\id RUT - Saveeŋ (Tuam dialect) NT -Papua New Guinea 2011 (web 2014) \h Rut \toc1 Rut \toc2 Rut \toc3 Rut \mt1 Rut \mt2 Rut—Ruth \c 1 \s1 Elimelek yesuru azaawa ve natŋa tila tileep taan sirivu to Moap, ve pataŋani tiina ivot pazi \p \v 1-2 Muuŋ kat, yes Israela lezi kinik mako, ve tamtamon toozi siriv timin daaba pazi ve tiŋgin zi. Saawe ee, pitool tiina ivot. Saawe tana, ŋeer ee ilepleep, eeza Elimelek, ve azaawa eeza Naimi. Ve natuzŋa zitamoot ru, ee eeza Malon, ve ite eeza Kilion. Rumei toozi Eprata. Nugh toozi, ene Betelem tau igheen ila taan sirivu to Yuda. Saawe tau pitool tiina tana ivot, Elimelek yesuru azaawa ve natuzŋa ru tipul Betelem, ve tila tileep izi taan sirivu to Moap. Tilepleep ta sewe irau ndaman siriv. \v 3 Ra Elimelek imaat, ve Naimi tomania natŋa ru tana, yes mon tileep. \v 4-5 Naimi natŋa tivai Moap tinazi ru. Ee eeza Opa, ve ite eeza Rut. Yes tileep ta sewe irau ndaman saŋavul, ra Malon yesuru Kilion anazi timaat. Tauvene Naimi imin naar ve imin kakam. Le azaawa mako, ve le natŋa paam mako. \s1 Naimi imuul ila pa nugh tooni puughu \p \v 6 Naimi ilepleep izi Moap, ve ilooŋ tighe Yoova iuul tamtamon tooni Israela gha igham mariri tiina ivot pazi. Tauvene Naimi tomania raulivaŋa ru tiburig tipul taan to Moap, ve tighe timuul tila pa nugh puughu to Naimi. \v 7 Tipul nugh tau tilepleep pani na, ve titaghon eez tau ila pa taan sirivu to Yuda. \v 8 Tilaghlaagh tila ve Naimi isaav pa raulivaŋa ru ighe: “Aa, yamru amuul ala pa tinamimŋa ve aleep tomani zi. Yamru tane lolomim isaghav ghau tomania zeran toit tau timaat ne, ve agham poghani ghei kat. Tauvene yau nasuŋ Yoova naghe i igham poghani gham paam. \v 9-10 I tauu pale iuul gham ve avai muul. Leso azuwamimŋa matazi payam ve aleep poia.” Naimi isavia saveeŋ tane le isov, ve tomania raulivaŋa tivasaghavu zi ve titaŋ tiina. Titaŋtaŋ le isov, ra raulivaŋa tisaav pani tighe: “Mako. Itiŋa tala pa ziiri waaro tsio.” \p \v 11 Eemon Naimi iyol aliŋazi ighe: “Natuglivaŋa, yamru amuul ala pa nugh tsiam. Azoornugh aghe itiŋa tala pasaa? Aghita. Yau irau napoop zitamoot ruta muul to tivai gham ne mako. \v 12 Amuul ala pa nugh tsiam. Pa yau namin olman tinazi wa. Irau navai muul mako. Isaav ighe yau navai pa mboŋ ta aazne ve napoop zitamoot ru, \v 13 irau yamru alepleep ve asasaŋan zi le timin zolman, o avai zi? Mako. Aa natuglivaŋa, yau lolog isaghat kat. Pasaa, pataŋani tiina tau Yoova igham payau, ene izaa tsiam paam.” \p \v 14 Yesuru tilooŋ saveeŋ tooni tane, ve tipaburigin taŋiiz muul. Titaŋtaŋ le isov, ra Opa isaghav rauliva, ve ipul zi, ve imuul ila pa nugh tooni. Eemon Rut loolo isaghav rauliva Naimi kat. Tauta loolo pa ipuli mako. \v 15 Tauvene Naimi isaav pani muul ighe: “Ughita! Tazimliva imuul ila pa tamtamon tooni ve maaron tooni wa. Utaghoni ula.” \s1 Rut imbu saveeŋ ighe i irau ipul Naimi mako \p \v 16 Eemon Rut iyol aliiŋa ighe: \q2 “Uzoornugh ughe napul ghom pasaa? \q2 Yau irau napul ghom ve namuul nala mako. \q2 Nugh sindei tau