\id JAS \h Yakobis \toc1 Susurak numa malangga saranik nai huun mai, nade Yakobis \toc2 Yakobis \toc3 Yak \mt2 Susurak numa malangga saranik nai huun mai, nade \mt1 Yakobis \c 1 \s1 Soda-molek \p \v 1 Hara masodak numa au mai, Yakobis. Au ia, Manetualain no Lamatuak Yesus Karistus hatahori neondan. \p Au surak susurak ia fee ei hatahori Yahudi mana tungga Lamatuak Yesus ena, fo mana sembo nusak nai bee a mesan.\f + \fr 1:1 \ft Dedeꞌa Yunani surak nae, “fee leo ka-12 kara fo mana leo-laꞌo ratanggenggela”. No dalak naa, Yakobis haitua susuran fee hatahori Yahudir mana dadi saranik ena. Tehuu ndia nenori-nefadan ia oo laꞌe-ndaa basa hatahori Karisten lalaꞌen boe.\f* \x + \xo 1:1 \xt Mateos 13:55; Markus 6:3; Nedenuk kara Tutuin 15:13; Galatia 1:19\x* \s1 Mete ma hambu susa-sonak, na, makatataka ma mamahere neu kada Lamatuak \p \v 2 Toranoo nggara ein! Au nau afada talo ia: mete ma ei hambu mala susa-sonak mata-matak, na, dalem mara boso monda-maꞌa. Kada simbok no dale nemehokok, te neu ko buna-boan malole. \v 3 Ita bubuluk tae, mete ma ei makatataka nai susa-sonak talo naa, losa makamboꞌik numa soba-douk mai ena, ma ei bei mamahere makandoo neu Lamatuak, na, naa tao nala ei tamba lino-lendek neu faik fo hambu soba-douk laen. \v 4 Ei hae masadea ela susa-sonak. Tehuu elan fo ei bisa manori makatataka susa-sonak losa dadi matetu-mandaik. No dalak naa, ei nemeheherem dadi tetu-temak, losa ta toꞌa kuran hata esa boe na. \s1 Mete ma ita toke hata esa numa Lamatuak mai, na, boso toke no dale mapanggek \p \v 5 Mete ma hambu ketuk numa ei mai, mameda mae ta hambu dala sasaik numa susa-sonak mai, na, ei bisa matane neu Manetualain fo mana bubuluk basa-basan. Ana ndia bisa natudu dala sasaik soa-neu ei. Ana soi dalak no nemehokok, ma Ana ta namanasa ei neu faik fo ei moke-hule neun. \v 6 Tehuu neu faik fo ei moke-hule neun, boso moke no dale mapanggek. Ei muste mamahere tebe-tebe mae, Ana bisa fee hata fo ei mokek. Mete ma hatahori mana noke no dale mapanggek, ana sama leo rii fo anin fuu nakamiminak kana konda-hene ta no bolo-dalan. \v 7-8 Hatahori bee fo dalen babati talo naa, ana ta natahuu no basa dedeꞌak kara. Boso mamahena mae, ana hambu hata-hata numa Manetualain mai. \s1 Hatahori hata taak no hatahori kamasuꞌik \p \v 9 Hatahori hata taak kara fo mana ramahere neu Lamatuak Yesus ena, ara muste tao dalen nara mbena sau-sau, nahuu Manetualain soꞌu nala sara dadi neu Ndia nufanelun. \p \v 10-11 Ma hatahori kamasuꞌik kara fo mana ramahere neu Lamatuak Yesus ena, ara oo muste tao dalen nara mbena sau-sau boe, nahuu Lamatuak nanori sara fo boso koa ao. Hatematak ia ara bubuluk rae, sira hata-heton nara neu ko sambu do lalo heni sara sama leo bungga fuir rabuna lolen seli, tehuu ta dook ka boe ma ledo haan, de male-kale heni sara. Leo naak oo no hatahori kamasuꞌik kara boe. Leo mae ara rasambute ro ue-osan, tehuu sira oo sambu do lalo heni sara boe.\x + \xo 1:10-11 \xt Yesaya 40:6-7\x* \s1 Basa dedeꞌa malole numa Manetualain mai; tehuu dedeꞌa manggarauk ta numa Ndia mai \p \v 12 Lamatuak fee babaꞌe-babatik neu hatahori fo mana nakatataka soba-douk losa nala loan. Boe ma ana simbo nala babaꞌe masoi-masodan fo Manetualain helu-bartaa fee neu hatahori fo mana sue-lai neun ena. Ana simbo seseba-babaen, sama leo hatahori mana joara simbo beker.