaja cnomki' ajni' rtzujun cana Dios chca kti't kawma' ojer. Xe rmal c'ara' nk'a'ta tzij chwij camic. \v 7 Per je cbeljuj tribu rxin Israel arj-e' cniman chka' che nquec'astaj na cnomki' y rmal c'ara' congan nqueya' ruk'ij Dios che pk'ij chak'a'. Camic quenbij chawa ra rey Agripa, com anen nniman che nquec'astaja cnomki' rmal c'ara' necbij aj Israel chc'ola wil. \v 8 ¿Le mtecwin c'a Dios nqueruc'as cnomki' chpam cmic nech'ob ixix? \v 9 Anen xench'ob nabey che nc'atzina nba'na lowlo' chca wnak je nquenatana rubi' Jesús je aj Nazaret. \v 10 Y cara' xenban chca pJerusalén, xyataja chwa cmal cjefe sacerdote chc'ola nuk'a' chquij wnak je cniman Jesucristo chquenucsaj pcars, y e q'uiy chca xenucsaj pcars. Tak xecomsasa nic'aj, anen jun xenc'utuna che nquecomsasa. \v 11 Nq'uiy mul xenban lowlo' chca, xenoca ptak jay rxin molbal ri'il, per xenoca chpam che njelal, y tzra' xenban wa' lowlo' chca perc quenwajo' anen mquita necnimaj Jesús. Congan xyictaja wyiwal chquij y xe'encanoj ptak tnamet jmajo'n precwent Israel. \v 12 Rmal c'ara' tak xenban jmul xenba chpam tnamet Damasco che cchapic y y-on ela jun orden chwa cmal cjefe sacerdote. \v 13 Per camic quenbij chawa rey Agripa, pe nc'aj k'ij la ra kas nemjon binem tak xkaj ta jun nimlaj luz chwij per ncongan rchuk'a' ruch'ab que chwech k'ij. Ja' luz xuq'uiek ri' chwij ruq'uin chquij wexbil. \v 14 Konjelal xokba ptak ulew rmal. C'jara' xenc'axaj jun kul je xtzijona chpam tzojbal hebreo y cawra xbij chwa: —Saulo, Saulo ¿nak tzra tak naban lowlo' chwa? Xayon nacamsaj kaja awi' ajni' nuban jun chcop tak ruyon nerquiraj rwá' chwech jun che' ch'ut rutza'm, cara' naban atet. \v 15 Anen cawra xenc'axaj tzra: —¿At achnak wnak c'a atet wajaw? —Anen en Jesús, chwa anen abnon wa' lowlo'. \v 16 Chka' cawra xbij chic chwa: —Catyictaja, camic quenc'ut chawech nak tzra tak xenc'ut wi' chawech. Anen xatnucha' che ncatoca jun ajsmajma' wxin ch-utz c'ara' naya' rbixic chca wnak njelal je xtatz'et tak xtenc'ut chic wi' chawech. \v 17 Catnuto' na pquek'a' aj Israel, catnuto' na pquek'a' chka' jme aj Israel ta jabar xtcatnutak wa' camic \v 18 ch-utz c'ara' nasakersaj quebey chquewech. Camic e ajni' e moya', xe pk'ejku'm ec'o wa', per camic nque'aya' psak. Nque'el na pruk'a' Satanás y nque'oca pruk'a' Dios. Cara' naban chca ch-utz c'ara' ncuytaja quil quemac y nyataja jun herencia chca chquecjol jech'ach'jorsan chic chpam quil quemac rmal je ykul chic quec'u'x wq'uin, cara' xbij chwa. \v 19 Cara' xenban rey Agripa, y tak xentz'et Jesús penak chcaj xennimaj je xbij chwa. \v 20 Kas xenya' wa' rbixic nabey mul chca wnak jara' pDamasco. Xenbij chca che nc'atzina nqueq'uex cna'oj y nqueya' cana itzel tak achnak y nquejach qui' pruk'a' Dios. Xenbij chca chka' che nc'atzina nqueban ajni' nrajo' Dios chca ch-utz c'ara' ntz'ettaja chquec'xon chic cna'oj. C'jara' xenya' rbixic chca wnak jec'ola pJerusalén ruq'uin jec'ola chpam departamento Judea, y chka' chca wnak jme aj Israel ta. \v 21 Rmal c'ara' tak j-e' aj Israel xenquechap ptemplo y xyamer xenccamsaj. \v 22 Per Dios