yo ughe ula pani, yau aat nala paam. \q2 Ve nugh tau yo uleep pani, ene yau aat naleep pani paam. \q2 Tamtamon tsio, ene yau tamtamon tsiau paam. \q2 Ve Maaron tsio, ene Maaron tsiau paam. \b \q1 \v 17 Saa nugh tau yo uleep pani ve umaat, ene yau paam aat namaat ve titavi ghau tomani ghom izi ta sena. \q2 Saveeŋ isov tau yau nasavia ne, isaav ighe nataghoni mako, \q2 ene aat Yoova tauu ighur atuya izaa tsiau. \q2 Tauvene mateegh mon ta pale irav motin ghiit.” \s1 Naimi gha Rut tila tivot Betelem \p \v 18 Naimi ighita ighe Rut ŋgar tooni iyaryaaŋ kat ighe yesuru tila. Tauvene i le saveeŋ eta muul mako, ve iyok pani gha yesuru tila. \v 19 Yesuru tilaagh tila le tivot nugh Betelem. Eval tiina to Betelem tighit zi ve tisaŋeeŋ pazi. Ve zilivaa siriv tighason tighe: “Wai, aghita. Ewe Naimi?” \p \v 20 Eemon Naimi iyol aliŋazi ighe: “Yam awaat ezag Naimi muul sov. Awaat ezag ‘Mara.’ \f + \fr 1:20 \ft Eez Naimi puughu ene vene: ‘Paghuuna.’ Ve saveeŋ ‘Mara’, puughu ene: ‘Papaii’.\f* \m Pa Maaron Saksaki Tau Iliiv Zimaronŋa Tisov na, igham lepoogh tsiau isaghat kat. \v 21 Saawe tau yau napul nugh tane ve nala, narao pa gabua ta naol ne. Eemon aazne, Yoova igham ghau namuul nalam toman nimag ŋginaaŋa. Tauta naghe awaat ezag Naimi sov. Pa Maaron Saksaki Tau Iliiv Zimaronŋa Tisov na ighur pataŋani tiina izaa tsiau ve ivaghamun ghau.” \p \v 22 Ene sinaiŋ to Naimi tau ipul taan to yes Moapa, ve yesuru rauliva Rut tau Moap tinazi na, \f + \fr 1:22 \ft Rut, i Moap tinazi. Yes Moapa tivot ila to Lot. Mose ibood tutuuŋ tau iŋgalsekin yes Israela pa vaiŋ yes Moapa (Ughita \xt Lo 23:3\ft ). Eemon sinaiŋ to Rut itotoi ghiit ighe Maaron loolo pa nughmariŋ ve ighe igham zi timin tamtamon tooni.\f* \m timuul tila pa Betelem. Saawe tana, ene saawe to tiyau aniiŋ bali anooŋa. \c 2 \s1 Rut ila igham uraat pa bali ila uum to Boas \p \v 1 Ŋeer ee ilepleep Betelem, eeza Boas. Yesuru Naimi azaawa Elimelek, siŋ eemon. Boas, i kuaz tauu, ve eval tiina titandagh pani tighe i eeza tiina. \v 2 Saawe ee, Rut isaav pa Naimi ighe: “Ene saawe to ravuuŋ aniiŋ bali. Mindai, irau nala nataghon yes uraata siriv ve isaav ighe lolozi isaghatin ghau, o nayau leen bali siriv tau titaptap tizi?” \p Naimi iyol aliiŋa ighe: “Natugliva, ene poia. Ula.” \f + \fr 2:2 \ft Tutuuŋ to Maaron isaav tauvene: Isaav ighe yes Yuda tiyau aniiŋ ila uum, ve tipul siriv igheen, irau timuul tila tiyauu mako. Yes aat tipuli igheen pa yes mbolaaŋa (Wkp 19:9-10).\f* \p \v 3 Tauvene Rut ila uum bali ee, ve itaghon yes uraata, ve iyau le bali. I iwatagh uum tawe taama mako. Eemon i ila le iduduuŋ pa uum bali to Boas. Boas yesuru Elimelek, yes siŋ eemon. \s1 Boas igham poghania Rut \p \v 4 Malau mako ve Boas ipul Betelem ve ila ighe ighita yes uraata tooni. I ila ivot toozi, ve isaav pazi ighe: “Yoova ileep tomani gham.” \p Yes tiyol aliiŋa tighe: “Poia to Yoova izaa tsio.” \p \v 5 Ra Boas ighason besooŋa tooni tau iŋginŋgin yes uraata na ighe: “Saa livaa paaghu tawe? I ileep