\f + \fr 1:12 \ft Dedeꞌa Yunani surak nae, “ana simbo στέφανος (\ft \+it stefanos\+it*) masodak” \+it Stefanos\+it* naa, solangga esa fo ara feen neu hatahori mana hambu joara kaesan.\f* \p \v 13 Masaneda matalolole! Mete ma ketuk numa ei mai hambu soba-douk ma dalen hii nalan seli nau tao salak, na, boso makasasaꞌek salak mae, “Naa, Manetualain ndia soba au!” Boso leo naak, huu Manetualain ta tao salak. Ma Ana oo ta soba-dou nita hatahori fo tao salak boe. \v 14 Huu salak memak kalua numa hatahori dale heli-helin mai. Makasososan, ndia dalen hii tao manggarauk, basa de ana duꞌa neu-mai fo tao nanae manggenggeok. \v 15 Boe ma ana tao tungga ndia nanae manggenggeon naa. Mateꞌen te Manetualain naketu-naladi hukun mates neu hatahori fo mana tao manggarauk. \p \v 16 Toranoo susue nggara ein! Boso hambu kedi-irak laꞌe-neu basa iar. \p \v 17 Dedeꞌa manggarauk kara ta kalua numa Manetualain mai. Tehuu Ana ndia fee basa babaꞌe-babatik malole ma basa hata fo lolo-laok. Ana ndia nakadadadik ledo, bulan ma nduuk kara. Basa sara lali-lali mamanak rai lalai, ma tao saꞌo-mafon nara rasafali rakandoo. Kada Manetualain mesa kana ndia ta nalela nasafali. \v 18 Manetualain nanaen soa-neu ita, talo ia: Ana fee Ndia Dedeꞌa-kokolan fo ndoos neu ita. Ana oo pake Ndia Dedeꞌa-kokolan naa, fo tao masoi-masodak neu ita boe. Numa basa hata fo Ana adu nalak nai dae-bafok ia, Ana tengga nala ita ena, dadi teu Ndia mbule ulun. \s1 Nenene, ma tao tungga Lamatuak Dedeꞌa-kokolan \p \v 19 Toranoo susue nggara ein! Masanedak, ee! Lolen talo ia: Boso kokolak sadi ndaa. Malole lenak, pasa ndiꞌi doom mara fo nenene matalolole hatahori laen dedeꞌa-kokolan dei! Ma boso mamanasa lai-laik. \v 20 Mete ma namanasa, na, hatahori ta bisa tao hata fo neulauk, tungga Manetualain hihii-nanaun. \p \v 21 Dadi ei muste hotu-dedede heni basa ei sala-singgom mara lalaꞌen, sama leo hatahori tofa nalalalao osin, boe ma hotu heni dafun nara. Ma ei oo muste simbok no makaloloe aok Manetualain Dedeꞌa-kokolan boe. Dedeꞌa-kokolak kara raa sama leo bini-nggees neni sele-tandek nai ei dalem dale. Mete ma ei tao talo naa, na, neu ko Manetualain nakamboꞌik ei numa sala-singgom mara mai, ma Ana simbok nala ei fo masoda makandoo mian. \p \v 22 Mete ma ei bubuluk Manetualain Dedeꞌa-kokolan ena, na, ei muste tao tunggan. Boso kada mamanene a! Mete ma ei kada mamanene a, tehuu ta tao tunggan, na, ei pepeko-leleko masafali ei ao heli-helim. \v 23-24 Mete ma hatahori namanene nala Dedeꞌa-kokolak naa ena, tehuu ta tao tunggan, naa nok bali hatahori mana loti matan nai titiro. Bei fo ana laꞌo nasadea ela titiro naa, boe ma ana lilii heni memak ndia heheon. \v 25 Tehuu ei boso hahae parisa matalolole Manetualain Dedeꞌa-kokolan mana matetu-mandaik, fo bisa nakamboꞌik hatahori numa sala-singgon nara mai. Manetualain neu ko baꞌe fee babaꞌe-babatik nai basa hata fo ei taok, sadi ei nenene ma tao tungga Dedeꞌa-kokolak naa. Boso losak Dedeꞌa-kokolak naa maso ndiꞌi doo kiik, ma kalua nesik ndiꞌi doo konak! \p \v 26 Mete ma hatahori tao aon leo hatahori mana matu-matuk, tehuu ana ta nanea nala bafa-maan, hatahori naa kedi-ira nasafali ao heli-helin. Ndia anggaman hie-hie a mesan. \v 27 Anggama fo malalaok naa, ndia hatahori nakaluku-nakatele neu Amak Manetualain tungga ndoon no dale lolo-laok, losa ta hambu manggenggeon faa boe na. Naa ndia tao namahoko Amak Manetualain dalen. Anggama fo ndoos talo naa, tao hatahori hii