\id REV - Saveeŋ (Tuam dialect) NT -Papua New Guinea 2011 (web 2014) \h Saveeŋ Tau Ipaghazoŋai Ŋgar Yoŋgaaŋa To Maaron \toc1 Saveeŋ Tau Ipaghazoŋai Ŋgar Yoŋgaaŋa To Maaron \toc2 Saveeŋ Tau Ipaghazoŋai Ŋgar Yoŋgaaŋa To Maaron \toc3 Syg \mt1 Saveeŋ Tau Ipaghazoŋai Ŋgar Yoŋgaaŋa To Maaron \mt2 Kamapim Tok Hait—Revelation \c 1 \p \v 1 Saveeŋ tane isavia gabua tau muuŋ tigheen ŋgozaaŋ ila to Maaron mon, ve aazne Yesu Krisi ivoti zi gha tivot tighazooŋ wa. Maaron ighe besooŋa to Krisi tiwatagh gabua tau malau mako pale tivot itaghon ŋgar tooni. Tauta igham saveeŋ tane pa Krisi. Ra Krisi aana imbaaŋ aŋela tooni ilam ivotia saveeŋ tane pa yau Yoan, besooŋa tooni. \v 2 Gabua naol tau rau tane isavi zi ne, taug naghit zi pa matag. Tauta napariaaŋ saveeŋa naghe ene saveeŋ onoon to Maaron tau ipariaaŋ tamtamon to tighur ila to Yesu Krisi. \x * \xo 1:2 \xt Dan 2:28+; Syg 22:16\x* \p \v 3 Saveeŋ tau naboode ila rau tane, ene Maaron tauu aliiŋa tau iŋarui ghiit. Sei tau ighe iwaato pa tamtamon, ene pale poia to Maaron izaa tooni. Ve yes tau tilooŋa ve titaghoni na paam, poia to Maaron pale izaa toozi. Pasaa, saawe to saveeŋ tane ighur anooŋa, ene ilam igharau wa. \x * \xo 1:3 \xt Lu 11:28; 1Pe 4:7; Syg 22:7, 10\x* \s1 Rau tane iŋarui lupuuŋ liim ve ru to Krisi \p \v 4 Yau Yoan. Nabood rau tane ilat pa yam lupuuŋ liim ve ru to Krisi tau aleep izi taan sirivu to Asia na. Maaron toit, i ileep irau saawe. Ileep muuŋ geeg, ileep aazne, ve murei, i pale ilam. I tauu, tomania Yesu Krisi, ve Avuvu liim ve ru \f + \fr 1:4 \ft Pai katini, isaav ighe Yoan isavia gabua liim ve ru, ene puughu tauvene. Gabua tana, sirivu mako. Ene gabua eemon, ve dodoli. Ve gabua tana poia kat ve duduuŋa mon. Le sosor eta mako. Zeran ŋgara siriv tighe avuvu liim ve ru tane tizaa to gabua dodoli eemon, ene Avuvu Patabuyaaŋ. Eemon ŋgara siriv tighe avuvu liim ve ru tane, ene aŋela liim ve ru tau timin daaba pa aŋela tisov.\f* \m tau tileep ila Maaron naagho igharau niia to ghamuuŋ pooz na, poia toozi pale izaa tsiam, ve tiŋgin gham aleep poia toman lolomim luuma. Onoon. \v 5 Yesu Krisi, i loolo eemon, ve ipariaaŋ saveeŋ onoon. Leso tamtamon tighur ila. I ta iburig pa mateegh imin maata. Ve i ta imuuŋ pa gabua naol isov, ve iŋginiir kinik tisov to taan. I loolo igheen toit kat. Tauta siŋ tooni imaliŋ pa sosor toit, ve ipas ghiit tavot pa saghati tapiri. \x * \xo 1:5 \xt Mbo 89:27; Yo 18:37; 1Kor 15:20; Syg 19:16\x* \p \v 6 Ve igham ghiit tamin i tauu le. Leso tatotoi pooz tooni pa tamtamon, ve tabees pa Taama Maaron imin zeran to watooŋrau. Yesu Krisi, i eeza tiina pa tapiri ve poia tooni, ve iŋgin gabua naol isov. Tauvene iit aat tapakuru ta aazne ve taghon taghon gha ila. Onoon. \x * \xo 1:6 \xt Igham 19:6; 1Pe 2:9; Syg 5:10\x* \q1 \v 7 Aghita. I pale ileep ila taitai ve ilam, ve tamtamon tisov tighita pa matazi. \q2 Yes tau tiravu imaat na, pale tisov tighita paam. \q2 Tauvene nughmariŋ to taan pale tighita, ve titaŋ tiina. \q2 Onoon kat. Gabua tane pale ivot. \x * \xo 1:7 \xt Dan 7:13; Sek 12:10; Mt 24:30\x* \p \v 8 Tiina toit Maaron ileep irau saawe. Ileep muuŋ geeg, ileep aazne, ve murei, i pale ilam. I saksaki ve iŋgin gabua naol isov. I isaav ighe: “Yau naleep muŋgaaŋ, ve naleep murei geeg. Namin gabua naol isov puughu, ve yau ta napasov zi.” \x * \xo 1:8 \xt Mbo 90:2; Is 41:4; Syg 22:13\x* \s1 Krisi ighur uraat pa Yoan ighe ibood saveeŋ tane \p \v 9 Yau Yoan, toŋvetaz tsiam. Yau namin etamim pasaa, Yesu igham ghiit tamin le, ve itiŋa taleep ila pooz tooni loolo wa. Tauta tamtamon tighurghur pataŋani pait. Eemon iit tayooz ariaaŋ pa badooŋ pataŋani tau ighamgham ghiit ne. Aazne, tiziir ghau nalam naleep izi sisi Patmos pasaa, navotia Maaron aliiŋa pa tamtamon, ve napariaaŋ zi to tighur ila to Yesu. \x * \xo 1:9 \xt Mbaŋ 14:22; Ro 8:17; 2Tim 1:8, 3:12\x* \p \v 10 Saawe patabuyaaŋ ee to Tiina toit, yau nasuŋsuŋ, ve Maaron Avuvu tapiri izaa tsiau. Ra nalooŋ bobaaŋ tiina ee ilam pa murig imin tavuur itaŋ. \x * \xo 1:10 \xt Igham 19:16, 19-20\x* \m \v 11 Isaav ighe: “Gabua tau yo ughit zi ne, ubood zi ila rau, ve uyambaara ila pa lupuuŋ liim ve ru to Krisi tau tileep izi nugh tane: Epesus, Smerna, Pergamum, Tiatira, Sardis, Piladelpia, ve Laodisia.” \p \v 12 Tauvene natoor ghau naghe naghita sei tau isavsaav payau. Saawe tau matag imuul, yau naghita lam aiazi liim ve ru tau tigharaat zi pa gol, \v 13 ve ŋeer ee iyooz ila bodbodaaŋ to lam aiazi tawe. Naagho imin Tamtamon Naatu. I inonogh ghi pa nonoghiiŋa malaua tau ipoon avaara le ila ipas aaghe puughu. Ve gabua milmilia tau tigharaata pa gol na ilivut gargari. \v 14 Daaba raua moom ve ipisosooŋ kat imin sipsip ooro, ma taitai pisosooŋa. Ve maata imin yav yaama. \f + \fr 1:14 \ft Ziiri tane, ŋgara tauvene: Yesu ileep muuŋ ve ilam, ve i le ŋgar tiina kat. Ve i ighita gabua naol isov. Gabua eta irau iyooŋ pani mako.\f* \m \v 15 Aaghe milmilia imin mbaras tau yav ighani le muun ighau ve iŋgalaaŋ kat. Ve aliiŋa, ene imin nugh tau yaa tiina iyatyaat izi toman luutu tiina. \x * \xo 1:15 \xt Dan 7:9, 13, 10:5+; Syg 19:12\x* \m \v 16 I ikis pitum liim ve ru ila niima tapir, ve mbuzaagh ee igheen ila aavo. Mbuzaagh tooni, maata kat. Ve mbuzaagh tawe, maata ru. Ŋeer tawe naagho isul imin aaz tau ighaaz kat. \f + \fr 1:16 \ft Saveeŋ ziiri tane, ŋgara tauvene: Yesu maata pa lupuuŋ tooni, ve saveeŋ tooni imin mbuzaagh to iparav pani ve itatan ŋgar saghati.\f* \x * \xo 1:16 \xt Mt 17:2; Ep 6:17; Hib 4:12\x* \p \v 17 Yau naghita ŋeer tawe le tapirig isov, ve natap izi aaghe puughu imin tamtamon tau imaat. Eemon i ikis ghau pa niima tapir, ve isaav payau ighe: “Uroi sov. Yau ta naleep muŋgaaŋ ve naleep murei geeg. Yau namin puughu pa gabua naol isov. Ve yau aat naŋgin zi tauvene le taan saawe. \v 18 Yau naleep matag yaryaare irau saawe. Muuŋ, yau namaat. Eemon ughita. Aazne, naleep matag yaryaare. Ve yau aat naleep tauvene le alok. Yau ta naŋgin mateegh ve nugh to yes mateegha. \v 19 Tauvene ubood gabua tau ughit zi ne. Gabua tane, aazne siriv tivotvot. Ve siriv pale tivot murei. \v 20 Pitum liim ve ru tau yo ughit zi tigheen ila nimag tapir ne, tomania lam aiazi liim ve ru, ene puughu yoŋgaaŋa. Puughu tauvene: Lam aia liim ve ru, ene izaa to lupuuŋ liim ve ru to Asia tau nawaat ezazi na. Ve pitum liim ve ru izaa to aŋela liim ve ru tau tiŋginŋgin lupuuŋ tawe.” \f + \fr 1:20 \ft Grika tiwaat ‘mbaŋooŋa’ ila aliŋazi tighe ‘aŋela.’ Tauvene ŋgara siriv tighe aŋela liim ve ru tane tizaa to tamtamon liim ve ru tau tiŋgin lupuuŋ liim ve ru to Krisi tawe. Ve ŋgara siriv tighe aŋela tane, ene tamtamon liim ve ru tau lupuuŋ tawe timbaaŋ zi tila pa Yoan. Ve siriv tighe aŋela tane, ene aŋela duduuŋ tau tiŋgin lupuuŋ to Krisi tawe.\f* \c 2 \s1 Krisi aliiŋa iŋarui lupuuŋ to nugh Epesus \p \v 1 Ŋeer tawe isaav payau muul ighe: “Aŋela tau iŋgin lupuuŋ tsiau tau tileep izi nugh Epesus na, ubood saveeŋ ila pani tauvene: \p ‘Ŋeer tau ikis pitum liim ve ru ila niima tapir, ve ilaghlaagh ila lam aia milmilia liim ve ru sosozi na, aliiŋa ilat payo ighe: \p \v 2 ‘Ŋgar ve uraat tau yo \f + \fr 2:2 \ft Saveeŋ tau Yoan iboode pa lupuuŋ liim ve ru to Krisi na, isaav ighe ughita saveeŋ ‘yo’ igheen ila, na ugham ŋgar ughe saveeŋ iŋarui tamtamon eemon sov. Saveeŋ tooni iŋarui tamtamon tisov to lupuuŋ eŋaeŋa.\f* \m ughamgham zi na, yau nawatagh zi tisov. Yo urav taum pa uraat tsiau, ve uyooz ariaaŋ pa badooŋ pataŋani. Ve yes tau tighamgham ŋgar saghati na, yo ughurghur zi mako. Ve yes tau titoom tighe yes mbaŋooŋa to Krisi na, yo ugabiiz katin zi ve ughilaal zi ughe yes zeran to karom. \x * \xo 2:2 \xt 2Kor 11:13; 1Yo 4:1\x* \m \v 3 Pataŋani naol ivotvot payo pasaa, yo utaghon ghau ve uvotia ezag. Eemon umbuzir mako. Tinim izaa ve uyooz ariaaŋ. \x * \xo 2:3 \xt Hib 10:36, 12:3+\x* \p \v 4 ‘Eemon gabua ee, ta yau narere ghom pani. Ene vene: Saawe tau ughur ilam tsiau imin maata, lolom igheen tsiau kat. Eemon aazne, lolom payau geeg mako. \v 5 Matam iŋgal ŋgar tau muuŋ ughamghamu na. Pa aazne, yo utap tiina. Tauvene utoor ŋgar tsio, ve utaghon ŋgar tau papazoge ughamghamu na. Ighe mako, yau pale nalat ve napas lam tsio aia ighau pa niia. \x * \xo 2:5 \xt Hib 10:32+\x* \m \v 6 Ve ŋgar tsio ite tau yau naghita poia, ene vene: Yes tau titaghon eez ru imin Nikolas na, \f + \fr 2:6 \ft Nikolas, i ŋeer ee tau isavsaav pa yes Kristen tauvene: Isaav ighe tipaak yes matazi dodoli pa ŋgar toozi, ma tighur boog, ma tighan aniiŋ tau tipakur maaron karomŋa pani, ene kaut sorok. Maaron irau maata ila pa ŋgar toozi tawe mako.\f* \m yo ughur koi pa ŋgar toozi tawe imin yau. \p \v 7 ‘Tamtamon tau ighe le taliiŋa, i aat ilooŋ saveeŋ tau Maaron Avuvu isasavia pa lupuuŋ to Krisi. Isaav ighe tamtamon eta iyooz ariaaŋ ve iliiv tovaaŋ, yau aat nayok pani to ighan ai anooŋa ila ai tau iyooz izi uum to Maaron loolo. Leso ileep maata yaryaare le alok.’ \x * \xo 2:7 \xt Gnp 2:9, 3:22; Syg 22:2, 14\x* \s1 Krisi aliiŋa iŋarui lupuuŋ to nugh Smerna \p \v 8 “Aŋela tau iŋgin lupuuŋ tsiau tau tileep izi nugh Smerna na, ubood saveeŋ ila pani tauvene: \p ‘Ŋeer tau ileep muŋgaaŋ ve ileep murei geeg, aliiŋa ilat payo. I tau imaat ve iburig maata iyaryaar na, isaav payo ighe: \x * \xo 2:8 \xt Syg 1:18\x* \p \v 9 ‘Yau nawatagh: Pataŋani naol toman mbolaaŋ tiina igham ghom. Eemon yau naghit ghom naghe yo urau kat pa gabua naol to Maaron. Ve yau nawatagh: Yes Yuda siriv tau yamŋa alepleep na tiŋgalŋgal saveeŋ naol payo. Onoon, zeran tawe tipamir tauzi tighe yes Yuda. Eemon yes Yuda tauu mako. Yau naghit zi naghe yes lupuuŋ to Sadan. \x * \xo 2:9 \xt Yo 8:39+; Ro 2:28+; Yems 2:5\x* \m \v 10 Yau nasaav payo: Malau mako pale pataŋani ite paam ivot payo. Eemon uroi sov. Ŋeer Saghati pale ipazaagh tamtamon ve tighur tamtamon tsio siriv tiloŋ tila ruum to yavyavuuŋ. Pataŋani tana pale itoov ghuruuŋ ila tsiam. Eemoghon pale igham gham irau mboŋ saŋavul mon, ve isov. Isaav ighe akis ghuruuŋ ila tsiam tuŋia le saawe tsiam to mateegh, ene pale nagham lemim atuya to yes tau tiyooz ariaaŋ ve tiliiv tovaaŋ na. Atuya tawe, ene lepoogh to taleep mataan yaryaare le alok. \x * \xo 2:10 \xt 2Tim 4:8; Yems 1:12\x* \p \v 11 ‘Tamtamon tau ighe le taliiŋa, i aat ilooŋ saveeŋ tau Maaron Avuvu isasavia pa lupuuŋ to Krisi. Isaav ighe tamtamon eta iyooz ariaaŋ ve iliiv tovaaŋ, i aat ileep poia. Pasaa, mateegh tau imin ru pani, ene irau igham gabua eta pani mako.’ \x * \xo 2:11 \xt Syg 20:6, 14, 21:8\x* \s1 Krisi aliiŋa iŋarui lupuuŋ to nugh Pergamum \p \v 12 “Aŋela tau iŋgin lupuuŋ tsiau tau tileep izi nugh Pergamum na, ubood saveeŋ ila pani tauvene: \p ‘Ŋeer tau aliiŋa ilat payo na, mbuzaagh tooni maata kat. Ve mbuzaagh tawe, maata ru. I isaav payo ighe: \x * \xo 2:12 \xt Syg 1:16\x* \p \v 13 ‘Yau nawatagh: Sadan niia to ghamuuŋ pooz igheen izi nugh tau yo uleep pani na, ve i ighamgham uraat toman tapiri tiina ta sena. \f + \fr 2:13 \ft Artaal tiina kat to maaron karom to yes Grika, eeza Zeus, iyooz izi Pergamum. Artaal tawe, ghitooŋa imin kinik niia to ghamuuŋ pooz. Ve rumei tiina ee to yes Roma iyooz izi Pergamum paam. Pasaa, yes Roma tighe tamtamon tisuŋ pa kinik to Rom, ve tipakuru imin i Maaron.\f* \m Muuŋ, tamtamon tsio ee, eeza Antipas, loolo eemon ve ipariaaŋ saveeŋ tsiau. Iroi mako, ve ighur muuri payau mako. Tauta tiravu imaat izi nugh tsiam. Eemon saawe tana, yo upul ghuruuŋ ila tsio mako. Ve aazne paam, yo ukiskis ezag soone. \p \v 14-15 ‘Eemon ŋgar tsio siriv, yau narere ghom pani. Pasaa, tamtamon tsio siriv titaghon ŋgar to Balam. Ene nasavia yes tau titaghon Nikolas tomania ziŋeera ŋgar toozi. Matam iŋgal. Muuŋ, Balam itotoi Balak pa eez to igherev yes Israela pa ghamuuŋ ŋgar saghati. Tauta igham zi titap pa ghuruuŋ ila toozi, ve tighur murizi pa Maaron gha tighan aniiŋ tau tipakur maaron karomŋa pani na, ve tighur boog. \x * \xo 2:14-15 \xt Nam 22:5, 25:1, 31:16; 2Pe 2:15\x* \m \v 16 Tauvene utoor ŋgar tsio. Ighe mako, yau pale nalat tsio rekia mon, ve naparav tomania zeran tawe pa mbuzaagh tau igheen ila avog ne. \x * \xo 2:16 \xt Syg 1:16, 19:15, 21\x* \p \v 17 ‘Tamtamon tau ighe le taliiŋa, i aat ilooŋ saveeŋ tau Maaron Avuvu isasavia pa lupuuŋ to Krisi. Isaav ighe tamtamon eta iyooz ariaaŋ ve iliiv tovaaŋ, yau aat nagham le aniiŋ manna yoŋgaaŋa tau ighengheen izi nugh sambam. Ve nagham le maet pisosooŋa ee tau tibood eeza paaghu ila. Eeza tawe, eta iwataghi mako. Tamtamon tau igham maet pisosooŋa tawe, i mon ta pale iwataghi.’ \x * \xo 2:17 \xt Igham 16:14+; Is 62:2; Yo 6:48+; Syg 3:12, 22:4\x* \s1 Krisi aliiŋa iŋarui lupuuŋ to nugh Tiatira \p \v 18 “Aŋela tau iŋgin lupuuŋ tsiau tau tileep izi nugh Tiatira na, ubood saveeŋ ila pani tauvene: \p ‘Maaron Naatu, maata imin yav yaama, ve aaghe milmilia imin mbaras tau yav ighani le muun ighau ve iŋgalaaŋ kat. Aliiŋa ilat payo ighe: \x * \xo 2:18 \xt Syg 1:14+\x* \p \v 19 ‘Ŋgar ve uraat tau yo ughamgham zi na, yau nawatagh zi tisov. Yo lolom payau ve tamtamon paam. Ve ughur ilam tsiau ariaaŋ, ve ubesbees payau poi, ve uyooz ariaaŋ pa badooŋ pataŋani. Ve uraat tsio ta aazne, ene iliiv uraat tau ugham zi imin maata na. \p \v 20 ‘Ve gabua eemon ta yau narere ghom pani. Ene vene: Livaa saghati ee ileep tomani ghom. I iwaat tauu ighe i propet to Maaron. Eemon ŋgar tooni, ene imin Yezebel tau muuŋ ikaukau ŋgar to yes Israela na. Saveeŋ karom tau i ivovotia na, ene ipapaghau besooŋa tsiau pa eez tsiau. Tauta matazi saghati imin ŋgavuun, ve tighanghan aniiŋ tau tipakur maaron karomŋa pani na. Ve yo uneneeŋ pani mon. Ugham ŋgar eta pani mako. \x * \xo 2:20 \xt 1King 16:31+; Mbaŋ 15:29; 1Kor 10:19+\x* \m \v 21 Yau naghur sooso pani naghe itoor ŋgar tooni ve ipul ŋgar tooni to ghuruuŋ boog. \f + \fr 2:21 \ft Saveeŋ tane, aat saveeŋ palelaaŋ. Saveeŋ ziiri naol to buk tane tau isavia ŋgar to ghuruuŋ boog, ene ŋgara tauvene: Tamtamon tighur murizi pa Krisi ve tibees pa maaron ite paam, imin livaa tau ipul azaawa ileple, ve ighur boog tomania tamoot ite. Livaa saghati tau Krisi isavia na, ighegherev yes Kristen to nugh Tiatira gha tibesbees pa maaron karomŋa siriv, imin muuŋ kinik Ahab azaawa Yezebel igherevu gha ipul muuri pa Yoova, ve ibees pa maaron karom Baal.\f* \m Eemon i loolo pa itoor ŋgar tooni ve ipul ŋgar saghati tawe mako. \x * \xo 2:21 \xt Ro 2:4; Syg 9:20+\x* \m \v 22 Tauvene yau aat nagham moroghooŋ saghati ivot pani. Ve yes tau tipaako pa ŋgar tooni saghati na paam. Isaav ighe titoor ŋgar toozi mako, ene aat naghur pataŋani tiina iŋarui zi. \v 23 Ve Yezebel natŋa paam, \f + \fr 2:23 \ft Yezebel natŋa, ene yes tau tipaako pa ŋgar tooni.