to sei?” \p \v 6 Besooŋa tana iyol aliiŋa ighe: “Ewe Moap tinazi tau ipul nugh tooni ve yesuru Naimi tilam. \v 7 I ighason ghau ighe irau ila itaghon yes uraata ve iyau le bali siriv tau titaptap izi taan na. Tauta nayok pani. Ta mboŋoozo kat ve ilam, i inoknok ghamuuŋ uraat. Tauta ŋgarig gha ila yavyaav ve imariau.” \p \v 8 Boas ilooŋ saveeŋ tane, ve ila isaav pa Rut ighe: “Natugliva, ulooŋ. Yo irau upul uum tane, ve ula uum bali to ŋeer ite paam mako. Uleep ta sene mon, ve yamŋa uraata tsiau zilivaa agham uraat. \v 9 Matam ila pa uraata tsiau mon. Isaav ighe tiburig muul pa ravuuŋ bali sindei, mako ula utaghon zi. Yau naŋgalsekin uraata tsiau wa. Irau tigham saghatin ghom mako. Ve isaav ighe murun ghom, na ula ughun yaa tau besooŋa titivu izila yaa paatu gha ighengheen we.” \p \v 10 Rut ilooŋ saveeŋ tane, ve iput aaghe, naagho izila pa taan, ve isaav pa Boas ighe: “Wai, yau loom tinazi. Mindai ta yo ugham ŋgar tiina payau ve ughe ugham poghani ghau?” \p \v 11 Boas iyol aliiŋa ighe: “Yau nalooŋ varum wa. Saawe tau azuwam imaat ve ilam, yo ugham poghania rawam livaa kat. Ve yo upul tamam, tinam, taan tsio ve nugh tsio, ve ulam uleep tomania tamtamon tau muuŋ yo uwatagh zi mako. \v 12 Yo ulam uleep ta sene, leso Yoova tau Maaron to yes Israela na, maata payo ve uyooŋ ila niima saamba. I iwatagh ŋgar poia tau yo ughamu na. Tauvene i aat igham lem atuya poia kat, ve igham poghani ghom.” \p \v 13 Rut iyol Boas aliiŋa ighe: “Tiina tsiau, yo ugham poghani ghau kat. Yau livaa sorok. Yau namin uraata tsio zilivaa tawe ne mako. Eemon lolom isaghatin ghau, ve usavia saveeŋ popoia payau. Tauta ugham lolog poia kat.” \p \v 14 Saawe to tighan aniiŋ, Boas ipoi Rut ighe: “Ai, ulam ugham lem mberet siriv, ve uzeeva ila sur loolo, ve ughan.” Tauvene Rut yesŋa yes uraata mbolezi izi, ve Boas igham bali mazooza siriv pani. Rut ighamu ve ighani le aapo isuŋ, ve aniiŋ tooni sirivu igheen. \v 15 Tighan le isov, ve Rut imuul ila pa uraat. Boas isaav ariaaŋ pa yes uraata tooni ighe: “Isaav ighe Rut iyau bali ila le igharau pa bali poos eta, na ayau avomim pani sov. Apuli ve iyau. \v 16 Ve saawe tau apoos bali, na apas siriv ve asuruuv zi tizi taan. Leso i ilat iyau zi. Ve matamim iŋgal: Ayau avomim pani sov.” \s1 Rut ipaes pa Naimi pa ŋgar poia to Boas igham pani \p \v 17 Tauvene Rut iyauyau bali le ravrav izi. Ra indou zi, ve ilos zi gha anoŋazi timburur tizi, ve ikor zi ila nakaral loolo. \v 18 Ra igudu ve imuul ila pa nughei, gha itotoia pa rauliva. Ve aniiŋ mazooza tau i ighani ve sirivu igheen na, i igham pani paam. \v 19 Tauvene Naimi ighasoni ighe: “Laak, aazne yo uyau bali tane izi sindei? Yo ugham uraat ila uum to sei? Ŋeer tau maata iŋgal ghom ve iuul ghom na, poia to Yoova aat izaa tooni.” \p Rut iyol aliiŋa ighe: “Aazne, yau nagham uraat ila uum to ŋeer ee, eeza Boas.” \p \v 20 Tauvene Naimi isaav pani ighe: “Yoova pale ighur poia tooni izaa to Boas ve igham poghania! Ŋgar to Yoova tau loolo isaghav tamtamon tooni