doi-sou ina falur ma ana maak kara. Hatahori fo anggaman talo naa, ta mboꞌi hatahori manai dae-bafok ia, leꞌa-nore nala sara no dedeꞌa manggarauk. \c 2 \s1 Boso memete matak mae, hatahori moꞌo-inahuuk do kadiꞌi anak \p \v 1 Toranoo nggara ein! Talo bee de ei bisa mae ei mamahere neu Yesus Karistus, ita Lamatuan fo ta neni babanggak, mete ma ei soa memete matak? Boso talo naa! \v 2 Taon neu, hambu hatahori dua maso reni ei uma huhule-haradoim dale reu. Esa pake bua-loꞌa manggadilak, ma ndeli lilo mbilas sofe liman. Ma laen bali pake badu manggenggeok. \v 3 Basa de ei mamue-anggik huu kada simbok mala hatahori fo mana pake bua-loꞌa manggadilak naa, fo feen mamanak neulaun seli nesik mata. Tehuu mana pake badu manggenggeok naa, ei madenun mae, “Mambariik muu dea naa! Mete ma taa, na, manggatuuk muu daer!” \v 4 No ei kada memete matak talo naa, ei sama leo mana maketu-maladi dedeꞌak fo mbeu seserik. Hambu duduꞌa manggarauk mana nauli ei talo naa! \p \v 5 Toranoo susue nggara ein! Manetualain tengga nala hatahori hata taak nai dae-bafok ia ena, mita fo ara ramahere tebe-tebe neu Ndia, sama leo ara ramasuꞌi nai sira dalen dale. Ma Ana oo tengga nala sara boe, fo ara oo hambu babaꞌek nai Manetualain parenda-koasan fo Ana helu-bartaa elan ena, fo feen neu hatahori fo mana sue-lai neun boe. \v 6 Tehuu no kada ei memete matak talo naa, ei makadadaek hatahori hata taak kara. Naa te ara ta tao manggarauk hata esa boe na neu ei. Ei lilii hatahori bee momolo-tatabu ei, do? Ta hatahori hata taak kara. Te hatahori kamasuꞌik kara raa, ndia momolo-tatabu ei. Sira ndia sangga nemuek, fo hela rorosok ei meni mamana neketu-neladi dedeꞌak miu. Sira hambu rala makeen, de ei hambu kada seen. \v 7 Eir ia, Lamatuak Yesus hatahorin nara. Tehuu hatahori kamasuꞌik kara, ara kada kokolak rakalulutu Lamatuak Yesus nade malolen! Tao hata de ei nau sorodododo mbali sara? \p \v 8 Malole lenak, tao tungga Lamatuak hohoro-lalanen esa fo neulaun lenak, nae: “O muste sue hatahori laen nara, sama leo o sue o ao heli-helim.” Hohoro-lalanek naa neni surak nai Susura Malalaok dale.\x + \xo 2:8 \xt Malangga Anggamar Hohoro-lalanen 19:18\x* \v 9 Tehuu mete ma ei kada memete matak, ma haꞌi dalek mbali kada hatahori kamasuꞌik, na, ei tao sala ma malena-langga Lamatuak hohoro-lalanen ena. \v 10 Hatahori fo mana tao tungga Manetualain Hohoro-lalanen no tetuk, tehuu ana lena-langga kada hohoro-lalanek esak ka, na, naa sama leo ana lena-langga basa Hohoro-lalanek kara lalaꞌen ena. \v 11 Lamatuak fee hohoro-lalanek nae, “Boso hohongge-lelena.” Ana oo fee hohoro-lalanek laen boe nae, “Boso makanisa hatahori.” De mete ma ei ta makaminak mia inak do touk, te makanisa hatahori, na, naa sama leo ei lena-langga basa Manetualain Hohoro-lalanen lalaꞌen ena.\x + \xo 2:11 \xt Kalua numa Masir mai 20:13; 14; Tui Seluk laꞌe-neu Dala Masodak 5:17; 18\x* \p \v 12 De mete ma ei sangga kokolak, do sangga tao matak esa, muste masaneda talo ia: Neu ko Manetualain ndia naketu, mete ma ita tao tungga Hohoro-lalanen fo sue-lai hatahori, do taa. Te hohoro-lalanek naa bisa nakamboꞌik ita numa Lamatuak huku-dokin mai. \v 13 Lamatuak ta fee dale susuen neu hatahori bee fo ta nameda dale kasian neu hatahori laen nara. Tehuu mete ma ei maena dale kasian neu hatahori laen, neu ko Lamatuak oo naena dale kasian neu ei boe. De hae bii-mamataꞌu simbo mala Lamatuak