enrchajin rmal c'ara' tak nemjon rbixic rtzojbal chca wnak je nmak quek'ij y chca jme nmak ta quek'ij. Jtijonem quenya' anen nuc'am ri' ruq'uin je cbin cana Moisés y jle' chic profeta, com j-e' cbin cana achnak nbantaj na y cawra cbin cana: \v 23 —Je Cristo nc'atzin wa' nutaj pen, y ja' nc'astaja nabey mul chquecjol cnomki' y rmal rtzojbal je' wnak nqueq'ue'a psak, e aj Israel y jme aj Israel ta. \s1 • • • • • \p \v 24 Kas remjon rij tzij Pablo je ntobej ri' tak xpeta Festo, xurak ruchi' y cawra xbij tzra: —Pablo, atet xatech'jurnak rmal jcongan estudio abnon. \v 25 —Nimlaj Festo, anen me ench'jurnak ta per ne ktzij wa' njelal jxenbij kaja chewa y jawra kas mer rbeyal. \v 26 Com rey Agripa rutkin njelal jnemjon rbixic camic chewa rmal c'ara' ykula nuc'u'x ruq'uin chquentzijona. Wutkin chkanak chic rbixic njelal jawra ruq'uin com me pnalak' ta bantanak wa'. \v 27 Pablo cawra xc'axaj tzra rey: —Rey Agripa ¿lnanimaj je cbin cana profeta ojer? Anen wutkin chnanimaj. \v 28 Agripa cawra xbij tzra: —Xyamer nakasaj nwá' chquenoca e wexbil je ix rxin Jesús. \v 29 Pablo cawra xbij: —Jara' xyamer o wmja'na tkaja awá', per kas quenwajo' chawa y chewa ixix chka' jixc'ola wawe' ra' jemjon rc'axic jnemjon rbixic chewa, tzra' ta xteyke' wa' ec'u'x abar ykul wa' nuc'u'x anen, per xerwara' majo'n quenwajo' ta nquixoca preso ajni' bnon chwa anen camic ra'. \v 30 C'jara' xpe'a rey, y xepe'a chka' gobernador, y Berenice, y conjelal jec'ola tzra'. \v 31 Tak e'elnakel chic chpam nimlaj cuarto cawra xecbij chbil tak qui': —Jawra acha majo'n nak ril, majo'n tkal ta tzrij xtekcamsaj ta, nexte tkala tzrij xtec'je' ta pcars. \v 32 Agripa cawra xbij tzra Festo: —Utz ta nalsaj ela jawra acha pcars per mquita xc'utuj che César nek'towa tzij tzrij. \c 27 \s1 • • • • • \p \v 1 C'jara' xquech'ob che nquetak ela Pablo chpam tnamet Roma jc'ola precwent Italia. C'ola jun capitán Julio rubi', arja' pa'la chquij e jmoc soldado cbin-an e rxin Augusto. Pablo e rexbil jle' chic preso xeja'cha pruk'a' Julio. \v 2 Anen wexbil Aristarco aj Tesalónica jc'ola precwent Macedonia xekexbilaj ela Pablo. C'ola jun lanch penak chpam tnamet Adramitio y nba ptak tnamet jc'ola precwent Asia, xok-oc ela chpam. \v 3 Jche rcab k'ij xokekaja pSidón. Julio xuban jun utzil tzra Pablo com xuya' c'as tzra che nquerk'ijla' e ramigo jec'ola pSidón ch-utz c'ara' je ramigo nqueya' tzra Pablo nak nc'atzina tzra. \v 4 C'jara' xok-oc ela chpam lanch, xok-el ela pSidón. Per congan jun k'ek' pe rwá' ya' rmal c'ara' xokk'axa pChipre, pkaxquen xec'je' can wa' com abar okobnak wa' majo'n kas ta rchuk'a' k'ek'. \v 5 Xokk'axa chuchi' tak mar jc'ola precwent Cilicia y precwent Panfilia, y xokekaja chpam tnamet Mira jc'ola precwent Licia. \v 6 Tzra' xuwil wa' jun lanch capitán, chpam tnamet Alejandría penak wa' y nba chpam tnamet Italia. Ja' capitán xokrecsaj ela chpam lanch y xokba. \v 7 Xokoyloj na pe rwá' mar, kas ejkal okobnak. Kas katjon pen xokekaja chwech tnamet Gnido. Com congan rchuk'a' k'ek' rmal c'ara' tak xkaq'uex kabey y xokba chpam tnamet Salmón jc'ola