ve iuluul zi, ene isov mako. Saawe isov, i maata iŋgalŋgal yes mateegha ve iit tau talepleep ne paam.” Ve Naimi isaav muul ighe: “Ŋeer tawe, yesuru Elimelek toŋvetaz. Yesuru siŋ eemon. I aat iyooz pait ve iuul ghiit pa pataŋani toit.” \p \v 21 Ra Rut isaav muul ighe: “Ve gabua ite. Boas isaav payau ighe irau yeŋa uraata tooni zilivaa nighamgham uraat tauvene le saawe to bali isov.” \p \v 22 Naimi isaav pa Rut ighe: “Natugliva, ughita. Ene poia kat. Yamŋa uraata zilivaa to Boas aghamgham uraat ila uum tooni mon. Ula pa uum to ŋeer ite paam sov. Pa undeeŋ pataŋani ma vene.” \v 23 Tauvene Rut yesŋa uraata zilivaa to Boas tighamgham uraat le saawe to ravuuŋ bali ve wit isov. Saawe tana, Rut ileep tomania rauliva. Ipuli mako. \c 3 \s1 Naimi ighe iil Rut le azaawa \p \v 1 Tilepleep le saawe ee, Naimi isaav pa Rut ighe: “Natugliva, yau naghe nail lem ŋeer eta leso iŋgin ghom ve uleep poi. \v 2 Ulooŋ. Boas, tau yamŋa uraata tooni zilivaa aghamgham uraat na, i yesuru rawam Elimelek siŋ eemon. Mboŋ aazne, i pale igham uraat izi nugh to tiriiŋ bali. \v 3 Tauvene ula uririu, ve ugham naunauŋ vaazi poia ila tinim, ve unonogh ghom pa nonoghiiŋa poia eta. Ugharaat ghom le isov, mako ula ughita Boas izi nugh to tiriiŋ bali. Eemon ula utotoi taum pani rekia sov. Ulepleep ve matam ilala pani. \v 4 Saawe tau i igham uraat tooni isov, ve ighan ma ighun le isov ve ighe igheen, mako matam kisin nugh tooni to ghenooŋ. Usaŋani le igheen loolo iveegh, mako ula uit kaukauŋa pa aaghe izaa, ve ugheen izi aaghe puughu. Ve ighe i isavia saveeŋ eta payo, mako ulooŋ aliiŋa ve utaghoni.” \v 5 Rut iyol aliiŋa ighe: “Poia. Saveeŋ isov tau yo usavia ne, pale nataghoni.” \p \v 6 Tauvene Rut iburig, ve izila pa nugh to tiriiŋ bali, ve igham gabua isov imin tau rauliva isaav pani. \s1 Rut ighason Boas pa uleeŋ \p \v 7 Boas ighan ma ighun le isov, ra loolo poia kat, ve ila igheen izi bali ndouŋ ziige. Ra Rut ipas ghi poipoi ila gha iit kaukauŋa pa Boas aaghe izaa, ve izi igheen ta Boas aaghe puughu. \v 8 Boas ighengheen le mboŋ anooŋa, ra irur iburig ve ighe itoor ghi, le ighita livaa ee ighengheen izi aaghe puughu! Tauvene ighasoni ighe: \v 9 “Aa, yo sei?” \p Rut iyol aliiŋa ighe: “Tiina, ene yau, besooŋa tsio Rut. Irau yo utir kaukauŋa tsio maata izala pavog? Pa yamru Elimelek siŋ eemon. Tauvene yo aat uyooz payau ve uul ghau.” \f + \fr 3:9 \ft Ŋgar tau Rut ighamu na, puughu tauvene. I ighe Boas ighamu imin azaawa.\f* \p \v 10 Boas isaav pani ighe: “Natugliva, poia to Yoova pale izaa tsio. Ŋgar tau yo ughamu ne, ene itaghon katin ŋgar to loloon isaghav ziiri waaro toit. Ve iliiv ŋgar popoia siriv tau yo ughamgham pa rawamliva Naimi. Pasaa, zitamoot paghpaaghu katini tilepleep. Siriv kuaz tauŋa, ve siriv mbolaaŋa. Eemon yo ugham ŋgar pa toozi eta mako. Yo uŋarui ghau pasaa, yau ziiri waaro to azuwam. \v 11 Natugliva, uroi ve ugham ŋgar naol sov. Gabua isov tau yo ughason ghau pani na, yau aat naghamu. Pasaa, tamtamon to nugh tane tisov