\id JAS - Saveeŋ (Tuam dialect) NT -Papua New Guinea 2011 (web 2014) \h Yakobus \toc1 Rau Tau Yakobus Iboode \toc2 Yakobus \toc3 Yems \mt1 Rau Tau Yakobus Iboode \mt2 Jems—James \c 1 \p \v 1 Yau Yakobus. Yau besooŋa to Maaron ve Tiina toit Yesu Krisi. Nabood rau tane ilat pa yam rumei saŋavul ve ru to Israel tau ambiriis ala aleep irau nugh nugh. Aaz poia pa yam asov. \s1 Isaav ighe tovaaŋ ivot pait, ene to ipariaaŋ ghuruuŋ ila toit \p \v 2 Yam toŋvetaz, isaav ighe tovaaŋ maata maata ivot payam, na aghit zi aghe gabua popoia, ve lolomim poia pazi. \v 3 Pa yam awatagh: Isaav ighe Maaron itoov ghuruuŋ ila tsiam, ene to ipalot gham, leso ayooz ariaaŋ pa badooŋ pataŋani. \x * \xo 1:3 \xt Mt 5:11+; Ro 5:3+; Hib 12:11; 1Pe 1:6+\x* \m \v 4 Tauvene ayooz ariaaŋ ve akis ghuruuŋ ila tsiam tuŋia. Pa ighe ŋgar tauvene ivot imin tiina ila lolomim, ene aat ambool pa ŋgar poia eta mako, ve ŋgar tsiam isov iduduuŋ ve poia mon ila Maaron maata. \p \v 5 Isaav ighe tsiam eta ikankaan: Pale itaghon saa eez, leso itaghon Maaron ŋgar tooni ve ileep poi? I aat ighason Maaron to igham le ŋgar. Maaron pale igham pani. Irau imbuzir pani mako. Pasaa, i maata reirei, ve ighamgham gabua popoia maata maata pa tamtamon tisov. \x * \xo 1:5 \xt 1King 3:9+; Lp 2:3+; Mt 7:7\x* \m \v 6 Eemon i aat isuŋ Maaron toman loolo eemon, ve ighur ila ighe Maaron pale ilooŋ suŋuuŋ tooni. Loolo ruru sov. Pa tamtamon tau ighe loolo ruru, i imin te tau yaghur ivuvuura, ve diboma ipaparav. \v 7 Tamtamon tauvene, irau ighur maata pa Maaron igham gabua eta pani ne mako. \v 8 Pasaa, ŋgar tooni ru. I itaghon eez eemon mako. Tauta ivaghamgham. \x * \xo 1:8 \xt Mk 11:24\x* \s1 Maaron pale ipakur yes mbolaaŋa, ve itatan yes kuaz tauŋa \p \v 9 Isaav ighe toŋvetaz eta to Krisi le eeza mako, ene irau loolo poia ve tintini. Pasaa, Maaron pale ipakuru. \x * \xo 1:9 \xt Yems 2:5\x* \m \v 10 Ve yes tau kuaz tauŋa na paam, isaav ighe tighilaal Maaron, ve titatan tauzi ila i maata, ene yes irau lolozi poia ve tintinizi. Pasaa, malau mako pale timaat imin manman ruuŋgu tau timalai ve titap. \x * \xo 1:10 \xt Mbo 90:5, 103:15+; 1Pe 1:24\x* \m \v 11 Iit tawatagh: Isaav ighe aaz izaa ve ighaaz manman ruuŋgu, ene aat imalai gha itap izi, ve ghitooŋa paghuuna muul mako. Ŋgar raraate mon pale ivot pa yes kuaz tauŋa. Pale tighamgham uraat toozi ila ila le saawe eta, o timaat gha tila. \x * \xo 1:11 \xt 1Yo 2:17\x* \s1 Eez to tovaaŋ \p \v 12 Isaav ighe tamtamon eta iyooz ariaaŋ, ve iliiv tovaaŋ tau ivotvot pani na, i aat tintini pa poia to Maaron tau pale izaa tooni. Pasaa, ŋgar tau i ighamu, ene itotoi ighe ghuruuŋ ila tooni, ene gabua tauu. Tauvene murei, i pale ileep maata yaryaare. Lepoogh tawe, ene atuya tau Maaron igham pa yes tau tiparav ariaaŋ ve tiliiv. I imbu saveeŋ pataghaaŋ wa ighe i pale igham lepoogh tana pa yes tau lolozi igheen tooni na. \x * \xo 1:12 \xt 2Tim 4:8; 1Pe 5:4; Syg 2:10\x* \p \v 13 Ve alooŋ! Isaav ighe tamtamon eta loolo ipazaagha pa ghamuuŋ ŋgar saghati, ene irau isuk pa Maaron ighe: “Tovaaŋ tane, Maaron ighamu to iwat ghau, leso natap ve nagham sosor.” Vene sov. Pa Maaron iwatwat ghiit mako. Ve gabua eta irau iwat Maaron mako. \v 14 Ŋgar saghati tau igheen ila tauun loloon, tauta ipapazaagh ghiit, ve ighegherev ghiit pa ghamuuŋ sosor. \x * \xo 1:14 \xt Gnp 3:6; Ro 7:7+\x* \m \v 15 Ŋgara tauvene: Isaav ighe ŋgar saghati ivot ila loloon ve imin