\id HEB - Saveeŋ (Tuam dialect) NT -Papua New Guinea 2011 (web 2014) \h Hibru \toc1 Saveeŋ Tau Tiboode Ila Pa Yes Hibrua \toc2 Hibru \toc3 Hib \mt1 Saveeŋ Tau Tiboode Ila Pa Yes Hibrua \mt2 Hibru—Hebrews \c 1 \s1 Maaron Naatu ta ipaghazoŋai ghiit pa Taama Maaron \p \v 1 Muuŋ, Maaron isavia aliiŋa pa propet tooni pai katini ila eez maata maata. Tauta tigham aavo, ve tivotia aliiŋa pa timbuunŋa. \v 2 Eemon aazne, taleep ila saawe paaghu tau Maaron ighe ipasov uraat tooni. Tauvene saawe tane, iit talooŋ Maaron aliiŋa ila tauu Naatu aavo. Saawe tau Maaron ighur sambam ve taan tomania gabua naol isov, i ighur zi tivot ila Naatu tawe niima. Ve i ighe ighur gabua naol isov tawe timin Naatu le, leso iŋgin zi. \x * \xo 1:2 \xt Mt 11:27; Yo 1:3; Kol 1:16; Hib 12:25\x* \m \v 3 I ta imin ghazooŋa pait ve isul ghiit, ve ipaghazoŋai ghiit pa Taama Maaron tapiri ve poia tooni. I igham Taama Maaron naagho kat. Maaron tapiri ve ŋgar isov tau igheen tooni, ene ighenaar to Naatu paam. Saveeŋ tooni, ene tapiri tiina kat, ve ikis gabua naol isov tigheen tuŋia. I imaat gha ireu sosor toit, ve igham ghiit taŋgalaaŋ ila Maaron maata. Ra imuul izala pa sambam, ve mboole izi ila Maaron saksaki tauu niima tapir. \x * \xo 1:3 \xt Yo 1:14; Mk 16:19; Kol 1:15+\x* \s1 Maaron Naatu iliiv yes aŋela \p \v 4 Tauvene Maaron Naatu iliiv yes aŋela kat. Pasaa, eeza tau Maaron igham pani na, ene tiina ve poia kat iliiv yes aŋela ezazi. \x * \xo 1:4 \xt Pil 2:9+\x* \m \v 5 Pasaa, Maaron isaav pa Naatu ighe: \q2 “Aazne yau nasaav ghazooŋa tauvene: Yau natug yo. Yo tamam ta yau. Aazne, yau naghur ghom pa uraat.” \x * \xo 1:5 \xt Mbo 2:7; Mt 3:17; Hib 5:5\x* \p Ve isaav muul ighe: \q2 “I taama yau, ve i yau natug.” \x * \xo 1:5 \xt 2Sam 7:14\x* \m Maaron isavia saveeŋ tauvene pa aŋela eta mako. Saveeŋ tane iŋarui Naatu mon. \p \v 6 Ve saawe tau Maaron ighe imbaaŋ Naatu aidaaba izilam taan, i isaav tauvene: \q2 “Aŋela tisov to Maaron aat tiput aghezi pani, ve tipakuru.” \x * \xo 1:6 \xt Mbo 97:7\x* \p \v 7 Ve yes aŋela, Maaron isavi zi ighe: \q2 “Aŋela, ene uraata tooni tau tibesbees pani. I igham zi timin yaghur ve yav yaama.” \x * \xo 1:7 \xt Mbo 104:4\x* \p \v 8 Eemon i isavia Naatu ighe: \q2 “Maaron, pooz tsio irau isov ne mako. Uleep ila niam to ghamuuŋ pooz irau saawe. \q2 Ve ilaal to pooz tsio, ene ŋgar duduuŋa. \q2 \v 9 Yo lolom pa ŋgar duduuŋa, ve ughurghur koi pa ŋgar sasaghati tau isapir pa tutuuŋ. \q2 Tauvene Maaron tsio ipakur ghom le uliiv zetamŋa siriv, ve iliŋ ŋgoreeŋ izala pavom to ighur ghom umin kinik. \q2 Tauta igham ghom lolom poia le poia kat.” \x * \xo 1:9 \xt Mbo 45:6+\x* \m \v 10 Ve saveeŋ ziiri ite tau iŋarui Maaron Naatu na isaav tauvene ighe: \q2 “Tiina, muuŋ geeg, yo ughur taan, ve ugharaat puughu le iyaryaaŋ. Ve sambam saamba paam, ene nimam muuri. \q2 \v 11-12 Sambam saamba ve taan pale tisaghat imin uuli tau muŋginaaŋ gha perekia. \q2 Tauvene yo pale ululun zi imin nonoghiiŋa muŋgaana, \q2 ve uyol zi pa sambam saamba paaghu ve taan paaghu. \q2 Eemon yo, o ulepleep mon tauvene. Saawe tsio irau isov mako. Pale iseŋseeŋga tauvene gha ila.” \x * \xo 1:11-12 \xt Mbo 102:25; Hib 13:8; Yems 1:17; 2Pe 3:13\x* \p \v 13 Ve muuŋ, Maaron isaav pa Naatu ighe: \q2 “Ulam mbolem izi ila pa nimag tapir, le irau natatan koiamŋa ve tapirizi isov kat, ve uvaghaaz zi ila aghem saamba.” \x * \xo 1:13 \xt Mbo 110:1; Mk 12:36\x* \m Aghita. Saawe eta, i isaav tauvene pa aŋela eta? Mako. Saveeŋ tane iŋarui Naatu mon. \v 14 Pasaa, aŋela, yes besooŋa to Maaron. I imbaŋmbaaŋ zi to tiuul yes tau i ighe igham mulin zi. \x * \xo 1:14 \xt Mbo 34:7, 91:11, 103:20; Mbaŋ 12:7\x* \c 2 \s1 Taghur muriin pa Uleeŋa toit Krisi sov \p \v 1 Tauvene Maaron aliiŋa tau talooŋa na, iit aat mataan kisini ve tataghoni kat. Mako pale tapul Maaron imin waaŋ gogoon tau waŋaar igherevu gha imoghan ilale. \v 2 Aghita. Maaron aliiŋa tau muuŋ yes Israela tilooŋa ila yes aŋela avozi na, ene onoon ve igheen ariaaŋ. Tamtamon tisov tau titaghoni mako, ve timalaaŋ pani, ene Maaron ighurghur zi mako. Yes tisov tigham atuya iduduuŋ pa sosor toozi. \v 3 Ve uraat tau Yesu ighamu to igham mulin ghiit na, ene tiina le tiina kat. Tauvene isaav ighe loloon iveghaini ve tapul ŋgar pani, pale tapaghau tauun pa Maaron aatyavyav tooni mindai? Mako. \x * \xo 2:3 \xt Hib 10:28, 12:25\x* \m Uleeŋ tana, Tiina toit Yesu ivotia imin maata. Ra yes tau tilooŋ saveeŋ ila tooni na, anazi tipalot saveeŋa pait. \x * \xo 2:3 \xt Mk 1:14+; Mbaŋ 1:8; 1Yo 1:1+\x* \m \v 4 Ve Maaron ipariaaŋ saveeŋ tana paam. Pasaa, irei uraat ve tapiri maata maata to Avuvu Patabuyaaŋ pa tamtamon tooni itaghon i tauu loolo. Ve ipalot zi gha tigham uraat tintiina ve gabua ŋgeretazi maata maata tau itotoi ighe i ileep tomani zi pa uraat toozi. \x * \xo 2:4 \xt Mk 16:20+; Mbaŋ 14:3; 1Kor 12:4-11\x* \s1 Maaron itatan Yesu eeza, ve murei ra igham eeza ivot imin tiina muul \p \v 5 Sambam paaghu ve taan paaghu tau nisavia ne, Maaron ighur yes aŋela pa ŋginiiŋ zi mako. \v 6 Pasaa, Maaron aliiŋa ziiri ee tau ŋeer ee ivotia na, isaav ighe: \f + \fr 2:6 \ft Saveeŋ tau igheen ila rau to mbouŋ na, isavia iit tamtamon to taan. Eemon ŋeer tau ibood saveeŋ to Buk Hibru na, igham ŋgar ighe saveeŋ tane iduduuŋ kat pa Yesu. Pasaa, i eeza tiina kat. Iliiv yes aŋela. Eemon saawe tau izilam taan, i itatan tauu eeza. Ve saawe tau imuul izala pa sambam, i igham eeza tiina kat, ve Maaron ighur gabua naol isov ila i niima, to iŋgin zi.\f* \q2 “Maaron, yei tamtamon to taan nimin saa kaut poia, ta yo matam iŋgalŋgal ghei? \q2 Ve yei tamtamon natuzŋa, mindai ta yo matam payei? \x * \xo 2:6 \xt Mbo 8:4, 144:3\x* \q2 \v 7 Yo ughur ghei, ve ugham ghei nizi rig pa yes aŋela. \q2 Ve upakur ghei, ve ugham ezamai ivot imin tiina. \q2 \v 8 Ve ughur gabua naol isov ila yei sambamai, leso niŋgin zi.” \m Saawe tau Maaron ighur gabua naol isov ila iit tamtamon sambaan, i iŋguruut gabua eta mako. Ighur gabua isov tighenaar ila iit sambaan. Onoon aazne, taghita anooŋa soone. Pasaa, gabua isov tigheen ila iit tamtamon sambaan soone. \x * \xo 2:8 \xt Mt 28:18; 1Kor 15:25+; Ep 1:22\x* \m \v 9 Eemon Yesu, o iit taghita. I iparav ariaaŋ le iliiv. Tauta aazne, Maaron ipakuru, ve igham eeza ivot imin tiina kat. Saawe tuuku tau Yesu ileep izi taan, Maaron itatan eeza ve ighuru izi rig pa yes aŋela. Pasaa, i ighe igham poghani ghiit ve igham mulin ghiit pa mateegh. Tauta Yesu igham iit tasov niaan, ve igham yavyavuuŋ tiina, ve imaat. \x * \xo 2:9 \xt Pil 2:7+; 1Yo 2:2; Syg 5:9\x* \s1 Yesu irau iuul ghiit pasaa, i tamtamon imin iit \p \v 10 Maaron imin puughu pa gabua isov, ve ighur gabua isov tivot pa i tauu. I ighe igham tamtamon katini timin i natŋa, ve igham zi tila tileep tomania ila mbonari loolo izi sambam. Tauta igham Naatu Yesu iyamaan yavyavuuŋ tiina. Ŋgar tooni tane iduduuŋ. Pasaa, yavyavuuŋ tau Yesu ibaado, tauta ighamu imin uleeŋa poia ee. I irau imuuŋ pa Maaron natŋa, ve iparav pazi, leso igham mulin zi. \x * \xo 2:10 \xt Ro 11:36; Hib 5:8+\x* \m \v 11 Yesu tomania yes tau i igham zi timin tamtamon patabuyaaŋa to Maaron na, lupuuŋ toozi eemon. Tauta maaya pa iwaat zi toŋvetaz tooni mako. \x * \xo 2:11 \xt Mk 3:35; Hib 10:10\x* \m \v 12 Aghita. I isaav pa Maaron ighe: \q2 “Yau aat navotia ezam ve ŋgar tsio pa toŋvetaz tsiau. \q2 Ve isaav ighe tamtamon tsio tilup zi pa suŋuuŋ, ene yau aat nala tomani zi, ve nambou to napait ezam.” \x * \xo 2:12 \xt Mbo 22:22\x* \m \v 13 Ve i isaav muul ighe: \q2 “Yau aat nanumeer Maaron.” \x * \xo 2:13 \xt Mbo 18:2\x* \m Ve isavia saveeŋ ite ighe: \q2 “Ughita. Yau taug tane. Yeŋa geegeu tau Maaron igham zi payau ne, tauta nilepleep.” \x * \xo 2:13 \xt Is 8:18; Yo 17:6, 9+\x* \p \v 14 Geegeu tau i isavi zi na, ene iit tamtamon to taan tau taghur ila tooni. Tauta Yesu paam imin tamtamon to taan raraate imin iit, ve iyamaan pataŋani naol to taan, ve imaat to ipasov Ŋeer Saghati tapiri. Pasaa, i ta imin puughu pa mateegh ve ivavaghamunia tamtamon. \x * \xo 2:14 \xt Gnp 3:1+; Yo 1:14, 12:31; 2Tim 1:10\x* \m \v 15 Saawe isov tau iit taleep izi taan, iit tamin besooŋa pa mateegh. Pasaa, taroiroi pani, ve roiŋ tane ikis ghiit ariaaŋ. Eemon mateegh to Yesu ipas ghiit pa pataŋani tane wa. \v 16 Iit tawatagh: Yesu ilam pa uleeŋ yes aŋela mako. I ilam to iuul iit tau Abaram paaghu tooni ne. \x * \xo 2:16 \xt Ga 3:7, 29\x* \m \v 17 Puughu tane ta i ighita ighe i aat izilam taan, ve imin tamtamon raraate imin iit toŋvetaz tooni, o poia. Leso imin daaba to watooŋrau tau loolo isaghatin ghiit, ve igham poghania uraat tau Maaron ighuru ila niima na, ve ireu sosor toit, ve itatan aatyavyav to Maaron. \x * \xo 2:17 \xt Pil 2:7; Hib 2:11, 3:1\x* \m \v 18 I iyamaan tovaaŋ ve pataŋani naol to taan wa. Tauta i irau kat pa uleeŋ yes tau tovaaŋ igham zi. \x * \xo 2:18 \xt Mt 4:1+; Hib 4:15\x* \c 3 \s1 Yesu eeza tiina iliiv Mose \p \v 1 Yam toŋvetaz, poiŋ to nugh sambam igham gham amin Maaron tamtamon tooni patabuyaaŋa wa. Tauvene matamim iŋgal poi pa Yesu. Iit taghur ila tooni ve tavotia vaaru taghe: I mbaŋooŋa to Maaron, ve daaba tauu to watooŋrau. \x * \xo 3:1 \xt Hib 2:17, 4:14, 12:2\x* \m \v 2 Uraat tau Maaron ighuru ila niima na, i ighamu itaghon duduŋai Maaron ŋgar tooni, raraate imin muuŋ Mose igham duduŋai uraat tau Maaron ighuru ila i niima na, ve iŋgin poghania Maaron ruum tooni. Ene yes Israela tau Maaron igham zi timin le na. \x * \xo 3:2 \xt Nam 12:7\x* \m \v 3 Iit tawatagh: Isaav ighe ŋeer eta irau ruum poia eta, ene aat tamtamon tipait ruum tana. Eemon ŋeer tau irau ruum, o tipaiti kat. Ene raraate imin Mose ve Yesu. Yesu eeza iliiv Mose pasaa, Mose, i imin ruum mon. Ve Yesu, i imin ŋeer tau irau ruum na. \v 4 Ruum ta naol ne, ene tamtamon tirau zi. Eemon Maaron ta ighur gabua naol isov tivot. \x * \xo 3:4 \xt Gnp 1:1+\x* \m \v 5 Mose, i besooŋa to Maaron ve igham duduŋai uraat naol pa ruum to Maaron itaghon Maaron ŋgar tooni. Ve i isavia gabua siriv tau murei Maaron ivoti zi tivot tighazooŋ. \v 6 Eemon Krisi, i Maaron Naatu tau iŋgin poghania ruum to Maaron itaghon Maaron ŋgar tooni. Ve ighe taroi mako, ve takis ghuruuŋ ila toit tuŋia, ve taghur mataan pa lepoogh poia tau Maaron pale igham pait na ve tintiniin pani, ene pale tatotoi tauun taghe iit paam tamin ruum to Maaron. \x * \xo 3:6 \xt 1Kor 3:16; 2Kor 6:16; Hib 6:11\x* \s1 Yes tau tizorzoor Maaron aliiŋa, irau tigham mariaoŋ ila tooni mako \p \v 7-8 Tauvene alooŋ saveeŋ tau Avuvu Patabuyaaŋ ivotia pait. Ighe: \q2 “Aazne, isaav ighe yam alooŋ Maaron aliiŋa, na apoon lolomim pani sov. \q2 Ve atoov Maaron ve azoor aliiŋa imin muuŋ timbumimŋa tighamu izi nugh ŋginaaŋa na sov. \q2 \v 9 Ndaman tamoot ru tau tileep izi nugh ŋginaaŋa, yau nagham uraat tintiina ila sosozi, ve tighita pa tauzi matazi. \q2 Eemon tighur ilam tsiau mako, ve tinoknok tovaaŋ ghau. \q2 \v 10 Tauta tigham ghau ateg yavyav kat, ve nasaav pazi naghe: \q2 ‘Zeran tawe lolozi pa titaghon eez tsiau mako. Ŋgar tau igheen ila lolozi we, iduduuŋ mako. Tauta monmon tisosor pa eez tsiau.’ \q2 \v 11 Tauta nasaav ariaaŋ pazi toman ateg yavyav, ve napariaaŋ saveeŋ tsiau naghe: \q2 ‘Onoon kat. Nugh to mariaoŋ tau yau naghuru pazi na, yes irau tiloŋ tila mako le mako kat!’” \x * \xo 3:11 \xt Nam 14:21-35; Mbo 95:7+; Mt 4:7\x* \p \v 12 Tauvene yam toŋvetaz, ayamaan gham: Mako pale ŋgar saghati igherev tsiam eta ve ipul ghuruuŋ ila tooni, mako ighur muuri pa Maaron maata yaryaare. \v 13 Saawe isov, yam aat avapaloti gham. Mako pale ŋgar saghati itombaan tsiam eta, mako ipoon loolo ve irau ighilaal Maaron muul mako. Uraat to palotiiŋ tana, asakia ila saawe ite paam sov. Aghamu ta aazne. \x * \xo 3:13 \xt 1Tes 5:11, 14; Hib 10:24+\x* \m \v 14 Saawe tau taghur ila to Krisi imin maata na, taghur ila tooni ariaaŋ. Iit aat tikis ghuruuŋ ila toit tuŋia tauvene le saawe toit isov. Leso tapaghazoŋai tauun taghe iit etaan Krisi, ve talup tomania. \x * \xo 3:14 \xt 1Kor 15:2; Hib 6:11, 10:35; Syg 2:25\x* \p \v 15 Saveeŋa, Maaron isavia muuŋ wa. Ighe: \q2 “Aazne, isaav ighe yam alooŋ Maaron aliiŋa, na apoon lolomim pani imin timbumimŋa tau muuŋ tizoor Maaron aliiŋa izi nugh ŋginaaŋa na sov.” \x * \xo 3:15 \xt Mbo 95:7+; Hib 4:7\x* \p \v 16 Laak, savunugha ta tilooŋ saveeŋ to Maaron ve tizoora? Ene yes eval tiina to Israel tau Mose igherev zi gha tipul Isip ve tila. \v 17 Ve savunugha ta Maaron aate yavyav pazi irau ndaman tamoot ru? Ene yes Israela tau tinoknok ghamuuŋ sosor. Tauta Maaron irav zi timataar gha patazi imin ŋgiriis izi nugh ŋginaaŋa. \x * \xo 3:17 \xt Nam 14:1-35; 1Kor 10:1+\x* \m \v 18 Ve savunugha ta Maaron isaav ariaaŋ pazi, ve ipariaaŋ saveeŋ tooni ighe nugh to mariaoŋ tau i ighuru pazi na, yes irau tiloŋ tila mako? Saveeŋ tane iŋarui yes tau tizoor i aliiŋa na. \v 19 Saveeŋ isov tane ipaghazoŋai ghiit ighe: Yes Israela tighur ila mako, tauta irau tiloŋ tila nugh to mariaoŋ tau Maaron ighuru pazi na mako. \x * \xo 3:19 \xt Yo 3:36; Hib 4:6\x* \c 4 \s1 Maaron imbu saveeŋ pa tamtamon tooni ighe yes pale tigham mariaoŋ ila tooni \p \v 1 Tauvene Maaron imbu saveeŋ pa tamtamon tooni ighe yes pale tigham mariaoŋ ila tooni. \f + \fr 4:1 \ft Mariaoŋ tau Maaron igham pa tamtamon tooni, ene ŋgara tol. 1) Muuŋ, Maaron igham yes Israela tiloŋ tila taan Kanaan, leso tigham taan tawe imin lezi ve tileep poi. 2) Aazne, Krisi igham ghiit tamariau pasaa, iit irau tanumeer uraat ve poia tooni to igham ghiit taduduuŋ ila Maaron maata. 3) Murei, Maaron pale igham tamtamon tooni tila nugh sambam, leso timariau ve tileep poi.\f* \m Ve saveeŋ mbuaaŋ tawe ighengheen soone. Tauvene iit aat taroi ve mataan iŋgal tauun poi. Pa ighe tsiam eta itaghon eez to Krisi ila, eemon ipasov laghooŋ tooni mako, ve imuul izi eez livuugha, ene irau ighita saveeŋ mbuaaŋ tana anooŋa mako. \x * \xo 4:1 \xt Hib 3:14\x* \m \v 2 Onoon, tivotia vaaru poia pait gha talooŋa wa, imin muuŋ eval tiina to Israel tilooŋ Maaron aliiŋa. Eemon saveeŋ tawe iuul zi mako. Pasaa, saawe tau tilooŋa na, tighur ila mako. \v 3 Aazne, iit tamtamon tau taghur ila to Krisi, tauta tagham mariaoŋ ila tooni. Ve yes tau tighur ila mako na, irau tigham mariaoŋ tana mako. Pasaa, Maaron isaav ighe: \x * \xo 4:3 \xt Mt 11:28\x* \q2 “Yau nasaav ariaaŋ pazi toman ateg yavyav, ve napariaaŋ saveeŋ tsiau naghe: \q2 ‘Onoon kat. Nugh to mariaoŋ ta naghuru pazi na, yes irau tiloŋ tila mako le mako kat!’” \x * \xo 4:3 \xt Mbo 95:11; Hib 3:11\x* \m Eemon mariaoŋ tana ighengheen soone. Pasaa, muuŋ geeg, saawe tau Maaron ighur sambam ve taan, i ipasov uraat tooni le isov. Ve aazne, i isasaŋan ghiit mon. \v 4 Aghita. Saveeŋ tooni ziiri ee isaav ighe: “Saawe imin liim ve ru, Maaron imariau pa ghamuuŋ uraat tooni ta naol ne.” \x * \xo 4:4 \xt Gnp 2:2+\x* \m \v 5 Ve saveeŋ ziiri ite isaav tauvene: \q2 “Nugh to mariaoŋ tau yau naghuru pazi na, yes irau tiloŋ tila mako.” \x * \xo 4:5 \xt Mbo 95:11\x* \p \v 6 Tauvene saveeŋ mbuaaŋ to Maaron tau isaav ighe tamtamon tooni pale tigham mariaoŋ ila tooni, ene ighengheen soone. Ve tamtamon siriv pale tighita saveeŋ tane anooŋa. Eemon yes tau tilooŋ mariaoŋ tana vaaru imin maata na, tighita anooŋa mako. Pasaa, tizoor Maaron aliiŋa. \v 7 Tauta Maaron ighur saawe ite to tamtamon tooni tigham mariaoŋ tauu ila tooni. Saawe tana, tauta aazne tazaa pani wa. Aghita. Ndaman katini ilam ila, ve murei ra, Maaron ivotia mariaoŋ tana saveeŋa ila David aavo ighe: \q2 “Aazne, isaav ighe yam alooŋ Maaron aliiŋa, na apoon lolomim pani sov.” \x * \xo 4:7 \xt Mbo 95:7+\x* \m \v 8 Onoon, Yosua igham yes Israela tiloŋ tila taan Kanaan. Eemon i igham zi timariau kat mako. Pa imin ta i igham zi timariau kat, kanaŋ irau Maaron isavia saawe ite paam to mariaoŋ mako. \x * \xo 4:8 \xt Yos 22:4\x* \m \v 9 Tauvene mariaoŋ tauu imin mariaoŋ to umbom patabuyaaŋ, ene ighengheen pa Maaron tamtamon tooni soone. \v 10 Isaav ighe tamtamon eta igham mariaoŋ tauu ila to Maaron, ene pale uraat tooni isov, ve imariau kat imin Maaron imariau indeeŋ saawe tau i ipasov uraat to ghuruuŋ sambam ve taan. \x * \xo 4:10 \xt Syg 14:13\x* \m \v 11 Tauvene iit aat tazuari ghiit kat le tagham mariaoŋ tana. Mako pale toit eta izoor Maaron imin yes Israela, ve itap pa ghuruuŋ ila tooni ve irau igham mariaoŋ tawe mako. \s1 Saveeŋ to Maaron, ene maata kat \p \v 12 Maaron aliiŋa, ene saveeŋ maata yaryaare, ve ighamgham uraat toman tapiri tiina. Ve saveeŋ tooni, ene maata kat. Iliiv mbuzaagh tau maata ru na. Tauta iŋgalŋgal katin loloon, ve ipaghazoŋai ŋgar isov tau igheen ila loloon ne gha ivot ighazooŋ. Leso taghilaal ŋgar sindei ta ivot ila to Maaron Avuvu, ve ŋgar sindei ta ivot ila tauun ŋgar toit mon. \x * \xo 4:12 \xt Ep 6:17; Syg 1:16\x* \m \v 13 Maaron, i maata malaua. Gabua naol isov tau i ighur zi na, eta iyooŋ pani mako. Gabua isov tau ŋgozaaŋ, ene tigheen ghazooŋa ila i maata. Ve iit tasov pale tayooz ila i naagho, leso tavotia ŋgar tau taghamgham zi na ila tooni, ve igabiiz ghiit. \x * \xo 4:13 \xt Mbo 33:13, 139:1+; 2Kor 5:10\x* \s1 Yesu, i daaba tauu to watooŋrau \p \v 14 Tauvene ghuruuŋ ila toit tau tavovotia ne, iit takisi tuŋia. Pa iit leen daaba tiina ee to watooŋrau. Ene Yesu. I Maaron tauu Naatu. I izala le ila peria geeg to Maaron ta sambam we, leso igham avoon ve isavia saveeŋ toit ila tooni. \x * \xo 4:14 \xt Hib 3:1, 6:11, 10:35+\x* \m \v 15 Onoon, iit tamtamon tapiriin imbolmbool. Eemon daaba toit to watooŋrau tawe, i loolo isasaghatin ghiit. Pasaa, tovaaŋ naol isov tau ivotvot pait ne, ene ivot pani paam, ve i iwatagh zi wa. Eemon i igham sosor eta mako. \x * \xo 4:15 \xt Mt 4:1+; 2Kor 5:21; Hib 2:17; 1Pe 2:22; 1Yo 3:5\x* \m \v 16 Tauvene iit taroi pa tala tagharau Maaron sov. Taghur suŋuuŋ toit iŋarui niia to ghamuuŋ pooz irau saawe. Pa poia tooni, ene tiina le tiina kat. Tauvene saawe tau pataŋani igham ghiit, i pale loolo isaghatin ghiit, ve iuul ghiit itaghon tauu poia tooni. \x * \xo 4:16 \xt Ep 3:12; Hib 10:19+\x* \c 5 \s1 Krisi, i ŋeer to watooŋrau imin Melkizedek \p \v 1 Daaba tisov to watooŋrau, Maaron ipas zi ila tamtamon sosozi, ve ighur zi pa uraat. Leso tigham tamtamon naghozi ve tigham uratoi watooŋrau toozi ila i naagho. Yes tighurghur paitooŋ to tamtamon ilala pa Maaron, ve tighamgham uratoi watooŋrau toozi, leso Maaron ireu sosor toozi. \x * \xo 5:1 \xt Hib 8:3\x* \m \v 2 Yes tau tikankaan pa Maaron aliiŋa ve tisosor pa eez tooni na, daaba to watooŋrau irau tigham ariaaŋa pazi mako. Tisasavia saveeŋ marowa pazi. Pasaa, tiwatagh: Yes paam tapirizi imbolmbool, ve tighamgham sosor. \v 3 Puughu tane ta daaba to watooŋrau aat igham watooŋrau pa rewaaŋ tauu sosor tooni imin maata. Le isov, o igham pa sosor to tamtamon siriv. \x * \xo 5:3 \xt Hib 7:27, 9:7\x* \m \v 4 Daaba to watooŋrau, i eeza tiina pa uraat tooni. Ve ŋeer eta irau izazaiŋ tauu pa uraat tane mako. Maaron tauu aat ipoii, ve ighur uraat tane pani, imin muuŋ igham pa Aron. \v 5 Krisi tauvene paam. I ipakur ghi ve ighur tauu imin daaba to watooŋrau mako. Maaron tauu ta ighuru pa uraat tane. Aghita. Muuŋ, i isaav pani ighe: \q2 “Yau natug yo. \q2 Yo tamam ta yau. \q2 Aazne, yau naghur ghom pa uraat.” \x * \xo 5:5 \xt Mbo 2:7; Mt 3:17; Hib 1:5\x* \p \v 6 Ve saveeŋ tooni ziiri ite isaav ighe: \q2 “Yo ŋeer to watooŋrau imin Melkizedek. Ve yo aat uleep tauvene taghon taghon gha ila.” \x * \xo 5:6 \xt Gnp 14:18+; Mbo 110:4; Hib 6:20\x* \p \v 7 Saawe tau Yesu imin tamtamon ve ileep izi taan, i isuŋ pa Maaron ighe iuule, ve itaŋ raraini toman aliiŋa tiina ve maata suuru izi. Pasaa, i iwatagh: Maaron irau igham mulini pa mateegh. Ve Maaron ilooŋ suŋuuŋ tooni. Pasaa, i iroron pa Maaron, ve ileep ila i saamba. \x * \xo 5:7 \xt Mk 14:35, 15:34; Yo 12:27; Pil 2:8+\x* \m \v 8 Onoon, i Maaron tauu Naatu. Eemon pataŋani naol tau i ibaad zi na, tauta igham ŋgar tooni ighazooŋ kat pa ŋgar to taghoniiŋ Maaron aliiŋa. \v 9-10 Ve ighamu le irau kat pa ghamuuŋ uraat to watooŋrau. Tauta Maaron isaav pani ighe i ighuru imin daaba to watooŋrau imin Melkizedek. Tauvene yes tau tilooŋ aliiŋa ve titaghoni, i pale igham mulin zi, ve tisov tileep matazi yaryaare le alok. \x * \xo 5:9-10 \xt Hib 2:10, 17, 5:6, 7:1+\x* \s1 Ŋgar toit imin yes geegeu sov \p \v 11 Lemai saveeŋ naol tau nighe nasavia pa Yesu ve uraat tooni. Eemon isaav ighe nila saveeŋ tane loolo, ene pale ipataŋan payam. Pasaa, saveeŋ tau yam aloŋlooŋa na, ŋgar tsiam ivot pani rekrekia mako. \v 12 Aghita. Yam agham Maaron saveeŋ tooni alok wa. Tauvene naghe pa yam aat apaghazoŋai tamtamon siriv pani wa. Eemon mako. Yam amin yes tau paghpaghuzi pa ghamuuŋ Maaron aliiŋa. Yam amin geegeu tau tighunghun tuz soone. Irau aghan aniiŋ ariaaŋa mako. \x * \xo 5:12 \xt 1Kor 3:1+\x* \m \v 13 Tamtamon tau tighunghun tuz mon, ene ŋgar toozi imin yes geegeu. Pasaa, ŋgar tau iduduuŋ ila Maaron maata na, tighazooŋ pani soone. \v 14 Ve aniiŋ ariaaŋa, ene to yes tau ŋgar toozi imatuugh wa. Zeran tauvene, mos to Maaron ipaghazoŋai zi gha ŋgar toozi ivot wa. Tauta yes irau tighilaal ŋgar sindei ta poia, ve sindei ta saghati. \x * \xo 5:14 \xt Ro 16:19; Ep 4:14; Pil 1:10\x* \c 6 \p \v 1-2 Saawe tau talooŋ saveeŋ to Krisi imin paaghu, tipaghazoŋai ghiit pa ŋgar raurauai imin maata. Ŋgar tauvene: Ŋgar tau pale igham ghiit tamaat gha talaleen na, iit aat tapuli ileple, ve tatoor ŋgar toit, ve taghur ila to Krisi. Ve tipaghazoŋai ghiit pa ŋgar maata maata to ghamuuŋ yaa, \f + \fr 6:1-2 \ft Muuŋ, tamtamon tigham yaa pa puughu naol. Isaav ighe tamtamon eta tau Yuda mako na, ighe itoor ŋgar tooni ve itaghon yes Yuda pa suŋuuŋ toozi, i aat igham yaa. Ve isaav ighe tamtamon eta ighe itaghon ŋgar to ŋeer rughuzaaŋa Yoan, ene i paam igham yaa. Yes Yuda timinmin nimazi ve titaghon eez maata maata pa ririwaaŋ, leso tiŋgalaaŋ ila Maaron maata. Ve Krisi tamtamon tooni tigham yaa, leso tipaak Krisi pa mateegh tooni ve yesŋa Krisi tivalupu zi timin eemon.