\id PHP - Saveeŋ (Tuam dialect) NT -Papua New Guinea 2011 (web 2014) \h Pilipai \toc1 Rau Tau Paulus Iboode Pa Yes Pilipai \toc2 Pilipai \toc3 Pil \mt1 Rau Tau Paulus Iboode Pa Yes Pilipai \mt2 Filipai—Philippians \c 1 \p \v 1 Yau Paulus. Yeiru Timoti besooŋa to Yesu Krisi. Nibood rau tane ilat pa yam tamtamon patabuyaaŋa asov tau aleep izi nugh Pilipai ve apaak ila to Yesu Krisi na, tomania yes ŋginiiŋa tau matazi payam, ve yam siriv tau auluul uraat na paam. \x * \xo 1:1 \xt Mbaŋ 16:12+\x* \m \v 2 Poia to Tamaan Maaron yesuru Tiina toit Yesu Krisi izaa tsiam, ve tiŋgin gham aleep poia toman lolomim luuma. Onoon. \s1 Paulus ighur yes Pilipai ila suŋuuŋ tooni \p \v 3 Saawe isov tau matag iŋgal gham, yau napapait Maaron tsiau pa poia tooni. \v 4 Ve saawe isov naghurghur gham asov ila suŋuuŋ tsiau. Ve saawe tau nasuŋ, nasuŋ toman lolog poia kat. \x * \xo 1:4 \xt Ro 1:9; 1Tes 1:2\x* \m \v 5 Pasaa, saawe tau yam aghur ila to Krisi imin maata, ve ilam aazne, itiŋa taluplup ghiit pa uraat to vaaru poia. \x * \xo 1:5 \xt Pil 4:15+\x* \m \v 6 Ve yau naghur ila naghe Maaron tauu ipaburigin uraat poia ila yam lolomim wa. Ve i pale ikis uraat tana ila ila le saawe to Yesu Krisi imuul ilam, mako ipasovu le isov kat. \x * \xo 1:6 \xt 1Kor 1:8+\x* \p \v 7 Yau lolog igheen tsiam kat ve saawe isov matag iŋgalŋgal gham. Nagham ŋgar tane payam, ene iduduuŋ. Pasaa, saawe tau naleep ila ruum to yavyavuuŋ loolo, ma naleep muuri ve naparav ariaaŋ pa vaaru poia, ve napaghazoŋai tamtamon pani, yau nawatagh: Zigau nayooz pa uraat tane mako. Itiŋa taluplup ghiit pani. Uraat tane Maaron ighuru ila nimaan itaghon i tauu poia tooni. \v 8 Ila Maaron maata, yau nasaav payam tauvene: Yesu Krisi igham ghau lolog pa yam asov raraate imin i tauu loolo payam. Tauta napasawal naghe le naghit gham, o poi. \x * \xo 1:8 \xt Ro 1:10+\x* \p \v 9 Suŋuuŋ tsiau iŋarui Maaron irau saawe naghe i tauu ipalot gham, leso ŋgar to loloon pani ve loloon pa tamtamon ivot imin tiina ila sosomim. Ve naghe i tauu ipaghazoŋai gham. Leso awataghi kat, ve aghazooŋ pa ŋgar tooni, \x * \xo 1:9 \xt Ep 1:17+; 1Tes 3:12\x* \m \v 10-11 ve aghilaal saa ŋgar tau poia kat to ataghoni. Ve naghe Yesu Krisi ipaburigin gham, leso ghuruuŋ ila tsiam ighur anooŋa ve ataghon ŋgar duduuŋa. Ighe agham tauvene, yam aat apaghazoŋai tamtamon pa Maaron tapiri ve poia tooni, ve tipait eeza. Ve saawe tau Yesu Krisi imuul ilam, yam lemim sosor eta mako, ve ŋgar tsiam isov iŋgalaaŋ mon ila Maaron maata. \x * \xo 1:10-11 \xt 1Kor 1:8; Kol 1:10; 2Pe 3:14\x* \s1 Paulus isaav ighe pataŋani tooni imin eez pa vaaru poia \p \v 12 Yam toŋvetaz, yau naghe yam awatagh kat tauvene: Pataŋani tau ivot payau, ene ipoon eez pa vaaru poia mako. Ene imin eez pa vaaru poia ila irau eval tiina. \v 13 Aghita. Yes zaaba tisov tau tiŋginŋgin kinik to Rom ruum tooni na, yesŋa eval tiina paam tiwatagh tighe: Aazne, yau naleep ila ruum to yavyavuuŋ tane loolo, ve tikau ghau pa sen pasaa, yau nataghon Krisi ve navovotia vaaru. \v 14 Ve gabua ite paam. Toŋvetaz naol to Krisi tighit ghau naleep ila ruum to yavyavuuŋ loolo ve naroi mako. Tauta ŋgar tsiau tane ipalot zi, le yes paam tiroi muul mako. Tighur ila to Tiina toit ariaaŋ, ve tirei tauzi pa uraat to votiaaŋ saveeŋ tooni. \p \v 15 Onoon, tamtamon siriv tau tivovotia Krisi