tiina, mako ipazaagh ghiit gha tagham sosor. Ve isaav ighe sosor toit ivot imin tiina kat, ene pale igham ghiit tamaat. Ŋgara imin zilivaa tau apozi. Natuzŋa titumtum ila apozi le saawe toozi to popaaŋ ighe ivot, mako tipoop. \x * \xo 1:15 \xt Ro 6:23\x* \p \v 16 Yam toŋvetaz, lolog igheen tsiam kat. Matamim imomoos poi pa taumim. Mako pale aghur ila ŋgar karom, ve ipaghau gham pa eez to Maaron. \v 17 Saa ŋgar ma gabua tau paghuuna ve poia kat, ene igheen nugh sambam ve izilam. Tamaan Maaron ireireii pait sorok. I ghazooŋa tauu, ta ighur aaz, kaiyo, ve pitum, leso mbonarizi isul ghiit. Ve itortoor ŋgar tooni mako. I imin ai yavyaava tau ila malaua, ve ilam tuuku ne mako. Ŋgar tooni ighengheen tauvene irau saawe. \x * \xo 1:17 \xt Mal 3:6; Mt 7:11; 1Yo 1:5\x* \m \v 18 Tauu loolo ighe igham ghiit tamin i natŋa. Tauta ipaghazoŋai ghiit pa saveeŋ onoon, ve igham ghiit tamin paaghu. Iit tamin aniiŋ maata tau tighuru imin Maaron le. Pasaa, i igham ghiit tamin paaghu, ve tamuuŋ pa gabua naol tau i ighur zi na. \x * \xo 1:18 \xt Yo 1:12+; 1Pe 1:23\x* \p \v 19 Yam toŋvetaz, yau lolog igheen tsiam kat. Yau naghe alooŋ saveeŋ tane ve agham ŋgar pani. Iit tasov irau taŋgin poghania avoon. Tauvene tasik saveeŋ rekia sov. Taleep ve talooŋ poghania saveeŋ to tamtamon, o tasaav. Ve ateen yavyav rekrekia sov. \v 20 Pa aatyavyav to iit tamtamon, ene irau igham ŋgar duduuŋa ivot itaghon Maaron loolo ne mako. \v 21 Tauvene ŋgar saghati tau iŋgalaaŋ ila Maaron maata mako na, apuli isov ileple. Ve atatan taumim, ve agham saveeŋ tooni tau i ivazoghi ila lolomim na, ve akisi ariaaŋ. Pa saveeŋ tawe, le tapiri tiina, ve irau igham mulin gham, leso aleep poi. \x * \xo 1:21 \xt Lp 17:27; Lu 8:15; Kol 3:8\x* \p \v 22-23 Ve alooŋ. Yam aat ataghon Maaron saveeŋ tooni. Isaav ighe aloŋlooŋa sorok, ve ataghoni mako, yam agham karom pa taumim. Isaav ighe ŋeer eta igham tauvene, i imin tamtamon tau itiir naagho ila galas, \v 24 eemon igharaat ghi mako, ve iburig gha ila, ve rekia mon loolo iveegh pa naagho. \x * \xo 1:24 \xt Mt 7:21, 26+; Lu 11:28; Ro 2:13\x* \m \v 25 Tutuuŋ to Krisi, ene poia mon ve iduduuŋ kat. Ene irau ipas ghiit pa saghati tapiri, leso tamin besooŋa pani muul sov. Isaav ighe tamtamon eta itiir poghania tutuuŋ tawe, ve loolo iveegh pani mako, ve maata kisini ve itaghoni, i aat tintini pa poia to Maaron tau pale izaa tooni, ve uraat tooni ighur poi. \x * \xo 1:25 \xt Mbo 19:7; Yo 13:34+; Ro 8:2; Yems 2:12\x* \s1 Ŋgar tau iduduuŋ kat pa Maaron ŋgar tooni \p \v 26 Isaav ighe tamtamon eta maata iŋgal ighe suŋuuŋ tomania besooŋ tooni ene poia, eemon iŋgin poghania aavo mako, i igham karom pa tauu. Pasaa, besooŋ tauvene, ene kaut sorok. Irau iuule rigta mako. \x * \xo 1:26 \xt Mbo 34:13, 39:1, 141:3; 1Pe 3:10\x* \m \v 27 Ve besooŋ tau le sosor eta igheen ila mako, ve iŋgalaaŋ mon ila Tamaan Maaron maata, ene vene: Tala tagig yes parooŋa tomania zinaara, ve tauul zi pa pataŋani toozi, ve taleep soghan pa ŋgar sasaghati to taan tau igham ghiit tasaghat ila Maaron maata. \x * \xo 1:27 \xt Mt 25:35+; Ro 12:2; 1Yo 2:15\x* \c 2 \s1 Mataan izi pa tamtamon ve tavelegh zi sov \p \v 1 Yam toŋvetaz, yam aghur ila to Tiina toit Yesu Krisi aghe i eeza tiina pa tapiri ve poia tooni. Tauvene isaav ighe yam avool to tamtamon siriv ve apakur zi, ve matamim izi pa siriv ve avelegh zi, ene iduduuŋ mako. \p \v 2 Yau nasaav pasaa? Agham ŋgar pa