tiwatagh tighe yo livaa poiam kat. \v 12 Saveeŋ tsio, ene onoon. Yau yeiru azuwam tau imaat na, puughu tsiei eemon. Tauvene yau irau nayooz payo ve nauul ghom. Eemon puughu tsiau soghan rig. Ve ŋeer ite ilepleep. Puughu tooni igharau kat pa azuwam. \v 13 Uleep ta sene le nughizau. Mboŋoozo, yau pale nala napalooŋ ŋeer tawe: Pale itaghon ŋgar to toŋvetaz ve iuul ghom, ma mako? Ighe gabua ighur poi, ene poia. Ve ighe mako, yau taug pale nayooz payo ve nauul ghom. Saveeŋ tane, yau nambua iyaryaaŋ ila Yoova tau Maaron maata yaryaare na maata. Aiyo, yo aat ugheen ta sene le nughizau, o ula.” \p \v 14 Tauvene Rut igheen izi Boas aaghe puughu le nughizau. Mboŋoozo, ta ndoroome soone, ve i iburig ighe imuul ila pa nughei. Leso tamtamon eta ighita sov. Pasaa, Boas isaav pani ighe: “Yau lolog pa tamtamon tiwatagh tighe yo ulam tsiau izi nugh to uraat ne mako.” \v 15 Ve Boas isaav pani ighe: “Ugham nonoghiiŋa tsio to ŋgoaaŋ ve uraraava.” Tauvene Rut iraraav nonoghiiŋa tooni, ve Boas ikor bali anooŋa izila le ivon. Ra iiti izala Rut daaba, ve i igudu gha imuul ila pa nughei. \s1 Rut ipaesia ŋgar tau Boas igham pani \p \v 16 Rut ila ivot to rauliva, ve i ighasoni ighe: “Natugliva, taum tana? Mindai?” Ra Rut ipaesia gabua isov tau Boas igham pani. \v 17 Ve isaav muul ighe: “Ughita. I igham leen bali anooŋa tane paam. Pasaa, loolo pa nimag ŋginaaŋa ve namuul nalam tsio sov.” \p \v 18 Naimi ilooŋ saveeŋ tooni, ve isaav pani ighe: “Natugliva, atem izi. Uleep ve taghita saa ŋgar tau pale ivot. Aazne, Boas irau mboole izi mako lee igharaat saveeŋ tane gha iduduuŋ.” \c 4 \s1 Boas igham uraat pa saveeŋ to Rut \p \v 1 Saawe tana, Boas malmali ila nugh to lupuuŋ tau igheen igharau eez maata na, ve mboole izi ta sewe. Malau mako ve ŋeer tau Boas isavia pa Rut na, ilam. Ŋeer tawe, yesuru Elimelek siŋ eemon. Boas ighita, ve isaav ila pani ighe: “Ai toghag, ulam mbolem izi. Pa yau leg saveeŋ payo.” I ilooŋ aliiŋa, ve ila mboole izi. \v 2 Ra Boas ila iyau zolman saŋavul to nugh Betelem tilam, ve isaav pazi ighe: “Alam mbolemim izi ta sene.” Tauvene zeran tawe tila mbolezi izi tomania. \v 3 Ra Boas ipaburigin saveeŋ pa toogha tana ighe: “Ughita. Naimi ta ŋgarig ipul taan to yes Moapa ve imuul ilam na, i ighe igholia taan to ziiri waaro toit Elimelek. \v 4 Tauta nasaav payo pani. Ighe lolom pa taan tawe, na ugholi ila yes zolman ve tamtamon siriv tau itiŋa talepleep ne matazi. Pa puughu tsio igharau kat pa Elimelek, ve yau nataghon ghom. Tamtamon ite paam mako. Tauvene yo irau ughol taan tooni. Ve isaav ighe lolom pa taan tawe mako, usaav ghazooŋa payau ve nalooŋa. Leso nagholi.” \p Ŋeer tana iyol aliiŋa ighe: “Poia. Pale nagholi.” \p \v 5 Tauvene Boas isaav pani muul ighe: “Poia. Isaav ighe ughol taan tawe ila to Naimi, na yo aat ugham naar Rut, tau Moap tinazi na paam imin azuwam, ve uŋgini. Leso taan tawe tauŋa tau timaat na, ezazi iyozyooz pa taan toozi.” \p \v 6 Ŋeer tana ilooŋ saveeŋ tane, ve isaav ighe: “Ee-e, yau irau nagholi