\id MRK - Saveeŋ (Tuam dialect) NT -Papua New Guinea 2011 (web 2014) \h Markus \toc1 Vaaru poia to Yesu Krisi tau Markus iboode \toc2 Markus \toc3 Mk \mt1 Vaaru poia to Yesu Krisi tau Markus iboode \mt2 Mak—Mark \c 1 \s1 Ŋeer rughuzaaŋa Yoan igharaat eez pa Yesu Krisi \r (Mt 3:1-12; Lu 3:1-18; Yo 1:19-28) \p \v 1-2 Ene vaaru poia to Yesu Krisi, i Maaron Naatu. Saveeŋa tau imuuŋ, ene vene: Uraat tooni iburig itaghon Maaron aliiŋa tau propet Isaia ivotia ve tiboode na. Isaav ighe: \q2 “Ulooŋ. Yau pale nambaaŋ besooŋa tsiau ee imuuŋ payo. \q2 I pale ivotia aliŋag pa tamtamon ve igharaat eez payo. \x * \xo 1:1-2 \xt Mal 3:1; Mt 11:10; Lu 7:27\x* \q2 \v 3 Ŋeer ee iboboob izi nugh ŋginaaŋa ighe: \q2 ‘Agharaat eez pa Ŋeer Tiina! \q2 Apaduduŋai eez pani le iduduuŋ.’” \x * \xo 1:3 \xt Is 57:14; Yo 1:23\x* \p \v 4 Saveeŋ tane ighur anooŋa izaa to ŋeer rughuzaaŋa Yoan. Pasaa, i ila ivot nugh ŋginaaŋa, ve ivovotia Maaron aliiŋa pa tamtamon ighe tipul ŋgar toozi sasaghati ileple, ve titoor ŋgar toozi imuul ila pa Maaron ve tigham yaa. Leso Maaron ireu sosor toozi. \x * \xo 1:4 \xt Mbaŋ 13:24, 19:4\x* \m \v 5 Eval tiina to taan sirivu to Yudea, yesŋa Yerusalema tisov timeke tilala tooni izi yaa Yordan, ve tivovotia sosor toozi ila tooni, ve i irurughuuz zi ta sewe. \p \v 6 Yoan inonogh ghi pa uuli tau tigharaata pa kamel ooro, ve ipuus ŋgaali pa puus tau tigharaata pa ŋgai uuli. \f + \fr 1:6 \ft Yoan inonogh ghi imin muuŋ propet Ilia inonogh ghi. Ŋgar tooni tane, ene imin ilaal pani ighe i pale igham uraat siriv imin Ilia.\f* \m Ve ighanghan siis, ve ighunghun tok suuru. \x * \xo 1:6 \xt 2King 1:8\x* \m \v 7 I ivovotia saveeŋ pa tamtamon tauvene ighe: “Ŋeer ee aat ilam murei payau. I tapiri tiina. Iliiv ghau kat. Uraat sorok imin naput agheg pani ve napool waar to zuzuuŋa to aaghe, ene paam, yau poiag irau to nagham pani ne mako. \x * \xo 1:7 \xt Mbaŋ 13:25\x* \m \v 8 Yau narughuuz gham pa yaa. Eemon i pale igham Avuvu Patabuyaaŋ payam.” \x * \xo 1:8 \xt Mbaŋ 2:4, 11:16\x* \s1 Yesu igham yaa \r (Mt 3:13-17; Lu 3:21-22) \p \v 9 Saawe tana, Yesu ipul nugh Nasaret tau igheen taan sirivu to Galilaia, ve ilaagh ila ivot to Yoan izi yaa Yordan, ve Yoan irughuuza ta sewe. \v 10 Yesu ipul yaa ve izaa, ve saawe duduuŋ tana, maata izala le ighita sambam ikaak, ve Maaron Avuvu izilam imin mbuun, ve izala paavo. \m \v 11 Ra saveeŋ sambam ve izilam ighe: “Yau natug yo. Yau lolog igheen tsio, ve yo ugham ghau lolog poia kat.” \x * \xo 1:11 \xt Mbo 2:7; Is 42:1; Mt 12:18; Mk 9:7\x* \s1 Sadan itoov Yesu \r (Mt 4:1-11; Lu 4:1-13) \p \v 12 Yesu igham yaa le isov, ve rekia mon Maaron Avuvu ipaburigini gha ipul yaa Yordan, ve ila ivot nugh ŋginaaŋa. \v 13 I ileep ta sewe tomania gabua to su irau mboŋ tamoot ru. Saawe tana, Sadan itovtoova. Eemon yes aŋela tilepleep tomania ve tiuluule. \f + \fr 1:13 \ft Yesu ileep izi nugh ŋginaaŋa ve Ŋeer Saghati itovtoova imin muuŋ Adam ileep izi uum Eden ve Sadan itoova. Eemon Yesu itap ve igham ŋgar saghati eta mako.\f* \x * \xo 1:13 \xt Gnp 2:19–3:7; Mbo 91:11+; 1Kor 15:47\x* \s1 Yesu ipaburigin uraat tooni izi Galilaia \r (Mt 4:12-17; Lu 4:14-15) \p \v 14 Yoan ighamgham uraat tooni, le tikisi ve tighuru iloŋ ila ruum to yavyavuuŋ. Ra Yesu ila ivot taan sirivu to Galilaia muul, ve ipaburigin uraat tooni to votiaaŋ vaaru poia to Maaron. \v 15 I isavsaav pa tamtamon ighe: “Alooŋ! Saawe to Maaron itotoi pooz tooni ivot ighazooŋ, ene ilam igharau wa. Apul ŋgar tsiam sasaghati ileple, atoor ŋgar tsiam imuul ila pa Maaron, ve aghur ila vaaru poia!” \x * \xo 1:15 \xt Mt 3:2; Ga 4:4\x* \s1 Yesu ipoi tamtamon paaŋ timin mbiwa tooni \r (Mt 4:18-22; Lu 5:1-11) \p \v 16 Saawe ee, Yesu ilaghlaagh taghon nari to yaa naliu Galilaia, ve ighita zeran ru to ghamuuŋ iigh tiwaswaas. Ee, eeza Simon, ve ite eeza Andreas. I Simon taazi. \v 17 Yesu isaav ila pazi ighe: “Ai, yamru alam ataghon ghau. Leso natotoi eez to ghamuuŋ tamtamon payam.” \v 18 Rekia mon yesuru tipul puugh toozi izi ileple, ve titaghon Yesu gha yesŋa tila. \p \v 19 Tilaghlaagh tila rig, ve Yesu ighita Zebedi natŋa ru, Yakobus ve Yoan, tilepleep izala waaŋ ve tiyaim puugh toozi. \v 20 Yesu rekia mon isaav ila pazi ighe tilam titaghoni. Tauvene yesuru paam tipul tamazi tomania uraata tooni tileep izala waaŋ, ve tila titaghon Yesu gha yesŋa tila. \s1 Yesu iziir avuvu saghati pa ŋeer ee \r (Lu 4:31-37) \p \v 21 Yesu tomania mbiwa tooni tila tivot nugh Kapernaum, ve tileep ta sewe le umbom patabuyaaŋ ivot. Ra Yesu iloŋ ila rumei toozi, ve ipaghazoŋai zi pa Maaron aliiŋa. \v 22 Yes tilooŋ saveeŋ tooni le tirur pa ŋgar tooni. Pasaa, i ipaduduuŋ tamtamon imin zeran ŋgara siriv to tutuuŋ mako. Saveeŋ tooni, toman tapiri. Ve isavsaav imin tamtamon tau i le eeza pa uraat tauvene. \x * \xo 1:22 \xt Mt 7:28+\x* \m \v 23 Saawe tana, ŋeer ee ilepleep tomani zi ila rumei loolo. I, avuvu saghati izeeva. Tauvene iboob aliiŋa tiina ighe: \v 24 “Aii, Yesu to Nasaret, ulam sene pasaa? Yei nimbaaŋ payo? Ma ulam ughe uvaghamun ghei? Yau nawatagh ghom wa. Yo ŋeer patabuyaaŋ to Maaron.” \x * \xo 1:24 \xt Mt 8:29; Mk 15:39; Yems 2:19\x* \p \v 25 Eemon Yesu iyaoni ighe: “Ai, yo uneneeŋ. Upuli ve ughau ula!” \v 26 I isaav tauvene, ve avuvu saghati ivatoki ŋeer tawe, iyak saghat, ve ipuli ve ila. \x * \xo 1:26 \xt Mk 9:26\x* \m \v 27 Yes tau tighita gabua ŋgereeta tana, tisov tirur pa Maaron tapiri, ve tivasavo zi tighe: “Wai, ene gabua mindai? Ene ŋgar paaghu ee. Ŋeer tane, i le eeza ve tapiri. Aghita. Avuvu sasaghatizi paam tileep ila i saamba. Pasaa, i isaav ariaaŋ pazi, ve tiloŋlooŋ aliiŋa gha tighaughau tila.” \v 28 Puughu tane ta Yesu vaaru ilaan rekia mon le irau taan sirivu to Galilaia. \s1 Yesu igharaat moroghooŋ to Petrus rauliva \r (Mt 8:14-15; Lu 4:38-39) \p \v 29-30 Yesu ipul rumei tana, ve yesŋa Yakobus gha Yoan malmalizi tila pa Petrus yesuru Andreas ruum toozi. Tiloŋ tila ruum loolo, ve tipaes pa Yesu tighe Simon rauliva imorooŋ le tiini iyes gha ighengheen we. \v 31 Tauvene Yesu ila ikis olman tinazi niima, ve iiti iburig, le moroghooŋ tooni isov. Ra olman tinazi ila igharaat lezi aniiŋ. \s1 Yesu igharaat moroghooŋa katini \r (Mt 8:16-17; Lu 4:40-41) \p \v 32 Tilepleep le ravrav izi gha aaz izila, ra tamtamon tiyauur zetazŋa tisov tau timorooŋ, ma avuvu sasaghati tizeev zi na tila to Yesu, leso iuul zi. \v 33 Nugh tawe tamtamona tisov tila tirou izi ruum tau Yesu ileep pani na naagho. \p \v 34 Yesu igharaat tamtamon katini pa moroghooŋ toozi maata maata, ve iziir avuvu sasaghati naol pazi paam. Avuvu sasaghati tawe tiwataghi wa. Tauvene i iŋgalsekin zi ighe tisavia saveeŋ eta sov. \x * \xo 1:34 \xt Mk 1:24, 3:11+\x* \s1 Yesu igham uraat izi nugh siriv to Galilaia \r (Lu 4:42-44) \p \v 35 Mboŋoozo, ndoroome geeg, ve Yesu iburig gha ipul ruum, ve ilaagh ila pa nugh ŋginaaŋa ee. Ra zigani ileep ta sewe ve isuŋ. \x * \xo 1:35 \xt Mbo 5:3; Mt 14:23; Mk 6:46\x* \m \v 36 Eemon Simon tomania zeetŋa siriv tila tiilo. \v 37 Tila tindeeŋa, ve tipaes pani tighe: “Eval tiina tiliil ghom we!” \p \v 38 Yesu iyol aliŋazi ighe: “Iit aat tala pa nugh siriv tau tataŋgan ne. Leso navotia saveeŋ pazi paam. Pasaa, yau nalam pa uraat tane.” \v 39 Tauta Yesu ilaagh irau nugh nugh to Galilaia, ve ivovotia Maaron aliiŋa iloŋ ila rumei toozi, ve izirziir avuvu sasaghati gha tighaughau pa tamtamon. \s1 Yesu igharaat ŋeer ee tau mbotmboot kolekole ighamu \r (Mt 8:1-4; Lu 5:12-16) \p \v 40 Ŋeer ee, kolekole ighamu. \f + \fr 1:40 \ft Isaav ighe kolekole igham tamtamon eta, ene pataŋani tiina kat. Moroghooŋ tooni ipoona pa zeetŋa ve Maaron paam. I irau igharau tamtamon eta mako, ve irau iloŋ ila Rumei Tiina pa suŋuuŋ mako.\f* \m I iŋarui Yesu ila, iput aaghe izi naagho, ve itaŋ raraini ighe: “Isaav ighe lolom pa uleeŋ ghau, yo irau ugharaat ghau tinig poia ve ugham ghau naŋgalaaŋ ila Maaron maata.” \p \v 41 Yesu loolo isaghatini, tauvene niima ila ikisi, ve isaav pani ighe: “Poia, yau aat nauul ghom. Aiyo, tinim poia ve uŋgalaaŋ!” \v 42 I isaav tauvene, ve rekia mon kolekole ighau pa ŋeer tana le tiini poia. \v 43-44 Ra Yesu imbaaŋo ila ve isaav ariaaŋ pani ighe: “Ulooŋ. Aazne, tinim poia wa. Eemon usavia gabua tane vaaru pa tamtamon eta sov. Malmalim ula, ve utotoi taum pa ŋeer eta to watooŋrau, ve ugham watooŋrau pa Maaron itaghon tutuuŋ tau Mose isavia na. Leso upaghazoŋai taum pa tamtamon, ve tiwatagh tighe tinim poia ve uŋgalaaŋ ila Maaron maata wa.” \x * \xo 1:43-44 \xt Wkp 14:1+\x* \m \v 45 Eemon ŋeer tana itaghon Yesu aliiŋa mako. I ila ve ipaesia gabua tau ivot pani na vaaru pa eval tiina. Tauvene Yesu irau ilaagh ila tamtamon matazi muul mako, ve iloŋ ila nugh eta mako. Zigani ilepleep izi nugh ŋginaaŋa. Eemon tamtamon to nugh nugh tilala tooni. \c 2 \s1 Yesu igharaat ŋeer narape ee ve ireu sosor tooni \r (Mt 9:1-8; Lu 5:17-26) \p \v 1 Mboŋ siriv ilam ila, ra Yesu imuul ila pa Kapernaum, nugh tau i ilepleep pani na. Tamtamon tilooŋ Yesu vaaru tighe i imuul ila ileep izi ruum tooni, \v 2-3 tauvene eval tiina tila ve tipavon ruum le ivon kat. Ataman puughu paam, tipoona le sooso mako. Yesu ivovotia Maaron aliiŋa pazi, ve zeran paaŋ tibaad ŋeer narape ee tilam tighe Yesu iuule. Ŋeer tawe, aaghe imaat. Irau ilaagh mako. \v 4 Zeran paaŋ tana titoova to tiloŋ tila tigharau Yesu. Eemon tirao mako. Pasaa, eval tiina tipoon zi. Tauvene tigham narape tana, ve titaghon ndeet tizala pa ruum paavo. Ra tipas atov siriv ighau, ve titughu tomania moogh tau i igheen izala na iŋarui Yesu izila, le igheen izi naagho. \v 5 Yesu ighita zeran tana ghuruuŋ ila toozi iyaryaaŋ kat. Tauvene isaav pa narape tana ighe: “Tazig, sosor tsio, yau nareua wa.” \x * \xo 2:5 \xt Lu 7:48\x* \p \v 6 Zeran ŋgara siriv to tutuuŋ tileep tomani zi ta sewe paam. Yes tilooŋ Yesu aliiŋa ziiri rig tane, ve tigham ŋgar naol ila lolozi tighe: \v 7 “Wai, puughu mindai ta ŋeer tane isaav tauvene? I ivelegh Maaron! Tamtamon eta irau ireu sosor mako. Maaron mon, o ireu sosor.” \x * \xo 2:7 \xt Mbo 32:5; Is 43:25; 1Yo 1:9\x* \p \v 8 Yesu rekia mon ighilaal ŋgar toozi ila loolo. Tauvene ighason zi ighe: “Puughu mindai ta yam agham ŋgar naol ila lolomim? \v 9 Saa saveeŋ ta raurauai payau to nasavia, leso yam aghur ila? Nasaav pa narape tane naghe: ‘Sosor tsio, yau nareua wa’, ma naghe: ‘Yo uburig, ugham moogh tsio, ve ulaagh’? \v 10 Eemon yau naghe yam awatagh kat tauvene: Tamtamon Naatu, i eeza pa rewaaŋ sosor to tamtamon izi taan.” Ra isaav pa narape tana ighe: \v 11 “Yau nasaav payo: Uburig, ugham moogh tsio, ve umuul ula pa ruum.” \x * \xo 2:11 \xt Yo 5:8; Mbaŋ 3:6\x* \p \v 12 I isaav tauvene, ve eval tiina tawe tisov timarar narape tana, ve rekia mon i iburig iyooz, igham moogh tooni, ve ivot gha ila. Yes tighita gabua ŋgereeta tana, ve tisov tirur pa Maaron tapiri, ve tipait eeza pa tapiri ve poia tooni tighe: “Wai, ta muuŋ ve ilam, iit taghita gabua tauvene pai eta soone.” \x * \xo 2:12 \xt Mt 9:33\x* \s1 Yesu ipoi Levi imin mbiwa tooni \r (Mt 9:9-13; Lu 5:27-32) \p \v 13 Yesu ipul nugh tawe, ve indari izila nari to yaa Galilaia muul. Eval tiina tila tooni, ve i ipaghazoŋai zi pa Maaron aliiŋa. \v 14 Ra ilaagh muul ila, le ighita ŋeer ee to yauŋ takes ilepleep ila niia to uraat, eeza Levi. I Alpeus naatu. Yesu isaav pani ighe: “Yo ulam utaghon ghau.” Tauvene Levi iburig, ve itaghoni gha yesuru tila. \p \v 15 Murei ra, Levi igham ghanghaniiŋ izi ruum tooni. Yesu tomania mbiwa tooni tila tileep tomani zi, ve yesŋa tilup zi pa ghanghaniiŋ. Saawe tana, Levi zeetŋa katini to yauŋ takes, tomania tamtamon naol to ghamuuŋ sosor tilam paam ve yesŋa tilup zi pa ghanghaniiŋ. Pasaa, tamtamon tauvene, katini titaghon Yesu. \v 16 Zeran tutuuŋa siriv tau lezi ŋgar tintiina pa tutuuŋ na, tighita Yesu tomania zeran to ghamuuŋ sosor ve yes to yauŋ takes tilup zi pa ghanghaniiŋ, ve tighason mbiwa to Yesu tighe: “Wai, mindai ta tiina tsiam yesŋa zeran to yauŋ takes ve yes to ghamuuŋ sosor tilup zi pa ghanghaniiŋ?” \x * \xo 2:16 \xt Mt 11:19; Lu 15:1+\x* \m \v 17 Yesu ilooŋ saveeŋ toozi, ve isaav pazi ighe: “Yes tau tinizi poia na, dokta le uraat pazi mako. Yes moroghooŋa mon, o i le uraat pazi. Yau tauvene paam. Nalam pa poiŋ tamtamon duduŋazi mako. Nalam to napoi yes to ghamuuŋ sosor.” \s1 Ghasoniiŋ pa ŋgar to ŋgunuuŋ tauun pa ghaniiŋ aniiŋ \r (Mt 9:14-15; Lu 5:33-35) \p \v 18 Ŋeer rughuzaaŋa Yoan ziŋeera ve zeran tutuuŋa ziŋerazi, saawe naol tiŋgun tauzi pa ghaniiŋ aniiŋ itaghon suŋuuŋ ŋgara. Tauvene saawe ee, zeran siriv tiŋarui Yesu tila, ve tighasoni tighe: “Yoan ziŋeera ve zeran tutuuŋa ziŋerazi, saawe naol, tiŋgun tauzi pa ghaniiŋ aniiŋ. Puughu mindai ta mbiwa tsio titaghon ŋgar tauvene mako?” \p \v 19 Yesu iyol ghasoniiŋ toozi tauvene: “Isaav ighe ŋeer eta ivai paaghu ve yesŋa zeetŋa tilup zi pa ghanghaniiŋ to vaiŋ tooni, pale zeetŋa lolozi ipataŋan ve tiŋgun tauzi pa ghaniiŋ aniiŋ? Mako. Pa etazi ite tau ivai paaghu na ilepleep tomani zi. \v 20 Eemon murei, saawe eta pale ivot, o tikis vaiŋ paaghu tana, ve tighamu ipul zeetŋa gha ila. Saawe tana, zeetŋa pale lolozi ipataŋan, ve tiŋgun tauzi pa ghaniiŋ aniiŋ.” \s1 Eez muŋgaana to suŋuuŋ irau ilup tomania eez paaghu to Yesu mako \r (Mt 9:16-17; Lu 5:36-39) \p \v 21 Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ ite ighe: “Uuli muŋgaana tau perekia na, ene irau tisai uuli paaghu rigta izala paavo to ipoona ne mako. Pasaa, uuli paaghu tawe pale ighoghoov uuli muŋgaana tana, mako ivaputu ghi le isaghat kat. \v 22 Vaen tauvene paam. Irau tiliŋ vaen paaghu izila paatu muŋgaana tau tigharaata pa mekmek uuli ne mako. Pasaa, vaen paaghu pale ipasaria paatu muŋgaana le diŋia ve perekia. Mako vaen imaliŋ, ve paatu paam isaghat. Tauvene vaen paaghu izila patuzi paghpaaghu, o poia.” \x * \xo 2:22 \xt Mbaŋ 15:1-29; Ro 10:4; Hib 8:13\x* \s1 Tamtamon Naatu iŋgin umbom patabuyaaŋ \r (Mt 12:1-8; Lu 6:1-5) \p \v 23 Umbom patabuyaaŋ ee, Yesu tomania mbiwa tooni tilaghlaagh ila uum to wit lolozi, ve mbiwa tooni tiŋgoor wit anooŋa siriv gha tighan. \x * \xo 2:23 \xt Lo 23:25\x* \m \v 24 Tauvene zeran tutuuŋa siriv tau tileep tigharau zi na, tighason Yesu tighe: “Ughita! Puughu mindai ta mbiwa tsio tigham ŋgar tana? Aazne, ene saawe to uraat mako. Ene umbom patabuyaaŋ to Maaron. Ŋgar tau tighamu ne, ene isapir pa tutuuŋ to umbom patabuyaaŋ.” \x * \xo 2:24 \xt Igham 20:10, 34:21\x* \p \v 25-26 Yesu isaav pazi ighe: “Sinaiŋ tau isavia saawe tau kinik David yesŋa zeetŋa siriv timbool pa aniiŋ ve pitool zi na, yam awaato rigta, ma mako? Sinaiŋ tana isaav tauvene: Saawe tau Abiata i daaba to watooŋrau, David iloŋ ila balbaal patabuyaaŋ to Maaron, ve igham mberet patabuyaaŋ tau tighuru ila Maaron naagho na. Mberet tawe le ŋgalsekiiŋa tauvene: Tamtamon sorok irau tighani mako. Yes zeran to watooŋrau mon, o tighani. Eemon David igham mberet tana gha ighani, ve irei sirivu pa ziŋeera gha tighan paam.” \x * \xo 2:25-26 \xt Wkp 24:5+; 1Sam 21:4+\x* \p \v 27 Ra Yesu iparwai saveeŋ tooni ighe: “Maaron ighur umbom patabuyaaŋ to iuul tamtamon. Ighur tamtamon to timin besooŋa pa umbom patabuyaaŋ mako. \x * \xo 2:27 \xt Igham 23:12\x* \m \v 28 Tauvene Tamtamon Naatu, i Tiina tau iŋgin umbom patabuyaaŋ.” \x * \xo 2:28 \xt Kol 2:16-17\x* \c 3 \s1 Yesu igharaat ŋeer ee tau niima imaat \r (Mt 12:9-14; Lu 6:6-11) \p \v 1 Tileep le umbom patabuyaaŋ ite ivot, ra Yesu iloŋ ila rumei ee. Ve ŋeer ee ilepleep tomani zi. I niima ee imaat. \v 2 Zeran tutuuŋa siriv tilepleep tomani zi paam. Yes tighe tipayooz Yesu pa savsaveeŋ. Tauvene timarari tighe tighita: Pale igharaat moroghooŋa eta ila saawe to umbom patabuyaaŋ, ma mako? \v 3 Yesu isaav pa ŋeer tau niima imaat na ighe: “Ulam uyooz izi sene.” \p \v 4 Ra ighason zeran tutuuŋa tawe ighe: “Laak, ŋgar sindei tau yam aghita aghe iduduuŋ pa tutuuŋ to Maaron? Tauul tamtamon ve tagham poghani zi pa saawe to umbom patabuyaaŋ, ma tagham saghatin zi? Tagham mulin zi pa pataŋani toozi, ma tarav zi timaat?” Yesu isavia saveeŋ tane le tineneeŋ mon. Irau tiyol saveeŋ tooni mako. \x * \xo 3:4 \xt Lu 14:3\x* \m \v 5 Tauvene Yesu maata ila pazi toman aatyavyav. Pasaa, ŋgar toozi iyaryaaŋ kat, ve lolozi isaghatin ŋeer tana rigta mako. Eemon loolo ipataŋan pazi paam. Ra isaav pa ŋeer tau niima isaghat na ighe: “Uyoot nimam iduduuŋ.” Tauvene ŋeer tana iyoot niima le niima poia muul. \v 6 Tauta zeran tutuuŋa tau tileep tomani zi na, tiburig tivot tila muuri, ve yesŋa zeran siriv tau tipakpaak Erod pa ŋgar tooni na, tilup zi ve tiil eez pa ravuuŋ Yesu imaat. \x * \xo 3:6 \xt Mt 22:15+; Yo 5:16\x* \s1 Eval tiina titaghon Yesu \r (Mt 4:24-25, 12:15-16; Lu 6:17-19) \p \v 7-8 Yesu tomania mbiwa tooni tipul nugh tawe, ve tizila muul pa yaa naliu Galilaia. Ve eval tiina kat to Galilaia titaghon zi gha yesŋa tila. Ve yes mon mako. Tamtamon katini to Yudea, Yerusalem, ve Idumea, tomania tamtamon naol to nugh siriv tau tigheen ila pa yaa Yordan ziige ite na tila tomani zi. Ve taan sirivu to nugh Tiro ve Sidon tamtamona paam, tilooŋ Yesu vaaru pa gabua naol tau i ighamgham zi na, tauvene tisov tila tighe tighita. \v 9 Eval tiina tila tilivutin Yesu. Tauvene i isaav pa mbiwa tooni ighe tigham waaŋ eta ilam isaŋan pani. Ighe tamtamon tigiriŋi, o izaa waaŋ ve ila ipot soghan. \v 10 Pasaa, Yesu igharaat moroghooŋa katini gha tinizi poia wa. Tauvene tamtamon tisov tau timorooŋ na, tivagiriŋi zi tighe le titutu rigta. \p \v 11 Ve yes tau avuvu sasaghati tizeev zi na, saawe isov tau tighita Yesu, titaptap tizi Yesu aaghe puughu, ve tiboboob aliŋazi tiina tighe: “Yo Maaron Naatu!” \x * \xo 3:11 \xt Mk 1:24, 34; Lu 4:41; Mbaŋ 19:15\x* \m \v 12 Eemon Yesu iyaon zi, ve iŋgalsekin zi ariaaŋ ighe tivotia eeza ighazooŋ sov. \s1 Yesu ighur tamtamon saŋavul ve ru timin mbaŋooŋa tooni \r (Mt 10:1-4; Lu 6:12-16) \p \v 13 Murei ra, Yesu izala pa loloz ee, ve ipoi tamtamon siriv tau i loolo pazi na, tilam tooni. \v 14-15 Ve ighur tamtamon saŋavul ve ru timin mbiwa tooni. Leso tileep tomania, ve murei pale imbaaŋ zi tila pa votiaaŋ vaaru poia. Ve irei tapiri irau zi, ve ighur avuvu sasaghati tisov tileep ila sambazi. Leso tiziir zi tighau. \p \v 16 Zeran saŋavul ve ru tawe, ezazi tauvene: Simon (i, Yesu iwaat eeza ite ighe Petrus), \v 17 ve Zebedi natŋa ru, Yakobus gha taazi Yoan. (Zeran ru tane, Yesu iwaat zi ighe ‘Boanerges.’ Ezazi tane, puughu tauvene: ‘Lalaav natŋa.’) \x * \xo 3:17 \xt Lu 9:54\x* \m \v 18 Ve Andreas, Pilip, Patoromai, Matayu, Tomas, Yakobus ite tau Alpai naatu na, Tadeus, Simon ite tau iyooz tomania yes Selot, \f + \fr 3:18 \ft Selot, ene lupuuŋ ee to yes Yuda tau tighe tiziir gavman to Rom tighau.\f* \m \v 19 ve Yudas Iskariot tau murei ighur Yesu ila koiŋa nimazi. \s1 Yesu koiŋa tighe i igham uraat toman Sadan tapiri \r (Mt 12:22-32; Lu 11:14-23, 12:10) \p \v 20 Yesu tomania mbiwa tooni timuul tila pa ruum, ve eval tiina tilam tilivut zi muul. Tauvene lezi saawe eta to ghaniiŋ mako. \x * \xo 3:20 \xt Mk 6:31\x* \m \v 21 Yesu ziiri waaro tooni siriv tilooŋ vaaru pa gabua naol tau i ighamgham zi na, ve tila tighe tikisi ve tighamu tila. Pasaa, tighe i daaba ikaukau. \x * \xo 3:21 \xt Yo 7:5, 10:20\x* \p \v 22 Zeran ŋgara siriv to tutuuŋ tileep Yerusalem tilam, ve tiŋgal saveeŋ pani tighe: “Aa, ewe Belsebul tau daaba to avuvu sasaghati na izeeva ve ipaloti. Tauta i le tapiri to iziir avuvu sasaghati tighau.” \x * \xo 3:22 \xt Mt 9:34\x* \p \v 23 Tauvene Yesu ipoi zi tilam, ve isavia saveeŋ palelaaŋ tane pazi ighe: “Mindai, pale Sadan ighur koi pa tauu zeetŋa ve iziir zi tighau? Mako. \v 24 Isaav ighe kinik eta tomania tamtamon tooni tivaghuru koi pa tauzi ve tivalagh zi tileep lez lez, ene irau tiyooz ariaaŋ mako. \v 25 Ve ruum paam. Isaav ighe tamtamona tivaghuru koi pa tauzi ve tivalagh zi tileep lez lez, ene irau tiyooz ariaaŋ mako. \v 26 Sadan tauvene paam. Isaav ighe iburig ve igham malmal pa tauu zeetŋa, ma tamtamon tooni tivaghuru koi pa tauzi, ene irau iyooz ariaaŋ muul mako. Tapiri ighe isov. \p \v 27 “Tamtamon eta irau ireu ruum to ŋeer ariaaŋa eta, ve iloŋ ila iyau sorokin gabua tooni ne mako. I aat itatan ŋeer ariaaŋa tana tapiri ve ikauu pa ravraav le isov, o iyauur gabua naol isov tau tigheen iloŋ ila ruum tooni loolo. \x * \xo 3:27 \xt Kol 2:15; 1Yo 3:8, 4:4; Syg 20:2\x* \m \v 28 Onoon kat yau nasaav payam: Sosor isov to tamtamon, ve saveeŋ sasaghati naol isov tau tisiki pa Maaron, ene Maaron irau ireua pazi. \v 29 Eemon isaav ighe tamtamon eta isik saveeŋ saghati iŋarui Avuvu Patabuyaaŋ tomania uraat tooni, ene sosor tauvene, Maaron irau ireua mako. Pale igheen taghon taghon gha ila.” \x * \xo 3:29 \xt Mt 12:31+; Lu 12:10; Hib 10:26+\x* \p \v 30 Yesu isavia saveeŋ naol tana pazi pasaa, yes tighe avuvu saghati izeeva. \s1 Yesu tiina ve tazŋa \r (Mt 12:46-50; Lu 8:19-21) \p \v 31 Saawe tana, Yesu tiina tomania tazŋa tilam tivot. Yes tiyooz muuri, ve timbaaŋ pa Yesu tighe ivot ila toozi. \v 32 Saawe tana, eval tiina tirou livutin Yesu. Yes tisaav pani tighe: “Ou, tinam tomania tazimŋa tilam tiyozyooz muuri we. Tighe tighit ghom.” \p \v 33 Yesu iyol aliŋazi ighe: “Tinaŋ sei, ve tazigŋa savunugha?” \v 34 Ra maata ila pa eval tiina tau tilivuti na, ve isaav pazi ighe: “Ene yau tinaŋŋa ve tazigŋa. \v 35 Pa sei tau ighe itaghon Maaron loolo, ene imin yau tazig, livug, ve tinaŋ.” \x * \xo 3:35 \xt Yo 15:14; Ro 8:29; Hib 2:11+\x* \c 4 \s1 Saveeŋ palelaaŋ to suruvaaŋ uuv \r (Mt 13:1-9; Lu 8:4-8) \p \v 1 Yesu ila ivot yaa naliu ziige, ve ipaburigin uraat tooni muul to paduduŋaaŋ tamtamon pa Maaron aliiŋa. Saawe tana, eval tiina kat tila tilivuti tighe tilooŋ saveeŋ tooni. Tauvene i izaa waaŋ ee, ve tiparuuze ivot ila rig pa nari. Ra mboole izi, ve ivotia Maaron aliiŋa pazi. Eval tiina tawe tileep izi nari ve tighurghur taliŋazi pa saveeŋ tooni. \v 2 Yesu ipaghazoŋai zi pa gabua naol ila saveeŋ palelaaŋ. I isaav pazi ighe: \p \v 3 “Alooŋ. Pai ee, ŋeer ee igham wit uuve, ve ila uum tooni ighe isuruuv zi. \v 4 Saawe tau isusuruuv uuv tawe, siriv timburur tizi eez. Tauvene man tiroov tila ve tighan suvinia. \v 5 Ve siriv timburur izi nugh tau mboŋar tiina igheen siiŋa, ve taan ŋgiira mon igheen izala paavo. Tauvene rekia mon titum tizaa. \v 6 Eemon saawe tau aaz ighaaz ve taan ituntun, wit tawe rauazi timalai ve timatmaat. Pasaa, wariazi tizila geeg mako. \v 7 Ve uuv siriv timburur ila waar tuatua lolozi. Tauvene waar tawe titum tomania wit tizaa, ve tinduruv zi le anoŋazi mako. \p \v 8 “Eemon uuv siriv titap tizala taan poia. Tauvene tipaar tizaa le titum poi, ve anoŋazi katini. Siriv anoŋazi irau tamoot ee saŋavul (30), siriv anoŋazi irau tamoot tol (60), ve siriv anoŋazi irau ndiŋndiŋ ee (100).” \p \v 9 Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ tane le isov, ra ipariaaŋa ighe: “Tamtamon tau ighe le taliiŋa, i aat ilooŋ saveeŋ tane, ve igham ŋgar pani poi!” \s1 Puughu tau Yesu isavsaav ila saveeŋ palelaaŋ \r (Mt 13:10-17; Lu 8:9-10) \p \v 10 Eval tiina tana tipul zi ve tila, ve murei ra, Yesu tomania mbiwa tooni saŋavul ve ru ve zeran siriv, yes mon tileep. Yes tighasoni pa saveeŋ palelaaŋ tooni puughu, \v 11 ve Yesu isaav pazi ighe: “Pooz to Maaron, ene ŋgara yoŋgaaŋa. Eemon yam, Maaron igham poghani gham, ve ipaghazoŋai ŋgar tana payam. Ve yes tau tileep ila pooz tooni loolo mako na, tiloŋlooŋ mos ila saveeŋ palelaaŋ mon. [Pasaa, lolozi ivool wa.] \q1 \v 12 Tauta aat matazi tighitghita gabua, eemon irau tighilaal puughu mako. \q2 Ve taliŋazi tiloŋlooŋ saveeŋ, eemon irau tigham ŋgar pani mako. \q2 Ve imin ta tighilaal gabua puughu ve tigham ŋgar pani, kanaŋ titoor ŋgar toozi, ve Maaron ireu sosor toozi.” \x * \xo 4:12 \xt Is 6:9+; Yo 12:40; Mbaŋ 28:26+; Ro 11:8\x* \s1 Saveeŋ palelaaŋ to suruvaaŋ uuv puughu \r (Mt 13:18-23; Lu 8:11-15) \p \v 13 Yesu isaav pazi muul: “Isaav ighe aghazooŋ pa saveeŋ palelaaŋ tane puughu mako, ene pale awatagh saveeŋ palelaaŋ siriv pughuzi mindai? \v 14 Wit uuve tau ŋeer tana isuruuv zi, ene izaa to Maaron saveeŋ tooni. \x * \xo 4:14 \xt 1Pe 1:23\x* \p \v 15 “Uuv siriv tau timburur tizi eez, ene izaa to tamtamon tau tilooŋ Maaron aliiŋa, eemon rekia mon Sadan ila ve isan saveeŋ tawe ighau pa lolozi. \p \v 16 “Ve uuv siriv tau timburur izi nugh tau mboŋar tiina igheen siiŋa, ve taan ŋgiira mon igheen izala paavo, ene izaa to tamtamon tau tilooŋ Maaron aliiŋa, ve rekia mon tighamu toman lolozi poia kat. \v 17 Eemon saveeŋ tawe igheen tuŋia ila lolozi mako. Yes timin aniiŋ tau waria izila kat taan loolo mako. Tauvene tiyooz tuŋia mako. Isaav ighe tamtamon tigham saghatin zi, ma pataŋani ite paam ivot pazi pasaa, titaghon Maaron aliiŋa, ene rekia mon ve tipul ghuruuŋ ila toozi, ve tighur murizi pa Maaron. \p \v 18 “Ve uuv siriv tau timburur ila waar tuatua lolozi, ene izaa to tamtamon tau tilooŋ saveeŋ to Maaron. \v 19 Eemon pataŋani naol to taan, tomania kuaz ve gabua popoia siriv tau tamtamon lolozi ighaar pani na, ene ikau ŋgar toozi. Tauvene saveeŋ tau igheen ila lolozi na, ighur anooŋa poia eta ivot mako. \x * \xo 4:19 \xt Mt 19:23+; Lu 12:15; 1Tim 6:9, 17; 1Yo 2:15+\x* \p \v 20 “Ve uuv siriv tau ŋeer tana isuruuv zi ila taan poia, ene izaa to yes tau tilooŋ saveeŋ to Maaron, ve tighamu toman lolozi poia. Tauvene ghuruuŋ ila toozi ighur anooŋa popoia katini. Siriv, anoŋazi ivot irau tamoot ee saŋavul (30), siriv, anoŋazi irau tamoot tol (60), ve siriv anoŋazi irau ndiŋndiŋ ee (100).” \x * \xo 4:20 \xt Yems 1:25\x* \s1 Saveeŋ palelaaŋ to lam \r (Lu 8:16-18) \p \v 21 Yesu isaav pazi muul ighe: “Laak, isaav ighe tamtamon tigham lam eta ilam, pale tipagudu pa oon, ma tighuru ila boor saamba? Mako. Pale tisaroni izaa ituuk. \x * \xo 4:21 \xt Mt 5:15; Lu 11:33\x* \m \v 22 Tauvene gabua eta irau iyooŋ mako. Gabua isov tau ŋgozaaŋ, ene pale tipaghazoŋai zi leso tigheen ghazooŋa. Ve ŋgar isov tau yoŋgaaŋ, ene pale tivot mataghare. \x * \xo 4:22 \xt Mt 10:26; Lu 12:2\x* \m \v 23 Tamtamon tau ighe le taliiŋa, i aat ilooŋ saveeŋ tane ve igham ŋgar pani poi.” \p \v 24 Ra Yesu isaav pazi muul ighe: “Aghur taliŋamim pa saveeŋ tau aloŋlooŋa ne, ve agham ŋgar pani poi. Pa saa ŋgar tau ighe yam agham pa saveeŋ tane, ene aat Maaron igham payam paam. Isaav ighe azuari gham to agham ŋgar pani poi ve ataghoni, ene pale Maaron iuul gham ve igham lemim ŋgar siriv paam. \x * \xo 4:24 \xt Mt 7:2; Lu 6:38\x* \m \v 25 Pa ighe tamtamon eta iwatagh Maaron aliiŋa ve itaghoni, ene pale Maaron iseeŋ ŋgar tooni pa ŋgar siriv muul. Eemon isaav ighe tamtamon eta iwatagh Maaron aliiŋa rigta ve itaghoni mako, ene pale Maaron iwalaav ŋgar tooni rigmon tana pani, ve ileep sorok.” \x * \xo 4:25 \xt Mt 13:12, 25:29; Lu 19:26\x* \s1 Saveeŋ palelaaŋ to aniiŋ uuve tau itum izaa \p \v 26 Yesu isaav pazi muul ighe: “Pooz to Maaron ŋgara, ene imin ŋeer ee tau igham wit uuve, ve ila isuruuv zi ila uum, ve isasaŋan. \v 27-28 Mboŋ mataaz, i ighengheen, ve iburig ila ighamgham uraat tooni siriv. Eez to wit itum izaa pani, ene i iwataghi mako. Taan tauu, ta igham wit tawe itum. Tauvene parazi tigig pa taan imin maata, ra rauazi tivot, ve tighur anoŋazi. \x * \xo 4:27-28 \xt Yems 5:7\x* \m \v 29 Saawe tau wit imatuugh, ŋeer tana rekia mon ila toman mbuzaagh, ve irav motmotin zi. Pasaa, saawe to mariri, tauta ivot wa.” \x * \xo 4:29 \xt Syg 14:15+\x* \s1 Saveeŋ palelaaŋ to mastet uuve \r (Mt 13:31-32; Lu 13:18-19) \p \v 30 Yesu isaav muul ighe: “Pooz to Maaron, ene ŋgara mindai? Pale tasavia izaa to saa? \v 31 Ene imin mastet uuve. Mastet uuve, ene geegeu kat. \f + \fr 4:31 \ft Mastet uuve, ene geegeu kat imin dog paatu ma mbuas uuve.\f* \m Gabua isov to taan uvezi tintiina tiliivo. \v 32 Eemon isaav ighe tasuruuv mastet uuve ila taan, ene pale itum izaa tiina ve ghitooŋa imin ai. Iliiv saiŋ isov to uum. Ve ighur booga tintiina paam. Tauvene man tau tirovroov ila taitai saamba na, yes irau tirau rumazi izala booga, leso tiyooŋ ila yavyaav.” \x * \xo 4:32 \xt Mt 24:14\x* \p \v 33 Yesu ivotia Maaron aliiŋa pa tamtamon ila saveeŋ palelaaŋ katini tauvene. Leso irauraua pazi to tilooŋa ve tigham ŋgar pani. \v 34 Tauvene saawe isov tau i ivotia mos pa eval tiina, isavsaav ila saveeŋ palelaaŋ mon. Eemon saawe tau yesŋa mbiwa tooni mon tileep, i ipaghazoŋai saveeŋ isov puughu leso ighazooŋ pazi. \s1 Yesu isaav, ve yaghur ve dibom imaat \r (Mt 8:23-27; Lu 8:22-25) \p \v 35 Aaz eemon tana, Yesu tomania mbiwa tooni tilepleep le ravrav izi, ra i isaav pazi ighe: “Aiyo, tala tavool pa yaa naliu ziige ite.” \v 36 Tauvene tipul eval tiina tileep, ve mbiwa tooni tizaa waaŋ tau Yesu ileep izala na, ve tivot tila. Waaŋ siriv tila tomani zi paam. \v 37-38 Yesu izi igheen ta waaŋ mboole we, ve iwat daaba pa ali, ve igheen le loolo iveegh kat. Malau mako ve yaghur tiina kat izaa, le ipei dibom tintiina. Ereman iloŋ ila waaŋ loolo, ve rigmon kanaŋ timarum. Tauvene mbiwa tooni tivaaŋo, ve tisaav pani tighe: “Paduduŋaaŋ, uburig lak! Paita tamarum gha talaleen tane! Yo ugham ŋgar pait, ma mako?” \p \v 39 Yesu iburig gha isaav ariaaŋ pa yaghur imin yaoniiŋni. Ra isaav pa dibom ighe: “Ai, irao! Atem izi!” Rekia mon yaghur imaat, ve taun tiina izi. \v 40 Ra Yesu isaav pa mbiwa tooni ighe: “Yam aroi pasaa? Aghur ila soone?” \v 41 Mbiwa tooni tighita gabua ŋgereeta tana, le roiŋ tiina kat igham zi. Ve tivasavo zi tighe: “Wai, ŋeer tane sei kat, ta yaghur ve dibom paam tilooŋ aliiŋa ve titaghoni ne?” \x * \xo 4:41 \xt Mbo 65:7, 89:9, 107:29\x* \c 5 \s1 Yesu iziir avuvu sasaghati katini pa ŋeer ee izi nugh Gerasa \r (Mt 8:28-34; Lu 8:26-39) \p \v 1 Yesu tomania mbiwa tooni tiraav tila tilooŋ nari to yes Gerasa tau igheen ila yaa naliu Galilaia ziige ite. \v 2-4 Nugh tawe, ŋeer ee ilepleep. I, avuvu sasaghati katini tizeeva, ve monmon ilepleep iloŋ ila maet puura siriv tau tigharaat zi timin naal pa mateegha. Saawe tau Yesu iyaat izi pa waaŋ, ŋeer tawe ipul niia ta maet puura we, ve ilaagh ŋaruini ila. Ŋeer tana, saawe naol, tikauu pa ravraav toman sen. Eemon ikupkuup motmotin zi, ve ighaughau ila. Pasaa, i tapiri tiina kat. Tauvene tamtamon eta irau ikisi ve ikauu muul mako. Ve tamtamon eta irau ighamu aate izi ne mako. \v 5 Mboŋ mataaz, ivalaghlaagh taghon loloz, ve iloŋloŋ ila maet puura siriv tau tigharaat zi timin naal. Ve saawe isov, iboboob sorok, ve ighoghorot tauu pa maet tau lezi matazi na. \p \v 6 I ighita Yesu ta soghan we, ve ilaan ŋaruini ila, ve itap izi Yesu naagho. \v 7-8 Yesu isaav pani ighe: “Avuvu saghati, ughau pani!” \p Tauvene avuvu saghati tawe iboob aliiŋa tiina kat ila ŋeer tana aavo ighe: “Aii, Yesu! Yo Maaron Tiina Tau Iliiv Zimaronŋa Tisov na Naatu. Ulam sene pasaa? Yau nambaaŋ payo ta ulam ne? Yau nataŋ rarai ghom ila Maaron eeza, ughur yavyavuuŋ payau sov!” \x * \xo 5:7-8 \xt Mt 25:41; Mk 1:24; Yems 2:19\x* \p \v 9 Yesu ighasoni ighe: “Ezam sei?” \p I iyol aliiŋa ighe: “Yau ezag Legion \f + \fr 5:9 \ft ‘Legion’, ene saveeŋ Latin. Ŋgun ee to zaaba irau tamtamon 6,000, yes Roma tiwaato tighe ‘Legion’.\f* \m (o Ndiŋndiŋ Ndiŋndiŋ). Pasaa, yei eval kat.” \p \v 10 Ra avuvu saghati tana itaŋ rarai Yesu ariaaŋ ighe iziir zi tighau pa taan sirivu tawe sov. \v 11 Nugh tawe, ŋgai umbaal tiina ee tilepleep izi loloz ziige, ve tighanghan. \v 12 Tauvene avuvu sasaghati tau tizeev ŋeer tana na titaŋ rarai Yesu tighe: “Ughur ghei niŋarui ŋgai tawe. Upul ghei niloŋ nila lolozi.” \p \v 13 Yesu iyok pazi, tauvene tipul ŋeer tana, ve tiŋarui ŋgai tawe tila le tizeev zi tiloŋ tila lolozi. Ra ŋgai tawe tilaan taghon sariipa tizila, ve tiyaat tizila yaa loolo gha tighun yaa le tisov timatmaat. Ŋgai tau timaat na, irau ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ ru (2,000) ma vene. \p \v 14-15 Yes tau tiŋginŋgin ŋgai na, tighita gabua tana, ve tighau tila tipaesia vaaru izi nugh toozi ve nugh siriv tau tigharau zi na paam. Tauvene tamtamon tisov tila tighe tighita gabua tau ivot na. Tila tivot to Yesu, ve tighita ŋeer tau muuŋ avuvu sasaghati katini tizeeva na, ŋgar tooni poia ivot wa. I inonogh ghi pa nonoghiiŋa, ve mboole izi ilepleep. Tauvene roiŋ tiina igham zi. \v 16 Ra yes tau tileep ve tighita gabua tau ivot pa ŋeer tana ve ŋgai na, tipaesia gabua tana. \v 17 Eval tiina tilooŋ saveeŋ toozi, ve titaŋ rarai Yesu tighe ipul nugh toozi, ve ila pa nugh ite paam. \p \v 18 Tauvene Yesu imuul ila izaa waaŋ ve yesŋa mbiwa tooni tighe tivot tila. Saawe tana, ŋeer tau muuŋ avuvu sasaghati katini tizevzeeva na ilam, ve ighason Yesu ariaaŋ ighe iyok pani ve yesŋa tila. \v 19 Eemon Yesu iyok pani mako. Isaav pani ighe: “Umuul ula pa nugh tsio, ve usavia uraat tiina tau Maaron igham payo na vaaru pa zetamŋa. Pa Maaron loolo isaghatin ghom ve iuul ghom uleep poia.” \p \v 20 Tauvene ŋeer tana imuul ila, ve ivotia uraat tiina tau Yesu igham pani na vaaru irau nugh nugh tau tigheen ila taan sirivu to Dekapolis na. Tamtamon tisov tau tilooŋ saveeŋ tooni na, tirur pa Maaron tapiri le ŋgar toozi imbool. \s1 Yesu igharaat livaa ee, ve ipaburigin Yairus natliva pa mateegh \r (Mt 9:18-26; Lu 8:40-56) \p \v 21 Yesu tomania mbiwa tooni tigham waaŋ, ve timuul tila pa yaa naliu ziige ite. Saawe tau tila tilooŋ, eval tiina kat tila tilivut Yesu izi nari. \v 22 Ra daaba ee, eeza Yairus, ila ivot. I yesŋa zeran siriv tiŋginŋgin nugh tawe rumei toozi. I ighita Yesu, ve itap izi Yesu aaghe puughu, \v 23 ve itaŋ raraini ighe: “Tiina tsiau, natug livaa igharau ighe imaat. Ulam tala ruum tsiau ve ughur nimam izala paavo. Leso imaat sov, ve tiini poia muul.” \p \v 24 Tauvene Yesu itaghoni gha yesuru tila. Tilaghlaagh tila, ve eval tiina tikeet taghon zi. Yes tivavagiriŋi zi le tigiriŋ Yesu paam. \v 25 Livaa ee ilaagh tomani zi paam. I, moroghooŋ to zilivaa ikisi irau ndaman saŋavul ve ru wa. \v 26 Uraata katini to gharatooŋ moroghooŋa titoova to tiuule, ve i iyamaan yavyavuuŋ tiina ila nimazi, ve ipul maet tooni isov pa gholiiŋ zi. Eemon eta irau iuule mako. Mako kat. Yes titoova, eemon tigham le moroghooŋ tooni isaghat kat. \v 27-28 Livaa tawe ilooŋ Yesu vaaru wa. Tauvene maata iŋgal ighe: “Isaav ighe natut nonoghiiŋa tooni rigta, ene aat moroghooŋ tsiau tane isov, ve tinig poia.” Tauta ila itaghon eval tiina tawe, ve izuari ghi ila ila le itut Yesu nonoghiiŋa tooni. \x * \xo 5:27-28 \xt Lu 6:19\x* \p \v 29 Saawe duduuŋ tana, siŋ imot pani, ve iyamaan tauu ighe tiini poia wa. \v 30 Ve Yesu paam, rekia mon iyamaan tauu ighe tapiri to uleeŋ igham tamtamon eta wa. Tauvene itoor ghi, ve maata imuul pa eval tiina, ve ighason zi ighe: “Ai, sei itut nonoghiiŋa tsiau?” \p \v 31 Mbiwa tooni tiyol aliiŋa tighe: “Mindai ta ughason ughe sei ikis ghom? Ughita. Ene eval tiina tilivut ghom ve tivagiriŋi zi. Eta aat itut ghom.” \p \v 32 Eemon Yesu maata ines ighe ighita sei kat ta igham ŋgar tana. \v 33 Livaa tana iwatagh gabua tau ivot pani na. Tauvene roiŋ tiina ighamu le tiini irur, ve ila iput aaghe izi Yesu naagho. Ra ivotia gabua isov tau ivot pani na. \p \v 34 Yesu isaav pani ighe: “Livug, ghuruuŋ ila tsio, tauta iuul ghom gha tinim poia wa. Ula toman lolom poia.” \x * \xo 5:34 \xt Mk 10:52; Lu 7:50, 17:19\x* \p \v 35 Yesu isavsaav soone, ve zeran siriv tileep Yairus ruum tooni gha tilam, ve tipaes pani tighe: “Olman, ugherev sorokin mos puughu tane ilam pasaa? Natum livaa raa, imaat wa.” \p \v 36 Eemon Yesu taliiŋa irav saveeŋ toozi. Tauvene isaav pa Yairus ighe: “Uroi sov. Ukis ghuruuŋ ila tsio ariaaŋ.” \v 37 Ra iŋgalsekin eval tiina ighe tila tomania sov. Ve igham