\f* \m ve ŋgar to ghuruuŋ nimaan izala tamtamon pavozi imin palotiiŋ zi, ve burigiiŋ to yes mateegha. Ve tipaghazoŋai ghiit tighe Maaron pale igabiiz ghiit ve ighur atuya pait. Atuya tawe pale igheen le alok. Ŋgar tauvene ta tipaghazoŋai ghiit pani imin maata, ra tisavia ŋgar siriv. Ene poia. Eemon ighe tasasavia ŋgar tauvene mon, ene imin iit taghelia rir mon, ve tarau ruum anooŋa mako. Tauvene iit aat tazuari ghiit le taghazooŋ pa ŋgar siriv paam, leso ŋgar toit imatuugh pa Maaron saveeŋ tooni. \v 3 Ve isaav ighe Maaron iyok pait, ene aat tagham tauvene. \s1 Yes tau tighur murizi pa Krisi na, lezi eez muul mako \p \v 4 Aghita. Isaav ighe tamtamon eta ipul muuri pa Krisi, ene pale iit leen eez eta to taghamu itoor ŋgar tooni imuul ila pa Krisi ne mako. Tamtamon siriv, Maaron ipaghazoŋai zi gha ŋgar toozi ighazooŋ wa. Ve Maaron Avuvu igham uratoi zi, ve poia tooni tau sambam ve izilam na, yes tiyamaana wa. \v 5 Ve tigham saveeŋ to Maaron gha tiyamaana tighe poia. Ve Maaron tapiri maata maata tau murei pale ivot ighazooŋ kat, yes tiyamaana wa. \x * \xo 6:5 \xt Mbo 34:8\x* \m \v 6 Tamtamon tauvene, ighe tighur murizi pa Krisi, ene lezi eez to titoor ŋgar toozi ve timuul tila tooni ne mako. Pasaa, ŋgar tau tighamu na, ene imin tirav Maaron Naatu izala ai pambarooŋ muul, ve tipamayaŋini ila eval tiina matazi. \x * \xo 6:6 \xt Hib 10:26+; 2Pe 2:20+; 1Yo 5:16\x* \p \v 7 Taan tau uman izizi pani ve aniiŋ popoia titumtum ila, ene iuul yes tau tighanghan ila taan tana. Taan tauvene, poia to Maaron aat igheen ila. \v 8 Eemon taan tau oot sasaghati tomania waar tuatua mon titumtum ila, ene taan poia mako. Taan tauvene aat iyamaan ghi. Pa ighe ighengheen tauvene taghon gha ila, ene pale malau mako, ve Maaron ivaghamunia, ve yav ighani. \x * \xo 6:8 \xt Mt 3:10, 7:19; Lu 13:6+\x* \p \v 9 Yam zeran tsiei, lolomai igheen tsiam kat. Onoon, saveeŋ tau aazne nisavia payam ne, ariaaŋa rig. Eemon yei nighur ila ariaaŋ nighe yam amin taan saghati mako. Yam amin taan poia. Tauvene Maaron pale igham mulin gham ve aleep poia. \v 10 Pasaa, i itataghon ŋgar duduuŋa mon. Irau igham ŋgar saghati eta mako. Tauvene i irau loolo iveegh pa uraat tsiam popoia ve uleeŋ tau yam aghamgham pa tamtamon tooni ne mako. Aazne paam, yam auluul zi. Ŋgar tana itotoi ighe lolomim igheen tooni kat. \x * \xo 6:10 \xt Mt 10:40, 25:40; 1Kor 15:58\x* \m \v 11 Yei nighe yam asov azuari gham le ataghon duduŋai ŋgar to Krisi. Tauvene lolomim ruru sov. Akis ghuruuŋ ila tsiam tuŋia le irau agham lepoogh poia tau aghurghur matamim pani na. \v 12 Tauvene arogroog matamim sov. Matamim iyaryaar, ve ataghon ŋgar to yes tau tighur ila to Maaron, tiyooz ariaaŋ pa badooŋ pataŋani, ve tisasaŋan le tighita saveeŋ mbuaaŋ tooni anooŋa. \x * \xo 6:12 \xt Hib 10:36, 12:1; Yems 1:3+\x* \s1 Loloon ruru pa saveeŋ mbuaaŋ to Maaron sov \p \v 13 Saawe tau Maaron imbu saveeŋ tomania Abaram, i iwaat tauu eeza pa saveeŋ mbuaaŋ tooni to ipariaaŋa. Pasaa, tamtamon eta eeza iliiv Maaron mako. Tauta iwaat tauu eeza pa saveeŋ tawe, leso ipariaaŋa le iyaryaaŋ kat. \v 14 Ighe: \pm “Onoon kat. Yau taug aat naghur poia tsiau tiina izaa tsio, ve nagham paaghu tsio timasa timin naol.” \x * \xo 6:14 \xt Gnp 22:16+\x* \m \v 15 Abaram ighur ila saveeŋ mbuaaŋ tane. Tauta aate izi, ve isasaŋan ila le ighita anooŋa. \p \v 16 Iit tamtamon gabuaan tauvene: Isaav ighe itiŋa zeran siriv tavazorai ghiit pa gabua eta, ene aat tawaat tamtamon eta tau eeza tiina iliiv ghiit. Leso eeza tawe ipariaaŋ saveeŋ toit, ve ipoon zeran tana avozi. \x * \xo 6:16 \xt Igham 22:10+\x* \m \v 17 Maaron tauvene paam. Ŋgar tooni iyaryaaŋ kat ighe igham poghania Abaram tomania paaghu tooni. Irau itoor ŋgar tooni muul mako. Tauta iwaat tauu eeza pa saveeŋ mbuaaŋ tooni, ve ipariaaŋa le iyaryaaŋ kat. Leso iit tamtamon tau ezaan pa gabua tau i imbu saveeŋ pani na, loloon ruru pani sov. \v 18 Tauvene iit tau tayooŋ ila to Maaron na, leen gabua ru tau tipariaaŋ ghiit to taghur ila tooni. Ee, ene saveeŋ mbuaaŋ tooni. Ve ite, ene i tauu eeza tau iwaato to ipariaaŋ saveeŋ tooni. Gabua ru tane, Maaron irau itoor ŋgar tooni, ma itombaan ghiit pani ne mako. Gabua ru tane tipariaaŋ ghiit kat, leso takis ghuruuŋ ila toit tuŋia, ve taghur mataan pa lepoogh poia tau Maaron pale igham pait. \x * \xo 6:18 \xt Tit 1:2\x* \m \v 19-20 Lepoogh poia tau taghurghur mataan pani ne, ene ikis ghiit tuŋia, imin padewaaŋ tau ikis waaŋ. Pasaa, Ŋeer tau imin eez pait to tagham lepoogh tana, i imuuŋ pait, ve iloŋ ila rumei to nugh sambam wa. Ene Krisi. Ve uuli tau ipoon rumei loolo tau patabuyaaŋ le patabuyaaŋ kat na, i ila iliv pani, le ila peria to Maaron. Pasaa, Krisi, i imin daaba tauu to watooŋrau raraate imin Melkizedek. Tauvene i pale iyooz bodbodaaŋ pa Maaron ve iit tamtamon, ve uraat tooni tawe iseeŋga taghon taghon gha ila. \x * \xo 6:19-20 \xt Mbo 110:4; Hib 4:14, 5:6, 9:24\x* \c 7 \s1 Melkizedek, i kinik ve ŋeer to watooŋrau \p \v 1 Melkizedek tau nasavia ne, i kinik to nugh Salem, \f + \fr 7:1 \ft Yerusalem eeza ite, ene Salem (Mbo 76:2).\f* \m ve i ŋeer to watooŋrau tau ibesbees pa Maaron Tiina Tau Iliiv Zimaronŋa Tisov. Saawe tau Abaram yesŋa kinik siriv tigham malmal le iliiv zi, i imuul ila le izaa to Melkizedek izi eeze. Ra Melkizedek ighur poia to Maaron izaa tooni. \x * \xo 7:1 \xt Gnp 14:17+\x* \m \v 2 Mako Abaram iburig gha ilup gabua isov tau tila tigham malmal ve tiyau zi tilam na, ve ivalagh zi timin ŋgun saŋavul, ve igham ŋgun ee ila pa Melkizedek. \p Aiyo, Melkizedek eeza puughu tauvene: ‘Kinik to ŋgar duduuŋa.’ Ve i iŋgin nugh Salem. Ve Salem puughu, ene ‘ŋgar luuma.’ Tauvene i kinik to ŋgar duduuŋa ve ŋgar luuma. \v 3 Ve gabua ite. Ighe tawaat Maaron aliiŋa, ene taghita saveeŋ ziiri eta tau isavia Melkizedek taama gha tiina ve puughu tooni mako. Ve saawe tau tiina ipoopa, ve saawe tau i imaat na paam, tibood saveeŋa eta mako. Tauvene taghita taghe i imin ilaal poia ee pa Maaron Naatu. Pasaa, i ŋeer to watooŋrau tau iyooz bodbodaaŋ pa Maaron ve iit tamtamon irau saawe. \x * \xo 7:3 \xt Mbo 110:4\x* \p \v 4 Aghita. Ŋgar tau timbuun Abaram igham pa Melkizedek na, ene itotoi ighe Melkizedek, i eeza tiina kat. Pasaa, gabua tau tila tigham malmal ve tiyau zi na, Abaram ivalagh zi imin ŋgun saŋavul, ve igham ŋgun ee tau poia kat ila pa Melkizedek. \v 5 Aiyo, tagham ŋgar pa tutuuŋ tau murei Maaron igham pa yes Israela na. Levi paaghu tooni tau timin zeran to watooŋrau na, ve eval tiina to Israel, yes toŋvetaz. Pasaa, tisov tivot ila to Abaram. Eemon tutuuŋ to Mose isaav tauvene: Eval tiina to Israel aat tivalagh gabua toozi imin ŋgun saŋavul, ve tighur ŋgun ee ila pa yes tau Levi paaghu tooni. \x * \xo 7:5 \xt Nam 18:21\x* \m \v 6 Melkizedek, i ivot ila to Levi mako. Eemon gabua tau Abaram iyau zi na, tauta ivalagh zi imin ŋgun saŋavul, ve igham ŋgun ee ila pa Melkizedek. Aghita. Abaram eeza tiina kat. Pasaa, Maaron imbu saveeŋ tomania pa gabua naol. Eemon Melkizedek eeza tiina iliiv Abaram. Tauta ipaloti, ve ighur poia to Maaron izaa tooni. \v 7 Iit tasov tawatagh: Ŋeer tau igham palotiiŋ pa tamtamon, ene i eeza iliiv yes tau tigham palotiiŋ ila tooni na. \v 8 Ve gabua ite paam. Onoon, paitooŋ tau tamtamon tighurghur zi ila pa Maaron na, ene Levi paaghu tooni ta tiyauyau gabua tawe imin lezi. Eemon yes tikis uraat toozi irau saawe mako. Tighamgham uraat ila, le saawe tau ighe timaat, mako tamtamon paghpaaghu tiyol zi. Eemon Melkizedek tau Abaram igham gabua siriv pani na, tibood saveeŋ eta pa mateegh tooni mako. Tauvene i imin ilaal pa Ŋeer tau ileep maata yaryaare le alok. \x * \xo 7:8 \xt Hib 5:6, 6:20\x* \m \v 9-10 Ve iit irau tasaav taghe: Saawe tau Melkizedek izaa to Abaram, ve Abaram ivalagh gabua tooni ve igham sirivu ila pani, ene Levi tomania paaghu tooni nimazi igheen ila gabua tana paam. Onoon saawe tana, tipoop Levi soone. Eemon murei, i ivot ila to Abaram paaghu tooni. \s1 Yesu, i ŋeer to watooŋrau imin Melkizedek \p \v 11 Muuŋ, yes Israela tigham tutuuŋ to Maaron, ve tileep ila tutuuŋ tawe saamba. Tutuuŋ tana isaav tauvene: Levi paaghu tooni mon ta Maaron ighur zi pa uraat to watooŋrau. Laak, isaav ighe uraat toozi to watooŋrau igharaat tamtamon le tiŋgalaaŋ kat ila Maaron maata, mindai ta Maaron isaav ighe murei, ŋeer ite to watooŋrau pale ivot ve igham uraat imin Melkizedek? Ŋeer tawe, uraat tooni raraate imin Aron tomania paaghu tooni mako. \x * \xo 7:11 \xt Hib 8:7\x* \m \v 12 Eemon isaav ighe Maaron ighur uraat to watooŋrau ila tamtamon ite niima, ene itotoi ighe i itoor tutuuŋ tooni wa. \x * \xo 7:12 \xt Ro 10:4; Ga 3:24+; Hib 8:13\x* \m \v 13 Ŋeer to watooŋrau tau nisasavia ne, ene Tiina toit Yesu. I ivot ila to Levi mako. I ivot ila to Yakop naatu Yuda. Ve iit tawatagh: Muuŋ ve ilam, paaghu eta to Yuda ikis uraat to watooŋrau mako. \v 14 Pasaa, saawe tau Mose ighur tamtamon to tigham uratoi watooŋrau, i isavia aliiŋa eta iŋarui Yuda paaghu tooni mako. \x * \xo 7:14 \xt Mt 1:1; Syg 5:5\x* \s1 Maaron iyol eez muŋgaana to tutuuŋ pa eez paaghu \p \v 15 Saveeŋ tau nisasavia ne, ŋgar tsiam aat ighamu wa. Aazne, ŋeer paaghu ee to watooŋrau ivot wa. I raraate imin Melkizedek. \v 16 Tutuuŋ to Mose isaav tauvene: Yes tau siŋ to Levi mon, o timin zeran to watooŋrau. Eemon Yesu imin ŋeer to watooŋrau itaghon eez tawe mako. I imin ŋeer to watooŋrau pasaa, i tapiri tiina kat, ve ileep maata yaryaare le alok. Irau imaat muul mako. \v 17 Pasaa, Maaron aliiŋa isavia ighe: \pm “Yo ŋeer to watooŋrau imin Melkizedek. Ve yo aat uleep tauvene taghon taghon gha ila.” \x * \xo 7:17 \xt Mbo 110:4; Hib 5:6\x* \p \v 18-19 Tutuuŋ muŋgaana, le tapiri irau to iuul tamtamon mako, ve irau igham gabua eta ivot iduduuŋ kat ne mako. Tauta Maaron iyoli pa eez paaghu tau poia kat le iliiv eez muŋgaana. [Eez tawe, ene Yesu tauu.] I igham ghiit tala tagharau Maaron kat. Leso tagham lepoogh poia tau taghurghur mataan pani na. \x * \xo 7:18-19 \xt Ro 8:3, 10:4; Ep 2:18; Hib 8:13\x* \p \v 20 Saawe tau Maaron ighur Yesu imin ŋeer to watooŋrau, i imbu saveeŋ pani, ve ipariaaŋ saveeŋ tawe le iyaryaaŋ kat. Eemon Levi paaghu tooni, Maaron igham ŋgar tauvene pa toozi eta mako. \v 21 Aghita. Maaron imbu saveeŋ ariaaŋa kat pani. Pasaa, isaav pani ighe: \q2 “Ŋeer Tiina, i imbu saveeŋ tomani ghom, ve ipariaaŋa le iyaryaaŋ kat. Irau itoor ŋgar tooni muul mako. Yo ŋeer to watooŋrau, ve uraat tsio tana irau isov mako. Pale ighengheen tauvene, taghon taghon gha ila.” \x * \xo 7:21 \xt Mbo 110:4\x* \p \v 22 Tauvene eez paaghu tau aazne tataghoni gha leso itiŋa Maaron tavalupu ghiit tamin eemon, i le saveeŋ mbuaaŋ tau poia kat. Iliiv saveeŋ tau muuŋ Maaron imbua tomania yes Israela na. Ve Yesu ta iyooz pa saveeŋ mbuaaŋ paaghu tana ve igham uratoini, leso anooŋa ivot. \x * \xo 7:22 \xt Hib 8:6, 12:24\x* \s1 Yesu, i ŋeer to watooŋrau tau irau igham mulin ghiit \p \v 23 Muuŋ, yes Israela lezi zeran katini to watooŋrau. Tikis uraat toozi irau saawe mako. Pasaa, tighamgham uraat ila, le saawe tau ighe timaat, mako tamtamon paaghu tiyol zi. \v 24 Eemon uraat to Yesu, ene irau isov mako. Pasaa, i ŋeer to watooŋrau tau ileep irau saawe. \v 25 Tauvene yes tau tiŋarui Maaron ila i eeza na, i irau igham mulin zi. Pasaa, i igham naghoon ve ileep igharau Maaron irau saawe, leso isuŋ Maaron pa uleeŋ ghiit. \x * \xo 7:25 \xt Ro 8:34; 1Yo 2:1\x* \p \v 26 Poia pa iit leen ŋeer to watooŋrau tauvene. I irau iuul ghiit. Pasaa, i imin iit tamtamon sasaghatiin to taan mako. I le sosor eta mako. I patabuyaaŋ, ve ŋgar tooni isov, ene iŋgalaaŋ mon. Taama Maaron ighamu izala nugh sambam, ve aazne eeza iliiv gabua ta naol ne. \x * \xo 7:26 \xt 2Kor 5:21; Hib 4:14+\x* \m \v 27 Tauvene i imin daaba siriv to watooŋrau mako. Pasaa yes tawe, saawe isov tighamgham watooŋrau pa rewaaŋ sosor to tauzi imin maata. Mako tigham watooŋrau pa sosor to tamtamon siriv. Eemon Yesu, i le sosor eta to igham watooŋrau pani ne mako. Ve gabua ite paam. Watooŋrau tau i igham pa rewaaŋ sosor to iit tamtamon, i ighamu pai eemon, ve isov. Watooŋrau tawe, i ighamu indeeŋ saawe tau iyoki tauu gha imaat. \x * \xo 7:27 \xt Hib 5:3, 9:12; 1Pe 3:18\x* \p \v 28 Tamtamon tisov tau tighur zi timin daaba to watooŋrau itaghon tutuuŋ to Mose na, tapirizi imbolmbool. Pasaa, yes to taan. Tauta Maaron igham tutuuŋ pa yes Israela, ve murei ra, ighur tauu Naatu imin ŋeer to watooŋrau. I imin zeran siriv to watooŋrau mako. Pasaa, Maaron imbu saveeŋ pani, ve ipariaaŋa le iyaryaaŋ kat. Ve ŋgar isov tau Naatu tawe itaghoni, tauta ighamu gha irau kat pa uraat tooni. Ve i pale ileep tauvene taghon taghon gha ila. \x * \xo 7:28 \xt Hib 2:10, 5:8, 7:24\x* \c 8 \s1 Krisi ileep ila Maaron naagho izi sambam ve ighamgham uraat tooni \p \v 1 Saveeŋ tau nisavsavia ne, puughu tauvene: Aazne, iit leen daaba poia ee to watooŋrau. I ileep ila Maaron saksaki niima tapir igharau niia to ghamuuŋ pooz ta sambam we. \x * \xo 8:1 \xt Mk 16:19; Ep 1:20; Hib 1:3\x* \m \v 2 I ileep iloŋ ila balbaal patabuyaaŋ tau igheen sambam we, ve ighamgham uraat tooni to watooŋrau ila loolo tau patabuyaaŋ le patabuyaaŋ kat. Balbaal tawe, ene balbaal tauu. Tamtamon to taan tipayooze mako. Maaron tauu ipayooze. \f + \fr 8:2 \ft Saawe tau yes Israela tileep izi loloz Sinai puughu, tigharaat balbaal ee imin niazi to suŋuuŋ. Saveeŋa igheen ila Maaron Igham Mulin, Yes Israela ŋgat 25 ila 31 ve ŋgat 36 ila 40. Ziiri tane, isavia balbaal tauu tau igheen izi sambam.\f* \x * \xo 8:2 \xt Igham 25:1–30:38, 36:1–40:38; Hib 9:11, 24\x* \p \v 3 Daaba tisov to watooŋrau, tighur zi leso tigham paitooŋ to tamtamon ila pa Maaron, ve tigham uratoi watooŋrau toozi. Daaba to watooŋrau toit tauvene paam. Irau niima ŋginaaŋa ve ila to Maaron ne mako. I aat ikis gabua eta, ve ila tomania, leso igham pani imin watooŋrau. \x * \xo 8:3 \xt Hib 5:1, 9:12\x* \p \v 4 Isaav ighe Yesu ilepleep izi taan, ene i irau imin ŋeer to watooŋrau mako. Pasaa, watooŋrau maata maata tau tutuuŋ to Mose isavi zi na, tamtamona tileep pataghaaŋ wa to tigham uratoi zi. \v 5 Eemon yes tibesbees pa Maaron iloŋ ila balbaal to taan mon. Balbaal tawe, gabua tauu mako. Ene balbaal tau igheen izi sambam we anunu mon. Pasaa, saawe tau Mose ighe ipayooz balbaal patabuyaaŋ to Maaron izi nugh ŋginaaŋa, Maaron isaav ariaaŋ pani ighe: “Balbaal anunu tau natotoia payo izi loloz na, matam kisini ve ugharaat gabua naol isov itaghoni.” \x * \xo 8:5 \xt Igham 40:1+; Mbaŋ 7:44; Kol 2:17; Hib 10:1\x* \p \v 6 Ve aazne, uraat to watooŋrau tau Maaron ighuru ila Yesu niima, ene poia kat iliiv uraat to watooŋrau ta muuŋ. Ve eez paaghu to itiŋa Maaron tavalupu ghiit tamin eemon, tauvene paam. Poia kat iliiv eez muŋgaana, ve le saveeŋ mbuaaŋ popoiazi kat. Eez paaghu tana, ene ivot ila uraat to Krisi. Pa i ta iyooz bodbodaaŋ pa Maaron ve iit tamtamon. \x * \xo 8:6 \xt 2Kor 3:6+; Hib 7:22\x* \p \v 7 Imin ta eez muŋgaana tawe poia kat, ve le pataŋani eta mako, kanaŋ irau Maaron iyoli pa eez paaghu tane mako. \x * \xo 8:7 \xt Hib 7:11, 18, 10:1\x* \m \v 8 Eemon Maaron ighita monmon tamtamon tooni tisosor pa eez tooni. Tauta isaav ighe: \q2 “Alooŋ. Saawe eta pale ivot, mako yau naghur eez paaghu pa yes Israela ve yes Yuda, \f + \fr 8:8 \ft Saawe tau Kinik Solomon naatu Reoboam iŋgin yes Israela, yes tivalagh zi timin ru. Yes tau tileep ila pa kaagu na, tiwaat zi Israela. Ve yes ta tileep ila pa daudau na, tiwaat zi Yuda. Eemon murei tilup zi muul. Tauta saawe to Yesu, tiwaat zi tighe ‘Israel’ ve ‘Yuda’.\f* \m leso yeŋa nivalupu ghei nimin eemon. \x * \xo 8:8 \xt Yer 31:31+\x* \q2 \v 9 Eez paaghu tane, pale ite pa eez tau naghuru pa timbuzŋa na. Muuŋ, saawe tau nakis Israel nimazi ve nagherev zi gha tipul Isip, yau navotia eez muŋgaana tawe pazi. Eemon titaghon duduŋaini mako. Tauta naghur murig pazi. \q2 \v 10 Eez paaghu tau pale naghuru pazi, ene vene: Murei, yau taug pale naghur tutuuŋ tsiau igheen ariaaŋ ila ŋgar toozi, ve naboode ila lolozi paam. Ve yau pale namin Maaron toozi, ve yes timin tamtamon tsiau. \x * \xo 8:10 \xt Ezek 36:25+; 2Kor 3:3; Hib 10:16\x* \q2 \v 11 Saawe tana ighe ivot, tamtamon eta irau ipaduduuŋ zeetŋa pa saveeŋ tsiau muul mako. \q2 Ve tamtamon eta irau isaav pa toŋvetaz tooni ighe: ‘Oyai, yam awatagh Maaron, o poi!’ vene mako. Pasaa, yes tisov pale tiwatagh katin ghau. Yes tau lezi ezazi mako, ve yes tau ezazi tintiina na paam. \x * \xo 8:11 \xt Is 54:13; Yo 6:45\x* \q2 \v 12 Ve yau pale lolog isaghatin zi, ve nareu sosor toozi isov ilale, ve matag iŋgali muul mako.” \x * \xo 8:12 \xt Ro 11:27; Hib 10:17\x* \p \v 13 Aghita. Isaav ighe Maaron isavia eez paaghu eta, ene itotoi ighe eez tau ivot imin maata na, ene muŋginaaŋ ve igharau ighe isov. Eez tauvene, malau mako pale ilale kat. \x * \xo 8:13 \xt Ro 10:4; Hib 7:18\x* \c 9 \s1 Eez muŋgaana, irau igham ghiit tala tagharau Maaron mako \p \v 1 Eez tau ivot imin maata na, ene le tutuuŋ naol tau isavia suŋuuŋ ŋgara. Ve eez tawe isavia balbaal patabuyaaŋ tau igheen izi taan. \x * \xo 9:1 \xt Igham 25:31, 40\x* \m \v 2-3 Balbaal tawe, tipayooze le isov, ra tidaad uuli tiina ila loolo, leso tirav motin loolo imin ru. Loolo ee, ene tiwaato tighe ‘nugh patabuyaaŋ’, ve gabua ru tigheen ila loolo. Ee, ene lam aia tau tighurghur lam izala. Ve ite, ene boor tau tighurghur mberet patabuyaaŋ izala na. Ve balbaal loolo ite tau uuli tiina tawe ipoona, ene tiwaato tighe ‘nugh tau patabuyaaŋ le patabuyaaŋ kat.’ \v 4 Loolo tawe, artaal to tunuuŋ naunauŋ vaazi popoia igheen iloŋ ila. Artaal tawe, tigharaata pa gol. Ve Bokis to Saveeŋ Mbuaaŋ igheen iloŋ ila paam. Bokis tawe, tipaak gol ila loolo ve muuri, ve tighur gabua siriv iloŋ ila. Ee, ene uur tau tigharaata pa gol ve tighur aniiŋ manna siriv igheen iloŋ ila. Ve gabua ite, ene titi to Aron tau isalun. Ve gabua ite, ene maet babaaŋa ru tau tutuuŋ saŋavul igheen ila. Tutuuŋ tawe, ene isavia eez to yes Israela titaghoni leso lupuuŋ toozi tomania Maaron igheen poi. \x * \xo 9:4 \xt Igham 16:33\x* \m \v 5 Ve tighur aŋela anunuzi ru izala bokis tana paavo ve bagezi ipoon aavo. Gabua ru tawe timin ilaal pa Maaron mbonari ve tapiri. Bokis tana aavo, ene tiwaato tighe ‘nugh to rewaaŋ sosor.’ Eemon aazne, irau nila saveeŋ tane loolo mako. \p \v 6 Tigharatoor gabua naol tana, ve tipayooz zi le isov, ra zeran to watooŋrau tipaburigin uraat toozi. Saawe isov, tiloŋloŋ tila balbaal patabuyaaŋ loolo tau igheen potla na, ve tighamgham uraat toozi. \v 7 Ve daaba toozi zigani mon ta irau iloŋ ila balbaal loolo tau patabuyaaŋ le patabuyaaŋ kat. Eemon i iloŋ ila pai eemon pa ndaman eŋaeŋa. Ve irau niima ŋginaaŋa ve iloŋ ila mako. I aat ikis gabua eta siiŋi, o iloŋ ila. Saawe tau iloŋ ila, i igham watooŋrau pa tauu sosor tooni imin maata. Mako igham pa yes tau tikankaan, ve tigham sosor. \x * \xo 9:7 \xt Wkp 16:2-34\x* \m \v 8 Ŋgar tau tighamghamu iloŋ ila balbaal tana, ene Avuvu Patabuyaaŋ ipaghazoŋai ŋgara pait tauvene: Saawe tau balbaal tana iyozyooz, eez to taloŋ tala nugh patabuyaaŋ ve tagharau Maaron, ene ivot ighazooŋ soone. \v 9 Ve balbaal tana, ene itotoi ŋgar tau ivotvot pa saawe tane ighe: Yes tau tighurghur paitooŋ ve watooŋrau toozi ila pa Maaron itaghon eez muŋgaana na, ŋgar toozi tawe irau igham zi tiyamaan tighe tiŋgalaaŋ kat ila Maaron maata ne mako. \x * \xo 9:9 \xt Hib 10:1+\x* \m \v 10 Pasaa, watooŋrau tauvene, tomania tutuuŋ maata maata tau tisavia saa gabua tau irau taghani ma taghunu, ve eez maata maata to ririwaaŋ leso taŋgalaaŋ ila Maaron maata, ene gabua to uliin mon. Irau igharaat loloon le iŋgalaaŋ kat ila Maaron maata ne mako. Tauta Maaron ighur eez tana ighe igheen le tazaa pa saawe tau i ipaduduuŋ gabua ve igham eez paaghu ivot, mako tapuli. \x * \xo 9:10 \xt Ro 10:4; Ga 3:24+; Kol 2:16+\x* \s1 Krisi siŋ tooni, ene imin eez paaghu to itiŋa Maaron tavalupu ghiit \p \v 11 Ve aazne, eez paaghu tana ivot ighazooŋ pasaa, Krisi, i ilam wa. I daaba to watooŋrau tau imin eez pait gha taghamgham gabua popoia ila to Maaron. \f + \fr 9:11 \ft Gabua popoia tane, ene vene: Krisi igham ghiit taŋgalaaŋ kat ila Maaron maata, tauvene iit irau tagharau Maaron. Ve taghita saveeŋ mbuaaŋ to Maaron anooŋa, ve ezaan pa ghamuuŋ lepoogh poia tomania Maaron izi nugh sambam.\f* \m Pasaa, i iloŋ ila balbaal tauu tau igheen izi sambam, ve ila peria to Maaron. Balbaal tawe, poia le poia kat. Iliiv balbaal tau muuŋ yes Israela tirao na. Pasaa, tamtamon tirao pa nimazi mako, ve igheen izi taan mako. Igheen ta sambam we. \x * \xo 9:11 \xt Hib 4:14, 8:1+\x* \m \v 12 Saawe tau Krisi iloŋ ila balbaal loolo tau patabuyaaŋ le patabuyaaŋ kat na, i ila tomania siŋ to mekmek, ma makau naatu eta mako. I ila tomania tauu siŋ tooni tau imaliŋ imin watooŋrau na, ve ila ivot to Maaron. Tauta ireu sosor toit, ve igham mulin ghiit. Leso saghati tapiri ikis ghiit muul sov, ve taleep mataan yaryaare le alok. Uraat tana, Krisi ighamu pai eemon, ve isov. Irau ighamu muul mako. \x * \xo 9:12 \xt Hib 7:27, 10:10+; 1Pe 1:19\x* \m \v 13 Aghita. Muuŋ, isaav ighe gabua eta igham tamtamon tisaghat ila Maaron maata, ene titir siŋ to mekmek, ma makau tamoot eta, ma avav to makau livaa tau yav ighani na izala pavozi. Leso igham tinizi to potla iŋgalaaŋ, ve irau tisuŋ pa Maaron muul.