mako. Onoon, yau irau nayooz pa Naimi ve nauule. Eemon irau nasakia taan ma gabua tsiau siriv ila pa ŋeer ite natŋa mako. Tambaaŋo, yau naleep, ve yo ugholi.” \p \v 7 (Muuŋ, yes Israela gabuazi tauvene: Isaav ighe tighol taan eta, ma tiparavol pa gabua siriv, ene toozi ee ipas zuzuuŋa to aaghe izi, ve ighamu ila to iitete tau yesuru tiparavolia gabua toozi na. Leso ipariaaŋ saveeŋ mbuaaŋ toozi.) \v 8 Tauvene Boas toogha tau irau iyooz pa Naimi na, isaav pani ighe: “Yo taum ughol taan tawe.” Ve ipas zuzuuŋa to aaghe gha igham pa Boas. \s1 Boas ivai Rut \p \v 9 Ra Boas isaav pa yes zolman ve tamtamon siriv tau tileep tomani zi na ighe: “Aazne, yam aghita pa matamim wa. Gabua isov to Elimelek toman natŋa ru Malon gha Kilion, ene yau aat nagholi ila to Naimi. \v 10 Ve Moap tinazi Rut tau Malon naar tooni, i paam, yau aat naghamu imin azuwag. Leso Elimelek ve natŋa ru tau timaat na, ezazi iyozyooz pa taan toozi, ve toŋvetaz toozi tomania nugh toozi puughu paam matazi kisin ezazi taghon taghon gha ila. Aazne, yam asov aghita pa matamim.” \p \v 11 Yes zolman ve tamtamon siriv tau yesŋa tilepleep nugh to lupuuŋ tawe tighe: “Onoon! Yei nighita pa matamai wa. Azuwam paaghu tawe, ighe ilat ruum tsio, ene Yoova pale iuule ve ipoop tamtamon naol imin muuŋ igham pa timbuun livaŋa ru, Rael gha Lea, tau tipoop iit Israela puughu toit. Ve yo pale umin tiina izi Eprata, ve lem ezam tiina izi Betelem. \x * \xo 4:11 \xt Gnp 29:31, 30:22\x* \m \v 12 Yoova pale igham azuwam paaghu tana ipoop lem natumŋa katini. Leso ziiri waaro tsio timasa timin naol imin Yuda gha Tamar natuzi Peres paaghu tooni.” \x * \xo 4:12 \xt Gnp 38:27+\x* \s1 Rut ipoop Naimi le tiimbu ee \p \v 13 Tauvene Boas igham Rut gha imin azaawa. Yoova iuul Rut gha aapo, ve ipoop naatu tamoot ee. \v 14 Tauvene Betelem tinazi tisaav pa Naimi tighe: “Tapait Yoova eeza! Pa i ipul ghom uleep sorok mako. Aazne, igham lem timbum poia ee. Murei, marani tane ighe imin olman, i aat iyooz payo ve maata payo. Ve yes Israela pale tighita tighe i eeza tiina. \v 15 Rawamliva Rut loolo igheen tsio kat. Onoon, yo lem natum tamoot eta muul mako. Ve isaav ighe yo lem natumŋa zitamoot liim ve ru, yes irau tiuul ghom imin rawamliva tane mako. Ughita. Aazne, i ipoop lem timbum poia ee. Murei, saawe tau umin kooŋ, yo aat uleep ila timbum tane niima, ve lepoogh tsio pale poia kat.” \v 16 Ra Naimi iburig gha imbaraar marani tana, ve igham payamyam pani. \p \v 17 Tauvene Betelem tinazi tisaav tighe: “A ŋgarig gha Naimi igham le paaghu ee wa.” Ve tiwaat marani tana eeza Obet. Obet tane ta naatu Yesi. Ve Yesi naatu, ene kinik David. \s1 Pitiiŋ to kinik David ziiri waaro tooni \p \v 18-22 Ene pitiiŋ to Peres paaghu tooni: Peres naatu, ene Ezron, Ezron naatu Ram, Ram naatu Aminadap, Aminadap naatu Nason, Nason naatu Salmon, Salmon naatu Boas, Boas naatu Obet, Obet naatu Yesi, ve Yesi naatu, ene David, tau imin kinik tiina to Israel. \x * \xo 4:18-22 \xt Gnp 38:29, 46:12; Mt 1:3+; Lu 3:31+\x*