huku-dokin, nahuu Ana reke memak basa naar ena. \s1 Mete ma ita tamahere tebe-tebe neu Lamatuak, ita muste tao tungga Ndia Dedeꞌa-kokolan \p \v 14 Toranoo nggara ein! Mete ma hambu hatahori nae, ndia namahere neu Lamatuak, tehuu ana ta tao hata-hata fo natudu ndia nemeheheren, naa ta naena sosoak hata-hata. Nemeheherek matak leo naak ta bisa tao nasoi-nasoda sana. \v 15 Taon neu hambu kaꞌa toꞌuk do kaꞌa inak mana toꞌak tebe-tebe, nok bali ta naena bualoꞌa-papakek, do ta hambu nanaꞌak tungga-tungga faik. \v 16 Mete ma kada ei kokolak mae, “Laꞌo matalolole, ee! Naa fo Lamatuak fee babaꞌe-babatik neu o! Taꞌim boso natafuu, ee! Boso ndoe mate, ee!” Sosoan hata kokolak talo naa, mete ma ei ta tao hata-hata neni nitak fo doi-sou neu sara? \p \v 17 Dadi ta dai no kada o mae, o mamahere a, hetu?! No kada nemehere a mesan, tehuu ta tao tungga nemeheherek naa, naa naden, ta ‘nemeheherek’ ena bali. Huu naa, sama leo nemeheherek fo maten ena, fo ta naena sosoak hata-hata. \p \v 18 Hambu hatahori bisa tao dedeꞌak nae, “Hatahori bisa kada namahere neu Manetualain, ma ta tao hata fo neulauk. Hatahori laen nara kada bisa tao hata fo neulauk ma ta rakaseseik Manetualain naden.” Tehuu ndia dedeꞌan talo ia: o tatao-nonoꞌi neulaum ndia dadi bukti numa o nemeheherem naa mai. Tehuu mete ma o ta tao dedeꞌa neulauk, au ta bisa mete-ita bukti numa o nemeherem mai. Au bisa atudu au nemehehereng no dalak au tao dedeꞌa neulauk kara. \v 19-20 O tungga nenorik mana nae, “Manetualain naa, kada Kisek. Ta hambu laen bali.” Malole boe! Tehuu nitur lolen lena heni o, nahuu ara oo ramahere talo naa boe, losa ara ramataꞌu ma dere faku-faku. Dadi boso duꞌa mae, “No malela kada pake utek, naa dai ena.” Taa! \p Nggoa bebek, ee! Manggaledok ena nae, nemeheherek fo ta naena buna-boak hata-hata, ana oo ta naena sosoak hata-hata boe. \p \v 21 Haꞌi netuduk numa ita baꞌi Abraham mai. Fai maneuk kara, ana tao tungga hata fo Manetualain parenda neun, ma ana neni anan Isak fo taon neu mei tunu-hotuk lain. Huu naa de Manetualain nae, “Abraham tao ndaan ena.”\x + \xo 2:21 \xt Tutui Makasososak 22:1-14\x* \v 22 Abraham namahere neu Manetualain, losa ana simbok de tao tungga Manetualain parendan naa. Naa dadi bukti nae, Abraham namahere neu Manetualain no dale katematuan. \v 23 De basa iar dadi sama leo neni surak nai Susura Malalaok dale nae, “Abraham namahere neu Manetualain, de Manetualain henggenee nalan dadi neu hatahori dale ndoos.” Ma sama leo neni surak nae, “Abraham naa, Manetualain nonoon.”\x + \xo 2:23 \xt Tutui Makasososak 15:6; 2 Israꞌel no Yahuda Tutui Bakahulun 20:7; Yesaya 41:8\x* \p \v 24 Manggaledok ena, hetu? Ita bubuluk tae, Manetualain simbok hatahori mete ma ndia nemeheheren neu Manetualain ndia tao nalan soa tao hata fo neulauk kara boe. Kada nemeheherek a mesan, ta dai. \v 25 Haꞌi netuduk laen numa ina Rahab mai bali. Ndia ina petak numa lele uluk mai. Neu hatahori Yerikor sangga fo rae rakanisa hatahori Israꞌel mana mamaꞌun nara, Rahab neu nafuni sara. Ma ana nadenu sara ralai kalua tungga dalak laen, fo hatahorir boso humu rala sara. Basa de Manetualain henggenee nalan dadi neu ina dale ndoos, nahuu tatao-nonoꞌi neulaun naa.