\id GEN - Saveeŋ (Tuam dialect) NT -Papua New Guinea 2011 (web 2014) \h Gabua Naol Isov Puughu \toc1 Gabua Naol Isov Puughu \toc2 Gabua Naol Isov Puughu \toc3 Gnp \mt1 Gabua Naol Isov Puughu \mt2 Stat—Genesis \c 1 \s1 Maaron ighur sambam ve taan \p \v 1 Muuŋ, saawe imin maata kat, Maaron ighur sambam ve taan tomania gabua naol isov. \x * \xo 1:1 \xt Yo 1:1, 3; Kol 1:16; Hib 11:3\x* \p \v 2 Saawe tana, nugh ŋginaaŋa mon, ve gabua eta igheen tuŋia ila niia soone. Yaa mon ta ipavon nugh, ve ndoroom tiina ikau nugh. Ve Maaron Avuvu ilala ilamlam izala te paavo. \p \v 3 Ra Maaron isaav ighe: “Ghazooŋa aat ivot.” Tauvene ghazooŋa ivot. \x * \xo 1:3 \xt 2Kor 4:6\x* \m \v 4 Maaron ighita ghazooŋa tawe poia, ve ivalaghi ila soghan pa ndoroom. \v 5 Ghazooŋa tana, i iwaato ighe “mataaz,” ve ndoroom i iwaato ighe “mboŋ.” Mboŋ tana ila ve nughizau, ene uraat imin ee isov. \p \v 6 Maaron isaav muul ighe: “Gabua ariaaŋa eta aat ivot, leso ivalagh yaa imin ru. Sirivu igheen izaa saaŋa, ve sirivu igheen izi siiŋa.” \v 7 Tauvene gabua tawe ivot itaghon i tauu aliiŋa. \v 8 Gabua ariaaŋa tana, i iwaato ighe “sambam saamba.” Mboŋ tana ila ve nughizau, ene uraat imin ru isov. \p \v 9 Maaron isaav muul ighe: “Yaa tau igheen ila sambam saamba na, aat ila ilup ghi ila niia eemon, ve nugh imamaas.” Tauvene gabua tawe ivot itaghon i tauu aliiŋa. \v 10 Nugh mamaasa tana, i iwaato ighe “taan.” Ve yaa tau ila ilup ghi ila niia eemon, ene i iwaato ighe “te.” Ve Maaron ighita poia. \p \v 11 Maaron isaav muul ighe: “Ai maata maata, tomania waar, kikiliiŋ ve aniiŋ maata maata aat tivot pa taan, ve titum tizaa ve tiyanooŋ.” \v 12 Tauvene gabua naol isov tawe titum tizaa, itaghon i tauu aliiŋa. Ve Maaron ighita poia. \v 13 Mboŋ tana ila ve nughizau, ene uraat imin tol isov. \p \v 14-15 Maaron isaav muul ighe: “Gabua siriv aat tivot ila sambam saamba. Leso tisul taan, ve tivalagh mboŋ ve mataaz, ve timin ilaal pa kaiyo, ndaman, ve saawe siriv paam.” Tauvene gabua naol tawe tivot itaghon i tauu aliiŋa. \v 16 Maaron ighur gabua tintiina ru tomania pitum. Gabua tiina kat ighaaz pa mataaz, ve gabua tau imuul mon na ighaaz pa mboŋ. \v 17-18 Maaron ighur gabua naol tana ila sambam saamba. Leso tisul taan pa mboŋ ve mataaz, ve tivalagh ndoroom ve ghazooŋa. Ve Maaron ighita poia. \v 19 Mboŋ tana ila ve nughizau, ene uraat imin paaŋ isov. \p \v 20 Maaron isaav muul ighe: “Te aat ivon pa iigh tomania gabua maata maata tau matazi yaryaare na. Ve man naol tivot ve tiroov ila taitai saamba.” \v 21 Tauvene Maaron ighur gabua tintiina to te, tomania gabua maata maata tau tileep ila te ve yaa lolozi. Ve ighur man ta naol ne paam. Ve Maaron ighita poia. \v 22 Ve ighur poia tooni izaa toozi ighe: “Yam gabua tau aleep ila te ve yaa na, apoop ve amasa amin naol. Leso apavon te ve yaa. Ve yam man amasa amin naol ve aleep irau taan isov.” \v 23 Mboŋ tana ila ve nughizau, ene uraat imin liim isov. \p \v 24 Maaron isaav muul ighe: “Taan aat ivon pa ŋgai maata maata to su ve nughei, tomania gabua geegeu tau tikakarau ila taan.” Tauvene gabua naol isov tawe tivot itaghon i tauu aliiŋa. \v 25 Maaron ighur ŋgai maata maata to su ve nughei, tomania gabua naol isov tau tikakarau ila taan. Ve Maaron ighita poia. \p \v 26 Ragha Maaron isaav muul ighe: “Iit aat tagharaat tamtamon timin iit tauun, leso tigham naghoon ve tiŋgin taan, ve iigh to te, man tau tirovroov ila taitai saamba, ŋgai maata maata, ve gabua naol isov tau tikakarau ila taan.” \x * \xo 1:26 \xt Mbo 8:5; 1Kor 11:7; Ep 4:24\x* \b \q1 \v 27 Tauvene Maaron ighur tamtamon timin i tauu. \q2 Ighur zi tigham i tauu naagho. \q2 Ighur zitamoot ve zilivaa. \x * \xo 1:27 \xt Mt 19:4\x* \p \v 28 Ve Maaron ighur poia tooni izaa toozi, ve isaav pazi ighe: “Yam apoop ve amasa amin naol, leso apavon taan. Yam aat agham uratoini ve aŋgin poghania. Ve aŋgin iigh to te, man tau tirovroov ila taitai saamba, ve gabua matazi yaryaare naol tau tileep izi taan.” \p \v 29 Maaron isaav pazi muul ighe: “Aghita. Yau nagham saiŋ, aniiŋ, ve ai maata maata tau titum izi taan na anoŋazi timin lemim aniiŋ. \v 30 Ve ŋgai tau tileep izi taan, ve man tau tirovroov ila taitai saamba, ve gabua naol tau tilaghlaagh ve tikakarau ila taan na, yau nagham kikiliiŋ ve ai raua imin lezi aniiŋ.” Ve gabua tana ivot itaghon i tauu aliiŋa. \p \v 31 Maaron ighita gabua naol tau i ighur zi na, paghunazi kat. Mboŋ tana ila ve nughizau, ene uraat imin liim ve ee isov. \x * \xo 1:31 \xt 1Tim 4:4\x* \c 2 \s1 Saawe tau Maaron imariau \p \v 1 Ene eez tau Maaron ighur sambam, taan, ve gabua naol isov tivotiir. \p \v 2 Saawe tau imin liim ve ru, ene Maaron imariau. Pasaa, i ipasovuur uraat tooni naol isov wa. \x * \xo 2:2 \xt Igham 20:11; Hib 4:4, 10\x* \m \v 3 Tauta Maaron ipakur saawe tau imin liim ve ru na, ve ighur poia tooni igheen izala, ve ighuru imin umbom patabuyaaŋ. Pasaa, saawe tana, i imariau pa uraat tooni tau ighur sambam, taan, ve gabua naol isov na. \p \v 4 Ene sinaiŋ tau isavia saawe tau Maaron Yoova ighur sambam saamba ve taan tomania gabua naol isov tivot. \s1 Maaron igharaat tamtamon \p \v 5 Saawe tau Maaron Yoova ighur sambam ve taan, gabua eta itum soone. Ai itum soone, kikiliiŋ itum soone. Taan ŋginiiŋa mon. Pasaa, i igham uman izi taan soone, ve tamtamon eta ileep ila taan to igham uratoini soone. \v 6 Eemon yaa tau igheen ila taan loolo, tauta ivotvot ve ipapaluum taan. \p \v 7 Maaron Yoova ikor taan ila niima, ibuuda, ve igharaata imin tamtamon, ra iviv avuvu maata yaryaare ila uuzu, ve tamtamon tawe iburig maata iyaryaar. \x * \xo 2:7 \xt 1Kor 15:45\x* \s1 Uum Eden \p \v 8 Taan sirivu ee ta igheen ila pa aaz izaa pani, eeza Eden. Maaron Yoova ighur gabua popoia titum ila uum tawe loolo le paghuuna kat. Ra ighur tamtamon tau i tauu igharaata na ila ileep ta sewe. \v 9 Maaron Yoova ighur ai maata maata titum ila uum tana loolo. Ai tawe, popoia pa ghitooŋ, ve anoŋazi popoia pa ghaniiŋ paam. Ila bodbodaaŋ to uum, ai ru tiyozyooz. Ai ee, to igham ghiit taleep mataan yaryaare. Ve ai ite, ene to igham ghiit taghilaal ŋgar poia ve ŋgar saghati. \x * \xo 2:9 \xt Syg 2:7, 22:2, 14\x* \p \v 10 Yaa ee ivot pa uum tana ve ipaluum taan. Yaa tawe ireer ve ivalaghi imin booga paaŋ. \v 11-12 Booga ee, eeza Pison. Ene ireer irau taan Avila isov. Taan Avila, gol popoia tomania maet popoia siriv tau timin kuaz na, tigheen ila taan loolo. \v 13 Ve booga ite imin ru, eeza Gion. Ene ireer irau taan Kus isov. \v 14 Ve booga ite imin tol, eeza Tigris. Ene ireer ila pa taan Asiria ziige tau igheen ila pa aaz izaa. Ve booga tau imin paaŋ, eeza Euprates. \s1 Maaron igharaat tamoot le iitete to iuule \p \v 15 Maaron Yoova igham tamtamon tana, ve ighuru ila uum Eden, leso iŋgini ve igham uratoini. \v 16-17 Ve isaav pani ighe: “Ai anoŋazi ta naol ne, yo irau ughan zi le tisov. Eemon ai tau irau igham ghom ughilaal ŋgar poia ve ŋgar saghati, ai eemon tawe, ughan anooŋa sov. Pa saawe tau ighe ughani, yo aat umaat.” \p \v 18 Ra Maaron Yoova maata iŋgal ighe: “Tamtamon tane zigani ileep, ene poia mako. Yau aat naghur le iitete eta to iuule.” \v 19 Tauvene Maaron Yoova ikor taan ila niima, ibuuda, ve igharaat ŋgai maata maata tau tilaghlaagh ila taan, ve man tau tirovroov ila taitai saamba na. Le isov, ra ilup zi ve igham zi tila to tamtamon tana, leso ighita: Pale iwatoor ezazi mindai? Ve ezazi tau tamtamon tana iwaat zi na, ene imin gabua naol tawe ezazi. \v 20 I iwaat ŋgai maata maata to nughei ve su ezazi, ve iwaat man ezazi paam. Eemon gabua eta ighur pani leso imin iitete to iuule ne mako. \p \v 21 Tauvene Maaron Yoova igham tamoot igheen imaat, ve ipas raŋraaŋo sirivu ee ivot, ve ipoon mulin niia pa miiza. \v 22 Ra igham tamoot raŋraaŋo tawe, ve igharaata imin livaa, ve ighuru ila to tamoot. \x * \xo 2:22 \xt 1Kor 11:8, 9; 1Tim 2:13\x* \p \v 23 Tamoot ighita livaa tana, ve isaav ighe: \q2 “Aa ŋgarig gha leg etag ee! \q2 Tuua, ene yau tuag. \q2 Ve miiza, ene yau mizag. \q2 Yau aat nawaato naghe ‘livaa.’ Pasaa, i ivot ila to yau tamoot.” \f + \fr 2:23 \ft Ila yes Israela aliŋazi Hibru, saveeŋ ‘tamoot’ ve ‘livaa’ tivagharau zi. Yes tiwaat ‘tamoot’ tighe ‘ish.’ Ve tiwaat livaa tighe ‘isha’.\f* \p \v 24 Puughu tane ta tamoot eta ighe ivai, i aat ipul taama gha tiina, ve yesuru azaawa tivalupu zi timin eemon. \x * \xo 2:24 \xt Mk 10:7, 8; Ep 5:31\x* \p \v 25 Saawe tana, tamoot yesuru azaawa tinizi ŋginaaŋa. Eemon mayazi pa tauzi mako. \c 3 \s1 Adam yesuru Eva titap pa tovaaŋ \p \v 1 Moot ilepleep izi uum paam. I le ŋgar tiina kat pa ghamuuŋ karom iliiv ŋgai naol isov tau Maaron Yoova ighur zi na. Saawe ee, i ighason livaa ighe: “Mindai? Ai anoŋazi naol tau tigheen ila uum loolo ne, Maaron Yoova iŋgalsekin gham ighe aghan zi sov. Ene onoon?” \x * \xo 3:1 \xt Yo 8:44; Syg 12:9, 20:2\x* \p \v 2 Livaa iyol aliiŋa ighe: “Mako. Maaron isaav ighe: Ai naol tau tiyooz ila uum loolo ne, yei irau nighan anoŋazi le tisov. \v 3 Ai eemon geeg tau iyooz ila bodbodaaŋ to uum, tauta i iŋgalsekin ghei pani ighe nighani sov, ve nikisi sov. Pa ighe nighani, ma nikisi, ene aat nimaat.” \p \v 4-5 Moot isaav pani muul ighe: “Mako. Yamru irau amaat mako. Maaron iwatagh: Isaav ighe yamru aghan ai tawe anooŋa, ene aat matamim pakia ve ŋgar tsiam ighazooŋ, le amin i tauu, ve aghilaal ŋgar poia ve ŋgar saghati.” \p \v 6 Livaa ighita ai anooŋa tawe paghuuna kat pa maata ve poia pa ghaniiŋ paam. I loolo pani kat pasaa, ighe ai anooŋa tana pale igham ŋgar tooni ighazooŋ. Tauvene ighamu gha ighani, ve igham sirivu pa azaawa gha aana ighan paam. \x * \xo 3:6 \xt 2Kor 11:3; 1Tim 2:14\x* \m \v 7 Yesuru tighani le isov, ra matazi pakia ve tighilaal tighe tinizi ŋginaaŋa. Tauvene yesuru tila tigham ai raua, gha tidagini, ve tipoon zi pani. \p \v 8 Ravrav izi gha nugh iluum, ra yesuru tilooŋ Maaron Yoova ilaghlaagh ila uum loolo. Tauvene tila tiyooŋ pani ila ai loolo. \v 9 Maaron ipaiyo tamoot ighe: “Ou, taum sindei?” \p \v 10 Tamoot iyol aliiŋa ighe: “Yau nalooŋ aghem luutu ila uum loolo, tauvene naroi payo ve nayooŋ. Pasaa, tinig ŋginaaŋa.” \p \v 11 Tauvene Maaron ighasoni ighe: “Sei isaav payo ighe tinim ŋginaaŋa? Ai tau yau naŋgalsekin ghom pani na, aat yo ughan anooŋa eta wa.” \p \v 12 Tamoot iyol Maaron aliiŋa ighe: “Yau mako. Livaa tau yo ugham payau ughe yeiru nileep na, tauta igham ai tawe anooŋa sirivu payau gha naghani.” \p \v 13 Tauvene Maaron Yoova isaav pa livaa aana ighe: “Yo ugham ŋgar tane pasaa?” \p Livaa iyol Maaron aliiŋa ighe: “Yau mako. Moot itombaan ghau, tauta naghani.” \s1 Maaron ighur atuya pa tamtamon tomania moot \p \v 14 Tauvene Maaron Yoova isaav pa moot ighe: \q2 “Yo ta umin puughu pa sosor tane. \q2 Tauta pataŋani tiina kat pale izaa tsio iliiv ŋgai naol isov to nughei ve su. \q2 Yo aat ukarau ila gargarim ve ughan ŋgaupup to taan ila ila le irau mateegh tsio. \b \q1 \v 15 Ve yau aat naghur koi isap yo ve livaa sosomim. \q2 Ve paaghu tsio ve paaghu tooni tauvene paam. Koi pale isap sosozi. \q2 Paaghu to livaa pale ivaghaaz valaghin dabam. \q2 Ve yo pale uŋaaŋ aaghe guubu.” \x * \xo 3:15 \xt Ro 16:20; Hib 2:14; 1Yo 3:8\x* \p \v 16 Ra Maaron isaav pa livaa ighe: “Yau aat naghur pataŋani payo tauvene: Isaav ighe yo apom, ene pale pataŋani tiina igham ghom. Ve saawe tau ighe upoop, na yo aat uyamaan yavyavuuŋ tiina kat. Eemon lolom pale igheen ariaaŋ ila to azuwam, ve uleep ila i saamba.” \p \v 17 Ra Maaron isaav pa tamoot ighe: “Yo ulooŋ azuwam aliiŋa, ve ughan ai anooŋa tau yau naŋgalsekin ghom pani na. Tauvene yau aat navaghamunia taan. Lepogham izi taan tane, yo aat ugham uraat tiina, ve uyamaan katin pataŋani, o ughita anooŋa. \v 18 Pasaa, oot sasaghati ve waar tuatua pale titum tizaa ve tivaghamunia uum tsio. Eemon yo pale ughan ila uum tana. \v 19 Tauvene yo pale urav taum pa uraat le ughun punitam, o ughita uraat tsio anooŋa ve ughan. Ve pataŋani tauvene aat ikiskis ghom le irau mateegh tsio. Pasaa, yau nagharaat ghom pa taan. Tauvene yo aat umuul ula umin taan.” \x * \xo 3:19 \xt Mbo 90:3; Hib 9:27\x* \p \v 20 Tamoot iwaat azaawa eeza Eva. Pasaa, i pale imin eval tisov tau tileep taan ne tinazi. \p \v 21 Murei ra, Maaron Yoova igharaat ŋgai uuli imin nonoghiiŋa pa Adam yesuru azaawa, ve inonogh zi pani. \s1 Maaron iziir tamtamon pa uum Eden \p \v 22 Ra Maaron Yoova isaav ighe: “Laak. Tamtamon ŋgar toozi ivot imin iit, ve tighilaal ŋgar poia ve ŋgar saghati wa. [Tauvene iit irau tapul zi tileep uum tane muul mako.] Pa ighe nimazi ila pa ai to igham zi tileep matazi yaryaare, ve tighani paam, ene pale tileep tauvene taghon taghon gha ila.” \v 23 Tauvene Maaron Yoova iziir zi pa uum Eden. Leso tila tigham uratoi taan tau yesuru tivot pani na. \v 24 I iziir zi gha tivot tila, ra ighur aŋela ariaŋazi siriv tila tiyooz ila uum ziige tau aaz izaa pani. Yes tiyozyooz tomania mbuzaagh ee tau yav ighanghan ila ve itortoor ghi. Leso tipoon eez tau ila pa ai to mataan yaryaare. \x * \xo 3:24 \xt Syg 22:2, 14\x* \c 4 \s1 Kain ve Avel \p \v 1 Murei ra, Adam yesuru azaawa tigheen ve Eva aapo. I ipoop naatu tamoot ve iwaat eeza Kain. Ve isaav ighe: “Maaron iuul ghau, tauta napoop natug tane.” \p \v 2 Tilepleep le murei ra, Eva ipoop Kain taazi Avel. Yesuru timin zolman, mako Avel iŋginŋgin sipsip, ve Kain ighamgham uraat pa uum. \p \v 3 Saawe ee, Kain igham aniiŋ anooŋa siriv tau ivot ila uum tooni na imin watooŋrau pa Yoova. \v 4 Ve Avel paam irav sipsip tooni natŋa aidabazŋa siriv, ve igham sirivu tau popoia kat na ila pa Yoova imin watooŋrau pani. Yoova loolo poia pa Avel tomania watooŋrau tooni. \x * \xo 4:4 \xt Hib 11:4\x* \p \v 5 Eemon Kain tomania watooŋrau tooni, ene Yoova irere pani. Tauta Kain aate yavyav kat le naagho isaghat. \p \v 6 Tauvene Yoova ighason Kain ighe: “Puughu mindai ta atem yavyav le naghom isaghat? \v 7 Isaav ighe yo ugham ŋgar duduuŋa, ene pale lolog poia payo ve tintinim. Eemon isaav ighe ugham ŋgar tau iduduuŋ mako, na uyamaan ghom. Pasaa, ŋgar saghati ileep ataman tsio aavo, ve isasaŋan ghom ighe igham ghom umin le. Tauvene yo aat uyooz ariaaŋ ve utatan ŋgar saghati tana izi.” \x * \xo 4:7 \xt Ro 6:12\x* \p \v 8 Murei ra Kain isaav pa taazi Avel ighe: “Ulam ituru tala talaghlaagh uum loolo.” Yesuru tila ta