precwent Creta. \v 8 Tak xokekaja chwech Salmón xokk'ax chic chi' tak mar jc'ola precwent Creta y xec'je' cana pkejquenk'a'. Kas katjon pen xokekaja chpam jun lwar rbin-an Buenos Puertos, chenkaj ruq'uin tnamet Lasea c'o wa' jc'ola precwent Creta. \v 9 Congan chic tiemp ktz'ilon rmal c'ara' m-utz ta ncatk'axa pe rwá' mar com retiemp chic k'ek'. Rmal c'ara' Pablo cawra xbij: \v 10 —Ach-i', quentzu' camic anen congan lowlo' chka we xtokba pe rwá' mar. We xtokba nektz'ila' lanch ruq'uin je ejka'n y mal-il nokcoma ajoj chka'. \v 11 Per capitán majo'n xnimaj ta je xbij Pablo per je xnimaj jara' bensay lanch ruq'uin rjawal lanch. \v 12 Je lwar Buenos Puertos m-utz ta nec'je'a lanch tzra' pretiemp k'ek'. Rmal c'ara' je' wnak xquech'ob chnokba pFenice jc'ola precwent Creta abar c'o wa' jun lwar che nkaja lanch tzra' y majo'n kas ta rubey k'ek'. Cawra xecbij je'a: —Mex nokocwina nokekaja pFenice y tzra' nokec'je' wa', y tak xtk'axa retiemp k'ek' c'jara' xtokba chic. \s1 • • • • • \p \v 13 Tak xkaja jtz'it rchuk'a' k'ek' cawra xecbij: —Utz chic nokba, xojte' pa xecmel. C'jara' xquelsaj nmak tak ch'ech' je chapben rxin lanch y xokk'axa chuchi' tak mar jc'ola precwent Creta. \v 14 Per mnim ta kbinben tak xkaj ta jun nimlaj k'ek' chkij, Euroclidón rubi' jawra k'ek'. \v 15 Jlanch mesquier chic nbina rmal k'ek' y tak xq'uisbena xkaya' c'as tzra k'ek' che nokruc'om ela. \v 16 Ok juccun rmal k'ek' xokk'axa chwech jun lwar rbin-an Clauda, pmar c'o wa'. Tak xokk'axa tzrij xco'la rchuk'a' k'ek'. Com c'ola jun co'l lanch rjuccun ela jnim lanch jokc'ola chpam, xkacsaj co'l lanch chpam nim lanch per ne chrumril xoca kmal. \v 17 Tak xoca co'l lanch kmal c'jara' xquebac' pcadena nimlaj lanch ch-utz c'ara' majo'n nak nuban rmal k'ek'. C'ola nic'aj mar rbin-an Sirte me nmak ta pa'la rpam. Jec'ayona rxin lanch xecxibej qui' com mal-il necye'a lanch psenyi' rmal c'ara' xecchumij vela ch-utz c'ara' k'ek' jun chwa' lwar nokorc'aj wa'. \v 18 Jche rcab k'ij com k'ek' congan lowlo' nuban tzra lanch rmal c'ara' xecch'akij cana pmar njelal ejka'n je rc'an. \v 19 Chrox k'ij xekch'akij cana pmar njelal smajbal rxin lanch. \v 20 Q'uiylaj k'ij majo'n chic rwech k'ij katz'ton ta y majo'n chic je' ch'umil katz'ton ta. Je xkach'ob ajoj nokcoma com congan jun k'ek' jaktanak ta chkij. \v 21 Najru' la k'ij majo'n way xkataj. Pablo xtzijona cuq'uin y cawra xbij chca: —Ach-i', wexte xenimaj jxenbij chewa xokoc'je' ta pe Creta, mquita katjon pen camic y mquita xektz'ila' je' achnak. \v 22 Per camic me tyojtaj ta rwech e wanm, next jun ncoma chewa per lanch ntz'ilox na. \v 23 Cara' quenbij chewa com chak'a' c'ola jun ángel rxin Dios xwankera chenwech, jara' Dios Wajaw anen, en jun ajsmajma' rxin. \v 24 Cawra xbij ángel chwa: —Pablo, mtaxibej ta awi', ne nc'atzin wa' ncatekaja chwech rey César jc'ola pRoma. Tewc'axaj bien je xtenbij chawa, Dios awmal atet nqueruto' awexbil jec'ola planch, majo'n nquecom ta, cara' xbij ángel chwa. \v 25 Rmal c'ara' quenbij chewa camic, me tyojtaj ta rwech ewanm com anen ykula nuc'u'x ruq'uin Dios. Anen