tamtamon ru. Ee, i kuaz tauu. Nonoghiiŋa tooni, ene paghuuna, ve igharaat ghi le poia kat. Ve ite, i ŋeer sorok tau nonoghiiŋa tooni perekperekia. Isaav ighe tamtamon ru tauvene tiloŋ tila pa lupuuŋ tsiam, yam aghamgham tauvene: \v 3 Ŋeer tau nonoghiiŋa tooni paghuuna kat na, yam apakuru ve asaav pani aghe: “Olman, ulam mbolem izi nugh poia ene.” Eemon ŋeer mbolaaŋa, yam asaav pani aghe: “Ai, yo ula uyooz sewe”, ma “Ulam mbolem izi taan ta agheg puughu ne.” \v 4 Aghita. Ŋgar tauvene poia? Mako. Isaav ighe agabiiz zeetmimŋa ve avureer zi tauvene, ene yam agham ŋgar saghati, ve gabizooŋ tsiam iduduuŋ mako. \p \v 5 Yam toŋvetaz, lolog igheen tsiam kat. Alooŋ. Yes mbolaaŋa tau tamtamon to taan tivevelegh zi na, Maaron isiigh zi timin le, ve igham zi tighur ila tooni ariaaŋ. Tauta ezazi pa ghamuuŋ lepoogh poia tomania Maaron izi nugh tooni sambam. Nugh tawe, i imbu saveeŋ pa yes tau lolozi igheen tooni na, ighe i pale igham zi tila tileep pani. \x * \xo 2:5 \xt Lu 6:20; 1Kor 1:26+\x* \m \v 6 Eemon yam, o agham mayaŋa pa yes mbolaaŋa. Laak. Naghason gham: Savunugha ta titatan gham, ve tighegherev gham ala to tipayooz gham pa savsaveeŋ? Ene yes kuaz tauŋa. \v 7 Ve Krisi eeza poia tau izaa tsiam na, savunugha ta tiveveleghi ve tisiksik saveeŋ sasaghati pani? Ene yes tau. Aghita wa? \p \v 8 Kinik toit Maaron isavia tutuuŋ tooni tiina ee. Igheen ila saveeŋ tooni tau tiboode na. Isaav ighe: \q2 “Lolom pa tamtamon ve ugham poghani zi, imin lolom pa taum.” \x * \xo 2:8 \xt Wkp 19:18\x* \m Isaav ighe ataghon duduŋai tutuuŋ eemon tane, ene aat agham ŋgar poia. \x * \xo 2:8 \xt Mt 22:36+; Ro 13:8+; Ga 5:14\x* \m \v 9 Eemon isaav ighe avool to tamtamon siriv ve apakur zi, ve matamim izi pa siriv ve avelegh zi, ene yam amalaaŋ pa tutuuŋ to Maaron, ve asosor. \v 10 Alooŋ. Isaav ighe tamtamon eta itaghon tutuuŋ ta naol ne, ve imalaaŋ pa eemon geeg, ene i le sosor ila Maaron maata raraate imin tamtamon tau imalaaŋ pa tutuuŋ tisov. \x * \xo 2:10 \xt Mt 5:19; Ga 3:10\x* \m \v 11 Pasaa, Maaron eemon ta isaav ighe: “Ughur boog sov,” ve isaav paam ighe: “Urav tamtamon imaat sov.” Tauvene isaav ighe yo ughur boog mako, eemon urav tamtamon imaat, tauta ena. Yo umalaaŋ pa tutuuŋ wa. \x * \xo 2:11 \xt Igham 20:13+; Ro 13:9\x* \p \v 12 Tauvene matamim iŋgal. Saveeŋ tsiam, tomania ŋgar isov tau aghamu na, ene aat itaghon tutuuŋ to Krisi. Pa tutuuŋ tawe irau ipas ghiit pa saghati tapiri, leso tamin besooŋa pani muul sov. Ve saawe to Mboŋ Murei, Maaron pale igabiiz ghiit itaghon tutuuŋ tana. \v 13 Tauvene yes tau lolozi isaghatin tamtamon mako, yes paam, Maaron irau loolo isaghatin zi mako, ve ighur atuya iŋarui zi pa sosor toozi. Eemon yes tau lolozi isasaghatin tamtamon ve tiuluul zi, ene pale tintinizi ve lolozi poia. Pasaa, saawe tau Maaron igabiiz zi, i pale loolo isaghatin zi ve ireu sosor toozi. \x * \xo 2:13 \xt Mt 5:7, 18:32+; Yo 13:34+; Yems 1:25+\x* \s1 Isaav ighe ghuruuŋ ila toit ipaburigin ghiit pa ghamuuŋ ŋgar poia mako, ene imaat wa \p \v 14 Yam toŋvetaz, aghita. Ighe tamtamon eta isaav ighe i ighur ila to Krisi, eemon ghuruuŋ ila tooni ipaburigini pa ghamuuŋ ŋgar poia mako, ene pale iuule mindai? Mako. Ghuruuŋ ila tauvene, ene irau imin eez pani to Maaron igham mulini ne mako. \x * \xo 2:14 \xt Mt 7:21; Yems 1:22+\x* \m \v 15 Laak, isaav ighe toŋvetaz tsiam eta ilat, ve i le nonoghiiŋa to ŋgoaaŋ mako, ve imbool pa