\f + \fr 9:13 \ft Yes Yuda tigham ŋgar tauvene: Isaav ighe tikis mateegh eta, ma tighan gabua siriv, ma kolekole igham zi, ma kaiyo iŋgun zilivaa, ene igham zi tisaghat ila Maaron maata. Tauvene yes aat tigham watooŋrau, ma ŋgar siriv, leso tigharaat tauzi ve tinizi to potla iŋgalaaŋ ila Maaron maata muul. Saveeŋa igheen ila Wok Pris 11:1, 12:1, 13:1+. Ndaman isov, saawe tiina to rewaaŋ sosor ighe ivot, ene daaba to watooŋrau itir siŋ to mekmek ve makau naatu izala yes Yuda pavozi. Leso igham tamtamon tisov tiŋgalaaŋ ila Maaron maata muul. Ughita Wkp 16:1+.\f* \x * \xo 9:13 \xt Nam 19:2-22\x* \m \v 14 Ighe tauvene, Krisi siŋ tooni iliiv kat pa gabua tawe. Pasaa, Avuvu Patabuyaaŋ tau ilepleep irau saawe na, tapiri ipaloti, ve iyoki tauu gha imaat imin watooŋrau pa Maaron leso ireu sosor toit. Watooŋrau tooni tawe, poia le poia kat. Sosor eta ipaako mako. Tauvene siŋ tooni le tapiri tiina. Irau imin loloon ve tayamaan taghe taŋgalaaŋ kat ila Maaron maata. Ve tapul ŋgar tau ighegherev ghiit pa mateegh na, leso tabees poi pa Maaron maata yaryaare. \f + \fr 9:14 \ft Eez ite to tatoor saveeŋ tau ipasov ziiri tane, ene vene: ‘igham ghiit tapul ŋgar naol to suŋuuŋ tau iuul ghiit mako na, ve tabees poi pa Maaron maata yaryaare’.\f* \x * \xo 9:14 \xt Tit 2:14; Hib 10:22; 1Yo 1:7\x* \p \v 15 Tauvene Krisi, i ŋeer tau iyooz bodbodaaŋ pa iit tamtamon ve Maaron, ve igharaat eez paaghu pait, leso itiŋa Maaron tavalupu ghiit tamin eemon. Pasaa, yes tau timalaaŋ pa tutuuŋ to eez muŋgaana na, mateegh tooni ipasov sosor toozi atuya, ve igham mulin zi. Leso tamtamon tisov tau Maaron ipoi zi timin le na tigham lepoogh poia itaghon saveeŋ mbuaaŋ tooni. Lepoogh tawe pale iseeŋga taghon taghon gha ila. \x * \xo 9:15 \xt Lu 22:20; Ro 3:25+; 1Tim 2:5\x* \s1 Krisi siŋ tooni ipariaaŋ saveeŋ mbuaaŋ paaghu to Maaron \p \v 16-17 Iit tawatagh: Isaav ighe tamtamon timbu saveeŋ, yes aat tirav gabua eta imaat imin watooŋrau. Leso tipariaaŋ saveeŋ mbuaaŋ toozi. Ve isaav ighe tirav gabua eta imaat to tipariaaŋ saveeŋ mbuaaŋ toozi mako, ene pale saveeŋ mbuaaŋ toozi iyaryaaŋ mako. \f + \fr 9:16-17 \ft Eez ite to tatoor ziiri ru tane ene vene: “Isaav ighe ŋeer eta maata iŋgal igham ŋgar pa mateegh tooni ve ighe irei gabua tooni, i aat isaav ghazooŋa: murei, sei pale igham saa gabua. Ene imin saveeŋ mbuaaŋ tooni. Saveeŋ tawe pale iyooz tauvene le saawe tau i imaat, mako tirei gabua tooni itaghon saveeŋ tana. Ve isaav ighe i ilepleep maata yaryaare soone, ene irau titaghon saveeŋ tana mako. Saveeŋ tana aat iyozyooz le irau ŋeer tana imaat, o anooŋa tooni ivot.”\f* \x * \xo 9:16-17 \xt Gnp 15:9+; Mt 26:28\x* \m \v 18 Tauta saawe tau Maaron imbu saveeŋ tomania yes Israela izi loloz Sinai to tivalupu zi timin eemon na, siŋ to ŋgai imaliŋ. \v 19-20 Saawe tana, Mose iwaat tutuuŋ to Maaron pa yes Israela le isov, ra igham siŋ to makau ve mekmek, ve itoora tomania yaa. Ve igham sipsip ooro siŋsiŋai gha ikauu ila ai isop booga, ve izeeva izila siŋ tawe. Ra itiri izala rau tau tutuuŋ to Maaron igheen ila na, ve itiri izala Israela tisov pavozi paam, ve isaav pazi ighe: \pm “Eez to ataghoni leso yamŋa Maaron avalupu gham amin eemon, tauta i isavia payam gha alooŋa wa. Ve yam ambu saveeŋ pani aghe ataghoni. Siŋ tane, ene to ipariaaŋ saveeŋ tau aazne yam ambua tomania Maaron.” \x * \xo 9:19-20 \xt Igham 24:8\x* \m \v 21 Ve Mose itaghon ŋgar eemon pa balbaal patabuyaaŋ to Maaron tomania saveeŋ mariŋ to suŋuuŋ tau tigheen ila loolo na paam. Igham siŋ ve itiri izala pavozi. \v 22 Pasaa, saveeŋ tau igheen ila tutuuŋ to Mose na, isaav tauvene: Ighe siŋ imaliŋ, ene irau igham gabua isov tiŋgalaaŋ ila Maaron maata. Gabua eŋaeŋa mon ta mako. Ve ighe siŋ imaliŋ mako, ene irau Maaron ireu sosor mako. \x * \xo 9:22 \xt Wkp 17:11; Ep 1:7\x* \s1 Krisi igham watooŋrau pai eemon, ve isov \p \v 23 Balbaal patabuyaaŋ tau yes Israela tirao, tomania saveeŋ mariŋ tau tigheen ila loolo na, ene gabua tauu mako. Ene gabua tau tigheen izi sambam na anunuzi mon. Tauta tiravrav ŋgai maata maata imin watooŋrau, leso siŋ to gabua tawe igham balbaal tomania saveeŋ mariŋ tau tigheen ila loolo na tiŋgalaaŋ ila Maaron maata. Eemon gabua tauu, ene tighenaar izi sambam. Tauta ŋgar tauvene irau igham zi tiŋgalaaŋ mako. Lezi watooŋrau tau poia kat le iliiv siŋ to ŋgai, o igham zi tiŋgalaaŋ ila Maaron maata. \x * \xo 9:23 \xt Hib 8:5\x* \m \v 24 Puughu tane ta Krisi iloŋ ila balbaal patabuyaaŋ to taan tau tamtamon tigharaata pa nimazi ne mako. Pasaa, balbaal tawe, ene balbaal tauu mako. Ene balbaal tau igheen izi sambam we anunu mon. I igham naghoon, ve iloŋ ila nugh sambam duduuŋ. Tauta aazne, ileep ila Taama Maaron naagho, ve iuluul ghiit. \x * \xo 9:24 \xt Ro 8:34; Hib 4:14, 8:1; 1Yo 2:1\x* \p \v 25 Yes Yuda, ndaman isov, daaba to watooŋrau iloŋloŋ ila balbaal loolo tau patabuyaaŋ le patabuyaaŋ kat. Ve saawe tau iloŋ ila, i ila tomania tauu siŋ tooni mako. I ilala tomania siŋ to ŋgai. Eemon Krisi, i igham watooŋrau pai katini mako. Iyoki tauu gha imaat pai eemon, ve isov. \v 26 Ve imin ta i itaghon ŋgar tau daaba to watooŋrau to taan titaghoni, kanaŋ saawe tau Maaron ighur sambam tomania taan ve ilam, i inoknok ghamuuŋ yavyavuuŋ ve mateegh. Eemon mako. Aazne ene saawe to Maaron ipasov uraat tooni. Tauta Krisi izilam taan, ve iyoki tauu gha imaat. Leso ireu sosor toit, ve ipasov saghati tapiri. Ve uraat tana, i ighamu pai eemon ve isov. Irau ighamu muul mako. \x * \xo 9:26 \xt Hib 7:27; 1Pe 3:18\x* \m \v 27 Tamtamon tisov aat timaat pai eemon ve isov, itaghon Maaron ŋgar tooni. Ve murei, gabizooŋ toozi pale ivot ve tigham atuya toozi. \x * \xo 9:27 \xt Gnp 3:19; 2Kor 5:10; Syg 20:11+\x* \m \v 28 Krisi tauvene paam. I iyoki tauu gha imaat imin watooŋrau pai eemon, ve isov. I ibaad pataŋani tiina, leso ireu sosor to tamtamon katini. Ve murei, i pale imuul izilam. Saawe tana, i irau igham uraat muul pa rewaaŋ sosor to tamtamon mako. I ilam to igham mulin yes tau tighurghur matazi pani ve tisasaŋani. \x * \xo 9:28 \xt Mt 26:28; Ro 6:10; Pil 3:20; Tit 2:13\x* \c 10 \s1 Mateegh to Krisi, ene watooŋrau tauu \p \v 1 Watooŋrau tau tigham zi itaghon tutuuŋ to Mose na, ene gabua tauu mako. Ene imin gabua popoia tau murei tivot na anunuzi mon. Aghita. Ndaman isov, zeran to watooŋrau tinoknok ravuuŋ ŋgai pa rewaaŋ sosor to tamtamon. Eemon yes tau tighe tila tigharau Maaron ve tisuŋ pani na, watooŋrau tauvene irau igham zi tiduduuŋ kat ila i maata ne mako. \v 2 Ve imin ta watooŋrau tawe ireu sosor toozi isov ilale, ve igham zi tiŋgalaaŋ kat ila Maaron maata irau saawe, kanaŋ tiyamaan tighe lezi sosor mako, ve tipul ŋgar to ravuuŋ ŋgai pa rewaaŋ sosor. \x * \xo 10:2 \xt Kol 2:17; Hib 7:19, 9:9+\x* \m \v 3 Eemon mako. Watooŋrau tau ndaman isov tighamgham zi na, ene igham zi matazi iŋgalŋgal sosor toozi. \v 4 Pasaa, siŋ to makau ma mekmek, ene irau ireu sosor to tamtamon mako. \p \v 5 Tauta saawe tau Krisi izilam taan, i isaav pa Maaron ighe: \q2 “Ŋgar to ravuuŋ gabua imin watooŋrau tomania ŋgar to ghamuuŋ aniiŋ imin paitooŋ ghom, ene yo lolom pani mako. \q2 Eemon yo ugharaat anoŋag pataghaaŋ wa. Leso imin niag to naleep ila. \f + \fr 10:5 \ft Saveeŋ tane isavia saawe tau Maaron Naatu izilam taan gha imin tamtamon.\f* \x * \xo 10:5 \xt Mbo 40:6, 50:9\x* \q2 \v 6 Ve ŋgar to ghuruuŋ gabua izala artaal leso yav ighan dodolini, tomania ŋgar to ravuuŋ gabua pa rewaaŋ sosor to tamtamon, ene paam, irau lolom mako. \q2 \v 7 Tauta nasaav naghe: ‘Maaron, ughita. Yau taug tane. Yau nalam to nataghon yo lolom. Ŋgar tau naghe naghamu, ene saveeŋa tiboode pataghaaŋ wa.’” \p \v 8 Aghita. Papazoge, Krisi isavia watooŋrau tau tighamgham zi itaghon tutuuŋ to Mose na ighe: “Ŋgar to ravuuŋ gabua imin watooŋrau, tomania ŋgar to ghamuuŋ aniiŋ imin paitooŋ ghom, ve ŋgar to ghuruuŋ gabua izala artaal leso yav ighan dodolini, ve ŋgar to ravuuŋ gabua pa rewaaŋ sosor to tamtamon, ŋgar naol tane, yo lolom pa ughe tigham tauvene mako. Ŋgar tauvene, ene irau lolom mako.” \x * \xo 10:8 \xt Hos 6:6; Mt 9:13, 12:7\x* \m \v 9 Ra isaav muul ighe: “Maaron, ughita. Yau taug tane. Yau nalam to nataghon yo lolom.” Saveeŋ tane, ŋgara tauvene: Eez muŋgaana to watooŋrau tau i isavia imin maata na, i irav motini, ve iyoli pa eez paaghu wa. \v 10 Tauvene Yesu Krisi iyoki tauu gha imaat pai eemon itaghon Maaron loolo to ireu sosor toit. Tauta aazne, i igham ghiit tamin tamtamon patabuyaaŋa to Maaron wa. \x * \xo 10:10 \xt Yo 17:19; Hib 9:28, 13:12\x* \p \v 11 Saawe ta naol ne, yes to watooŋrau tisov tiyozyooz ila artaal naagho, ve tinoknok ghamuuŋ watooŋrau raraate mon. Eemon watooŋrau toozi tawe irau ireu sosor eta mako. \v 12 Ve Krisi, i igham watooŋrau eemon geeg to ireu sosor to tamtamon, ra izala pa sambam, ve mboole izi ila Taama Maaron niima tapir. Watooŋrau tooni tawe, tapiri igheen irau saawe. Muuŋ, aazne, ve itaghon gha ila. \x * \xo 10:12 \xt Mk 16:19; Kol 3:1; Hib 1:3, 8:1\x* \m \v 13 Tauvene saawe tana ve ilam, Krisi ileep izi sambam, ve isasaŋan Maaron to itatan koiŋa le tapirizi isov, o i ivaghaaz zi ila aaghe saamba. \x * \xo 10:13 \xt Mbo 110:1; Hib 1:13\x* \m \v 14 Watooŋrau eemon geeg tau Krisi ighamu na, ene igham tamtamon tiduduuŋ kat ila Maaron maata. Ve yes aat tileep tauvene taghon taghon gha ila. Ve aazne, i ighamgham uratoi zi leso titaghon duduŋai ŋgar patabuyaaŋ. \p \v 15 Avuvu Patabuyaaŋ paam ipariaaŋ ghiit to taghur ila saveeŋ tane. Pasaa, imin maata, i isaav ighe: \q1 \v 16 “Eez paaghu tau pale naghuru pa yes Israela, ene vene: \q2 Murei, yau pale naghur tutuuŋ tsiau igheen ariaaŋ ila lolozi, ve naboode ila ŋgar toozi paam.” \x * \xo 10:16 \xt Yer 31:33+; Hib 8:10+\x* \m \v 17 Ra isaav muul ighe: \q2 “Ve ŋgar toozi sasaghati naol tau isapir pa tutuuŋ tsiau na, yau aat nareua ilale, ve matag iŋgali muul mako.” \x * \xo 10:17 \xt Yer 31:34\x* \p \v 18 Tauvene aghita. Isaav ighe Krisi ireu sosor toit isov ilale, na watooŋrau to rewaaŋ sosor paam, ene le uraat muul mako. \s1 Taghur ila to Krisi ariaaŋ, ve tala tagharau Maaron \p \v 19-20 Saawe tau Yesu imaat ve iburig muul, i iloŋ ila balbaal to nugh sambam. Ve uuli tau iponpoon nugh patabuyaaŋ na, i iraŋgat perekaini, ve malmali ila peria to Maaron. Tauta gabua eta ipoon ghiit pa Maaron muul mako. Tauvene yam toŋvetaz, iit taroi pa taloŋ tala nugh tau patabuyaaŋ kat ve tala peria to Maaron sov. Pasaa, siŋ to Yesu igharaat eez paaghu pait wa. Eez tawe, ene i tauu. Pasaa, i ileep maata yaryaare ve iuluul ghiit. \x * \xo 10:19-20 \xt Mt 27:51; Yo 14:6; Ep 2:18\x* \m \v 21 Aazne, iit leen ŋeer tiina ee to watooŋrau. I daaba tau iŋgin ruum to Maaron. Ruum tane, ene iit tamtamon tooni. \x * \xo 10:21 \xt Hib 4:14\x* \p \v 22 Tauvene tala tagharau Maaron toman loloon eemon, ve taghur ila tooni ariaaŋ taghe i irau iuul ghiit. Pasaa, Maaron itir Yesu siŋ tooni izala pavoon, ve taririu pa yaa