sewe, ra Kain iburig ve irav taazi Avel imaat. \x * \xo 4:8 \xt Mt 23:35; 1Yo 3:12\x* \p \v 9 Tauvene Yoova ighason Kain ighe: “Kain, tazim Avel ileep sindei?” \p Kain iyol aliiŋa ighe: “Yau nakankaan pani. Mindai, yau namin ŋginiiŋ to tazig?” \p \v 10 Ra Yoova isaav pani muul ighe: “Yo ugham ŋgar tane pasaa? Ulooŋ. Tazim siŋ tooni tau imaliŋ izi taan na, tauta iboboob izalam payau. \x * \xo 4:10 \xt Hib 12:24\x* \m \v 11 Yo urav tazim imaat, ve taan tane ighun siŋ tooni wa. Tauvene yau aat naghur pataŋani tane iŋarui ghom: Yo irau uleep muul izi taan tane mako. \v 12 Ve isaav ighe yo uvazogh aniiŋ izila taan to nugh ite paam, ene pale ughita anooŋa eta mako. Yo aat irau uleep tuŋia izi nugh eta mako. Pale uvalaghlaagh irau taan naol.” \p \v 13 Kain ilooŋ saveeŋ tane, ve isaav pa Yoova ighe: “Atuya to sosor tsiau tau yo ughuru payau, ene pataŋani kat. Irau nabaado mako. \v 14 Ughita. Aazne yo uziir ghau pa taan tane ve nala naleep soghan payo. Ve ughe yau irau naleep tuŋia izi nugh eta mako. Pale navalaghlaagh irau taan naol, ve ighe ŋeer eta indeeŋ ghau, i pale irav ghau namaat.” \p \v 15 Eemon Yoova iyol aliiŋa muul ighe: “Mako. Isaav ighe ŋeer eta irav ghom umaat, ene pale nayat ŋeer tana sosor tooni irau pai liim ve ru.” Ra Yoova ighur ilaal ee izaa to Kain. Leso tamtamon tighita ve tiravu sov. \v 16 Kain ipul Yoova, ve ilaagh ila ivot taan sirivu ee, eeza Nod, ve ileep ta sewe. Taan tawe igheen uum Eden ziige ila pa aaz izaa. \s1 Kain paaghu tooni \p \v 17 Murei ra, Kain yesuru azaawa tigheen, ve livaa aapo ve ipoop naatu aidaaba, eeza Anok. Ra Kain igharaat nugh tiina ee, ve iwaat naatu Anok eeza pani. \p \v 18 Anok naatu Irad, Irad naatu Mehuyael, Mehuyael naatu Metusael, ve Metusael naatu Lamek. \p \v 19 Lamek ivai zilivaa ru. Ee eeza Ada, ve ite eeza Zila. \v 20 Lamek azaawa Ada ta ipoop Yabal. Yabal paaghu tooni, ene yes tau tilaghlaagh tomania ŋgai toozi, ve tilepleep ila balbaal tau tigharaata pa ŋgai uuli. \v 21 Yabal taazi, eeza Yubal. Paaghu tooni, ta tighagharaat mboi to vivuuŋ ve gabua siriv imin gita. \p \v 22 Lamek azaawa ite Zila ipoop Tuval-Kain. Tuval-Kain paaghu tooni, ta tighagharaat ain ve baras imin gabua siriv to uraat. Tuval-Kain liivu eeza Naama. \p \v 23 Saawe ee, Lamek isaav pa azauŋa ru ighe: \q2 “Ada yamru Zila, alooŋ aliŋag. \q2 Yau Lamek azuwagŋa ta yamru. Aghur taliŋamim pa saveeŋ tsiau. \q2 Ighe ŋeer eta irav ghau le siŋig izi, ene aat naravu imaat. \q2 Ve isaav ighe ŋeer paaghu eta iposai paŋag, ene pale naravu imaat paam. \b \q1 \v 24 Alooŋ. Ighe tamtamon eta irav Kain imaat, ene pale tiyatu irau pai liim ve ru. \p Eemon yau, isaav ighe tirav matin ghau, ene pale tiyatu irau pai tamoot tol saŋavul liim ve ru (77).” \s1 Set ve Enos \p \v 25 Adam yesuru azaawa Eva tigheen muul, ve Eva aapo, ve ipoop tamoot ite. I iwaat eeza Set, ve isaav tauvene: “Kain irav taazi Avel gha imaat, tauta Maaron igham leg tamtamon ite tane, leso iyoli.” \v 26 Murei ra, Set yesuru azaawa tipoop tamoot ee, ve Set iwaat eeza Enos. \p Saawe tana, tamtamon tipaburigin ŋgar to suŋuuŋ pa Yoova. \c 5 \s1 Adam paaghu tooni \p \v 1 Ene pitiiŋ to Adam ve paaghu tooni: \p Saawe tau Maaron ighur tamtamon, ighur zi timin i tauu. \v 2 Ighur tamoot ve livaa. Ve ighur poia tooni izaa toozi ve iwaat zi ighe “tamtamon.” \f + \fr 5:2 \ft Yes Israela tiwaat ‘tamtamon’ ila tauzi aliŋazi tighe: ‘Adam’.\f* \p \v 3 Adam ndaman tooni irau 130, ra yesuru azaawa tipoop natuzi ee. I igham taama naagho. Yesuru raratezi kat. Adam iwaat eeza ighe Set. \v 4 Set izi, ve Adam ileep muul irau ndaman 800, ve tipoop natuzŋa zitamoot ve zilivaa siriv. \v 5 Tauvene Adam ileep irau ndaman 930, ra imaat. \s1 Set paaghu tooni \p \v 6 Set ndaman tooni irau 105, ve yesuru azaawa tipoop natuzi aidaaba, eeza Enos. \v 7 Enos izi, ve Set ileep muul irau ndaman 807, ve tipoop natuzŋa zitamoot ve zilivaa siriv. \v 8 Tauvene Set ileep irau ndaman 912, ra imaat. \p \v 9 Enos ndaman tooni irau 90, ve yesuru azaawa tipoop natuzi aidaaba, eeza Kenan. \v 10 Kenan izi, ve Enos ileep muul irau ndaman 815, ve tipoop natuzŋa zitamoot ve zilivaa siriv. \v 11 Tauvene Enos ileep irau ndaman 905, ra imaat. \p \v 12 Kenan ndaman tooni irau 70, ve yesuru azaawa tipoop natuzi aidaaba, eeza Malalel. \v 13 Malalel izi, ve Kenan ileep muul irau ndaman 840, ve tipoop natuzŋa zitamoot ve zilivaa siriv. \v 14 Tauvene Kenan ileep irau ndaman 910, ra imaat. \p \v 15 Malalel ndaman tooni irau 65, ve yesuru azaawa tipoop natuzi aidaaba, eeza Yared. \v 16 Yared izi, ve Malalel ileep muul irau ndaman 830, ve tipoop natuzŋa zitamoot ve zilivaa siriv. \v 17 Tauvene Malalel ileep irau ndaman 895, ra imaat. \p \v 18 Yared ndaman tooni irau 162, ve yesuru azaawa tipoop natuzi aidaaba, eeza Enok. \v 19 Enok izi, ve Yared ileep muul irau ndaman 800, ve tipoop natuzŋa zitamoot ve zilivaa siriv. \v 20 Tauvene Yared ileep irau ndaman 962, ra imaat. \p \v 21 Enok ndaman tooni irau 65, ve yesuru azaawa tipoop natuzi aidaaba, eeza Metusela. \v 22-24 Metusela izi, ve Enok ileep muul irau ndaman 300, ve tipoop natuzŋa zitamoot ve zilivaa siriv. Enok lepoogh tomania laghooŋ tooni, i maata iŋgalŋgal Maaron ve itaghon eez tooni irau saawe. Tauvene ileep irau ndaman 365, ra Maaron ighamu gha izala, ve tighita muul mako. \x * \xo 5:22-24 \xt Hib 11:5\x* \p \v 25 Metusela ndaman tooni irau 187, ve yesuru azaawa tipoop natuzi aidaaba, eeza Lamek. \v 26 Lamek izi, ve Metusela ileep muul irau ndaman 782, ve tipoop natuzŋa zitamoot ve zilivaa siriv. \v 27 Tauvene Metusela ileep irau ndaman 969, ra imaat. \p \v 28 Lamek ndaman tooni irau 182, ve yesuru azaawa tipoop natuzi aidaaba. \v 29 Lamek isaav ighe: “Maaron ivaghamunia taan, tauta nigham uraat tiina kat to niil lemai aniiŋ. Eemon natumai tane pale igham uleeŋ ivot payei pa uraat pataŋani tau nighamghamu pa nimamai ne.” Tauta iwaat naatu eeza Noa. \v 30 Noa izi, ve Lamek ileep muul irau ndaman 595, ve tipoop natuzŋa zitamoot ve zilivaa siriv. \v 31 Tauvene Lamek ileep irau ndaman 777, ra imaat. \p \v 32 Noa ndaman tooni 500, ra yesuru azaawa tipoop natuzŋa zitamoot tol, ezazi Sem, Ham, ve Yapet. \c 6 \s1 Ŋgar saghati to tamtamon ivot imin tiina \p \v 1-2 Saawe tau tamtamon timasa timin naol izi taan, Maaron natŋa tighita tamtamon natuzlivaŋa paghunazi kat. Tauvene tigham zi irau tauzi lolozi, ve tivai zi. \x * \xo 6:1-2 \xt 2Pe 2:4-5\x* \m \v 3 Yoova ighita gabua tana, ve isaav ighe: “Tamtamon, ene yes taan sorok. Avuvug irau ileep tomani zi, ve tileep matazi yaryaare le alok ne mako. Pale tileep irau ndaman ndiŋndiŋ ee tamoot ee (120) mon, ve saawe toozi isov ve timaat.” \p \v 4 Saawe tana ve ilam, tamtamon tau anoŋazi tintiina ve tapirizi kat tivot ve tileep izi taan. Tamazŋa, ene Maaron natŋa. Ve tinazŋa, ene tamtamon to taan natuzlivaŋa. Zeran tawe tileep muuŋ. Yes tapirizi tiina ve zeran to malmal, ve varuzi ilaan irau nugh. \p \v 5 Yoova ighita tamtamon tau tileep izi taan na, gabuazi isaghat kat, ve ŋgar toozi iyaryaaŋ pa ŋgar sasaghati mon irau saawe. \x * \xo 6:5 \xt Gnp 8:21; Mbo 14:1-3; Ro 3:10-18\x* \m \v 