wutkin chcara' nbantaja ajni' xbij ángel chwa. \v 26 Xerwara' ne nc'atzin wa' che necye'a lanch chpam jun lwar jc'ola pmar. Cara' xbij Pablo. \v 27 Xuban c-e' sman remjon rij nimlaj k'ek', kas kamjon binem chak'a' pe rwá' mar rbin-an Adriático. Per ncongan lowlo' nba'na tzra lanch rmal k'ek'. Per pe nc'aj ak'a' jec'ayona lanch xch'obtaja chquewech che xyamer nokekaja chuchi' mar. \v 28 Rmal c'ara' xquejtaj rpam mar. Tak xwejtaja cmal c'ola treintiseis metro rpam. Xokki'l pon chic jba', xquejtaj chic jmul y xe veintisiete metro chic rpam. \v 29 Congan xecxibej qui' com mpen ta npuwij ri' lanch chwech abaj. C'ola cji' nmak tak ch'ech' pe rchak lanch jara' xeckasaj xe' mar ch-utz c'ara' majo'n chic nbin ta lanch. Congan cxiben qui': —Teskar na, cara' necbij. \v 30 Per e binsay lanch xquech'ob nqueto' qui' queyon, nqueya' cana nim lanch. Je nqueban, pnejkal neckasaj pya' jco'l lanch per xe pnalak' nqueban wa' ch-utz c'ara' majo'n nquenabexa. Com c'o na nic'aj ch'ech' chutza'm lanch jnechpowa rxin ajni' ckasan tzrij, jara' xquech'ob j-e' neckasaj pya' per njunam neckasaj ela ruq'uin co'l lanch ch-utz c'ara' majo'n nquenataj ta. \v 31 Per Pablo xtzijona ruq'uin capitán y cuq'uin rsoldado y cawra xbij chca: —We j-e' la wnak nqueya' cana lanch, ixix majo'n neto' ta ewi'. \v 32 C'jara' je' soldado xecrukpij ela clo' jchapyona co'l lanch y xecsak'pij ela pe rwá' mar. \v 33 Tak xeskara Pablo xbij chca wnak che nquewa'a conjelal: —Xuban c-e' sman majo'n kas ta ixwarnak y majo'n kas ta ixwanak chka'. \v 34 Camic pors nquixwa'a ch-utz c'ara' npeta echuk'a' com next jun ncoma chewa y next jun resmal ewá' xtetzak ta. \v 35 C'jara' xuc'om jun xquelway, xmeltioxij tzra Dios per chquewech conjelal xuwech' wa' y xumaj w-im. \v 36 Arj-e' xyukbaxa quec'u'x conjelal rmal je xbij Pablo chca y xquemaj w-im chka'. \v 37 Jokc'ola chpam lanch jara' ok c-e' cient ruq'uin setentiseis. \v 38 Kas qui' quec'u'x xewa'a. Tak xecwilej w-im c'jara' c'ola nic'aj trigo xecch'akij pmar ch-utz c'ara' nela nic'aj rejka'n lanch. \s1 • • • • • \p \v 39 Tak xeskara majo'n cutkin ta nak rubi' lwar ec'ol wa'. Per c'ola jun ruk'a' mar xquetzu' pona y chuchi' congan senyi', xquech'ob j-e' tzra' neckasaj wa' lanch we nquecwina. \v 40 Xecsak'pij nmak ch'ech' jchapyona rxin lanch y xqueya' cana pmar. C'jara' xquequir nmak tak k'abet che necc'abej lanch. C'jara' xecchumij vela rxin prutza'm. Tak xchumtaja cmal, k'ek' xumaj rminic lanch pruk'a' mar.\fig Je rchak lanch xjoktaja rmal nmak tak bloj.|src="cn02045B.tif" size="col" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Hch 27.39-44" \fig* \v 41 Per chek q'uenjlal xkawil jun lwar abar nuc'ul wa' ri' nmak tak bloj y tzra' xecye' wa' klanch y xeretca' rutza'm psenyi', y jc'a rchak congan npuwij ri' nmak tak bloj tzrij, cara' xuban xjok'taj ela. \v 42 Je' soldado cchumin chic qui' che nqueccamsaj preso ch-utz c'ara' majo'n nquenanmaj ta pnatinem. \v 43 Per capitán nrajo' nuto' Pablo rmal c'ara' xeruk'il soldado, c'jara' xuya' jun orden: —Ixconjelal jewutkin atinem, ixix