\f* \m yau aat narav zi tisov timataar. Leso lupuuŋ to Krisi tisov tiwatagh tighe yau natirtiir tamtamon lolozi ve ŋgar toozi. Ve yau aat naghur atuya iŋarui yam eŋaeŋa itaghon ŋgar tsiam tsiam. \x * \xo 2:23 \xt Mbo 7:9; Ro 2:6; 2Kor 5:10; Syg 20:12+\x* \p \v 24 ‘Eemon yam siriv to nugh Tiatira ataghon Yezebel ŋgar tooni mako. Ve saveeŋ tooni tau tiwaato tighe “Sadan ŋgar tooni yoŋgaaŋa” na, yam awataghi mako. Tauvene yau nasaav payam naghe: Irau naghur pataŋani ite paam izaa tsiam mako. \v 25 Eemon yam aat ayooz ariaaŋ, ve akis ŋgar to Maaron tau igheen tsiam na tuŋia, le saawe to namuul nalam. \p \v 26-28 ‘Isaav ighe tamtamon eta iyooz ariaaŋ ve iliiv tovaaŋ, ve itaghon ŋgar tsiau le indeeŋ saawe tooni isov, ene aat naghur nugh nugh tileep ila i saamba ve igham pooz pazi, imin Tamaŋ Maaron ighur zi tileep ila yau sambag. Ve pooz tooni pale ariaaŋa kat. I pale irav matin zeran sasaghati tapirizi, imin tamtamon tau irav valaghin uur gha imbiriis ŋgiira ŋgiira. \x * \xo 2:26-28 \xt Mbo 2:8+; 1Kor 6:2+; Syg 20:4\x* \m Ve yau aat nagham pitum zauŋa to mboŋoozo pa tamtamon tana paam. \f + \fr 2:26-28 \ft Pitum zauŋa to mboŋoozo, ene izaa to Krisi ve saawe paaghu tau pale ivot pa Mboŋ Murei.\f* \x * \xo 2:26-28 \xt Nam 24:17; Is 60:1-3; 2Pe 1:19; Syg 22:16\x* \p \v 29 ‘Tamtamon tau ighe le taliiŋa, i aat ilooŋ saveeŋ tau Maaron Avuvu isasavia pa lupuuŋ to Krisi.’ \c 3 \s1 Krisi aliiŋa iŋarui lupuuŋ to nugh Sardis \p \v 1 “Aŋela tau iŋgin lupuuŋ tsiau tau tileep izi nugh Sardis na, ubood saveeŋ ila pani tauvene: \p ‘Ŋeer tau Maaron Avuvu liim ve ru tileep tomania, ve ikis pitum liim ve ru na, aliiŋa ilat payo ighe: \x * \xo 3:1 \xt Syg 1:4, 16\x* \p ‘Ŋgar ve uraat tau yo ughamgham zi na, yau nawatagh zi tisov. Tamtamon tipapait ghom tighe lepoogh tsiam to anunuun, ene iyaryaaŋ kat. Eemon yau naghita ghuruuŋ ila tsio, ene imaat wa. \v 2 Ugheen irao! Uburig, ve upalot ghuruuŋ ila tsio ŋgiira tau ighengheen na. Mako pale isov kat. Yau nasaav tauvene pasaa, naghit ghom naghe ŋgar ve uraat tsio, ene iduduuŋ geeg ila Tamaŋ Maaron maata soone. \v 3 Aazne, yo umin ŋeer tau igheen le loolo iveegh. Tauvene utoor ŋgar tsio. Saveeŋ tau muuŋ tisavia payo gha ughamu na, matam iŋgali muul ve utaghoni. Isaav ighe uburig mako, yau aat nalat napateeŋ ghom imin ŋeer to umbuuŋ. Pasaa, saawe to namuul nalam, yo uwataghi mako. \x * \xo 3:3 \xt Mk 13:33; 1Tes 5:2-6; 2Pe 3:10\x* \p \v 4 ‘Eemon yam to nugh Sardis, tamtamon tsiam siriv tiŋgin tauzi poi, ve tipatiŋtiŋai nonoghiiŋa toozi mako. Tauvene yes popoiazi irau to tinonogh zi pa nonoghiiŋa pisosooŋa, \f + \fr 3:4 \ft Nonoghiiŋa pisosooŋa, ene imin ilaal pa yes tau gabuazi ve ŋgar toozi iŋgalaaŋ ve iduduuŋ mon ila Maaron maata. Ve tiparav ariaaŋ ve tiliiv tovaaŋ naol to Sadan.\f* \m ve yeŋa nilup ghei pa laghooŋ. \x * \xo 3:4 \xt Syg 6:11, 7:9+\x* \p \v 5 ‘Isaav ighe tamtamon eta iyooz ariaaŋ ve iliiv tovaaŋ, ene aat yau nagham le nonoghiiŋa pisosooŋa to inonogh ghi pani. Ve eeza tau igheen ila rau to lepoogh maata yaryaare na, irau namusu ilale mako. Pale navotia tamtamon tana eeza ila Tamaŋ Maaron tomania aŋela tooni naghozi, ve naghe i tamtamon tsiau. \x * \xo 3:5 \xt Mt 10:32; Lu 10:20; Syg 19:8, 20:12, 21:27\x* \p \v 6 ‘Tamtamon tau ighe le taliiŋa, i aat ilooŋ saveeŋ tau Maaron Avuvu isasavia pa lupuuŋ to Krisi.’ \s1 Krisi aliiŋa iŋarui lupuuŋ to nugh Piladelpia \p \v 7 “Aŋela tau iŋgin lupuuŋ tsiau tau tileep izi nugh Piladelpia na, ubood saveeŋ ila pani tauvene: \p ‘Ene saveeŋ to Ŋeer tau patabuyaaŋ kat ve ighamgham ŋgar onoon mon. I ta ikis ki to David. \f + \fr 3:7 \ft Saveeŋ ziiri tane, ŋgara tauvene: Yesu iŋgin gabua naol isov ve ighamgham pooz pazi imin muuŋ David igham pooz pa yes Israela. Saa ŋgar tau i ighe ighamu, ene i irau ighamu. Gabua eta irau ikeeka mako.\f* \m Tauvene isaav ighe i ikaak ataman, tamtamon eta irau ipoona muul mako. Ve isaav ighe ipoon ataman, eta irau ikaako muul mako. I aliiŋa ilat payo ighe: \x * \xo 3:7 \xt Syg 1:18, 19:11\x* \p \v 8 ‘Ŋgar ve uraat tau yo ughamgham zi na, yau nawatagh zi tisov. Onoon, yo tapirim tiina mako. Eemon matam kisin saveeŋ tsiau ve utaghoni, ve upaisamun ezag mako. Ughita. Yau nakaak ataman ee ila naghom wa. Ve tamtamon eta irau ipoona mako. \f + \fr 3:8 \ft Saveeŋ ziiri tane, ŋgara tauvene: Krisi igham eez poia ivot pa yes Piladelpia to tigham uraat tooni.\f* \x * \xo 3:8 \xt 1Kor 16:9; 2Kor 2:12\x* \m \v 9 Yau nawatagh: Yuda siriv tighamgham pataŋani payo. Zeran tana tigham ezazi sorok tighe yes Yuda. Eemon tigham karom. Pasaa, yes titaghon duduŋai Yuda ŋgar toozi mako. Yes tileep ila Sadan lupuuŋ tooni. Tauvene yau aat nagham zi tilat tiput aghezi ila aghem puughu, ve tipakur ghom. Leso tighilaal tighe yau lolog igheen tsio kat. \x * \xo 3:9 \xt Is 60:14; Ro 2:28; Syg 2:9\x* \m \v 10 Pasaa, yo matam kisin saveeŋ tsiau ve utaghoni, ve uyooz ariaaŋ pa badooŋ pataŋani. Tauvene yau aat napaghau ghom pa tovaaŋ tiina tau pale ivot pa tamtamon tisov to taan. \v 11 Malau mako pale nalat. Tauvene uyooz ariaaŋ, ve ukis ŋgar to Maaron tau igheen tsio na tuŋia. Mako pale atuya tsio tau isasaŋan ghom na, irau ughamu mako. Pa atuya tawe, ene to yes tau tiyooz ariaaŋ ve tiliiv tovaaŋ. \x * \xo 3:11 \xt 2Tim 2:12; Hib 10:36+; Syg 2:25\x* \p \v 12 ‘Isaav ighe tamtamon eta iyooz ariaaŋ ve iliiv tovaaŋ, ene yau aat naghuru imin rir paghuuna to ipabood rumei to Maaron tsiau. I pale ileep tuŋia igharau Maaron. Irau tipasu muul mako. Ve yau aat nabood ezag paaghu, tomania Tamaŋ Maaron eeza, ve Tamaŋ Maaron nugh tooni eeza paam izala tamtamon tana paavo. Nugh tawe, ene Yerusalem paaghu tau igheen to Maaron tsiau izi nugh sambam, ve izilam. \x * \xo 3:12 \xt Ga 4:26+; Hib 12:22; Syg 14:1, 21:2\x* \p \v 13 ‘Tamtamon tau ighe le taliiŋa, i aat ilooŋ saveeŋ tau Maaron Avuvu isasavia pa lupuuŋ to Krisi.’ \s1 Krisi aliiŋa iŋarui lupuuŋ to nugh Laodisia \p \v 14 “Aŋela tau iŋgin lupuuŋ tsiau tau tileep izi nugh Laodisia na, ubood saveeŋ ila pani tauvene: \p ‘Ene saveeŋ to ŋeer tau ighe: “Onoon” pa saveeŋ mbuaaŋ naol isov to Maaron, ve igham anoŋazi ivot ila uraat tooni. I iyooz ariaaŋ ve ipariaaŋ saveeŋ onoon toman loolo eemon. Ve i imin puughu pa gabua naol isov tau Maaron ighur zi na. Aliiŋa ilat payo ighe: \x * \xo 3:14 \xt Yo 1:3+; 2Kor 1:20; Kol 1:15+\x* \p \v 15 ‘Ŋgar ve uraat tau yo ughamgham zi na, yau nawatagh zi tisov. Yo umin yaa tau ituntun geeg mako, ve iyauŋ geeg mako. Yau naghe yo uleep ila ŋgar ru tane eta, o poi! \f + \fr 3:15 \ft Nugh ee tau igharau nugh Laodisia na, lezi yaa tuntunu tau iuluul yes moroghooŋa. Ve nugh ite tau igharau zi na, lezi yaa yauŋa tau poia kat pa ghunuuŋ. Eemon nugh Laodisia lezi yaa poia eta igharau zi mako.\f* \m \v 16 Eemon mako. Yo uleep bodbodaaŋ imin yaa tau ituntun geeg mako, ve iyauŋ geeg mako. Tauvene ugham ghau ateg inaunau, ve rigmon kanaŋ naluaar ghom uvot pa avog. \v 17 Pasaa, yo usavsaav ughe: “Yau tane, kuaz tauu. Nambool pa gabua eta mako. Narau gabua naol isov.” Eemon yau naghit ghom le lolog isaghatin ghom. Pasaa, yo uleep saghat, ve mbolaaŋ tiina igham ghom. Ve matam ikumkuum, ve lem nonoghiiŋa to ipoon tinim mako. Eemon lem ghilalooŋ mako. \x * \xo 3:17 \xt Lu 12:21; 1Kor 4:8\x* \m \v 18 Tauvene yau nasaav payo: Yo aat ulam tsiau, ve ughol lem gol tau yav ighani le muun ighau pani ve iŋgalaaŋ kat. Leso umin kuaz tauu to nugh sambam. Ve yo aat ughol lem nonoghiiŋa pisosooŋa, leso upoon tinim pani. Mako pale tighit ghom tinim ŋginaaŋa, ve mayam. Ve ughol lem marasin pa matam. Leso ughuru ila matam, ve igham matam poia ve ughita nugh. \x * \xo 3:18 \xt Is 55:1; Mt 13:44; 1Pe 1:7; Syg 7:13+\x* \p \v 19 ‘Tamtamon tisov tau yau lolog pazi na, nayaonyaon zi, leso napaduduuŋ zi. Tauvene naghe utoor ŋgar tsio, ve uzuari ghom le ŋgar tsio iduduuŋ kat. \x * \xo 3:19 \xt 1Kor 11:32; Hib 12:5\x* \m \v 20 Ughita. Yau nayozyooz ila ataman aavo, ve naseŋseŋ ataman. Isaav ighe tamtamon eta ilooŋ aliŋag ve ikaak ataman payau, yau aat naloŋ nala tooni, ve yeiru nivalupu ghei pa ghanghaniiŋ. \x * \xo 3:20 \xt Yo 14:23\x* \p \v 21 ‘Isaav ighe tamtamon eta iyooz ariaaŋ ve iliiv tovaaŋ, ene aat yau nayok pani to yeiru nileep ila niag to ghamuuŋ pooz, imin yau nayooz ariaaŋ ve naliiv tovaaŋ, tauta yeiru Tamaŋ nileep ila niia to ghamuuŋ pooz. \x * \xo 3:21 \xt 2Tim 2:12; 1Kor 6:2\x* \p \v 22 ‘Tamtamon tau ighe le taliiŋa, i aat ilooŋ saveeŋ tau Maaron Avuvu isasavia pa lupuuŋ to Krisi.’” \c 4 \s1 Maaron ileep ila niia to ghamuuŋ pooz izi nugh sambam \p \v 1 Yau naghita gabua tana le isov, ve matag ila le naghita ataman ee ikakaak izi nugh sambam. Ra ŋeer tau muuŋ nalooŋa isaav payau imin tavuur itaŋ na, aliiŋa ilam payau muul ighe: “Uzalam sene, leso natotoi ghom pa gabua tau murei pale tivot itaghon Maaron ŋgar tooni.” \p \v 2 Rekia mon Maaron Avuvu tapiri izaa tsiau, ve naghita Maaron niia to ghamuuŋ pooz iyooz izi nugh sambam, ve Ŋeer ee ilepleep ila. \x * \xo 4:2 \xt Mbo 47:8; Is 6:1\x* \m \v 3 I naagho milmilia imin maet yaspa ve karnelian tau ŋgeretazi popoia na. Ve taliŋbuuz tau mbonari airaumbitai imin maet emeral na, ilivutin ŋeer tawe niia to ghamuuŋ pooz. \x * \xo 4:3 \xt Ezek 1:22-28\x* \m \v 4 Ve naghita ŋginiiŋa tamoot ee ve paaŋ (24) tileep ila niazi to ghamuuŋ pooz ve tilivut Maaron niia to ghamuuŋ pooz. \f + \fr 4:4 \ft Zeran ŋgara tighe ŋginiiŋa 24 tawe, ene yes aŋela tau tiŋgin Maaron tamtamon tooni, o Yakop natŋa saŋavul ve ru ve yes mbaŋooŋa saŋavul ve ru to Krisi. Saveeŋ ziiri naol to rau tane isavia gabua saŋavul ve ru (12), ma tamoot ee ve paaŋ (24)[=12+12], ma ndiŋndiŋ ee, tamoot ru ve geege paaŋ (144) [=12 taims 12]. Saveeŋ tauvene, ene izaa to Maaron tamtamon tooni, ma Krisi lupuuŋ tooni.\f* \m Yes tinonogh zi pa nonoghiiŋa pisosooŋa, ve moghar ndamoonda to kinik tigheen izala dabazi. Moghar toozi tawe, tigharaat zi pa gol. \v 5 Ve naghita nugh ighani milmilia ta Maaron niia to ghamuuŋ pooz we, ve ivotvot, ve nalooŋ lalaav lutluutu. Ve sul liim ve ru tighanghan ila Maaron niia to ghamuuŋ pooz naagho. Sul tawe, ene Maaron avuvu liim ve ru. \x * \xo 4:5 \xt Igham 19:16\x* \m \v 6 Ve gabua ite igheen ta sewe paam. Ghitooŋa imin te. Tigharaata pa galas tau ŋgalaaŋa kat. \p Ve gabua matazi yaryaare paaŋ tiyooz livutin Maaron niia to ghamuuŋ pooz. \f + \fr 4:6 \ft Zeran ŋgara tighe gabua paaŋ tane, ene aŋela ariaŋazi kat tau tibesbees pa Maaron ve tiŋgin niia to ghamuuŋ pooz. Yes paaŋ pasaa, tighamgham uraat irau sambam ve taan ziige ta naol. Ighe buk tane isavia gabua paaŋ, ene puughu tauvene: Gabua tana igheen o ivot irau nugh tisov.\f* \m Gabua paaŋ tawe, matazi katini, irau anoŋazi dodoli. Matazi igheen pa naghozi ve murizi paam. \x * \xo 4:6 \xt Ezek 1:5+; Is 6:1-3\x* \m \v 7 Gabua paaŋ tawe, ee naagho imin laion. Ve ite naagho imin makau tamoot. Ve ite naagho imin tamtamon. Ve imin paaŋ pani, naagho imin manbog tau iraraav baage pa rovaaŋ. \v 8 Gabua paaŋ tawe lezi bagezi liim ve ee le irau zi. Ve matazi katini kat. Irau anoŋazi ve bagezi paam. Ve yes timariau mako. Mboŋ ve mataaz, tipapait Maaron eeza tighe: \b \q1 “Tiina toit Maaron, i saksaki ve iŋgin gabua naol isov. \q2 I patabuyaaŋ, le patabuyaaŋ, le patabuyaaŋ kat! \q2 I ileep muuŋ geeg, ileep aazne, ve murei i pale ilam.” \x * \xo 4:8 \xt Is 6:2+; Syg 1:4\x* \s1 Tipait Maaron eeza izi nugh sambam \p \v 9 Ŋeer tau ileep ila niia to ghamuuŋ pooz irau saawe na, gabua matazi yaryaare paaŋ tawe monmon tipapakuru ve tipapait eeza pa tapiri ve poia tooni. \v 10 Ve saawe tau tigham tauvene, yes ŋginiiŋa tamoot ee ve paaŋ tila titap tizi ila i naagho, ve tipakuru paam. Ve tizugh moghar toozi tau igheen izala dabazi na tizi, ve tighur zi ila ŋeer tawe niia to ghamuuŋ pooz naagho, ve tipait eeza tighe: \p \v 11 “O Maaron, Tiina tsiei, yo poiam kat. Isaav ighe nipakur ghom ve nipait ezam pa tapirim ve poia tsio, ene iduduuŋ. Pasaa, yo mon ta ughur gabua naol isov itaghon taum ŋgar tsio. Tauta gabua naol isov tivot gha tigheen tauvene.” \x * \xo 4:11 \xt Gnp 1:1; Mbaŋ 14:15, 17:24\x* \c 5 \s1 Sipsip to Maaron irau iraraav rau to Maaron \p \v 1 Ra matag ila le naghita Ŋeer tau ileep ila niia to ghamuuŋ pooz na, ikis rau ee ila niima tapir. Rau tawe, tilulunu ve tipaak bagil liim ve ru ila aavo ziige, leso ikaak sov. Bagil liim ve ru tawe, mboom to Maaron igheen ila. Ve rau tawe, tibood saveeŋ ila loolo ve muuri paam. \f + \fr 5:1 \ft Rau tau saveeŋ ziiri tane isavia na, ene izaa to ŋgar isov tau Maaron pale igham zi tivot izi sambam ve taan, leso ighur atuya iŋarui tamtamon pa sosor toozi, ve igham mulin tamtamon tooni. Ŋgar tawe, Krisi igham uratoini, leso anooŋa ivot.\f* \x * \xo 5:1 \xt Is 29:11; Ezek 2:9+; Dan 7:10, 12:4\x* \m \v 2 Ve naghita aŋela ee tau tapiri tiina na iboob aliiŋa tiina ighe: “Sei ta poia kat irau to iwalaav bagil pa rau tawe, ve iraraava?” \p \v 3 Tauvene titiir sambam, taan, ve taan loolo paam. Eemon tighita eta tau poia kat irau to iraraav rau tawe ve ighita loolo ne mako. \v 4 Tauvene yau nataŋ tiina. Pasaa, tindeeŋ eta tau poia kat irau to iraraava ve ighita loolo ne mako. \p \v 5 Yau nataŋtaŋ, ve ŋginiiŋa tamoot ee ve paaŋ (24), toozi ee ilam ve isaav payau ighe: “Utaŋ sov. Ughita ŋeer tawe. I Laion tau ivot ila to Yakop naatu Yuda ziiri waaro tooni. I paaghu to kinik David. I iyooz ariaaŋ ve iliiv tovaaŋ wa. Tauvene i poia irau to iwalaav bagil liim ve ru to rau tawe, ve iraraava.” \x * \xo 5:5 \xt Gnp 49:9+; Is 11:1, 10; Dan 7:13-14; Ro 15:12; Hib 7:14; Syg 6:1\x* \p \v 6 Ra matag ila le naghita Sipsip ee iyozyooz igharau Maaron niia to ghamuuŋ pooz. Ve gabua matazi yaryaare paaŋ tomania yes ŋginiiŋa tamoot ee ve paaŋ (24) tilivuti. Sipsip tawe ghitooŋa imin muuŋ tiravu imaat. I le zooŋa liim ve ru. \f + \fr 5:6 \ft Gabua zooŋa imin ilaal pa tapiri. Saveeŋ tane puughu tauvene: Sipsip to Maaron, i saksaki ve tapiri tiina kat iliiv gabua naol isov.\f* \m Ve maata paam, liim ve ru. Maata tawe, ene Maaron Avuvu liim ve ru tau i imbaaŋ zi tila tirau taan. \x * \xo 5:6 \xt Is 53:7; Yo 1:29; 1Kor 5:7\x* \m \v 7 Sipsip tawe ilaagh iŋarui Ŋeer tau ileep ila niia to ghamuuŋ pooz na, ve igham rau tau igheen ila niima tapir. \f + \fr 5:7 \ft Saveeŋ ziiri tane aat isavia saawe tau Krisi imuul izala sambam ve igham eeza tiina ve tapiri to iŋgin gabua naol isov.