6 Tauvene loolo ipataŋan kat pa tamtamon tau i tauu ighur zi tizi taan na, ve isaav pa tauu ighe: “Wais, nagharaat zi mako, kanaŋ poia. \v 7 Tambaaŋo. Yau aat napasov tamtamon le tisov pa taan. Ve yes mon mako. Ŋgai, man, ve gabua naol isov tau tikakarau izi taan na paam, yau aat napasov zi pa taan ve tisov tilalez. Onoon, yau taug naghur zi. Eemon tigham ŋgar sasaghati naol. Tauta tigham ghau tinig imum pazi kat.” \p \v 8 Eemon Noa, Yoova ighita ighe i ŋeer poia, ve loolo pani. \s1 Sinaiŋ to Noa \p \v 9 Ene sinaiŋ to Noa tomania paaghu tooni. Saawe to Noa, i mon ta ŋeer duduuŋa, ve le sosor mako. Lepoogh to Noa tomania laghooŋ tooni, i maata iŋgalŋgal Maaron, ve itaghon eez tooni irau saawe. \v 10 Noa natŋa tol, ezazi Sem, Ham, ve Yapet. \p \v 11-12 Saawe tana, Maaron ighita ŋgar sasaghati kat ivot irau taan isov. Ve ŋgar to ghamuuŋ malmal paam, ivot tiina le irau nugh. Tauvene i ighita taan isaghat kat. Pasaa, tamtamon tisov tivaghamunia lepoogh toozi izi taan. \s1 Noa ivaghuz waaŋ \p \v 13 Tauvene Maaron isaav pa Noa ighe: “Ulooŋ. Yau naghita tamtamon tighamgham malmal irau taan isov. Tauta nagham ŋgar naghe napasov tamtamon pa taan. Yau pale navaghamun zi tomania taan ve gabua naol tau tileep ve tigheen izi taan na, le tisov tilalez. \v 14 Tauvene yo aat uvaghuz lem waaŋ eta. Ughita ai ariaŋazi, ve usap zi, leso uvaghuz waaŋ pani. Urav motmotin waaŋ loolo imin naol. Ve uŋgal zimir ila waaŋ loolo ve muuri paam. Leso te iloŋ ila sov. \p \v 15 Ene eez tau yo aat utaghoni: Malaua to waaŋ, uroova irau roov tamoot tol saŋavul ve liim (133 mita), ve tuuku tooni irau roov saŋavul ve ru (22 mita), ve loolo izala saaŋa ve izilam siiŋa, ene irau roov liim ve ru (13 mita). \v 16 Ve urau waaŋ ruuma. Eemon urav didiiŋ izala koŋia sov. Upul sooso rig. Leso yaghur tomania ghazooŋa itaghoni. Ve ughur ataman ila waaŋ ziige. Saawe tau yo uvaghuz waaŋ, ughur loolo imin sosoor tol: ee igheen siiŋa, ite igheen bodbodaaŋ, ve ite igheen saaŋa. \p \v 17 Ulooŋ. Yau naghe nagham yaa ivon toman tapiri tiina le itavtav taan. Leso irewaar gabua tau matazi yaryaare ne tisov tilalez. Gabua naol isov tau tileep izi taan, aat tisov timataar. \v 18 Eemon yau aat nambu saveeŋ ariaaŋ tomani ghom, leso tavalupu ghiit tamin eemon. Tauvene yo aat ugham azuwam, ve natumŋa tol toman azuazŋa, ve yamŋa aloŋ ala waaŋ loolo. \x * \xo 6:18 \xt 1Pe 3:20\x* \m \v 19-20 Ve uyau gabua maata maata tau matazi yaryaare na, ve asov aloŋ ala waaŋ loolo. Ugham ŋgai, man, ve gabua naol tau tikakarau ila taan paam. Ugham ruŋaruŋa, tamoot ve upin. Leso timaat sov. \v 21 Ve uyau aniiŋ maata maata ve ughuru iloŋ ila waaŋ loolo paam. Leso yam ve gabua naol tau yamŋa aleep ila waaŋ loolo na, lemim aniiŋ.” \p \v 22 Maaron isavia saveeŋ tana le isov, ra Noa ila ve igham uratoi gabua isov tau Maaron isavia pani na. \x * \xo 6:22 \xt Hib 11:7\x* \c 7 \s1 Maaron igham yaa ivon toman tapiri tiina \p \v 1 Murei ra, Yoova isaav pa Noa ighe: “Yau naghita tamtamon tau tileep pa saawe tane na, yo zigom ta duduŋam ila matag. Tauvene uburig, ugham azuwam toman natumŋa tol ve azuazŋa, ve yamŋa aloŋ ala waaŋ loolo. \x * \xo 7:1 \xt Mt 24:38; 2Pe 2:5\x* \m \v 2 Ve ŋgai maata maata tau popoiazi pa watooŋrau na, ugham zitamoot liim ve ru ve upin liim ve ru, tiloŋ tila waaŋ loolo. Ve gabua siriv tau popoiazi pa watooŋrau mako na, ugham ruŋruŋa, tamoot ee ve upin ee. \v 3 Ve ugham man maata maata tau tirovroov ila taitai saamba na paam. Ugham zitamoot liim ve ru, ve upin liim ve ru. Leso timaat sov, ve murei na tipoop, ve timasa timin naol, ve tirau taan muul. \v 4 Pasaa, mboŋ liim ve ru tane isov, mako nagham uman tiina izi taan le irau mboŋ tamoot ru. Leso napasov gabua matazi yaryaare naol isov tau naghur zi na, ve tisov pa taan.” \p \v 5 Yoova isavia saveeŋ tane le isov, ve Noa ila igham uratoi gabua isov tau Maaron isavia pani na. \p \v 6 Noa ndaman tooni irau 600, ra yaa ivon izi taan toman tapiri tiina. \v 7 Tauvene Noa yesuru azaawa, natŋa, ve raulivaŋa, tisov tiloŋ tila waaŋ loolo. Leso yaa ivaghamun zi sov, ve tileep poi. \v 8-9 Ve ŋgai maata maata tau popoiazi pa watooŋrau, tomania gabua naol tau irau tigham zi pa watooŋrau mako na, ve man tau tirovroov, tomania gabua naol tau tikakarau ila taan, ene ruŋruŋa, tamoot ve upin, tila tivot to Noa, ve yesŋa Noa tiloŋ tila waaŋ loolo itaghon saveeŋ tau Maaron isavia pani na. \v 10 Tiloŋ tila waaŋ loolo, ve tileep mboŋ liim ve ru le isov, ra yaa ivon toman tapiri tiina, le itav taan naol isov. \p \v 11 Tauvene indeeŋ Noa ndaman tooni irau 600, kaiyo imin ru, ve mboŋ imin saŋavul liim ve ru, ra taan aavo ikaak, ve yaa tiina tau igheen taan loolo na, bolokia izaa toman tapiri tiina. Ve sambam saamba tauvene paam. Aavo ikaak ve yaa tau igheen saaŋa na, izi toman tapiri tiina. \v 12 Tauvene uman tiina kat izi taan le irau mataaz tamoot ru ve mboŋ tamoot ru. \v 13 Saawe duduuŋ tana, Noa yesuru azaawa, ve natŋa tol, Sem, Ham ve Yapet, tomania azuwazŋa, tiloŋ tila waaŋ loolo. \v 14 Ve ŋgai maata maata to nughei ve su, tomania gabua maata maata tau tikakarau ila taan, ve man maata maata titaghon zi gha yesŋa tiloŋ tila waaŋ loolo. \v 15-16 Tauvene gabua naol isov tau matazi yaryaare na, ruŋruŋa, tamoot ve upin, tiloŋ tila waaŋ loolo itaghon Maaron aliiŋa. Ra Noa aana iloŋ ila ve Yoova tauu ipoon ataman to waaŋ. \p \v 17 Yaa ivon izaa le itavtav taan irau mboŋ tamoot ru, ve ipapot waaŋ gha izaa ipot. \v 18 Yaa izaa izaa le waaŋ imoghan. \v 19 Yaa izaa le ivon toman tapiri tiina kat le itavtav loloz tintiina naol isov. \v 20 Yaa ivon izala le iliiv loloz dabazi naol isov irau roov paaŋ (8 mita). \v 21 Tauvene gabua tau tilepleep izi taan na, timataar tisov. Ŋgai to nughei, ŋgai to su, man, ve gabua naol tau tikakarau ila taan na, tomania tamtamon paam timataar le tisov kat. \v 22 Gabua naol isov tau tileep izi taan ve tighamgham yaghur, tauta tisov tilalez. \v 23 Ene eez tau Maaron ipasovuur gabua naol isov pa taan. Tamtamon, ŋgai, gabua tau tikakarau ila taan, ve man tau tirovroov ila taitai saamba, eta ileep muul mako. Tisov tilalez. Eemon yes tau tileep tomania Noa ila waaŋ loolo na, yes mon ta tileep poi. \x * \xo 7:23 \xt Hib 11:7; 2Pe 2:5, 3:6\x* \p \v 24 Tauvene yaa itav taan, ve ipot irau mboŋ 150 (kaiyo liim ma vene). \c 8 \s1 Yaa imaak \p \v 1 Eemon Maaron maata iŋgalŋgal Noa ve gabua naol isov to su ve nughei tau tileep tomania ila waaŋ loolo na. Tauvene igham yaghur ilaan izala yaa paavo to ivuvuur yaa leso imaak. \v 2 Ve taan aavo tau yaa ivotvot pani tomania sambam saamba aavo tau yaa izi pani na, tivool muul, ve uman imot. \v 3-4 Tauta yaa imaak poipoi irau mboŋ 150. Indeeŋ kaiyo imin liim ve ru, ve mboŋ imin saŋavul liim ve ru, waaŋ ilot izala loloz ee to taan Ararat daaba. \v 5 Yaa imaak izizi le kaiyo saŋavul, ve mboŋ imin maata, ra loloz dabazi peria. \v 6-7 Mboŋ tamoot ru paam ilam ila, ra Noa ikaak sooso rig tau papazoge ighuru pa yaghur itaghoni na, ve imbaaŋ man kool ee ila. Man tawe ivarovroov le yaa imaak kat. \p \v 8 Noa ighe iwatagh: Yaa imaak wa, ma soone? Tauvene imbaaŋ mbuun ee ila. \v 