vaaru ta sene, tighamgham pa tauzi ezazi. Yes tighita uraat tsiau ilaan poia, ve ireu lolozi. Tauta tiparzoor pa savsaveeŋ, ve tighe titatan ghau. Eemon tamtamon siriv tivovotia Krisi vaaru toman ŋgar poia tighe tiuul ghau. \v 16 Pasaa, lolozi igheen tsiau, ve tiwatagh tighe: Maaron ighur ghau to naparav ariaaŋ pa saveeŋ to vaaru poia, ve napaghazoŋai tamtamon pani. Leso tiwatagh tighe ene isosor mako. \v 17 Yes siriv tau tivovotia Krisi vaaru toman ŋgar duduuŋa mako na, tighamgham pa tauzi ezazi mon. Yes tighe tigham tamtamon lolozi. Leso tipul ghau, ve titaghon zi. Aghita. Aazne, yau naleep ila ruum to yavyavuuŋ loolo, ve zeran tawe tighe tighur pataŋani ite paam izaa tsiau. \v 18 Eemon tambaaŋo paam. Yes tivotia vaaru poia toman saa ŋgar, ene kaut toozi. Isaav ighe onoon tigham uraat tawe to tipait Krisi eeza, ma ŋgar ite paam igheen ila lolozi, yau aat lolog poia mon. Pasaa, Krisi vaaru ila pa tamtamon itaghon saa eez, ene igham ghau lolog poia. \p \v 19 Tauvene yau aat lolog poia kat ta aazne, ve taghon gha ila. Pasaa, yam aghurghur ghau ila suŋuuŋ tsiam, ve Yesu Krisi Avuvu iuluul ghau. Tauvene yau nawatagh naghe: Maaron pale ipas ghau navot pa pataŋani tane. \x * \xo 1:19 \xt 2Kor 1:11\x* \m \v 20 Eemon isaav ighe naleep, ma tirav ghau namaat, ene kaut sorok. Ve gabua eemon ta lolog pani kat, ve monmon nazuari ghau pani, ene vene: Lolog pa naroi, ma nagham ŋgar eta tau pale igham ghau mayag ila Maaron maata ne mako. Naghe nayooz ariaaŋ, ve navotia Krisi eeza ighazooŋ. Ve naghe ŋgar isov tau naghamgham zi izi taan ne tipait i eeza. Ta aazne, ve taghon taghon gha ila. \x * \xo 1:20 \xt Ep 6:19+; 1Pe 4:16\x* \m \v 21 Pa yau naghita naghe lepoogh tsiau puughu, ene Krisi. Ve isaav ighe namaat, ene pale nagham gabua poia kat tau iliiv lepoghag izi taan. \x * \xo 1:21 \xt Ga 2:20\x* \m \v 22 Eemon isaav ighe naleep izi taan, yau aat irau nagham uraat tau ighurghur anooŋa popoia. Tauta igham ghau nakankaan pa ŋgar sindei tau lolog pani. \v 23-24 Ŋgar tsiau ru. Lolog naghe le napul taan, ve nala naleep tomania Krisi. Pasaa, ene gabua poia kat tau iliiv gabua naol isov. Eemon yau leg uraat to nauul gham paam. Ve isaav ighe nalepleep izi taan soone, ene yau irau nagham uraat tane. \x * \xo 1:23-24 \xt 2Kor 5:8\x* \m \v 25 Tauvene yau naghur ila naghe yau irau napul gham soone. Pale nalat ve itiŋa taleep rig. Leso napalot gham ve ghuruuŋ ila tsiam ivot iyaryaaŋ, ve lolomim poia le poia kat. \v 26 Ighe Yesu Krisi iuul ghau, ve nalat naleep tomani gham muul, ene pale igham gham lolomim poia kat, ve apait Krisi eeza pa uleeŋ tiina tau igham payau. \s1 Yes Pilipai irau tilup lolozi imin eemon ve tiyooz ariaaŋ \p \v 27 Sambam, ene imin nugh tsiam wa. Tauvene yam aat ataghon ŋgar to nugh tawe. Leso laghooŋ tsiam poia ve iduduuŋ pa vaaru poia to Krisi. Tauvene isaav ighe nalat naghit gham, ma nalat mako ve nalooŋ varumim mon, yau naghe alup lolomim tomania ŋgar tsiam imin eemon, ve ayooz tuŋia, ve aparav ariaaŋ pa saveeŋ to vaaru poia tau iit taghur ila ne. \x * \xo 1:27 \xt Ep 4:1; Pil 3:20; Kol 1:10; 1Tes 2:12\x* \m \v 28 Koiamimŋa tau tiparoi gham na, yam aroi pazi sov. Ayooz tuŋia. Leso agham zi tighilaal tighe yes pale tilalez. Ve yam, Maaron pale igham mulin gham, ve aleep poi. \v 29 Pasaa, Krisi ndaamo payam, tauta Maaron