ŋgalaaŋa wa. Tauvene ŋgar toit sasaghati tau muuŋ igham ghiit tayamaan taghe tasaghat ila Maaron maata na, ene i ireua isov ilale, ve igham ghiit taŋgalaaŋ kat wa. \x * \xo 10:22 \xt Ezek 36:25; Ep 5:26; Hib 9:14\x* \m \v 23 Iit taghur ila saveeŋ mbuaaŋ to Maaron tau ighe i pale igham lepoogh poia pait. Tauta taghurghur mataan pa lepoogh poia tawe, ve tavovotia saveeŋa pa tamtamon. Saveeŋ mbuaaŋ tooni tawe, loloon ruru pani sov. Taghur ila ariaaŋ ve takisi tuŋia. Pa Ŋeer tau imbu saveeŋ tana, i itataghon saveeŋ tooni. \x * \xo 10:23 \xt 1Kor 1:9; 1Tes 5:24; Hib 3:6\x* \m \v 24 Ve tail eez to tapaburigin zetaanŋa, leso iit tasov loloon pa tamtamon ve tagham poghani zi, ve tagham uraat popoia maata maata. \x * \xo 10:24 \xt Hib 3:13\x* \m \v 25 Ve ŋgar to talup ghiit pa suŋuuŋ, ene tapuli sov. Yau nasavia saveeŋ tane pasaa, tamtamon tsiam siriv, naghozi perperia pa lupuuŋ tsiam mako. Tauvene matamim iŋgal ve aluplup gham ve avapaloti gham. Pa aghita. Saawe to Tiina toit, ene ilam igharau wa. \x * \xo 10:25 \xt Mbaŋ 2:42; Ro 13:11; Kol 3:16\x* \s1 Ighe taghur muriin pa Krisi, ene leen eez muul mako \p \v 26 Alooŋ. Isaav ighe talooŋ saveeŋ onoon to Krisi ve ŋgar toit ighazooŋ pani, eemon murei ŋgar toit iyaryaaŋ muul pa taghoniiŋ ŋgar saghati, ene aat leen watooŋrau ite paam to ireu sosor toit mako. \x * \xo 10:26 \xt Hib 6:4+; 2Pe 2:20+\x* \m \v 27 Ighe tagham tauvene, iit leen eez eta muul mako. Tauvene roiŋ tiina pale igham ghiit ve talepleep, ve tasasaŋan mon pa gabizooŋ to Maaron ve atuya tau pale ighuru pait. Atuya tawe, ene yav tiina tau pale ighan yes tau tizorzoor Maaron. \x * \xo 10:27 \xt 2Tes 1:8+; Hib 12:29; Syg 20:15\x* \p \v 28 Matamim iŋgal tutuuŋ to Mose. Tutuuŋ tawe, ariaaŋa kat. Isaav ighe ŋeer eta maata veleghini ve imalaaŋ pani, ve ighe tamtamon ru, ma tol tighita, ve tipariaaŋ saveeŋ tighe i igham ŋgar tawe, i aat imaat. Irau lolozi isaghatini mako. \v 29 Laak, isaav ighe ŋgar tauvene ivotvot pa yes tau matazi veleghin tutuuŋ to Mose, ene pale mindai pa tamtamon tau ighe maata veleghin Maaron tauu Naatu? I pale igham atuya tau saghati le saghati kat. Onoon, Krisi siŋ tooni imaliŋ, leso ipariaaŋ saveeŋ mbuaaŋ to eez paaghu, ve igham ŋeer tana imin Maaron le. Eemon ŋeer tana ivelegh siŋ patabuyaaŋ to Krisi imin kaut sorok, ve maata iveleghin Maaron Avuvu tau poia puughu na. \x * \xo 10:29 \xt Lo 32:35+; Hib 2:2, 12:25\x* \m \v 30 Iit tawatagh Ŋeer tau isaav ighe: \q2 “Uraat to yatuuŋ ŋgar sasaghati to tamtamon, ene yau uraat tsiau. Yau taug pale naghur atuya pazi.” \x * \xo 10:30 \xt Lo 32:35; Ro 12:19\x* \m Ve saveeŋ tooni ziiri ite isaav tauvene: \pm “Ŋeer Tiina pale igabiiz tamtamon tooni ve ighur atuya pazi.” \x * \xo 10:30 \xt Mbo 50:4, 135:14\x* \m \v 31 Tauvene iit taroi pa Maaron maata yaryaare. Pa i niima malaua. Isaav ighe ikis ghiit ve ighur atuya pait, ene pale saghatiiŋ tiina igham ghiit. \x * \xo 10:31 \xt Lu 12:5\x* \s1 Tayooz ariaaŋ pa badooŋ pataŋani \p \v 32 Matamim iŋgal imuul ila pa muuŋ, saawe imin maata tau Maaron ipaghazoŋai gham pa vaaru poia na. Saawe tana, tamtamon tighur pataŋani tiina kat payam pasaa, yam ataghon Krisi. Eemon yam apul ghuruuŋ ila tsiam mako, ve ayooz ariaaŋ pa badooŋ pataŋani. \x * \xo 10:32 \xt Pil 1:29+\x* \m \v 33 Saawe siriv, tipayooz gham ila eval tiina matazi, ve tisik saveeŋ veleghiiŋ payam, ve tigham saghatin gham. Ve saawe siriv, tigham ŋgar tauvene pa zeetmimŋa paam. Tauta lolomim isaghatin zi, ve ayooz tomani zi pa badooŋ pataŋani toozi tawe. \v 34 Ve saawe tau tikis zeetmimŋa siriv ve tighur zi tiloŋ tila ruum to yavyavuuŋ, ene paam, lolomim isaghatin zi ve auul zi. Ve saawe tau tamtamon tilat gha tiyauur gabua tsiam imin lezi na, lolomim poia mon. Pasaa, awatagh aghe: Yam lemim gabua poia tau iliiv kat pa gabua tsiam tau tiyau zi na. Gabua tawe, ene gabua tauu, ve igheen le alok. \x * \xo 10:34 \xt Mt 6:20, 25:36; Hib 13:3; 1Pe 1:4+\x* \p \v 35 Tauvene ŋgar tsiam tau aroi mako ve ayooz ariaaŋ pa ghuruuŋ ila tsiam na, apuli sov. Pa ighe akis ŋgar tana, ene pale aghita atuya tiina tau poia kat. \x * \xo 10:35 \xt Mt 5:11+\x* \m \v 36 Tauvene yam aat ayooz ariaaŋ, ve ataghon Maaron loolo. Leso aghita saveeŋ mbuaaŋ tooni anooŋa. \x * \xo 10:36 \xt Lu 21:19; Hib 12:1; Syg 13:10\x* \m \v 37 Pasaa, Maaron saveeŋ tooni isaav tauvene. Ighe: \q2 “Ŋeer tau ighe ilam na, malau mako pale ilam ivot. Irau izuar mako. \q2 \v 38 Ve tamtamon tsiau tau titaghon ŋgar duduuŋa na, ene pale ghuruuŋ ila toozi igham pooz pa lepoogh toozi.” \f + \fr 10:38 \ft Eez ite to tatoor saveeŋ tane, ene vene: “Tamtamon tsiau tau tiduduuŋ ila yau matag, ene pale tighur ila ve tigham lepoogh poia ilam tsiau.”\f* \q2 Eemon isaav ighe tamtamon eta iroi, ve loolo ighurghur ighe ighur muuri payau, ene aat lolog poia pani mako.” \x * \xo 10:38 \xt Hab 2:3+; Ro 1:17\x* \m \v 39 Ve iit tamin yes tau tiroi ve tighur murizi pa Maaron gha tilalez ne mako. Iit tamtamon to takis ghuruuŋ ila toit tuŋia, leso taleep mataan yaryaare le alok. \c 11 \s1 Ŋgar tauu to ghuruuŋ ila \p \v 1 Ŋgar to ghuruuŋ ila, ene vene: Gabua popoia tau taghurghur mataan pani na, loloon ruru pani mako, ve ŋgar toit iyaryaaŋ taghe onoon, gabua tawe pale tivot. Ve gabua tau aazne taghit zi pa mataan mako na, ŋgar toit iyaryaaŋ taghe onoon, gabua tawe tighengheen. \x * \xo 11:1 \xt Ro 8:24+; 2Kor 4:18, 5:7\x* \m \v 2 Timbuunŋa to muuŋ, ghuruuŋ ila toozi iyaryaaŋ tauvene. Tauta Maaron loolo poia pazi ve ipait zi. \p \v 3 Ghuruuŋ ila toit, ta igham ghiit taghilaal taghe: Maaron isaav mon, ve sambam ve taan tomania gabua ta naol ne tivot. Tauvene gabua isov tau aazne taghit zi ne, Maaron igharaat zi pa gabua eta tau iit irau taghita pa mataan ne mako. \x * \xo 11:3 \xt Gnp 1:1+; Mbo 33:6+; 2Pe 3:5\x* \s1 Ghuruuŋ ila to Avel, Enok ve Noa \p \v 4 Muuŋ, Avel ighur ila to Maaron. Tauta igham watooŋrau poia le iliiv watooŋrau to toogha Kain. Ghuruuŋ ila tooni tawe tauta igham Maaron loolo poia pani ve watooŋrau tau i igham pani na, ve ipaiti ighe i ŋeer duduuŋa ee. Tauvene onoon, Avel imaat wa. Eemon ghuruuŋ ila tooni tana, ene imin Avel isavsaav pait soone. \x * \xo 11:4 \xt Gnp 4:4+; Hib 12:24\x* \p \v 5 Enok ighur ila to Maaron. Tauta imaat mako, ve Maaron ighamu gha izala pa sambam. Murei, tamtamon tiilo le mako. Pasaa, Maaron ighamu gha izala wa. Ve saawe tau Enok ilepleep izi taan, tipait vaaru tighe ŋgar tau i itaghoni na, igham Maaron loolo poia. \x * \xo 11:5 \xt Gnp 5:24\x* \m \v 6 Eemon isaav ighe taghur ila to Maaron mako, ene irau i loolo poia pait mako. Pasaa, tamtamon tau ighe ila igharau Maaron, i aat ighur ila ighe Maaron ilepleep ve ighamgham atuya popoia pa yes tau tizuari zi pani. \p \v 7 Noa ighur ila to Maaron ve iroron pani. Tauvene saawe tau Maaron isaav taraini pa pataŋani tau ighe ivot na, i itaghon Maaron aliiŋa ve igharaat waaŋ. Onoon, pataŋani tauvene ivot aaz eta gha tamtamon tighita soone. Eemon Noa ighur ila Maaron aliiŋa. Tauta iuul tauu tomania azaawa, ve natŋa tomania azuwazŋa ve tileep poi. Tilalez mako. Ŋgar tau i ighamu, ene ipaghazoŋai ŋgar saghati to tamtamon tau tileep izi taan pa saawe tana gha ivot ighazooŋ. Ghuruuŋ ila tooni tawe, tauta Maaron ighita ighe i ŋeer duduuŋa. \x * \xo 11:7 \xt Gnp 6:13+; Ro 3:22\x* \s1 Ghuruuŋ ila to Abaram \p \v 8 Saawe tau Maaron ipoi Abaram, i isaav pani ighe ipul nugh tooni, ve ila pa taan tau i ighe igham pani, leso imin le motot. Onoon, saawe tana, Abaram ikankaan pa saa nugh tau pale i ila ileep pani. Eemon i ighur ila to Maaron. Tauta ilooŋ aliiŋa, ve iburig gha ipul nugh tooni, ve ila. \x * \xo 11:8 \xt Gnp 12:1+\x* \m \v 9 Abaram ighur ila. Tauta ileep imin loom izi taan tau Maaron imbu saveeŋ pani na. I le ruum tauu mako. Ipapayooz balbaal mon, ve ilepleep ila. Ve murei, naatu Isak ve tiimbu Yakop titaghon ŋgar eemon. Ve saveeŋ mbuaaŋ tau Maaron igham pa Abaram na, saveeŋ eemon, tauta i isavia pazi paam. \v 10 Abaram ileep tauvene pasaa, i ighurghur maata pa nugh tiina tau Maaron igharaata itaghon i tauu ŋgar tooni na. Nugh tawe, puughu ariaaŋa, ve igheen tauvene irau saawe. \f + \fr 11:10 \ft Nugh tiina tane, ene nugh sambam.\f* \x * \xo 11:10 \xt Hib 12:22, 13:14; Syg 21:2\x* \p \v 11 Abaram ighur ila. Tauta Maaron tapiri izaa to yesuru Sara ve tipoop. Onoon, yesuru timin zikooŋ ve saawe toozi to popaaŋ isov wa. Eemon Abaram ighur ila ighe Maaron itataghon saveeŋ mbuaaŋ tooni. Tauta ighita saveeŋ tawe anooŋa. \x * \xo 11:11 \xt Gnp 17:19, 21:2; Ro 4:18+\x* \m \v 12 Tauvene aghita. Abaram, i ŋeer eemon geeg ve imin kooŋ wa. Eemon yesuru azaawa Sara tipoop, ve tamtamon tau tivot ila tooni na, katini kat. Irau tanin zi mako. Pasaa, timasa timin naol imin pitum to sambam saamba, ve sausau to nari. \x * \xo 11:12 \xt Gnp 15:5, 22:17\x* \p \v 13 Yes tisov tawe, ghuruuŋ ila toozi ighamgham pooz pazi le irau mateegh toozi. Onoon, saveeŋ tau Maaron imbua tomani zi na, yes tighita anooŋa mako. Pasaa, saawe to saveeŋ tawe ighur anooŋa, ene ighengheen malau soone. Eemon lolozi poia pa saveeŋ mbuaaŋ to Maaron imin tighita anooŋa wa. Ve tivotia tauzi tighe: “Taan, ene nugh tsiei duduuŋ mako. Lepoogh tsiei to taan, ene nileep nimin loom mon. Pasaa, nugh tsiei duduuŋ, ene sambam.” \x * \xo 11:13 \xt Gnp 23:4; Mbo 39:12; 2Kor 5:7\x* \m \v 14 Tamtamon tau tisaav tauvene, ene tipaghazoŋai tauzi tighe nugh toozi duduuŋ eta aat ighengheen. Tauta tiliilo soone. \v 15 Ve imin ta tigham ŋgar tiina pa taan toozi tau tipuli na, ve tipasawal pani, kanaŋ yes irau timuul tila. \v 16 Eemon mako. Pasaa, ŋgar toozi iyaryaaŋ pa nugh ite tau poia kat iliiv nugh tau tipuli na. Nugh tawe igheen izi sambam. Tauta saawe tau tipoi Maaron tighe i Maaron toozi, i maaya pa saveeŋ toozi tawe mako. Pasaa, nugh tau tighurghur matazi pani na, i ighuru pazi pataghaaŋ ve isasaŋan zi. \x * \xo 11:16 \xt Pil 3:20; Hib 13:14\x* \p \v 17-18 Abaram ighur ila to Maaron. Tauta saawe tau Maaron itoova ve isaav pani ighe irav naatu eemon Isak imaat imin watooŋrau, i ighe igham tauvene itaghon Maaron aliiŋa. Onoon, muuŋ Maaron imbu saveeŋ pani ighe: “Paaghu tsio duduuŋ pale tivot ila to natum Isak.” Eemon Abaram iŋguruut naatu tawe mako. \x * \xo 11:17-18 \xt Gnp 21:12, 22:1+; Yems 2:21+\x* \m \v 19 Pasaa, i igham ŋgar ighe: Isaav ighe Isak imaat, ene Maaron irau ipaburigini pa mateegh. Ve ŋgar tau ivot pa Isak na, ene imin ta i imaat wa, eemon Maaron ipaburigini pa mateegh, ve ighuru imuul ila to taama Abaram. \f + \fr 11:19 \ft Ŋgar tau ivot pa Isak, ene imin ilaal pa burigiiŋ to Krisi.