9 Eemon yaa imaak kat soone. Tauvene mbuun tawe irau indeeŋ niia poia eta to mariaoŋ mako, ve iroov imuul ila pa waaŋ. Noa izuzuun niima ivot ila muuri, ve mbuun iroov ilam imbutur izala, ve Noa ighamu iloŋ ila waaŋ loolo muul. \v 10 Noa isaŋan le mboŋ liim ve ru isov, ra imbaaŋ mbuun iroov muul ila. \v 11 Ila irovroov le ravrav izi, ra iŋaaŋ ai oliv mbiila ee ila dadabu, ve iroov imuul ila pa waaŋ. Tauvene Noa iwatagh ighe yaa imaak wa. \p \v 12 Noa isaŋan le mboŋ liim ve ru muul isov, ra ipul mbuun iroov muul ila. Saawe tana, ila le imuul mako. \v 13 Tauvene indeeŋ Noa ndaman tooni irau 601, kaiyo imin maata ve mbooŋi imin maata, ene taan imamaas wa. Tauvene Noa ipas atov siriv pa waaŋ gha itiir nugh, ve ighita taan imamaas. \v 14 Indeeŋ kaiyo imin ru, ve mbooŋi imin tamoot ee liim ve ru, taan igorgor kat. \p \v 15-16 Tauvene Maaron isaav pa Noa ighe: “Yo tomania azuwam, natumŋa, ve rawamlivaŋa, apul waaŋ, ve avot ala muuri. \v 17 Ve ugham gabua matazi yaryaare naol tau yamŋa aleep ila waaŋ loolo na tivot tila muuri paam. Leso tilaagh irau taan ve timasa timin naol, ve tileep irau taan muul.” \p \v 18 Tauvene Noa yesuru azaawa, natŋa, ve raulivaŋa tipul waaŋ, ve tivot tila muuri. \v 19 Ve ŋgai maata maata, man, gabua naol isov tau tikakarau ila taan, ene tisov tighur zi ila sosoor toz toz, ve tipul waaŋ gha tivot muuri paam. \s1 Noa igham watooŋrau pa Yoova \p \v 20 Ra Noa indou maet imin artaal pa Yoova. Ve ŋgai ve man tisov tau popoiazi pa watooŋrau na, i igham eŋaeŋa ve irav zi timaat. Ra ighur zi tizala artaal paavo gha yav ighan dodolin zi imin watooŋrau pa Yoova. \v 21 Yoova inuŋuz watooŋrau tawe vaazi poia kat, ve isaav ila loolo ighe: “Murei, yau aat irau navaghamunia taan pa sosor to tamtamon muul mako. Pasaa, yau nawatagh: Saawe tau yes geegeu ve ilam, ene ŋgar sasaghati igheen ariaaŋ ila lolozi. Tauvene yau aat irau navaghamunia gabua matazi yaryaare muul imin tau aazne naghamu ne mako. \q2 \v 22 Aazne ve ila, \q2 saawe to vazoghiiŋ aniiŋ, ve saawe to mariri, \q2 saawe to nugh iyauŋ, ve saawe to nugh ituntun, \q2 ragh ve yavaar, mboŋ ve mataaz. \q2 Gabua naol tana irau tisov ne mako. \q2 Pale tighengheen tauvene mon taghon taghon gha ila.” \c 9 \s1 Maaron imbu saveeŋ tomania Noa \p \v 1 Maaron ighur poia tooni izaa to Noa tomania natŋa, ve isaav pazi ighe: “Apoop, ve amasa amin naol, ve aleep irau taan muul. \v 2 Ŋgai maata maata tau tileep izi taan, tomania man, iigh, ve gabua soroksorok tau tikakarau ila taan, ene aat matazi izaa ve tiroi payam. Yau naghur zi tilat nimamim. \v 3 Muuŋ, naghur gabua tau titum ila taan timin aniiŋ payam. Ve aazne, yau napul gabua matazi yaryaare ta naol ne payam paam, leso aghan zi.” \p \v 4 Gabua eemon tau yau naŋgalsekin gham pani. Gabua miiza tau siŋ igheen ila na, yam aghani sov. Pasaa, siŋ ta imin puughu pa gabua tileep matazi yaryaare. \x * \xo 9:4 \xt Mbaŋ 15:20\x* \m \v 5 Tauvene isaav ighe ŋeer eta, ma ŋgai eta irav tamtamon imaat, yau Maaron naghur atuya pani tauvene: I aat imaat paam. Leso iyat siŋ tau i iliŋi na. \q1 \v 6 Tauvene ŋeer eta isaav ighe irav tamtamon ite imaat, \q2 ene pale i paam tiravu imaat. Leso iyat siŋ tau i iliŋ na. \q2 Pasaa, Maaron ighur tamtamon tigham i tauu naagho. \x * \xo 9:6 \xt Igham 20:13\x* \p \v 7-8 Ra Maaron isaav muul pa Noa toman natŋa ighe: “Yam apoop, ve amasa amin naol kat, ve aleep irau taan. \v 9 Ve alooŋ. Yau naghe nambu saveeŋ pa yam, ve paaghu tsiam tau pale tivot murei. \v 10 Ve yam mon mako. Gabua matazi yaryaare naol isov to nughei ve su tau tileep tomani gham ila waaŋ loolo, ve yamŋa avot ala muuri gha aazne aleep izi taan ne, saveeŋ mbuaaŋ tsiau tane iŋarui zi paam. \x * \xo 9:10 \xt Gnp 1:28\x* \m \v 11 Yau nambu saveeŋ ariaaŋ payam tauvene: Irau nagham yaa ivon muul toman tapiri tiina to navaghamunia gabua matazi yaryaare mako. Ve taan tauvene paam. Yaa irau ivaghamunia muul mako.” \p \v 12-13 Ve Maaron isaav muul ighe: “Taliŋbuuz tsiau tau igheen izala taitai, ene naghuru imin ilaal pa saveeŋ mbuaaŋ tsiau tane. Saveeŋ tane, yau nambua tomani gham, ve gabua matazi yaryaare isov tau tileep tomani gham izi taan. Saveeŋ tane pale iyooz ariaaŋ taghon taghon gha ila. Tauvene taliŋbuuz pale imin ilaal pa saveeŋ mbuaaŋ tau yau nambua tomania gabua naol isov tau tileep izi taan. \v 14-15 Murei, isaav ighe yau naghur taitai iyooz tomania taliŋbuuz, ene aat matag iŋgal saveeŋ tau nambua tomani gham ve gabua matazi yaryaare isov. Saveeŋ mbuaaŋ tauvene: Yaa irau ivon le ivaghamun gham muul mako. \v 16 Tauvene taliŋbuuz ighe ivot tomania taitai, ene aat naghita, ve matag iŋgal saveeŋ tau nambua tomania gabua matazi yaryaare isov tau tileep izi taan. Saveeŋ tane pale iyooz tauvene taghon taghon gha ila.” \p \v 17 Tauvene Maaron isaav pa Noa ighe: “Taliŋbuuz, ene imin ilaal pa saveeŋ tau yau nambua tomania gabua matazi yaryaare isov tau tileep izi taan.” \s1 Noa ve natŋa tol \p \v 18 Noa natŋa tol tau yesŋa tileep waaŋ loolo ve tivot muuri na, ezazi tauvene: Sem, Ham, ve Yapet. Ham naatu, ene Kanaan. \v 19 Eval tisov tau tileep izi taan, ene tivot ila to Noa natŋa tol tawe. \p \v 20 Noa, i ŋeer to ghamuuŋ uraat pa uum, ve i ta ivazogh vaen imin maata. \v 21 Saawe ee, i ighun vaen le iyamaan tauu mako, ve kawaal tooni imaruat. Tauvene igheen tiini ŋginaaŋa ila balbaal tooni loolo. \v 22 Noa naatu Ham, tau Kanaan taama na, ighita taama igheen tiini ŋginaaŋa, ve ivot ila muuri gha ipaes pa tooghŋa. \v 23 Eemon Sem yesuru Yapet tigham uuli ee, ve tisiki izala avarazi, ve tilaagh pa murizi tila, ve tipoon tamazi pani. Pasaa, lolozi pa tighita tamazi tiini ŋginaaŋa mako. \p \v 24 Saawe tau Noa iburig gha ŋgar tooni ighazooŋ, ilooŋ tighe naatu Ham ighita igheen tiini ŋginaaŋa. \v 25 Tauvene isaav pani ighe: \q2 “Pataŋani tane pale iŋarui Kanaan. \q2 I tomania paaghu tooni pale timin besooŋa sorok pa toŋvetaz toozi.” \p \v 26-27 Ve Noa ighur poia izaa to Sem gha Yapet tauvene: \q2 “Iit tapakur Yoova. I Maaron to Sem. \q2 Kanaan paaghu tooni pale timin uraata sorok pa paaghu to Sem. \q2 Ve Yapet paaghu tooni, Maaron pale igham zi timasa timin naol, ve izuur taan toozi ila imin tiina. \q2 Yesŋa Sem paaghu tooni pale tilup zi timin eemon. \q2 Eemon yes Kanaana pale timin uraata sorok pa Yapet paaghu tooni.” \p \v 28-29 Yaa ivon toman tapiri tiina le isov, ra Noa ileep muul irau ndaman 350. Tauvene ndaman tooni imin 950, ra imaat. \c 10 \s1 Noa natŋa paaghu toozi \p \v 1 Ene pitiiŋ to Noa tomania natŋa ve paaghu toozi. \p Noa natŋa, ene: Sem, Ham, ve Yapet. Yaa ivon toman tapiri tiina le isov, ra paaghu toozi tivot tauvene: \p \v 2 Yapet natŋa, ene: Gomer, Magog, Madai, Yaban, Tubal, Mesek, ve Tiras. \v 3 Gomer natŋa, ene: Askenaz, Ripat, ve Togarma. \v 4 Yaban natŋa, ene: Elisa, Tarsis, Kitim, ve Dodanim. \v 5 Yes tane ta Yapet timŋa. Yes tivot timin naol, ve tila tileep irau nari ve sisi. Puughu toozi eŋaeŋa tila tileep irau nugh toz toz, ve tisavia tauzi aliŋazi. \p \v 6 Ham natŋa, ene: Kus, Isip, Put, ve Kanaan. \v 7 Ve Kus natŋa, ene: Seba, Avila, Sapta, Rama, ve Sapteka. Rama natŋa, ene: Siba ve Dedan. \p \v 8 Kus naatu ite, eeza Nimrot. Nimrot, eeza tiina kat pasaa, i irau kat pa ŋgar to ghamuuŋ malmal. Iliiv eval tiina to taan. \v 9 Ve i ŋeer to ilooŋ ŋgai sagsag. Tauvene murei, isaav ighe tipait ŋeer eta eeza, mako tiparim pani tauvene: ‘Ŋeer tane, Yoova igham le ŋgar tiina pa ilooŋ ŋgai sagsag imin Nimrot.’ \v 10 Nimrot iŋgin taan sirivu tiina ee, eeza Sinar. \f + \fr 10:10 \ft Sinar eeza ite Babilon.\f* \m Taan tawe, nugh tintiina tol tigheen ila, ezazi Babel, Erek, ve Akad. \v 11-12 Murei ra, Nimrot ipul taan to Babilon, ve ila pa taan sirivu to Asiria, ve ipaburigin nugh tintiina paaŋ, ezazi Ninive, Reobot-Ir, Kala, ve Resen. Nugh Resen, ene igheen bodbodaaŋ pa nugh tiina Ninive ve nugh Kala. \p \v 13-14 Isip natŋa, ene: Lud, Anam, Leap, Naptu, Patrus, Kaslu, ve Kaptor. Kaslu ta yes Pilistia tivot ila tooni. \p \v 15-19 Kanaan naatu aidaaba Sidon, ve tazŋa, ene: Het, Yebus, Amor, Girgas, Hiv, Aki, Sini, Arvad, Semar, ve Amat. \p Murei, ra paaghu to Kanaan timbiriis, ve tila tileep tirau nugh toz toz. Taan toozi ila imuul ta nugh Sidon, ve itaghon nari ila imuul nugh Gerar ve nugh Gaza. Ra imbutu iloŋ ila pa taan to nugh Sodom, Gomora, Adma, ve Seboim, le malmali ila ivool pa nugh Lasa. Ene taan to yes Kanaana. \v 20 Yes tana, ta tivot ila to Ham. Yes tivot timin naol, ve puughu toozi eŋaeŋa tila tileep irau nugh toz toz, ve tisavia aliŋazi ite ite. \p \v 21 Yapet toogha Sem natŋa timasa timin naol, ve timin puughu pa Eber. \v 22 Sem natŋa, ene: Elam, Asur, Apaksad, Lud, ve Aram. \v 23 Aram natŋa, ene: Uz, Ul, Geter, ve Mas. \v 24 Apaksad naatu Sela. Ve Sela naatu, Eber. \v 25 Eber natŋa ru. Ee eeza Peleg, ve ite eeza Yoktan. Saawe tau Peleg ileep izi taan, tamtamon to taan tivalagh tauzi, ve tila tileep lez lez. Tauta tiwaat eeza Peleg. \p \v 26-29 Yoktan natŋa, ene: Almodad, Selep, Azamavet, Yera, Adoram, Uzal, Dikla, Obal, Abimael, Seba, Opir, Avila, ve Yobab. Yes tisov tane Yoktan natŋa. \v 30 Taan toozi, nugh Mesa imin ŋgat pani, ve ila imuul loloz to taan Separ tau igheen ila pa aaz puughu. \v 31 Yes tana ta tivot ila to Sem. Yes tivot timin naol, ve puughu toozi eŋaeŋa tila tileep irau nugh toz toz, ve tisavia aliŋazi ite ite. \p \v 32 Yes tane, Noa natŋa paaghu toozi. Yaa ivon toman tapiri tiina le isov, ra timasa timin naol, ve tila tileep irau taan ta naol ne, ve timin puughu pa eval tisov to taan. \c 11 \s1 Rumei to Babel tau daaba malaua \p \v 1 Muuŋ, tamtamon tau tileep izi taan na, tisov tisavia aliŋazi eemon, ve saveeŋ toozi raraate. \v 2 Yes tileep izi nugh eemon mako. Tizurzuur tiŋarui aaz puughu tila, le tivot taan duduuŋa ee tau igheen ila taan sirivu to Sinar, ve tighur niazi to lepoogh ta sewe. \p \v 3 Ra tivasavo zi tighe: “Laak! Iit aat tabuud taan ve tamozi ila yav. Leso iyaryaaŋ kat imin maet ve tagharaat ruum pani.” Tigham tauvene, ve lezi gabua ivot pa raoŋ ruum. Ve tigham gabua ite imin zimir to ikis maet tawe le tuŋia. \p \v 4 Ra tisaav tighe: “Laak! Iit aat tagharaat leen nugh tiina eta, ve tagharaat rumei tiina eta tau daaba izala lee ikis taitai. Leso ezaan imin tiina. Ve gabua ite. Uraat tiina tane pale ilup ghiit tamin eemon. Mako pale tambiriis ve taleep leen leen irau taan ta naol ne.” \p \v 5 Yes tigham gabua tane le isov, ra Yoova izilam ighe ighita nugh toozi tiina tawe ve rumei tau tirao izala le izala kat na. \v 6 I ighit zi ve isaav ighe: “Wai, tamtamon tilup zi timin eemon wa! Ve tisavia aliŋazi eemon, ve aazne tipaburigin uraat tiina tane paam. Murei, isaav ighe lolozi ighur pa uraat tintiina siriv, pale matazi sorok ve tighamu mon. Pasaa, gabua eta irau ipoon zi muul mako. \v 7 Tauvene iit aat tazila ve tatoor aliŋazi ila ite ite. Leso tivaloŋai aliŋazi muul sov.” \p \v 8 Eez tane ta Yoova igham zi tipul uraat igheen, ve ivarewai zi tila tileep irau taan isov. \p \v 9 Nugh tiina tawe, tiwaat eeza tighe ‘Babel.’ \f + \fr 11:9 \ft Saveeŋ ‘Babel’ igharau Hibru aliŋazi ziiri ee tau puughu ‘irewai’.\f* \m Pasaa, indeeŋ saawe tau tamtamon tisov to taan tilup zi izi nugh tana, Yoova itoor aliŋazi, ve ivarewai zi gha tighau tila tileep lez lez irau taan isov. \x * \xo 11:9 \xt Mbaŋ 2:4+\x* \s1 Sem ve paaghu tooni \p \v 10 Ene pitiiŋ to Sem toman paaghu tooni: \p Yaa ivon toman tapiri tiina le isov, ve ndaman ru ilam ila, ra Sem naatu aidaaba Apaksad izi. Saawe tana, Sem ndaman tooni irau ndiŋndiŋ ee (100). \v 11 Apaksad izi, ve Sem ileep muul irau ndaman 500, ve natŋa zitamoot ve zilivaa siriv tizi, ra imaat. \p \v 12 Apaksad ndaman tooni irau 35, ve naatu aidaaba izi, eeza Sela. \v 13 Sela izi ve Apaksad ileep muul irau ndaman 403, ve natŋa zitamoot ve zilivaa siriv tizi, ra imaat. \p \v 14 Sela ndaman tooni irau 30, ve naatu aidaaba izi, eeza Eber. \v 15 Eber izi ve Sela ileep muul irau ndaman 403, ve natŋa zitamoot ve zilivaa siriv tizi, ra imaat. \p \v 16 Eber ndaman tooni irau 34, ve naatu aidaaba izi, eeza Peleg. \v 17 Peleg izi, ve Eber ileep muul irau ndaman 430, ve natŋa zitamoot ve zilivaa siriv tizi, ra imaat. \p \v 18 Peleg ndaman tooni irau 30, ve naatu aidaaba izi, eeza Reu. \v 19 Reu izi ve Peleg ileep muul irau ndaman 209, ve natŋa zitamoot ve zilivaa siriv tizi, ra imaat. \p \v 20 Reu ndaman tooni irau 32, ve naatu aidaaba izi, eeza Seruk. \v 21 Seruk izi ve Reu ileep muul irau ndaman 207, ve natŋa zitamoot ve zilivaa siriv tizi, ra imaat. \p \v 22 Seruk ndaman tooni irau 30, ve naatu aidaaba izi, eeza Naor. \v 23 Naor izi ve Seruk ileep muul irau ndaman 200, ve natŋa zitamoot ve zilivaa siriv tizi, ra imaat. \p \v 24 Naor ndaman tooni irau 29, ve naatu aidaaba izi, eeza Tera. \v 25 Tera izi ve Naor ileep muul irau ndaman 119, ve natŋa zitamoot ve zilivaa siriv tizi, ra imaat. \p \v 26 Tera ndaman tooni irau 70, ra natŋa tol tizi, ezazi Abram, Naor, ve Aran. \s1 Sinaiŋ to Tera toman paaghu tooni \p \v 27 Ene sinaiŋ to Tera ve paaghu tooni: \p Tera natŋa, ene: Abram, Naor, ve Aran. Aran naatu Lot. \v 28 Tera ilepleep soone, ve naatu Aran imaat izi tauu nugh tooni Ur tau igheen izi taan sirivu to Kaldia. \p \v 29 Abram ivai Sarai, ve Naor ivai Milka. Milka yesuru Yiska tamazi Aran. \v 30 Sarai, i ipoop mako. Pasaa, i uupa \x * \xo 11:30 \xt Gnp 25:21, 29:31\x* \p \v 31 Murei ra, Tera igham naatu Abram, tiimbu Lot tau Aran naatu na, ve rauliva Sarai tau Abram azaawa na, ve tipul nugh Ur tau igheen ila taan sirivu to Kaldia na, ve tighe tila pa taan Kanaan. Eemon tila tivot nugh Aran, ve tizi tileep ta sewe. \v 32 Tera ndaman tooni irau 205, ra imaat izi ta sewe. \c 12 \s1 Yoova ipoi Abram \p \v 1 Saawe ee, Yoova ivot to Abram ve isaav pani ighe: “Abram, uburig, upul taan tsio ve tamam nugh tooni, tomania ziiri waaro tsio, ve ula. Yau aat natotoi ghom pa taan ee tau naghe uleep pani. \x * \xo 12:1 \xt Mbaŋ 7:2; Hib 11:8\x* \m \v 2 Yau aat nagham paaghu tsio tivot timin naol, ve poia tsiau izaa tsio, ve nagham ezam ivot imin tiina. Ve yo pale umin eez to poia tsiau izaa to tamtamon tisov. \m \v 3 Yes tau ighe tigham poghani ghom, ene pale poia tsiau izaa toozi. Ve yes tau tighur pataŋani payo, ene pale naghur pataŋani