igham poghani gham, ve igham gham aghur ila to Krisi ve amin i le. Ve tane mon mako. I ipait gham, ve igham gham abaad pataŋani paam pa Krisi eeza. \x * \xo 1:29 \xt Mbaŋ 5:41+\x* \m \v 30 Muuŋ, yam aghit ghau nabaad pataŋani, ve naparav ariaaŋ pa Maaron saveeŋ tooni. Ve aazne aloŋlooŋ varug tighe yau naghamgham tauvene soone. Ve yam paam, aghamgham tauvene. Tauvene itiŋa tayooz tuŋia, ve taparav ariaaŋ pa Krisi eeza. \x * \xo 1:30 \xt Mbaŋ 16:19+; 1Tes 2:2\x* \c 2 \s1 Iit aat tatatan tauun ve talup loloon imin eemon \p \v 1 Yam apaak ila to Krisi, ve i ipapalot gham. Ve ŋgar to loolo igheen tsiam kat, tauta iravrav atemim. Maaron Avuvu iluplup gham amin eemon. Ve Maaron ŋgar tooni tau loolo isaghatin ghiit ve iuluul ghiit, ene ipaburigin gham gha ataghon ŋgar raraate. \v 2 Ighe tauvene, yam aat alup lolomim tomania ŋgar tsiam imin eemon, lolomim pa zeetmimŋa ve agham poghani zi imin Krisi loolo payam ve igham poghani gham, ve azuari gham leso asov ataghon ŋgar eemon. Ighe agham tauvene, ene pale agham ghau lolog poia le poia kat. \x * \xo 2:2 \xt Ro 15:5; 1Pe 3:8\x* \m \v 3 Agham ŋgar pa taumim mon sov. Ve agham ŋgar eta to apait ezamim sov. Paitooŋ to tamtamon, ene kaut sorok. Yam aat atatan ezamim, ve agham ŋgar tiina pa zeetmimŋa, o poia. \x * \xo 2:3 \xt Ro 12:10+; Ga 5:26; 1Pe 5:5\x* \m \v 4 Tauvene matamim iŋgal taumim mon sov. Matamim iŋgal zeetmimŋa paam. \x * \xo 2:4 \xt Ro 15:2; 1Kor 10:24, 13:5\x* \s1 Krisi itotoi ghiit pa ŋgar to tatatan ezaan \p \v 5 Ŋgar to Yesu Krisi, akisi ariaaŋ ila lolomim ve ataghoni. \x * \xo 2:5 \xt Mt 11:29; Yo 13:15; 1Yo 2:6\x* \q1 \v 6 Aghita. I Maaron tauu. Yesuru Maaron raratezi. \q2 Ŋgar ve tapiri isov tau igheen to Maaron, ene igheen to Krisi paam. Eemon i loolo pa kisiiŋ ŋgar ve tapiri tawe mako. \x * \xo 2:6 \xt Yo 1:1+; Kol 1:15; Hib 1:3\x* \b \q1 \v 7 Eeza tiina tomania tapiri, mbonari, ve lepoogh tooni to nugh sambam, ene i ipuliir zi tisov tizi tileep, ve iyok ighe imin besooŋa sorok. \q2 Tauta izilam taan gha imin tamtamon. \x * \xo 2:7 \xt Mt 20:28; Yo 1:14, 13:4+; 2Kor 8:9\x* \b \q1 \v 8 Tauvene tamtamon tighita tighe i tamtamon imin iit. \q2 Ve i itatan tauu, ve maata loŋloŋai pa Maaron ila ila le imaat. \q2 Ve mateegh tooni, poia mako. \q2 Pasaa, imaat izala ai pambarooŋ. \x * \xo 2:8 \xt Mt 26:39; Yo 10:17+; Hib 5:8, 12:2\x* \q1 \v 9 Puughu tane ta Maaron ighamu izala le izala kat iliiv gabua naol isov, \q2 ve igham tauu eeza pani. \q2 Eeza tawe iliiv gabua naol isov ezazi. \x * \xo 2:9 \xt Mbaŋ 2:33; Ep 1:20+; Hib 1:3+\x* \b \q1 \v 10-11 Pasaa, Maaron ighe tamtamon tisov tiput aghezi pa Yesu, tipait eeza, \q2 ve tisaav ghazooŋa tighe: “Yesu Krisi, i Tiina.” \q2 Yes tau tileep izi sambam, yes tau tileep izi taan, ve yes mateegha tau tileep ila taan loolo na paam. \q2 Taama Maaron itaghon eez tauvene, leso tamtamon tisov tipait eeza pa tapiri ve poia tooni. \x * \xo 2:10-11 \xt Yo 5:23; Mbaŋ 2:36; Syg 5:13\x* \s1 Iit tatotoi ghazooŋa to Maaron pa tamtamon \p \v 12 Yam zeran tsiau, lolog igheen tsiam kat. Muuŋ ve ilam, saawe tau itiŋa talepleep, yam matamim loŋloŋai, ve ataghon Krisi ŋgar tooni. Eemon aazne, yau naleep tomani gham mako. Tauvene yam azuari gham le ataghon katin Krisi ŋgar tooni. Onoon, Maaron igham mulin gham ila uraat to Krisi wa. Eemon yam aat aroi