Petrus, Yakobus, ve taazi Yoan, gha yes mon tila. \v 38 Tila tivot ruum to Yairus, ve Yesu ighita tamtamon titaŋtaŋ pa livaa marani toman oroor tiina, ve tiloŋloŋ tivotvot pa ruum loolo. \v 39 Tauvene iloŋ ila ruum loolo, ve isaav pazi ighe: “Mindai ta yam ataŋtaŋ ve aghamgham oroor tiina? Livaa marani imaat mako. Ene i igheen.” \p \v 40 Yes tilooŋ saveeŋ tooni tane, ve tiŋiŋ pani. Yesu iziir zi tisov tivot tila muuri, ra igham livaa marani taama gha tiina, tomania mbiwa tooni tol tana, ve yesŋa tiloŋ tila ruum loolo tau livaa marani igheen pani na. \v 41 Yesu ikis niima, ve isaav pani ighe: “Talita kum!” Saveeŋ tane, puughu tauvene: “Livaa marani, yau nasaav payo: Uburig!” \x * \xo 5:41 \xt Lu 7:14\x* \m \v 42 Rekia mon maata iyaryaar, ve iburig ilaagh. Livaa marani tana, ndaman tooni irau saŋavul ve ru. Tamtamon tighita gabua ŋgereeta tana, le tirur ve ŋgar toozi imbool. \x * \xo 5:42 \xt Yo 11:43+\x* \m \v 43 Eemon Yesu iŋgalsekin zi ariaaŋ ighe tisavia gabua tana vaaru pa tamtamon eta sov. Ra isaav pa livaa marani taama gha tiina ighe tigham aniiŋ ilam gha ighan. \c 6 \s1 Tamtamon to Nasaret matazi veleghin Yesu \r (Mt 13:53-58; Lu 4:16-30) \p \v 1 Yesu ipul nugh tawe, ve imuul ila pa nugh tooni puughu. Ve mbiwa tooni titaghoni gha yesŋa tila. \v 2 Saawe to umbom patabuyaaŋ, Yesu iloŋ ila rumei toozi, ve ipaghazoŋai zi pa Maaron aliiŋa. Tamtamon katini tau tilooŋ saveeŋ tooni na, tirur pa ŋgar tooni, ve tisaav tighe: “Wai, ŋeer tane igham ŋgar ve tapiri tiina tane izi sindei? Ŋgar popoia tau i isasavia ne, ighamu ila to sei? Ve puughu mindai ta uraat ŋgeretazi tintiina tivotvot ila i niima? \x * \xo 6:2 \xt Yo 7:15\x* \m \v 3 Mindai, i to nugh ite, ta iit takankaan pani ne? I ŋeer to raoŋ ruum. Maria naatu. Ve tazŋa, ene Yakobus, Yoses, Yudas, ve Simon. Ve livŋa tisov, ta tilepleep tomani ghiit ne.” Tauvene matazi veleghini, ve lolozi pa tighur ila tooni mako. \x * \xo 6:3 \xt Yo 6:42\x* \m \v 4 Tauta Yesu isaav pazi tauvene: “Isaav ighe tamtamon eta imin propet to Maaron, ene aat tauu nugh tooni puughu tomania ziiri waaro tooni, ve yes tau tileep tomania ila ruum tooni na, matazi veleghini. Eemon isaav ighe i ila nugh ite, ene aat titandagh pani ve tipait eeza.” \x * \xo 6:4 \xt Yo 4:44\x* \p \v 5 Tauvene Yesu irau igham gabua ŋgereeta tiina eta izi ta sewe mako. I ighur niima izala moroghooŋa eŋaeŋa mon pavozi gha tinizi poia. \v 6 Ve i igham ŋgar naol pa nugh tooni puughu: Mindai ta tighur ila tooni mako? \p Tauvene Yesu iburig, ipul nugh tooni puughu, ve ilaghlaagh irau nugh nugh, ve ipaghazoŋai tamtamon pa Maaron aliiŋa. \s1 Yesu imbaaŋ mbiwa tooni saŋavul ve ru pa uraat \r (Mt 10:5-15; Lu 9:1-6) \p \v 7 Ra ipoi mbiwa tooni saŋavul ve ru tilam, ve ighur zi ruŋruŋa, leso tila pa uraat. Ve irei tapiri irau zi, ve ighur avuvu sasaghati tileep ila sambazi. Leso tiziir zi tighau pa tamtamon. \v 8-9 Ve isaav pazi tauvene: Saawe tau tila, yes irau tilaagh tomania gabua naol mako. Tighur zuzuuŋa to aghezi, ve tikis titi mon. Irau tigham gabua imin aniiŋ ve pepeel mako, ve maet eta irau igheen ila lugluug toozi mako. Nonoghiiŋa toozi paam, irau tigham ru mako. Ee mon tau igheen ila tinizi, ene irao. \v 10 Ve Yesu isaav pazi tauvene: “Isaav ighe ala avot nugh eta, ruum sindei tau ighe tighur gham pani, na aleep ila ruum tana mon le apul nugh tawe ve ala. \v 11 Ve isaav ighe nugh eta lolozi pa ghamuuŋ gham mako, ve tizor gham tomania saveeŋ tsiam, na aghatuun aghemim, ve ŋgaupup to nugh toozi izi, \f + \fr 6:11 \ft Paesiiŋ to saveeŋ ziiri tane igheen ila Mt 10:14.\f* \m o apul nugh tawe ve ala. Leso imin ilaal pazi pa sosor toozi.” \x * \xo 6:11 \xt Mbaŋ 13:51\x* \p \v 12 Yesu isavsaav pazi le isov, ra tila ve tivotia Maaron aliiŋa pa tamtamon, ve tisaav pazi tighe: “Yam apul ŋgar tsiam sasaghati ileple, ve atoor ŋgar tsiam ila pa Maaron.” \v 13 Ve tiziir avuvu sasaghati katini tighaughau, ve timus ŋgoreeŋ to oliv izala moroghooŋa katini pavozi, ve tisuŋ Maaron pazi le tinizi poia muul. \x * \xo 6:13 \xt Yems 5:14+\x* \s1 Mateegh to ŋeer rughuzaaŋa Yoan \r (Mt 14:1-12; Lu 3:19-20, 9:7-9) \p \v 14 Saawe tana, Yesu vaaru ilaan irau nugh naol, ve kinik Erod \f + \fr 6:14 \ft Erod tane, i iŋgin taan sirivu to Galilaia. Eeza ite Antipas.\f* \m ilooŋa paam. Tamtamon siriv tighe: “Ewe aat ŋeer rughuzaaŋa Yoan. I imaat ve Maaron ipaburigini pa mateegh. Tauta tapiri tiina igheen tooni, ve ighamgham gabua ŋgeretazi.” \x * \xo 6:14 \xt Mk 8:28\x* \m \v 15 Ve tamtamon siriv tighe: “Mako. I aat propet Ilia tau imuul ilam.” Ve siriv tighe: “Mako, i aat igham uraat imin propet muŋganazi siriv.” \x * \xo 6:15 \xt Mt 16:14; Yo 4:19, 9:17\x* \p \v 16 Saawe tau Erod ilooŋ Yesu vaaru, i isaav pa tauu ighe: “Ewe aat Yoan. Ŋeer tau narav motin luua na, tauta Maaron ipaburigini pa mateegh.” \v 17-19 I isaav tauvene pasaa, maata iŋgal ŋgar tau i igham pa Yoan na. Ŋgar tauvene: Muuŋ, Erod isan toogha Pilip azaawa Erodias ve ivaii. Saawe tana, Yoan ilala tooni, ve inoknok saveeŋ pani ighe: “Ŋgar tau ugham pa togham azaawa na, ene iduduuŋ pa tutuuŋ to Maaron mako.” \x * \xo 6:17-19 \xt Wkp 18:16\x* \p Yoan saveeŋ tooni tane igham Erod azaawa aate yavyav. Tauvene iliil eez to iravu imaat. Eemon irao mako. Tauta Erod imbaaŋ tamtamon siriv tila tikis Yoan, ve tikauu, ve tighuru iloŋ ila ruum to yavyavuuŋ, leso igham azaawa loolo poia. \v 20 Erod iwatagh ighe Yoan, i ŋeer patabuyaaŋ, ve ŋeer duduuŋa ee ila Maaron maata. Tauvene iroi pani. Saawe tau Yoan isavsaav pani, saveeŋ tooni iŋgali le igham ŋgar naol. Eemon Erod ighe le iloŋlooŋ saveeŋ tooni. Tauta saawe tau Yoan ileep ila ruum to yavyavuuŋ, Erod ighamgham poghania. \p \v 21 Tilepleep le saawe poia ee ivot pa Erodias to irav Yoan imaat. Tizaa pa saawe to Erod tiina ipoopa, ra Erod igham ghanghaniiŋ tiina, ve ipoi yes daaba tau tiŋginŋgin uraat tooni na, ve yes daaba to malmal, tomania daaba siriv to Galilaia paam tilam, ve yesŋa tilup zi pa ghanghaniiŋ. \v 22 Saawe tana, Erodias natliva iloŋ ila, ve itor izi naghozi, le isan Erod tomania zeetŋa tawe atezi. Tauvene Erod isik aliiŋa pani ighe: “Aa enes, saa kaut tau ighe yo ughason ghau pani, yau aat nagham payo!” \v 23 Ve ipariaaŋ saveeŋ mbuaaŋ tooni tana le iyaryaaŋ kat ighe: “Onoon saaŋa! Saa kaut tau ighe yo ughason ghau pani, yau aat nagham payo. Isaav ighe yo ughe navalagh gabua naol isov tau naŋginiir zi ne, ve nagham lem sirivu, ene poia paam!” \p \v 24 Erod isavia saveeŋ tane le isov, ra livaa paaghu ivot ila muuri, ve ighason tiina ighe: “Mindai, pale naghasoni pa saa kaut?” \p Tiina isaav pani ighe: “Ughasoni pa Yoan tau ŋeer rughuzaaŋa na daaba.” \p \v 25 Tauvene livaa paaghu rekia mon ila to kinik Erod muul, ve isaav pani ighe: “Yau naghe ughur ŋeer rughuzaaŋa Yoan daaba ila oon, ve ughamu ilam payau ta aazne.” \p \v 26 Kinik Erod ilooŋ saveeŋ tane le loolo ipataŋan kat. Eemon irau itoor aliiŋa muul mako. Pasaa, imbu saveeŋ ariaaŋ pani ila zeetŋa tau yesŋa tilup zi pa ghanghaniiŋ na matazi wa. \v 27-28 Tauvene rekia mon imbaaŋ zaaba tooni ee ighe ila irav motin Yoan luua, ve igham daaba ilam. Zaaba tawe itaghon Erod aliiŋa, ve ila irav motin Yoan luua. Ra ighur daaba ila oon loolo, ve ighamu ilam, ve izuzuuna ila pa livaa paaghu. Mako i aana isakia ila to tiina. \p \v 29 Murei ra, yes mbiwa to Yoan tilooŋ gabua tana vaaru. Tauvene tila tigham Yoan paata, ve tila tighuru iloŋ ila maet puura ee tau tigharaat imin naal pa mateegha. \s1 Yesu ipan tamtamon ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ liim (5,000) \r (2King 4:42-44; Mt 14:13-21; Lu 9:10-17; Yo 6:1-14) \p \v 30 Yesu mbaŋooŋa tooni tigham uraat le isov, ra timuul tilam tivot tooni, ve tipaes pani pa uraat isov tau tighamu, tomania saveeŋ isov tau tipaduduuŋ tamtamon pani na. \v 31 Saawe tana, tamtamon katini tilala tilamlam, le Yesu tomania mbiwa tooni lezi sooso eta to timariau ve tighan aniiŋ ne mako. Tauvene Yesu isaav pazi ighe: “Aiyo, aburig ve tala pa nugh ŋginaaŋa eta. Leso zigaan taleep ve tamariau.” \v 32 Tauvene tigham waaŋ tighe tila pa nugh ŋginaaŋa ee. Leso zigazi tileep ta sewe ve timariau. \v 33 Eemon eval tiina tighit zi tiraav tila, ve tighilaal zi pa ghaoŋ toozi. Tauvene tamtamon to nugh naol tilaagh taan, ve titaghon Yesu tila. Yesu tomania mbiwa tooni tighaughau soone, ve eval tiina tawe timuuŋ tila tivot nugh tau Yesu tomania mbiwa tooni tighe tila pani na, gha tisasaŋan. \v 34 Malau mako ve Yesu tomania mbiwa tooni tilam tilooŋ. Yesu iyaat izi pa waaŋ, ve ighita eval tiina tana le loolo isaghatin zi. Pasaa, yes tileep imin sipsip tau lezi ŋginiiŋ mako. Tauvene i ipaburigin saveeŋ tooni ve ipaghazoŋai zi pa gabua naol. \p \v 35 Tilepleep le ravrav izi, ra mbiwa tooni tila tisaav pani tighe: “Laak, ene taleep izi nugh ŋginaaŋa ve mboŋ izi wa. \v 36 Usaav pa eval tiina tane tila pa nugh siriv tau tigheen tataŋgan ne. Leso tighol lezi aniiŋ ve tighan.” \p \v 37 Eemon Yesu isaav pazi ighe: “Mako. Yam taumim agham aniiŋ pazi to tighan.” \p Yes tiyol aliiŋa tighe: “Wai, yo ughe yei nila nighol aniiŋ pa eval tiina tane? Isaav ighe nighol aniiŋ irau maet denari \f + \fr 6:37 \ft Denari, ene maet ee eeza. Saawe tau Yesu ileep izi taan, isaav ighe tamtamon eta igham uraat irau aaz ee, ene tigham le atuya irau denari ee.\f* \m 200, pale irao zi wa?” \p \v 38 Tauvene Yesu isaav pazi ighe: “Ala aghita. Lemim mberet piiz ighengheen?” \p Yes tila tighita le isov, ra timuul tilam ve tipaes pani tighe: “Iit leen mberet liim, ve iigh ru.” \p \v 39-40 Ra Yesu isaav pazi ighe tighur eval tiina tana ila ŋgun ŋgun, ve tisaav pazi leso mbolezi izala kikiliiŋ popoia tawe paavo. Tauvene titaghon Yesu aliiŋa, ve mbolezi izi ila ŋgun ŋgun. Ŋgun siriv irau tamtamon ndiŋndiŋ ee (100), ve ŋgun siriv irau tamoot ru saŋavul (50). \p \v 41 Ra Yesu igham mberet liim tomania iigh ru tawe, ikis zi, ve maata izala pa sambam, ve ipait Maaron pa aniiŋ tana. Isuŋ le isov, ra iteev mberet tana, ve ighuru ila mbiwa tooni nimazi, leso anazi tila tireii pa tamtamon. I igham ŋgar raraate pa iigh ru tana paam, gha eval tiina tighan. \v 42 Tauvene tisov tighan le apozi isuŋ. \v 43 Ve mberet tomania iigh tau tighan ve sirivu izi na, mbiwa tooni tigooga, ve tinonogh zi tila nakaral saŋavul ve ru le tivoniir. \v 44 Yes tau tighan aniiŋ tana, yes zitamoot mon, irau ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ liim (5,000) ma vene. \s1 Yesu ilaagh izala yaa paavo \r (Mt 14:22-33; Yo 6:15-21) \p \v 45 Tighan le isov, ra Yesu ipasul mbiwa tooni ighe tizaa waaŋ, leso timuuŋ tila tivool pa nugh Betsaida tau igheen ila yaa naliu ziige ite. Ve i ileep, leso ighur eval tiina tawe timuul tila pa nugh toz toz. \v 46 I ighur zi tila, ra izala pa loloz, leso ileep ta sewe ve isuŋ. \x * \xo 6:46 \xt Mk 1:35\x* \p \v 47 Waaŋ tau mbiwa tooni tizaa gha tila na ighaughau ila le ivot bodbodaaŋ to yaa naliu, ra mboŋ izi pazi. Saawe tana, Yesu zigani ileep izi taan. \v 48 Maata ila le ighita pataŋani ivot pa mbiwa tooni. Pasaa, yes tisoop yaghur ve tila. Tauvene tigham uraat tiina pa goraaŋ. Yesu ilepleep le igharau ighe nughitun, ra izila nari, ve ilaagh izala yaa paavo iŋarui zi ila le ighe isaliv zi. \v 49-50 Mbiwa tooni matazi ila le tighita Yesu ilaghlaagh izala yaa paavo gha ilam. Yes tisov tighita, ve tighe pa mariaam. Tauvene roiŋ tiina igham zi ve tisaŋeeŋ saghat. \p Eemon Yesu rekia mon ve isaav pazi ighe: “Ai, aroi sov. Atemim izi. Ene yau.” \v 51 Ra ila izaa waaŋ tomani zi. Saawe tana, yaghur ma dibom isov. Mbiwa tooni tighita gabua ŋgereeta tana le tirur ve ŋgar toozi imbool. \v 52 Pasaa, gabua ŋgereeta tau Yesu igham pa mberet na, igham ŋgar toozi ivot soone. Lezi ghilalooŋ mako pasaa, lolozi iyaryaaŋ kat. \x * \xo 6:52 \xt Mk 8:17\x* \s1 Yesu igharaat moroghooŋa katini izi nugh Genesaret \r (Mt 14:34-36) \p \v 53 Yesu tomania mbiwa tooni tila tivool pa yaa naliu ziige ite, ve tila tilooŋ nari to nugh Genesaret, ve timbit waaŋ toozi ta sewe. \v 54 Saawe tau tiyaat tizi pa waaŋ, eval tiina rekia mon ve tighilaal Yesu. \v 55 Tauvene tilaan tila ve tipaesia vaaru irau nugh tisov tau tigharau na. Tauvene saawe tau tamtamon tilooŋ tighe Yesu ila ivot nugh eta, mako tibadbaad moroghooŋa toozi izala boor, ve tiŋaruini tila, leso iuul zi. \v 56 Yesu ilaghlaagh irau nugh tintiina, nugh geegeu, ve taghon ziige ziige paam. Saawe tau i ila ivot nugh eta, mako tiyau moroghooŋa toozi tila maaran, ve titaŋ raraini tighe tikis nonoghiiŋa tooni ziige rigta mon, o poia. Ve tamtamon tisov tau tikisi na, Yesu tapiri igham zi tinizi popoia. \x * \xo 6:56 \xt Mt 9:20, 14:36; Mbaŋ 19:12\x* \c 7 \s1 Tutuuŋ to Maaron iliiv tutuuŋ to yes Yuda timbuzŋa \r (Mt 15:1-9) \p \v 1-4 Zeran tutuuŋa tomania Yuda siriv paam tibesbees pa Maaron itaghon tutuuŋ tau timbuzŋa titaghoni muuŋ ve ilam. Ŋgar toozi tauvene: Irau tighan aniiŋ rekia mako. Timin nimazi itaghon tutuuŋ toozi, le tiŋgalaaŋ ila Maaron maata, o tighan. Ve tutuuŋ toozi ite isaav tauvene: Ighe tila nugh to raukoliiŋ ve timuul tilam, ene yes aat titir yaa izala pavozi ve timin muun ilale. Leso tiŋgalaaŋ muul, ve tighan aniiŋ. Yes lezi tutuuŋ naol tauvene. Tutuuŋ siriv iŋarui miniiŋ uur ve rubruub, ve tutuuŋ siriv iŋarui gabua siriv paam. \x * \xo 7:1-4 \xt Mt 23:25+\x* \p Zeran tutuuŋa siriv tomania ŋgara siriv to tutuuŋ tipul Yerusalem, ve tila tileep tomania Yesu. Yes tighita mbiwa tooni titaghon tutuuŋ toozi to miniiŋ nimazi mako, ve rekia mon tighan aniiŋ. Tauvene tighit zi le irau lolozi mako. Pasaa, mbiwa tooni nimazi iŋgalaaŋ mako, ve tigham aniiŋ gha tighan. \x * \xo 7:1-4 \xt Lu 11:38\x* \p \v 5 Tauvene tighason Yesu tighe: “Ughita. Mbiwa tsio tana nimazi iŋgalaaŋ mako ve tighan aniiŋ. Puughu mindai ta titaghon tutuuŋ to timbuunŋa mako?” \p \v 6 Yesu iyol aliŋazi ighe: “Yam zeran to karom. Apapamir taumim pa ghuruuŋ ila tsiam! Muuŋ, propet Isaia ivotia Maaron aliiŋa ziiri ee tau iduduuŋ kat pa ŋgar tau yam aghamghamu na. Isaav tauvene: \q2 ‘Zeran tane tipapait ghau sorok pa avozi uuli mon. \q2 Eemon lolozi, ene igheen malau kat payau. \q2 \v 7 Saveeŋ ve tutuuŋ katini tau tipaduduuŋ tamtamon pani, ene itaghon ŋgar tsiau mako. Itaghon ŋgar to tamtamon mon. \q2 Tauta suŋuuŋ ve besooŋ toozi tau monmon tighamgham payau ne, ene imin kaut sorok, ve le anooŋa mako.’” \x * \xo 7:7 \xt Is 29:13; Kol 2:20+; Tit 1:14\x* \p \v 8 Ve Yesu isaav pazi muul ighe: “Tutuuŋ tau Maaron tauu ighuru, ene yam apuli wa. Ve tutuuŋ tau tamtamon tighuru, tauta yam akisi tuŋia, ve ataghoni.” \v 9 Yesu iseeŋ saveeŋ tooni muul ighe: “Yam aghur murimim pa tutuuŋ to Maaron, ve apuli izi ileple. Leso apariaaŋ tutuuŋ to timbumimŋa, ve ataghoni. Ŋgar tauvene, yam arau kat pani! \v 10 Aghita. Tutuuŋ to Mose isaav tauvene: \q2 ‘Matam loŋloŋai pa tamam gha tinam ve utandagh pazi.’ \q2 Ve ‘isaav ighe tamtamon eta isik saveeŋ saghati pa taama ma tiina, i aat imaat.’ \x * \xo 7:10 \xt Igham 20:12, 21:17\x* \p \v 11-12 Eemon yam asavsaav tauvene: ‘Ighe tamtamon eta le gabua to iuul taama ma tiina pani, eemon igham pazi mako, ve isaav pazi ighe: ‘O, gabua tane, yau irau nagham payam mako. Pa ene nawaat Maaron eeza pani wa.’ Ighe tamtamon eta igham tauvene, ve murei itoor ŋgar tooni ve ighe igham gabua tana pa taama ma tiina, na yam aŋgalsekini aghe i igham tauvene sov. \v 13 Tauvene tutuuŋ tau timbumimŋa tigham payam ve aazne ataghoni, ene igham gham atatan Maaron saveeŋ tooni izi imin kaut sorok. Ve ŋgar tsiam naol tau aghamgham zi ne, ene raratezi mon.” \s1 Gabua tau igham tamtamon tisaghat ila Maaron maata \r (Mt 15:10-20) \p \v 14 Yesu isavsaav tomani zi le isov, ra ipoi eval tiina tilam tooni muul, ve isaav pazi ighe: “Yam asov alooŋ saveeŋ tsiau tane, ve agham ŋgar pani poi. \v 15-16 Gabua tau tamtamon tighamu ve tighani gha izila apozi, eta irau igham zi tisaghat ila Maaron maata ne mako. Ŋgar sasaghati tau igheen ila lolozi ve ivotvot, tauta igham zi tisaghat ila Maaron maata.” \x * \xo 7:15-16 \xt Mbaŋ 10:14+; Ro 14:14, 20; 1Tim 4:4\x* \p \v 17 Yesu ipul eval tiina tawe tileep muuri, ve iloŋ ila pa ruum, ra mbiwa tooni tighasoni pa saveeŋ tooni puughu. \v 18 I isaav pazi ighe: “Wai, yam paam lemim ŋgar mako? Aghilaal soone? Gabua naol isov tau tamtamon tigham zi ve tighan zi gha izila apozi, eta irau igham zi tisaghat ila Maaron maata ne mako. \v 19 Pasaa, gabua tauvene igham gabua eta pa lolozi mako. Izila pa apozi mon, ve malau mako timbeghazi gha ilale.” \p Yesu saveeŋ tooni tane ipaghazoŋai ghiit ighe gabua naol isov poia to taghani. Eta irau igham ghiit tasaghat ila Maaron maata mako. \p \v 20 Ve Yesu isaav muul ighe: “Ŋgar sasaghati tau igheen ila tamtamon lolozi ve ivotvot, tauta igham zi tisaghat ila Maaron maata. \v 21-22 Pasaa, ŋgar sasaghati tau igheen ila tamtamon lolozi ve ivotvot, tauta ipapaburigin zi gha matazi iŋgal ŋgar sasaghati naol imin: tighur boog, tium, tirav tamtamon timaat, tivaghamunia vaiŋ, matazi aniiŋ, tigham taliiŋzizi, tigham karom, matazi saghati imin ŋgavuun ve ŋgai, tighur koi pa zetazŋa tau lezi gabua katini, tisik saveeŋ saghati pa zetazŋa ve Maaron paam, tipait tauzi ezazi, ve tigham ŋgar sasaghati siriv paam imin yes tau tikankaan pa Maaron. \v 23 Ŋgar sasaghati naol tane tau ighengheen ila tamtamon lolozi ve ivotvot, tauta igham zi tisaghat ila Maaron maata.” \s1 Grik tinazi ee to Ponisia ighur ila to Yesu ariaaŋ \r (Mt 15:21-28) \p \v 24 Yesu ipaburigin laghooŋ tooni muul, ipul nugh tawe, ve ilaagh ila ivot taan sirivu tau nugh tiina Tiro igheen pani. Ra iloŋ ila ruum ee to nugh tawe ve ileep. I loolo pa tamtamon tiwatagh ruum tau i ileep pani ne mako. Eemon mako. Pasaa, tamtamon tighita wa. \p \v 25-26 Livaa ee to nugh tawe, avuvu saghati izeev natliva marani. Livaa tawe, i Yuda mako. I Grik tinazi to taan Ponisia tau igheen ila taan sirivu to Siria. I ilooŋ Yesu vaaru, ve rekia mon iŋarui Yesu ila, itap izi Yesu aaghe puughu, ve itaŋ raraini ighe iziir avuvu saghati tawe ighau pa natliva. \p \v 27 Yesu isaav pani tauvene: “Isaav ighe tasan aniiŋ to yes geegeu, ve tasiki rekia mon ila ŋgavuun tighani, ene iduduuŋ mako. Yes geegeu tighan imin maata le apozi isuŋ, o tasik aniiŋ sirivu ila pa ŋgavuun.” \f + \fr 7:27 \ft Saveeŋ to Yesu tane, puughu tauvene: I aat igham uraat ila yes Yuda sosozi le isov, o pooz to Maaron ila irau nugh nugh tau Yuda mako na paam.\f* \p \v 28 Livaa tana iyol aliiŋa ighe: “Tiina, aliŋam poia. Eemon ŋgavuun paam tisasaŋan. Isaav ighe yes geegeu tighanghan, ve aniiŋ ŋgirŋgiira itaptap izi taan, ene imin ŋgavuun lezi to tighan.” \p \v 29 Yesu ilooŋ saveeŋ tane, ve isaav pani muul ighe: “Yo upat aliŋag le iduduuŋ kat. Tauvene umuul ula pa ruum toman lolom poia. Pa avuvu saghati ighau pa natumliva wa.” \p \v 30 Tauvene livaa tana imuul ila pa ruum, ve ighita natliva ighengheen izala niia to ghenooŋ. Avuvu saghati ighau pani ve tiini poia wa. \s1 Yesu igharaat ŋeer ee tau taliiŋa tomania aavo ivool \p \v 31 Yesu ipul taan sirivu to Tiro, ve isakia laghooŋ tooni ila ivot nugh Sidon. Ra ilivut imuul ilam, ve imbut taan sirivu to Dekapolis, ve ila ivot yaa naliu Galilaia muul. \x * \xo 7:31 \xt Mt 15:29+\x* \m \v 32 I ilepleep ta sewe, ve tigham ŋeer ee ila tooni. Ŋeer tawe, taliiŋa paamu ve irau isavia saveeŋ eta ighazooŋ mako. Tauvene titaŋ rarai Yesu tighe ighur niima izala ŋeer tana paavo, leso tiini poia. \v 33 Yesu ighamu ve yesuru tila soghan rig pa eval tiina, ra izeev niima ŋguruuŋa ru iloŋ ila ŋeer tana taliiŋa. Le isov, mako iŋazuv ila niima, ve ighur niima ila ŋeer tana yaama. \x * \xo 7:33 \xt Mk 8:23; Yo 9:6\x* \m \v 34 Ra maata izaa pa sambam, iyavaghan, ve isaav pani ighe: “Epata!” \f + \fr 7:34 \ft ‘Epata’, ene saveeŋ Aramea. Saveeŋ Aramea igharau saveeŋ Hibru. Saawe tau Yesu ileep izi taan, eval tiina to Israel tisavia aliŋazi ru: Aramea, ve Hibru.\f* \m (Saveeŋ tane, puughu tauvene: ‘Ukaak!’) \p \v 35 Rekia mon ve ŋeer tana taliiŋa tomania aavo pakia, ve isaav aliiŋa ivot ighazooŋ. \x * \xo 7:35 \xt Is 35:5-6\x* \m \v 36 Yesu iŋgalsekin zi ariaaŋ ighe tivotia gabua ŋgereeta tana vaaru pa tamtamon eta sov. Eemon mako. Onoon, i iŋgalsekin zi pai katini. Eemon yes tinoknok votiaaŋ gabua tana vaaru taghon gha ila. \v 37 Tamtamon tisov tau tilooŋ gabua tana vaaru, tirur tiina kat le ŋgar toozi imbool, ve tisaav tighe: “Wai, ŋeer tane, i irau kat. Gabua naol isov tau i ighamgham zi na, ene popoia mon. Aghita. Yes tau taliŋazi paamu, ve yes tau avozi ivool na paam, i igham zi tiloŋlooŋ saveeŋ ve tisavsaav.” \c 8 \s1 Yesu ipan tamtamon ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ paaŋ (4,000) \r (Mt 15:32-39) \p \v 1 Saawe tana, eval tiina kat tila tilup zi toman Yesu muul, ve yesŋa tilepleep le aniiŋ toozi isov. Tauvene Yesu ipoi mbiwa tooni tilam, ve isaav pazi ighe: \v 2 “Yau lolog isaghatin eval tiina tane. Pasaa, itiŋa takaria lepoogh gha mboŋ imin tol wa. Ve lezi aniiŋ eta to tighan mako. \v 3 Isaav ighe naziir zi tila toman pitool zi, ene pale tapirizi isov ve matazi ililiit izi eez livuugha. Pasaa, tamtamon toozi siriv tilaagh nugh malau tilam.” \p \v 4 Mbiwa tooni tiyol aliiŋa tighe: “Wai, ene taleep nugh ŋginaaŋa. Pale tagham aniiŋ sindei ve tagham pa eval tiina tane?” \p \v 5 Tauvene Yesu ighason zi ighe: “Mberet tsiam piiz ighengheen?” \p Yes tiyol ghasoniiŋ tooni tighe: “Liim ve ru.” \p \v 6 Ra Yesu isaav pa eval tiina mbolezi izi taan, ve igham mberet liim ve ru tawe, ve ipait Maaron pani. Le isov, ra iteeva, ve ighuru ila to mbiwa tooni. Leso anazi tila tireii pa eval tiina. Tauvene tighamu tila, ve tireii pazi. \v 7 Yes lezi iigh geegeu siriv paam. Yesu ipait Maaron pa iigh tana, ra isaav pazi tila tireii pa tamtamon. \v 8 Eval tiina tawe tighan le apozi isuŋ. Ve avozi muuri tau izi na, mbiwa tooni tigooga, ve tinonogh zi tila nakaral tintiina liim ve ru le tivoniir. \v 9-10 Eval tiina tau tighan aniiŋ tana, yes irau ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ paaŋ (4,000) ma vene. Tighan le isov, ra Yesu ighur zi timuul tila pa nugh toz toz, ve rekia mon tomania mbiwa tooni tizila muul pa nari gha tizaa waaŋ toozi, ve tiraav tila tivool pa taan sirivu to Dalmanuta. \s1 Zeran tutuuŋa tighe tighita Yesu igham gabua ŋgereeta eta imin ilaal pazi \r (Mt 12:38-39, 16:1-4; Lu 11:16, 29) \p \v 11 Yesu ileep ta sewe, ve zeran tutuuŋa siriv tiŋaruini tila tighe titoova. Yesŋa Yesu tivazorai zi, ve tizoornugh tighe i igham gabua ŋgereeta imin ilaal pazi. Leso tiwatagh tighe Maaron to sambam ileep tomania pa uraat tooni. \x * \xo 8:11 \xt Yo 6:30\x* \m \v 12 Yesu isaav pazi imin mbuziriiŋ ighe: “Oyais, puughu mindai ta zeran to aazne tizuari zi pa ghitooŋ ilaal? Yau nasaav payam kat: Maaron irau itotoi gabua eta imin ilaal pazi ne mako. Mako kat.” \v 13 Ra ipul zi tileep, ve izila nari gha izaa waaŋ muul, ve yesŋa mbiwa tooni timuul tila tivool pa yaa naliu ziige ite. \s1 Yis to Erod ve zeran tutuuŋa \r (Mt 16:5-12) \p \v 14 Mbiwa tooni lolozi iveegh ve tigham lezi tamaz mako. Tigham mberet eemon geeg ta igheen izi waaŋ. \v 15 Yes tighaughau tila, ve Yesu maata iŋgal pa ŋgar sasaghati to Erod ve yes zeran tutuuŋa. Tauvene iveveen mbiwa tooni ighe: “Matamim imomoos poi pa taumim, ve ayamaan gham pa yis to Erod ve yes zeran tutuuŋa!” \x * \xo 8:15 \xt Lu 12:1; 1Kor 5:6+\x* \p \v 16 Eemon mbiwa tooni tighilaal saveeŋ tooni puughu mako. Tauvene ayazi iŋgal zi sorok ve tivasavo zi tighe: “I aat isaav pait pasaa, loloon iveegh ve tagham leen mberet mako.” \p \v 17 Yesu iwatagh ŋgar toozi wa. Tauvene isaav pazi muul ighe: “Yam ayau avomim pa mberet pasaa? Aghilaal ghau soone? Lolomim aat iyaryaaŋ kat, tauta aghazooŋ payau soone. \x * \xo 8:17 \xt Mk 6:52\x* \m \v 18-19 Yam lemim matamim ve taliŋamim. Mindai ta aghita gabua mako, ve alooŋ saveeŋ mako? Lolomim iveegh wa? Saawe tau nateev mberet liim mon pa tamtamon ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ liim (5,000) na, yam agoog aniiŋ siriv siriv, ve apavon nakaral piiz?” \p Yes tiyol aliiŋa tighe: “Saŋavul ve ru.” \x * \xo 8:18-19 \xt Mk 4:12; Mbaŋ 28:26+\x* \p \v 20 Yesu ighason zi muul ighe: “Ve saawe tau nateev mberet liim ve ru pa tamtamon ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ paaŋ (4,000) na, yam agoog aniiŋ siriv siriv ve apavon nakaral piiz?” \p Yes tiyol aliiŋa tighe: “Liim ve ru.” \p \v 21 Ra Yesu isaav pazi ighe: “Mindai? Ŋgar tsiam ighazooŋ soone?” \s1 Yesu igharaat maata kumkuuma ee izi nugh Betsaida \p \v 22 Yesu tomania mbiwa tooni tila tilooŋ nugh Betsaida, ve tamtamon siriv tigham ŋeer maata kumkuuma ee ilam tooni, ve titaŋ rarai Yesu tighe ighur niima izala ŋeer tawe paavo ve igharaat maata. \v 23 Tauvene Yesu ikis maata kumkuuma tana niima, ve igherevu gha yesuru tila tivot nugh ziige. Yesuru tiyooz ta sewe, ve Yesu ighur ŋazuuva ila ŋeer tana maata, ve niima ru izala paavo. Ra ighasoni ighe: “Mindai, ughita gabua eta, ma mako?” \p \v 24 Ŋeer tana maata ila, ve isaav pani ighe: “Vee! Yau naghita tamtamon siriv tilaghlaagh. Eemon naghit poghani zi mako. Ghitoŋazi imin ai ma vene.” \v 25 Tauvene Yesu ighur niima ila ikis ŋeer tana maata muul. Ŋeer tana itughtugh maata ila ila le maata pakia, ve ighita gabua naol isov ighazooŋ. \v 26 Ra Yesu isaav pani ighe: “Umuul ula pa nughei sov. Malmalim ula pa ruum tsio.” \s1 Petrus ivotia Yesu ighe i Mesia \r (Mt 16:13-20; Lu 9:18-21) \p \v 27 Yesu tomania mbiwa tooni tipul nugh Betsaida, ve tighe tila pa nugh geegeu siriv tau tigharau nugh tiina Sisarea Pilipai. Tilaghlaagh taghon eez tila, ve Yesu ighason zi ighe: “Laak, tamtamon tigham ŋgar tighe yau sei?” \p \v 28 Yes tiyol ghasoniiŋ tooni tighe: “Zeran siriv tighe yo ŋeer rughuzaaŋa Yoan, ve siriv tighe yo propet Ilia, ve siriv tighe yo propet ite paam.” \p \v 29 Yesu ighason zi muul ighe: “Ve yam taumim, aghe yau sei?” \p Petrus iyol aliiŋa ighe: “Yo Mesia.” \f + \fr 8:29 \ft Paesiiŋ to saveeŋ ziiri tane igheen ila Mt 16:16.\f* \x * \xo 8:29 \xt Yo 6:68, 11:27\x* \m \v 30 Petrus isavsaav le isov, ra Yesu iŋgalsekin zi ariaaŋ ighe tivotia saveeŋ tana pa tamtamon eta sov. \s1 Yesu isavia mateegh ve burigiiŋ tooni \r (Mt 16:21-23; Lu 9:22) \p \v 31 Saawe tana, Yesu iburig ve ipaghazoŋai tauu pa mbiwa tooni ighe: “Tamtamon Naatu, i aat ibaad pataŋani naol, ve yavyavuuŋ tiina ighamu itaghon Taama Maaron ŋgar tooni. Ve yes pooza tomania yes daaba to watooŋrau, ve yes ŋgara to tutuuŋ pale tizori, ve tiravu imaat. Eemon mboŋ imin tol, i pale iburig pa mateegh.” \v 32 Yesu isaav ghazooŋa pazi. Tauvene Petrus ighamu ila ziige, ve iyaoni. \v 33 Eemon Yesu itoor ghi, maata imuul pa mbiwa tooni siriv, ve iyaon Petrus ighe: “Sadan, ughau ula pa murig! Ŋgar tsio itaghon Maaron ŋgar tooni mako. Yo utaghon ŋgar to tamtamon mon.” \s1 Eez to tataghon Yesu \r (Mt 16:24-28; Lu 9:23-27) \p \v 34 Ra Yesu ipoi eval tiina tilam tilup zi tomania mbiwa tooni, ve isaav pazi ighe: “Isaav ighe tamtamon eta ighe imin leg ve itaghon eez tsiau, i aat itatan tauu, ibaad ai pambarooŋ tooni, \f + \fr 8:34 \ft Ai pambarooŋ toit, ene pataŋani maata maata tau tabaad zi pasaa, tataghon Yesu.\f* \m ve ilam itaghon ghau. \x * \xo 8:34 \xt Mt 10:37+\x* \m \v 35 Pa ighe tamtamon eta iil eez pa tauu leso ileep poia izi taan, ene pale ilale. Ve isaav ighe tamtamon eta loolo eemon ve ipul tauu payau ve uraat to vaaru poia, i aat igham lepoogh poia ila to Maaron. \x * \xo 8:35 \xt Lu 17:33; Yo 12:25\x* \m \v 36 Isaav ighe tamtamon eta igham gabua popoiazi naol isov to taan, eemon tauu anunu ilale, ene pale gabua naol tawe tiuule mindai? Mako. \v 37 Pale tamtamon tana igham saa gabua ve iravol anunu pani? Mako kat.” \x * \xo 8:37 \xt Mbo 49:7+\x* \p \v 38 “Tamtamon to aazne, yes sasaghatizi kat. Tighur murizi pa Maaron imin livaa tau ipul azaawa ve igham tamoot paaghu. Isaav ighe tsiam eta maaya payau ve saveeŋ tsiau, ve ipaisamun ghau ila yes tane matazi, ene pale saawe to Tamtamon Naatu imuul ilam tomania aŋela tooni patabuyaaŋa, ve itotoi Taama Maaron mbonari ve tapiri ivot ighazooŋ, i pale ipaisamun tamtamon tana eeza paam.” \x * \xo 8:38 \xt Mt 10:33; Ro 1:16; 2Tim 2:12\x* \c 9 \s1 Yesu itotoi mbonari ivot ighazooŋ \r (Mt 17:1-13; Lu 9:28-36) \p \v 1 Yesu isaav pazi muul ighe: “Yau nasaav payam kat. Tamtamon siriv tau itiŋa tayozyooz ne, aat timaat soone, ve tighita Maaron itotoi pooz tooni ivot ighazooŋ toman tapiri tiina.” \f + \fr 9:1 \ft Ŋgara katini tighe Yesu isavia saawe tau yesŋa mbiwa tooni tol tizala loloz, ve itotoi mbonari ivot ighazooŋ. Ve ŋgara siriv tighe i isavia saawe to Pentekos ve ilam. Pasaa, saawe tana, uraat to votiaaŋ vaaru poia ilaan toman tapiri tiina.\f* \x * \xo 9:1 \xt Mt 16:28; Lu 9:27\x* \p \v 2 Mboŋ liim ve ee ilam ila, ra Yesu igham Petrus, Yakobus, ve Yoan, gha yes paaŋ tizala loloz ee tau daaba izala kat. Leso zigazi tileep. Tilepleep ta sewe, ve Yesu tiini itoora ila yes tol matazi. \v 3 Ve nonoghiiŋa tooni paam, ipisosooŋ kat ve milmilia. Tamtamon eta to taan irau igham kawaal ipisosooŋ kat tauvene ne mako. \v 4 Tilepleep ve tighita Ilia yesuru Mose tivot gha yesŋa Yesu tisavsaav. \p \v 5 Tauvene Petrus iburig ve isaav ila pa Yesu ighe: “Paduduŋaaŋ, taleep ta sene, kanaŋ poia kat. Mindai, pale nirau balbaal tol? Ee payo, ee pa Mose, ve ee pa Ilia?” \v 6 Aliiŋa tane, i igham ŋgar poi ve isavia mako. Isaav sorok. Pasaa, tomania zeetŋa ru tiroi kat. \v 7 Malau mako na, taitai izi le ikau zi. Ra tilooŋ Maaron aliiŋa ivot ila taitai tawe loolo ighe: “Ena yau taug Natug tau lolog igheen tooni kat. Alooŋ aliiŋa ve ataghoni!” \x * \xo 9:7 \xt Igham 40:34+; Mt 3:17; 2Pe 1:17+\x* \m \v 8 Rekia mon mbiwa tooni matazi ines. Ve tighita tamtamon eta muul mako. Yesu zigani ta ileep tomani zi. \p \v 9 Yes tipul loloz, ve saawe tau tilaghlaagh tizila, Yesu iŋgalsekin zi ariaaŋ ighe gabua tau tighita izi loloz daaba na, tivotia pa tamtamon rekia sov. Igheen toozi mon le saawe tau Tamtamon Naatu iburig pa mateegh, mako tisavia. \v 10 Tauvene gabua tana igheen to tauzi mon. Ve tigham ŋgar naol pa saveeŋ tau Yesu isavia pa burigiiŋ tooni tighe: “Saveeŋ tane, puughu mindai?” \s1 Mbiwa to Yesu tighasoni pa muleeŋ to propet Ilia \r (Mt 17:10-13) \p \v 11 Ra mbiwa tooni tighasoni tighe: “Puughu mindai ta yes ŋgara to tutuuŋ tighe propet Ilia aat imuul ilam imin maata, o Mesia tauu ilam?” \x * \xo 9:11 \xt Mal 4:5; Mt 11:14\x* \p \v 12-13 Yesu iyol ghasoniiŋ toozi ighe: “Saveeŋ toozi tana, ene iduduuŋ. Ilia aat ilam imin maata, ve igharaat mulin gabua naol tau isaghat ne. Ve yau nasaav payam: Ilia, i ilam wa. \f + \fr 9:12-13 \ft Yesu isavia ŋeer rughuzaaŋa Yoan. Pasaa, uraat siriv to Yoan, ene raraate imin uraat tau muuŋ Ilia ighamu na.\f* \m Ve matamim iŋgal ŋgar tau tamtamon tigham pani na. Yes tighur pataŋani naol pani irau tauzi lolozi itaghon saveeŋ muŋgaana tau igheen pataghaaŋ na. Ve ighe tauvene, pale mindai pa Maaron aliiŋa tau tiboode iŋarui Tamtamon Naatu na? Saveeŋ tana isaav tauvene: I aat ibaad pataŋani naol itaghon Maaron ŋgar tooni, ve yavyavuuŋ tiina ighamu, ve tamtamon tiveleghi ve tizori.” \x * \xo 9:12-13 \xt Mbo 22:1+; Is 53:3; Lu 1:17\x* \s1 Yesu iziir avuvu saghati pa ŋeer marani ee \r (Mt 17:14-21; Lu 9:37-42) \p \v 14 Yesu tomania mbiwa tooni tol tana timuul tila tivot to zetazŋa siriv, ve tighita eval tiina tila tilivutin zi. Zeran ŋgara siriv to tutuuŋ tileep tomani zi paam, ve yesŋa tivavazorai zi pa savsaveeŋ. \v 15 Eval tiina tawe tighita Yesu, le tisov tirur tiina, ve rekia mon tilaan ŋaruini tila, ve tighamu toman lolozi poia. \v 16 Yesu ighason zi ighe: “Yamŋa zeran tane avazorai gham pa saa?” \p \v 17 Ŋeer ee tau ileep ila eval tiina tana lolozi na, iyol ghasoniiŋ to Yesu ighe: “Mos puughu, avuvu saghati izeev natug tane ve ighamu aavo ivool. Tauta naghamu ilam payo leso uule. \v 18 Saawe isov tau avuvu saghati izaa pani, ene isiki izila taan, ve liivo kikikia, ambeera izizi, ve tuua ipardaŋdaŋ. Tauvene naghason mbiwa tsio naghe tiziir avuvu saghati tane ighau pani. Eemon titoova, le tirao mako.” \p \v 19 Yesu ilooŋ saveeŋ tane, ve isaav pazi ighe: “Oyai, yam tamtamon to aazne aghur ila mako kat. Itiŋa takaria lepoogh wa. Tauvene naghe pa ŋgar tsiam ivot ve aghilaal rig. Eemon mako. Monmon yam aghamgham pataŋani payau. Pale ŋeez o namariau? Poia, agham ŋeer marani tana ilam.” \v 20 Tauvene tighamu ila tooni. Saawe tau avuvu saghati tawe ighita Yesu, rekia mon izaa pa ŋeer marani le itap izi taan, ve itatambul toman tuua ipardaŋdaŋ, ve ambeera izizi. \v 21 Tauvene Yesu ighason taama ighe: “Pataŋani tane ighamu alok wa, ma ŋgarig gha ighamu?” \p Taama iyol aliiŋa ighe: “Saawe tau i kukua geeg ve ilam, gabua tane ighamghamu. \v 22 Gabua tane, poia mako. Ighe le ivaghamunia kat. Saawe naol, ighamu itaptap izala yav. Ve saawe siriv, ighamu itap izila yaa loolo. Tauvene isaav ighe yo urao, o lolom isaghatin ghei, ve uul ghei.” \p \v 23 Yesu isaav pani ighe: “Wai, mindai ta yo usaav ughe: ‘Isaav ighe yo urao, o uul ghei.’ Ene igheen ila ghuruuŋ ila tsio mon. Tamtamon tau ighe ighur ila, ene aat gabua eta ikeeka mako.” \x * \xo 9:23 \xt Mk 11:23; Yo 11:40\x* \p \v 24 Tauvene ŋeer marani taama rekia mon ve itaŋ rarai Yesu ighe: “Yau naghur ila. Eemon ghuruuŋ ila tsiau, ene irao mako. Uul ghau lak!” \p \v 25 Yesu ighita eval tiina tilaan tiŋarui zi tilam, tauvene iyaon avuvu saghati tana, ve iziire ighe: “Yo tau uvaghamunia ŋeer marani tane gha aavo ivool ve taliiŋa ipam na, yau nasaav payo: Upuli ve ughau ula! Uzeeva muul sov!” \v 26 Isaav tauvene, ve avuvu saghati iyak saghat, ve ivatoktokin ŋeer marani gha itap izi taan. Ra ipuli, ve ighau. Saawe tau ipuli, ŋeer marani maata ililiit ve ivamatmaat. Tauvene eval tiina tighita ve tighe: “Waii, a imaat wa!” \v 27 Eemon Yesu ikis niima, ve iiti iburig iyooz. \p \v 28 Ra Yesu imuul ila pa ruum. Yesŋa mbiwa tooni mon tilepleep, ve tighasoni tighe: “Puughu mindai ta yei irau niziir avuvu saghati tawe mako?” \p \v 29 Yesu iyol ghasoniiŋ toozi ighe: “Tasuŋ, o irau taziir gabua tauvene. Eez ite paam mako.” \s1 Yesu isaav muul pa mateegh ve burigiiŋ tooni \r (Mt 17:22-23; Lu 9:43-45) \p \v 30-31 Yesu tomania mbiwa tooni tipul nugh tawe, ve timbut taan sirivu to Galilaia. Yes tilaagh imin yoŋgaaŋ, leso tamtamon tiwatagh laghooŋ toozi sov. Pasaa, Yesu ighe ipaghazoŋai mbiwa tooni mon pa ŋgar tau pale ivot pani. I isaav pazi ighe: “Tamtamon Naatu, pale tighuru ila koiŋa nimazi, leso tiravu imaat. Eemon mboŋ imin tol, i aat iburig pa mateegh.” \v 32 Mbiwa tooni tilooŋ saveeŋ tane, ve tikankaan pa puughu. Eemon tiroi pa ghasoniiŋ Yesu. \s1 Sei ta eeza tiina kat? \r (Mt 18:1-5; Lu 9:46-48) \p \v 33 Yes tilaagh tila tivot Kapernaum ve tiloŋ tila ruum loolo, ra Yesu ighason mbiwa tooni ighe: “Laak, saawe tau talaghlaagh taghon eez talam, yam avasavo gham pa saa?” \v 34 Yes tineneeŋ mon. Pasaa, tivasavo zi pa toozi sei ta eeza tiina iliiv zi tisov. \v 35 Tauvene Yesu mboole izi, ve ipoi mbiwa tooni saŋavul ve ru tilam, ve isaav pazi ighe: “Tamtamon tau ighe eeza imin tiina iliiv zeetŋa tisov, i aat itatan tauu eeza izi kat imin yes tau lezi ezazi mako na, ve ibees pa tamtamon tisov.” \x * \xo 9:35 \xt Mt 20:26, 23:11; Mk 10:43+\x* \m \v 36 Ra Yesu igham ŋeer marani ee, ipayooze ila sosozi, ra iiti izaa ibaado, ve isaav pa mbiwa tooni muul ighe: \v 37 “Isaav ighe tamtamon eta maata iŋgal ghau, ve igham marani eta tauvene, ve iuule pa yau ezag, ene i igham ghau paam. Ve isaav ighe tamtamon eta igham ghau, ene igham zigau mako. I igham Tamaŋ Maaron tau imbaaŋ ghau nalam ne paam.” \x * \xo 9:37 \xt Mt 10:40; Yo 13:20\x* \s1 Tamtamon tau ighe ighur koi pait mako, ene imin etaan \r (Lu 9:49-50) \p \v 38 Yoan iburig ve isaav pa Yesu ighe: “Paduduŋaaŋ, yei nighita ŋeer ee izirziir avuvu sasaghati ila yo ezam. Eemon i itaghon ghiit pa lupuuŋ toit tane mako. Tauvene yei niŋgalsekini nighe igham tauvene sov.” \p \v 39 Eemon Yesu isaav pazi ighe: “Ai, yam agham vene sov! Pa tamtamon tau ighe igham gabua ŋgereeta tiina eta pa yau ezag, ene i irau rekia mon itoor ŋgar tooni, ve isavia saveeŋ saghati payau ne mako. \x * \xo 9:39 \xt 1Kor 12:3\x* \m \v 40 Alooŋ. Tamtamon tau ighe ighur koi pait mako, ene i imin etaan ve irau iuul ghiit. \x * \xo 9:40 \xt Mt 12:30; Lu 11:23\x* \m \v 41 Onoon kat, yau nasaav payam: Isaav ighe tamtamon eta maata iŋgal ighe yam tamtamon to Krisi, ve igham lemim yaa rigta ila rubruub to aghun, ene irau Maaron loolo iveegh pani mako. I aat igham tamtamon tana le atuya poia.” \x * \xo 9:41 \xt Mt 10:42\x* \s1 Tagham zetaanŋa titap pa ghuruuŋ ila toozi sov \r (Mt 18:6-9; Lu 17:1-2) \p \v 42 Yesu isaav muul ighe: “Yes geegeu tau tighur ilam tsiau ne, isaav ighe tamtamon eta iwat toozi eta, ve ighamu itap pa ghuruuŋ ila tooni, ene i ikaria tauu wa. Tamtamon tauvene, poia to timbit maet tiina ila luua, ve tipazalia izila te loolo gha ilale. \p \v 43-44 “Isaav ighe nimam ee ighegherev ghom pa ghamuuŋ sosor, na poia to urav motini, ve usiki ilale. Onoon, yo pale umin narape. Eemon murei, yo pale uloŋ ula nugh sambam, ve uleep matam yaryaare. Pa ighe nimam ru tigheen, ene pale unoknok ghamuuŋ sosor, ve saawe to Mboŋ Murei, aat tisik ghom uzila nugh saghati tau yav ighanghan pani irau saawe. Yav tawe, irau imaat mako. \x * \xo 9:43-44 \xt Mt 5:30\x* \p \v 45-46 “Ve isaav ighe aghem ee ighegherev ghom pa ghamuuŋ sosor, na poia to urav motini, ve usiki ilale. Onoon, yo pale umin narape. Eemon murei, yo pale uloŋ ula nugh sambam, ve uleep matam yaryaare. Ve ighe aghem ru tigheen, ene pale unoknok ghamuuŋ sosor, ve saawe to Mboŋ Murei, aat tisik ghom uzila nugh saghati tau yav ighanghan pani irau saawe. \p \v 47 “Ve matam tauvene paam. Isaav ighe matam ee ighegherev ghom pa ghamuuŋ sosor, na poia to upeii ve usiki ilale. Onoon, yo pale matam piind ee. Eemon murei, yo pale uloŋ ula uleep Maaron nugh tooni. Ve ighe matam ru tigheen, ene pale unoknok ghamuuŋ sosor, ve saawe to Mboŋ Murei, aat tisik ghom uzila nugh saghati tau yav ighanghan pani. \x * \xo 9:47 \xt Mt 5:29\x* \m \v 48 Motmoot to nugh tawe timatmaat mako. Tighanghan tamtamon irau saawe. Ve yav to nugh tawe paam. Irau tirav matini mako. Ighanghan irau saawe. \x * \xo 9:48 \xt Is 66:24\x* \p \v 49 “Yes to watooŋrau tighurghur te izala watooŋrau paavo, leso iŋgalaaŋ ila Maaron maata. Mako yav ighani. Ŋgar tauvene pale ivot pa tamtamon tisov. \f + \fr 9:49 \ft Muuŋ, Maaron isaav pa yes Israela ighe tighur te (o sol) izala watooŋrau toozi imin ilaal pa saveeŋ mbuaaŋ tooni (Wok Pris 2:13). Yav imin ilaal pa: 1) atuya tau Maaron pale ighuru pa tamtamon pa Mboŋ Murei, 2) uraat to Avuvu Patabuyaaŋ, ve 3) pataŋani maata maata tau itoov ghuruuŋ ila toit, ve igham ghiit tagharaat tauun, leso taŋgalaaŋ ila Maaron maata.\f* \x * \xo 9:49 \xt Ezek 43:24\x* \p \v 50 “Te, \f + \fr 9:50 \ft Paesiiŋ to saveeŋ ziiri tane igheen ila Mt 5:13.\f* \m ene gabua poia. Eemon isaav ighe tapiri isov, ve tetei muul mako, ene pale tagharaata mindai? Mako. Yam irau amin te poia, ve atotoi ŋgar luuma to Maaron pa tamtamon. Leso yamŋa avalupu gham amin eemon, ve aleep poi.” \x * \xo 9:50 \xt Mt 5:13; Lu 14:34+; Ro 12:18\x* \c 10 \s1 Saveeŋ to ravuuŋ motin vaiŋ \r (Mt 19:1-12; Lu 16:18) \p \v 1 Yesu iburig muul, ipul nugh tawe, ve ilaagh ila ivot taan sirivu to Yudea tau igheen ila pa yaa Yordan ziige ite. Ilepleep ta sewe, ve eval tiina timeke tila tooni muul. Tauvene i ipaghazoŋai zi muul pa Maaron aliiŋa itaghon ŋgar tau monmon ighamghamu na. \p \v 2 Zeran tutuuŋa siriv tila tooni tighe titoova. Tauvene tighasoni tighe: “Mindai? Isaav ighe tamoot eta irav motin vaiŋ tooni, ve iziir azaawa, ene iduduuŋ pa tutuuŋ toit, ma mako?” \p \v 3 Yesu ighason zi ighe: “Tutuuŋ tau Mose ighuru payam na, isaav mindai?” \p \v 4 Yes tiyol aliiŋa tighe: “Mose iyok ighe zitamoot irau tirav motin vaiŋ toozi. Eemon isaav ighe tamoot eta ighe iziir azaawa, i aat ibood livaa le rau eta imin paesiiŋ, leso ipaghazoŋai zi ighe vaiŋ toozi isov wa. Mako iziire ila.” \x * \xo 10:4 \xt Lo 24:1+; Mt 5:31\x* \p \v 5 Yesu isaav pazi muul ighe: “Saveeŋ tsiam tana, ene onoon. Ve Mose ibood tutuuŋ tauvene payam pasaa, ŋgar saghati iyaryaaŋ kat ila lolomim. \v 6 Eemon indeeŋ saawe imin maata kat tau Maaron ighur sambam ve taan na, i ighur tamtamon. Ighur tamoot ve livaa. \x * \xo 10:6 \xt Gnp 1:27, 5:2\x* \m \v 7 Puughu tane ta tamoot eta ighe ivai, i aat ipul taama gha tiina, ve yesuru azaawa tilup zi timin eemon. \x * \xo 10:7 \xt Gnp 2:24; Ep 5:31\x* \m \v 8 Muuŋ, yesuru tileep lez lez. Ve saawe to tivai, timin tamtamon eemon. Tauvene yesuru irau tileep lez lez muul mako. Pa tivalupu zi timin eemon wa. \v 9 Ve yes tau Maaron tauu ilup zi timin eemon na, tamtamon eta ivalagh zi muul sov.” \p \v 10 Yesu tomania mbiwa tooni timuul tila ruum, ra tighasoni muul pa saveeŋ tana. \v 11 Yesu isaav pazi tauvene: “Isaav ighe tamoot eta irav motin vaiŋ tooni, ve ivai livaa paaghu, ene imalaaŋ pa tutuuŋ to vaiŋ, ve igham sosor pa azaawa muŋgaana. \v 12 Ve livaa tauvene paam. Isaav ighe irav motin vaiŋ tooni, ve ivai tamoot paaghu, ene i imalaaŋ pa tutuuŋ to vaiŋ.” \x * \xo 10:12 \xt Mt 5:32; 1Kor 7:10+\x* \s1 Yesu ipalot yes geegeu \r (Mt 19:13-15; Lu 18:15-17) \p \v 13 Tamtamon tighamgham natuzŋa tila to Yesu, leso ighur niima izala pavozi ve ipalot zi. Eemon mbiwa tooni tighit zi, ve tiyaon zi. \v 14 Yesu ighita ŋgar tau tighamu na, le irau loolo mako. Tauvene isaav pazi ighe: “Ai, yam apoon eez pa geegeu sov. Apul zi tilam payau. Pa pooz to Maaron tomania nugh tooni, ene to yes tau ŋgar toozi imin geegeu tane. \f + \fr 10:14 \ft Geegeu tinumeer tamazŋa ve tinazŋa ve tileep ila sambazi. Iit paam irau tanumeer Maaron ve tileep ila i saamba. Leso tataghon pooz tooni, ve murei taloŋ tala nugh sambam.\f* \x * \xo 10:14 \xt 1Kor 14:20; 1Pe 2:2\x* \m \v 15 Yau nasaav payam kat: Isaav ighe tamtamon eta itaghon pooz to Maaron ŋgara imin geegeu tane mako, i aat irau iloŋ ila nugh tooni ne mako.” \x * \xo 10:15 \xt Mt 18:3\x* \p \v 16 Yesu isavsaav le isov, ra igham yes geegeu tawe, ibaad zi, ve niima izala pavozi, ve ighur poia to Maaron izaa toozi. \s1 Kuaz tauu ee isavsaav tomania Yesu \r (Mt 19:16-30; Lu 18:18-30) \p \v 17 Yesu ighe ipaburigin laghooŋ tooni muul. Eemon ŋeer ee ilaan ŋaruini ila, iput aaghe izi Yesu naagho, ve ighasoni ighe: “Mos puughu, yo poiam. Pale nagham mindai, leso naleep matag yaryaare le alok?” \x * \xo 10:17 \xt Mbaŋ 16:30\x* \p \v 18 Yesu iyol ghasoniiŋ tooni ighe: “Puughu mindai ta yo ughe yau poiag? Maaron mon ta poia. Ite paam mako. \v 19 Tutuuŋ ta naol ne, yo uwatagh zi wa: ‘Urav tamtamon imaat sov, ughur boog sov, uum sov, upariaaŋ saveeŋ karom sov, uvatombanoi tamtamon to uum gabua toozi sov, ve matam loŋloŋai pa tamam gha tinam, ve utandagh pazi.’” \x * \xo 10:19 \xt Igham 20:12+; Lo 5:16+; Ro 13:9\x* \p \v 20 Ŋeer tawe ilooŋ saveeŋ tane, ve isaav pa Yesu muul ighe: “Wai, mos puughu, saawe tau kukuag ve ilam aazne, yau nataghoniir tutuuŋ tana tisov.” \p \v 21 Yesu ighita ŋeer tana le loolo pani. Tauvene isaav pani muul ighe: “Poia. Ve ŋgar ee ta yo ughamu soone. Ula ugholia gabua tsio tisov, ve urei maeta pa yes mbolaaŋa, leso ugham lem kuaz tauu izi nugh sambam. Le isov, o ulam utaghon ghau.” \x * \xo 10:21 \xt Mbaŋ 2:45, 4:32+; 1Tim 6:17+\x* \m \v 22 Ŋeer tana ilooŋ saveeŋ tane, ve iburig, ipul Yesu ve ila toman loolo ipataŋan. Pasaa, i kuaz tauu kat. \p \v 23 Ra Yesu itoor ghi maata ila pa mbiwa tooni, ve isaav pazi ighe: “Yes kuaz tauŋa, ipataŋan pazi kat to titaghon pooz to Maaron ve tiloŋ tila nugh tooni.” \x * \xo 10:23 \xt Mk 4:19; 1Tim 6:9+\x* \m \v 24 Mbiwa tooni tilooŋ saveeŋ tane le tirur pani. Tauvene Yesu isaav pazi muul ighe: “Aa geegeu tsiau, ipataŋan kat pa tamtamon to titaghon pooz to Maaron ve tiloŋ tila nugh tooni! \v 25 Aghita. Isaav ighe kamel eta itoova to izeev ghi iloŋ ila sarum puura, pale irao? Ene aat mako. Ve yes kuaz tauŋa tauvene paam. Isaav ighe tauzi titoova to titaghon pooz to Maaron ve tiloŋ tila nugh tooni, ene pale tirao mako kat.” \p \v 26 Mbiwa tooni tilooŋ saveeŋ tane le tirur tiina ve ŋgar toozi imbool. Tauvene tighasoni tighe: “Wai, ighe tauvene, sei ta pale Maaron igham mulini ve ileep poi izi nugh tooni?” \p \v 27 Yesu maata ila pazi, ve isaav tauvene: “Isaav ighe tamtamon tauzi titoova, ene aat tirao mako. Eemon Maaron, gabua eta irau ikeeka mako. Tauvene isaav ighe i igham mulin zi, ene pale tileep poi.” \p \v 28 Yesu isaav tauvene, ve Petrus iyol aliiŋa ighe: “Ughita. Yei tane nipul gabua tsiei naol isov izi ileple, ve nilam nitaghon ghom.” \p \v 29 Yesu iyol aliiŋa ighe: “Onoon kat, yau nasaav payam. Isaav ighe tamtamon eta igham ŋgar payau tomania vaaru poia, ve ipul ruum tooni, toŋvetaz tooni, tiina taama, natŋa, ma uum tooni, \v 30 ene pale poia tiina to Maaron izaa tooni le iyol gabua tisov tau tamtamon tana ipul zi na irau ndiŋndiŋ ee (100). Pasaa, saawe tau i ileep izi taan, Maaron pale igham le ruum, toŋvetaz, natŋa, tiinŋa, ve uum katini. Eemon tamtamon pale tighur pataŋani pa tamtamon tana paam pasaa, i itaghon ghau ve ivotia varug. Ve saawe to Mboŋ Murei ighe ivot, i pale ileep maata yaryaare le alok. \p \v 31 “Eemon tamtamon katini tau aazne timuŋmuuŋ, ene pale tizi tileep murei geeg. Ve yes tau aazne tileep murei geeg, ene pale anazi tila timuuŋ.” \x * \xo 10:31 \xt Mt 20:16; Lu 13:30\x* \s1 Yesu isaav muul pa mateegh ve burigiiŋ tooni \r (Mt 20:17-19; Lu 18:31-34) \p \v 32 Yesu tomania mbiwa tooni tilaagh taghon eez tau ila pa Yerusalem. Yesu imuuŋ, ve yes titaghoni. Mbiwa tooni ŋgar toozi ivaghamgham. Ve yes tau tilaagh tomani zi na, roiŋ igham zi. Yesu igham mbiwa tooni saŋavul ve ru tila soghan, ra isaav pazi muul pa gabua tau pale ivot pani. \v 33 Ighe: “Alooŋ. Iit taghe tala pa Yerusalem tane. Tala tavot, pale tighur Tamtamon Naatu ila daaba to watooŋrau tomania yes ŋgara to tutuuŋ nimazi itaghon Maaron ŋgar tooni. Ve yes pale tipayooze pa savsaveeŋ, ve tighur atuya pani tighe i aat imaat. Mako tighuru ila yes tau Yuda mako na nimazi. \v 34 Ve anazi tipaŋiŋizaini, tiŋazuvu, ve tilosi pa waar tuatua, ra tiravu imaat. Eemon mboŋ imin tol, i pale iburig pa mateegh.” \s1 Yakobus ve Yoan tighe timin tintiina \r (Mt 20:20-28) \p \v 35 Yesu isavia mateegh tooni le isov, ra Zebedi natŋa ru, Yakobus gha Yoan, tila tigharau Yesu, ve tisaav pani tighe: “Paduduŋaaŋ, gabua ee ta yeiru lolomai pani kat. Tauvene nighe nighason ghom pani. Irau ugham payei?” \p \v 36 Tauvene Yesu ighason zi ighe: “Yamru aghe yau nagham saa payam?” \p \v 37 Yesuru tiyol aliiŋa tighe: “Yei nighe murei, saawe tau uleep toman mbonarim tiina izi nugh sambam, na ugham ghei nileep ila yo zigem. Ee ileep ila pa nimam tapir, ve ite ileep ila pa ŋas.” \p \v 38 Yesu iyol aliŋazi ighe: “Gabua tau yamru aghason ghau pani na, yam awatagh pataŋani tooni mako. Aghita. Rubruub \f + \fr 10:38 \ft Rubruub tau Yesu isavia, ene izaa to pataŋani tau i pale ibaado, leso ireu sosor to tamtamon, ve itatan Maaron aatyavyav tooni.\f* \m tau yau aat naghun ila ne, yamru irau aghun ila paam? Ve pataŋani tiina tau pale igham ghau ne, yamru irau aghamu paam?” \x * \xo 10:38 \xt Mk 14:36; Lu 12:50\x* \p \v 39 Yesuru tiyol aliiŋa tighe: “Vee, yeiru irau nighun ila.” \p Tauvene Yesu isaav pazi muul ighe: “Onoon, rubruub tau yau aat naghun ila, yamru pale aghun ila paam. Ve pataŋani tau yau aat naghamu, ene pale igham yamru paam. \x * \xo 10:39 \xt Mbaŋ 12:2; Pil 3:10; Syg 1:9\x* \m \v 40 Eemon gabua tau yamru aghason ghau pani na, yau naŋgini mako. Ene igheen to Tamaŋ Maaron. Sei ta pale ileep pa nimag tapir, ve sei ta pale ileep pa ŋas, ene i tauu ighur zi pataghaaŋ wa.” \p \v 41 Zetazŋa saŋavul tilooŋ Yakobus yesuru Yoan saveeŋ toozi, le irau lolozi mako. \v 42 Tauvene Yesu ipoi zi tilam, ve isaav pazi ighe: “Ŋgar to nugh nugh tau Yuda mako na, yam awataghi wa. Yes daaba tau tiŋginŋgin zi na, tipapait tauzi ezazi, ve titatan yes tau tileep ila sambazi. Ve tamtamon toozi siriv tau ezazi tintiina na, titaghon ŋgar raraate mon. Saawe naol, titotoi tapirizi pa yes tau tileep ila sambazi na, ve titatan zi. \x * \xo 10:42 \xt Lu 22:25+\x* \m \v 43 Eemon ŋgar tauvene igheen tsiam sov. Isaav ighe tsiam eta ighe eeza imin tiina ila yam sosomim, na i aat itatan tauu eeza, ve imin besooŋa payam. \x * \xo 10:43 \xt Mt 23:11; Mk 9:35; Lu 9:48\x* \m \v 44 Ve isaav ighe tsiam eta ighe imuuŋ pa yam asov, na i aat itatan tauu eeza izi kat le imin besooŋa sorok pa tamtamon tisov. \x * \xo 10:44 \xt 1Pe 5:3\x* \m \v 45 Leso itaghon Tamtamon Naatu ŋgar tooni. Pa i ilam to tamtamon tibees pani ne mako. I ilam imin besooŋa to iuul tamtamon, ve iyoki tauu gha imaat pa tamtamon katini. Leso ighol atuya to sosor toozi, ve ipas zi pa saghati tapiri.” \x * \xo 10:45 \xt Yo 13:14; Pil 2:7; 1Tim 2:5+\x* \s1 Yesu igharaat ŋeer maata kumkuuma ee igharau Yeriko \r (Mt 20:29-34; Lu 18:35-43) \p \v 46 Yesu tomania mbiwa tooni tila tivot nugh Yeriko. Ra tisakia laghooŋ toozi muul, ve yesŋa eval tiina tipul nugh, ve tilaagh tila le tizaa to ŋeer maata kumkuuma ee, eeza Bartimeus. I Timeus naatu. Mboole izi eez ziige ve isuŋsuŋ tamtamon pa le gabua. \v 47 I ilooŋ tighe ŋeer tau ilam ne, i Yesu to Nasaret. Tauvene iboob aliiŋa tiina ighe: “Aa Yesu, David Naatu, lolom isaghatin ghau ve uul ghau lak!” \p \v 48 Tamtamon katini tilooŋa, ve tiyaoni tighe ineneeŋ. Eemon mako. I itaŋ rarai Yesu muul toman aliiŋa tiina kat ighe: “O David Naatu, lolom raa, isaghatin ghau ve uul ghau lak!” \p \v 49 Tauvene Yesu iyooz, ve isaav ila pa tamtamon siriv ighe: “Asaav pani ilam.” \p Tauvene tipoi maata kumkuuma tawe tighe: “Aa, lolom poia, ve uburig. Pa i ipoi ghom ighe ula tooni.” \v 50 Ŋeer tana itir nonoghiiŋa tooni malaua izi, ve iburig gha ila to Yesu. \v 51 Ila ivot, ra Yesu ighasoni ighe: “Aiyo, ughe nagham mindai payo?” \p Maata kumkuuma tana iyol aliiŋa ighe: “Aa mos puughu, yau naghe yo ugharaat matag. Leso naghita nugh.” \p \v 52 Tauvene Yesu isaav pani ighe: “Ula lak! Ghuruuŋ ila tsio, tauta iuul ghom gha matam poia wa.” Rekia mon ŋeer tana maata poia gha ighita nugh. Ra itaghon Yesu ve yesŋa tilaagh taghon eez gha tila. \x * \xo 10:52 \xt Mt 9:22; Mk 5:34\x* \c 11 \s1 Yesu izala pa Yerusalem \r (Mt 21:1-11; Lu 19:28-40; Yo 12:12-19) \p \v 1 Yesu tomania mbiwa tooni tilaagh tila le tigharau Yerusalem, ve tivot nugh ru, Betpage ve Betania, tau tigheen ila loloz Oliv ziige. Ra Yesu imbaaŋ mbiwa tooni ru ighe: \v 2 “Yamru amuuŋ azala nugh tawe. Ala avot, pale aghita doŋki paaghu ee tau timbitu iyozyooz. Ŋeer eta mboole izala paavo pai eta soone. Apoola, ve aghamu izilam. \v 3 Isaav ighe tamtamon eta ighason gham ighe: ‘Puughu mindai ta yamru agham tauvene?’ o asaav pani aghe: ‘Tiina tsiei le uraat pani. I pale rekia mon ve ipamuule ilat.’” \p \v 4 Tauvene yesuru timuuŋ tila tivot nugh tawe, ve tighita doŋki paaghu ee iyozyooz. Doŋki tawe, timbitu ila eez ziige igharau ataman to ruum ee. Yesuru tipoola, \v 5 ve zeran siriv tau tiyozyooz ta sewe tighason zi tighe: “Ai, yamru agham saa? Puughu mindai ta apool sorokin doŋki tana?” \p \v 6 Yesuru tiyol aliŋazi imin tau Yesu isaav pazi. Ra zeran tawe tiyokia doŋki tana pazi, \v 7 ve yesuru tighamu, ve timuul tizila pa Yesu. Tila tivot tooni, ra tizuzuum nonoghiiŋa toozi to ŋgoaaŋ izi, titir zi izala doŋki paavo, ve Yesu izala ve mboole izi. \v 8 Ra eval tiina tau tilaagh tomani zi na, tizavar nonoghiiŋa toozi to ŋgoaaŋ taghon eez to tipakuru. Ve tamtamon siriv tila timbut gabua imin tuum raua itaghon eez ziige, ve tigham zi tilam tisik zi taghon eez paam. \v 9 Ve tamtamon siriv timuuŋ pa Yesu, ve siriv tilaagh murei, ve tipaiti toman aliŋazi tiina tighe: \q2 “Hosana! \f + \fr 11:9 \ft ‘Hosana’, ene saveeŋ ziiri ee to yes Israela. Puughu tauvene: ‘ugham mulin’ o ‘uul.’ Isaav ighe tiyoor ŋeer eta eeza, ene tibobai saveeŋ tane to tipakuru.\f* \q2 Ŋeer tane ilam pa Ŋeer Tiina eeza. \q2 Poia to Maaron aat izaa tooni ve ipaloti! \x * \xo 11:9 \xt Mbo 118:25+\x* \q2 \v 10 Tamtamon tau aazne ilam ne, pale imin kinik, ve igham pooz imin muuŋ timbuun David ighamu. \q2 Poia to Maaron aat izaa tooni ve ipaloti. \q2 Hosana! Tapait Maaron tau ileep saaŋa le saaŋa kat na eeza!” \p \v 11 Yesu ila ivot Yerusalem, ra iloŋ ila sirsiir to Rumei Tiina loolo. Iyozyooz ta sewe, ve maata ilala pa gabua, ve ighita ŋgar naol tau tamtamon tighamgham zi ila rumei loolo. Eemon igharau ighe mboŋ izi. Tauvene yesŋa mbiwa tooni saŋavul ve ru tipul Yerusalem, ve timuul tila pa nugh Betania. \s1 Yesu isaav ve ai fik igorgor \r (Mt 21:18-19) \p \v 12 Mboŋ nughizau, ra Yesu tomania mbiwa tooni tiburig gha tipul nugh Betania, ve tighe timuul tila pa Yerusalem. Tilaghlaagh taghon eez tila, ve Yesu iyamaan ghi ighe i pitoola. \v 13 Maata ila le ighita ai fik ee iyooz soghan. Tauvene iŋaruini ila ighe igham anooŋa siriv gha ighan. Eemon ila le ighita ai tawe le anooŋa eta mako. Raua mon. Pasaa, saawe tana, ene saawe to ai fik tiyanooŋ soone. \v 14 Tauvene isaav pa ai tana ighe: “Aazne ve ila, yo aat anoŋam muul to tamtamon tighani ne mako.” \x * \xo 11:14 \xt Lu 13:6\x* \p Yesu isavia saveeŋ tane, ve mbiwa tooni tilooŋa paam. \s1 Yesu iziir tamtamon to raukoliiŋ tighau pa Rumei Tiina \r (Mt 21:12-17; Lu 19:45-48; Yo 2:13-22) \p \v 15 Yesu tomania mbiwa tooni tila tivot Yerusalem, ra Yesu iloŋ ila sirsiir to Rumei Tiina loolo, le ighita tamtamon tiraraukol ta sewe. Tauvene ighe iziir zi tighau tivot tila pa muuri. I itoor boor to yes zeran to paravoliaaŋ maet, tomania paŋ to yes tau tiraraukol pa man mbuun na, le saveeŋ mariŋ toozi iparŋgiriiz izi taan. \v 16 Ve yes tau tibadbaad gabua toozi, ve tilala tilamlam ila sirsiir loolo to Rumei Tiina na, i iŋgalsekin zi ighe tigham tauvene muul sov. \v 17 Ra ipaghazoŋai zi pa Maaron aliiŋa ighe: “Yam awatagh mako? Maaron aliiŋa tau tiboode na isaav ighe: \q2 ‘Pale tiwaat rumei tsiau tighe ‘suŋuuŋ niia to nughmariŋ.’ \q2 Eemon yam aghamu imin nugh tau umbuuŋa tiyoŋyooŋ ila.’” \x * \xo 11:17 \xt Is 56:7; Yer 7:11\x* \p \v 18 Yes daaba to watooŋrau tomania yes ŋgara to tutuuŋ tilooŋ saveeŋ tane, ve tiburig gha tiil eez pa ravuuŋ Yesu imaat. Pasaa, eval tiina tirur pa saveeŋ tooni ve titaghoni wa. Tauvene yes daaba tiroi pani. \p \v 19 Ravrav izi, ra Yesu tomania mbiwa tooni tipul Yerusalem, ve tivot tila. \s1 Ghuruuŋ ila toit, tapiri tiina \r (Mt 21:20-22) \p \v 20 Nughizau, ra Yesu tomania mbiwa tooni tiburig gha tilaagh taghon eez muul tila. Tila le tighita ai fik tau Yesu isavia saveeŋ pataŋani iŋaruini na, igorgor izala ta unduuva ve izila waria paam. \v 21 Tauvene Petrus maata iŋgal Yesu aliiŋa, ve isaav pani ighe: “Paduduŋaaŋ, ughita! Ai fik tau noor usavia saveeŋ pataŋani iŋaruini na, igorgor wa!” \p \v 22-23 Yesu iyol Petrus aliiŋa, ve isaav pazi ighe: “Yam irau aghur ila to Maaron. Yau nasaav payam kat: Isaav ighe tamtamon eta isaav pa loloz tane ighe: ‘Uburig, ve usik taum ula te.’ Ve ighe loolo ru mako, ve ighur ila ighe saveeŋ tooni pale ighur anooŋa, ene pale Maaron igham gabua tana ivot. \x * \xo 11:22-23 \xt Mt 17:20; Lu 17:6\x* \m \v 24 Tauvene yau nasaav payam. Isaav ighe yam aghason Maaron pa gabua eta, ve aghur ila aghe i pale igham gabua tana ivot, i aat ighamu ivot payam. \x * \xo 11:24 \xt Yo 14:13; Yems 1:5+\x* \p \v 25 “Isaav ighe yam ayooz pa suŋuuŋ, ve lemim pataŋani tomania etamim eta, na apul sosor tooni tana. Le isov o asuŋ. Leso Tamamim tau ileep sambam we, ireu sosor tsiam paam. \x * \xo 11:25 \xt Mt 5:23, 6:14+; Kol 3:13\x* \m \v 26 [Eemon isaav ighe yam apul sosor to zeetmimŋa mako, ene aat sosor tsiam paam, Tamamim tau ileep sambam we, ireua mako.]” \s1 Yes daaba tighason Yesu pa sei ta ighuru pa uraat tooni \r (Mt 21:23-27; Lu 20:1-8) \p \v 27 Yesu tomania mbiwa tooni tila tivot Yerusalem muul, ve Yesu iloŋ ila sirsiir to Rumei Tiina loolo, ve ilaghlaagh ta sewe. Yes daaba to watooŋrau tomania ŋgara siriv to tutuuŋ ve pooza siriv tilup zi ve tila tivot tooni, ve tighasoni tighe: \v 28 “Laak, uraat tau yo ughamghamu na, yo ezam pani mindai? Ve sei kat ta ighur ghom pa uraat tane?” \x * \xo 11:28 \xt Yo 2:18; Mbaŋ 4:7\x* \p \v 29 Yesu iyol aliŋazi ighe: “Ghasoniiŋ tsiam poia. Eemon yau leg ghasoniiŋ ee payam paam. Isaav ighe ayol ghasoniiŋ tsiau, ene aat yau nayol tsiam paam, ve navotia puughu ta yau ezag pa uraat tsiau. \v 30 Aiyo, asaav payau. Yoan tau muuŋ irurughuuz tamtamon na, uraat tooni puughu mindai? I itaghon ŋgar to nugh sambam, ma itaghon ŋgar to tamtamon?” \p \v 31 Yes tiyol aliiŋa rekia mako. Tivasavo zi tighe: “Wai, ene pale tasaav mindai? Ighe tasaav taghe: ‘Yoan itaghon ŋgar to nugh sambam,’ i pale isaav pait: ‘Ighe tauvene, puughu mindai ta yam aghur ila saveeŋ tooni mako?’ \v 32-33 Ve ighe tasaav taghe: ‘Yoan itaghon ŋgar to tamtamon,’ pale poia?” Tisaav tauvene pasaa, tamtamon tisov tighur ila tighe Yoan i propet tauu. Tauvene yes tiroi, ve tiyol ghasoniiŋ to Yesu tighe: “Ii, yei nikankaan pani.” \p Tauta Yesu aana isaav pazi: “Ighe tauvene, yau paam, aat irau nayol ghasoniiŋ tsiam, ve navotia puughu tau yau ezag pa uraat tsiau tane ne mako.” \c 12 \s1 Saveeŋ palelaaŋ to uraata sasaghatizi tau tiŋgin uum vaen \r (Mt 21:33-46; Lu 20:9-19) \p \v 1 Yesu isaav muul pa yes daaba to yes Yuda ila saveeŋ palelaaŋ ighe: “Pai ee, ŋeer ee igharaat taan tooni ve ivazogh vaen ila. \f + \fr 12:1 \ft Paesiiŋ to saveeŋ ziiri tane igheen ila Mt 21:33.\f* \m Mako ikau olol livutini, ve itai puura ee imin nugh to pisooŋ vaen, ve irau balbaal aaghe malaua. Leso yes uraata tileep izala saaŋa, ve matazi ilala pa uum vaen ve tiŋgini. I igharaat gabua naol le isov, ra ipul uum vaen tooni ila uraata siriv nimazi. Leso tigham uratoini, ve saawe to yauŋ vaen anooŋa, mako tivalaghi gha sirivu imin i le, ve sirivu imin yes lezi. I igharaat saveeŋ tomani zi le isov, ra iburig, ipul nugh tooni, ve ila ileep malau izi nugh ite. \x * \xo 12:1 \xt Mbo 80:8+; Is 5:1+\x* \p \v 2 “Ileep ta sewe le saawe to yauŋ vaen anooŋa ivot, ra imbaaŋ besooŋa tooni ee ila to yes uraata tawe. Leso igig zi, ve igham vaen anooŋa siriv tau tighuru pa uum tauŋa na. \v 3 Eemon saawe tau besooŋa tana ila peria toozi, tikisi ve tilosi. Ra tiziire niima ŋginaaŋa, gha imuul ila. \v 4 Tauvene uum tauŋa imbaaŋ besooŋa tooni ite ila. Eemon i paam, tiravu izala daaba, ve tipamayaŋini. \v 5 Ra uum tauŋa imbaaŋ besooŋa tooni ite imin tol aana ila. I ila ivot toozi, ve tiravu imaat. Ve besooŋa tooni siriv, tauvene paam. Tirav siriv le naghozi isaghat, ve siriv, tirav zi timatmaat. \p \v 6 “Besooŋa tooni tisov titoova le mako, ve ŋeer eemon ta ilepleep. Ene i tauu naatu tau i loolo igheen tooni kat. Tauvene imbaaŋ naatu tana ila. Pasaa, igham ŋgar tauvene: ‘Ighe taug natug ila, ene aat tiroron pani ve tilooŋ aliiŋa.’ \v 7 Eemon saawe tau yes uraata tana tighita naatu ilaghlaagh soghan gha ilam, tivasavo zi tighe: ‘Ou, aghita! Ewe tiina toit naatu, tauta ilam we. Murei, i pale ighamuur gabua naol isov to taama. Tala taravu imaat. Leso gabua tau i eeza pani ne, taghamu imin leen!’ \x * \xo 12:7 \xt Mt 27:18\x* \m \v 8 Tauvene tila gha tikisi, ve tiravu imaat. Ra tisur paata izaa, ve tila tisiki ila pa muuri.” \x * \xo 12:8 \xt Hib 13:12\x* \p \v 9 Yesu isavia saveeŋ tane le isov, ra ighason zi ighe: “Yam agham ŋgar mindai? Pale uum vaen tauŋa igham mindai pa yes uraata tawe? I pale ilam ve irav zi tisov timataar, ve ighur uum vaen tooni ila tamtamon siriv nimazi, leso tiŋgini.” \x * \xo 12:9 \xt Mbaŋ 13:46, 28:28\x* \m \v 10 Ra Yesu isaav pazi muul ighe: “Maaron aliiŋa ziiri ee tau tiboode na, yam awaato, ma mako? Saveeŋ tawe isaav ighe: \q2 ‘Maet tau yes to raoŋ ruum matazi veleghini, ve tisiki ilale, tauta imin puughu pa ruum iyooz ve ipaloti. Leso ruum iyooz ariaaŋ izala paavo. \q2 \v 11 Maaron tauu igham ŋgar tane ivot. \q2 Ve yei nighita imin gabua ŋgereeta ee ila matamai.’” \x * \xo 12:11 \xt Mbo 118:22+\x* \p \v 12 Yes daaba tilooŋ saveeŋ palelaaŋ tane, ve tighilaal tighe Yesu isavia saveeŋ tane iŋarui zi. Tauvene tighe tikisi pataghaaŋ. Eemon tiroi pa eval tiina, tauta tipuli, ve tighau tila. \s1 Ghasoniiŋ to sikiiŋ takes ila pa kinik tiina to Rom \r (Mt 22:15-22; Lu 20:20-26) \p \v 13 Murei ra, daaba to yes Yuda timbaaŋ zeran tutuuŋa tomania Erod ziŋeera siriv tila to Yesu. Yes tighe titombaana pa savsaveeŋ, ve ighe isik aliiŋa eta isosor, mako imin puughu pani to tipayooze pa savsaveeŋ. \v 14 Tauvene tila tivot tooni, ve tigham saveeŋ ŋgoreeŋ pani tighe: “Mos puughu, yei niwatagh: Yo ŋeer to saveeŋ onoon mon. Isaav ighe tamtamon ezazi tintiina, ma lezi ezazi mako, na yo ugham ŋgar pa gabua tauvene mako. Usasavia ŋgar raraate mon pa tamtamon tisov, ve usavsaav ghazooŋ ila matazi. Ve isaav ighe upaghazoŋai tamtamon pa eez to Maaron, na saveeŋ tsio isov, ene onoon mon. Tauvene usaav ghazooŋ payei. Isaav ighe iit Yuda tasik takes ila pa kinik tiina to Rom, pale iduduuŋ pa tutuuŋ toit, ma mako? Tasik, ma ileple?” \p \v 15 Eemon Yesu iwatagh karom toozi wa. Tauvene isaav pazi ighe: “Puughu mindai ta yam aghe atoov ghau? Maet tau tasiksiki pa takes na, agham eta ilam naghita.” \v 16 Tauvene tigham maet denari ee ila tooni, ve ighason zi ighe: “Laak, sei anunu ve eeza tane?” \p Yes tiyol ghasoniiŋ tooni tighe: “Ena kinik tiina to Rom.” \p \v 17 Yesu isaav pazi muul ighe: “Tauta ena. Ighe gabua to kinik tiina to Rom, na aghamu imuul ila pa i tauu. Ve gabua to Maaron, o apamuule ila pa Maaron.” \f + \fr 12:17 \ft Paesiiŋ to saveeŋ ziiri tane igheen ila Mt 22:21.\f* \p Yes tilooŋ saveeŋ tooni tane le tirur pani. \x * \xo 12:17 \xt Gnp 1:27; Ro 13:7; 1Pe 2:17\x* \s1 Ghasoniiŋ pa burigiiŋ to yes mateegha \r (Mt 22:23-33; Lu 20:27-40) \p \v 18-19 Yes Sadusi tisavsaav tighe yes mateegha irau tiburig mako. Tauvene Sadusi siriv tila to Yesu, ve tighasoni tighe: “Mos puughu, muuŋ Mose ibood tutuuŋ pait tauvene: Ighe ŋeer eta ivai, ve yesuru azaawa lezi natuzi eta mako, ve tamoot imaat, ene aat taazi ivai naar tooni. Leso livaa ipoop, ve natuzi tana iyol taama olman tau imaat na, ve iyooz pa gabua tooni. \x * \xo 12:18-19 \xt Lo 25:5; Mbaŋ 23:8\x* \p \v 20 “Laak, saawe ee, toŋvetaz liim ve ru tilepleep. Ŋeer aidaaba ivai, eemon le naatu mako, ve imaat. \v 21 Tauvene taazi tau itaghoni na, igham naar tawe ve ivaii. Eemon taazi tawe paam, le naatu mako, ve imaat. Ra tazizi ite tau imin tol na, ŋgar raraate ivot pani paam. Le naatu mako, ve imaat. \v 22 Tighamgham tauvene le yes liim ve ru tivai livaa eemon tana, ve timatmaat le tisov. Ve lezi natuzŋa mako. Murei ra, naar tana paam, aana imaat. \v 23 Laak, saawe to Maaron ighe ipaburigin yes mateegha, ene pale livaa tawe imin sei kat azaawa? Pa yes liim ve ru ta tisov tivaii.” \p \v 24 Yesu iyol aliŋazi ighe: “Oyai, yam tane awatagh Maaron tapiri ve saveeŋ tooni rigta mako. Tauta ŋgar tsiam ikau. \v 25 Saawe to Mboŋ Murei, ve Maaron ighe ipaburigin yes mateegha, ene tamtamon irau tivai muul mako. Lepoghazi pale imin yes aŋela tau tileep izi nugh sambam. \x * \xo 12:25 \xt 1Kor 15:42-53\x* \m \v 26-27 Aiyo, yau naghe naghason gham pa burigiiŋ to yes mateegha. Mindai, saveeŋ ziiri ee tau Mose iboode na, isavia saawe tau Maaron ivot tooni imin yav ighanghan ila ai marani. Yam awaat saveeŋ tawe, ma mako? Saawe tana, Maaron isaav pani ighe: \q2 ‘Yau Maaron to Abaram, Maaron to Isak, ve Maaron to Yakop.’ \x * \xo 12:26-27 \xt Igham 3:6; Mbaŋ 7:32; Hib 11:16\x* \p “Maaron, i Maaron to yes mateegha mako. I Maaron to yes tau tileep matazi yaryaare. Tauvene ŋgar tsiam isapir kat.” \f + \fr 12:26-27 \ft Paesiiŋ to saveeŋ ziiri tane igheen ila Mt 22:32.\f* \s1 Tutuuŋ sindei ta tiina kat iliiv tutuuŋ tisov? \r (Mt 22:34-40; Lu 10:25-28) \p \v 28 Ŋeer ŋgara ee to tutuuŋ ilam ve ilooŋ Yesu tomania yes Sadusi tivazorai zi pa savsaveeŋ. I ilooŋ saveeŋ to Yesu, ve ighita ighe Yesu iyol duduŋai ghasoniiŋ toozi. Tauvene aana ighason Yesu ighe: “Tutuuŋ sindei ta tiina kat iliiv tutuuŋ tisov?” \p \v 29 Yesu iyol ghasoniiŋ tooni ighe: “Tutuuŋ tau tiina kat iliiv tutuuŋ tisov, ene vene: \q2 ‘O yam Israela alooŋ! Tiina toit Maaron, i mon ta Maaron tauu. \x * \xo 12:29 \xt Lo 6:4+\x* \q2 \v 30 Tauvene lolom pa Tiina tsio Maaron. Ughur lolom tomania ŋgar tsio ve tapirim isov ila pani.’ \x * \xo 12:30 \xt Lo 10:12+\x* \p \v 31 “Ve tutuuŋ tiina ite tau imin ru pani, ene vene: \q2 ‘Lolom pa tamtamon ve ugham poghani zi, imin lolom pa taum.’ \x * \xo 12:31 \xt Wkp 19:18\x* \m Tutuuŋ eta iliiv tutuuŋ ru tane mako.” \x * \xo 12:31 \xt Ga 5:14; Yems 2:8\x* \p \v 32 Ŋeer tawe ilooŋ saveeŋ tane, ve isaav pa Yesu ighe: “Mos puughu, saveeŋ tsio, ene iduduuŋ kat. Saveeŋ tau usavia, ene onoon mon. Pasaa, Ŋeer Tiina mon ta Maaron tauu. Maaron ite paam mako. \x * \xo 12:32 \xt Lo 4:35, 39\x* \m \v 33 Tauvene isaav ighe iit taghur loloon tomania ŋgar toit ve tapiriin isov ila pani, ve taghur loloon pa tamtamon ve tagham poghani zi imin loloon pa tauun, ene gabua tiina kat. Iliiv gabua naol isov tau taghur zi izala artaal leso yav ighan dodolin zi, tomania watooŋrau siriv tau taghamgham zi ne.” \x * \xo 12:33 \xt Mbo 40:6-8, 51:16-17; Mt 9:13\x* \p \v 34 Yesu ighita ighe ŋeer tana iyol saveeŋ toman ŋgar poia, tauvene isaav pani ighe: “Yo uleep malau pa pooz to Maaron mako.” Saawe tana ve ila, tamtamon tighason Yesu pa saveeŋ eta muul mako. Pasaa, tiroi pa saveeŋ tooni. \s1 Isaav ighe Mesia ivot ila to kinik David, pale eeza irau iliiv David mindai? \r (Mt 22:41-46; Lu 20:41-44) \p \v 35 Yesu ipaghazoŋai tamtamon pa Maaron aliiŋa ila sirsiir to Rumei Tiina loolo, ve ighason zi ighe: “Laak, puughu mindai ta yes ŋgara to tutuuŋ tighe Mesia pale ivot ila to kinik David paaghu tooni? \v 36 Pa muuŋ, Avuvu Patabuyaaŋ ipaburigin David, ve isaav tauvene: \q1 ‘Maaron isaav pa Tiina tsiau ighe: \q2 “Ulam mbolem izi ila pa nimag tapir, \q2 le irau natatan koiamŋa ve tapirizi isov kat, ve uvaghaaz zi ila aghem saamba.” ’ \x * \xo 12:36 \xt Mbo 110:1; Mbaŋ 2:34+; 1Kor 15:25; Hib 1:13\x* \p \v 37 “Aghita. David tau iwaat Mesia ighaze ‘tiina toni.’ Eemoghon Mesia, ye siŋ to David. Mbeb tonene, ŋgara vena?” \f + \fr 12:37 \ft Paesiiŋ to saveeŋ ziiri tane igheen ila Mt 22:45.\f* \p Eval tiina tau tiloŋlooŋ Yesu saveeŋ tooni, tintinizi ve lolozi poia kat. \s1 Yesu iveveen tamtamon pa ŋgar pakuruuŋ to yes ŋgara to tutuuŋ \r (Mt 23:1-36; Lu 20:45-47) \p \v 38 Yesu ipaghazoŋai tamtamon pa Maaron aliiŋa, ve isaav pazi ighe: “Matamim imomoos pa yes zeran ŋgara to tutuuŋ! Yes tighe tinonogh zi pa nonoghiiŋa toozi mamalaua, ve tilaghlaagh taghon maaran aate. Leso tamtamon tighit zi, ve tisavia saveeŋ popoia pazi imin pakuruuŋ zi. \v 39 Ve isaav ighe tiloŋ tila rumei, ma tila pa ghanghaniiŋ, ene tighe le tileep ila paŋ popoiazi tau tighur zi pa yes tau ezazi tintiina na. \v 40 Yes titotombaan zinaara ve tigham ruum toozi tomania saveeŋ mariŋ toozi imin lezi. Ve tiyotyoot suŋuuŋ toozi le malaua kat. Leso tamtamon tighit zi tighe yes zeran patabuyaaŋa. Tauvene atuya tau murei pale izaa toozi, ene tiina le tiina kat.” \s1 Paitooŋ to naar ee \r (Lu 21:1-4) \p \v 41 Yesu mboole izi Rumei Tiina naagho igharau nugh tau tamtamon tighurghur paitooŋ toozi ila na, \f + \fr 12:41 \ft Yes Yuda tigharaat gabua imin makau zooŋa mamalaua saŋavul ve tol (13), ve tipayooz zi ila Rumei Tiina naagho, leso tamtamon tighur paitooŋ toozi iloŋ ila.\f* \m ve maata ilala pa eval tiina tau tila pa ghuruuŋ paitooŋ toozi. Kuaz tauŋa katini tila, ve tighur maet tintiina ila. \v 42 Ra naar mbolaaŋa ee paam, aana ila ve ighur maet siŋsiŋai geegeu ru ila. \v 43 Yesu ighita gabua tana, ve ipoi mbiwa tooni tilam, ve isaav pazi ighe: “Yau nasaav payam kat. Naar tawe, i livaa mbolaaŋa. Eemon maet tau i ighuru we, ene iliiv maet tau tamtamon tisov tighuru na. \v 44 Pasaa, yes tisov lezi maet tiina ighengheen, ve tighur ŋgiira mon. Ve naar tawe, mbolaaŋ ighamu. Eemon maet tooni rig to iŋgini pa lepoogh tooni, tauta ighuru isov ila.” \x * \xo 12:44 \xt 2Kor 8:1, 12\x* \c 13 \s1 Yesu isaav pa rewaaŋ Rumei Tiina to Yerusalem \r (Mt 24:1-2; Lu 21:5-6) \p \v 1 Yesu ipul Rumei Tiina, ve ivot ila muuri, ra mbiwa tooni ee isaav pani ighe: “Paduduŋaaŋ, ughita. Tirau katin rumei poia ee we pa maet popoia maata maata! Ve ruum siriv tau tiyooz tigharau we paam, paghunazi kat.” \p \v 2 Eemon Yesu isaav pani ighe: “Aazne, ughita ruum tintiina tau tiyozyooz we? Yau nasaav payo: Murei pale tireu mbirisai zi tisov tizi. Irau tipul maet eta igheen izala maet ite paavo mako.” \x * \xo 13:2 \xt Lu 19:44\x* \s1 Pataŋani naol pale tivot muuŋ, mako tireu Rumei Tiina izi \r (Mt 10:17-22, 24:3-14; Lu 21:7-19) \p \v 3 Yes tilaagh tizala loloz Oliv, ra Yesu mboole izi ta sewe, ve maata ila pa Rumei Tiina tau iyozyooz we. Petrus, Yakobus, Yoan, ve Andreas tila tooni, ve yes mon tileep tomania, ra tisaav pani tighe: \v 4 “Usaav ghazooŋa payei. Saveeŋ tau usavia pa rewaaŋ Rumei Tiina na, ŋeez o gabua tana ivot? Ve isaav ighe saawe to gabua naol isov tana igharau ighe ivot, pale saa gabua imin ilaal pani?” \p \v 5 Yesu isaav pazi ighe: “Matamim imomoos poi pa taumim. Mako pale tamtamon eta igherev gham, ve apul eez tsiau. \x * \xo 13:5 \xt Ep 4:14; 2Tes 2:1+; 1Yo 4:1\x* \m \v 6 Pasaa, murei, tamtamon naol pale tilam ve tiwaat sorokin ezag, ve tighe: ‘Ŋeer tau yam asasaŋani, ene yau taug tane.’ Ve tamtamon katini pale tighur ila karom toozi tawe, ve tipul eez tsiau. \x * \xo 13:6 \xt Mbaŋ 5:36+; 1Yo 2:18\x* \p \v 7 “Isaav ighe yam alooŋ malmal tintiina varuzi, ma alooŋ saveeŋ yaghur tighe malmal tintiina pale tivot, na asaŋeeŋ sov. Pa gabua tauvene aat ivot itaghon Maaron ŋgar tooni. Eemon taan saawe, ene soone. \v 8 Tauvene nugh tintiina pale tigham malmal tomania nugh tintiina siriv. Ve kinik siriv pale tigham malmal tomania kinik to nugh siriv. Ve yogyoog pale itok taan siriv, ve pitool ivot izi nugh siriv. Pataŋani naol tana, ene imin yavyavuuŋ tau zilivaa tiyamaana imin maata. Le isov, o tipoop. \f + \fr 13:8 \ft Yes Yuda tighur ila tauvene: Pataŋani naol aat tivot itaghon Maaron ŋgar tooni. Le isov, o Mesia ilam ve igham lepoogh poia ivot.