aniiŋ. \x * \xo 2:15 \xt Lu 3:11; 1Yo 3:17+\x* \m \v 16 Ve isaav ighe yam auule mako, ve ambaaŋo ila, ve asaav pani aghe: “Ŋeer tsiau, ula toman lolom poia, ve uil lem nonoghiiŋa eta to ŋgoaaŋ ve unonogh ghom pani. Leso uŋgo sov. Ve ughan le apom isuŋ.” Ene pale saveeŋ tsiam tana iuule mindai? Mako. \v 17 Ene raraate mon pa ghuruuŋ ila toit. Isaav ighe taghur ila mon, ve ghuruuŋ ila toit ipaburigin ghiit pa ghamuuŋ ŋgar popoia mako, ene imaat wa. \p \v 18 Yau nawatagh: Tamtamon eta pale iburig ve izoor saveeŋ tsiau ighe: “Tamtamon siriv tiyooz ariaaŋ pa eez to ghuruuŋ ila, ve siriv tigham ŋgar ve uraat popoia, leso tiduduuŋ ila Maaron maata.” Eemon yau aat nayol saveeŋ tana tauvene: Isaav ighe yo ughur ila, eemon ughamgham ŋgar poia mako, ene pale naghilaal ghuruuŋ ila tsio mindai? Utotoia ivot, o nawataghi. Pasaa, yau naghita naghe ŋgar popoia tau naghamgham zi ne, tauta itotoi ghuruuŋ ila tsiau. \v 19 Ve yo tau usaav ughe: “Yau tane naghur ila naghe Maaron eemon ta ilepleep.” Saveeŋ tsio poia. Eemon avuvu sasaghati tighur ila tauvene paam. Tauta atezi ipaparav, ve roiŋ tiina igham zi! \x * \xo 2:19 \xt Mk 1:24\x* \p \v 20 Yo lem ŋgar mako kat! Isaav ighe ughur ila to Maaron, ve ughamgham ŋgar poia mako, ghuruuŋ ila tsio, ene kaut sorok. Le anooŋa mako. Mindai? Ughe napaghazoŋai ghom pa saveeŋ tsiau tane puughu? \p \v 21 Matam iŋgal ŋgar tau muuŋ timbuun Abaram ighamu. I ighur naatu Isak izala artaal, ve ighe iravu imaat imin watooŋrau. Ŋgar tooni tawe, tauta Maaron ighita ighe i ŋeer duduuŋa. \x * \xo 2:21 \xt Gnp 22:1+; Hib 11:17+\x* \m \v 22 Ughita wa? Ŋgar tau Abaram ighamu, ene itaghon ghuruuŋ ila tooni. Tauvene igham ghuruuŋ ila tooni ivot kat gha imin gabua tauu. \v 23 Tauta Maaron aliiŋa ziiri ee tau tiboode na, ighur anooŋa. Saveeŋ tauvene: \q2 “Abaram ighur ila to Maaron. Tauta Maaron ighita ighe i ŋeer duduuŋa.” \x * \xo 2:23 \xt Gnp 15:6; Ro 4:3\x* \m Puughu tane ta tiwaat Abaram tighe i Maaron eeta. \x * \xo 2:23 \xt Is 41:8\x* \p \v 24 Aghita wa? Isaav ighe taghur ila mon, ene irao mako. Iit aat taghur ila, ve tagham ŋgar poia itaghon ghuruuŋ ila toit ŋgara, o taduduuŋ ila Maaron maata. \p \v 25 Ve agham ŋgar pa Reap paam. I livaa to eez. Eemon saawe tau Yosua imbaaŋ padewaaŋa siriv tila nugh Yeriko, Reap igham zi ve iŋgin poghani zi, le ipaghau zi titaghon eez ite gha tila. Ŋgar tau Reap ighamu na, tauta Maaron ighita ighe i iduduuŋ ila i maata. \x * \xo 2:25 \xt Yos 2:1, 6:17, 25; Hib 11:31\x* \m \v 26 Tauvene isaav ighe tamtamon eta ighur ila, eemon ghuruuŋ ila tooni ipaburigini pa ghamuuŋ ŋgar poia mako, ene ghuruuŋ ila tooni tawe imaat wa. Imin iit tamtamon. Isaav ighe yaghuraan isov, ene tamaat. \c 3 \s1 Iit aat taŋgin poghania avoon \p \v 1 Yam toŋvetaz, tamtamon tsiam katini tizuari zi pa uraat to paduduŋaaŋ tamtamon pa Maaron aliiŋa sov. Pasaa, yam awatagh: Iit tau tapaghazoŋai tamtamon pa Maaron aliiŋa ne, Maaron pale igabiiz katin ghiit pa gabuaan ve uraat toit. Ve isaav ighe taduduuŋ mako, i pale ighur atuya pait iliiv tamtamon siriv. \p \v 2 Iit tasov tatap ve taghamgham sosor maata maata. Ve isaav ighe tamtamon eta iŋgin poghania aavo, ve saveeŋ tooni isosor mako, i aat irau kat pa ŋgar popoia ta naol ne. Tamtamon tauvene pale irau iŋgin poghania niima, aaghe, ve gabuaaŋa ta naol ne. \x * \xo 3:2 \xt Mbo 34:13; Mt 12:37; Yems 1:26\x* \m \v 3 Aghita. Iit taghurghur ain ila