\f* \x * \xo 5:7 \xt Dan 7:13+; Pil 2:9-11; Hib 2:9\x* \m \v 8 I igham rau tawe, ve gabua matazi yaryaare paaŋ tomania ŋginiiŋa tamoot ee ve paaŋ (24) tila titap tizi ila i naagho, ve tipakuru. Yes eŋaeŋa tikis gabua imin gita ve oon geegeu tau tigharaat zi pa gol na le irau zi. Oon tawe tivon pa naunauŋ popoia. Naunauŋ tawe, ene suŋuuŋ to Maaron tamtamon tooni patabuyaaŋa. \x * \xo 5:8 \xt Mbo 141:2; Hib 13:15; Syg 4:8, 8:3, 15:2\x* \s1 Tipait Sipsip to Maaron \p \v 9 Yes tipait Sipsip to Maaron pa mbouŋ paaghu ee tighe: \b \q1 “Yo poiam kat irau to ugham rau tana, ve uwalaav bagil pani, ve uraraava. \q2 Pasaa, tirav ghom umaat, ve siŋ tsio igham mulin eval tiina gha timin Maaron le wa. \q2 Tinizi, tomania aliŋazi ve gabuazi, ene ite ite. \q2 Ve yes to nugh mariŋ. \x * \xo 5:9 \xt Mbo 96:1, 98:1+; 1Pe 1:18+\x* \b \q1 \v 10 Ve yo ugham zi tisov timin Maaron le. Leso tileep ila pooz tooni saamba, ve tibees pani imin zeran to watooŋrau. \q2 Ve yes pale tigham pooz izi taan.” \x * \xo 5:10 \xt Igham 19:6; 1Pe 2:9; Syg 1:6, 20:6\x* \p \v 11 Ra matag ila muul le naghita aŋela katini kat ve nalooŋ aliŋazi. Yes ndiŋndiŋ, ve ndiŋndiŋ, ve ndiŋndiŋ. Irau tanin zi mako. Tilivut Maaron niia to ghamuuŋ pooz, tomania gabua matazi yaryaare paaŋ ve yes ŋginiiŋa tamoot ee ve paaŋ (24) tawe. \v 12 Yes timbou toman aliŋazi tiina tighe: \q2 “Sipsip to Maaron tau tiravu imaat na, i irau kat pa tapiri, kuaz, ve ŋgar ta naol ne. \q2 I saksaki ve eeza tiina. Ve i mbonari tiina ve poia puughu. \q2 Tauvene tapait eeza, o iduduuŋ.” \p \v 13 Ra nalooŋ gabua naol isov tau Maaron ighur zi na tipait Maaron tomania Sipsip tooni ezazi. Yes tau tileep sambam, yes tau tileep taan paavo, yes tau tileep taan loolo, ve yes tau tileep te loolo. Tisov tilup avozi tighe: \b \q1 “I tau ileep ila niia to ghamuuŋ pooz na, tomania Sipsip tooni, iit aat tapakur zi pa tapirizi ve poia toozi, ve tapait ezazi taghon taghon gha ila!” \p \v 14 Ve gabua matazi yaryaare paaŋ tiyolyol saveeŋ tighe: ‘Onoon! Onoon!’ Ve yes ŋginiiŋa tamoot ee ve paaŋ paam, titap tizi ve tipait Maaron tomania Sipsip tooni. \c 6 \s1 Sipsip to Maaron iwalaav bagil liim ve ru \p \v 1 Ra yau naghita Sipsip to Maaron igham rau tau bagil liim ve ru tigheen ila na, ve iwalaav bagil ee imin maata. \f + \fr 6:1 \ft Krisi iwalaav bagil liim ve ru, ene ŋgara tauvene: Saawe tau tamtamon to Krisi tileep izi taan, pataŋani maata maata pale igham zi. Eemon Krisi iŋgin pataŋani toozi.\f* \m Ve nalooŋ gabua matazi yaryaare paaŋ, toozi ee iboob aliiŋa tiina kat imin lalaav luutu ighe: “Ulam!” \v 2 Ve matag ila le naghita hos pisosooŋa ee. Ŋeer tau ilandoova na ikis paneegh, ve tigham le moghar ndamoonda ee. Pasaa, i iparav ariaaŋ toman koiŋa siriv ve iliiv zi wa. Tauta ila ighe iparav muul. \x * \xo 6:2 \xt Sek 1:8+; Syg 19:11\x* \p \v 3 Mako Sipsip to Maaron iwalaav bagil ite izi, ve nalooŋ gabua matazi yaryaare paaŋ, toozi ite isaav ighe: “Ulam!” \v 4 Tauvene hos ite ivot ila. Hos tawe, siŋsiŋai kat imin yav yaama. Ve tigham mbuzaagh tiina ee pa ŋeer tau ilandoova na, ve tiyok pani to ipaghau lepoogh poia pa tamtamon to taan, ve ipazaagh zi pa malmal. Leso tivaravu zi gha timatmaat. \x * \xo 6:4 \xt Mt 24:6+\x* \p \v 5 Mako Sipsip to Maaron iwalaav bagil ite imin tol izi, ve nalooŋ gabua matazi yaryaare paaŋ, toozi ite imin tol, isaav ighe: “Ulam!” Ra matag ila le naghita hos gabgabuai ee. Ve ŋeer tau ilandoova na, i ŋeer to ighamgham nibib. Tauvene ikis sikel ila niima. \v 6 Malau mako ve nalooŋ ŋeer ee aliiŋa ivot ila gabua matazi yaryaare paaŋ tawe sosozi ighe: “Pitool aat ivot. Ve aniiŋ atuya pale izala kat. Isaav ighe tamtamon tigham uraat pa aaz ee, atuya tau tigham pa uraat toozi, ene irau tighol aniiŋ tiina pani mako. Aniiŋ bali tau atuya raurauai, yes pale irau tighol uur geegeu tol ma vene. Ve aniiŋ wit, atuya toozi tawe pale irau tighol uur marani eemon geeg. Eemon uvaghamunia ai oliv ve vaen sov.” \p \v 7 Mako Sipsip to Maaron iwalaav bagil ite imin paaŋ izi, ve nalooŋ gabua matazi yaryaare paaŋ, toozi ite imin paaŋ, isaav ighe: “Ulam!” \v 8 Ra matag ila le naghita hos yaŋooŋa ee. Ve ŋeer tau ilandoova na, tiwaat eeza tighe: ‘Mateegh.’ I imuuŋ, ve nugh to mateegha itaghoni. Ve tivalagh tamtamon tisov to taan timin ŋgun paaŋ, ve tighur ŋgun ee ila yesuru nimazi, leso tirav zi timatmaat. Tauvene tirav tamtamon siriv pa mbuzaagh. Ve siriv, pitool tiina ve moroghooŋ sasaghati irav zi. Ve siriv, gabua sagsagŋa tighan zi gha timatmaat. \p \v 9 Mako Sipsip to Maaron iwalaav bagil ite imin liim izi, ve naghita eval tiina anunuzi tileep ila artaal to nugh sambam saamba. Yes tawe, muuŋ titaghon saveeŋ onoon to Maaron ve tipariaaŋ tamtamon to tighur ila to Yesu. Tauta yes to tighur koi pa Maaron na, tirav zi timatmaat. \x * \xo 6:9 \xt Mbaŋ 14:22; 2Tim 1:8; Syg 1:9, 7:9+\x* \m \v 10 Yes tiboob toman aliŋazi tiina kat tighe: “O Maaron, yo saksakim ve patabuyaaŋ, ve avom onoon. Ŋeez o ugabiiz tamtamon tau tileep izi taan na, ve uyat siŋ tsiei?” \x * \xo 6:10 \xt Ro 12:19; Syg 19:2\x* \m \v 11 Ra tigham tamtamon tawe lezi nonoghiiŋa pisosooŋa mamalaua le irau zi, ve tisaav pazi tighe: “Atemim izi, ve asaŋan rig. Pa toŋvetaz tsiam siriv tau tibesbees pa Krisi na, Maaron ighur zi ighe timaat raraate imin yam. Saawe tau tirav zi le tisov, mako iyat siŋ tsiam.” \p \v 12 Mako naghita Sipsip to Maaron iwalaav bagil ite imin liim ve ee izi, le yogyoog tiina kat itok taan. Ve aaz maata gabgabuuŋ imin uuli gabgabuai to moŋiiŋ, ve kaiyo paam, maata siŋsiŋaaŋ imin siŋ. \v 13 Ve pitum tau tigheen ila sambam saamba na, pale titaptap tizilam taan imin ai fik tau anooŋa ŋgaala ve yaghur tiina itoki le titaptap tizi. \v 14 Ve tizuur sambam saamba ila pa ziige ee imin rau tau tilulunu. Ve tizuur loloz tomania sisi tisov tighau pa niazi paam. \x * \xo 6:14 \xt Is 34:4; Mt 24:29+; Mbaŋ 2:20; Syg 16:20\x* \p \v 15 Tauvene yes kinik to taan tomania yes tau ezazi tintiina, ve daaba to yes zaaba, kuaz tauŋa, yes tau lezi tapirizi tiina, yes besooŋa, ve yes tau besooŋa mako ve tiŋgin tauzi na, tisov tila tiyooŋ ila maet purazi ve maet tintiina to loloz sosozi. \v 16 Ve tiboboob pa loloz ve maet tighe: “Apol alam azala pavomai, ve apoon ghei pa Ŋeer tau ileep ila niia to ghamuuŋ pooz na maata. Leso ighit ghei sov, ve niyooŋ pa aatyavyav to Sipsip tooni. \x * \xo 6:16 \xt Lu 23:30; Syg 9:6\x* \m \v 17 Pasaa, saawe tiina to titotoi aatyavyav toozi ighe ivot tane. Sei irau iyooz ve ipaloti?” \x * \xo 6:17 \xt Mbo 76:7; Yoel 2:11\x* \c 7 \s1 Tighur mboom to Maaron izala tamtamon 144,000 to Israel ndamozi imin ilaal pazi \p \v 1 Gabua tawe isov, ra naghita aŋela paaŋ tiyooz ila taan ziige paaŋ. Ee iyooz ila pa ragh, ee ila pa yavaar, ee ila pa kaagu, ve ee ila pa daudau. Ve tikis yaghur paaŋ tawe. Leso tivuvuur taan, te, ma ai eta sov. \v 2-3 Ve naghita aŋela ite ileep aaz puughu ve izaa. I ikis gabua tau Maaron maata yaryaare mboom tooni igheen ila na, ve isaav aliiŋa tiina ila pa aŋela paaŋ tawe ighe: “Avaghamunia taan tomania te ve ai rekia sov. Asaŋan rig, ve nighur mboom to Maaron toit ila yes besooŋa tooni ndamozi imin ilaal pazi le isov o.” I isaav tauvene pasaa, Maaron igham aŋela paaŋ tawe lezi tapirizi to tivaghamunia taan ve te. \x * \xo 7:2-3 \xt Ezek 9:4+; Syg 9:4, 14:1, 22:4\x* \p \v 4-8 Nalepleep, ve nalooŋ yes Israela piiz tau Maaron ilaal tooni izaa ndamozi na. Yes irau ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ (144,000). \f + \fr 7:4-8 \ft Tamtamon 144,000 tane aat izaa to Maaron tamtamon tooni tisov. Yes tau tileep pa saawe to saveeŋ mbuaaŋ muŋgaana, ve yes tau tileep pa saawe to saveeŋ mbuaaŋ paaghu na paam. Matam iŋgal Yakop natŋa saŋavul ve ru (12), ve yes mbaŋooŋa saŋavul ve ru (12) to Yesu. 12 taims 12 taims 1,000, ene 144,000. Ilaal to Maaron, zeran ŋgara siriv matazi iŋgal tighe ene izaa to Avuvu Patabuyaaŋ. Saveeŋ siriv tau ipariaaŋ ŋgar toozi tane, ene: 2Kor 1:22, Ep 1:13-14, ve Ep 4:30.\f* \m Yes Israela tana, rumei toozi eŋaeŋa lezi tamtamon irau ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ saŋavul ve ru (12,000). Tauvene rumei to Yuda tamtamon toozi 12,000, to Ruben 12,000, to Gat 12,000, to Aser 12,000, to Naptali 12,000, to Manase 12,000, to Simeon 12,000, to Levi 12,000, to Isakar 12,000, to Zebulun 12,000, to Yosep 12,000, ve to Benyamin 12,000. Yes tawe tisov tigham ilaal to Maaron, tauta itotoi zi ighe yes timin i le wa. \s1 Eval tiina to nugh nugh tipait Maaron eeza izi nugh sambam \p \v 9 Gabua tawe isov, ra naghita eval tiina kat to nugh mariŋ tiyooz ila Sipsip to Maaron naagho igharau Taama niia to ghamuuŋ pooz. Tinizi, gabuazi, ve aliŋazi ite ite. Yes tinonogh zi pa nonoghiiŋa pisosooŋa, ve tikis tuum raua ila nimazi. Yes eval le eval kat. Tamtamon eta irau inin zi mako. \x * \xo 7:9 \xt Syg 3:5, 5:9, 14:6\x* \m \v 10 Ve tiboboob aliŋazi tiina tighe: “Tapakur Maaron toit tau ilepleep ila niia to ghamuuŋ pooz ne tomania Sipsip tooni. Pasaa, yesuru tigham mulin ghiit, tauta taleep poi.” \p \v 11 Ve aŋela tisov tiyooz livutin Maaron niia to ghamuuŋ pooz tomania ŋginiiŋa tamoot ee ve paaŋ (24) ve gabua matazi yaryaare paaŋ. Ve matazi ila pa Maaron niia to ghamuuŋ pooz, ve titap tizi ila Maaron naagho, ve tipaiti tighe: \q1 \v 12 “Onoon kat. Iit tapait Maaron toit pa poia tooni. I eeza tiina kat, ve ŋgar tooni tiina. \q2 Loloon poia pani pasaa, i igham poghani ghiit. \q2 I saksaki, ve tapiri tiina kat. \q2 Tauvene iit aat tapaiti tauvene taghon taghon gha ila. Onoon.” \x * \xo 7:12 \xt Syg 5:12+\x* \p \v 13 Ra ŋginiiŋa tawe, toozi ee ighason ghau ighe: “Savunugha ta tinonogh zi pa nonoghiiŋa pisosooŋa we? Ve tilaagh mindai ta tilam?” \p \v 14 Yau nayol aliiŋa naghe: “Tiina, yo uwatagh zi.” \p Ra i isaav payau muul ighe: “Saawe tau tighur pataŋani tiina pa Maaron tamtamon tooni, zeran tawe tiyooz ariaaŋ, ve tiliiv tovaaŋ tau ivot pazi na. Yes timin nonoghiiŋa toozi pa Sipsip to Maaron siŋ tooni, tauta tiŋgalaaŋ ve tipisosooŋ kat. \x * \xo 7:14 \xt Is 1:18; Mk 13:19+; Hib 9:14; 1Yo 1:7\x* \p \v 15 “Puughu tane ta zeran tawe tileep tigharau Maaron niia to ghamuuŋ pooz, ve tibesbees pani ila rumei tooni loolo, ve tipapaiti irau mboŋ ve mataaz. Ŋeer tau ileep ila niia to ghamuuŋ pooz na, pale ileep tomani zi, ve ighur zi tileep ila i saamba ve ipoon zi. \v 16 Tauvene yes irau pitool zi, ma murun zi muul mako. Ve aaz irau ighaaz katin zi muul mako. \x * \xo 7:16 \xt Mbo 121:6; Is 49:10\x* \m \v 17 Pasaa, Sipsip to Maaron tau ileep igharau Maaron niia to ghamuuŋ pooz na, i tauu pale iŋgin zi ve maata pazi. Ve i pale igherev zi tila pa yaa to lepoogh maata yaryaare tau bolokbolokia ve izazaa. Ve Maaron tauu pale imus matazi suuru isov ighau, ve irau titaŋ muul mako.” \x * \xo 7:17 \xt Mbo 23:1+; Is 25:8; Yo 7:37, 10:11+; Syg 21:4\x* \c 8 \s1 Sipsip to Maaron iwalaav bagil ite imin liim ve ru \p \v 1 Sipsip to Maaron iwalaav bagil ite imin liim ve ru izi, ra nugh sambam kiikia, ve igheen le malau rig irau aua sirivu ma vene. \x * \xo 8:1 \xt Hab 2:20; Sek 2:13\x* \m \v 2 Ra matag ila le naghita aŋela liim ve ru tau monmon tiyozyooz ila Maaron naagho. Tigham lezi tavuur liim ve ru, ve tirei eŋaeŋa irau zi. \p \v 3 Ra aŋela ite ila iyooz igharau artaal. Artaal tawe, tigharaata pa gol, ve igheen ila Maaron niia to ghamuuŋ pooz naagho. Aŋela tawe ikis oon ee tau tigharaata pa gol, ve tigham le naunauŋ tiina tau vaazi poia. Leso ilupu tomania suŋuuŋ to Maaron tamtamon tooni patabuyaaŋa, ve igham watooŋrau pani izala artaal tawe. \v 4 Tauvene igham uratoi watooŋrau tawe, le naunauŋ tau vaazi poia na mbuasa tomania suŋuuŋ to Maaron tamtamon tooni patabuyaaŋa izala ila Maaron naagho. \x * \xo 8:4 \xt Mbo 141:2; Syg 5:8\x* \m \v 5 Ra aŋela igham oon tawe ve ipavoni pa yav to artaal le ivon, ve isiki izilam pa taan. Mako nugh ighani milia, ve lalaav guruŋguruŋia, ve yogyoog itok. \s1 Aŋela paaŋ tiviv tavuur toozi \p \v 6 Ra aŋela liim ve ru tau tikis tavuur irau zi na, tigharaat zi leso tiviv zi. \f + \fr 8:6 \ft Yes Israela tiviviv tavuur imin ilaal pa pataŋani tau ighe ivot.\f* \m \v 7 Yes tivalagh taan tomania ai tisov tau tiyozaar ila na timin ŋgun tol, ra aŋela tau imuuŋ pazi na, iviv tavuur tooni, ve tisik ais ve yav tomania siŋ izilam pa taan. Yav tawe ighan suvinia ŋgun ee. Ve ŋgun ru tisaghat mako. Tigheen poi. Eemon kikiliiŋ, o yav ighani le isov. \x * \xo 8:7 \xt Igham 9:23+\x* \p \v 8 Mako tivalagh te imin ziige tol. Ve aŋela ite imin ru iviv tavuur tooni, ve tisik gabua imin loloz tiina kat izila te loolo. Loloz tawe, yav ighanghan ila. Tauvene te ziige ee itoora imin siŋ. Ve ziige ru tisaghat mako. Tigheen poi. \x * \xo 8:8 \xt Syg 16:3\x* \m \v 9 Gabua tau tileep ila te ziige tau isaghat na, tisov timataar. Ve waaŋ tau tipot ila te ziige tawe paam, tisov tisaghat ve timbiriis. \p \v 10-11 Mako tivalagh yaa tisov timin ŋgun tol, ve aŋela ite imin tol, aana iviv tavuur tooni, ve pitum tiina ee itap sambam izilam. Pitum tawe iyaryaar imin sul. Ve tiwaat eeza ‘Papaii.’ Itap izala yaa ŋgun ee pavozi le ivaghamun zi. Yaa tau tirereer, ve yaa tau tivotvot ila taan loolo na paam. Tauta eval tiina tau tighunghun yaa papaii tawe na timatmaat. Ve yaa ŋgun ru, tisaghat mako. Tigheen poi. \x * \xo 8:10-11 \xt Igham 7:20; Yer 9:15; Syg 16:4\x* \p \v 12 Mako aŋela ite imin paaŋ, aana iviv tavuur tooni, ve ivaghamunia aaz ziige ee ve kaiyo ziige ee. Ve aaz ziige ru, ve kaiyo ziige ru, tisaghat mako. Tigheen poi. Pitum tauvene paam. Tivalagh zi timin ŋgun tol, ve tivaghamunia ŋgun ee. Ve ŋgun ru tisaghat mako. Tigheen poi. Tauvene aaz ziige ve kaiyo ziige tawe tighaaz kat mako. Ve pitum ŋgun ee tawe paam, tiraŋ mako. Tauta mataaz sirivu, nugh imin ndoroom. Ve mboŋ sirivu paam, ndoroom tiina ikau nugh. \x * \xo 8:12 \xt Igham 10:21+; Mt 24:29+; Syg 16:10\x* \p \v 13 Mako matag ila le naghita manbog ee iroov ila sambam saamba, ve iboob toman aliiŋa tiina ighe: “Oyai, oyai, oyai. Aa, tamtamon tau tileep izi taan na, tikaria tauzi wa! Pasaa, paita aŋela tol paam anazi tiviv tavuur toozi.” \c 9 \s1 Tavuur tau imin liim na itaŋ \p \v 1 Mako aŋela ite tau imin liim na, aana iviv tavuur tooni, ve naghita pitum ee tau muuŋ itap sambam ve izila taan. Pitum tawe, tighuru imin ŋginiiŋ to puura tiina tau le puughu mako na. Tauvene tighur ki to puura tawe aavo ila niima. \f + \fr 9:1 \ft Pitum tawe aat izaa to Sadan tauu, ma avuvu saghati eta tau imin daaba pa zeetŋa siriv. Ughita ziiri 11 to ŋgat tane. Puura tau saveeŋ ziiri tane isavia na, ene izila le izila kat. Tighurghur avuvu sasaghati tileep ta sewe, leso tisaŋan pa saawe to Maaron ighur atuya pazi.\f* \x * \xo 9:1 \xt Is 14:12-15; Lu 10:18; 2Pe 2:4; Jud 1:6; Syg 20:1+\x* \m \v 2 I ikaak puura tawe aavo, ve mbuas tiina kat imbuŋ izaa pani imin yav tiina kat ighanghan. Mbuas tawe ipoon aaz maata le nugh ndoroom. \x * \xo 9:2 \xt Ep 6:12\x* \p \v 3 Ra gabua imin siis tivot ila mbuas tawe loolo, ve tila tileep irau taan. Maaron igham gabua tawe lezi tapirizi imin skorpion to taan. \f + \fr 9:3 \ft Skorpion, (o mboolmamalau) to yes Israela, ene tintiina. Isaav ighe tiŋgal tamtamon eta, ene i igham yavyavuuŋ tiina, raraate imin araraaŋ iŋgal tamtamon.