\x + \xo 2:25 \xt Yosua 2:1-21\x* \p \v 26 Mete ma hatahori kokolak nae, ana namahere neu Manetualain, tehuu ta tao hata fo neulauk, ana kada kokola bafa rouk naa. Nemeheherek leo naak, ta naena buna-boak, sama leo ao-inak ta naena ani hahaek ena, ndia mates. Naa, ta nemeheherek fo masodak. \c 3 \s1 Manea matalolole bafa-maak \p \v 1 Toranoo nggara ein! Hambu hatahori noꞌuk ka sangga ranori hatahori kamaherek kara. Naa, malole a mesan! Tehuu masaneda! Neu ko Manetualain parisa no lutu-lelon hatahori mana manori hatahori kamaherek kara. Dadi ta bole sadi ndaa hatahori fee nenorik. \p \v 2 Ita basa ngga kokolak sala mata-matak. Tehuu hatahori bee fo bisa rakatataka rala bafa-maan, ta tui leli-belak kana, de ana bisa koladu ndia leleo-lalaꞌo katematuan. \v 3 Haꞌi netuduk numa ndara mai. Ita bisa koladu ndara moꞌok fo tungga ita hihiin, no kada leꞌa tali rapan a mesan. \v 4 Haꞌi netuduk laen bali numa ofak mai. Ani berak fuu nakamiminak ofa moꞌok tungga ndia hihiin. Tehuu uli kadiꞌik ka te mana toꞌu uli bisa nakalalaꞌok ofak tungga ndia hihiin. \v 5 Leo naak oo no ita bafa-maan boe. Bafa-maak naa, kadiꞌik. Tehuu ue-tataon, moꞌon sudi selik kana!\f + \fr 3:5 \ft Dedeꞌa Yunani neni surak nae, ‘maak’. Tehuu nai Yakobis 3:5-10, Yakobis surak laꞌe-neu hatahori kokolan. Mete ma dedeꞌa Tii kokolak laꞌe-neu hatahori kokolan, na, ita ta tae ‘maak’, tehuu ita tasiꞌe tae ‘bafa-maak’.\f* \p Ita bafa-maan naa sama leo aꞌi bunan kadiꞌik fo bisa naꞌa heni lasi katemak esa. \v 6 Bafa-maak naa oo sama leo aꞌi mbilak boe. Ita bisa pake ita bafa-maan fo takalulutu dedeꞌak noꞌuk ka. Ita bafa-maan bisa nakalulutu ita masoda katematuan. Dedeꞌa manggarauk noꞌuk ka nai dae-bafok ia, kalua numa hatahori bafa-maan mai. Ma nitu malanggan oo pake hatahori bafa-maan fo nakalalaꞌok ndia ue-tataon boe. \p \v 7 Hatahorir rakalililik rita banda fui mata-matak kara ena, banda manodo-manamak, mbuik, ma iꞌak nai tasi dale. \v 8 Tehuu bei ta hambu hatahori esa boe na fo nakalililik nita bafa-maan. Bafa-maak naa, hata manggarauk esa fo susa koladu talan. Ana sama leo raso fo sususuk ndule basa hatahorir ao-inan katematuan, losa nakamaten. \p \v 9-10 No kada bafa-maak esa, hatahori koa-kio ma oꞌole-aꞌali. Naa, ta nandaa! Ita pake bafa-maak fo koa-kio neu Amak Manetualain. No bafa-maak naa oo, ita oꞌole-aꞌali hatahori, fo Lamatuak adun tungga Ndia mata-aon ena. Talo bee de bisa dadi talo naa?\x + \xo 3:9-10 \xt Tutui Makasososak 1:26\x* \p \v 11 Netuduk leo, ta hambu oe mamis ma oe masik bubu rasapupura kalua sama-sama numa oe matak esa mai. \v 12 Netuduk laen bali: ta hambu ndaꞌedoo naboa titimu dafa. Ta hambu mbelak nambule anggor, hetu? Huu ai huuk naboa tungga ndia mata-aon.\f + \fr 3:12 \ft Dedeꞌa Yunani surak nae, hatahori ta bisa ketu \ft \+it συκῆ (sukē)\+it* boan numa ai huuk\+it ἐλαία (elaia)\+it* mai, ma ta bisa ketu\+it ἄμπελος (ampelos)\+it* boan numa ai huuk\+it συκῆ (sukē)\+it* mai. Sosoan nae, ai huuk matak esa ta hambu naboa ai matak laen boan. Ta nandaa. Leo naak oo, mete ma hatahori esa pake bafa-maan, fo koa-kio nakadedemak Lamatuak boe, basa naa ana oo paken fo oꞌole-aꞌali hatahori boe. Naa, ta nandaa.