nquixnabyeja, tec'ka' ela ewi' pya', jax quixel ela chusak. \v 44 Nak majo'n ewutkin ta atinem, ixix tzrij tak tz'lem neto' wa' ewi', o tzrij tak che' rxin lanch je jok'tanak. Cara' xkaban xkato' ki' che konjelal y xok-ela chusak. \c 28 \s1 • • • • • \p \v 1 Tak okelnak chic chusak c'jara' xkutkij rubi' lwar abar tzra' okc'o wa' y jrubi' Malta, chpam mar c'o wa'. \v 2 Je' wnak je aj Malta congan wen xokquetzu'. Com congan tew y najina jab chka' rmal c'ara' xquebox jun nimlaj k'ak'. \v 3 Pablo arja' xba pe cnoj jle' xc'a'y. Tak remjon rya'ic pk'ak' chek q'uenjlal xel ta jun itzel cmetz rmal c'ten y xetzke'a chuk'a' Pablo. \v 4 Je aj Malta tak xquetz'et che tzkala jun itzel cmetz chuk'a' Pablo cawra xecbij chbil tak qui': —Jala' acha xcamsanel. Mesque xuto' ri' pmar per camic nutoj na rtzilal jrebnon y camic ncoma. Cara' xecbij je'a. \v 5 Pablo xquiraj pona cmetz y xtzak kaja pk'ak', y ja' Pablo majo'n achnak xuban. \v 6 Je xquech'ob j-e' nespoja ruk'a', o nba penlew y ncoma. Per ne njelal tiemp xecch'ulchij per tak majo'n nak rebnon junwa' xquech'ob chic tzrij: —Jala' jun dios. Cara' necbij. \v 7 C'ola jle' ulew chenkaj abar okc'o wa' rxin jun acha Publio rubi', arja' gobernador rxin Malta. Ja' Publio xokruc'ul pruchoch, oxi' k'ij xokoc'je'a ruq'uin y congan lok' xokrutzu'. \v 8 Xuban wjic redta' ja' Publio congan xeywaja y chwech ch'at c'o wa', congan c'ten c'ola tzrij y ruq'uin quic' nuban. Xba Pablo che nerk'ijla'. Tak xekaja ruq'uin xuban jun oración, y tak xec'choja oración rmal xuya' ruk'a' pe rwá' y xec'choja ja' yawa'. \v 9 C'jara' xepeta jle' chic yuw-i' jec'ola pMalta y xec'choj ela chka'. \v 10 Congan wen xokquetzu' y nc'ota nqueban chka, y más, tak xok-el ela cuq'uin chnokba, tak xok-oca chpam lanch xqueya' ela chka renjelal achnak je nc'atzina chka che nkamaj chic rij binem. \s1 • • • • • \p \v 11 Oxi' ic' xokoc'je'a tzra' pMalta. Y tzra' c'o wa' jun lanch penak chpam tnamet Alejandría y pMalta xerkaj wa', reyben nak k'ij nk'axa k'ek'. Chutza'm lanch c'ola c-e' rechbal dios quebnon, jun Cástor rubi' y jun chic Pólux, y chpam jawra lanch xokba wa'. \v 12 Tak xokba xokepona chpam jun tnamet rubi' Siracusa y tzra' xokoc'je' wa' oxi' k'ij. \v 13 Xok-el ela chic tzra' y xokekaja chpam jun tnamet chic, rubi' Regio. Che rcab k'ij xumaj rij xecmel. Tak xok-el ela chrox k'ij xokekaja chpam jun tnamet rubi' Puteoli. \v 14 Tzra' ec'o wa' jle' kch'alal xekawil, arj-e' xokqueban invitar che nokoc'je'a jun sman cuq'uin. Tak xetz'kata jun sman kmal c'jara' xok-el ela y xokba pRoma. \v 15 Je' kch'alal jec'ola pRoma arj-e' xekaja rbixic cuq'uin nak kabnon y xe'el ta chpam tnamet, xokecrec'lu' pbey. Ec'ola nic'aj xkac'ul ki' cuq'uin chpam jun lwar Foro rxin Apio rubi'. Jle' chic xokqueybej chpam jun lwar Tres Tabernas rubi'. Tak xerutz'et Pablo xmeltioxij tzra Dios y congan xquicota ranm cmal. \v 16 Tak xe'ekaja pRoma, jcapitán xerujach cana preso pruk'a' jefe jpa'la chquij soldado je nquechjalbena preso. Per Pablo xyataja tzra che nyonax pona chpam jun lwar chic ruyon, xjun soldado xechjalbena