\f* \v 4 Ve tiŋgalsekin zi tighe: Yes irau tivaghamunia kikiliiŋ, ai, ma gabua ite paam tau itum izi taan ne mako. Ve yes tau Maaron ilaal tooni igheen ila ndamozi mako na, yes mon ta siis tawe irau tivaghamun zi. \x * \xo 9:4 \xt Syg 7:3\x* \m \v 5 Tauvene yes pale tighur yavyavuuŋ tiina pa tamtamon irau kaiyo liim. Yavyavuuŋ tawe imin mboolmamalau iŋgal tamtamon. Eemon Maaron iyok pa gabua tawe to tirav tamtamon eta imaat kusia ne mako. \v 6 Saawe tau pataŋani tana ivot, tamtamon pale tiil eez to timaat, leso timariau pa yavyavuuŋ toozi. Eemon pale tiilo le mako. Pale tipasawal tighe le timaat o poi. Eemon mateegh irau ivot pazi mako. \x * \xo 9:6 \xt Lu 23:30; Syg 6:16\x* \p \v 7 Siis tawe, ghitoŋazi imin hos tau tigharaat zi pa malmal. Dabazi, tighur gabua imin moghar milmilia izala. Ve naghozi imin tamtamon. \v 8 Dabazi raua mamalaua. Ve livozi tintiina imin laion. \v 9 Tipoon gargarizi pa gabua ariaaŋa tau tigharaata pa ain. Ve saawe tau tiroov, bagezi luutu imin karis katini tau hos tigherev zi ve tilaan pa malmal. \x * \xo 9:9 \xt Yoel 1:6, 2:4+\x* \m \v 10 Yes lezi ighuzi paam. Ighuzi maata, ene imin mboolmamalau tooni, leso tiŋgal tamtamon pani. Ve Maaron igham lezi tapirizi to tivaghamunia tamtamon pa ighuzi maata irau kaiyo liim. \v 11 Ve yes lezi kinik to iŋgin zi paam. Kinik toozi, ene aŋela tau iŋgin puura saghati tau le puughu mako na. Tiwaat eeza ila Hibru aliŋazi tighe ‘Abaddon.’ Ve ila Grika aliŋazi tighe ‘Apolion.’ \f + \fr 9:11 \ft Aŋela saghati tane eeza ru ‘Abaddon’ ve ‘Apolion’. Pughuzi eemon: ‘Ŋeer tau ivavaghamunia gabua’.\f* \p \v 12 Ene saveeŋ to pataŋani tiina tau ivot imin maata. Ve ru paam pale tivot. \x * \xo 9:12 \xt Syg 8:13\x* \s1 Tavuur imin liim ve ee itaŋ \p \v 13 Mako aŋela ite imin liim ve ee, aana iviv tavuur tooni, ve nalooŋ saveeŋ ivot ila artaal tau iyooz ila Maaron naagho. Artaal tawe, dadabu paaŋ ve ŋoonda izaa iyooz, ve tigharaata pa gol. \v 14 I isaav pa aŋela tana ighe: “Aŋela paaŋ tau timbit zi ve tileep ila yaa tiina Euprates ziige na, upool ravraav pazi ve tila. Pa saawe toozi, tauta ivot wa.” \x * \xo 9:14 \xt Syg 16:12\x* \m \v 15 Aŋela paaŋ tawe, Maaron ighur zi pataghaaŋ ve tisasaŋan mon pa saawe duduuŋ tau i tauu ighuru na. Tauvene tipool zi, ve tila tivalagh tamtamon tisov to taan timin ŋgun tol le isov, ra tirav ŋgun ee timataar, ve tipul ŋgun ru tileep. \x * \xo 9:15 \xt Syg 8:7+\x* \m \v 16 Ve nalooŋ tighe aŋela paaŋ tawe zaaba toozi tau tileep izala hos ve tiparav na, yes irau ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ (200 milion ma vene). \p \v 17 Ve tandaghiiŋ tsiau, yau naghita tamtamon tau tilandoov hos na, ghitoŋazi tauvene: Gabua ariaŋazi tau tipoon gargarizi pani na, ene ŋgeretazi siŋsiŋai imin yav, mazavaniiŋa, ve yaŋooŋa. Ve hos toozi dabazi, ene imin to laion. Ve gabua sasaghati tol tivotvot ila avozi to tivaghamunia tamtamon. Ene yav, mbuas, ve maet salfa tuntunu tau vaazi saghati kat. \v 18 Tauvene tivalagh tamtamon tisov to taan timin ŋgun tol, ve yav, mbuas, ve maet salfa tuntunu tau ivotvot ila hos toozi avozi na tirav ŋgun ee le tisov timataar. \v 19 Hos tawe, tapirizi igheen ila avozi ve ighuzi. Ighuzi maata, ene imin moot saghati daaba. Tauta tivaghamunia tamtamon pani. \p \v 20 Eval tiina tau timaat ila pataŋani tawe mako na, tighita pataŋani tawe ivotvot, eemon ipaburigin ŋgar toozi mako. Yes titoor ŋgar toozi, ve tipul ŋgar sasaghati naol tau tighamgham zi ne mako. Yes tibesbees pa avuvu sasaghati. Ve maaron karomŋa tau tigharaat zi pa ai, gol, silva, mbaras, ve maet siriv paam, lolozi pa tipul zi mako. Tauvene gabua tau irau tighita nugh mako, tilooŋ saveeŋ mako, ve tilaagh mako, tauta tamtamon tawe tibesbees pazi, ve tipapait zi timin maaron toozi. \x * \xo 9:20 \xt Mbo 115:4+; 1Kor 10:19+\x* \m \v 21 Ve ŋgar toozi to ravuuŋ tamtamon timatmaat, ghamuuŋ mur, ghuruuŋ boog, ve umbuuŋ, ene paam, tipul zi mako. \x * \xo 9:21 \xt Syg 22:15\x* \c 10 \s1 Aŋela igham rau marani pa Yoan \p \v 1 Ra matag ila le naghita aŋela ariaaŋa ite tau ileep sambam ve izilam. Taitai ikauu imin nonoghiiŋa tooni, ve taliŋbuuz igheen izala daaba paavo. Naagho isul imin aaz maata. Ve aaghe ru, ene imin rir tintiina tau yav ighanghan ila. \x * \xo 10:1 \xt Ezek 1:28; Mt 17:2; Syg 1:15+\x* \m \v 2 I ikis rau marani ee tau tiraraava pataghaaŋ. I ighur aaghe tapir ila te, ve ŋas ila taan. \v 3 I iboob aliiŋa tiina kat imin laion itaŋ, ve nalooŋ lalaav luutu tiina kat pai liim ve ru toman saveeŋ, ve iyol bobaaŋ tooni. \x * \xo 10:3 \xt Mbo 29:3; Yo 12:29\x* \m \v 4 Gabua tana isov, ra naghe nabood saveeŋ tawe ila rau. Eemon nalooŋ saveeŋ sambam ve izilam ighe: “Saveeŋ tau ivot toman lalaav luutu gha ulooŋa na, uboode sov. Igheen imin ŋgozaaŋ.” \x * \xo 10:4 \xt Dan 8:26, 12:4, 9\x* \p \v 5 Ra naghita aŋela tau aaghe ee iyooz ila te, ve aaghe ite iyooz ila taan na, iit niima tapir izala pa sambam, \v 6 ve ipariaaŋ saveeŋ tooni pa Maaron tau ileep irau saawe na eeza. I Maaron tau ighur sambam, taan, ve te, tomania gabua naol isov tau tileep ve tigheen ila. Aŋela tawe isaav ighe: “Irau tasaŋan muul mako. Saawe isov wa! \x * \xo 10:6 \xt Igham 20:11; Mbo 146:6\x* \m \v 7 Saawe tau aŋela tau imin liim ve ru na iviv tavuur tooni, ene aat Maaron ŋgar tooni yoŋgaaŋa isov ighur anooŋa itaghon saveeŋ tooni. Saveeŋ tawe, muuŋ i ivotia ila to yes propet tau tibesbees pani na.” \p \v 8 Ra ŋeer tau aliiŋa sambam ve izilam na, isaav payau muul ighe: “Aŋela tau aaghe ee iyooz ila te ve aaghe ite iyooz ila taan na, yo ula tooni, ve ugham rau marani tau tiraraava ve ikiskisi we.” \p \v 9 Tauvene yau nala tooni, ve naghasoni naghe igham rau marani tawe ilam tsiau. I isaav payau ighe: “Ughamu ve ughani. Pale uyamaana imonmoon ila avom imin tok suuru. Eemon izila apom, ene aat igham apom iyavyav.” \x * \xo 10:9 \xt Ezek 3:3\x* \m \v 10 Tauvene nagham rau tau igheen ila aŋela tawe niima, ve naghani. Nayamaana imonmoon ila avog imin tok suuru. Eemon saawe tau natoona, igham apog iyavyav. \f + \fr 10:10 \ft Rau tau Yoan ighamu na, ene Maaron aliiŋa igheen ila. Maaron aliiŋa isov ene poia imin tok suuru. Eemon Maaron aliiŋa tawe isavia pataŋani tau pale ivot pa tamtamon. Tauta saawe tau Yoan itoona, ighamu aapo iyavyav.\f* \x * \xo 10:10 \xt Mbo 19:10, 119:103\x* \p \v 11 Mako tisaav payau muul tighe: “Yo aat uvotia Maaron aliiŋa muul, ve usavia ŋgar tau pale ivot pa yes kinik ve eval tiina to nughmariŋ tau tinizi tomania gabuazi ve aliŋazi ite ite na.” \c 11 \s1 Uraata ru to Maaron tipariaaŋ saveeŋ tooni \p \v 1 Murei ra, tigham leg ai ee to tovaaŋ gabua, ve tisaav payau tighe: “Ula utoov Rumei Tiina tomania artaal, ve unin yes tau tisuŋsuŋ ila loolo na. \f + \fr 11:1 \ft Tovaaŋ Rumei Tiina ŋgara, ene vene: Maaron tauu pale iŋgin tamtamon tooni ve maata pazi. Ughita Sek 2:1-5.\f* \x * \xo 11:1 \xt Ezek 40:3+; Sek 2:1-5\x* \m \v 2-3 Eemon didiiŋ tiina tau ilivut rumei ziige na, utoova sov. Pa Maaron ipul sooso tawe pa nugh nugh tau Yuda mako na, leso tiŋgini irau kaiyo tamoot ru ve geege ru (42). Mboŋ 1,260 tana, yes pale tivaghaaz nugh patabuyaaŋ Yerusalem. Saawe tana, yau aat nambaaŋ uraata tsiau ru to tivotia aliŋag pa tamtamon, leso tighur ilam tsiau. Yesuru pale tinonogh zi pa nonoghiiŋa gabgabuai to moŋiiŋ.” \x * \xo 11:2-3 \xt Dan 7:24+; Lu 21:24; Syg 12:6, 13:5\x* \p \v 4 Yesuru timin ai oliv ru ve lam aia ru tau tiyooz izi Tiina toit tau iŋgin taan isov na naagho. \f + \fr 11:4 \ft Yes tau tivotia Maaron aliiŋa pa tamtamon na, tighamgham tapirizi ila to Maaron Avuvu, ve titotoi ghazooŋa tooni pazi imin lam.\f* \x * \xo 11:4 \xt Sek 4:1-4, 11-14; Mt 5:14\x* \m \v 5 Isaav ighe koiazi eta itoova to ivaghamunia yesuru, ene aat yav ivot ila yesuru avozi ve ighani. Tauvene tamtamon tau ighe itoova to ivaghamunia yesuru, ene aat imaat pa eez tane. \x * \xo 11:5 \xt Yer 5:14\x* \m \v 6 Maaron tapiri igheen to yesuru. Tauvene saawe tau tileep izi taan ve tivotia Maaron aliiŋa pa tamtamon, yes irau tigham pataŋani maata maata tivot izi taan. Yesuru irau tipoon sambam saamba, leso uman izi sov. Ve irau titoor yaa imin siŋ paam. Saawe sindei tau tighe tigham tauvene, yesuru irau tighamu. \x * \xo 11:6 \xt Igham 7:17+; 1King 17:1; Yems 5:17\x* \p \v 7 Tauvene yesuru pale tipariaaŋ tamtamon to tighur ila Maaron aliiŋa. Ve saawe tau tipasov uraat toozi tawe, ene pale gabua saghati ipul puura tau le puughu mako na, ve izaa gha iparav tomani zi. Mako iliiv zi ve irav zi timaat. \x * \xo 11:7 \xt Dan 7:21; Syg 13:1-7\x* \m \v 8 Ve tamtamon pale tipul yesuru patazi tigheen sorok izi eez ziige tau igheen nugh tiina \f + \fr 11:8 \ft Nugh tiina tane, ene aat izaa to Rom, Babilon, Yerusalem, ma nugh tiina sindei tau titaghon sasaghati ŋgar to taan, ve tighurghur koi pa uraata to Maaron. \f* \m loolo. Nugh tawe, tauta tirav Tiina toozi izala ai pambarooŋ gha imaat. Ve tipaleel pa nugh tawe eeza tighe Sodom ve Isip. \x * \xo 11:8 \xt Is 1:10+; Mk 10:33+; Lu 13:34\x* \m \v 9 Eval tiina pale tila timarar yesuru patazi irau mboŋ tol ve sirivu. Yes to nughmariŋ. Ve tinizi tomania aliŋazi ve gabuazi, ene ite ite. Ve yes irau tiyok pa tamtamon eta to itavia patazi mako. \v 10 Pa muuŋ, propet ru tawe tighur pataŋani tintiina izazaa to tamtamon to taan. Tauvene saawe tau yesuru timaat, tamtamon to taan lolozi poia ve tintinizi, ve tivarei gabua pa tauzi. \x * \xo 11:10 \xt Yo 16:20\x* \p \v 11 Eemon mboŋ tol ve sirivu tana isov, ra Maaron iviv Avuvu maata yaryaare iloŋ ila yesuru patazi, ve tiburig tiyooz. Tauvene yes tau tighit zi na, roiŋ tiina igham zi. \x * \xo 11:11 \xt Ezek 37:5+\x* \m \v 12 Malau mako ve tilooŋ bobaaŋ tiina sambam ve izilam ighe: “Yamru azalam sene!” Ra zeran ru tawe koiazŋa timarar zi, ve taitai indai zi gha tizala pa nugh sambam. \x * \xo 11:12 \xt 2King 2:1+; Mbaŋ 1:9; 1Tes 4:17\x* \m \v 13 Saawe duduuŋ tana, yogyoog tiina kat itok nugh tiina tawe, le ruum katini tipolpol ve timbiriis. Nugh eŋaeŋa eŋaeŋa tau ruum saŋavul tigheen ila na, toozi ee ipol, ve liim ve paaŋ popoiazi. Yogyoog tawe irav tamtamon ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ liim ve ru (7,000) timatmaat. Ve yes tau popoiazi na, roiŋ tiina kat igham zi ve tipait Maaron to sambam eeza. \p \v 14 Ene pataŋani tiina ta imin ru. Ve ite imin tol, paita ivot. \s1 Tavuur imin liim ve ru itaŋ \p \v 15 Mako aŋela imin liim ve ru, aana iviv tavuur tooni, ve nalooŋ eval tiina tau tileep izi sambam we tisaav toman aliŋazi tiina tighe: “Aa ŋgarig gha ŋgar saghati tau muuŋ ighamgham pooz pa taan na tapiri isov, ve gabua naol isov titaghon pooz to Maaron toit ve Mesia tooni. \q2 Ve i aat ighamgham pooz tauvene irau saawe!” \x * \xo 11:15 \xt Igham 15:18; Mbo 10:16; Syg 10:7\x* \m \v 16 Ra yes ŋginiiŋa tamoot ee ve paaŋ (24) tipul niazi to ghamuuŋ pooz tau igheen izi Maaron naagho na, ve titap tizi gha tipait eeza tighe: \q2 \v 17 “O Maaron, Tiina tsiei, yo saksakim ve uŋgin gabua naol isov. Yo uleep muuŋ geeg ve ilam. \q2 Yei lolomai poia payo, ve nipait ghom. Pasaa, tapirim tiina tomania pooz tsio, tauta utotoia ivot ighazooŋ wa. \x * \xo 11:17 \xt Mbo 93:1, 97:1, 99:1; Syg 1:4, 8\x* \b \q1 \v 18 Nugh nugh tau tiwatagh ghom mako na, atezi yavyav payo. Eemon aazne, ene saawe to utotoi aatyavyav tsio ivot ighazooŋ, ve ugabiiz yes mateegha, ve ughur atuya pazi. \q2 Tauvene yes propet tau muuŋ tibesbees payo, tomania tamtamon tsio patabuyaaŋa tau tiroi payo ve titaghon ŋgar tsio na, yo aat ugham lezi atuya poia. Yes tau ezazi tintiina, ve yes tau lezi ezazi mako na paam. \q2 Eemon zeran tau tivavaghamunia gabua izi taan na, yo aat uvaghamun zi.” \x * \xo 11:18 \xt Mbo 2:1, 46:6, 110:5; Mbo 115:13; Mt 20:8; Ro 2:5+\x* \p \v 19 Tisavsaav le isov, ra ataman to Rumei Tiina tau igheen izi sambam na ikaak, ve Bokis to Saveeŋ Mbuaaŋ igheen mataghare. Mako nugh ighani milia, lalaav luutu guruŋguruŋia, yogyoog itok, ve ais paatu tintiina titaptap sambam ve tizizi. \x * \xo 11:19 \xt Igham 9:24, 19:16; Hib 9:4; Syg 8:5\x* \c 12 \s1 Livaa ve moot tiina \p \v 1 Ra naghita gabua ee ivot izi sambam imin ilaal. Gabua tawe, puughu tiina. Livaa ee inonogh ghi pa aaz, ve iyooz izala kaiyo. Ve pitum saŋavul ve ru tigheen izala daaba imin moghar ndamoonda. \f + \fr 12:1 \ft Livaa tau saveeŋ ziiri tane isavia na, izaa to Maaron tamtamon tooni, ve moot izaa to Sadan.\f* \m \v 2 Livaa tawe aapo ve ighe ipoop. Tauvene iyamaan yavyavuuŋ tiina ve iyakyak. \p \v 3 Malau mako ve gabua ite ivot izi sambam imin ilaal. Naghita moot tiina ee. Tiini siŋsiŋai imin yav ŋgilaaŋi. Ve daaba liim ve ru, ve zooŋa saŋavul. Ve moghar ndamoonda liim ve ru imin to yes kinik tigheen irau daaba liim ve ru tawe. \x * \xo 12:3 \xt Dan 7:7\x* \m \v 4 Pitum tau tigheen sambam we, moot tawe iighu izuur ŋgun ee, ve isik zi tizila taan. Ve ŋgun ru tigheen poi. Ra moot tawe ila iyooz izi livaa tana naagho ve isasaŋani. Ighe ipoop, mako rekia mon ve itoon naatu. \f + \fr 12:4 \ft Livaa naatu, ene Mesia, Yesu Krisi. Sadan loolo pa Mesia ivot ve igham uraat tooni mako. Ve i iwatagh: Mesia pale ivot ila to Maaron tamtamon tooni. Tauta saawe to Adam ve ilam saawe to Krisi, Sadan monmon ipaburigin tamtamon pa ravuuŋ yes tau titaghon Maaron ŋgar tooni. I itoova to irav Yesu imaat paam. Eemon ŋgar tooni tawe ighur mako. Pasaa, Yesu iburig pa mateegh. Tauta saawe tana ve ilam, Sadan iliil eez pa ravuuŋ Krisi tamtamon tooni. Eemon Maaron pale maata pazi.\f* \x * \xo 12:4 \xt Dan 8:10\x* \p \v 5 Livaa tana ipoop naatu tamoot. Naatu tawe pale iŋgin nughmariŋ, ve pooz tooni pale ariaaŋa kat. Tauta moot ighe iravu imaat. Eemon Maaron indae izala, ve ighuru ileep ila niima tapir igharau niia to ghamuuŋ pooz. \x * \xo 12:5 \xt Lu 2:6+; Mbaŋ 1:9+; Pil 2:9+\x* \p \v 6 Ra livaa tawe ighau ila ve ileep izi nugh ŋginaaŋa. Ene nugh tooni to lepoogh tau Maaron tauu ighuru pani pataghaaŋ. I pale ileep ta sewe ve Maaron iŋgini pa lepoogh tooni irau mboŋ 1,260. \f + \fr 12:6 \ft Muuŋ, propet Ilia ileep izi nugh ŋginaaŋa irau ndaman tol ve sirivu. Saawe tana, Maaron maata pani ve iŋgini pa lepoogh tooni. Ve muuŋ, kinik saghati ee to yes Grika, eeza Antiokus Epipanes, ighe igham yes Israela tipul ghuruuŋ ila toozi. Tauvene ighur pataŋani tiina kat pazi irau ndaman tol ve sirivu. Tauvene, ndaman tol ve sirivu, ma mboŋ 1,260, ma kaiyo tamoot ru geege ru, ene izaa to saawe tau ŋgar saghati ivot imin tiina ve igham pooz, ve tamtamon to Maaron tileep ila pataŋani tiina loolo. Saawe tauvene, Maaron pale maata pa tamtamon tooni.\f* \x * \xo 12:6 \xt 1King 17:1+; Dan 7:25; Syg 11:2, 13:5\x* \p \v 7 Malau mako ve naghita malmal tiina ivot izi nugh sambam. Mikael \f + \fr 12:7 \ft Mikael, ene aŋela ee tau eeza tiina kat. I iŋgin Maaron tamtamon tooni, ve imuŋmuuŋ pa zaaba to Maaron.