pazi. Ve yo pale umin eez to poia tsiau izaa to nughmariŋ to taan.” \x * \xo 12:3 \xt Mbaŋ 3:25; Ga 3:8\x* \p \v 4 Yoova isavia saveeŋ tane le isov, ve Abram itaghon aliiŋa, ve iburig gha ipul nugh Aran. Lot paam iburig ve ila tomania. Saawe tana, Abram ndaman tooni irau 75 wa. \v 5 Tauvene Abram igham azaawa Sarai, waagha Lot, ve yauyauŋ toozi tomania besooŋa tau tigham zi izi nugh Aran na, ve tiburig gha tila. Tilaghlaagh tila le tivot izi taan Kanaan. \p \v 6 Saawe tau tivot izi Kanaan, tilaagh tila le tivot izi nugh Sekem. Nugh tawe, ai tiina ee iyozyooz, eeza More. Saawe tana, yes Kanaana tilepleep izi nugh tawe. \p \v 7 Ra Yoova ivot to Abram ta sewe, ve isaav pani ighe: “Paaghu tsio to murei, yau pale nagham taan tane pazi.” Tauvene Abram indou maet izi nugh tawe imin artaal pa Yoova. Pasaa, Yoova ivot tooni izi ta sewe. \x * \xo 12:7 \xt Mbaŋ 7:5\x* \p \v 8 Ra Abram ipul Sekem, ve ilaagh taghon loloz le ila igharau Betel. Ra ighur niia to lepoogh izi bodbodaaŋ pa nugh Betel ve nugh Ai. Nugh Betel, ene igheen ila pa yavaar, ve nugh Ai igheen ila pa ragh. Abram igharaat artaal izi ta sewe, ve isuŋ pa Yoova ve ipakur eeza. \p \v 9 Ra Abram tomania tamtamon tooni tipaburigin laghooŋ toozi muul gha tila tivot taan sirivu to Negev tau igheen ila pa daudau puughu. \s1 Abram izila Isip \r (Gnp 20:1-18, 26:1-11) \p \v 10 Tilepleep ta sewe, le pitool tiina kat ivot izi nugh tawe. Tauvene Abram tomania tamtamon tooni tighau tizila pa Isip. Tighe tila tileep ta sewe le pataŋani to pitool isov, o timuul tila. \v 11 Tila le tigharau Isip, ve Abram isaav pa azaawa Sarai ighe: “Ulooŋ. Yau nawatagh yo livaa paghunam kat. \v 12 Tauvene isaav ighe yes Isipa tighit ghom, ene pale tigham ŋgar tighe: ‘Ewe Abram azaawa.’ Mako tirav ghau namaat, ve yo uzi uleep tomani zi. \v 13 Tauvene saawe tau tala tavot, yo aat usaav pazi ughe yo livum yau. Leso yo ndamom payau, ve tigham poghani ghau, ve naleep poi.” \p \v 14 Saveeŋ to Abram tane, onoon. Saawe tau tila tivot Isip, yes Isipa tighita Sarai tighe i livaa paghuuna kat. \v 15 Tauvene yes daaba tau tiŋgin uraat to kinik na tighita, ve tila tisaav pa kinik tighe: “Aa kinik, yei nighita livaa poia ee ilepleep!” Ra tila tigham Sarai, ve tighuru ila ruum to kinik. \v 16 Sarai ndaamo pa Abram, tauta kinik igham poghania. I igham Abram le sipsip, mekmek, makau, doŋki, ve kamel, tomania besooŋa, zitamoot ve zilivaa siriv. \p \v 17 Eemon Yoova ivaghamunia kinik tomania zeran tau tileep ruum tooni na pa moroghooŋ sasaghati maata maata. Pasaa, i igham Abram azaawa Sarai. \v 18-19 Tauvene kinik ipoi Abram ilam, ve iyaoni ighe: “Yo ugham karom payau pasaa? Sarai ene yo azuwam! Mindai ta usaav ughe yo livum? Yau naghur ila aliŋam, tauta naghamu naghe imin azuwag. Aiyo, ugham azuwam, ve yamru aghau ala!” \v 20 Ra kinik isaav ariaaŋ pa yes uraata tooni ighe tiziir Abram yesuru azaawa timuul tila. Tauvene tigham Abram yesuru Sarai, ve besooŋa toozi, tomania gabua toozi naol isov, ve tila. \c 13 \s1 Lot ipul Abram ve ila ileep soghan \p \v 1 Abram yesuru azaawa, ve waagha Lot tigham gabua toozi, tipul Isip, ve timuul tila tivot taan sirivu to Negev. \v 2 Abram, i kuaz tauu kat. I le ŋgai ve maet silva ve gol katini. \v 3-4 I ipul taan sirivu to Negev, ve ilaagh muul. Ila ivot izi nugh ee, ve imariau ta sewe. Mako ipaburigin laghooŋ muul, ve ila ivot nugh ite. Ilaghlaagh tauvene le ila ivot izi nugh tau igheen bodbodaaŋ pa nugh Betel ve nugh Ai. Ra isuŋ pa Yoova izi ta sewe. Nugh tawe, ta muuŋ i ileep pani, ve igharaat artaal ee. \p \v 5 Abram waagha Lot tau yesuru tilaghlaagh na, i paam, ŋgai tooni katini, ve yes besooŋa tooni naol. \v 6 Tauvene yesuru irau tilup zi izi nugh eemon mako. Pasaa, yesuru lezi gabua katini, ve taan irau zi mako. \v 7 Tauta Lot besooŋa tooni ve Abram besooŋa tooni tiburig ve tivazorai zi. (Saawe tana, yes Kanaana ve yes Peresa tilepleep nugh tawe paam.) \p \v 8 Tauvene Abram isaav pa Lot ighe: “Ituru siŋ eemon. Tauvene lolog pa koi isap sosoon mako. Ve besooŋa toit paam, lolog pa koi isap sosozi mako. \v 9 Ughita. Taan tiina ighengheen. Yo aat upul ghau, ve ughita lem taan sirivu eta, leso uleep pani. Isaav ighe yo ula uleep ila pa tapir, o yau aat nala naleep ila pa ŋas. Ve ighe ula pa ŋas, o yau nala pa tapir.” \p \v 10 Tauvene Lot maata ila ve igabiiz nugh, ve ighita taan duduuŋa tau igheen yaa Yordan ziige ve ila imuul izi nugh Zoar. Taan tawe poia, ve le yaa katini imin uum to Maaron, ma taan to yes Isipa tau paghuuna kat. Pasaa, saawe tana, Yoova ivaghamunia nugh Sodom ve Gomora soone. \v 11 Tauvene Lot ipul Abram, ve ila ileep soghan. I ighe igham taan duduuŋa isov tau igheen ila yaa Yordan ziige na imin le. Tauvene iburig ve ilaagh ila pa taan ziige tau igheen ila pa aaz izaa. \v 12 Ve Abram, i ileep izi taan Kanaan. Lot izurzuur balbaal tooni izi taan duduuŋa tawe, ve ila ila le igharau nugh Sodom, ra ileep ta sewe. \v 13 Saawe tana, yes tamtamon to nugh Sodom tighamgham ŋgar sasaghati naol, le tisosor tiina ila Yoova maata. \s1 Abram ila ileep izi nugh Ebron \p \v 14 Lot ipul Abram, ra Yoova isaav pa Abram ighe: “Uburig ve ugabiiz nugh. Matam ivot ila, iloŋ ila, ve matam izala ve izila. \v 15 Taan isov tau yo ughita ne, yau aat nagham pa yo tomania paaghu tsio tau murei pale tivot. Leso aleep pani taghon taghon gha ila. \x * \xo 13:15 \xt Mbaŋ 7:5\x* \m \v 16 Yau aat nagham paaghu tsio timasa timin naol imin ŋgaupup to taan. Tamtamon eta irau inin zi mako. \v 17 Tauvene uburig, ve ulaagh irau taan tane ve ughita. Pasaa, yau aat nagham taan isov tane imin lem.” \p \v 18 Tauvene Abram iburig, ve izurzuur balbaal tooni ila ila le ivot izi nugh Ebron. Ra ighur niia to lepoogh igharau ai tintiina siriv to Mamre, ve igharaat artaal pa Yoova ta sewe. \c 14 \s1 Abram igham mulin Lot ila kinik paaŋ nimazi \p \v 1-9 Saawe tana, Bera, i kinik to nugh Sodom. Birsa, i kinik to nugh Gomora. Sinap, i kinik to nugh Adma. Semeba, i kinik to nugh Zebo. Ve Kedorlaomer, i kinik to nugh Elam. Kedorlaomer iŋgin kinik paaŋ tawe tomania kinik to nugh Bela (eeza ite Zoar) irau ndaman saŋavul ve ru wa. Ve ndaman ite imin saŋavul ve tol, ene kinik liim tawe tiburig ve tizoor kinik Kedorlaomer aliiŋa. \p Tauvene ndaman imin saŋavul ve paaŋ, kinik Kedorlaomer imbaaŋ ila pa zeetŋa tol ve tilam. Ezazi tauvene: Amrapel, i kinik to nugh Sinar, Ariok, i kinik to nugh Elasa, ve Tidal, i kinik to nugh Goi. Kinik paaŋ tawe tomania zaaba toozi tila, ve yesŋa yes zeran to Repaim tigham malmal izi nugh Asterot-Karnaim le tiliiv zi. \p Ra tila pa nugh Am, ve yesŋa zeran to Zuzim tigham malmal le tiliiv zi paam. Ra tila pa taan duduuŋa to Kiriataim, ve yesŋa zeran to Enim tigham malmal le tiliiv zi. Mako tila pa taan Seir loloza, ve yesŋa zeran to Or tigham malmal le tiliiv zi, ve tinaan zi tila pa nugh El Paran, tau igheen igharau nugh ŋginaaŋa. \p Isov ra, timuul tila pa nugh Kades tau eeza ite En Mispat. Ve yesŋa zeran to Amalek, ve zeran to Amor tau tileep izi nugh Azezon Tamar na, tigham malmal le tiliiv zi paam. \p Kedorlaomer tomania zeetŋa tiliiv yes kinik tana