\f* \s1 Ghuruuŋ ila to Isak, Yakop, ve Yosep \p \v 20 Isak ighur ila to Maaron. Tauta ighur poia to Maaron izaa to natŋa ru, Yakop gha Esau, ve isaav pa gabua tau murei pale ivot pazi. \x * \xo 11:20 \xt Gnp 27:27, 39+\x* \m \v 21 Yakop ighur ila to Maaron. Tauta saawe tau iyamaan tauu ighe mateegh tooni igharau, i ighur poia to Maaron izaa to Yosep natŋa ru le isov, ra iwat aaze ila titi tooni, ve isuŋ pa Maaron. \x * \xo 11:21 \xt Gnp 48:15+\x* \m \v 22 Yosep paam ighur ila to Maaron. Tauta saawe tau iyamaan tauu ighe mateegh tooni igharau, i isaav pa yes Israela ighe murei Maaron pale igham zi tipul Isip. Ve isaav pazi pataghaaŋ pa tuua. Leso saawe to tiburig, matazi iŋgal tuua, ve tighamu tila ve titavia izi taan Kanaan. \x * \xo 11:22 \xt Gnp 50:24\x* \s1 Ghuruuŋ ila to Mose \p \v 23 Mose taama gha tiina tighur ila to Maaron. Tauta saawe tau tipoopa, tiroi pa kinik to Isip aliiŋa mako, ve tiŋgooz natuzi tawe irau kaiyo tol. Pasaa, tighita imin geegeu siriv mako. Naagho poia le poia kat. \x * \xo 11:23 \xt Igham 2:2+\x* \p \v 24 Mose paam ighur ila to Maaron. Tauta saawe tau itum gha imin olman, loolo pa tamtamon tiwaato tighe i kinik to Isip natliva naatu mako. \v 25 I irau itaghon yes Isipa ve yesŋa tigham ŋgar sasaghati naol to uliin tau igham loloon poia rigmon ve isov. Eemon i loolo pa ŋgar tawe mako. I ighita ighe poia pa ila ipaak Maaron tamtamon tooni, ve yesŋa tibaad pataŋani. \v 26 Mose igham ŋgar tauvene: Isaav ighe tamtamon tipamayaŋini, ve tighur pataŋani pani imin tigham pa Mesia, ene poia. Pasaa, i ighurghur maata pa atuya poia tau murei pale Maaron igham pani. Ve ighita ighe atuya tawe, ene iliiv kat pa kuaz isov to yes Isipa. \x * \xo 11:26 \xt Hib 10:33, 13:13\x* \m \v 27 Mose ighur ila. Tauta iburig ve ipul Isip. I iroi pa aatyavyav to kinik mako. Onoon, iit tamtamon irau taghita Maaron pa mataan mako. Eemon Mose, i iyooz ariaaŋ imin ighitghita Maaron pa tauu maata. \x * \xo 11:27 \xt Igham 2:10+; 2Kor 4:18\x* \p \v 28 Mose ighur ila to Maaron. Tauta ipaburigin ŋgar to Pasova, ve isaav pa yes Israela gha tikum siŋ izala ataman toz toz. Leso aŋela tau Maaron imbaaŋo ila pa ravuuŋ yes Isipa natuzŋa aidabazŋa na, igham gabua eta pazi sov. \x * \xo 11:28 \xt Igham 12:21+\x* \p \v 29 Eval tiina to Israel tighur ila to Maaron. Tauta saawe tau timbut Te Siŋsiŋai gha tila tivool ziige ite, yes tilaagh imin tilaagh ila taan mamaasa. Eemon saawe tau yes Isipa titoova to titaghon zi, te ipol imuul ilam izala pavozi, le tisov tighun te gha timataar. \x * \xo 11:29 \xt Igham 14:21+\x* \p \v 30 Eval tiina to Israel tighur ila. Tauta tilaagh livutin nugh tiina Yeriko irau mataaz liim ve ru. Ra didiiŋ ariaŋazi tau tilivutin nugh na tisov tipolpol tizi. \x * \xo 11:30 \xt Yos 6:1-20\x* \p \v 31 Reap, i livaa to eez. Eemon ighur ila to Maaron. Tauvene saawe tau Yosua imbaaŋ yes padewaaŋa tila to tighita nugh, Reap igham zi tila ruum tooni, ve iŋgin poghani zi. Tauta saawe tau yes Israela tiravuur eval tiina to Yeriko tau tizorzoor Maaron aliiŋa na, tirav Reap mako. Tipuli ileep. \x * \xo 11:31 \xt Yos 2:1, 6:22+; Yems 2:25\x* \s1 Tamtamon siriv tau tighur ila ariaaŋ \p \v 32 Poia, irau nayoot saveeŋ ila malau mako. Pasaa, leg saawe to nasinai pa Gideon, Barak, Samson, Yepta, David, Samuel, ve yes propet tau muuŋ tivotia Maaron aliiŋa ne mako. \x * \xo 11:32 \xt Het 4–16; 1Sam 1:1; 1King 2:12\x* \m \v 33 Zeran tawe tighur ila to Maaron. Tauta i ipalot zi gha siriv tiparav le tiliiv kinik siriv tau tiŋgin taan tintiina na. Ve yes siriv tau tighamgham pooz na, tipalot tamtamon to titaghon ŋgar duduuŋa. Ve tamtamon toozi siriv tighita saveeŋ tau Maaron imbua tomani zi na anooŋa. Ve siriv, laion irau to tighan zi mako. \x * \xo 11:33 \xt Dan 6:1+\x* \m \v 34 Siriv, tisik zi tila yav tiina loolo. Eemon yav le tapiri irau to ivaghamun zi mako. Ve siriv, Maaron ipaghau zi pa mbuzaagh maata. Siriv, tapirizi imbool. Eemon Maaron ipalot zi, tauta tiparav ariaaŋ le tiliiv zaaba to nugh siriv, ve tinaan koiazŋa tawe tila. \x * \xo 11:34 \xt Het 7:19+; 1Sam 17:51; Dan 3:1+\x* \s1 Tamtamon siriv, ghuruuŋ ila toozi ipalot zi, tauta tiyooz ariaaŋ pa badooŋ pataŋani \p \v 35 Ve zilivaa siriv, Maaron ipaburigin mateegha toozi. \x * \xo 11:35 \xt 1King 17:21+; 2King 4:32+\x* \p Tamtamon siriv, koiazŋa tighur yavyavuuŋ maata maata pazi, ve tisaav pazi tauvene: “Isaav ighe yam aghur murimim pa Maaron tsiam, ene pale nipul gham ala.” Eemon yes tilooŋ aliŋazi mako, ve tiyooz ariaaŋ pa badooŋ pataŋani. Pasaa, tighur ila tighe Maaron pale ipaburigin zi pa mateegh, ve tigham lepoogh poia kat tau iliiv pataŋani naol tau tibaad zi izi taan. \v 36 Ve siriv, tamtamon tipaŋiŋizai zi ve tilos zi. Siriv, tikau nimazi ma aghezi pa sen, ve tighur zi tiloŋ tila ruum to yavyavuuŋ. \x * \xo 11:36 \xt Yer 20:2\x* \m \v 37 Ve siriv, tirav zi pa maet. Siriv, tighorot zi pa so timin sirivu ru. \f + \fr 11:37 \ft Sinaiŋ ee to yes Yuda isaav tauvene: Muuŋ, tighorot propet Isaia imin sirivu ru.\f* \m Ve siriv, tirav zi pa mbuzaagh gha timaat. Tamtamon siriv tileep saghat. Mbolaaŋ igham zi, ve lezi nonoghiiŋa poia eta mako. Tinonogh zi pa sipsip ma mekmek uuli mon. Ve tamtamon tigham saghatin zi, ve tighur pataŋani naol pazi. \x * \xo 11:37 \xt 1King 21:13; 2Sto 24:21; Mbaŋ 7:58, 14:19\x* \p \v 38 Zeran tawe, tamtamon popoiazi kat. Timin eval tiina tau titaghon ŋgar to taan ne mako. Zeran tauvene, taan tane poia irau to tileep pani ne mako. Aghita. Lepoogh toozi, poia mako. Lezi niazi poia eta to lepoogh mako. Tauta tivalaghlaagh taghon nugh ŋginaaŋa ve loloz. Ve tilepleep iloŋ ila taan ve maet purazi. \x * \xo 11:38 \xt 1King 18:4, 19:9\x* \p \v 39 Tamtamon tisov tau nasavi zi na, tighur ila to Maaron. Tauta Maaron loolo poia pazi ve ipait zi. Eemon saawe tau tileep izi taan, toozi eta ighita saveeŋ mbuaaŋ to Maaron anooŋa mako. \v 40 Pasaa, muuŋ geeg, Maaron loolo ighur pataghaaŋ ighe igham gabua poia ee \f + \fr 11:40 \ft Gabua poia tau i isavia, ene uraat to Yesu Krisi.\f* \m tau pale iuul zi ve iit paam. Leso tasov taduduuŋ kat ila i maata. Ve i loolo pa yes tighamu imin maata mako. I ighe ilup ghiit tomani zi, ve iit tasov taghamu raraate. \c 12 \s1 Yesu itotoi ghiit pa ŋgar to tayooz ariaaŋ \p \v 1 Eval tiina to muuŋ tau ŋgarig nasavi zi ne, ene imin tiyooz livutin ghiit ve tipariaaŋ ghiit to taghur ila. Ighe tauvene, ene pale tagham mindai? Lepoogh toit, ene imin taparloos pa landooŋ tiina, ve talaan sooso malau. Tauvene gabua naol tau tipataŋan ghiit pa landooŋ, tomania ŋgar sasaghati isov tau ikau ghiit ne, iit aat tapuliir zi tizi. Ve talaan toman tapiriin taghon eez tau Maaron ighuru pait na, ve takiskisi tauvene le tapasov landooŋ toit. \x * \xo 12:1 \xt 1Kor 9:24+; Pil 3:13+; Hib 10:36\x* \m \v 2 Ve mataan ila pa gabua ite paam sov. Mataan ila pa Yesu mon, ve talaan ŋaruini tala. Pasaa, i ta imuuŋ pait ve itotoi ghiit pa eez to ghuruuŋ ila. Ve i ta pale igham uratoi ghiit le ghuruuŋ ila toit ivot le iduduuŋ kat ila Maaron maata. Aghita. I ibaad pataŋani, ve tiravu imaat izala ai pambarooŋ. Eemon i ighita mayaŋa tawe imin kaut sorok. Pasaa, i iwatagh: Isaav ighe itaghon duduŋai Maaron ŋgar tooni, ene pale murei ileep poia toman tintini. Tauta aazne, i ileep ila Taama Maaron niima tapir igharau niia to ghamuuŋ pooz. \x * \xo 12:2 \xt Pil 2:8+; Hib 1:3, 3:1\x* \m \v 3 Onoon, saawe tau i ileep izi taan, zeran sasaghati tighur koi pani, ve tizorzoora. Eemon i iyooz ariaaŋ pa badooŋ pataŋani tawe. Tauvene matamim kisin ŋgar tau i ighamu na, ve ataghoni. Mako pale pataŋani tsiam itatan gham le tapirimim isov. \x * \xo 12:3 \xt Lu 2:34; Syg 2:3\x* \s1 Maaron ipul pataŋani siriv ivot pa natŋa, leso ipaduduuŋ zi \p \v 4 Onoon, yam aparav ariaaŋ to atatan saghati tapiri. Eemon tsiam eta siŋ tooni imaliŋ soone. \v 5 Yam aat lolomim iveegh pa saveeŋ palotiiŋ ee tau iŋarui yam tau amin Maaron natŋa na? Isaav ighe: \q2 “Natug, isaav ighe Ŋeer Tiina ighur pataŋani eta payo to ipaduduuŋ ghom, na ughita imin gabua sorok sov. Ugham ŋgar pani poi. Ve isaav ighe i iyaon ghom, na lolom isaghat sov. \q2 \v 6 Pa tamtamon tisov tau Ŋeer Tiina loolo igheen toozi na, i ipapaduduuŋ zi. \q2 Ve tamtamon tisov tau i igham zi timin natŋa, ene i iloslos zi, leso igham zi tighilaal.” \x * \xo 12:6 \xt Lp 3:11+; Yems 1:12; Syg 3:19\x* \p \v 7-8 Tauvene isaav ighe pataŋani eta ivot payam, na ayooz ariaaŋ, ve abaado mon. Pa pataŋani tana, ene eez to Maaron ipaduduuŋ gham. I ighamgham tauvene pa natŋa tisov. Aghita. Isaav ighe marani eta igham sosor, pale taama ipuli? Mako. Geegeu tisov, tamazŋa tipaduduuŋ zi. Ve Maaron tauvene paam. I ighurghur pataŋani ivotvot pa natŋa tisov, leso ipaduduuŋ zi. Eemon isaav ighe i ipaduduuŋ ghom mako, ene aat i naatu yo mako. Yo umin ŋeer tau le taama mako. \x * \xo 12:7-8 \xt Lo 8:5; Lp 13:24\x* \p \v 9 Ve gabua ite paam. Iit tawatagh: Tamaanŋa to taan tiloslos ghiit, leso tipaduduuŋ ghiit. Ve saawe tau tigham tauvene, iit taroron pazi ve taneneeŋ mon. Ighe tauvene, mindai pa Tamaan Maaron tau iŋgin anunuun na? Pasaa, i iliiv tamaanŋa to taan. Tauvene isaav ighe i ighur pataŋani eta pait to ipaduduuŋ ghiit, na tapul tauun ila i niima, ve tabaado mon. Leso murei, tagham lepoogh poia. \v 10 Tamaanŋa to taan tipaduduuŋ ghiit pa saawe tuuku mon, itaghon ŋgar toozi tau tauzi tighita tighe poia. Eemon Tamaan Maaron, i ipapaduduuŋ ghiit leso iuul ghiit kat, ve tataghon ŋgar patabuyaaŋ imin i tauu. \x * \xo 12:10 \xt 1Pe 1:15+; 2Pe 1:4\x* \m \v 11 Onoon, saawe tau tilos ghiit, loloon poia mako. Loloon ipataŋan. Ve isaav ighe Maaron ighur pataŋani pait to ipaduduuŋ ghiit, ene pale ŋgara raraate mon. Eemon loloon ipataŋan pani geeg sov. Pa ighe pataŋani tana igham ŋgar toit ivot, ene pale murei tataghon ŋgar duduuŋa, ve taghita anooŋa tauvene: Itiŋa Maaron pale tavalupu ghiit tamin eemon, ve taleep toman loloon luuma. \x * \xo 12:11 \xt Yems 3:17+\x* \p \v 12 Yam siriv amin tamtamon tau ilaan sooso malau, le tapiri isov, ve niima ma aaghe imatmaat. Eemon apariaaŋ taumim ve akiskis landooŋ le apasovu! \x * \xo 12:12 \xt 2Tim 4:7\x* \m \v 13 Ve matamim iŋgal to ataghon eez duduuŋa to Maaron mon. Leso apalot zeetmimŋa siriv tau tiyooz ariaaŋ soone na, ve ghuruuŋ ila toozi ivot imin tiina le iyaryaaŋ. Tauvene matamim imomoos poi pa taumim. Pa ighe asosor pa eez to Maaron, ene pale agham zi titap le tisaghat kat. \x * \xo 12:13 \xt Lp 4:26\x* \s1 Tayamaan tauun. Mako pale tataghon ŋgar to taan imin Esau \p \v 14 Azuari gham to atotoi ŋgar luuma pa tamtamon tisov. Leso yamŋa avalupu gham amin eemon. Ve azuari gham pa ŋgar patabuyaaŋ. Pa tamtamon tau ighe itaghon ŋgar patabuyaaŋ mako, ene irau ighita Ŋeer Tiina mako. \x * \xo 12:14 \xt Mt 5:9; Ro 12:18; 2Kor 7:1; 1Pe 1:15+\x* \m \v 15 Matamim imomoos poi pa taumim. Mako pale ŋgar saghati izeev tsiam eta, ve ighur muuri pa Maaron ve poia tooni. Tamtamon tauvene, i imin waar waraman tau itum izaa ila sosomim. I pale ivaghamunia tamtamon katini, ve igham