hos aavo, leso tagham pooz pani, ve itaghon ŋgar toit. Hos, ene gabua tiina. Eemon ain marani tawe, ene irau igham pooz pa hos anooŋa dodoli. \v 4 Waaŋ tauvene paam. Waaŋ anooŋa, ene gabua tiina kat. Ve pooza, ene marani. Eemon isaav ighe yaghur izaa ve dibom tivatoki waaŋ, tamtamon tau ikis pooz marani tawe, i irau ipaduduuŋ waaŋ le ighau duduuŋ iŋarui nugh sindei tau i ighe ila pani. \v 5 Ve avoon paam. Ene kaut marani ee tau igheen ila anoŋaan. Eemon aliiŋa ve tapiri, ene tiina kat. Ve saawe isov, ipapait tauu pa uraat tintiina. \x * \xo 3:5 \xt Mbo 12:3, 73:8+\x* \p Yav ŋgilaaŋi ŋgiira rigmon, ene irau iburig, ve ighan su tiina kat le isov. \v 6 Avoon, ene raraate imin yav. Ene anoŋaan sirivu ee tau saghati kat. Saawe isov, isasavia saveeŋ sasaghati naol itaghon ŋgar to taan. Tauta igham anoŋaan tomania loloon, ŋgar toit, ve gabuaan isov isaghat ila Maaron maata, ve ivaghamunia lepoghaan le isaghat kat, imin yav ighan nugh tiina le isov. Pasaa, ŋgar tau ilam pa Ŋeer Saghati nugh tooni, tauta ipapaburigin ghiit gha tasasavia saveeŋ sasaghati ivotvot ila avoon. \x * \xo 3:6 \xt Mk 7:15\x* \p \v 7 Iit tamtamon irau tapamor gabua maata maata le timormor timin borauŋa. Ŋgai to su, man, moot, ve gabua to te paam. Ene tamtamon tipamor zi le tisov. \v 8 Eemon tamtamon eta irau iŋgin poghania tauu aavo ne mako. Pasaa, avoon, ene gabua saghati kat. Le mariaoŋ mako. Saawe isov, isasavia saveeŋ sasaghati, ve ivavaghamunia lepoogh to tamtamon imin gabua lilia. \x * \xo 3:8 \xt Mbo 140:3; Ro 3:13+\x* \p \v 9-10 Avoon, ene gabua eemon. Ve ighamgham uraat ru. Ipapait Tamaan Maaron, ve isiksik saveeŋ saghati pa zetaanŋa tau Maaron ighur zi tigham i tauu naagho na. Tauvene saveeŋ maata ru ta ivotvot ila avoon, poia ve saghati. Yam toŋvetaz tsiau, aghita. Ŋgar tauvene iduduuŋ mako. \x * \xo 3:9-10 \xt Gnp 1:27\x* \m \v 11 Mindai, te tomania yaa irau tivot pa taan puura eemon? Mako. \v 12 Ve irau ai fik ighur anooŋa imin ai oliv, ma ai vaen ighur anooŋa imin ai fik? Mako. Ma te irau itoor ghi imin yaa poia to ghunuuŋ? Mako. \x * \xo 3:12 \xt Mt 7:16\x* \s1 Maaron, i ŋgar poia puughu \p \v 13 Isaav ighe tsiam eta ighe i le ŋgar poia ve ighazooŋ pa Maaron ŋgar tooni, i aat itatan tauu, ve igham ŋgar poia pa tamtamon. Pasaa, ŋgar tauvene, tauta itotoi yes tau lezi ŋgar poia. \p \v 14 Eemon isaav ighe aghita zeetmimŋa tau lezi gabua katini na ve ireu lolomim, ve saawe isov ail eez to atatan zi ve agham taumim ezamim imin tiina, na apait taumim aghe lemim ŋgar tiina sov. Ena agham karom pa taumim. Pasaa, ŋgar saghati tau aghamghamu na, ene itaghon saveeŋ onoon to Maaron mako. \v 15 Ŋgar tauvene ilam pa nugh sambam mako. Ene ŋgar to taan ve ŋgar to loloon muŋgaana. Ŋeer Saghati imin puughu pani. \v 16 Alooŋ. Isaav ighe taghita zetaanŋa tau lezi gabua katini ve ireu loloon, ve saawe isov tail eez to tatatan zetaanŋa ve tagham tauun ezaan imin tiina, ene irau gabua eta ilaan duduuŋ mako. Pasaa, ŋgar tauvene imin puughu pa ŋgar sasaghati maata maata. \x * \xo 3:16 \xt 1Kor 3:3; Ga 5:19+\x* \p \v 17 Eemon ŋgar tau igheen sambam ve izilam, ene igham ghiit tataghon ŋgar ŋgalaaŋa imin maata. Mako igham ghiit tavalupu ghiit tamin eemon ve taleep toman loloon luuma ve ŋgar marowa irau saawe. Ve igham ghiit tayooz ariaaŋ pa tauun ŋgar toit mako, ve tamin loŋlooŋ pa zetaanŋa ŋgar toozi. Ve igham ghiit loloon isaghatin tamtamon kat ve