\f* Sama leo ita ta bisa ndui tala oe mamis numa lifu oe masik mai. \s1 Duduꞌa neulauk numa Manetualain mai \p \v 13 Hatahori kaduduꞌa neulauk ma mana malela dedeꞌak kara, hae nakadedemak aon, huu ana bubuluk ndia malelan naa numa Manetualain mai. Mita fo ana natudu malelan naa, no dalak leo-laꞌo tungga ndoon. \v 14-15 Boso mabafa loa mae, o hatahori maduduꞌa neulauk, mete ma o dalem mbiri, do, o soa ruꞌi makatutudak hatahori laen. Naa sama leo o naa, masapepeko. Huu leleo-lalaꞌok talo naa, naa naden ta ‘duduꞌa neulauk’ ena bali. Hihiru-heheok nok bali dale mana mbirik do, soa maruꞌik, na, ta konda numa Manetualain mai. Naa, dae-bafok hihiru-heheon nara. Naa, nandaa soa-neu hatahori ta mana fee sira masodan neu Manetualain. Hihiru-heheok kara raa tungga nitur dalan. \v 16 Mete ma hambu dale mana mbirik ma soa maruꞌik, na, neu ko hambu nemue-anggik, ma hatahori tao manggarauk mata-matak. \p \v 17 Tehuu duduꞌa neulauk mana konda numa Manetualain mai, talo ia: makasososan, tao nala ita leo-laꞌo no lolo-laok. Basa de ana tao nala ita ta hii netofak, hii nekeloloe aok, soa dale loak, ma matu-matuk. Nenenin oo tao nala ita dalen malole, tulu-fali hatahorir, ita ta mbeu seserik, ma ta dea-matak to hatahori laen nara boe. \v 18 Ma hatahori fo mana natudu dala mole-damek neu ko hambu buna-boa neulauk. Naa, sama leo hatahori sele-tande bini-nggees, fo mateꞌen te ana hambu nala falik buna-boa neulaun. \c 4 \s1 Boso tungga dae-bafok hihii-nanaun \p \v 1 Ei mareresi ma mahuur, esa no esa. Masalan hata? Naa dadi, nahuu nai ei taladam hambu hatahorir mana raote tebe-tebe fo nau sangga nemehokok soa-neu kada sira ao heli-helin. \v 2 Ei dalem mara rasuu nau hambu hata esa, tehuu limam mara ta rambakai dai sana. Basa de ei dalem mara mbiri, soa mareresi, ma mahuur, losa ei ta bii ma nau makanisa hatahori. \p No ei ta hule-haradoi ma ta moke numa Manetualain mai, huu naa de ei ta hambu hata fo ei mokek. \v 3 Tehuu leo mae ei hule-haradoi ketu basa batu air oo, ei ta hambu hata fo ei mokek boe, nahuu ei moke tungga kada ei dale kasuum mesa kana. \p \v 4 Eir ia, hatahori dale ta mahanik neu Manetualain! Ei sama leo sao inak ma sao touk, dalen nara ta mahanik esa no esa losa ara hohongge-lelena. Mete ma ei neka-lili mia dae-bafok ia hihii-nanaun, ei tao aom mara ramusuk ro Manetualain. Ndian ena! \v 5 Huu naa de sama leo neni surak nai Susura Malalaok dale nae, “Manetualain fee Ndia Dula-dalen leo nai ita dalen ena. Ma Dula-dalek naa hihiin fo ita dalen mahanik to kada Ndia seku neu. Huu Ndia naa mana horo-mbalak.” \v 6 Tamba bali, Manetualain oo bei nau fee tamba Ndia dale susuen boe. Huu naa de Susura Malalaok surak nae: \q1 “Manetualain laban hatahorir mana rakadedemak aon nara, \q2 tehuu Ana natudu dale susuen, neu hatahorir mana rakaloloek aon nara.”\x + \xo 4:6 \xt Dedeꞌa Lasik 3:34\x* \p \v 7 Manetualain naa, ndia ita Lamatuan fo naena haak parenda ita. Dadi loo lima ei aom mara neu Ndia, fo tungga hihii-nanaun. Ei boso tungga nitur malanggan hihiin. Laban maheren! No dalak naa, ana nalai laꞌo ela ei. \v 8-9 Maote tebe-tebe fo ei leo-laꞌo dalek esa mia Manetualain. No dalak naa, Ana oo deka-deka no ei boe. \p Heeh, ei mana leo-laꞌo no manggenggeok kara! Ei muste tao matetu ei dala masodam. Ma ei fo dale mapanggek kara! Ei muste laꞌok ndoos fo tungga Manetualain, boso sio kii-konak kana bali. Doo basa ia, ei leo-laꞌo no kada nemehokok ma setelelek. Dadi hatematak ia ei hahae leo! Ei bubuluk ei dale mapanggem ma ei sala-singgom mara ena. Malole lenak ei fale dalem ma buꞌi makarereu leo. \v 10 Mete ma ei malela tebe-tebe mae, ei memak ta mandaa nai Manetualain matan, na, neu ko Ana soꞌuk ei dadi neu hatahori mana nandaa nai Ndia matan. \s1 Boso kokolak makabobook hatahori naden \p \v 11 Toranoo nggara