zi tisaghat ila Maaron maata. \x * \xo 12:15 \xt Lo 29:18; 2Kor 6:1; Hib 3:12\x* \m \v 16 Ve tsiam eta ighur boog sov. Ve eta ighur muuri pa Maaron ve ŋgar tooni iyaryaaŋ pa gabua to taan imin Esau sov. Iit tawatagh: Esau, i ŋeer aidaaba, ve eeza pa ghamuuŋ gabua naol to taama. Eemon i igham ŋgar pa gabua tana mako, ve iravol eeza tawe pa sur rubruub eemon geeg. \x * \xo 12:16 \xt Gnp 25:29+\x* \m \v 17 Ve yam awatagh. Murei Esau ila to taama ve ighasoni ighe ighur poia to Maaron izaa tooni, eemon taama izori. Esau imbuur ariaaŋ toman taŋiiz tiina. Eemon sosor tau i ighamu na, ene le eez eta to igharaata muul mako. \x * \xo 12:17 \xt Gnp 27:30+\x* \s1 Eez paaghu to tala tagharau Maaron iliiv eez muŋgaana tau ivot izi loloz Sinai \r (Igham 19:12, 20:18+) \p \v 18-19 Aazne, yam alam avot nugh tau irau aghita pa matamim ve akisi pa nimamim imin yes Israela na mako. Muuŋ, saawe tau Maaron ivot pazi izi loloz Sinai, yes tighita yav tau ighanghan izala loloz Sinai daaba, tomania taitai gabgabuai tau ikau loloz tawe, ve ndoroom tiina, nugh ighani milmilia, ve yaghur tiina. Ve tilooŋ gabua tau luutu imin tavuur itaŋ toman aliiŋa tiina. Ra tilooŋ Maaron aliiŋa. Tauta roiŋ tiina igham zi le tisaghat kat. Ve titaŋ rarai Mose tighe isaav pa Maaron, leso isavsaav pazi muul sov. \v 20 Pasaa, tiroi pa tutuuŋ ariaaŋa tau Maaron isavia pazi ighe: “Tamtamon ma ŋgai eta ighe ila itut loloz puughu, ene aat tiravu pa maet le imaat.” \v 21 Mose ighita gabua naol tawe, le i paam iroi kat, ve isaav ighe: “Roiŋ igham ghau le tinig irur kat!” \p \v 22 Eemon yam aazne, alam avot nugh tauvene mako. Krisi igham gham alam avot loloz Zion wa. Ene Yerusalem to sambam, nugh tiina to Maaron maata yaryaare. Aŋela ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ tiluplup zi ta sewe toman tintinizi. \x * \xo 12:22 \xt Ga 4:26; Pil 3:20; Syg 21:2\x* \m \v 23 Ve yam aleep ila lupuuŋ to Maaron natŋa aidabazŋa. \f + \fr 12:23 \ft Saveeŋ tane, ene saveeŋ palelaaŋ. Pasaa, iit tau taghur ila to Krisi na tamin Maaron natŋa aidabazŋa duduuŋ mako. Yesu mon, o Maaron naatu aidaaba duduuŋ. Eemon i pale ipakur ghiit ve igham leen gabua popoia katini, imin ta tamtamon tighamgham pa natuzŋa aidabazŋa.\f* \m Tamtamon tisov tau tileep ila lupuuŋ tana, yes timin nugh sambam tamtamona. Tauta ezazi ighenaar ila rau to nugh tawe. Ve aazne, yam agharau Maaron wa. I Ŋeer tau pale igabiiz tamtamon tisov ve ighur atuya pazi. Ve ala avot to zeran duduŋazi tau aazne tileep izi nugh sambam. Zeran tawe, Maaron igham ŋgar toozi isov poia mon ila i maata. \x * \xo 12:23 \xt Lu 10:20\x* \m \v 24 Ve aazne, ala avot to Yesu. I ta iyooz bodbodaaŋ pait ve Maaron, ve igharaat eez paaghu to itiŋa Maaron tavalupu ghiit tamin eemon. Siŋ tooni, tauta ipariaaŋ saveeŋ mbuaaŋ to eez paaghu tawe. Tauvene siŋ tooni iliiv siŋ to Avel. Pasaa, Avel siŋ tooni ipoipoi Maaron ighe iyatu. Eemon siŋ to Krisi, ene ipoipoi Maaron ighe ireu sosor toit. \x * \xo 12:24 \xt Gnp 4:10+; 1Tim 2:5; Hib 8:6, 9:15+\x* \s1 Tapoon taliŋaan pa Maaron aliiŋa sov \p \v 25 Alooŋ. Aazne, Maaron tauu isavsaav pait. Tauvene apoon taliŋamim ve azoor saveeŋ tooni sov. Aghita. Yes Israela tau muuŋ tipoon taliŋazi pa Maaron aliiŋa na, irau tipaghau tauzi pa aatyavyav tooni mako. Eemon saawe tana, i ivotia aliiŋa pazi izi taan. Ve aazne, Yesu ileep izi sambam, ve isavsaav pait. Tauvene isaav ighe taghur muriin pani, pale tapaghau tauun pa aatyavyav tooni mindai? Mako le mako kat! \x * \xo 12:25 \xt Hib 1:2, 2:1, 10:26+\x* \m \v 26 Saawe tau Maaron isavsaav pa yes Israela, aliiŋa itok taan le katia imin yogyoog. Ve aazne, i imbu saveeŋ ighe: \q2 “Murei, yau pale natok taan pai eemon, ve isov. \q2 Ve tane mon mako. Pale natok sambam saamba paam.” \x * \xo 12:26 \xt Igham 19:18; Hag 2:6\x* \p \v 27 Saveeŋ ziiri tau isaav ighe i pale itok taan “pai eemon ve isov”, ene ŋgara tauvene: Maaron pale itok gabua isov tau i ighur zi na. Leso gabua tau ariaŋazi mako na, timbiriis gha tilalez, ve gabua ariaŋazi tau irau katia mako na, tana mon ta tigheen. \x * \xo 12:27 \xt 2Pe 3:10; 1Yo 2:17; Syg 21:1\x* \p \v 28 Pooz to Maaron tomania nugh tooni, ene gabua ariaŋazi. Irau katia mako, ve tigheen tauvene irau saawe. Tauvene iit tau i igham ghiit taleep ila pooz tooni loolo ve ezaan pa taloŋ tala nugh tooni na, tatotoi loloon poia ila pani, ve taroron pani. Leso suŋuuŋ tomania besooŋ toit itaghon i loolo. \x * \xo 12:28 \xt Pil 2:12\x* \m \v 29 Pasaa, Maaron toit, i patabuyaaŋ kat. \q2 I imin yav tau ighanghan irau saawe. \x * \xo 12:29 \xt Igham 24:17; Lo 4:24; 2Tes 1:7\x* \c 13 \s1 Eez to tataghon Krisi \p \v 1 Ŋgar to ghuruuŋ loloon pa toŋvetaz to Krisi, apuli sov. Akiskisi. \x * \xo 13:1 \xt Yo 13:34+; Ro 12:10; 1Pe 1:22\x* \m \v 2 Ve isaav ighe loomba tilat, na agham zi tila ruum tsiam toman lolomim poia, ve aŋgin poghani zi. Ŋgar tauvene, lolomim iveegh pani sov. Pa muuŋ, tamtamon siriv tigham yes loomba, ve tighe pa yes tamtamon sorok. Eemon mako. Yes tau tigham zi tila ruum toozi na, ene yes aŋela. \x * \xo 13:2 \xt Gnp 18:1+; Ro 12:13; 1Pe 4:9\x* \m \v 3 Ve matamim iŋgal Maaron tamtamon tooni tau tileep ila ruum to yavyavuuŋ loolo. Agham ŋgar imin ta yam alepleep tomani zi ta sewe. Ve matamim iŋgal yes tau tamtamon tigham saghatin zi. Agham ŋgar pa pataŋani toozi tawe imin yavyavuuŋ igham gham paam, ve auul zi. \x * \xo 13:3 \xt Mt 25:36; Ro 12:15; 1Kor 12:26; Hib 10:34\x* \p \v 4 Yam asov aat aghita ŋgar to vaiŋ imin gabua tiina, ve matamim iŋgal taumim azuwamimŋa, ve aleep tomani zi mon. Leso asaghat ila Maaron maata sov. Iit tawatagh: Yes tau matazi saghati imin ŋgavuun, ve yes tau tighurghur boog na, i pale ighur atuya pazi. \x * \xo 13:4 \xt 1Kor 6:9+; Syg 22:15\x* \p \v 5 Ve lolomim ighaar pa maet sov. Isaav ighe lemim rigta, ene irao. Pa Maaron tauu isaav ighe: \pm “Yau irau napul ghom, ma naghur murig payo ne mako.” \x * \xo 13:5 \xt Mt 6:25+; Pil 4:11+; 1Tim 6:6+\x* \m \v 6 Tauvene iit taroi sov. Taghur ila ariaaŋ to Maaron, ve tasaav taghe: \q2 “Ŋeer Tiina, i Uleeŋa tsiau. \q2 Irau naroi pa gabua eta mako. \q2 Pale tamtamon tigham saa payau?” \x * \xo 13:6 \xt Mbo 56:4, 118:6; Ro 8:31+\x* \p \v 7 Matamim iŋgal yes tau timuuŋ payam ve tivotia Maaron aliiŋa payam na. Matamim kisin ŋgar poia tau tighamghamu na anooŋa tooni, ve ataghon zi pa ghuruuŋ ila toozi. \x * \xo 13:7 \xt 1Kor 11:1; 1Tes 1:6+; Hib 6:12\x* \m \v 8 Pa Yesu Krisi, i itortoor ŋgar tooni mako. Muuŋ, aazne, ve murei paam, ŋgar tooni ighengheen tauvene irau saawe. \x * \xo 13:8 \xt Mbo 102:27+; Mal 3:6; Yems 1:17\x* \m \v 9 Tauvene saveeŋ soroksorok tau isapir pa saveeŋ to Maaron na, igherev gham gha apul eez tooni sov. Onoon, zeran siriv tizuari zi tighe le titaghon katin tutuuŋ maata maata tau iŋarui aniiŋ ma gabua siriv. Eemon ŋgar tau tighamghamu na, iuul zi mako. Tagham tapiriin ila poia to Maaron, o poia. \x * \xo 13:9 \xt Ro 14:17; Ep 4:14; Kol 2:4, 16+\x* \p \v 10 Iit leen artaal ee ighengheen. Eemon yes zeran to watooŋrau tau tibesbees pa Maaron iloŋ ila balbaal patabuyaaŋ to yes Yuda na, lezi ezazi to tighan aniiŋ tau igheen ila artaal toit tawe mako. \v 11 Aghita. Ndaman isov, ighe saawe tiina to rewaaŋ sosor ivot, ene daaba to watooŋrau igham siŋ to ŋgai, ve iloŋ ila balbaal loolo tau patabuyaaŋ kat na, ve igham watooŋrau pa rewaaŋ sosor to tamtamon. Eemon ŋgai anoŋazi, ene tigham zi tila soghan pa nugh toozi to lepoogh, mako tighur zi izala yav ighan zi. \v 12 Puughu tane ta Yesu paam, tighamu tivot tila soghan pa nugh tiina Yerusalem, ra tiravu imaat toman yavyavuuŋ tiina. Ene eez tau Maaron itaghoni, leso siŋ to Yesu ireu sosor to tamtamon, ve igham zi timin tamtamon tooni patabuyaaŋa. \x * \xo 13:12 \xt Mt 21:39; Yo 19:17+\x* \m \v 13 Tauvene iit paam aat tapul lupuuŋ to yes tau tizor Krisi na, ve tavot tala tooni. Ve isaav ighe tipamayaŋin ghiit imin muuŋ tigham pani, ene poia. Saa pataŋani tau tigham pait na, tabaado mon! \x * \xo 13:13 \xt Lu 9:23; Hib 11:26, 12:2; 1Pe 4:14\x* \m \v 14 Pa iit tawatagh: Taan tane, iit leen nugh tiina eta tau iit irau taleep pani taghon taghon gha ila ne mako. Ene tazuari ghiit pa Maaron nugh tooni. Nugh tawe, murei pale ivot ighazooŋ. \x * \xo 13:14 \xt Pil 3:20; Hib 11:10, 12:22\x* \p \v 15 Tauvene iit aat tapait Maaron ila Yesu eeza. Onoon kat, iit tau taghur ila to Yesu ve tavovotia eeza ne, avoon aat ipait Maaron irau saawe. Ene imin watooŋrau toit ila pani. \x * \xo 13:15 \xt Mbo 69:30+; Ep 5:20; 1Pe 2:5\x* \m \v 16 Ve agham poghania tamtamon ve arei gabua tsiam pazi. Ŋgar tauvene, lolomim iveegh pani sov. Pa ene watooŋrau ite tau igham Maaron loolo poia. \x * \xo 13:16 \xt Ro 12:13; Pil 4:18\x* \p \v 17 Alooŋ ŋginiiŋa tsiam aliŋazi, ve aleep ila sambazi. Pa yes ta matazi payam ve tipaghazoŋai gham pa lepoogh to anunumim. Ve murei, yes pale tiyooz ila Maaron naagho ve tipaesia uraat toozi pani. Tauvene yam alooŋ saveeŋ toozi. Leso tigham uraat toozi toman lolozi poia. Isaav ighe monmon aghamgham pataŋani pazi, ene irau uraat toozi iuul gham geeg mako. \x * \xo 13:17 \xt 1Tes 5:12+; 1Tim 5:17\x* \p \v 18 Nighason gham nighe aghur ghei ila suŋuuŋ tsiam. Onoon, yei niyamaan taumai nighe ŋgar tsiei, ene iŋgalaaŋ ila Maaron maata. Eemon apul suŋuuŋ payei sov. Pa nighe ŋgar tsiei isov poia ve iduduuŋ mon ila Maaron maata. \x * \xo 13:18 \xt Mbaŋ 24:16; Ro 15:30; 1Tes 5:25\x* \m \v 19 Ve gabua ite tau lolog pani kat, ene naghe yam asuŋ Maaron ariaaŋ, leso iuul ghau ve rekia mon nalat naghit gham muul. \s1 Saveeŋ palotiiŋ \q1 \v 20-21 Tiina toit Yesu Krisi tau imaat ve Maaron ipaburigini pa mateegh na, i ta ŋginiiŋ to sipsip, ve eeza tiina kat. \q2 Siŋ tooni imaliŋ, tauta ipariaaŋ saveeŋ mbuaaŋ to eez paaghu to itiŋa Maaron tavalupu ghiit tamin eemon. \q2 Eez tawe pale igheen tauvene taghon taghon gha ila. \x * \xo 13:20-21 \xt Yo 10:11; Hib 9:15+; 1Pe 2:25, 5:4\x* \q2 Ve Taama Maaron tau igham ghiit taleep poia toman loloon luuma na, pale irei ŋgar popoia maata maata payam, leso yam irau ataghon loolo. \q2 Ve ila uraat to Yesu Krisi, i pale ipaburigin lolomim, leso agham ŋgar popoia ila i maata. \q2 Tauvene iit aat tapait eeza irau saawe. Onoon. \x * \xo 13:20-21 \xt Pil 2:13; 2Tes 2:16+\x* \s1 Paesiiŋ siriv \p \v 22 Yam toŋvetaz, yau nabood saveeŋ tuuku ila rau tane to napalot gham. Ve naghason gham naghe aghur taliŋamim pani poi. Ambuzir sov. \v 23 Yau napaes payam pa etaan ite Timoti: I, tipuli ivot pa ruum to yavyavuuŋ wa. Ve isaav ighe ilam ivot rekia, ene aat yeiru nilat nighit gham. \p \v 24 Agham aaz poia tsiei pa ŋginiiŋa tsiam, ve Maaron tamtamon tooni patabuyaaŋa tisov tau tileep izi ta sena. Yes to Itali tau yeŋa nilepleep ne, aaz poia toozi ilat payam paam. \p \v 25 Poia to Maaron aat izaa to yam asov. Onoon.