tauul zi, ve tatotoi ŋgar popoia maata maata. Ve takis ŋgar isov tane tuŋia, ve tagham zi toman loloon. \x * \xo 3:17 \xt Ro 12:9+; 1Pe 1:22; 1Yo 3:18\x* \p \v 18 Yes tau tighamgham uraat pa lupuuŋ tamtamon timin eemon, ve tiuluul zi leso tileep poia toman lolozi luuma na, yes timin tamtamon tau tivazogh aniiŋ uuve popoiazi. Murei, uraat toozi tawe pale ighur anooŋa, ve ŋgar duduuŋa ivot. \x * \xo 3:18 \xt Is 32:17; Mt 5:9\x* \c 4 \s1 Taghur loloon pa gabua to taan sov \p \v 1 Puughu mindai ta kokaaŋ ve malmal ivotvot ila sosomim? Lolomim ighaar pa ŋgar sasaghati naol. Tauta ŋgar naol tana ipaparav ila lolomim, ve ipapazaagh gham pa ghamuuŋ ŋgar saghati tauvene. \x * \xo 4:1 \xt 1Pe 2:11\x* \m \v 2 Yam lolomim ighaar aghe agham lemim gabua naol to taan. Eemon irau agham zi mako. Tauta lolomim irav gham pa zeetmimŋa gabua toozi, ve yamŋa avakokai gham, ve avaravu gham gha amatmaat. Yau nasaav payam. Gabua tau lolomim itaŋ pani na, yam irau aghamu mako. Pasaa, aghason Maaron pani mako. \v 3 Ve isaav ighe aghason Maaron pa gabua eta, i irau igham payam mako. Pasaa, ŋgar tsiam iduduuŋ mako, ve aghasoni pa gabua soroksorok to ipabees tinimim mon. \x * \xo 4:3 \xt Mbo 66:18; 1Yo 3:22\x* \p \v 4 Yam aghur murimim pa Maaron imin livaa tau ipul azaawa ve igham tamoot paaghu. Yam awatagh mako? Ŋgar to ghuruuŋ loloon pa gabua to taan, ene igham ghiit tamin Maaron koiŋa. Tauvene sei tau ighe ighur loolo pa gabua to taan, ene imin Maaron koia. \x * \xo 4:4 \xt Mt 6:24; Ro 8:7+; 1Yo 2:15\x* \m \v 5 Saveeŋa tiboode pataghaaŋ tauvene: \q2 “Avuvu tau Maaron ighuru ila loloon ne, ŋgar tooni iyaryaaŋ ighe taghur loloon ve ŋgar toit isov iŋarui i mon.” \f + \fr 4:5 \ft Ziiri tane, le eez naol to tatoora. Eez ite, ene vene: “Maaron tau ighur Avuvu ila loloon ne, ŋgar tooni iyaryaaŋ ighe taghur loloon ve ŋgar toit isov iŋarui i mon.” Ve eez imin tol pani, ene vene: “Ŋgar tau igheen ila loloon ne, ighamgham pa gabua naol. Ve eez imin paaŋ pani, ene vene: “Maaron ighur Avuvu ileep ila loloon, ve ŋgar tooni iyaryaaŋ kat ighe Avuvu tane iŋarui i tauu mon.”\f* \m Mindai, saveeŋ tane, yam aghita aghe saveeŋ sorok? \x * \xo 4:5 \xt Igham 34:14\x* \p \v 6 Eemon poia to Maaron tau izazaa toit, ene tiina le tiina kat. Tauta saveeŋ ziiri ite isaav ighe: \q2 “Yes tau tipapait tauzi ezazi na, Maaron ighurghur koi pazi ve itatatan zi. \q2 Ve yes tau titatan tauzi ezazi na, i ighurghur poia tooni izazaa toozi.” \x * \xo 4:6 \xt Mbo 138:6; Lp 3:34; Lu 14:11; 1Pe 5:5+\x* \m \v 7 Tauvene atatan taumim ve aleep ila Maaron saamba, ve aparav ariaaŋ tomania Ŋeer Saghati. Leso ighau payam. \x * \xo 4:7 \xt Ep 4:27, 6:11+; 1Pe 5:8+\x* \p \v 8 Yam aat ala agharau Maaron, o i ilat igharau gham. Yam zeran sasaghatmim tau ayooz ila eez ru na, apul ŋgar to taan ileple, ve ataghon ŋgar to Maaron mon! Agharaat taumim, leso lolomim tomania ŋgar tsiam iŋgalaaŋ mon ila i maata. \x * \xo 4:8 \xt Yems 1:8, 27; 1Yo 3:3\x* \m \v 9 Aŋiŋ ve tintinmim muul sov. Aghilaal sosor tsiam, lolomim ipataŋan pani, ve ataŋ tiina pa taumim. \x * \xo 4:9 \xt Mt 5:4\x* \m \v 10 Atatan taumim ila Maaron maata. Leso i tauu ipakur gham. \x * \xo 4:10 \xt Mt 23:12\x* \s1 Tasavia saveeŋ saghati pa zetaanŋa sov \p \v 11 Yam toŋvetaz, asavia saveeŋ saghati pa zeetmimŋa sov. Pa tamtamon tau ighe ivelegh iitete, ve ighita ighe i ŋeer saghati, ene i ivelegh tutuuŋ to Maaron paam, ve