ve aroron pani, ve azuari gham pa taghoniiŋ ŋgar to Krisi, le aghita anooŋa ivot. \x * \xo 2:12 \xt Mbo 2:11; 1Pe 1:17\x* \m \v 13 Pasaa, Maaron ighamgham uraat tiina ila lolomim, ve ipapalot gham. Tauta lolomim aghe le ataghon ŋgar tau igham Maaron loolo poia, ve tapirimim irau to ataghon ŋgar tauvene. \x * \xo 2:13 \xt Yo 15:5; 2Kor 3:5; Hib 13:21\x* \p \v 14 Saa ŋgar tau ighe yam aghamu, na aghamu toman lolomim poia. Ambuzir ve avazorai gham pani sov. \v 15-16 Leso lemim sosor mako, ve ŋgar tsiam isov iŋgalaaŋ ve iduduuŋ mon ila Maaron maata, ve aleep imin i natŋa. Eval tiina to taan tau aleep ila sosozi na, laghooŋ toozi iduduuŋ mako, ve titaghon ŋgar sasaghati. Eemon yam akis saveeŋ maata yaryaare, ve azuzuuna ila pazi, tauta atotoi ghazooŋa to Krisi pazi imin pitum tau tiraŋ pa mboŋ. Ighe ataghon ŋgar isov tane, saawe to Krisi imuul ilam, yau pale lolog poia, ve napakur ghau payam. Pasaa, gabuamim pale itotoi ghau ighe yau napul tapirig sorok payam mako. Yau nagham katin uraat tsiau ve anooŋa ivot. \x * \xo 2:15-16 \xt Mt 5:14+; Ep 5:1, 8; 1Tes 2:19+\x* \p \v 17 Ghuruuŋ ila tsiam ipaburigin gham, tauta arei taumim pa Maaron, ve abesbees pani toman tintinim. Ŋgar tsiam tana, ene imin watooŋrau poia ee tau yam aghuru ila pani, ve igham ghau lolog poia tomani gham. Onoon, aazne nabaad pataŋani ve nakankaan: Pale siŋ tsiau imaliŋ ve namaat ma vene. Isaav ighe ŋgar tauvene ivot, ene pale imin vaen tau tiliŋi izala watooŋrau tsiam paavo. \x * \xo 2:17 \xt Mbaŋ 21:13; 2Tim 4:6\x* \m \v 18 Tauvene saa ŋgar tau ighe ivot payau, na yam lolomim poia. Leso itiŋa loloon poia. \x * \xo 2:18 \xt Pil 3:1, 4:4\x* \s1 Paulus ighe imbaaŋ Timoti ila igig yes Pilipai \p \v 19 Yau naghur matag pa Tiina toit Yesu naghe malau mako pale igharaat eez eta, leso nambaaŋ Timoti ilat igig gham ve ipalot gham. Ve saawe tau ighe i imuul ilam ve isavia varumim, ene pale igham ghau lolog poia ve ipalot ghau paam. \v 20 Yau leg ŋeer ite paam imin Timoti mako. Yeiru ŋgar tsiei eemon. Pasaa, saawe isov, i ighamgham ŋgar tiina payam, ve iliil eez pa uleeŋ gham. \v 21 Tamtamon katini matazi iŋgalŋgal tauzi mon. Ve gabua tau Yesu Krisi ighit zi ighe tintiina ila maata na, yes tigham ŋgar pazi mako. \x * \xo 2:21 \xt 2Tim 4:10, 16\x* \m \v 22 Eemon Timoti, yam awataghi wa. I ŋeer poia ee. Yau naghita ŋgar ve uraat tooni, i irao. I ipakpaak ghau imin taug natug, ve yeiru nibesbees pa uraat to vaaru poia. \x * \xo 2:22 \xt 1Kor 4:17; 1Tim 1:2\x* \m \v 23 Tauvene yau aat naleep ve naghita: Pale tighur saa eez payau? Mako rekia mon ve nambaaŋo ilat payam. \v 24 Ve yau naghur ila ariaaŋ naghe malau mako pale Tiina toit Krisi igharaat eez payau, leso taug nalat naghit gham paam. \s1 Paulus ipait Epaproditus eeza. Pasaa, i irei tauu pa uraat to Krisi \p \v 25 Toŋvetaz toit Epaproditus tau yam ambaaŋo ilam to iuul ghau pa mbolaaŋ tsiau na, i ilam peria wa. I besooŋa poia ee to Maaron, ve igham ghau lolog poia kat. Yeiru niluplup ghei pa uraat, ve yeiru zaaba to Krisi tau nipaparav ariaaŋ pa saveeŋ tooni. Eemon matag iŋgal naghe yau aat nambaaŋo imuul ilat payam. \v 26 Pasaa, i ipasawal pa yam asov, ve ighe imuul ilat ighit gham. I igham ŋgar tiina payam pasaa, iwatagh ighe yam alooŋ vaaru pa moroghooŋ tooni wa. \v 27 Ve vaaru tau alooŋa na, ene onoon. Moroghooŋ tiina kat ighamu, ve rigmon kanaŋ imaat. Eemon Maaron loolo isaghatini ve iuule, tauta tiini poia muul. Ve i zigani mako. Yau paam, Maaron loolo isaghatin ghau ve iuul ghau. Pasaa, imin ta Epaproditus imaat, kanaŋ igham pataŋani ite paam izaa tsiau. \v 28 Tauvene yau naghe nambaaŋo rekia mon imuul ilat. Leso yam aghita, ve lolomim poia muul. Ve isaav ighe lolomim poia, ene aat igham ghau lolog iraurau paam. \v 29 Tauvene isaav ighe i imuul ilat peria, na aghamu toman lolomim poia. Pa yamŋa tamtamon to Krisi. Zeran tauvene, yam irau atandagh pazi ve apait zi. \x * \xo 2:29 \xt 1Tes 5:12+; 1Tim 5:17\x* \m \v 30 Aghita. I rigmon kanaŋ imaat pa uraat to Krisi. Pasaa, i iwatagh: Yam aleep malau payau, ve taumim irau auul ghau mako. Tauta irei tauu, ve izuari ghi le ilam peria tsiau, leso iuul ghau ta sene. Tauvene uleeŋ tau yam irau agham payau mako na, i igham payau. \c 3 \s1 Paulus iveveen yes Pilipaia pa tamtamon tau tiyaryaaŋ pa tutuuŋ to yes Yuda \p \v 1 Yam toŋvetaz, yau naghe nasavia saveeŋ tsiau rig tane, ve isov. Yam apaak Tiina toit Krisi ve aleep ila tooni. Tauvene lolomim poia le poia kat. \x * \xo 3:1 \xt 2Kor 13:11+; 1Tes 5:16\x* \p Aliŋag tau muuŋ yau nasavia payam, tauta aazne nayoli muul. Irau tinig imum pa bodeeŋni mako. Pasaa, naghe napoon gham pa ŋgar siriv tau iduduuŋ mako na. \p \v 2 Matamim imomoos pa yes tau tiyaryaaŋ pa ravuuŋ tamtamon warozi tomania ŋgar siriv to yes Yuda. Zeran tauvene, yes timin ŋgavuun sagsag. \f + \fr 3:2 \ft Yes Yuda matazi veleghin ŋgavuun. Yes tighita tighe ŋgavuun, ene gabua tau iŋgalaaŋ ila Maaron maata mako. Pasaa, ŋgavuun tighanghan gabua mbuzazi. Ve tipaleel pa yes tau Yuda mako na tighe yes ŋgavuun. Eemon Paulus isavia saveeŋ ite muul. Pasaa, i isaav tauvene: Yes tau tiyaryaaŋ pa tutuuŋ to yes Yuda ve ravuuŋ tamtamon warozi, ta tiŋgalaaŋ ila Maaron maata mako imin ŋgavuun.\f* \m Uraat saghati tau tighamghamu, ene iŋgalaaŋ ila Maaron maata mako. Ve ŋgar tau tisasavia, ene karom. Yes titotogh tamtamon ve tivaghamunia ulizi sorok. Tauvene ayamaan gham pazi. \x * \xo 3:2 \xt Ga 5:2, 6\x* \m \v 3 Alooŋ. Ŋgar tauu to ravuuŋ waar, ene gabua to loloon. Tauvene iit tamtamon to Krisi, ta tataghon duduŋai ŋgar tauu to ravuuŋ waar ve tamin Maaron tamtamon tooni. Ene nasavia iit tau tanumeer tauun tapiriin ve ŋgar toit mako, ve tabees pa Maaron itaghon pooz to Maaron Avuvu, ve tintiniin pa Yesu Krisi ve tapait i eeza. \x * \xo 3:3 \xt Ro 2:28+; Kol 2:11\x* \s1 Muuŋ, Paulus itaghon duduŋai tutuuŋ tisov to yes Yuda \p \v 4 Zeran tawe tinumeer ŋgar tau tighamghamu ila tauzi tapirizi na, ve tipait tauzi pani. Eemon saa ŋgar tau yes tighamu, ene yau naghamu paam le naliiv zi. \x * \xo 3:4 \xt 2Kor 11:18, 21\x* \m \v 5 Pasaa, saawe tau tinaŋ ipoop ghau ve mboŋ imin liim ve tol, ra tirav warog. Yau tamtamon to Israel. Rumei tsiau, ene Benyamin. Tamaŋ ma tinaŋ, yesuru Hibrua duduuŋ ve aliŋazi Hibru. Ve yau paam Hibru duduuŋ ve nasaav Hibru. Ve zeran tutuuŋa, yau toozi ee. \x * \xo 3:5 \xt Mbaŋ 22:3, 23:6; Ro 11:1; 2Kor 11:22\x* \m \v 6 Muuŋ, yau nazuari ghau naghe le nataghon katin tutuuŋ to yes Yuda. Tauta ipazaagh ghau ve naghur pataŋani naol pa lupuuŋ to Krisi. Tutuuŋ to yes Yuda, yau nasapir pa eta mako. Nataghon zi le tisov. \x * \xo 3:6 \xt Mbaŋ 8:3, 9:1+; Ga 1:13+\x* \s1 Paulus