\f* \m tomania aŋela tooni tipaburigin malmal pa moot tiina tawe ve aŋela tooni. Mako moot tomania aŋela tooni anazi tipamuul malmal pazi. \x * \xo 12:7 \xt Dan 10:13, 21\x* \m \v 8-9 Eemon tapirizi irao mako. Tauvene moot tomania aŋela tooni irau tileep izi nugh sambam muul mako, ve tisik zi tizila pa taan. Moot tawe ileep muuŋ geeg ve ilam. Tiwaat eeza tighe Sadan ma Ŋeer Saghati. I ta itotombaan tamtamon to taan tisov, ve ighegherev zi pa ghamuuŋ ŋgar sasaghati. \x * \xo 12:8-9 \xt Lu 10:18; Yo 12:31; 2Kor 11:3; Syg 20:2+\x* \p \v 10 Ra nalooŋ bobaaŋ tiina ivot izi sambam tighe: “Aazne, Maaron toit igham mulin tamtamon tooni gha tileep poia, ve itotoi tapiri tomania pooz tooni ivot ighazooŋ wa. Ve ighur gabua naol isov tileep ila Mesia tooni saamba, leso iŋgin zi. Pasaa, Ŋeer Saghati tau mboŋ mataaz iŋgalŋgal saveeŋ \f + \fr 12:10 \ft Sadan eeza, ene puughu tauvene: ‘Ŋeer to ŋgaliiŋ saveeŋ’.\f* \m pa toŋvetaz toit ila Maaron naagho na, ene tiziire pa nugh sambam, ve tisiki izila taan wa. \x * \xo 12:10 \xt Yop 1:9+; Sek 3:1\x* \m \v 11 Toŋvetaz toit tigham ŋgar pa lepoogh poia to taan mako, ve tiroi pa mateegh mako. Tirei tauzi kat. Ve Sipsip to Maaron siŋ tooni ipalot zi le tiyooz ariaaŋ pa votiaaŋ saveeŋ onoon ila ila le irau mateegh toozi. Tauta tiliiv Ŋeer Saghati wa. \x * \xo 12:11 \xt Yo 12:25; Ro 16:20; 1Yo 5:4; Syg 7:14\x* \m \v 12 Tauvene yam tau aleep izi nugh sambam na, tintinmim ve lolomim poia. Eemon yam to taan ve yam to te, ayamaan gham. Pa Ŋeer Saghati ta izilat na. Ve i iwatagh ighe saawe tooni ilam igharau wa. Tauvene aate yavyav kat.” \p \v 13 Moot ighita tisiki izi taan wa. Tauvene ila inaan livaa tau ipoop naatu tamoot na ighe ighur pataŋani pani. \v 14 Eemon tigham livaa tana le baage ru imin manbog, leso iroov ila niia to lepoogh ta nugh ŋginaaŋa we, ve ileep malau pa moot. Ve Maaron pale maata pani, ve iŋgini pa lepoogh tooni irau ndaman tol ve sirivu. \x * \xo 12:14 \xt Igham 19:4; 1King 17:1+; Dan 7:25; Syg 11:2, 13:5\x* \m \v 15 Tauta moot inaan livaa tana ve yaa tiina goŋia ivot pa aavo, leso izughu gha ilale. \v 16 Eemon taan iuule, ve ikaak aavo ve ighun makoi yaa tau ivot ila moot aavo na. \v 17 Tauvene moot aate yavyav kat pa livaa tawe, ve ila ipaburigin malmal pa livaa paaghu tooni siriv. Ene yes tau matazi kisin tutuuŋ to Maaron ve titaghoni, ve tivotia ghuruuŋ ila toozi ighazooŋ tighe tighur ila to Yesu. \v 18 Ra moot tana ila iyooz izi nari. \x * \xo 12:18 \xt Syg 1:9, 11:7, 13:7, 14:12\x* \c 13 \s1 Gabua saghati izaa pa te \p \v 1 Ra matag ila le naghita gabua saghati ee \f + \fr 13:1 \ft Gabua saghati tane aat izaa to gavman sasaghati tau tighe tigham tamtamon to Maaron tipul ghuruuŋ ila toozi. Tauvene tighurghur pataŋani pazi, ve tirav zi timatmaat. Saawe to Yoan, gavman to Rom tighamgham tauvene.\f* \m izaa bokia ila te paavo. Gabua tawe, daaba liim ve ru ve zooŋa saŋavul. Zooŋa tawe, moghar ndamoonda saŋavul imin to yes kinik tigheen ila. Ve tibood saveeŋ naol ila daaba liim ve ru tawe timin gabua tawe eeza. Eeza tawe, isaav ighe ŋeer eta to taan igham zi, ene ivelegh Maaron ve ipait tauu eeza sorok imin i Maaron. \x * \xo 13:1 \xt Dan 7:2+; Syg 11:7\x* \m \v 2 Gabua saghati tau yau naghita na, naagho imin lepad, aaghe imin bea, ve aavo imin laion. \f + \fr 13:2 \ft Lepad, bea, ve laion, ene gabua sasaghati tol tau tintiina kat ve tiravrav tamtamon timatmaat.\f* \m Ra moot ighur tapiri ve eeza ila tooni, ve ighuru ileep ila tauu niia to ghamuuŋ pooz, ve ighur gabua naol to taan ila i saamba leso iŋgin zi. \x * \xo 13:2 \xt Dan 7:4+; Syg 12:3\x* \m \v 3 Ve naghita gabua tawe daaba ee, zaab niia ighengheen ila. Pa muuŋ, tiravu imaat. Eemon iburig muul toman tiini poia. \p Yes tau tileep izi taan ve titaghon taan ŋgara na, tisov tirur pa gabua tawe ve titaghoni. \x * \xo 13:3 \xt Gnp 3:15; Syg 17:8\x* \m \v 4 Ve tiput aghezi pa moot ve tipakuru. Pasaa, i ta ighur tapiri ve eeza ila to gabua tawe. Ve gabua saghati tawe paam, tiput aghezi pani ve tipakuru tighe: “Aighat, sei irau gabua tane? Ve sei irau iparav tomania ve iliivo? Mako.” \p \v 5 Maaron ipul gabua saghati tawe iŋgin nugh irau kaiyo tamoot ru ve geege ru (42). Saawe tana, gabua tawe ipapait tauu eeza, ve isiksik saveeŋ veleghiiŋ naol pa Maaron. \x * \xo 13:5 \xt Dan 7:8, 25, 11:36; Syg 11:2\x* \m \v 6 Tauvene ikaak aavo, ve isavia saveeŋ veleghiiŋ naol pa Maaron. Ivelegh Maaron eeza, ivelegh niia to lepoogh, ve ivelegh yes tau tilepleep tomania Maaron izi sambam na paam. \v 7 Ve Maaron ipul gabua tawe iparav tomania tamtamon tooni patabuyaaŋa le iliiv zi. Ve ighur tamtamon tisov tileep ila gabua tawe saamba, leso iŋgin zi. Tinizi, tomania gabuazi, aliŋazi, ve nugh toozi, ene ite ite. \x * \xo 13:7 \xt Dan 7:21\x* \m \v 8 Ve eval tiina to taan tiput aghezi pa gabua tawe ve tipakuru. Ene yes tau ezazi igheen ila rau to lepoogh maata yaryaare mako. Rau tawe, Sipsip to Maaron tau tiravu imaat na, ta iŋgini. Muuŋ geeg, saawe tau Maaron ighur sambam ve taan soone, i ibood tamtamon tooni ezazi ila rau tawe pataghaaŋ wa. \x * \xo 13:8 \xt Lu 10:20; Ep 1:4; Syg 17:8, 20:12+\x* \m \v 9 Tamtamon tau ighe le taliiŋa, i aat ilooŋ saveeŋ tane, ve igham ŋgar pani poi. \p \v 10 Saawe tau gabua saghati tawe igham pooz, yes tau Maaron ighur zi to tiloŋ tila ruum to yavyavuuŋ, ene aat tiloŋ tila ruum to yavyavuuŋ itaghon i ŋgar tooni. Ve yes tau i ighur zi to timaat pa mbuzaagh, ene aat timaat pa mbuzaagh. Tauvene Maaron tamtamon tooni patabuyaaŋa aat tikis ghuruuŋ ila toozi tuŋia, ve tiyooz ariaaŋ pa badooŋ pataŋani. \x * \xo 13:10 \xt Yer 15:2, 43:11; Mt 26:52; Hib 6:12; 1Pe 4:19; Syg 14:12\x* \s1 Gabua saghati ite tau ileep taan loolo ve izaa \p \v 11 Ra matag ila le naghita gabua saghati ite ileep taan loolo ve izaa. Zooŋa ru imin sipsip. Eemon saveeŋ tooni, ene raraate imin moot. \f + \fr 13:11 \ft Gabua saghati ite tau ziiri tane isavia na aat izaa to propet karomŋa tau tikau tamtamon ŋgar toozi, ve tigherev zi pa ghamuuŋ ŋgar to Sadan.\f* \m \v 12 I igham iitete tau ivot imin maata na naagho, ve igherev eval tiina, leso tileep ila gabua tawe saamba. Tauvene tamtamon tisov tau tileep izi taan ve titaghon taan ŋgara na, i igham zi tiput aghezi pa gabua saghati tau ivot imin maata na, ve tipaiti. Ene i tau tiravu imaat, ve iburig muul. \x * \xo 13:12 \xt Mt 7:15, 24:11\x* \m \v 13-14 Gabua saghati tau imin ru na, Maaron ipuli igham gabua ŋgeretazi tintiina tivotvot. Tauta igherev tamtamon gha titaghon iitete tau ivot imin maata na pa ŋgar tooni. I irau igham yav sambam ve izilam taan ila tamtamon matazi. Karom tooni tawe ikau tamtamon to taan ŋgar toozi. Tauta tigharaat iitete tau ivot imin maata na anunu ve tipakuru. Ene i tau tiravu imaat, ve iburig muul. \x * \xo 13:13-14 \xt Lo 13:1+; Mt 24:24; 2Tes 2:9+\x* \m \v 15 Ve Maaron ipul gabua saghati tau imin ru na igham gabua ŋgereeta ite. Iitete anunu tau tigharaata na, i ighamu le anunu tawe imin gabua tau ileep maata yaryaare ve isavsaav. Ve yes tau tiput aghezi pa anunu tawe mako na, anunu tawe pale isaav, ve tirav zi timaat. \x * \xo 13:15 \xt Dan 3:4+\x* \p \v 16 Ve i iyau tamtamon tisov, ve izoornugh pazi ighe tigham iitete tau ivot imin maata na ilaal tooni ila nimazi tapir ma ndamozi. Yes tau ezazi tintiina, ve yes tau lezi ezazi mako, yes kuaz tauŋa, ve yes mbolaaŋa, yes besooŋa, ve yes tau besooŋa mako. \v 17 Ve tighur tutuuŋ ariaaŋa tauvene: Yes tau lezi ilaal tawe, ene yes mon ta irau tighol gabua ve tigholia gabua toozi. Ve ighe mako, ene aat mako. Ilaal tawe, ene gabua saghati tau ivot imin maata na eeza. \x * \xo 13:17 \xt Syg 14:9, 16:2, 19:20, 20:4\x* \p \v 18 Ighe taghazooŋ pa Maaron ŋgar tooni, ene aat tawatagh gabua tane puughu. Tauvene tamtamon tau le ŋgar, ene aat iwatagh eez to niniiŋ gabua saghati tawe eeza, ve ighilaal puughu. Ilaal tooni, ene 666. Ve ene ilaal to tamtamon. \f + \fr 13:18 \ft Zeran ŋgara siriv matazi iŋgal tighe: 7, ene izaa to gabua tau poia kat ve iduduuŋ mon. Tauvene 7, ene namba to Maaron. Ve 6, ene izaa to gabua tau izuari ghi kat ighe le imin Maaron tauu, eemon irao mako. Tauvene 666, ene izaa to yes tau tivelegh Maaron, ve tipait tauzi tighe le tigham Maaron niia. Muuŋ ve ilam, daaba siriv to taan tigham ŋgar tauvene. Ve saawe to Yoan paam, kinik tiina to Rom igham ŋgar tauvene. Ŋgara siriv tighe namba 666 iŋarui kinik saghati ee to yes Roma, eeza Nero. Pasaa, yes Israela lezi eez to niniiŋ leta tau tigheen ila tamtamon ezazi. Ve isaav ighe tanin leta to Nero eeza itaghon eez toozi, ene ivot imin 666.\f* \c 14 \s1 Timbou mbouŋ paaghu izi loloz Zion \p \v 1 Ra matag ila le naghita Sipsip to Maaron tomania tamtamon tooni ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ (144,000) tiyozyooz izi loloz Zion. Tamtamon tawe, tibood i yesuru Taama Maaron ezazi ila ndamozi. \x * \xo 14:1 \xt Syg 7:3+\x* \m \v 2 Malau mako ve nalooŋ eval tiina aliŋazi sambam ve izilam. Luutu tiina kat imin yaa katini tiyatyaat tizizi, ma lalaav lutluutu. Ve nalooŋ gabua luutu poia kat imin tamtamon tirav gita ma vene. \v 3 Eval tiina tawe timbou mbouŋ paaghu igharau Maaron niia to ghamuuŋ pooz ila yes ŋginiiŋa tamoot ee ve paaŋ (24) tomania gabua matazi yaryaare paaŋ naghozi. Ene yes tamtamon ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ (144,000) to taan tau Sipsip to Maaron ighol zi timin le, ve ipas zi tivot pa saghati tapiri. Ve yes mon ta irau tiwatagh mbouŋ tawe, ve timbouia. \x * \xo 14:3 \xt Mbo 149:1; Syg 5:9\x* \m \v 4 Ene yes tau tighurghur boog mako. Tiŋgin tauzi poi. Tauvene tiŋgalaaŋ ila Maaron maata. \f + \fr 14:4 \ft Saveeŋ tau Yoan iboode na, isaav tauvene: Tamtamon 144,000 tau ziiri tane isavi zi na, tila to yes zilivaa gha yesŋa tigheen mako. Zeran ŋgara katini tighe saveeŋ tane, ene saveeŋ palelaaŋ tau iŋarui yes tau tileep soghan pa maaron karomŋa ve ŋgar sasaghati to taan, ve titaghon ŋgar ŋgalaaŋa mon ila Maaron maata.\f* \m Ve nugh sindei tau Sipsip to Maaron ighe ila pani, ene yes titaghoni mon. I ipas zi ila eval tiina to taan sosozi, ve ighol zi timin i le wa. Tauta yes timin aniiŋ maata tau tighuru ila pa Maaron yesuru Sipsip tooni imin paitooŋ zi. \x * \xo 14:4 \xt 2Kor 11:2; Ep 5:27; Yems 1:18\x* \m \v 5 Ve saveeŋ karom eta ivot ila avozi mako. Tauta lezi sosor eta ila Maaron maata mako. \x * \xo 14:5 \xt Kol 3:9\x* \s1 Aŋela tol \p \v 6 Ra matag ila le naghita aŋela ee iroov ila sambam saamba. Vaaru poia tau igheen irau saawe, ene igheen tooni. I le uraat to ivotia saveeŋ tawe pa tamtamon tisov tau tileep izi taan. Yes tinizi tomania aliŋazi, gabuazi, ve nugh toozi, ene ite ite. \x * \xo 14:6 \xt Mk 13:10\x* \m \v 7 Aŋela tawe isaav toman aliiŋa tiina ighe: “Saawe to gabizooŋ tamtamon ve ghuruuŋ atuya pazi, tauta ivot wa. Tauvene aroi pa Maaron, ve apait eeza pa tapiri ve poia tooni. I ta ighur sambam, taan, te, ve yaa naol isov tau tivotvot ila taan loolo. Tauvene aput aghemim pani ve apakuru.” \x * \xo 14:7 \xt Syg 15:4\x* \p \v 8 Malau mako ve aŋela ite, aana itaghoni ilam, ve isaav ighe: “Nugh tiina Babilon itap gha isaghat wa! Onoon kat, itap le isaghat kat! Nugh tau ighegherev tamtamon pa ŋgar tooni sasaghati, ve ikaukau ŋgar toozi imin ipaghun zi pa yaa ariaaŋa, tauta aazne izi imin kaut sorok.” \x * \xo 14:8 \xt Is 21:9; Yer 51:8; Syg 17:1+\x* \p \v 9 Aŋela tawe ilam ila, ra ite imin tol, aana itaghon yesuru ilam, ve isaav aliiŋa tiina ighe: “Isaav ighe tamtamon eta iput aaghe pa gabua saghati, ma gabua tawe anunu, ve ipaiti, ve igham ilaal tooni ila ndaamo ma niima, \v 10 i aat ighun ila rubruub tau ivon kat pa aatyavyav to Maaron. Aatyavyav tawe, ene imin vaen tau ariaaŋa kat. Irau Maaron izoola pa yaa ite paam to irav matin tapiri ne mako. Tauvene tamtamon tana, aat tighur yavyavuuŋ tiina pani, ve yav tomania maet salfa tuntunu tau vaazi saghati na ighani ila Sipsip to Maaron tomania aŋela patabuyaaŋa naghozi. \x * \xo 14:10 \xt Mbo 11:6, 75:8; Is 51:17; Syg 13:16+\x* \m \v 11 Zeran tauvene, yav tau ighan zi na, mbuasa pale imbuŋ tauvene taghon taghon gha ila. Irau isov mako. Tauvene yes tau tiput aghezi pa gabua saghati, ma gabua tawe anunu, tomania yes tau tigham ilaal tooni na, yav pale ighan zi tauvene irau mboŋ ve mataaz taghon taghon gha ila. Irau timariau pa yavyavuuŋ mako. \x * \xo 14:11 \xt Jud 1:7\x* \m \v 12 Tauvene Maaron tamtamon tooni patabuyaaŋa aat tiyooz ariaaŋ pa badooŋ pataŋani. Ene yes tau titaghon tutuuŋ to Maaron, ve tighur ila to Yesu ariaaŋ.” \p \v 13 Aŋela tawe isavsaav le isov, ra nalooŋ saveeŋ sambam ve izilam ighe: “Ubood saveeŋ tauvene: Aazne ve ila, yes tau tileep tuŋia ila to Tiina toit Yesu le irau mateegh toozi, ene pale poia to Maaron izaa toozi, ve tintinizi.” \p Maaron Avuvu paam isavia saveeŋ eemon ighe: “Onoon kat, yes pale timariau pa uraat ve pataŋani toozi. Ve ŋgar popoia tau tighamgham zi na, pale igheen tomani zi ve tila.” \x * \xo 14:13 \xt 2Tes 1:7; Hib 4:10\x* \s1 Saawe to lupuuŋ aniiŋ matuugha to Maaron \p \v 14 Ra matag ila le naghita taitai pisosooŋa, ve ŋeer ee mboole izala paavo. Ŋeer tawe, naagho imin Tamtamon Naatu, ve moghar ndamoonda to kinik igheen ila daaba. Moghar tawe, tigharaata pa gol. Ve i ikis mbuzaagh kooka ee tau maata kat. \x * \xo 14:14 \xt Ezek 1:26; Dan 7:13; Mk 13:26+\x* \m \v 15 Ra aŋela ite ivot pa Rumei Tiina ta sambam we, ve iboob pa ŋeer tau ileep izala taitai paavo na ighe: “Saawe to lupuuŋ aniiŋ, ighe ivot tane. Pasaa, aniiŋ wit tsio tau titum izi taan na, timatuugh wa. Tauvene ugham mbuzaagh tsio kooka tana, ve urav zi tizi.” \x * \xo 14:15 \xt Mk 4:29\x* \m \v 16 Tauvene ŋeer tau mboole izala taitai na, isik mbuzaagh tooni, ve irav wit tisov tau titum izi taan na, leso tiyau zi ve tilup zi ila ruum to aniiŋ. \f + \fr 14:16 \ft Saveeŋ ziiri tane aat isavia saawe tau Krisi imuul ilam ve iyau tamtamon tooni.