ighita tutuuŋ tawe imin gabua sorok. Yo sei tau ugham tauvene, na yo uleep ila tutuuŋ to Maaron saamba mako, ve utaghoni mako. Ena upakur taum sorok. Pasaa, yo ughe taum ugabiiz tutuuŋ ve ughita sindei ta poia to utaghoni, ve sindei ta irau upuli. \x * \xo 4:11 \xt Mbo 15:3; Mt 7:1+; Lu 6:37; Ro 2:1\x* \m \v 12 Alooŋ. Maaron tauu ighur tutuuŋ, ve uraat to gabizooŋ tamtamon, ene igheen ila i tauu niima. I irau igham mulin tamtamon, ve irau ivaghamun zi. Tauvene yo sei, ta ughe umin tiina ve ugabiiz etam ite? \x * \xo 4:12 \xt Mt 10:28; Ro 14:4\x* \s1 Tanumeer tauun sorok sov \p \v 13 Alooŋ! Yam tau asavsaav aghe: “Aazne, ma bogzo, mako niraav nila nugh eta, ve nileep ta sewe irau ndaman ee ve niraukol pa lemai gabua. Leso niyau lemai gabua katini. Le isov, o nimuul nilam.” \x * \xo 4:13 \xt Lu 12:16+\x* \m \v 14 Yam lemim ŋgar mako! Gabua tau bogzo pale ivot payam na, yam awataghi? Mako. Lepoghamim to taan, ene imin yav mbuasa tau imbuŋ izaa, ve malau mako imbiriis gha ilale. \x * \xo 4:14 \xt Mbo 39:4, 144:4\x* \m \v 15 Yam aat asaav tauvene: “Ighe Tiina toit loolo tauvene, ene aat taleep ve tagham uraat tane. Ighe mako, ene aat mako.” \x * \xo 4:15 \xt Mbaŋ 18:21\x* \m \v 16 Eemon yam asavsaav tauvene mako. Yam apapait taumim ve apapakur gham sorok pa uraat tau aghe aghamu na. Ŋgar pakuruuŋ isov tauvene, ene saghati kat. \v 17 Tauvene matamim iŋgal poi. Pa ighe tamtamon eta ighilaal ŋgar poia tau i aat itaghoni, eemon ighamu mako, ene i igham sosor. \x * \xo 4:17 \xt Lu 12:47\x* \c 5 \s1 Saveeŋ tau iŋarui yes kuaz tauŋa tau titatan yes mbolaaŋa \p \v 1 Yam kuaz tauŋa, alooŋ. Lolomim isaghat ve ataŋ tiina pa taumim. Pa pataŋani tintiina kat ighe ivot payam tane. \x * \xo 5:1 \xt Lu 6:24; 1Tim 6:9\x* \m \v 2 Kuaz tsiam naol tau andoundou zi na, ene aat tisaghatiir le tisov. Ve nonoghiiŋa tsiam popoiazi, up pale irav zi le timotmot. \v 3 Gol ve silva tsiam tau asiir ivaghamunia le isaghat na, ene pale ipavotvotin gham pa sosor tsiam, ve imin puughu pa Maaron ighur atuya iŋarui gham, ve yav ighan gham. Pasaa, aazne, taleep ila saawe to Maaron ipasov gabua naol isov. Eemon yam azuari gham pa ndouŋ lemim kuaz maata maata. \x * \xo 5:3 \xt Mt 6:19\x* \p \v 4 Aghita! Yes uraata tau tighamgham uratoi uum tsiam, ve tiluplup aniiŋ tsiam na, yam avatombanoi zi, ve aghol poghani zi mako. Atuya toozi sirivu tau atatani izi igheen na, tomania taŋiiz toozi, ene iboboob izala pa Maaron Saksaki Tau Iŋgin Gabua Naol Isov Na gha ilooŋa wa. Ve i pale iyat ŋgar saghati tau yam agham pazi na. \x * \xo 5:4 \xt Lo 24:14+\x* \p \v 5 Lepoghamim to taan, ene poia le poia kat. Tinimim ibees kat pa gabua to ulimim. Aghan tiina, aghun tiina, ve atum atum le amin ŋgai tau saawe igharau pa ŋgaliiŋni. \x * \xo 5:5 \xt Lu 12:19, 16:19+\x* \m \v 6 Yes zeran duduŋazi tau lezi sosor eta mako na, yam apapayooz zi pa savsaveeŋ, ve arav zi timatmaat. Ve yes tipamuul malmal payam mako. \x * \xo 5:6 \xt Mt 5:39\x* \s1 Tayooz ariaaŋ ve tasaŋan muleeŋ to Tiina toit \p \v 7 Tauvene yam toŋvetaz, ayooz ariaaŋ pa badooŋ pataŋani, ve asaŋan muleeŋ to Tiina toit. Agham ŋgar pa yes tau tivazogh aniiŋ ila uum. Yes tipasul mako. Atezi izi, ve tisaŋan aaz ve uman to igham aniiŋ anooŋa ivot. \x * \xo 5:7 \xt Mk 4:26+; Lu 21:19; Hib 10:36+\x* \m \v 8 Yam tauvene paam. Atemim izi, ayooz ariaaŋ, ve asaŋan Tiina toit. Pa saawe to muleeŋ tooni, ene igharau