ein! Boso kokolak makabobook ei esa no esa nade malolem. Mete ma ei kokolak talo naa ena, ma soa ndae salak makandoo neu hatahori, na, ei lena-langga Manetualain hohoro-lalanen ena fo nae, “O muste sue neu o toranoom, sama leo sue o ao heli-helim.” Mete ma ei ta tao tungga hohoro-lalanek naa, na, ei soꞌuk aom mara dema lena heni numa Manetualain Hohoro-lalanen mai ena. \v 12 Manetualain ndia tao Hohoro-lalanek kara raa. Kada Ndia mesa kana naena haak fo naketu-naladi ita dedeꞌan nara. Ma kada Ndia mesa kana naena haak tao nasoi-nasoda ita, do, fee hukun mates neu ita. Ei ta maena haak fo maketu-maladi hatahorir dedeꞌan, do, kokolak makabobook hatahorir nade malolen. \s1 Boso mabafa loa \p \v 13 Talo ia! Ei muste bubuluk ena fo boso kokolak mae, “Bekin ia do beꞌe-mai, ai nau meni kota naa miu, ee! Ai mae leo nai naa, doon teuk esa. Ai mae sembo-dangga fo hambu nanalak faa dei!” \v 14 O bubuluk hata laꞌe-neu mbila-beinesak. Ta hambu hatahori esa boe na bubuluk masodak hihii-nanaun. Hatahori dae-bafok masodan sama leo koꞌa-masuk fo titan kada hatematak, basa boe ma mopon tutik kana.\x + \xo 4:14 \xt Dedeꞌa Lasik 27:1\x* \v 15 Malole lenak ei kokolak mae, “Mete ma Lamatuak sue, na, mita fo ita tasoda. Mete ma Lamatuak nau, na, mita fo ita bisa tao talo ia.” \v 16 Mete ma ta kokolak talo naa, ei kada mabafa loa a mesan. Naa sama leo ei lilii heni Lamatuak nai ei nanaem mara. Naa, sala moꞌok ena! \p \v 17 Masaneda matalolole! Hatahori bee fo bubuluk hata fo ndaa ena, tehuu ta tao tungga sana, na, naa sama no ana tao salak ena. \c 5 \s1 Hatahori kamasuꞌik fo ta leo-laꞌo no ndoos, muste besa-besa \p \v 1-6 Hatahori kamasuꞌik kara ein! Pasa ndiꞌi doom mara fo nenene matalolole! Ei makakaik mala hatahori nggadin fo mana naue-osa fafandek lima-ein nara soa-neu ei. Hatematak ia sira mbuse titin buna-boan nara, ara kii-bolu rafada ei pepeko-lelekom. Manetualain Ta Neni Babanggak Mateꞌen pasa ndiꞌi doon neu hatahori mana maue-osar raa susa-sonan nara ena.\x + \xo 5:1-6 \xt Tui Seluk laꞌe-neu Dala Masodak 24:14-15\x* \p Ei ue-osam nai dae-bafok ia, ndia kada tao neulauk neu ei ao heli-helim ma leo-laꞌo no kada setelelek. Hatematak ia ei sama leo sapi maao fo nahani a rae halan ena. Ei huku-doki ma makanisa hatahori neulauk kara ena, fo ta bisa rasalaꞌe rala aon nara rai ei matam. \p Hatahori kamasuꞌik kara ein! Mulai buꞌi makarereu leo! Neu ko susa-sonak mata-matak kara daka rala ei. Ei hata-hetom mara mulai rakalulutu heni sara ena. Ma ei bua-loꞌa neulaum mara, ana dae naꞌa heni sara. Ei lilo mbilam ma lilo fulam mara beli taak kara ena bali. Ma neu ko lilo mbilas ma lilo fulak kara raa raꞌa rasafali ei, sama leo aꞌi naꞌa heni ai tuuk. Talo bee de dae-bafok fai mateꞌen nae mai ena, tehuu ei bei mamue maduduru hata-heto mana sambu do lalok kara bali? Ei hata-hetom mara neu ko dadi bukti rae, ei ta malela hata ndia kabelik nai Manetualain matan!