\f* \s1 Aatyavyav to Maaron izaa to tamtamon \p \v 17 Malau mako ve aŋela ite, aana ivot pa Rumei Tiina ta sambam we. I paam, ikis mbuzaagh kooka tau maata kat. \v 18 Ra aŋela ite paam tau iŋgin yav to artaal na, ipul artaal ve ivot, ve iboob pa iitete tau ikis mbuzaagh kooka na ighe: “Vaen to taan tisov tibulbuul wa. Ugham mbuzaagh tsio tana ula urav motin zi, ve ulup zi.” \v 19-20 Tauvene aŋela tawe isik mbuzaagh tooni, ve irav motin vaen tau tigheen izi taan ne anoŋazi tisov tizi. Ra iyauur zi gha ilup zi, ve igham zi ila gha isuruuv zi ila Maaron nugh tooni to pisooŋ vaen tau igheen nugh tiina ziige na. Pasaa, saawe to aatyavyav to Maaron izaa toozi, tauta ivot wa. Tauvene tivaghaaz vaen anooŋa tawe izi nugh to pisooŋ vaen le suuru tiina kat ivot. Ve ipot izaa le raraate pa hos aaze. Ve ireer ila nugh malau irau 300 kilomita ma vene. Vaen suuru tawe, ene siŋ to tamtamon tau imaliŋ. \x * \xo 14:19-20 \xt Syg 19:15\x* \c 15 \s1 Aŋela liim ve ru tikis pataŋani liim ve ru \p \v 1 Ra matag ila le naghita gabua tiina ite ivot izi sambam imin ilaal. Ilaal tawe, ite kat. Nagham ŋgar pani le ŋgar tsiau imbool. Naghita aŋela liim ve ru tikis pataŋani liim ve ru tau sasaghatizi kat. Pataŋani tawe pale tivot murei geeg to tipasov aatyavyav to Maaron. \x * \xo 15:1 \xt Syg 11:18\x* \s1 Tamtamon to Maaron tipait eeza ila mbouŋ \p \v 2 Ve naghita gabua ite. Tigharaata pa galas tomania yav. Gabua tawe, ghitooŋa imin te, ve Maaron tamtamon tooni tiyooz ila ziige. Ene yes tau tiyooz ariaaŋ, ve tiliiv gabua saghati tomania anunu, ve ilaal to eeza. Yes tiput aghezi pani mako, ve tigham ilaal to eeza mako. Yes tikis gita tau Maaron igham pazi na, ve tipait Maaron eeza. \x * \xo 15:2 \xt Syg 4:6, 12:11, 13:15+\x* \m \v 3 Yes timbou mbouŋ to Mose, i besooŋa to Maaron. Mbouŋ tawe iŋarui Sipsip to Maaron paam. \f + \fr 15:3 \ft Muuŋ, yes Israela tiyooz ila Te Siŋsiŋai ziige, ve tipait Maaron eeza ila mbouŋ pa uleeŋ tooni. Tamtamon tau saveeŋ ziiri tane isavi zi na tauvene paam. Tipait Maaron eeza ila mbouŋ. Pasaa, Sipsip to Maaron igham mulin zi, ve ighur atuya pa koiazŋa.\f* \m Timbou tauvene: \q2 “O Maaron, Tiina tsiei, yo saksakim ve uŋgin gabua naol isov. Uraat tau yo ughamgham zi, ene tintiina kat. Nigham ŋgar pazi le nirao mako. \q2 Yo kinik tiina kat tau uŋgin nughmariŋ. Ve ŋgar tsio, ene iduduuŋ ve onoon mon. \x * \xo 15:3 \xt Igham 15:1+; Lo 32:4+; Mbo 111:2\x* \b \q1 \v 4 Tiina tsiei, yo mon ta patabuyaaŋ. Tauvene tamtamon tisov aat tiroi payo ve titaghon ŋgar tsio, ve tipait ezam pa tapirim ve poia tsio. \q2 Nughmariŋ pale tisov tilam tiput aghezi payo, ve tipait ghom. Pasaa, ŋgar tsio tau ughurghur duduŋai atuya pa tamtamon, tauta utotoia ivot ighazooŋ wa.” \x * \xo 15:4 \xt Mbo 86:9\x* \s1 Oon liim ve ru tau tivon pa aatyavyav to Maaron \p \v 5 Murei ra, matag ila le naghita balbaal patabuyaaŋ tau imin rumei izi sambam na. Loolo tau patabuyaaŋ kat na atamana ikaak. Ene loolo tau saveeŋ mbuaaŋ to Maaron tomania tutuuŋ tooni igheen ila. \x * \xo 15:5 \xt Syg 11:19\x* \m \v 6 Aŋela liim ve ru tau naghit zi imin maata na, tileep balbaal tawe loolo ve tivot. Yes tikis pataŋani liim ve ru tau sasaghati kat na le irau zi. Aŋela tana nonoghiiŋa toozi iŋgalaaŋ ve milmilia kat. Ve gabua milmilia tau tigharaat zi pa gol na igheen livutin gargarizi. \v 7 Ra gabua matazi yaryaare paaŋ, toozi ee irei oon geegeu liim ve ru le irau zi. Oon liim ve ru tawe, tigharaat zi pa gol, ve tivon kat pa aatyavyav to Maaron tau ileep irau saawe. \v 8 Ve Maaron mbonari ve tapiri tomania mbuasa ivot le ipavon Rumei Tiina tau iyooz izi sambam na loolo. Tauta eta irau iloŋ ila mako. Yes aat tileep ve tisaŋan le aŋela liim ve ru tana tipasov uraat toozi to ghuruuŋ pataŋani pa tamtamon le isov, o tiloŋ tila. \x * \xo 15:8 \xt Igham 40:34\x* \c 16 \s1 Tamtamon tiyamaan katin aatyavyav to Maaron \p \v 1 Ra nalooŋ saveeŋ luutu tiina ivot ila rumei loolo ta sambam we, ve ilam pa aŋela liim ve ru tana ighe: “Aatyavyav to Maaron tau igheen ila oon tsiam lolozi na, ala aliŋi izila pa taan.” \p \v 2 Ra aŋela tau imin maata na, igham oon tooni, ve imuuŋ ila iliŋ aatyavyav to Maaron izila pa taan. Tauvene yes tau tigham ilaal to gabua saghati ve tipait gabua tawe anunu na, mbotmboot igham zi. Mbotmboot tawe poia mako. Sasaghati, ve yavyavuuŋa tiina kat. \x * \xo 16:2 \xt Igham 9:9+; Syg 13:12+\x* \p \v 3 Mako aŋela ite imin ru, aana igham oon tooni, ve ila iliŋ aatyavyav to Maaron izila pa te, le te itoora imin siŋ to yes mateegha. Tauvene gabua naol isov tau tileep ila te loolo na, timatmaat le tisov. Eta ileep muul mako. \x * \xo 16:3 \xt Syg 8:8+\x* \p \v 4 Mako aŋela ite imin tol, aana igham oon tooni, ve ila iliŋ aatyavyav to Maaron izila pa yaa, le yaa tisov timin siŋ paam. Yaa tau tirereer, ve yaa tau tivotvot ila taan puura na paam. \v 5 Ve nalooŋ aŋela tau iŋgin yaa na, isaav pa Maaron ighe: \q2 “Yo uleep muuŋ geeg, ve aazne paam. Ve yo patabuyaaŋ kat. \q2 Ŋgar tau yo ughamu to uyat ŋgar sasaghati to tamtamon, ene iduduuŋ mon. \x * \xo 16:5 \xt Mbo 119:137\x* \b \q1 \v 6 Pasaa, yes tiliŋ siŋ pa tamtamon tsio patabuyaaŋa, ve yes propet. Tauta anam ugham zi tighun siŋ. Atuya toozi tawe, ene iduduuŋ kat pa ŋgar tau yes tighamu na.” \x * \xo 16:6 \xt Mt 23:34+; Syg 11:18\x* \p \v 7 Ve nalooŋ saveeŋ ivot pa artaal ve ilam ighe: “Onoon kat. Maaron, Tiina tsiei, yo saksakim ve uŋgin gabua naol isov. Gabizooŋ tsio ve atuya tau ughuru pa tamtamon, ene iduduuŋ ve onoon mon.” \p \v 8 Mako aŋela ite imin paaŋ, aana igham oon tooni, ve ila iliŋ aatyavyav to Maaron iŋarui aaz. Tauvene aaz ighaaz kat, ve isalaam tamtamon imin yav. \x * \xo 16:8 \xt Syg 8:12\x* \m \v 9 Aaz ighaaz katin zi le tinizi ipopop. Eemon lolozi pa toraaŋ ŋgar toozi mako ve tipait Maaron eeza mako. Tiburig ve tisik saveeŋ sasaghati naol pani. Pasaa, yes tiwatagh: I ta iŋgin pataŋani tawe. \p \v 10 Mako aŋela ite imin liim, aana igham oon tooni, ve ila iliŋ aatyavyav to Maaron izila pa gabua saghati niia to ghamuuŋ pooz. Tauvene yes tau tileep ila i saamba na, ndoroom tiina ikau zi. Ve yavyavuuŋ tiina igham tamtamon le livozi kikia. \x * \xo 16:10 \xt Igham 10:21+; Syg 9:2\x* \m \v 11 Tauvene tisik saveeŋ sasaghati naol pa Maaron to sambam. Pasaa, yavyavuuŋ tiina ve mbotmboot sasaghati igham zi. Eemon titoor lolozi ve tipul ŋgar toozi sasaghati mako. \x * \xo 16:11 \xt Syg 9:20+\x* \p \v 12 Mako aŋela ite imin liim ve ee, aana igham oon tooni, ve ila iliŋ aatyavyav to Maaron ila pa yaa tiina Euprates, le imaak ve imamaas. Leso igharaat eez pa yes kinik to aaz puughu tilam. \x * \xo 16:12 \xt Syg 9:14\x* \m \v 13 Ve naghita avuvu sasaghati tol. Ghitoŋazi imin gob. Ee ivot ila moot aavo, ite ivot ila gabua saghati aavo, ve ite imin tol pani, ene ivot ila propet karom tau igham gabua saghati naagho na aavo. \x * \xo 16:13 \xt 1Yo 4:1+; Syg 12:3, 13:1, 11\x* \m \v 14 Avuvu sasaghati tawe pale tigham gabua ŋgeretazi tintiina ivotvot imin ilaal pa tamtamon. Isaav ighe saawe tiina to Maaron saksaki igabiiz tamtamon ve ighur atuya pazi ilam igharau, ene pale tila tipazaagh yes kinik irau taan isov, leso tiyau zaaba toozi tilam, ve tipaburigin malmal pa Maaron. \x * \xo 16:14 \xt Mbo 2:2+; Mt 24:24; 2Tes 2:9; Syg 17:14\x* \p \v 15 [Ve matamim iŋgal Krisi aliiŋa tau isaav ighe:] “Alooŋ. Yau aat nalam napateeŋ gham imin ŋeer to umbuuŋ. Tauvene tamtamon tau ighe igharaat ghi pataghaaŋ, ve imamaat ariaaŋ le nalam, ene aat tintini pa poia to Maaron tau pale izaa tooni. Eemon isaav ighe tamtamon eta igharaat ghi mako, ene pale ivaghamgham, ve maaya imin ŋeer tau kambaŋmbaŋi.” \x * \xo 16:15 \xt Mt 24:42+; 1Tes 5:2+; 2Pe 3:10\x* \p \v 16 Tauvene avuvu sasaghati tawe tila tiyau yes kinik tomania zaaba toozi ve tilup zi izi nugh tau tiwaat eeza ila saveeŋ Hibru tighe Armagedon. Leso tigham malmal izi ta sewe. \x * \xo 16:16 \xt Sek 12:11; Syg 19:19\x* \p \v 17 Mako aŋela ite imin liim ve ru, aana ila iliŋ aatyavyav to Maaron izila pa sambam saamba. Ve saveeŋ ivot toman luutu tiina ila Maaron niia to ghamuuŋ pooz ta Rumei Tiina loolo we. Isaav ighe: “Tauta ene. Isov wa!” \v 18 Ra nugh ighani milia, lalaav pelia, ve luutu guruŋguruŋia, ve yogyoog itok. Yogyoog tawe, tiina le tiina kat. Saawe tau Maaron ighur tamtamon tivot izi taan ve ilam, yogyoog tiina eta tauvene itok taan pai eta soone. \v 19 Yogyoog tawe igham taan to nugh tiina Babilon ivavaal le imin sirivu tol. Ve nugh tintiina to taan tisov tauvene paam, tisaghat ve timbiriis. Tauvene Maaron loolo iveegh pa nugh tiina Babilon \f + \fr 16:19 \ft Babilon, ene izaa to nugh tiina Rom, tomania ŋgar naol to taan tau ighegherev tamtamon gha tighur murizi pa Maaron. Yoan loolo pa watooŋ Rom eeza duduuŋ mako, tauta iwaato ighe Babilon. \f* \m sosor tooni mako. Maata iŋgalŋgali, tauta ipaghunu pa vaen ariaaŋa kat. Vaen tawe, ene aatyavyav tooni tau tiina le tiina kat. \x * \xo 16:19 \xt Syg 11:13, 14:8, 18:2+\x* \m \v 20 Saawe tana, sisi tisov tilalez. Ve loloz paam, eta igheen muul mako. \x * \xo 16:20 \xt Syg 6:14\x* \m \v 21 Ve ais paatu paatu titaptap sambam tizizi, ve tiravrav tamtamon. Ais paatu paatu tawe, geegeu mako. Pataŋani to paatu eŋaeŋa, ene irau 50 kilogram ma vene. Tauvene tamtamon tisik saveeŋ sasaghati naol pa Maaron. Pasaa, pataŋani tawe, tiina le tiina kat. \x * \xo 16:21 \xt Igham 9:23+; Syg 11:19\x* \c 17 \s1 Livaa to eez tau ighegherev tamtamon pa ghamuuŋ ŋgar sasaghati \p \v 1 Ra yes aŋela liim ve ru tau tikis oon liim ve ru na, toozi ee ilam ve isaav payau ighe: “Ulam ve natotoi ghom pa atuya tau pale iŋarui livaa to eez tau mboole izala yaa tintiina naol pavozi na. \f + \fr 17:1 \ft Livaa to eez ve nugh tiina Babilon, ene saveeŋ palelaaŋ ru tau izaa to nugh tiina Rom, tomania ŋgar maata maata to taan tau ighegherev tamtamon gha tighurghur murizi pa Maaron. Yaa naol tane, ene izaa to nughmariŋ to taan. Livaa tane mboole izala pavozi pasaa, i ta iŋgin zi. Nugh Babilon duduuŋ, le yaa katini tau tireer ila nugh loolo. Saveeŋ tane, puughu tauvene: Ŋgar to Babilon (o ŋgar sasaghati to taan) ighamgham pooz pa nughmariŋ.\f* \m Livaa tawe, i eeza tiina kat. \x * \xo 17:1 \xt Yer 51:12+; Syg 18:1+\x* \m \v 2 I ta ighegherev yes kinik to taan, ve yesŋa tighurghur boog. \f + \fr 17:2 \ft Ghuruuŋ boog tane izaa to ŋgar tau taghur loloon pa gabua to taan, ma maaron karom eta, ve taghur muriin pa Maaron tauu.\f* \m Ve yes kinik mon mako. I ikau ŋgar to eval tiina tau tileep izi taan, ve titaghoni pa ŋgar tooni saghati le imin ta tighun vaen ariaaŋa gha ŋgar toozi ivaghamgham.” \x * \xo 17:2 \xt Yer 51:7; Syg 14:8, 18:3\x* \p \v 3 Ra Avuvu Patabuyaaŋ tapiri izaa tsiau, ve aŋela tawe igham ghau nala navot nugh ŋginaaŋa. Navot ta sewe, le naghita livaa ee ilepleep. Mboole izala gabua saghati ee paavo. Gabua tawe, tiini siŋsiŋai kat ve bodeeŋ naol irau tiini isov. Bodeeŋ tawe, ene imin eeza. Eeza naol tawe, pughuzi eemon. Pughuzi tauvene: I ivelegh Maaron ve ipait tauu eeza ighe i Maaron. Gabua tana, daaba liim ve ru, ve zooŋa saŋavul. \x * \xo 17:3 \xt Syg 13:1-8\x* \m \v 4 Livaa tawe inonogh ghi pa nonoghiiŋa poia kat tau ŋgereeta aindan ve siŋsiŋai. Ve itiik tauu pa gabua popoiazi naol imin gol, maet milmilia siriv ve ŋgool maata. I ikis rubruub ee tau tigharaata pa gol. Rubruub tawe, ivon pa ŋgar sasaghati naol, ve ŋgar to ghuruuŋ boog tau livaa tana ighamghamu. Ŋgar tauvene iŋgalaaŋ ila Maaron maata mako. Saghati kat. \v 5 Ve tibood livaa tana eeza ila ndaamo. Eeza tawe, saveeŋ palelaaŋ. Isaav tauvene: \p “Ene nugh tiina Babilon. Zilivaa to eez, tomania tamtamon tisov tau tighamgham ŋgar sasaghati kat izi taan, i ta imin tinazi. Pasaa, i ta ipapazaagh zi pa ghamuuŋ ŋgar tauvene.” \x * \xo 17:5 \xt Syg 14:8\x* \p \v 6 Yau naghita livaa tana ighun le ŋgar tooni ivaghamgham. Pasaa, Maaron tamtamon tooni patabuyaaŋa tau tipariaaŋ Yesu saveeŋ tooni na, i ikaria ghunuuŋ siŋ toozi. I ta ipapazaagh tamtamon pa ravuuŋ zi timatmaat. Yau naghita, le nagham ŋgar naol ve ŋgar tsiau imbool. \x * \xo 17:6 \xt Syg 6:9, 12:11, 16:6\x* \p \v 7 Tauvene aŋela tana ighason ghau ighe: “Puughu mindai ta yo ugham ŋgar naol? Gabua saghati tau daaba liim ve ru ve zooŋa saŋavul, tomania livaa tau ileep izala gabua tawe paavo ne, ene ŋgara yoŋgaaŋa. Eemon yau aat napaghazoŋai ghom pani. \v 8 Gabua saghati tau yo ughita na, muuŋ i ileep. Ve aazne, ileep mako. Eemon malau mako pale izaa muul pa puura tau le puughu mako na. Ve ileep rig, o Maaron ivaghamunia gha ilale. Muuŋ geeg, saawe tau Maaron ighur sambam ve taan soone, tibood tamtamon tooni ezazi ila rau to lepoogh maata yaryaare wa. Tamtamon tisov tau ezazi igheen ila rau tawe mako na, yes pale tighita gabua saghati ve tirur pani. Pasaa, muuŋ, i ileep. Ve aazne ileep mako. Eemon murei pale ivot muul. \x * \xo 17:8 \xt Dan 12:1; Syg 13:1+\x* \p \v 9 “Tamtamon tau le ŋgar, i aat ighazooŋ pa gabua tane puughu. Gabua saghati tau daaba liim ve ru, ene izaa to loloz liim ve ru tau livaa tana ileep izala na. \f + \fr 17:9 \ft Nugh tiina Rom igheen izala nugh mbua liim ve ru.\f* \m Ve izaa to kinik liim ve ru paam. \v 10 Toozi liim, uraat toozi isov gha tizi wa. Ve ite imin liim ve ee, tauta aazne ilepleep ve ighamgham pooz. Ve ite imin liim ve ru, i ivot soone. Eemon saawe tau ighe ivot, i aat ileep malau rig. \v 11 Gabua saghati tau muuŋ ileep ve aazne ileep mako na, ene kinik tau imin liim ve tol pani. Yesŋa kinik liim ve ru tawe, ŋgar toozi raraate. I aat ileep rig, o Maaron ivaghamunia gha ilale kat. \p \v 12 “Ve zooŋa saŋavul tau ughit zi na, ene izaa to kinik saŋavul. Eemon saawe toozi to ghamuuŋ pooz, ene soone. Pale tisaŋan le saawe to yesŋa gabua saghati tawe tigham tapirizi, o tilup zi, ve tiŋgin taan pa sooso rigmon. \x * \xo 17:12 \xt Dan 7:24\x* \m \v 13 Kinik saŋavul tawe, ŋgar toozi eemon. Ve yes pale tighur tapirizi tomania gabua tisov tau tiŋgin zi na ila to gabua saghati tana, leso tipaloti. \v 14 Ve yesŋa gabua saghati pale tilup zi ve tiparav tomania Sipsip to Maaron ve tamtamon tooni. Eemon pale tirao mako. Sipsip to Maaron pale iliiv zi. Pasaa, i tiina iliiv zimaronŋa tisov. Ve i kinik tiina tau iliiv kinik tisov. Tamtamon tooni, ene yes tau i tauu isiigh zi, ve ipoi zi timin i le, ve tikis ghuruuŋ ila toozi ariaaŋ.” \x * \xo 17:14 \xt 1Tim 6:15; Syg 16:14, 19:19\x* \p \v 15 Ra aŋela tana isaav payau muul ighe: \p “Yaa naol tau ughita livaa to eez mboole izala pavozi na, ene izaa to nugh mariŋ to taan tau tinizi, tomania gabuazi, ve aliŋazi ite ite. \v 16 Gabua saghati zooŋa saŋavul tau ughit zi na, ene izaa to kinik saŋavul. Murei pale yesŋa gabua tawe titoor ŋgar toozi, ve tighur koi pa livaa to eez tawe, ve tivaghamunia kat. Pale tiraŋgat nonoghiiŋa tooni le kambaŋmbaŋi, ve tighan miiza, mako tisiki izala yav ighani gha ilale. \x * \xo 17:16 \xt Ezek 16:37+; Syg 18:8\x* \m \v 17 Pasaa, Maaron ighur ŋgar igheen ila kinik saŋavul tawe lolozi wa ighe tilup ŋgar toozi imin eemon, ve tipuliir gabua tau tiŋginŋgin zi na ila gabua saghati niima. Leso iŋgin zi le irau Maaron saveeŋ tooni ighur anooŋa. Tauvene ŋgar tane pale ivot itaghon Maaron tauu ŋgar tooni. \p \v 18 “Livaa tau yo ughita na, ene izaa to nugh tiina tau ighamgham pooz pa kinik tisov to taan.” \c 18 \s1 Babilon itap izi imin kaut sorok \p \v 1 Murei ra, matag ila le naghita aŋela ee ipul sambam ve izilam. I tapiri tiina kat, ve mbonari isul taan le ighazooŋ kat. \x * \xo 18:1 \xt Syg 10:1\x* \m \v 2 I iboob aliiŋa tiina kat ighe: \q2 “Nugh tiina Babilon isaghat wa! Itap le isaghat kat! Aazne, nugh balim kat. Tamtamon eta ileep muul mako. \q2 Gabua naol tau tiŋgalaaŋ ila Maaron maata mako na, tighamu imin lezi niazi to lepoogh. Avuvu sasaghati, man sasaghati, ve gabua sasaghati naol tau loloon pa ghitooŋ zi mako na, tilup zi ta sewe. \x * \xo 18:2 \xt Is 13:19, 21:9; Yer 50:39+\x* \b \q1 \v 3 Pasaa, nugh tawe ta ighegherev nughmariŋ pa ghamuuŋ ŋgar saghati ve yesŋa tighurghur boog. Ve ipaghun zi pa vaen tooni ariaaŋa kat le ŋgar toozi ivaghamgham. Yes kinik to taan paam. Yesŋa tighurghur boog. \q2 I ighe igham le taan pabodeeŋa naol, ve ileep poia le poia kat. Tauta zeran to raukoliiŋ tilala tooni, ve tigholia gabua toozi ila tooni, ve timin kuaz tauu.” \x * \xo 18:3 \xt Syg 14:8, 17:2\x* \m \v 4 Ve nalooŋ saveeŋ ite sambam ve izilam ighe: \q2 “Tamtamon tsiau, apul nugh tana ve aghawaar. Mako pale iyes gham pa ŋgar tooni saghati, ve pataŋani tau pale izaa tooni na izaa tsiam paam. \x * \xo 18:4 \xt Gnp 19:12+; Yer 51:6; 2Kor 6:17\x* \b \q1 \v 5 Pasaa, sosor tooni ivandou ghi izala izala le ikis sambam saamba. Ŋgar tooni sasaghati naol isov tawe, Maaron maata kisin zi. \x * \xo 18:5 \xt Gnp 18:20+; Yona 1:2\x* \b \q1 \v 6 Ŋgar saghati tau i ighamghamu na, apamuule ila pani. Ve atuya tau aghe agham pani na, aghur ite paam izala paavo ve agham pani! \q2 Muuŋ, i itoor yaa ariaaŋa pa tamtamon ve ipaghun zi. Tauvene aazne, yam aat atoor yaa ariaaŋa kat ve aliŋi ila i tauu rubruub tooni le ivon kat. Leso ighunu le isooŋ katini. \x * \xo 18:6 \xt Mbo 137:8; Yer 50:29\x* \b \q1 \v 7 Muuŋ, i ipakur ghi kat, ve igham le taan pabodeeŋa naol, ve lepoogh tooni poia le poia kat. Tauvene i aat iyamaan yavyavuuŋ tiina ve itaŋ, leso iyat ŋgar tooni tawe. \q2 Pasaa, i igham tiini ighe: ‘Yau garwaat tinazi. Nambool pa gabua eta mako. Yau aat naleep ila niag to ghamuuŋ pooz, ve lepoogh tsiau poia mon taghon taghon gha ila. Yau naar gha leso nataŋ? Mako. Pataŋani eta irau ivot payau mako.’ \x * \xo 18:7 \xt Is 47:7+\x* \b \q1 \v 8 Pataŋani naol tau Maaron pale ighuru pani, ene pale tisov tivot pani pa aaz eemon. Saawe tana, taŋiiz, pitool, ve moroghooŋ tomania mateegh pale tivot pani. Ve yav aat ighani le imin avav. \q2 Pasaa, Tiina toit Maaron tau pale ighur atuya pani, i saksaki ve tapiri tiina kat.” \x * \xo 18:8 \xt Yer 50:34\x* \p \v 9 Yes kinik to taan tau muuŋ yesŋa livaa tana tighur boog ve tigham lepoogh poia kat ila tooni na, isaav ighe tighita yav ighani gha mbuasa imbuŋ, ene pale lolozi isaghat kat ve titaŋ tiina pani. \x * \xo 18:9 \xt Yer 50:46; Ezek 26:16+\x* \m \v 10 Tighita yavyavuuŋ tiina ighamu le roiŋ tiina igham zi. Tauta tileep soghan ve tiŋuzuuva tighe: \q2 “Oyai, ukaria taum wa! Aa nugh tiina, ukaria taum wa! \q2 Babilon, yo ezam ve tapirim tiina. Eemon aazne, ugham atuya tsio, ve rekia mon saghatiiŋ tiina igham ghom gha umbiriis.” \x * \xo 18:10 \xt Is 21:9\x* \p \v 11 Ve zeran to raukoliiŋ irau taan isov pale lolozi ipataŋan ve tipanin pani. Pasaa, lezi tamtamon eta to ighol gabua toozi muul mako. \x * \xo 18:11 \xt Ezek 27:28-36\x* \m \v 12 Muuŋ, yes tigholia gabua maata maata ila tooni: Gol, silva, ŋgool maata, ve maet milmilia siriv tau popoiazi ve atuyazi tintiina. Ve uuli popoiazi tau ŋgeretazi pisosooŋa, aindan, ma siŋsiŋai, ve ai siriv tau vazizi popoia tomania gabua popoia naol tau tigharaat zi pa elepan zooŋa, ve ai popoia tau atuyazi tintiina, ain, baras, ve maet siriv paam tau ŋgeretazi popoia. \v 13 Ve gabua maata maata siriv tau vazizi popoia ve atuyazi tintiina. Ve vaen, ŋgoreeŋ, aniiŋ, makau, sipsip, ve hos tomania karis. Ve tigholia tamtamon paam gha timin besooŋa sorok. Gabua naol tane, irau tiraukol pazi ta sewe muul mako. \v 14 Ve yes pale tisaav pa nugh tiina Babilon tighe: \p “Gabua naol isov tau lolom ighaar pa ghamuuŋ zi na, eta igharau ghom muul mako. Kuaz tsio tisov tau popoiazi kat ve ughamgham ezam pani na, tisov tilalez wa. Irau ughit zi muul mako.” \p \v 15 Zeran to raukoliiŋ tau muuŋ tigholia gabua toozi izi nugh Babilon ve timin kuaz tauu na, pale tiroi pa yavyavuuŋ tiina tau ighamu na. Tauvene yes pale tileep soghan pani, ve tipanin pani tighe: \b \q1 \v 16 “Oyai, ukaria taum wa! Aa nugh tiina, ukaria taum gha usaghat kat! \q2 Muuŋ, yo unonogh ghom pa nonoghiiŋa popoiazi kat tau ŋgeretazi pisosooŋa, aindan, ve siŋsiŋai. Ve utiik taum pa gabua maata maata tau tigharaat zi pa gol, ŋgool maata, ve maet popoia siriv tau atuyazi tintiina. \q2 \v 17 Eemon saawe tuuku tane, kuaz tsio tawe tisov tisaghat gha tilalez.” \p Ve yes daaba to waaŋ tomania uraata toozi, ve yes tau tizaa waaŋ tomani zi na, ve tamtamon tisov tau tiravraav pa raukoliiŋ na paam, pale tisov tiyooz soghan. \v 18 Ve matazi ila pa mbuas tau izazaa pa nugh tiina Babilon na, ve tipasawal pani tighe: “Oyai, saa nugh tiina ite paam ta irau Babilon?” \v 19 Tauvene lolozi ipataŋan, titaŋ tiina ve timoŋ pani. Ve tiŋuzuuva tighe: \q2 “Oyai, ukaria taum wa! A nugh tiina, ukaria taum gha usaghat kat! \q2 Aazne, paita umbiriis gha ulalem. Pale nigham mindai? \q2 Kuaz tsio mon, tauta yei tau lemai waaŋ ne, nisov nimin kuaz tauŋa.” \p \v 20 “Tauvene yam to nugh sambam, yam mbaŋooŋa to Krisi, yam propet, ve yam tamtamon patabuyaaŋa to Maaron, lolomim poia ve tintinmim! Pa aazne, Maaron igabiiz nugh tiina Babilon, ve ighur atuya pani to iyat sosor tau i igham payam na.” \p \v 21 Ra naghita aŋela ee tau tapiri tiina, igham maet tiina ee, ve isiki izila pa te, ve isaav ighe: \q2 “Ŋgar raraate tauvene pale ivot pa nugh tiina Babilon. Pale tireua ilale. Irau tighita muul mako. \b \q1 \v 22 Tauvene tamtamon eta pale ileep izi nugh Babilon ve ilooŋ mbouŋ, gita, tavuur, pirai, ma gabua ite paam luutu ta sewe muul mako. \x * \xo 18:22 \xt Yer 25:10\x* \q2 Ve zeran tau tighagharaat gabua maata maata na paam, eta pale ileep ta sewe muul mako. \q2 Ve maet tintiina to mumuuŋ wit imin palawa paam, irau talooŋ lutuzi ila nugh loolo muul mako. \b \q1 \v 23 Ve lam eta irau mbonari isul nugh loolo muul mako. \q2 Ve oroor to vaivaiŋa paghpaaghu irau ivot ila nugh loolo muul mako. \q2 Zeran tsio to raukoliiŋ, tirao kat. Tiliiv tamtamon tisov to taan. \q2 Ve mur tsio, ene ikau nughmariŋ ŋgar toozi le tisosor pa eez to Maaron. \b \q1 \v 24 Yo uliŋliŋ siŋ pa tamtamon patabuyaaŋa to Maaron ve yes propet tooni tomania eval tiina to taan. Tauta lem sosor tiina kat ila Maaron maata.” \x * \xo 18:24 \xt Mt 23:35+; Syg 17:6+\x* \c 19 \s1 Tipakur Maaron izi nugh sambam \p \v 1 Murei ra, nalooŋ oroor tiina ivot izi nugh sambam imin eval tiina timbou. Tighe: \q2 “Aleluia, tapait Tiina toit Maaron! I igham mulin ghiit gha taleep poia wa. I eeza tiina. Ve tapiri paam, tiina le tiina kat. \x * \xo 19:1 \xt Syg 7:10, 12\x* \b \q1 \v 2 Isaav ighe i igabiiz tamtamon ve ighur atuya pazi, gabizooŋ tooni ene iduduuŋ ve onoon mon. \q2 Livaa to eez tau eeza tiina na, i ighegherev tamtamon to taan pa ŋgar tooni sasaghati, ve yesŋa tighurghur boog. Tauta Maaron ighur atuya pani. \q2 Muuŋ, livaa tawe iliŋliŋ siŋ pa yes besooŋa to Maaron. Tauta aazne, Maaron iyat ŋgar tooni tawe.” \x * \xo 19:2 \xt Syg 15:3, 16:7\x* \m \v 3 Ra eval tiina tana tiboob muul tighe: “Aleluia! Yav tau ighan livaa saghati tawe, mbuasa pale izazaa tauvene taghon taghon gha ila.” \x * \xo 19:3 \xt Syg 18:9, 18\x* \p \v 4 Ra ŋginiiŋa tamoot ee ve paaŋ (24), tomania gabua matazi yaryaare paaŋ, titap tizi, ve tipait Maaron tau ileep ila niia to ghamuuŋ pooz na eeza tighe: “Aleluia! Onoon kat. Iit tapait Maaron eeza!” \b \p \v 5 Ra saveeŋ ivot ila Maaron niia to ghamuuŋ pooz ve ilam. Ighe: “Yam besooŋa to Maaron tau aroi pani ve ataghon ŋgar tooni na, asov apakur Maaron toit eeza! Yam tau ezamim tintiina, ve yam tau lemim ezamim mako na paam.” \x * \xo 19:5 \xt Mbo 22:23; Syg 11:18\x* \p \v 6 Malau mako ve nalooŋ oroor tiina ivot izi sambam muul. Oroor tawe, luutu imin eval tiina tiboboob. Ve imin nugh tau yaa katini tiyatyaat tizizi pani, ve imin lalaav lutluutu tiina. Eval tiina tawe tisaav tighe: \q2 “Aleluia! Iit tapait Tiina toit Maaron eeza. I saksaki, ve ighamgham pooz irau saawe. \x * \xo 19:6 \xt Mbo 93:1; Syg 11:17\x* \b \q1 \v 7 Iit tintiniin ve loloon poia, ve tapait eeza pa tapiri ve poia tooni. Pasaa, Sipsip to Maaron vaiŋ tooni, tauta ighe ivot tane. \q2 Livaa tau tisiigho pani na, i igharaat ghi wa. \x * \xo 19:7 \xt Mt 22:2; 2Kor 11:2; Ep 5:32; Syg 21:2, 9\x* \b \q1 \v 8 I inonogh ghi pa nonoghiiŋa pisosooŋa tau Maaron tauu igham igham pani na. Nonoghiiŋa tawe, iŋgalaaŋ ve milmilia kat.” \m (Nonoghiiŋa tana izaa to ŋgar duduuŋa maata maata tau Maaron tamtamon tooni patabuyaaŋa tighamgham zi na.) \x * \xo 19:8 \xt Is 61:10; Syg 3:5\x* \p \v 9 Ra aŋela isaav payau muul ighe: “Ubood saveeŋ tauvene: ‘Yes tau tisain zi tilam pa Sipsip to Maaron vaiŋ tooni ve yesŋa tilup zi pa ghanghaniiŋ na, ene pale tintinizi pa poia to Maaron tau izaa toozi.’” Ve ipariaaŋ saveeŋ tooni ighe: “Saveeŋ tane, ene saveeŋ onoon to Maaron.” \x * \xo 19:9 \xt Lu 14:15+\x* \p \v 10 I isaav tauvene, ve natap nazi aaghe puughu naghe napakuru. Eemon i iŋgalsekin ghau ighe: “Wai, ugham vene sov! Yau besooŋa to Maaron imin yo ve yes toŋvetaz tsio tau yamŋa akis saveeŋ onoon to Yesu ariaaŋ, ve apariaaŋ tamtamon to tighur ila tooni. Tauvene uput aghem ve upakur Maaron mon. Pa uraat tauu to yes propet, ene tauvene: Yes tipariaaŋ tamtamon, leso tighur ila to Yesu.” \s1 Malmal tiina to Mboŋ Murei \p \v 11 Ra matag ila le naghita sambam ikaak. Ve naghita hos pisosooŋa ee. Ŋeer ee ileep izala paavo. Ŋeer tawe, tiwaato tighe: ‘Ŋeer to ighamgham ŋgar onoon ve itaghon saveeŋ mbuaaŋ tooni.’ Isaav ighe i igabiiz tamtamon ve ighur atuya pazi, ma igham malmal, ene i itataghon ŋgar duduuŋa mon. \x * \xo 19:11 \xt Mbo 45:3, 96:13; Syg 1:5, 6:2\x* \m \v 12 Maata imin yav yaama. Ve moghar ndamoonda katini to kinik tighenaar ila daaba. Ve tibood eeza ila tiini pataghaaŋ wa. Eeza tawe, tamtamon ite paam iwatagh puughu mako. I tauu mon ta iwataghi. \x * \xo 19:12 \xt Dan 10:6; Syg 1:14, 2:18\x* \m \v 13 Nonoghiiŋa tooni, siŋ ikaria le isaghat. Tiwaat eeza tighe: ‘Ŋeer tau ipaghazoŋai ghiit pa saveeŋ ve ŋgar to Maaron.’ \x * \xo 19:13 \xt Is 63:2+; Yo 1:1, 14\x* \p \v 14 I imuuŋ, ve zaaba katini to sambam titaghoni. Yes tileep izala hos pisosoŋazi, ve nonoghiiŋa toozi pisosooŋa ve ŋgalaaŋa kat. \v 15 Ŋeer tau imuuŋ pazi na, mbuzaagh ee tau maata kat igheen ila aavo. Leso irav tamtamon to nugh nugh pani. Ve i aat iŋgin zi ve igham pooz pazi. Ve pooz tooni, ene ariaaŋa kat. Tauvene i aat ivaghaaz zi ila aaghe saamba, ve siŋ toozi ireer imin vaen tau tivaghaaza gha suuru izi. Leso itotoi aatyavyav to Maaron saksaki tau ighamgham pooz pa gabua naol isov na. \x * \xo 19:15 \xt Syg 1:16, 12:5, 14:19+\x* \m \v 16 Ŋeer tana, tibood eeza ila nonoghiiŋa tooni ve ila ŋgoi paam tauvene: ‘Kinik Tau Iliiv Kinik Tisov,’ ve ‘Maaron Tiina Tau Iliiv Zimaronŋa Tisov.’ \x * \xo 19:16 \xt 1Tim 6:15; Syg 17:14\x* \p \v 17 Ra naghita aŋela ee iyooz ila aaz loolo, ve iboob ila pa man tisov tau tirovroov ila taitai saamba na ighe: “Yam alam alup gham pa ghanghaniiŋ tiina to Maaron! \x * \xo 19:17 \xt Ezek 39:17+\x* \m \v 18 Leso aghan tamtamon tisov to taan mizazi. Yes kinik, yes daaba to malmal, yes tau tapirizi tiina, hos tomania yes tau tilandoov zi na, yes besooŋa, yes tau besooŋa mako ve tiŋgin tauzi, yes tau ezazi tintiina, ve yes tau lezi ezazi mako na paam. Aghaniir zi tisov.” \p \v 19 Ra naghita gabua saghati ve yes kinik to taan tomania zaaba toozi tilam tilup zi tighe tigham malmal pa ŋeer tau ileep izala hos pisosooŋa paavo na, tomania zaaba tooni. \x * \xo 19:19 \xt Mbo 2:2; Syg 16:14, 17:12+\x* \m \v 20 Eemon tapirizi irao mako. Gabua saghati tana, yesuru iitete tau propet karom na, ŋeer tawe tomania zaaba tooni tigham zi, ve tisik zi matazi yaryaare ve tizila puura tiina tau ivon pa maet salfa ve yav tau ighanghan irau saawe. Propet karom tawe, muuŋ igham gabua saghati naagho, ve ighamgham gabua ŋgeretazi ila tamtamon matazi. Tauta itombaan zi gha tigham ilaal to gabua saghati, ve tiput aghezi pa gabua tawe anunu. \x * \xo 19:20 \xt Dan 7:11; Syg 13:13, 20:10\x* \m \v 21 Gabua ru tawe zaaba toozi paam, ŋeer tau ileep izala hos pisosooŋa paavo na, irav zi pa mbuzaagh tau igheen ila aavo, le tisov timataar. Ra man tisov tiroov tila, ve timbutur izala pavozi, ve tighan tighan le apozi isuŋ. \c 20 \s1 Ndaman ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ ee (1,000) \p \v 1 Murei ra, matag ila le naghita aŋela ite ileep sambam ve izilam. I ikis ki to puura tau le puughu mako na, tomania sen tiina ee tau ariaaŋa kat. \x * \xo 20:1 \xt Syg 9:1\x* \m \v 2-3 I izila ve ikis moot tau ileep muuŋ geeg ve ilam. Moot tawe, tiwaat eeza tighe: ‘Ŋeer Saghati’ ve ‘Sadan.’ Aŋela tawe ikauu pa sen le tuŋia, ve isiki izila puura tau le puughu mako na, ve ipoon puura tawe aavo le tuŋia kat. I pale ileep ta sewe irau ndaman ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ ee (1,000). Leso itombaan tamtamon to nughmariŋ muul sov le ndaman ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ ee (1,000) tana isov. Mako tipool sen pani, ve tipuli ivot ilaagh rig. \x * \xo 20:2-3 \xt Lu 10:18+; Yo 12:31; Syg 12:9\x* \p \v 4 Ve naghita yes tau Maaron ighur zi pa uraat to gabizooŋ na, mbolezi izi ila niazi to ghamuuŋ pooz. Ve naghita Krisi tamtamon tooni tau tirav motin luazi na anunuzi paam. Zeran tawe tiput aghezi pa gabua saghati ma gabua tawe anunu mako, ve tigham ilaal tooni ila ndamozi ma nimazi mako. Yes titaghon Maaron aliiŋa, ve tipariaaŋ tamtamon to tighur ila to Yesu. Yes tiburig pa mateegh imin maata, ve yesŋa Krisi tigham pooz pa ndaman ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ ee (1,000) tana. \x * \xo 20:4 \xt Dan 7:27; 1Kor 6:2+; 2Tim 2:12; Syg 3:21, 5:10\x* \m \v 5 Ene burigiiŋ to mateegha tau ivot imin maata. Ve mateegha siriv, yes aat tisaŋan le ndaman ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ ee (1,000) tana isov, o anazi tiburig. \x * \xo 20:5 \xt 1Tes 4:16\x* \m \v 6 Yes tau tiburig pa mateegh imin maata na, ene Maaron tamtamon tooni patabuyaaŋa. Yes pale tintinizi pa poia to Maaron tau izaa toozi. Ve mateegh tau imin ru pani na, le tapiri eta to itatan zi mako. Ndaman ndiŋndiŋ ee (1,000) tana, yes aat timin zeran to watooŋrau pa Maaron ve Krisi, ve yesŋa Krisi pale tigham pooz. \x * \xo 20:6 \xt Ro 5:17; 1Pe 2:5, 9; Syg 1:6, 2:11, 20:14\x* \s1 Ŋeer Saghati ilale \p \v 7 Isaav ighe ndaman ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ ee (1,000) tana isov, ene aat tikaak puura tau tisik Ŋeer Saghati iloŋ ila na, ve tipuli ivot. \v 8 Mako ila itombaan nugh mariŋ to taan isov ve ilup zi. Leso tigham malmal pa Maaron tamtamon tooni imin Gog ve Magog. \f + \fr 20:8 \ft Magog ve Gog, ene izaa to yes nugh nugh tau tighur koi pa Maaron ve tamtamon tooni. Ughita Ezekiel 38:2, 8+.