inumeer tauu muul mako. Inumeer Krisi mon \p \v 7 Muuŋ, yau nagham ŋgar naghe ŋgar naol tawe pale iuul ghau leso naduduuŋ ila Maaron maata. Eemon aazne, yau nawatagh Krisi ve namin i le wa. Tauta naghita naghe ŋgar isov tawe, ene gabua sorok tau ipoon ghau pa Krisi. \v 8 Ve tane mon mako. Yau naghita naghe gabua popoiazi naol isov to taan paam, ene gabua sorok. Irau to iuul ghau mako. Ve gabua eemon geeg, ta naghita naghe ene gabua tauu, ve gabua poia kat tau iliiv gabua naol isov. Ene ŋgar to nawatagh katin Tiina tsiau Yesu Krisi. Onoon, i imin puughu pa napuliir gabua tsiau naol isov tileplez. Eemon matag ila pa gabua tawe muul mako. Yau naghit zi timin pen. Pasaa, ŋgar tsiau iyaryaaŋ naghe le nagham Krisi imin leg. \x * \xo 3:8 \xt Lu 9:24; Yo 17:3\x* \m \v 9 Leso saawe to Mboŋ Murei, mako Maaron ighit ghau ighe yau tamtamon to Krisi. Tauvene ŋgar popoia naol tau nagham zi itaghon tutuuŋ ne, yau nanumeer eta to igham ghau naduduuŋ ila Maaron maata ne mako. Yau nanumeer Krisi mon. Isaav ighe naghur ila tooni, i pale igham ghau naduduuŋ ila Maaron maata. \x * \xo 3:9 \xt Ro 1:17, 3:21, 10:3+\x* \m \v 10 Tauvene yau naghe le nawatagh katin Krisi ve burigiiŋ tooni tapiri. \f + \fr 3:10 \ft Saawe tau Maaron ipaburigin Krisi pa mateegh, i itotoi tapiri tiina. Ve aazne, Krisi ireirei tapiri tawe pait pasaa, i iburig pa mateegh wa.\f* \m Ve naghe nayooz tomania Krisi pa badooŋ pataŋani, ve nataghon duduŋai Maaron ŋgar tooni le irau mateegh tsiau, imin Krisi. \x * \xo 3:10 \xt Ro 8:17; 2Kor 4:10+; 1Pe 4:13\x* \m \v 11 Isaav ighe nagham tauvene, saawe to Mboŋ Murei, Maaron aat ipaburigin ghau pa mateegh. \x * \xo 3:11 \xt Yo 11:24; Ro 6:5\x* \s1 Paulus izuari ghi pa taghoniiŋ Krisi ŋgar tooni \p \v 12 Yau nawatagh: Ŋgar to Krisi, yau nazaa pani soone. Tauta aazne, nazuari ghau pani. Pasaa, Yesu Krisi igham ghau namin le, leso nataghon ŋgar tauvene. \x * \xo 3:12 \xt 1Tim 6:12\x* \m \v 13 Yam toŋvetaz to Krisi, yau nawatagh: Nakis suvinia ŋgar tane soone. Ve ŋgar eemon ta yau nataghoni, ene vene: Saa gabua tau muuŋ ivot na, matag ila pani muul mako. Yau nazuari ghau pa ghamuuŋ gabua tau igheen ila pa naghog. \x * \xo 3:13 \xt Lu 9:62\x* \m \v 14 Aazne, ene imin yau naleep ila parlosaaŋ tiina. Tauvene tapirig pa landooŋ. Leso nala peria, ve nagham atuya tsiau. Ene lepoogh tomania Krisi izi nugh sambam. Iit tamtamon tau tapaak Krisi ve taleep ila tooni ne, Maaron ipoi ghiit tamin le, leso igham atuya tana pait. \x * \xo 3:14 \xt 1Kor 9:24+; 2Tim 4:7+; Hib 12:1\x* \m \v 15 Iit tau tawatagh katin Maaron ŋgar tooni le ŋgar toit imatuugh, ene aat tagham ŋgar tauvene. Ve isaav ighe yam siriv ŋgar tsiam raraate imin yau mako, ene poia. Maaron tauu pale ipaghazoŋai ŋgar tsiam. \v 16 Eemon saa ŋgar poia tau iit taghazooŋ pani, iit aat mataan kisini, ve tataghon duduŋaini. \s1 Tataghon yes tau titotoi ghiit pa ŋgar to Krisi \p \v 17 Yam toŋvetaz, ŋgar tau yau natotoia payam na, matamim kisini ve ataghoni. Ve yau mon mako. Tamtamon tisov tau laghooŋ toozi raraate imin yei ne, yes paam timin totoyaaŋ popoia payam. Tauvene aghit zi, ve ataghon zi pa ŋgar toozi. \x * \xo 3:17 \xt 1Kor 4:16, 11:1; 1Pe 5:3\x* \m \v 18 Pasaa, tamtamon katini, laghooŋ toozi tomania ŋgar toozi itotoi zi ighe yes tighur murizi pa Krisi, ve tighur koi pa ai pambarooŋ tooni. Saveeŋ tane, yau nasavia payam pai katini wa. Ve aazne, nayoli muul toman taŋiiz. \v 19 Tamtamon tauvene, taghon tala, ene pale tilalez. Pasaa, tibesbees pa ŋgar to ulizi imin maaron pazi, ve ŋgar toozi ilala pa gabua to taan mon. Ve ŋgar tau iit taghita taghe mayaŋa, ene yes tighita tighe ŋgar poia, ve tipakur zi pani. \x * \xo 3:19 \xt Ro 8:5, 16:18; 2Pe 2:1+\x* \s1 Sambam, ene nugh toit \p \v 20 Eemon iit nugh toit, ene sambam. Tauta taghurghur mataan pa Tiina toit Yesu Krisi, ve tasasaŋan saawe tau i pale ipul sambam, ve imuul izilam to igham mulin ghiit. \x * \xo 3:20 \xt Ep 2:19; 1Tes 4:16+; Hib 12:22\x* \m \v 21 Krisi, i tapiri tiina kat. I irau igham gabua naol isov to sambam ve taan tileep ila i saamba. Tauvene saawe to Mboŋ Murei ivot, i pale itoor anoŋaan to taan tau tisasaghat rekia na. Leso timin i tauu anooŋa tau poia kat, ve tisul toman mbonarizi tiina. \x * \xo 3:21 \xt Ro 8:29+; 1Kor 15:43+\x* \c 4 \s1 Tayooz ariaaŋ ve talup loloon imin eemon \p \v 1 Tauvene yam toŋvetaz tsiau, ataghon ŋgar tau nasavia ila rau tane. Leso ayooz ariaaŋ, ve aleep tuŋia ila to Tiina toit Krisi. Yau lolog igheen tsiam, ve yam agham lolog poia le poia kat. Tauta napasawal naghe le nalat naghit gham, o poi. Yau naghit gham naghe yam amin atuya poia ee tau Maaron igham payau. Pasaa, uraat tau muuŋ naghamu ila sosomim na, ene ighur anooŋa. \x * \xo 4:1 \xt 1Tes 2:19+\x* \p \v 2 Aiyo, yam zilivaa ru, Ewodia ve Sintike, yamru amin Tiina toit le wa. Tauvene naghe napalot gham to alup lolomim ve ŋgar tsiam imin eemon. \v 3 Ve yo tau etag duduuŋ ve ituru taluplup ghiit kat pa uraat na, naghe yo uul zilivaa ru tana, leso titaghon ŋgar tauvene. Pasaa, yesuru, yeŋa niluplup ghei pa uraat ve niparav ariaaŋ pa vaaru poia. Ve yes mon mako. Kelemen, ve yes siriv tau yeŋa niluplup ghei pa uraat na tigham tauvene paam. Yes tisov ezazi ighenaar ila rau to lepoogh maata yaryaare. \x * \xo 4:3 \xt Lu 10:20; Syg 3:5, 20:12\x* \s1 Tutuuŋ siriv tau iŋarui iit tamtamon to Krisi \p \v 4 Lolomim poia kat ve tintinmim pa Tiina toit irau saawe. Nayol aliŋag muul. Lolomim poia le poia kat! \x * \xo 4:4 \xt Pil 3:1; 1Tes 5:16\x* \m \v 5 Yam aat atotoi ŋgar marowa ila tamtamon tisov matazi. Pa saawe to Tiina toit, ene ilam igharau wa. \x * \xo 4:5 \xt Hib 10:37; Yems 5:8+; 1Pe 4:7\x* \m \v 6 Lolomim bubu pa gabua eta sov. Saa ŋgar ma gabua tau ighe ivot payam, na asavia pa Maaron. Suŋuuŋ tsiam iŋaruini irau saawe, apaiti pa poia tooni, ve aghasoni to iuul gham. \x * \xo 4:6 \xt Mbo 55:22; Mt 6:25+; 1Pe 5:7\x* \m \v 7 Leso luuma to Maaron imin sigheu pa lolomim ve ŋgar tsiam, ve ikis gham aleep tuŋia ila to Yesu Krisi toman lolomim poia. Luuma tooni, ene iliiv kat pa iit tasov ŋgar toit. \x * \xo 4:7 \xt Yo 14:27; Kol 3:15\x* \p \v 8 Yam toŋvetaz to Krisi, yau naghe naparwai saveeŋ tsiau rig tane ve isov. Ŋgar isov tau paghunazi kat ve tamtamon tipait zi na, matamim iŋgal zi irau saawe. Ŋgar tauvene: ŋgar onoon, ŋgar tau poia kat ila tamtamon matazi, ŋgar duduuŋa, ŋgar ŋgalaaŋa, ŋgar tau tamtamon lolozi pani, ve ŋgar tau tamtamon tipaiti. \v 9 Ve ŋgar isov tau yau nasavia payam ve aghamu ilam tsiau, tomania saveeŋ isov tau alooŋa ila yau avog, ve ŋgar isov tau aghit ghau nagham zi na, matamim kisin zi ve ataghon zi. Leso Maaron toit tau ŋgar