wa. \x * \xo 5:8 \xt Ro 13:11+; 1Pe 4:7\x* \p \v 9 Ayau avomim pa zeetmimŋa sov. Pa ighe agham tauvene, Maaron pale igabiiz gham paam ve ighur atuya payam. Aghita. Ŋeer tau pale igabiiz ghiit ve ighur atuya pait, i ilam iyooz ataman aavo wa. \x * \xo 5:9 \xt 1Kor 4:5; Yems 4:11\x* \p \v 10-11 Yam toŋvetaz, agham ŋgar pa yes propet tau muuŋ tivotia Maaron aliiŋa pa tamtamon. Onoon, pataŋani naol ivot pazi ve tileep saghat kat. Eemon tiyooz ariaaŋ, ve tibaad pataŋani naol tawe. Tauta aazne, tapait zi ve taghit zi taghe Maaron ighur poia tooni tiina izaa toozi. Ŋgar tau tighamu na, ene itotoi gham pa ŋgar tau Maaron ighe ataghoni. Ve agham ŋgar pa Yop paam. Sinaiŋ tooni, yam alooŋa wa. I paam, pataŋani naol ighamu. Eemon iyooz ariaaŋ pa badooŋ pataŋani naol tawe, le irau Maaron iuule gha lepoogh tooni poia muul. Ŋgar tau Maaron igham pani, ene itotoi ghiit ighe Maaron toit, loolo isasaghatin ghiit, ve iuluul ghiit pa pataŋani toit. \x * \xo 5:10-11 \xt Yop 1:20, 42:10; Mbo 103:8; Mt 5:12\x* \p \v 12 Yam toŋvetaz, gabua tiina kat tau yam irau matamim kisini, ene vene: Isaav ighe ambu saveeŋ pa uraat ma gabua eta, na awaat gabua eta to sambam ma taan, ma gabua ite paam eeza to apariaaŋ saveeŋ tsiam tana sov. Isaav ighe ambu saveeŋ to agham gabua eta, na asaav mon aghe: “Vee, yau aat naghamu.” Ve ighe lolomim pa ghamuuŋni mako, na asaav ghazooŋa aghe: “Yau irau naghamu mako.” Asaav mon tauvene, ve ataghon saveeŋ tsiam. Mako pale agham sosor, ve Maaron ighur atuya payam. \x * \xo 5:12 \xt Mt 5:33+\x* \s1 Suŋuuŋ to zeran duduŋazi le tapiri tiina \p \v 13 Isaav ighe tsiam eta ileep toman pataŋani, i aat ighason Maaron to iuule. Ve tamtamon tau ighe ileep poia ve tintini, i aat imbou ve ipakur Maaron eeza. \x * \xo 5:13 \xt Ep 5:19; Pil 4:6; Kol 3:16\x* \m \v 14 Isaav ighe tamtamon eta imorooŋ, i aat imbaaŋ pa yes tau tiŋgin lupuuŋ to Krisi na. Leso tilam tiliŋ ŋgoreeŋ izala paavo, ve tighason Maaron to iuule. \x * \xo 5:14 \xt Mk 6:13, 16:18\x* \m \v 15 Isaav ighe tisuŋ pa Maaron ve tighur ila tighe i irau igharaat tamtamon tana, ene aat Maaron iuule gha tiini poia muul. Ve isaav ighe tamtamon tana igham sosor eta, ene aat Maaron ireua. \x * \xo 5:15 \xt Yo 20:23\x* \m \v 16 Tauvene yam avotia sosor tsiam pa taumim, ve avaghuru taumim ila suŋuuŋ tsiam. Leso Maaron iuul gham gha tinimim poia. Pasaa, suŋuuŋ to tamtamon duduŋazi le tapiri tiina, ve ighurghur anooŋa. \x * \xo 5:16 \xt Mbo 34:15+; Yo 9:31; 1Yo 1:9\x* \p \v 17 Agham ŋgar pa propet Ilia. I tamtamon raraate imin iit. Eemon saawe tau isuŋ ariaaŋ toman loolo, ve ighason Maaron to ipoon uman, Maaron ilooŋ suŋuuŋ tooni, ve uman rigta izi mako le irau ndaman tol ve sirivu. \x * \xo 5:17 \xt 1King 17:1+; Lu 4:25\x* \m \v 18 Murei ra, Ilia isuŋ muul ve Maaron igham uman izi, ve aniiŋ titum muul. \x * \xo 5:18 \xt 1King 18:42+\x* \s1 Tapaduduuŋ yes tau tisosor pa eez to Maaron \p \v 19 Yam toŋvetaz, isaav ighe tamtamon tsiam eta isosor pa eez to saveeŋ onoon, na yam lemim uraat to apaduduuŋa, ve aghamu imuul ilam itaghon eez to Maaron. \x * \xo 5:19 \xt Mt 18:15; Ga 6:1\x* \m \v 20 Yam irau awatagh kat tauvene: Isaav ighe tamtamon eta igham sosor ve isapir pa eez to saveeŋ onoon, ve tsiam eta ighamu imuul ilam itaghon eez to Maaron, i pale igham mulin tamtamon tana anunu pa mateegh, ve imin eez to Maaron ireu sosor tooni isov ilale. \x * \xo 5:20 \xt 1Pe 4:8\x*