\f* \m Maaron koiŋa tawe, irau tanin zi mako. Yes eval kat imin sausau to nari. \x * \xo 20:8 \xt Syg 16:14\x* \m \v 9 Yes pale tileep taan ziige ta naol ne, ve tilam tivot nugh tau Maaron tamtamon tooni tileep pani na. Ve tilivutin zi tomania nugh tiina Yerusalem tau Maaron loolo pani kat na, leso tigham malmal pazi. Eemon yav to Maaron pale sambam izilam, ve ighaniir koiŋa tana tisov tilalez. \v 10 Ve Ŋeer Saghati tau itombaan zi tilam na, Maaron pale isiki izila puura tiina. Ene puura tau yav ighanghan ila, ve maet salfa tau vaazi saghati na izazaa pani. Nugh tawe, ta papazoge tisik gabua saghati yesuru iitete tau propet karom na tizila. Yes tol tawe pale tileep ta sewe, ve tigham yavyavuuŋ tiina kat. Ve yavyavuuŋ toozi irau isov ne mako. Pale igham zi mboŋ ve mataaz, ve ighengheen tauvene taghon taghon gha ila. \x * \xo 20:10 \xt Mbo 11:6; Syg 14:10, 19:20\x* \s1 Maaron igabiiz tamtamon \p \v 11 Ra matag ila le naghita Maaron ileep ila niia to ghamuuŋ pooz. Niia tawe, pisosooŋa ve tiina kat. Ve taan tomania gabua naol isov to sambam saamba tighe tighau pa i maata. Eemon lezi nugh eta to tiyooŋ pani mako. \x * \xo 20:11 \xt Mt 25:31+; 2Pe 3:7, 10+\x* \m \v 12 Ve naghita mateegha tisov tiyooz ila Maaron niia to ghamuuŋ pooz naagho. Yes tau ezazi tintiina, ve yes tau lezi ezazi mako na paam. Mako tiraraav rau siriv. Rau tawe, tibodeer ŋgar naol tau tamtamon tighamgham zi na, ila. Ve tiraraav rau ite. Ene to lepoogh maata yaryaare. Tauvene Maaron maata itaghon rau ru tawe, ve igabiiz zi itaghon ŋgar toz toz. \x * \xo 20:12 \xt Dan 7:9+; Mt 16:27; Ro 2:6; 2Kor 5:10\x* \m \v 13 Saawe tana, te ipul yes mateegha tau tigheen ila loolo na tila. Ve Mateegh tomania nugh to mateegha tauvene paam. Tipul mateegha tisov tila. Ra Maaron igabiiz tamtamon tisov itaghon ŋgar toz toz. \v 14 Mako tisik Mateegh tomania nugh to mateegha tila puura tiina tau yav ighanghan ila. Leso tilalez. Yav tawe, ene mateegh imin ru. \x * \xo 20:14 \xt 1Kor 15:26, 54+; Syg 2:11\x* \m \v 15 Tauvene sei tau ighe eeza igheen ila rau to lepoogh maata yaryaare mako, ene pale tisiki izila puura tiina tau yav ighanghan ila na. \x * \xo 20:15 \xt Mt 13:40, 25:41\x* \c 21 \s1 Sambam ve taan paghpaaghu \p \v 1 Ra matag ila le naghita sambam paaghu ve taan paaghu. Pasaa, sambam ve taan tau tivot imin maata na, tilalez wa. Ve te tauvene paam, igheen muul mako. \x * \xo 21:1 \xt Is 65:17; 2Pe 3:13\x* \m \v 2 Ve naghita nugh patabuyaaŋ to Maaron igheen tooni ta sambam we, ve izilam. Nugh tawe, ene Yerusalem paaghu. I igharaat ghi le paghuuna kat, imin livaa tau ighe ila pa vaiŋ tamoot tau tisiigho pani na. \x * \xo 21:2 \xt Is 61:10; Ga 4:26; Hib 12:22; Syg 19:7\x* \m \v 3 Ra nalooŋ bobaaŋ tiina ivot ila Maaron niia to ghamuuŋ pooz ve ilam ighe: “Aghita. Maaron ighur niia to lepoogh igheen ila tamtamon sosozi wa. Aazne ve ila, i pale ileep tomani zi ve imin Maaron toozi. Ve yes timin i le kat, ve tivalupu zi timin eemon. \x * \xo 21:3 \xt Wkp 26:11+; Ezek 37:27; 2Kor 6:16; Syg 7:15+\x* \m \v 4 I pale imus matazi suuru isov ilale. Ve mateegh, moŋiiŋ, taŋiiz, ma yavyavuuŋ irau tivot muul mako. Pasaa, lepoogh to muuŋ, ene isov wa.” \x * \xo 21:4 \xt Is 25:8; 1Kor 15:26\x* \p \v 5 Ve ŋeer tau ilepleep ila niia to ghamuuŋ pooz na isaav ighe: “Ulooŋ. Yau nagham gabua tisov timin paaghu.” Ve isaav payau muul ighe: “Saveeŋ tsiau tane, ene onoon. Tamtamon irau tighur ila kat. Tauvene uboode.” \x * \xo 21:5 \xt Is 43:19; 2Kor 5:17\x* \m \v 6 Ve isaav muul ighe: “Tauta ene. Isov wa! Yau naleep muŋgaaŋ, ve naleep murei geeg. Yau namin puughu pa gabua naol isov, ve yau ta napasov zi. Isaav ighe tamtamon eta murunu, ene yau aat nagham le yaa maata yaryaare tau bolokbolokia na. Yaa tane, le atuya mako. Pale nagham pani sorok. \x * \xo 21:6 \xt Is 55:1; Yo 7:37; Syg 1:8, 16:17, 22:17\x* \m \v 7 Tamtamon tau ighe iyooz ariaaŋ ve iliiv tovaaŋ, i aat eeza pa ghamuuŋ gabua popoia naol tau nasavi zi ne. Ve yau aat namin Maaron tooni, ve i imin natug. \x * \xo 21:7 \xt 2Kor 6:18; Hib 8:10\x* \m \v 8 Eemon yes tau tiroi ve tipul ghuruuŋ ila toozi, yes tau tighur ila mako, yes tau ŋgar toozi iŋgalaaŋ ila Maaron maata mako, yes tau tirav tamtamon timaat, yes tau tighur boog, yes mura, yes tau tibesbees pa maaron karomŋa, ve tamtamon tisov tau avozi karom na, zeran tauvene niazi, ene puura tiina tau yav ighanghan ve maet salfa vaazi saghati izazaa na. Ene mateegh imin ru.” \x * \xo 21:8 \xt 1Kor 6:9+; Ga 5:19+; Ep 5:5; Syg 20:15\x* \s1 Yerusalem paaghu \p \v 9 Ra naghita aŋela ee ilam, ve isaav payau ighe: “Ulam ve ughita livaa tane. I ta pale ivai Sipsip to Maaron gha imin azaawa.” Muuŋ, naghita aŋela liim ve ru tikis oon eŋaeŋa le irau zi. Oon toozi tawe, tivon pa pataŋani liim ve ru to ipasov Maaron aatyavyav tooni. Aŋela tau isavsaav payau ne, i toozi ee. \x * \xo 21:9 \xt Ep 5:25+; 2Kor 11:2; Syg 19:7+\x* \m \v 10 Rekia mon ve Maaron Avuvu tapiri izaa tsiau, ve aŋela tawe iit ghau nazala loloz tiina ee tau izala kat, ve itotoi nugh patabuyaaŋ Yerusalem payau. Ene igheen to Maaron ta sambam we, ve izilam. \x * \xo 21:10 \xt Hib 12:22+; Syg 3:12\x* \m \v 11 Maaron mbonari igham nugh tawe isul. Ghitooŋa ite kat, imin maet milmilia tau atuya tiina, ve imin maet yaspa tau iŋgalaaŋ kat imin galas. \x * \xo 21:11 \xt Is 60:1+; Syg 22:5\x* \m \v 12 Ve didiiŋ ariaaŋa ilivuti. Didiiŋ tawe izala kat, ve le ataman tintiina irau saŋavul ve ru (12). Ataman tawe, aŋela saŋavul ve ru (12) tiŋgin zi, ve tibood rumei saŋavul ve ru to Israela ezazi ila. \x * \xo 21:12 \xt Ezek 48:30+\x* \m \v 13 Ataman tana, tol tigheen ila pa ragh, tol tigheen ila pa kaagu, tol tigheen ila pa daudau, ve tol tigheen ila pa yavaar. \v 14 Didiiŋ to nugh tawe iyooz izala maet tintiina saŋavul ve ru (12) tau timin puughu pani. Maet tawe, tibood Sipsip to Maaron mbaŋooŋa tooni saŋavul ve ru ezazi ila. \x * \xo 21:14 \xt Ep 2:20\x* \p \v 15 Aŋela tau isavsaav payau na, i le ai milmilia ee to tovaaŋ gabua, leso itoov nugh tawe tomania didiiŋ tau ilivuti na, ve atamana. \v 16 Aŋela itoov nugh tawe malaua tooni, le irau 12,000 stadia. \f + \fr 21:16 \ft 12,000 stadia, ene irau 2,200 kilomita ma vene. Ŋgaari 144, ene irau roov 36 ma vene. Yes ŋgara siriv tighe 12,000 stadia tane, ene saveeŋ palelaaŋ. Izaa to Maaron tamtamon tooni tisov. Yes eval le eval kat. Tanin zi, tarao mako. Tauvene nugh tau yes pale tileep pani na, ene tiina le tiina kat.\f* \m Ve tuuku tooni tomania loolo saaŋa ve izilam, ene raraate mon. \v 17 Ve itoov didiiŋ le irau ŋgaari 144. Tovaaŋ tane, ene aŋela itaghon tovaaŋ to tamtamon. \v 18 Didiiŋ tana, tigharaata pa maet yaspa. Ve nugh tiina, ene tigharaata pa gol tau milmilia ve ŋgalaaŋa kat imin galas. \v 19 Maet tintiina tau didiiŋ ariaaŋa to nugh tawe iyooz izala pavozi na, tipabood zi pa maet popoiazi saŋavul ve ru tau atuyazi tintiina ve ŋgeretazi ite ite. \f + \fr 21:19 \ft Muuŋ, daaba to watooŋrau le gabua imin lugluug tau ituuk ila gargari, ve maet saŋavul ve ru tane tigheen ila. Saveeŋ tane aat puughu tauvene: Tamtamon to nugh sambam (o lupuuŋ to Krisi aazne paam) irau tileep tigharau Maaron ve tibees pani imin muuŋ daaba to watooŋrau ighamghamu na.\f* \m Maet tauvene: Yaspa, ene imin maata. Mako sapaia, aget, emeral, \v 20 oniks, karnelian, krisolit, beril, topaz, krisopres, haiasin, ve amatis. \x * \xo 21:20 \xt Igham 28:17+; Is 54:11+\x* \m \v 21 Didiiŋ atamana saŋavul ve ru, ene tigharaat zi pa gabua saŋavul ve ru imin ŋgool maata tau milmilia kat ve atuyazi tintiina. Ve eez tau itaghon nugh loolo, ene tigharaata pa gol tau poia kat ve ŋgalaaŋa imin galas. \p \v 22 Naghita rumei eta igheen ta sewe mako. Pasaa, Maaron tauu, ta saksaki ve iŋgin gabua naol isov na, yesuru Sipsip tooni tileep ta sewe. Tauvene yes tauzi ta timin rumei pa nugh tawe. \v 23 Nugh tawe le uraat eta pa aaz ma kaiyo muul mako. Pasaa, Maaron tauu mbonari, tauta isul nugh ve ighamu ighazooŋ. Ve Sipsip to Maaron ta imin lam pani. \x * \xo 21:23 \xt Is 60:19+; Yo 1:4-5, 8:12; Syg 22:5\x* \m \v 24 Nughmariŋ pale tilaagh ila ghazooŋa to nugh tawe. Ve yes kinik to taan pale tiloŋ tila toman paitooŋ toozi, ve tipakur Maaron. \x * \xo 21:24 \xt Mbo 72:10+; Is 60:3, 11\x* \m \v 25 Didiiŋ ariaaŋa tau ilivut nugh na, atamana tivolvool mako. Tikakaak irau saawe. Pasaa, nugh tawe, ndoroom mako. \v 26 Nugh nugh pale tiloŋ tila nugh tawe toman paitooŋ toozi, ve tipakur Maaron. \v 27 Eemon gabua tau tiŋgalaaŋ mako na, eta irau iloŋ ila mako. Ve isaav ighe tamtamon eta ighamgham ŋgar sasaghati, ma ighamgham karom, i paam irau iloŋ ila mako. Zeran tau ezazi igheen ila rau to lepoogh maata yaryaare tau Sipsip to Maaron iŋgini na, yes mon ta irau tiloŋ tila nugh tawe. \x * \xo 21:27 \xt Is 52:1; Lu 10:20; Syg 3:5, 22:14+\x* \c 22 \s1 Yaa to lepoogh maata yaryaare \p \v 1 Ra aŋela tana itotoi yaa to lepoogh maata yaryaare payau. Yaa tawe, milmilia ve iŋgalaaŋ le iŋgalaaŋ kat imin galas. Ve ivot ila Maaron yesuru Sipsip tooni niazi to ghamuuŋ pooz, ve ireer ivot. \x * \xo 22:1 \xt Ezek 47:1; Sek 14:8; Yo 7:37+\x* \m \v 2 Yaa tana ireer itaghon bodbodaaŋ to eez tiina tau itaghon nugh loolo na. Ve ai to lepoogh maata yaryaare iyooz ila yaa tana ziige ru. Ndaman tisov, ai tawe iyanooŋ pai saŋavul ve ru. Tauvene anooŋa ivotvot irau kaiyo ta naol ne. Ve raua, ene to igharaat nughmariŋ, leso tileep poia. \x * \xo 22:2 \xt Gnp 2:9, 3:22; Ezek 47:12; Syg 2:7\x* \p \v 3 Pataŋani isov tau muuŋ Maaron ighur zi tiŋarui tamtamon pa sosor toozi, ene tisov wa. Irau tivot muul mako. Ve Maaron yesuru Sipsip tooni niazi to ghamuuŋ pooz pale igheen izi nugh tawe. Ve Maaron besooŋa tooni pale tileep ta sewe, ve tibesbees pani. \x * \xo 22:3 \xt Gnp 3:17; Ezek 48:35; Syg 7:15\x* \m \v 4 Yes pale tighit katin naagho. Ve i eeza igheen ila ndamozi. \x * \xo 22:4 \xt Mbo 17:15; Mt 5:8; 1Kor 13:12; 1Yo 3:2\x* \m \v 5 Nugh tawe, mboŋ muul mako. Ve tamtamona lezi uraat pa lam ma aaz muul mako. Pasaa, Tiina toozi Maaron mbonari pale igham nugh ighazooŋ pazi. Ve yes pale tigham pooz irau saawe. \x * \xo 22:5 \xt Is 60:19+; Dan 7:27; 2Tim 2:12; Syg 5:10, 21:23\x* \s1 Malau mako Yesu pale imuul ilam \p \v 6 Yau naghita gabua naol tane le isov, ra aŋela tana isaav payau muul ighe: “Saveeŋ tane, ene saveeŋ onoon. Tauvene tamtamon irau tighur ila kat. Ŋeer Tiina, i Maaron tau ipaburigin yes propet tooni gha tivotia aliiŋa pa tamtamon. I imbaaŋ aŋela tooni ilam, leso ipaghazoŋai yes besooŋa tooni pa gabua tau malau mako pale ivot itaghon ŋgar tooni. \x * \xo 22:6 \xt Syg 1:1+\x* \p \v 7 “Ve ulooŋ. Yesu aliiŋa ilat payo ighe: ‘Malau mako yau pale nalam. Tamtamon tau ighe maata kisin Maaron aliiŋa tau igheen ila rau tana ve itaghoni, ene aat tintini pa poia to Maaron tau pale izaa tooni.’” \x * \xo 22:7 \xt Syg 3:11\x* \p \v 8 Yau Yoan taug nalooŋ ve naghit katin gabua naol tane. Aŋela itotoi zi payau le isov, ra natap nazi ila aaghe puughu naghe napakuru. \v 9 Eemon i iŋgalsekin ghau ighe: “Wai, ugham vene sov! Yau besooŋa to Maaron imin yo, tomania toŋvetaz tsio tau timin propet to Maaron na, ve tamtamon tisov tau matazi kisin saveeŋ tau igheen ila rau tana ve titaghoni. Tauvene upakur ghau sov. Yo aat uput aghem pa Maaron ve upakuru.” \x * \xo 22:9 \xt Syg 19:10\x* \p \v 10 Ra isaav payau muul ighe: “Maaron aliiŋa tau igheen ila rau tana, uŋgooza sov. Pa saawe to saveeŋ tana anooŋa ivot, ene ilam igharau wa. \x * \xo 22:10 \xt Syg 1:3\x* \m \v 11 Tauvene isaav ighe tamtamon eta ighamgham ŋgar tau iduduuŋ mako, ene i ila pa naagho mon! Ve isaav ighe tamtamon eta ighamgham ŋgar tau iŋgalaaŋ mako, ene i paam, ila p anaagho mon. Eemon tamtamon tau ighe ighamgham ŋgar duduuŋa, ene i aat maata kisin ŋgar tana ve itaghoni. Ve isaav ighe tamtamon eta imin Maaron tamtamon tooni patabuyaaŋ, ene i paam aat maata kisin ŋgar patabuyaaŋ ve itaghoni.” \x * \xo 22:11 \xt Ezek 3:27\x* \p \v 12 “Alooŋ. Malau mako pale nalam ve naghur atuya pa tamtamon tisov itaghon ŋgar toz toz. \x * \xo 22:12 \xt Mt 16:27; Ro 2:6, 14:12\x* \m \v 13 “Yau naleep muŋgaaŋ, ve naleep murei geeg. Yau namin puughu pa gabua naol isov, ve yau ta napasov zi. Gabua naol isov puughu, ene yau. Ve gabua tisov tigheen to titaghon ŋgar tsiau.” \x * \xo 22:13 \xt Is 44:6, 48:12; Syg 1:8, 21:6\x* \p \v 14 Yes tau timin nonoghiiŋa toozi le tiŋgalaaŋ, ene aat tintinizi pa poia to Maaron tau pale izaa toozi. Pasaa, yes aat irau tighan ai to lepoogh maata yaryaare anooŋa, ve titaghon ataman tiloŋ tila pa nugh tiina to Maaron. \x * \xo 22:14 \xt Gnp 3:22; Syg 2:7, 7:14, 21:27\x* \m \v 15 Eemon yes tau matazi saghati imin ŋgavuun, ve yes mura, yes tau tighur boog, yes tau tirav tamtamon timaat, yes tau tibesbees pa maaron karomŋa, tomania tamtamon tisov tau lolozi pa ŋgar to karom ve tighamgham karom na, yes irau tiloŋ tila nugh tane mako. Pale tileep muuri. \x * \xo 22:15 \xt 1Kor 6:9; Ga 5:19+; Syg 21:8\x* \p \v 16 “Yau Yesu ta nambaaŋ aŋela tsiau ilat gha isavia saveeŋ tane pa yam tau aleep ila lupuuŋ tsiau irau nugh nugh. Leso napariaaŋ gham to aghur ilam tsiau. Yau paaghu to David. Yau salunu tau navot ila tooni. Ve yau pitum zauŋa to mboŋoozo tau isul kat.” \x * \xo 22:16 \xt Nam 24:17; Is 11:1+; Syg 2:28, 5:5\x* \p \v 17 Maaron Avuvu yesuru livaa tau ighe ivai na, tisaav tighe: “Ulam!” Ve yes tau tilooŋ saveeŋ tane paam, tisaav raraate tighe: “Ulam.” Isaav ighe tamtamon eta murunu, o ilam ighun yaa maata yaryaare tau le atuya mako ne. \x * \xo 22:17 \xt Is 55:1; Yo 7:37+; Syg 21:2, 6\x* \s1 Yoan isaav ariaaŋ pa yes tau tiwaat saveeŋ tooni \p \v 18 Tamtamon tisov tau ighe tilooŋ Maaron aliiŋa tau igheen ila rau tane, yau avog iyaryaaŋ pazi naghe: Isaav ighe tamtamon eta iseeŋ saveeŋ ite paam ila tomania Maaron aliiŋa tane, ene aat Maaron ighur pataŋani tau rau tane isavia na izaa tooni. \x * \xo 22:18 \xt Lo 4:2, 12:32\x* \m \v 19 Ve isaav ighe tamtamon eta ipas Maaron aliiŋa siriv tau igheen ila rau tane ve ipuli, ene aat Maaron imus eeza ighau. I irau ighan ai to lepoogh maata yaryaare, ve ileep izi nugh patabuyaaŋ tau rau tane isavia ne mako. \x * \xo 22:19 \xt Igham 32:33; Mbo 69:28\x* \p \v 20 Tauvene ŋeer tau ivotia gabua naol tane ve ipariaaŋ saveeŋa na isaav ighe: “Onoon kat, malau mako pale nalam.” \p Ene onoon. Yesu, Tiina tsiei, ulam lak! \x * \xo 22:20 \xt 1Kor 16:22\x* \p \v 21 Poia to Tiina toit Yesu izaa to yam asov. Onoon.