rxin. \s1 • • • • • \p \v 17 Tak oxi' k'ij ponnak Pablo pRoma xutak csic'sic principal-i' cxin aj Israel jec'ola tzra' y tak xe'ekaja ruq'uin cawra xbij chca: —Ach-i' je ix nwinak, anen majo'n achnak nebnon tzra ketnamet next itzel entzjonnak tzrij costumbre cxin e kti't kawma', per j-e' xenquecsaj preso pJerusalén y xenquejach pquek'a' aj Roma. \v 18 Je aj Roma arj-e' quec'ton chic nuchi' y xyamer xenquelsaj pcars com majo'n wil y me tyataja chwij chquencamsasa. \v 19 Per j-e' aj Israel majo'n ncajo' ta chquenlsasa libre, rmal c'ara' npors xenc'utuj chnimlaj rey César nek'towa tzij chwij. Per mja' ta ra quenwajo' chquenya' part chquij netnamet. \v 20 Rmal c'ara' tak xentak esic'sic che nkatzu' ki' y nkotzijona, com ajoj ok tnamet Israel kniman che nquec'astaja cnomki', cara' nniman anen chka' y xe rmal ra enbc'on pcadena camic. \v 21 J-e' cawra xecbij tzra: —Ajoj majo'n nak kc'axan chawij, next jun carta tkon ta kuq'uin pJudea, next c'a aj Israel je erkanak wawe' ra', majo'n awil cbin ta chka. \v 22 Per camic nkajo' nekc'axaj nak animan atet com njelal nat nkaj kc'axan wa' che m-utz ta ereligión je ix rxin Jesús. \v 23 C'jara' xeccanoj jun k'ij che ntzijona Pablo cuq'uin. Tak xerla' k'ij congan e q'uiy xeba ruq'uin abar tzra' c'o wa'. Tak xe'ekaja ruq'uin, Pablo xumaj ctojxic, xinak'a' xumaj rij y q'ue tk'ak'ij xtenba', xuch'ob chquewech nak rbanic rgobierno Dios. Xuch'ob chquewech nak rec'mon ta jtz'ibtanak cana chpam rtzojbal Dios ajni' tzra rley Dios jtz'ibtanak cana rmal Moisés y ajni' ctz'iban cana jle' chic profeta. Jara' nc'utbej chquewech chJesús jara' Cristo je ch-on rmal Dios. Congan xucsaj rchuk'a' che nch'obtaja cmal. \v 24 Ec'ola nic'aj xch'obtaja cmal y ec'ola majo'n xecnimaj ta. \v 25 Mjunam ta xquech'ob. Kas benam nqueban tak cawra xbixa chca rmal Pablo: —Ne rbeyal wa' jawra jun mensaje xbij Espíritu Santo tzra profeta Isaías ojer che Isaías nbij chca kti't kawma', y cawra xbij tzra Isaías: \v 26 —Jat cuq'uin tnamet Israel y cawra tbij chca: —Ixix newc'axaj je xtenbij chewa per majo'n nekaj ta pnewá'. Netz'et na je xtenc'ut chewech per mesquier nch'obtaja ewmal, cara' tbij chca. \v 27 Com je tnamet Israel mesquier chic noca rtzojbal Dios ptak canm, mtoc chic ptak quexquin je nbixa chca. Xajni' ctz'apin quewech, majo'n cgan nquech'ob je nc'u'ta chquewech y majo'n cgan xtecc'axaj ta je nbixa chca. Majo'n nch'obtaj ta cmal rtzojbal Dios ptak canm y majo'n nqueq'uex ta cna'oj ch-utz c'ara' nquechumtaja. Cara' xbij Espíritu Santo tzra Isaías. \v 28 Camic twutkij, je utzlaj tzij rxin totanem jnuya' Dios jara' majtanak chic rbixic chca wnak jme aj Israel ta y arj-e' nqueya' na quexquin tzrij. \v 29 J-e' aj Israel tak xbitaja cara' chca rmal Pablo xeba per ncongan necch'ojquij chbil tak qui' rmal je xbixa chca. \v 30 Ja' Pablo c'ola jun jay rekjon y c-e' juna' xec'je'a chpam. Tzra' xeruc'ul wa' je' wnak je nquek'ijlona rxin. \v 31 Xyataja tzra chnuya' rbixic rgobierno Dios y nquertijoj je' wnak tzrij nak rbanic Kjawal Jesucristo, per majo'n achnak nek'lowa rxin che rbixic.