\f* \s1 Tamtamon pale tighur pataŋani pa yes tau titaghon Yesu \p \v 9 “Matamim imomoos poi pa taumim. Pa yes Yuda pale tipayooz gham pa savsaveeŋ ila daaba toozi naghozi, ve tilos gham iloŋ ila rumei toozi. \x * \xo 13:9 \xt Mbaŋ 4:1, 5:17, 22:30+\x* \m Ve nugh nugh tau tighur koi payau na, pale tipayooz gham pa savsaveeŋ paam ila yes pooza to taan ve kinik naghozi pasaa, yam ataghon ghau. Gabua tau ivot payam pa saawe tana, ene pale imin eez payam to avotia varug ve apariaaŋ saveeŋ tsiau ila yes pooza tawe naghozi. \x * \xo 13:9 \xt Mbaŋ 16:19, 25:23+\x* \m \v 10 Ve vaaru poia, aat tivotia irau nughmariŋ itaghon Maaron ŋgar tooni. Le isov o taan saawe ivot. \p \v 11 “Isaav ighe tikis gham ve tighur gham ila yes daaba nimazi pa savsaveeŋ, na lolomim bubu ve ail ŋgar, ma saveeŋ to asavia pazi sov. Saawe tau tipayooz gham pa savsaveeŋ, saa ŋgar tau ighe ivot payam na, asavia mon. Pa Maaron tauu pale ipaghazoŋai gham pa saa saveeŋ tau i ighe yam asavia. Tauvene yam pale asaav itaghon taumim ŋgar tsiam mako. Ene pale Avuvu Patabuyaaŋ ivotia aliiŋa ila yam avomim. \x * \xo 13:11 \xt Mt 10:19-20; Lu 12:11+\x* \p \v 12 “Saawe tana ighe ivot, tamtamon pale tighur toŋvetaz toozi ila yes daaba nimazi, leso tirav zi timaat. Ve zolman pale tigham ŋgar raraate mon pa natuzŋa. Ve geegeu pale tighur koi pa tamazŋa ve tinazŋa paam, ve tighur zi tila yes daaba nimazi, leso tirav zi timaat. \m \v 13 Tamtamon tisov pale tighur koi payam. Pasaa, yam avotia yau ezag, ve ataghon ghau. Eemon tamtamon tau ighe iyooz ariaaŋ ve ikis ghuruuŋ ila tooni tuŋia le irau saawe tooni isov, ene aat Maaron igham mulini ve ileep poi.” \x * \xo 13:13 \xt Yo 15:18, 20; Syg 2:7, 11, 3:5\x* \s1 Pataŋani tiina kat pale ivot pa Yerusalem \r (Mt 24:15-28; Lu 21:20-24) \p \v 14 Yesu isaav muul ighe: “Murei, yam pale aghita tamtamon tipayooz gabua saghati kat iloŋ ila nugh patabuyaaŋ to tivaghamunia. Nugh tawe, gabua tauvene irau iloŋ ila mako. Eemon pale tipayooze izaa iyooz ta sewe, mako tipul nugh tawe ileple. (Yo sei tau uwaat saveeŋ tane, na ugham ŋgar pani poi.) Isaav ighe gabua tana ivot, tamtamon tau tileep izi taan sirivu to Yudea na, yes aat rekia mon tighawaar tizala pa loloz. \x * \xo 13:14 \xt Dan 9:27, 11:31, 12:11\x* \m \v 15 Tauvene isaav ighe ŋeer eta ilepleep ila nugh to lepoogh ta ruum paavo we, \f + \fr 13:15 \ft Yes Yuda, ruum toozi pavozi babaaŋa. Tauvene tirourou ta sewe imin iit tarourou ila patar.\f* \m ene irau izila muul ruum loolo to igham gabua tooni eta ne mako. Izi le ighau malmali ila. \x * \xo 13:15 \xt Lu 17:31\x* \m \v 16 Ve isaav ighe tamtamon eta ighamgham uraat ila uum, ve pataŋani tana ivot, ene i paam. Irau imuul ila igham nonoghiiŋa tooni to ŋgoaaŋ mako. Ighau mon gha ila. \v 17 Saawe tana ighe ivot, zilivaa tau apozi, ve yes payamyamŋa, ene tikaria tauzi wa. Pasaa, ipataŋan pazi pa ghaoŋ. \v 18 Tauvene yam asuŋ Maaron. Leso ighur saawe to pataŋani tana ila saawe to nugh yauŋa sov, ve ighur sooso payam to aghau. \v 19 Pa pataŋani to saawe tana, pale tiina le tiina kat. Saawe tau Maaron ighur sambam ve taan gha ilam aazne, pataŋani tauvene ivot pai eta soone. Ve murei paam, irau ivot muul mako. \x * \xo 13:19 \xt Dan 12:1; Yoel 2:2\x* \m \v 20 Isaav ighe Maaron iŋgoor saawe to pataŋani tana tuuku mako, ene aat tamtamon eta irau ileep mako. Tisov tilalez. Eemon i igham ŋgar pa yes tau i tauu isiigh zi timin le na. Tauta iŋgoor saawe tana imin tuuku wa. \p \v 21 “Saawe tana, ighe tamtamon eta isaav payam ighe: ‘Aghita. Mesia tauta ene!’ ma isaav ighe: ‘I ileep izi sewe!’ na aghur ila saveeŋ tooni sov. \x * \xo 13:21 \xt 2Tes 2:1+\x* \m \v 22 Pasaa, zeran karomŋa pale tiburig, ve siriv titoom tighe yes Mesia. Ve siriv pale titoom tighe yes propet tau tivotia Maaron aliiŋa. Ve yes pale tigham gabua ŋgeretazi tomania ilaal siriv tivot paam. Leso tigherev tamtamon gha tipul eez to Maaron. Yes tau Maaron isiigh zi timin i le na paam, isaav ighe zeran karomŋa tawe tirao, ene pale titoova to tigherev zi, leso tipul eez to Maaron. \x * \xo 13:22 \xt Lo 13:1+; 2Tes 2:9+; Syg 13:13\x* \p \v 23 “Alooŋ. Gabua naol tane tivot soone, ve yau nasavi zi payam pataghaaŋ. Tauvene matamim imomoos poi pa taumim. \s1 Muleeŋ to Tamtamon Naatu \r (Mt 24:29-31; Lu 21:25-28) \p \v 24 “Isaav ighe pataŋani to saawe tana tivotiir le isov, ene pale aaz ighaaz muul mako, ve nugh ndoroom. Ve kaiyo paam, pale isul muul mako. \v 25 Pitum to sambam saamba pale tipul niazi, ve titaptap tizi. Ve Maaron pale ivatoki gabua siriv to sambam saamba tau tapirizi tiina na le tirur. \v 26 Mako tamtamon matazi izala le tighita Tamtamon Naatu ileep ila taitai loolo, ve izilam toman tapiri ve mbonari tiina kat. \x * \xo 13:26 \xt Dan 7:13; 1Tes 4:16+; Syg 1:7\x* \m \v 27 Ve i aat imbaaŋ aŋela tooni tila tirau taan ziige paaŋ. Leso tiyauur yes tau i isiigh zi timin le na, ve tigham zi tila tooni. Pale tila pa ragh puughu, daudau puughu, yavaar puughu, ve kaagu puughu.” \s1 Saveeŋ palelaaŋ to ai fik \r (Mt 24:32-35; Lu 21:29-33) \p \v 28 Ra Yesu isaav pazi muul ighe: “Agham ŋgar pa ai fik. Ighe booga mbitai ve mbiila paghpaaghu tivot, na aghilaal aghe saawe to aaz ighe ilam tane. \v 29 Gabua tau nasavi zi ne, ene ŋgara raraate mon. Isaav ighe aghita gabua naol tane tivotvot, mako awatagh aghe: Saawe to Tamtamon Naatu muleeŋ tooni, ene ilam igharau wa, imin tamtamon tau iyooz ila ataman aavo. \v 30 Onoon kat, yau nasaav payam: Yes to saawe tane pale timaat soone, ve tighita gabua tana tisov tivotiir. \v 31 Sambam saamba ve taan pale tilalez. Eemon saveeŋ tsiau ziiri eta irau ilale ne mako.” \x * \xo 13:31 \xt Mbo 102:25, 119:89; Mt 5:18\x* \s1 Saawe duduuŋ to Tamtamon Naatu muleeŋ tooni, ene tamtamon eta iwataghi mako \r (Mt 24:36-44; Lu 12:40) \p \v 32 Yesu isaav muul ighe: “Saawe duduuŋ to Tamtamon Naatu muleeŋ tooni, ene tamtamon eta iwataghi mako. Aŋela tau tileep sambam we tiwataghi mako, ve Naatu paam, iwataghi mako. Taama Maaron mon, ta iwataghi. \x * \xo 13:32 \xt Mbaŋ 1:7; 1Tes 5:1+\x* \s1 Tamamaat ariaaŋ ve tagham poghania uraat tau Maaron ighuru ila nimaan \p \v 33 “Tauvene matamim imomoos poi pa taumim ve amamaat ariaaŋ. Pa saawe tana, yam awataghi mako. \v 34 Pale ivot imin ŋeer ee tau ighe iburig gha ila pa nugh malau. Tauvene ighur uraat irau besooŋa tooni, ve ipul ruum tomania gabua tooni siriv ila nimazi, leso tiŋgini. Ve isaav pa besooŋa tooni tau iŋgin ataman na ighe ighur maata pani ve isaŋani. Ighur uraat pazi le isov, ra ipul zi, ve ila. \x * \xo 13:34 \xt Mt 25:14; Lu 12:35+\x* \p \v 35 “Tauvene yau nasaav payam. Amamaat ariaaŋ. Pa saawe duduuŋ to ruum tauŋa muleeŋ tooni, ene yam awataghi mako. Pale ilam pa ravrave geeg, mboŋ anooŋa, nugh itun, ma mboŋoozo, ene yam awataghi mako. \v 36 Tauvene yam amamaat ariaaŋ. Mako pale aghengheen, ve i ilat gha ipaperekin gham. \v 37 Tauvene saveeŋ tau yau nasavia payam, ene ila pa tamtamon tisov paam: Amamaat ariaaŋ.” \c 14 \s1 Yes daaba to Yuda tiil eez to tirav Yesu imaat \r (Mt 26:1-5; Lu 22:1-2; Yo 11:45-53) \p \v 1 Mboŋ ru isov, mako tizaa pa saawe to Pasova \f + \fr 14:1 \ft Pasova, ene lupuuŋ tiina to yes Yuda tau matazi iŋgal imuul ila pa saawe tau timbuzŋa tileep saghat izi Isip, ve Maaron igham mulin zi ila yes Isipa nimazi.\f* \m tomania lupuuŋ tiina to yes Yuda tau tilup zi pa suŋuuŋ ve tighan mberet tau le yis mako na. Yes daaba to watooŋrau tomania yes ŋgara to tutuuŋ tighe tirav Yesu imaat. Tauvene tilup zi, ve tiil eez to tikisi imin yoŋgaaŋ. \v 2 Tisaav tighe: “Iit irau takisi pa saawe to lupuuŋ tiina tane mako. Pa ighe tagham tauvene, ene pale tareu eval tiina lolozi, ve tipaburigin malmal.” \x * \xo 14:2 \xt Mbo 2:1-3\x* \s1 Livaa ee iliŋ ŋgoreeŋ tau vaazi poia na izala Yesu daaba \r (Mt 26:6-13; Yo 12:1-8) \p \v 3 Ŋeer ee to nugh Betania, eeza Simon. I, muuŋ kolekole ighamu. Yesu tomania mbiwa tooni tila ruum tooni ve mbolezi izi pa ghanghaniiŋ, ve livaa ee igham ŋgoreeŋ paatu paghuuna ee tau ŋgoreeŋ igheen ila na, ve ilam. Ŋgoreeŋ tawe, vaazi poia, ve atuya tiina kat. Tigharaata pa gabua tau tiwaat eeza tighe ‘nard.’ I igham ŋgoreeŋ paatu tawe, ve iseŋ polin aavo, \f + \fr 14:3 \ft Ŋgoreeŋ paatu to livaa tane, ene aavo malaua. Tauta i iseŋ polin aavo.\f* \m ra iliŋi izala Yesu daaba. \p \v 4 Tamtamon toozi siriv tighita ŋgar tau i ighamu na, le irau lolozi mako. Tauvene tiyau avozi pa livaa tana tighe: “Wai, i ivaghamunia ŋgoreeŋ tawe pasaa? \v 5 Gabua tawe, atuya tiina kat. Imin ta tagholia, kanaŋ tagham maet tiina kat irau 300 denari ma vene, leso tauul yes mbolaaŋa pani!” Tauvene tiyaon livaa tana. \p \v 6 Eemon Yesu isaav pazi ighe: “Ayau avomim pani pasaa? Apuli ileep. Ŋgar tau i igham payau, ene paghuuna. \v 7 Yes mbolaaŋa pale yamŋa alepleep irau saawe. Tauvene saawe sindei tau yam aghe auul zi, ene irau auul zi. Eemon yau, malau mako pale napul gham. Irau naleep tomani gham muul mako. \v 8 Ŋgar tau livaa tane irau igham payau, tauta ighamu wa. Ŋgoreeŋ tau i iliŋi izala pavog, ene imin i igharaat ghau pataghaaŋ pa mateegh tsiau. \x * \xo 14:8 \xt Yo 19:40\x* \m \v 9 Tauvene yau nasaav payam kat: Murei, tamtamon pale tila tivotia vaaru poia irau taan isov. Ve nugh sindei tau tivotia vaaru poia pazi, ene pale tisavia ŋgar tau livaa tane igham payau. Leso tamtamon matazi kisini.” \s1 Yudas isaav ighe i pale ighur Yesu ila koiŋa nimazi \r (Mt 26:14-16; Lu 22:3-6) \p \v 10 Mbiwa to Yesu saŋavul ve ru, toozi ee, eeza Yudas Iskariot. Saawe tana, i ila to yes daaba to watooŋrau, ve isaav pazi ighe i pale ighur Yesu ila nimazi. \v 11 Yes tilooŋ saveeŋ tooni le lolozi poia kat, ve yesŋa timbu saveeŋ tighe pale tigham le maet siriv. Timbu saveeŋ le isov, ra Yudas ila ve isasaŋan. Ighe saawe poia eta ivot, o ighur Yesu ila nimazi. \s1 Mbiwa to Yesu tila tigharaat aniiŋ to Pasova \r (Mt 26:17-19; Lu 22:7-13) \p \v 12 Tilepleep le saawe imin maata to lupuuŋ tiina to ghaniiŋ mberet tau le yis mako na ivot. Saawe tana, yes Yuda tiravrav sipsip natŋa pa ghanghaniiŋ to Pasova. Tauvene mbiwa tooni tighason Yesu tighe: “Yo ughe nila nigharaat aniiŋ to Pasova payo izi sindei?” \x * \xo 14:12 \xt Igham 12:6+\x* \m \v 13 Tauvene Yesu imbaaŋ mbiwa tooni ru tila, ve isaav pazi ighe: “Yamru aloŋ ala nugh tiina Yerusalem, mako aghita ŋeer ee ibaad uur to yaa, ve ilaagh ŋarui gham ilat. \v 14 Matamim kisini ve ataghoni. Ruum sindei tau ighe i iloŋ ila, yamru ataghoni aloŋ ala. Ve asaav pa ruum tauŋa aghe: ‘Paduduŋaaŋ toit ighason ghom ighe: Ruum loolo tau yo ughuru pani na, igheen sindei? Pa i ighe yesŋa mbiwa tooni tilup zi ta sene pa ghanghaniiŋ to Pasova.’ \p \v 15 Ŋeer tana pale itotoi ruum loolo tiina ee payam. Igheen izala saaŋa. Nugh to lepoogh ve ghanghaniiŋ, ene gharatooŋ wa. Yamru agharaat leen aniiŋ izi ta sewe.” \p \v 16 Yesu isavsaav pazi le isov, ra mbiwa tooni tawe tiburig gha tiloŋ tila Yerusalem, ve tighita gabua isov ivot itaghon Yesu aliiŋa. Tauvene tigharaat aniiŋ to Pasova izi ta sewe. \s1 Yesu tomania mbiwa tooni tighan aniiŋ to Pasova \r (Mt 26:20-25; Lu 22:14-23; Yo 13:21-30) \p \v 17 Ravrav izi, ve Yesu tomania mbiwa tooni saŋavul ve ru tila tivot ruum tawe, ve mbolezi izi pa ghanghaniiŋ to Pasova. \v 18 Yes tighanghan, ve Yesu isaav pazi ighe: “Yau nasaav payam kat. Yam tane, tsiam ee tau aazne ighanghan tomani ghau ne, pale ighur ghau nala koiagŋa nimazi.” \x * \xo 14:18 \xt Mbo 41:9\x* \m \v 19 Mbiwa tooni tilooŋ saveeŋ tane, le lolozi ipataŋan. Tauvene yes eŋaeŋa tisaav pani tighe: “Wai, pale nagham ŋgar tauvene payo wa? Yau irau nagham tauvene mako.” \p \v 20 Yesu isaav pazi muul ighe: “Yam saŋavul ve ru tane, tsiam ee tau yeiru nizeev mberet izila rubruub eemon, ene i ta pale igham ŋgar tane. \v 21 Tauvene Tamtamon Naatu aat ila gha tiravu imaat itaghon saveeŋa tau tiboode pataghaaŋ wa. Ve ŋeer tau pale ighuru ila koiŋa nimazi na, ikaria tauu wa! Imin ta tiina ipoopa mako, kanaŋ poia!” \s1 Yesu irei mberet ve vaen pa mbiwa tooni \r (Mt 26:26-30; Lu 22:17-20; 1Kor 11:23-25) \p \v 22 Yes tighanghan, ve Yesu igham mberet ve ipait Maaron pani. Ra iteeva, ve ireii irau mbiwa tooni, ve isaav pazi ighe: “Aghamu. Ene yau mizag.” \v 23 Ra igham rubruub vaen, ipait Maaron pani, ve izuzuuna ila pazi, ve yes tisov tighun ila. Ve isaav pazi ighe: \v 24 “Ene yau siŋig tau pale imaliŋ pa tamtamon katini. Leso ipariaaŋ saveeŋ mbuaaŋ to eez paaghu tau pale Maaron ve tamtamon tivalupu zi timin eemon. \x * \xo 14:24 \xt Igham 24:8; 1Kor 10:16; Hib 8:8, 9:16+\x* \m \v 25 Yau nasaav payam kat: Yau aat naghun vaen muul mako, le irau saawe paaghu ivot ve itiŋa talup ghiit muul izi sambam, o naghun.” \p \v 26 Tighanghan le isov, ve timbou mbouŋ ee to tipakur Maaron, ra tivot tila muuri, ve tizala pa loloz Oliv. \x * \xo 14:26 \xt Mbo 118:29\x* \s1 Yesu isaav ighe Petrus pale ipaisamuna \r (Mt 26:31-35; Lu 22:31-34; Yo 13:36-38) \p \v 27 Yesu tomania mbiwa tooni tila tivot loloz Oliv, ra isaav pazi ighe: “Mboŋ aazne, yam asov pale atap pa ghuruuŋ ila tsiam, ve aghur murimim payau. Pasaa, Maaron aliiŋa tau tiboode na, isaav tauvene: \q2 ‘Yau aat narav ŋginiiŋ to sipsip \q2 ve sipsip tiparghaughau.’ \x * \xo 14:27 \xt Sek 13:7; Yo 16:32\x* \p \v 28 “Eemon murei, saawe tau Tamaŋ Maaron ipaburigin ghau pa mateegh, yau aat namuuŋ nala nasaŋan gham izi Galilaia.” \p \v 29 Petrus ilooŋ saveeŋ tane, ve isaav ariaaŋ pa Yesu ighe: “Ene aat yes siriv. Ve yau irau natap ve naghur murig payo ne mako.” \p \v 30 Yesu isaav pani ighe: “Aa Petrus, yau nasaav payo kat. Mboŋ aazne, yo aat upaisamun ezag pai tol le isov, o tatareek itaŋ muul imin pai ru.” \p \v 31 Tauvene Petrus isaav ariaaŋ muul ighe: “Sei isaav! Isaav ighe tirav ghau namaat tomani ghom, ene poia. Tirav ghau lak! Eemon irau napaisamun yo ezam mako.” Ve mbiwa tooni tisov tisavia saveeŋ raraate mon. \s1 Yesu isuŋ izi Getsemane \r (Mt 26:36-46; Lu 22:39-46) \p \v 32 Ra Yesu igham mbiwa tooni gha yesŋa tilaagh tila tivot nugh ee, eeza Getsemane. Tila tivot ta sewe, ve i isaav pazi ighe: “Mbolemim izi ta sene, ve yau nala nasuŋ izi sewe.” \v 33 Ra igham Petrus, Yakobus, ve Yoan gha yesŋa tila soghan rig. Saawe tana, Yesu loolo ipataŋan le ipataŋan kat, ve igham ŋgar naol pa pataŋani tau pale ivot pani. \v 34 Tauvene isaav pazi ighe: “Oyai, lolog ipataŋan kat le rigmon kanaŋ namaat. Yam aleep izi ta sene ve amamaat ariaaŋ.” \x * \xo 14:34 \xt Yo 12:27\x* \m \v 35 Ra ilaagh ila rig, itap izi taan, ve ighason Maaron ighe irau to ipasalia pataŋani tana pani, ma mako? Pasaa, Yesu iwatagh: Saawe to pataŋani izaa tooni, tauta ivot wa. \v 36 Ve isaav ighe: “Abba, \f + \fr 14:36 \ft ‘Abba’, ene yes Israela aliŋazi ziiri ee. Yes Israela natuzŋa geegeu tipoipoi tamazŋa tighe: ‘Abba’, imin iit natuunŋa tipoipoi tamazŋa tighe ‘Ama’.\f* \m Tamaŋ, gabua eta ikeek ghom mako. Yau naghe upasalia rubruub \f + \fr 14:36 \ft Rubruub tau Yesu isavia, ene izaa to pataŋani tau i pale ibaado, leso ireu sosor to tamtamon ve itatan Maaron aatyavyav tooni.\f* \m tane payau. Eemon utaghon ŋgar tsiau sov. Utaghon taum lolom.” \p \v 37 Isuŋ le isov, ra imuul ila to mbiwa tooni tol tana, ve ighit zi tighengheen. Tauvene isaav pa Petrus ighe: “Simon, yo ugheen? Mindai, irau umamaat rigta mako? \v 38 Yam amamaat ariaaŋ ve asuŋ. Mako pale tovaaŋ ivot payam, ve rekia mon atap ve apul ghuruuŋ ila tsiam. Onoon, loloon taghe le tataghon Maaron ŋgar tooni. Eemon ŋgar to uliin iyaryaaŋ ila loloon, tauta igham ghiit tapiriin imbool.” \x * \xo 14:38 \xt Ro 7:23; Ga 5:17\x* \p \v 39 Yesu isavsaav pazi le isov, ra ipul zi, ve ila isuŋ muul itaghon suŋuuŋ tau papazoge ighamu na. \v 40 Isuŋ le isov, ra imuul ila to mbiwa tooni, ve ighit zi tighengheen soone. Pasaa, matazi irav zi kat pa ghenooŋ. Tauvene matazi iŋgal saveeŋ eta to tisavia pani ne mako. \v 41 Yesu ila isuŋ muul imin pai tol, ra imuul ila, ve isaav pazi ighe: “Wai, yam aghengheen soone? Irao lak! Ene saawe to auul tinimim mako. Pa saawe to tighur Tamtamon Naatu ila zeran sasaghati nimazi, tauta ivot wa. \v 42 Aburig gha tala. Aghita. Ŋeer tau ighe ighur ghau nala koiagŋa nimazi, tauta ilam peria wa!” \s1 Tikis Yesu \r (Mt 26:47-56; Lu 22:47-53; Yo 18:3-12) \p \v 43 Yesu isavsaav soone, ve Yudas igherev eval tiina gha tilam peria. (Mbiwa saŋavul ve ru, i toozi ee.) Eval tiina tawe, yes daaba to watooŋrau tomania yes ŋgara to tutuuŋ ve pooza siriv to yes Yuda timbaaŋ zi. Yes tikis mbuzaagh ma zaab le irau zi. \v 44 Yudas igharaat saveeŋ pazi pataghaaŋ ighe: “Tala peria ve ighe aghita nasaghav ŋeer eta ve nayaŋin pani, ene i tauu. Akisi, zaaba tiŋgin poghania, ve aghamu ala. Yau aat naghur ilaal tauvene payam, leso aghilaal ŋeer tawe.” \p \v 45 Tauvene saawe tau tila tivot toozi, Yudas rekia mon iŋarui Yesu ila, ve isaav pani ighe: “Aa Paduduŋaaŋ!” ve isaghavu ve iyaŋin pani. \v 46 Ra eval tiina tana tikis Yesu. \v 47 Tauvene yes tau tiyooz tomania Yesu na, toozi ee ipas mbuzaagh tooni izaa, ve isiki le isap motin ŋeer ee taliiŋa. Ŋeer tawe, i daaba to watooŋrau besooŋa tooni. \p \v 48 Ra Yesu isaav pa eval tiina tana ighe: “Mindai ta alaagh toman mbuzaagh ma zaab, ve alam pa kisiiŋ ghau? Yau ŋeer to ghamuuŋ malmal? \v 49 Saawe naol, itiŋa talepleep izi Rumei Tiina naagho, ve napaghazoŋai gham pa Maaron aliiŋa. Puughu mindai ta akis ghau pataghaaŋ ta sewe mako? Poia. Akis ghau lak. Leso Maaron aliiŋa tau tiboode pataghaaŋ na ighur anooŋa.” \p \v 50 Yesu isavia saveeŋ tane, ve mbiwa tooni tisov tipuli, ve tighawaar. \x * \xo 14:50 \xt Mbo 88:8; Mk 14:27\x* \p \v 51 Ŋeer paaghu ee itaghon Yesu gha yesŋa tila tivot nugh tawe. I ikawaal uuli mon. Yes zaaba tighe tikisi paam. \v 52 Eemon tigham sapirini, ve tikis uuli tooni mon. Tauvene kambaŋmbaŋi, ve ilaan ighau gha ila. \f + \fr 14:52 \ft Zeran ŋgara siriv tighe ŋeer paaghu tau ighau ila, ene Markus tau ibood vaaru poia tane.