luuma puughu na, ileep tomani gham. \x * \xo 4:9 \xt Ro 15:33; 1Kor 4:16; Pil 3:16+; 2Tes 3:16\x* \s1 Paulus loolo poia pa uleeŋ tau yes Pilipaia tiyambaara pani \p \v 10 Yau nawatagh: Saawe malau, yam matamim iŋgalŋgal aghe auul ghau. Eemon lemim eez mako. Ve aazne, ŋgar tsiam tana ighur anooŋa, ve ayambaar uleeŋ siriv ilam payau muul. Tauta igham ghau lolog poia le poia kat, ve napait Tiina toit Yesu Krisi. \v 11 Yau mbolaaŋ igham ghau ve nasavia saveeŋ tane mako. Pasaa, yau naghazooŋ pa lepoogh ŋgara wa. Tauvene saa ŋgar ma gabua tau ighe ivot payau, poia ma saghati, ene yau naleep toman lolog poia mon. \x * \xo 4:11 \xt 1Tim 6:6+\x* \m \v 12 Saawe siriv, mbolaaŋ igham ghau, ve saawe siriv, leg gabua katini ve naleep poia. Gabua naol tau tivot payau na, tiuul ghau le nawatagh katin lepoogh ŋgara. Tauta naghazooŋ pa eez to naleep toman lolog poia irau saawe. Tauvene isaav ighe apog isuŋ ma apog ŋginaaŋa, ma leg gabua katini, ma mbolaaŋ igham ghau, ma saa gabua ite paam tau ighe ivot payau, ene yau naleep toman lolog poia mon. \x * \xo 4:12 \xt 1Kor 4:11; 2Kor 6:10, 11:27\x* \m \v 13 Pasaa, yau napaak Krisi ve naleep tuŋia ila tooni, ve i ipapalot ghau. Tauvene saa gabua tau ighe ivot payau, ene gabua eta mako. Yau narao. \x * \xo 4:13 \xt 2Kor 12:9+; Ep 3:16; Kol 1:11\x* \p \v 14 Eemon uleeŋ tau yam agham payau, ene ŋgar poia. Pasaa, ene imin itiŋa talup ghiit pa badooŋ pataŋani tsiau tane. \v 15 Yam to Pilipai awatagh: Yau napaburigin uraat to vaaru poia izi nugh tsiam, ve murei, ra napul taan sirivu to Masedonia ve nala. Saawe tana, lupuuŋ tsiam mon ta auluul ghau pa uraat tsiau, ve aghamgham leg maet ma gabua siriv. Lupuuŋ siriv tigham tauvene mako. \x * \xo 4:15 \xt 2Kor 11:9\x* \m \v 16 Ve saawe tau nala naleep izi nugh Tesalonika ve naghamgham uraat ila le mbolaaŋ igham ghau, yam ayayambaar uleeŋ siriv ilamlam payau ta sewe paam. \x * \xo 4:16 \xt Mbaŋ 17:1+\x* \m \v 17 Yam agham ŋgar pa aliŋag tane aghe yau nagham pa leg gabua na sov. Yau naghe ŋgar poia tau yam aghamghamu na ivot imin tiina. Pasaa, murei Maaron pale iyoli, ve igham lemim atuya poia. \p \v 18 Aazne, yau nambool pa gabua eta muul mako. Yau leg gabua katini ve narao kat. Pasaa, yambaar tsiau tau yam aghuru ila to Epaproditus na, i ighuru ilam tsiau wa. Uleeŋ tsiam tane, ene imin watooŋrau toman vaazi poia tau Maaron iyok pani ve ighamu loolo poia kat. \x * \xo 4:18 \xt Pil 2:25; Hib 13:16\x* \m \v 19 Maaron tsiau, i eeza tiina pa tapiri ve poia tooni. Ve i irau kat pa gabua naol isov. Tauvene yam tau apaak Yesu Krisi ve aleep ila tooni na, i pale iuul gham pa gabua isov tau ambool pani na. \x * \xo 4:19 \xt Mbo 23:1; 2Kor 9:8\x* \m \v 20 Tauvene iit tapait Tamaan Maaron eeza irau saawe. Ta aazne, ve taghon taghon gha ila. Onoon! \s1 Aaz poia to Paulus ila pa yes Pilipaia \p \v 21 Agham aaz poia tsiau pa tamtamon patabuyaaŋa tisov to Yesu Krisi. Ve yes toŋvetaz to Krisi tau tileep tomani ghau ne, aaz poia toozi ilat payam paam. \v 22 Ve yes mon mako. Maaron tamtamon tooni patabuyaaŋa tisov tau tileep ta sene, aaz poia toozi ilat payam paam. Ve yes tau tighamgham uraat ila kinik to Rom ruum tooni loolo na, yes avozi iyaryaaŋ payau kat tighe yau nagham aaz poia toozi ilat payam paam. \p \v 23 Poia to Tiina toit Yesu Krisi igheen to yam eŋaeŋa. Onoon.