\x + \xo 5:1-6 \xt Mateos 6:19\x* \s1 Makatataka nai susa-sonak dale \p \v 7 Toranoo nggara ein! Ei muste makatataka mahani Lamatuak mamain. Mete kada hatahori mana ue daek. Ana nakatataka nahani daen buna-boan. Udan makasososak mai, boe ma ana sele-tande. Basa naa, ana nahani udan seluk bali, fo sele-tanden nara mori no neulauk. Mateꞌen te rabuna-boa. Ndaa no fain, hatahori naa neu ketu-koru sesele-tatanden buna-boan nara. \v 8 Ei oo muste mahani leo naak boe. Tao matetea aom mara, huu ta dook ka te Lamatuak mai ena! \p \v 9 Toranoo nggara ein! Boso unggu-remu esa no esa. Mete ma kada unggu-remu makandoo, na, neu ko Manetualain naketu huku-dokik neu o! Mete leo, te Amak Mana Maketu-Maladi Dedeꞌak nai lain, nambariik nai ei idu-matam ena. \p \v 10 Toranoo nggara ein! Tungga netuduk numa Manetualain mana toꞌu dedeꞌan nara mai. Leo mae ara hambu susa-sonak mata-matak, tehuu ara rakatataka rakandoo. \v 11 Mete ma hambu hatahori nakatataka nala susa-sonak, ita takadedemak hatahori naa naden. Haꞌi netuduk leo baꞌi Ayub. Ana hambu susa-sonak mata-matak, tehuu nakatataka nalan. Basa de Manetualain dalen tuda kasian neun, boe ma Ana koladu basa-basan dadi malole soa-neu Ayub. Manetualain tao talo naa, nahuu Ndia dale susuen ma sofek no susue-lalaik.\x + \xo 5:11 \xt Ayub 1:21-22; 2:10; Sosoda Kokoa-kikiok kara 103:8; Yakobis 1:2-3, 12\x* \s1 Laꞌe-neu sumba-sook \p \v 12 Toranoo nggara ein! Nenenin lenak, ei boso soꞌuk sumba-sook. Mete ma nau mae, “hou”, na, mataa “hou” leo. Mete ma “taa”, na, kada mataa “taa” leo. Talo naa, dai ena! Boso tao lena-lenak ma soꞌuk sumba-sook fo maseseik hatahori mates nai dae-inak naden. Hata-bali sumba-soo “no Manetualain” mana masodak nai lalai naden. Soꞌuk sumba-sook mata-matak, sosoan taa. Mete ma talo naa, na, simbo mala tema-tema o huku-dokim, nahuu o sumba-soom mara.\x + \xo 5:12 \xt Mateos 5:34-37\x* \s1 Laꞌe-neu huhule-haradoik mana neni nanalak \p \v 13 Mete ma ketuk numa ei mai hambu susa-sonak, na, malole lenak ana hule-haradoi. Mete ma ketuk numa ei mai, ramahoko, na, malole lenak ana soda-helo koa-kio neu Lamatuak. \v 14 Mete ma ketuk numa ei mai, ramahedi, na, malole lenak moke lasi-lasi saranik kara, fo ara rarai mina neu hatahori kamahedik naa, ma hule-haradoi pake Lamatuak naden, mita fo Lamatuak tao nahain.\x + \xo 5:14 \xt Markus 6:13\x* \v 15 Mete ma ei hule-haradoi fee hatahori hedis, ma mamahere tebe-tebe neu Lamatuak, neu ko Lamatuak tao nahai hatahori naa. Mete ma hatahori naa tao salak ena, neu ko Lamatuak koka heni ndia sala-singgon nara. \v 16 Mete ma ketuk numa ei mai, tao salak, na, muste manaku ei sala-singgom mara esa no esa. No dalak naa, ei basa ngga, esa hule-haradoi fee esa, mita fo ei dadi malole. \p Hatahori fo dalen lolo-laok, ndia huhule-haradoin sofek no koasa, de bisa neni nanalak malole. \v 17 Haꞌi netuduk numa baꞌi Elia mai. Ndia naa oo, hatahori biasa sama leo ita boe. Tehuu neu ana hule-haradoi noke fo udan boso mai bali, boe ma udan hahae neuk ka, ma udan ta konda losa doon teuk telu seserik.\x + \xo 5:17 \xt 1 Mane-manek kara 17:1; 18:1\x* \v 18 Basa de ana hule-haradoi noke fo udan mai, boe ma udan mai neuk ka. Naꞌu ai anar momodo, ma osi-lutur rabuna-boa rasafali.\x + \xo 5:18 \xt 1 Mane-manek kara 18:42-45\x* \p \v 19 Toranoo nggara ein! Mete ma ketuk numa ei mai, mulai tao salak fo laꞌo ela hata fo ndoos, boe ma hambu esa tulu-falin, fo ara tungga falik Manetualain eno-dala ndoon, naa malole. \v 20 Masaneda matalolole ia! Mete ma ei tulu-fali hatahori fo mana tao salak, losa ana fali neni Lamatuak neu, ma ana ta tao salak bali, na, ei tao masoi-masoda hatahori naa, mita fo ana leo-laꞌo nakandoo no Manetualain. No dalak naa, Manetualain koka heni sala noꞌun nara ena.\x + \xo 5:20 \xt Dedeꞌa Lasik 10:12; 1 Petrus 4:8\x* \p Baꞌu kada naa! \q2 Numa au mai, \q2 Yakobis