\f* \s1 Tipayooz Yesu ila daaba to yes Yuda naghozi \r (Mt 26:57-68; Lu 22:54-55, 63-71; Yo 18:13-14, 19-24) \p \v 53 Yes tigham Yesu tila, ve tighuru iloŋ ila ruum to daaba tau imuuŋ pa yes to watooŋrau. Daaba tisov to watooŋrau, tomania yes ŋgara to tutuuŋ ve yes pooza tilup zi ta sewe ve tisasaŋan. \v 54 Petrus ipaspas ghi poipoi, ve itaghon Yesu gha ila. Eemon ilaagh malau rig, pasaa iroi. Tauvene vene le ila peria sirsiir to ruum tawe. Ra iloŋ ila sirsiir loolo, ve mboole izi tomania uraata siriv to daaba to watooŋrau ila yav ziige, ve yav ilavlaavo. \p \v 55 Yes daaba to watooŋrau tomania tamtamon tisov to lupuuŋ tiina tau tiŋginŋgin yes Yuda na, titoova to tiil tamtamon siriv to tipariaaŋ saveeŋ tighe yes tighita Yesu igham sosor. Leso imin puughu pani to tiravu imaat. Eemon ŋgar toozi ighur mako. \v 56 Onoon, tamtamon katini tipariaaŋ saveeŋ karom tighe yes tighita Yesu igham sosor. Eemon saveeŋ toozi raraate mako. Tisavia saveeŋ maata ite ite. \x * \xo 14:56 \xt Igham 20:16; Lo 19:15\x* \m \v 57 Ra zeran siriv tiburig, ve tiŋgal saveeŋ pani tighe: \v 58 “Yei nilooŋ ŋeer tane isaav ighe: ‘Rumei Tiina tau tamtamon tirao pa nimazi na, yau aat nareua izi, ve napayooz rumei ite pa mboŋ tol mon. Rumei tana, tamtamon pale tirao pa nimazi mako.’” \x * \xo 14:58 \xt Yo 2:19; Mbaŋ 6:14\x* \m \v 59 Eemon yes paam, aliŋazi raraate mako. Saveeŋ toozi maata ite ite. \p \v 60 Tauvene daaba to watooŋrau iburig iyooz ila yes pooza tawe naghozi, ve isaav pa Yesu ighe: “Ulooŋ wa? Yes tipariaaŋ saveeŋ tighe tilooŋ ghom usavia saveeŋ tauvene. Mindai, irau uyol saveeŋ toozi, ma mako?” \v 61 Eemon Yesu iyol saveeŋ eta mako. Ineneeŋ mon. Tauvene daaba to watooŋrau ighasoni muul ighe: “Usaav ghazooŋa payei lak. Yo Mesia? Maaron tau tamtamon tipapaiti pa poia tooni na, Naatu yo?” \x * \xo 14:61 \xt Is 53:7\x* \p \v 62 Yesu iyol aliiŋa ighe: “Vee! Taug tane. Ve murei, yam pale aghita: \q2 ‘Tamtamon Naatu ileep ila niia to ghamuuŋ pooz tau igheen ila Maaron saksaki niima tapir. Ve i pale ileep ila taitai to sambam, ve imuul izilam.’” \x * \xo 14:62 \xt Mbo 110:1; Dan 7:13; Syg 1:7\x* \p \v 63 Daaba to watooŋrau ilooŋ saveeŋ tana le ireu loolo. Tauvene iraŋgat nonoghiiŋa tooni, ve isaav ighe: “Isov wa! Tail tamtamon ite paam to ipariaaŋ saveeŋ muul pasaa? \v 64 Aazne, yam taumim alooŋ katin saveeŋ ila i tauu aavo wa. I isavia saveeŋ veleghiiŋ pa Maaron. Laak, yam agham ŋgar pani mindai?” \p Yes tisov tilup avozi, ve tisaav tighe: “I isosor wa. Tamtamon tauvene irau ileep mako. I aat imaat.” \x * \xo 14:64 \xt Wkp 24:16; Yo 19:7\x* \m \v 65 Ra tamtamon toozi siriv tiburig gha tiŋazuvu, tikau maata, tiravu, ve tipaŋiŋizaini tighe: “Yo propet, ne? Na uvotia Maaron aliiŋa payei!” Ra yes uraata siriv to Rumei Tiina anazi tighamu, ve tiposai naagho paam. \s1 Petrus ipaisamun Yesu eeza \r (Mt 26:69-75; Lu 22:56-62; Yo 18:15-18, 25-27) \p \v 66-67 Saawe tau yes daaba tilooŋ saveeŋ to Yesu, Petrus ilepleep igharau yav tau tindavu ila sirsiir loolo na, ve yav ilavlaavo. Livaa paaghu ee tau ibesbees pa daaba to watooŋrau na ilam ve itugh maata pa Petrus, ve isaav ighe: “Ai, yo tane, ulaghlaagh tomania Yesu to Nasaret paam.” \p \v 68 Eemon Petrus ipaisamun tauu ighe: “Wai, saveeŋ tau yo usavia ne, yau nawataghi mako. Nakankaan pani.” Ra ipul niia tawe, ve izuur ivot igharau sirsiir aavo. Saawe tana, tatareek itaŋ. \v 69 Besooŋa livaa tawe maata ila le ighita Petrus muul. Tauvene isaav pa yes tau tiyozyooz tigharauu na ighe: “Ai, aghita! Ŋeer tane, i toozi ee paam.” \v 70 Eemon Petrus ipaisamun tauu muul. \p Tilepleep rig, ra yes tau tiyooz tigharau Petrus na, anazi tisaav pani tighe: “Onoon kat. Yo tane, toozi ee paam. Pasaa, yo to Galilaia.” \p \v 71 Tauvene Petrus iburig, ve aavo iyaryaaŋ kat ighe: “Onoon sambam, ŋeer tau yam asasavia na, yau nawataghi rigta mako kat. Ighe natoom, Maaron tauu pale ivaghamun ghau!” \v 72 Saawe duduuŋ tana, tatareek itaŋ muul imin pai ru. Tauvene Petrus maata iŋgal Yesu aliiŋa tau ighe: “Mboŋ aazne, yo aat upaisamun ezag pai tol, o tatareek itaŋ muul imin pai ru.” Tauvene Petrus loolo isaghat kat, ve itaŋ tiina. \c 15 \s1 Tipayooz Yesu pa savsaveeŋ ila Piladus naagho \r (Mt 27:1-2, 11-14; Lu 23:1-5; Yo 18:28-38) \p \v 1 Mboŋoozo geeg, yes daaba to watooŋrau tomania ŋgara to tutuuŋ, ve daaba siriv to lupuuŋ tiina tau tiŋginŋgin yes Yuda na, tisov tilup zi, ve tivasavo zi pa saa ŋgar ta pale tigham pa Yesu. Le isov, ra tikis Yesu, tikau niima, ve tighamu tila tighuru ila Piladus niima. \v 2 Piladus ighason Yesu ighe: “Mindai, yo tane kinik to yes Yuda?” \p Yesu iyol aliiŋa ighe: “Saveeŋ tauta taum usavia na.” \x * \xo 15:2 \xt Yo 18:36-37\x* \p \v 3 Ra yes daaba to watooŋrau tiburig, ve tiŋgal saveeŋ naol pa Yesu. \v 4 Tauvene Piladus ighasoni muul ighe: “Mindai, yo irau uyol saveeŋ toozi, ma mako? Ughita. Yes tiŋgal saveeŋ naol payo.” \v 5 Eemon Yesu isavia saveeŋ eta muul mako. Ineneeŋ mon. Tauvene Piladus igham ŋgar naol. \x * \xo 15:5 \xt Is 53:7\x* \s1 Piladus iyok ighe tirav Yesu izala ai pambarooŋ \r (Mt 27:15-26; Lu 23:13-25; Yo 18:39–19:16) \p \v 6 Ndaman ta naol ne, lupuuŋ tiina to Pasova ighe ivot, ene Piladus ighamgham tauvene: Yes tau tileep ila ruum to yavyavuuŋ loolo, isaav ighe eval tiina tighasoni to ipul toozi eta ivot, ene i aat ipuli ivot. \v 7 Saawe tana, ŋeer ee, eeza Barabas, yesŋa zeran siriv paam tileep ila ruum to yavyavuuŋ loolo. Pasaa, saawe tau eval tiina tipaburigin malmal to tiziir gavman to Rom, Barabas tomania zeetŋa tawe tirav tamtamon siriv timaat. \p \v 8 Tauvene eval tiina tila to Piladus, ve tighasoni tighe ipul tamtamon toozi eta ivot itaghon ŋgar tau monmon ighamghamu na. \v 9 Piladus iyol aliŋazi ighe: “Mindai? Yam aghe yau napul kinik to yam Yuda ilat payam?” \v 10 Piladus isaav tauvene pasaa, i iwatagh: Daaba to yes Yuda tigham Yesu ilam, ve tighuru ila niima pasaa, tighita tamtamon katini tipaiti pa uraat tooni ve titaghoni. Tauta ireu yes daaba tawe lolozi ve tighur koi pani. \p \v 11 Eemon yes daaba to watooŋrau tipazaagh eval tiina, leso tiyok pa Piladus aliiŋa sov, ve tighasoni to ipul Barabas ivot ila. \x * \xo 15:11 \xt Mbaŋ 3:13+\x* \m \v 12 Tauvene Piladus ighason zi muul: “Ighe tauvene, pale nagham mindai pa ŋeer tau yam awaato aghe i kinik to yam Yuda?” \p \v 13 Yes tiboob muul toman aliŋazi tiina tighe: “Uravu izala ai pambarooŋ!” \p \v 14 Tauvene Piladus ighason zi muul ighe: “Pasaa? I igham saa sosor?” \p Eemon tinoknok bobaaŋ tighe: “Uravu izala ai pambarooŋ!” \p \v 15 Piladus ighe igham eval tiina tawe lolozi poia. Tauvene ilooŋ aliŋazi, ve ipul Barabas ivot ila toozi. Ve isaav gha tilos Yesu. \f + \fr 15:15 \ft Ravraav tau Roma tiloslos tamtamon pani na, timbit gabua matazi ila, leso iraŋgat tamtamon ulizi ve mizazi.\f* \m Ra ighuru ila zaaba tooni siriv nimazi. Leso tighamu tila ve tiravu izala ai pambarooŋ. \s1 Yes zaaba tipamogherai Yesu ve tilosi \r (Mt 27:27-31; Yo 19:2-3) \p \v 16 Yes zaaba tawe tigham Yesu gha tiloŋ tila gavana ruum tooni loolo, ra tipoi zetazŋa tisov tilam tilup zi, ve tipamogherai Yesu imin i kinik. \v 17-18 Tigham uuli ee tau ŋgereeta imin aindan, ve tisiki izala Yesu avaara. Ve tigham waar tuatua gha titalia, ve tighuru izala Yesu daaba imin moghar ndamoonda. Ra tisaav pani tighe: “Iya, aa kinik to yes Yuda, yei nipakur ghom!” \v 19 Ve tigham toon gha tiloslos daaba pani, tiŋazuvu, ve tiput aghezi pani imin pakuruuŋni. \v 20 Tipaŋiŋizaini le isov, ra tizuzuum uuli tau ŋgereeta imin aindan na izi pani, ve tinonoghi pa tauu uuli tooni muul, ve tighamu tila, leso tiravu izala ai pambarooŋ. \s1 Tirav Yesu izala ai pambarooŋ \r (Mt 27:32-44; Lu 23:26-43; Yo 19:17-27) \p \v 21-22 Yes tipul nugh tiina Yerusalem, ve tilaagh taghon eez tila, le tizaa to ŋeer ee to nugh Sairini, eeza Simon. I Aleksander ve Rupus tamazi. I ileep Yerusalem ziige, ve ighe iloŋ ila pa nugh tiina. Yes zaaba tighita, ve tikisi ve tighur ai pambarooŋ to Yesu izala avaara gha aana ibaado, ve tila tivot nugh ee, eeza ‘Golgata.’ (‘Golgata’ puughu tauvene: Nugh tau ghitooŋa imin tamtamon daaba rubruuba.) \v 23 Zaaba tana tighe tigham Yesu le vaen tau titoora tomania marasin, leso iuule pa yavyavuuŋ tooni. Eemon i loolo pa ghunuuŋni mako. \v 24 Yes tiravu izala ai pambarooŋ, ra tigham Yesu nonoghiiŋa tooni tomania gabua tooni siriv, ve tighe tirei zi irau zi. Tauvene tipayooz mbuur, leso itotoi sei tau pale igham saa gabua. \x * \xo 15:24 \xt Mbo 22:18\x* \p \v 25 Saawe tau tirav Yesu izala ai pambarooŋ, aaz anunu igham liim ve paaŋ. \v 26 Tibood paesiiŋ to mateegh tooni puughu izala ai pambarooŋ tooni daaba. Paesiiŋ tawe isaav ighe: ‘Kinik to yes Yuda.’ \v 27-28 Saawe tau tirav Yesu izala ai pambarooŋ, tirav tamtamon ru paam. Ee, tipayooze ila pa Yesu niima tapir, ve ite ila pa ŋas. Yesuru zeran to taliiŋzizi ve ghamuuŋ malmal. \f + \fr 15:27-28 \ft Yes Roma tirav tamtamon ila ai pambarooŋ pa sosor sorok mako. Yes tau sasaghatizi kat, ve yes tau tigham malmal to tiziir gavman to Rom na, yes mon ta gavman to Roma tirav zi ila ai pambarooŋ.\f* \x * \xo 15:27-28 \xt Is 53:12\x* \m \v 29 Saawe tau Yesu ituktuuk ila ai pambarooŋ, eval tiina tilala tilamlam. Ve titurun luazi imin veleghiiŋni, ve tisiksik saveeŋ veleghiiŋ pani tighe: “Aa, ughita wa! Yo ta ughe ureu Rumei Tiina izi, ve mboŋ imin tol, o upayooze muul. \v 30 Poia. Uul taum ve uzi pa ai pambarooŋ tsio!” \x * \xo 15:30 \xt Mbo 22:7, 109:25; Yo 2:19\x* \p \v 31 Yes daaba to watooŋrau tomania ŋgara to tutuuŋ tiveleghi paam. Tivasavo zi tighe: “I iuluul tamtamon naol, eemon irau iuul tauu mako. \v 32 I ighe i Mesia ve kinik to iit Israela. Poia. Taleep ve taghita. Ighe ipul ai pambarooŋ tooni gha izilam taan, o taghur ila tooni!” Zeran ru tau tirav zi izala ai pambarooŋ igharau Yesu na, yesuru paam tisiksik saveeŋ veleghiiŋ pani. \s1 Yesu imaat \r (Mt 27:45-56; Lu 23:44-49; Yo 19:28-30) \p \v 33 Aaz anunu izalam zegmatuugh, ra ndoroom tiina ivot irau taan isov, ve ighengheen tauvene le aaz ivool (3 kilok). \v 34 Ra Yesu iboob aliiŋa tiina ighe: “Eloi, Eloi lema sabaktani!” Saveeŋ tane, puughu tauvene: \q2 ‘Maaron tsiau, Maaron tsiau! Puughu mindai ta ughur murim payau?’ \x * \xo 15:34 \xt Mbo 22:1\x* \p \v 35 Tamtamon siriv tau tiyozyooz tigharau Yesu na, tilooŋ sapirin saveeŋ tane, ve tisaav tighe: “Alooŋ! Ipoi propet Ilia.” \f + \fr 15:35 \ft Yes Israela tiwaat propet Ilia eeza tighe ‘Eliyahu.’ Tauta saawe tau Yesu ipoi Maaron ighe “Eloi, Eloi”, tamtamon tighe pa i ipoi Ilia.\f* \v 36 Tauvene tamtamon toozi ee ilaan ila igham spans, ve izeeva izila uur ee tau vaen igheen ila. Ra ikauu ila ai malaua ee, ve izuzuuna izala pa Yesu, leso igholooma. Ve isaav ighe: “Aleep ve taghita. Pale Ilia ilam iuule ve ighamu izi, ma mako?” \x * \xo 15:36 \xt Mbo 69:21\x* \m \v 37 Ra Yesu iboob muul toman aliiŋa tiina, ve iyavaghan gha imaat. \p \v 38 Saawe duduuŋ tana, uuli tiina tau ituuk ila Rumei Tiina loolo ve iponpoon nugh tau patabuyaaŋ kat na, imaraŋgat ta saaŋa we, ve malmali izila siiŋa, le imin ru. \x * \xo 15:38 \xt Igham 40:21; Hib 6:19, 10:19+\x* \m \v 39 Daaba to yes zaaba iyozyooz ila Yesu naagho, ve ighita Yesu imaat. I ighita mateegh tooni, ite kat. Tauvene isaav ighe: “Onoon kat, ŋeer tane, i Maaron Naatu.” \x * \xo 15:39 \xt Mk 1:24\x* \m \v 40 Zilivaa siriv tiyozyooz soghan, ve timamarar gabua tau ivotvot na. Zilivaa tawe, toozi tol, ene Maria to nugh Magdala, ve Maria ite tau Yakobus marani ve Yosep tinazi na, ve Salome. \v 41 Saawe tau Yesu ighamgham uraat izi Galilaia, zilivaa tana titaghoni ve tibesbees pani. Ve zilivaa naol tau yesŋa Yesu tilaagh tila pa Yerusalem na, yes paam tileep tomani zi. \s1 Tighur Yesu paata ila naal loolo \r (Mt 27:57-61; Lu 23:50-56; Yo 19:38-42) \p \v 42 Saawe tana, ene saawe to titartar pa umbom patabuyaaŋ tau ighe ivot. Ve ravrav izi wa. \v 43 Tauvene ŋeer ee to nugh Arimatea, eeza Yosep, ipariaaŋ ghi ve ila to Piladus gha ighasoni ighe iyokia Yesu paata pani. Yosep, i ŋeer ee tau eval tiina titandagh pani, ve tipapait eeza. I ileep ila lupuuŋ tiina to yes daaba tau tiŋginŋgin yes Israela. Ve ighurghur maata pa saawe to Maaron itotoi pooz tooni ivot ighazooŋ. \p \v 44 Saawe tau Yosep ipaes pa Piladus ighe Yesu imaat wa, Piladus igham ŋgar naol ighe: “Yesu imaat onoon, ma mako?” Tauvene ipoi daaba to yes zaaba tau tirav Yesu izala ai pambarooŋ na ilam, ve ighasoni ighe: “Yesu imaat kusia wa, ma soone?” \v 45 Daaba tawe ipaes pani ighe Yesu imaat wa. Tauvene Piladus iyokia Yesu paata pa Yosep. \p \v 46 Yosep ighol uuli pisosooŋa ee, ve ighamu ila. Ve yesŋa zeran siriv tizugh Yesu paata izi pa ai pambarooŋ, ve tizunua pa uuli tawe. Ra tighamu tila, ve tighuru iloŋ ila maet puura ee tau tigharaata pataghaaŋ imin naal pa mateegha. Ve tipatambulia maet tiina ee ila ipoon puura aavo. \v 47 Maria to Magdala yesuru Maria ite tau Yose tiina na tileep tomani zi paam. Tauvene yesuru tila tighita nugh tau tighur Yesu paata pani na. \c 16 \s1 Yesu iburig pa mateegh \r (Mt 28:1-8; Lu 24:1-12; Yo 20:1-10) \p \v 1 Umbom patabuyaaŋ isov, ra Maria to Magdala yesuru Maria ite tau Yakobus tiina, ve Salome, yes tol tila tighol naunauŋ tomania ŋgoreeŋ tau vaazi popoia na, tighe tighamu tila, ve tiliŋi izala Yesu paata. \v 2 Tauvene saawe imin maata to wik tana, mboŋoozo tau aaz ighe izaa, ve yes tol tiburig gha tila pa naal to Yesu. \v 3 Tilaghlaagh tila, ve tivasavo zi tighe: “Sei pale iuul ghiit, ve ipatambulia maet tiina ighau pa naal aavo?” \v 4 Tila tivot, ve matazi ila le tighita maet tiina tau ipoon naal aavo na igheen ila niia muul mako. Tipatambulia ighau ila ziige wa. \v 5 Tauvene zilivaa tawe tiloŋ tila naal loolo, le tighita ŋeer paaghu ee mboole izi ziige ila pa tapir. I inonogh ghi pa nonoghiiŋa pisosooŋa. Yes tighita, le tirur ve ŋgar toozi imbool. \p \v 6 Ŋeer tawe isaav pazi ighe: “Yam agham ŋgar naol sov. Yau nawatagh: Yam alam aghe aghita Yesu to Nasaret tau tiravu izala ai pambarooŋ na paata. Eemon i ileep ta sene muul mako. Maaron ipaburigini pa mateegh wa! Aghita niia tau tighur paata igheen ila ne. \v 7 Alooŋ. Yam ala ve apaesia gabua tane vaaru pa mbiwa tooni. Ve matamim iŋgal Petrus, ve apaes pani paam. Asaav pazi aghe: Yesu pale imuuŋ ila Galilaia. Ataghoni ala, o aghita izi ta sewe itaghon saveeŋ tau muuŋ i isavia payam.” \p \v 8 I isavsaav pazi le isov, ra zilivaa tana tipul naal, ve tivot tila muuri, ve tighau tila toman roiŋ tiina. Pasaa, gabua tau ivot pazi na, igham zi tirur le ŋgar toozi imbool. Tauvene tisavia gabua tana vaaru pa tamtamon eta mako. \f + \fr 16:8 \ft Zeran ŋgara katini tighe saveeŋ tau Markus tauu iboode na, ilam imuul ves 8 mon. Eemon murei, tiseeŋ vaaru poia to Markus pa saveeŋ siriv itaghon saveeŋ tau Matayu ve Lukas tiboode na. Saveeŋ tawe ta aazne igheen ila ziiri 9 ila imuul ziiri 20. Ve buk muŋganazi siriv, saveeŋ ziiri ite ipasov vaaru poia to Markus. Saveeŋ tauvene: “Zilivaa tana timuul tila, ve tipaesia saveeŋ isov tau aŋela isavia pazi na pa Petrus tomania yes tau tileep tomania na. Murei ra, Yesu imbaaŋ mbiwa tooni tila to tivotia saveeŋ patabuyaaŋ to Maaron pa nughmariŋ. Yes tau tileep ila pa aaz izaa, ve yes tau tileep ila pa aaz izila na paam. Leso tiwatagh eez to Maaron igham mulin zi, ve tileep matazi yaryaare le alok. Saveeŋ tooni tana irau isov ne mako. Igheen le alok.”\f* \s1 Maria to Magdala ighita Yesu \r (Mt 28:9-10; Yo 20:11-18) \p \v 9 Saawe imin maata to wik tana (Sande), mboŋoozo geeg, ve Yesu iburig pa mateegh. Ra ila ivot to Maria to Magdala imin maata. I livaa tau muuŋ Yesu iziir avuvu sasaghati liim ve ru tighau pani. \x * \xo 16:9 \xt Lu 8:2\x* \m \v 10 Maria ighita le isov, ra ila ipaes pa yes tau muuŋ tilaghlaagh tomania Yesu na. Pasaa, yes tileep toman lolozi ipataŋan ve titaŋtaŋ pani. \v 11 I isaav pazi ighe: “Yesu, i iburig pa mateegh, ve ileep maata yaryaare. Yau naghita pa taug matag.” Eemon yes tighur ila saveeŋ tooni mako. \s1 Mbiwa ru tighita Yesu izi eeze \r (Lu 24:13-35) \p \v 12 Murei ra, mbiwa ru to Yesu tipul nugh tiina Yerusalem, ve tilaghlaagh taghon eez tila, ve Yesu ivot toozi. Eemon tighilaalo rekia mako. Pasaa, naagho ite rig. \v 13 Saawe tau tighilaalo, timuul tila ve tipaesia gabua tana vaaru pa mbiwa tooni siriv. Eemon saveeŋ toozi paam, zetazŋa tighur ila mako. \s1 Yesu ivot to mbiwa tooni \r (Yo 20:26-31) \p \v 14 Murei ra, mbiwa tooni saŋavul ve ee tilup zi pa ghanghaniiŋ ve tilepleep. Malau mako ve Yesu tauu ivot toozi, ve iyaon zi. Pasaa, i iburig pa mateegh, ve tamtamon siriv tighita, ve tisavia vaaru pazi wa. Eemon ŋgar toozi iyaryaaŋ, ve tighur ila mako. \x * \xo 16:14 \xt 1Kor 15:5+\x* \s1 Yesu ighur uraat pa mbiwa tooni \r (Mt 28:18-20; Lu 24:44-49; Mbaŋ 1:6-8) \p \v 15 Ve Yesu isaav pazi ighe: “Ala arau nughmariŋ, ve avotia vaaru poia pa tamtamon tisov to taan. \x * \xo 16:15 \xt Mt 28:19; Mbaŋ 1:8; Kol 1:23\x* \m \v 16 Isaav ighe tamtamon eta ighur ilam tsiau, ve igham yaa, ene aat Maaron igham mulini ve ileep poi. Eemon yes tau tighur ila mako, Maaron pale ighur atuya pazi ve tilalez. \x * \xo 16:16 \xt Yo 3:18, 36; Mbaŋ 2:38; Ro 10:9\x* \m \v 17 Yes tau tighur ilam tsiau, ene pale nagham lezi tapiri to tigham gabua ŋgeretazi tivot. Gabua tauvene: Pale tiziir avuvu sasaghati tighau ila yau ezag, ve tisavsaav ila nugh nugh aliŋazi tau tiwataghi mako. \x * \xo 16:17 \xt Mbaŋ 2:6, 5:16, 8:7, 10:46; 1Kor 12:9, 28\x* \m \v 18 Ve isaav ighe tikis moot saghati eta, ma tighun kaut lilia eta, ene aat irau ivaghamun zi mako. Ve isaav ighe tighur nimazi izala moroghooŋa pavozi, ve tighason Maaron to iuul zi, i aat igham zi tinizi poia muul.” \x * \xo 16:18 \xt Lu 10:19; Mbaŋ 3:7, 28:3+; Yems 5:14+\x* \s1 Yesu imuul izala pa sambam \r (Lu 24:50-53; Mbaŋ 1:9-11) \p \v 19 Tiina toit Yesu isavsaav pa mbiwa tooni le isov, ra Taama Maaron ighamu imuul izala pa sambam, ve mboole izi ila i niima tapir. \x * \xo 16:19 \xt Mbo 110:1; Mbaŋ 2:33, 7:55; Ro 8:34; Hib 1:3\x* \m \v 20 Ra mbiwa tooni tila tivotia vaaru poia irau nugh naol isov. Ve Tiina toit ileep tomani zi pa uraat toozi, ve igham gabua ŋgeretazi ivot ila nimazi. Tauta ipariaaŋ saveeŋ tau tivotia na, ve tamtamon tighur ila tighe saveeŋ tana, ene saveeŋ onoon. \x * \xo 16:20 \xt Mbaŋ 4:29, 14:3; Hib 2:3\x*