le isov, ra kinik liim to Sodom, Gomora, Adma, Zebo, ve Bela tilup zi, ve tila pa taan duduuŋa tau eeza Sidim. Tileep ta sewe ve tisaŋan Kedorlaomer tomania zeetŋa leso yesŋa tigham malmal. Tipaburigin malmal ta sewe, ve Kedorlaomer tomania zeetŋa tiliiv kinik liim tawe. \v 10 Taan to Sidim le puura katini tau kolta igheen ila. Tauvene saawe tau kinik to Sodom ve kinik to Gomora tomania zaaba toozi tighau, tamtamon toozi siriv titaptap tizila taan puura tawe. Ve siriv tighau tizala pa loloz. \p \v 11 Malmal tana isov, ra Kedorlaomer tomania zeetŋa tila tiyau lezi aniiŋ, tomania gabua isov to nugh Sodom ve Gomora, ve tila. \v 12 Abram waagha Lot ilepleep izi nugh Sodom paam. Tauta tighamu tomania gabua tooni isov. \p \v 13 Eemon ŋeer ee ighau pa malmal, ve ila ivot to Abram tau Hibru tamazi na, ve ipaes pani pa ŋgar tau ivot na. Saawe tana, Abram ilepleep igharau nugh tau ai tintiina siriv tiyozyooz pani na. Ai tawe to ŋeer ee, eeza Mamre. I tamtamon to Amor, ve tazŋa ezazi Eskol ve Aner. Abram yesŋa zeran tol tawe, lupuuŋ toozi eemon. \p \v 14 Abram ilooŋ paesiiŋ tighe tigham waagha Lot gha tila, tauvene ipoi besooŋa tooni irau 318 tau zeran to malmal na, ve yesŋa tiburig gha tigham taghon kinik paaŋ tawe tila. Yes besooŋa tawe, saawe tau tinazŋa tipoop zi le timin zolman, yes tileep tomania Abram, ve i itotoi zi pa ŋgar to ghamuuŋ malmal. Tila le tizaa to kinik paaŋ tawe izi nugh Dan. \p \v 15 Tileep le mboŋ izi, ra Abram ivalagh zaaba tooni, ve tipaburigin malmal pa kinik paaŋ tawe le tiliiv zi. Tinaan zi tila tila le timalaaŋ pa nugh Damaskus, ve tila tivot nugh Oba. \v 16 Ra Abram igham mulin waagha Lot tomania gabua tooni, ve zilivaa ve tamtamon siriv tau kinik paaŋ tawe tiyau zi na, tomania gabua toozi tisov. \s1 Melkizedek ighur poia to Maaron izaa to Abram \p \v 17 Abram iliiv Kedorlaomer tomania kinik siriv tana, ra imuul ilam, ve kinik to Sodom ilam izaa tooni izi taan duduuŋa tau eeza Save. (Taan tawe, eeza ite ‘Taan duduuŋa to yes kinik.’) \p \v 18 Kinik to nugh Salem paam, eeza Melkizedek, igham mberet tomania vaen ve ilam. Melkizedek, i ŋeer to watooŋrau, ve ibesbees pa Maaron Tiina Tau Iliiv Zimaronŋa Tisov na. \x * \xo 14:18 \xt Mbo 110:4; Hib 5:6, 7:1-10\x* \m \v 19-20 I ighur palotiiŋ izaa to Abram ve isaav pani ighe: \q2 “Abram, Maaron Tiina tau ighur sambam ve taan ve iliiv zimaronŋa tisov na, i tauu pale ighur poia tooni izaa tsio. \q2 Iit tapakuru. Pasaa, i ighur koiamŋa tila nimam gha uliiv zi wa.” \p Ra Abram iburig, ve ivalagh gabua naol isov tau i iyau zi ila to koiŋa na, irau ŋgun saŋavul, ve ighur ŋgun ee ila pa Melkizedek imin paitooŋ tooni. \x * \xo 14:19-20 \xt Hib 7:4-10\x* \p \v 21 Ra kinik to Sodom isaav pa Abram ighe: “Gabua naol tana, ugham zi timin lem. Eemon upul tamtamon tsiau tilam, ve yeŋa nila.” \p \v 22 Eemon Abram iyol aliiŋa ighe: “Ee-e, vene mako. Yoova, i Maaron Tiina Tau Iliiv Zimaronŋa Tisov ve ighur sambam ve taan. Yau nambu saveeŋ ariaaŋa ila i eeza tauvene: \v 23-24 Yau irau nagham gabua tsio ŋgiira rigta imin waar iimu, ma waar to zuzuuŋa to aghem ne mako. Mako kat. Gabua tau zaaba tsiau tighani, tauta ena. Ve zetagŋa tol tau titaghon ghau ve yeŋa nilam, Aner, Eskol, ve Mamre, ene yau leg saveeŋ eta pazi mako. Yes tauzi. Isaav ighe lolozi pa ghamuuŋ lezi gabua siriv, ene poia. Tighamu.” Abram isaav tauvene pasaa, iroi pa murei pale kinik to Sodom ipakur ghi ighe: “Yau ta nagham Abram ivot gha imin kuaz tauu.” \c 15 \s1 Maaron imbu saveeŋ tomania Abram \p \v 1 Gabua tana isov ve murei ra, Maaron ivot to Abram ila vivuuŋ, ve isaav pani ighe: “Abram, uroi sov. Yau aat navool tsio ve namin sigheu payo. Ve yo aat ugham lem atuya tiina kat.” \p \v 2 Eemon Abram iyol aliiŋa ighe: “O Yoova, Maaron tsiau, pale ugham saa payau? Ughita. Yau leg natug eta mako. Tauvene mbesooŋa tsiau Eliezer to nugh Damaskus aat igham niag, ve igham gabua tsiau isov imin le.” \v 3 Ve Abram iseeŋ saveeŋ tooni muul ighe: “Yo ugham leg paaghu eta mako. Tauvene besooŋa tsiau tau tiina ipoopa izi ruum tsiau na, aat igham niag ve iyooz pa gabua tsiau ta naol ne.” \p \v 4 Tauvene Yoova isaav pa Abram muul ighe: “Mako. Besooŋa tsio tana irau igham niam, ve iyooz pa gabua tsio mako. Yamru azuwam pale apoop lemim natumim ee. I pale igham niam, ve iyooz pa gabua tsio.” \p \v 5 Ra Maaron igham Abram gha tivot tila muuri, ve isaav pani ighe: “Matam izala ve ughita pitum tau tigheen izala sambam saamba we. Irau unin zi? Paaghu tsio pale timasa timin naol kat imin pitum tawe.” \x * \xo 15:5 \xt Ro 4:18; Hib 11:12\x* \m \v 6 Abram ilooŋ saveeŋ tane, ve ighur ila ighe Maaron saveeŋ tooni pale ighur anooŋa. Tauta Maaron ighita ighe i ŋeer duduuŋa. \x * \xo 15:6 \xt Ro 4:3, 20-24; Ga 3:6; Yems 2:23\x* \p \v 7 Ra Maaron isaav pani muul ighe: “Yau Yoova, Maaron tsio. Yau ta nagham ghom upul nugh tsio Ur tau igheen ila taan sirivu to yes Kaldia, leso nagham taan tane imin lem.” \p \v 8 Eemon Abram iyol aliiŋa ighe: “O Yoova, Maaron tsiau, pale ugham saa imin ilaal payau, leso nawatagh kat naghe: Taan tane pale imin leg motot?” \v 9 Tauvene Maaron isaav pani ighe: “Ugham makau upin ee tau ndaman tooni tol, mekmek upin ee tau ndaman tooni tol, ve sipsip tamoot ee tau ndaman tooni tol na, tomania mbuun ru tilam.” \p \v 10 Tauvene Abram ila iyau gabua tawe tisov tilam, ve irav zi timaat. Ra ipaal zi timin ru, ve iraar zi tizi. Ve man ru tawe, i irav zi paam. Eemon ipaal zi mako. \v 11 Ra manbog siriv tilam tighe tighan gabua tawe. Eemon Abram inaan zi. \p \v 12 Aaz ighe izila, ve Abram izi igheen le loolo iveegh kat. Malau mako ve ndoroom tiina kat izi ikauu, le roiŋ tiina ighamu. \v 13 Ra Maaron isaav pani ighe: “Mboŋ aazne, yau aat nasavia gabua tau murei pale ivot pa paaghu tsio. Yes pale tila tileep izi nugh ite timin loom. Nugh tawe tamtamona pale tigham zi timin besooŋa sorok, ve titatan zi ve tigham saghatin zi irau ndaman ndiŋndiŋ paaŋ (400). \x * \xo 15:13 \xt Igham 1:13-14, 12:40\x* \m \v 14 Eemon murei, yau pale naghur atuya pa nugh tawe tamtamona. Ve paaghu tsio pale tiyauur lezi gabua naol to zeran tawe, ve tipul taan toozi, ve timuul tilam taan tane. \x * \xo 15:14 \xt Igham 12:35\x* \m \v 15 Eemon yo pale uleep poia mon le umin kooŋ kat, o umaat ve titavi ghom. \v 16 Tauvene paaghu tsio pale irau timuul tilam pa taan tane rekia mako. Pale tileep malau izi nugh tawe, le saas toozi tivot, o timuul tilam. Pasaa, yes Amora tau tilepleep taan tane, pale tighamgham sosor ila ila le saawe tau naghita sosor toozi imin tiina kat, o naghur atuya pazi, ve naziir zi tila. Leso paaghu tsio tigham taan tane imin lezi.” \p \v 17 Saawe tau aaz izila ve nugh ndoroom kat, uur ee tau yav mbuasa izazaa pani, tomania sul ee tau yav ighanghan ila na, tivot ve tilaghlaagh ila gabua tau Abram irav zi na sosozi. \f + \fr 15:17 \ft Muuŋ, isaav ighe tamtamon timbu saveeŋ pa gabua eta ve tighe tipariaaŋ saveeŋ mbuaaŋ toozi le iyaryaaŋ kat, ene tighamgham tauvene: Yes tirav gabua eta imaat, ve tipaalo imin sirivu ru, ve tiraaro. Mako tilaagh ila bodbodaaŋ. Ŋgara tauvene: Isaav ighe titaghon saveeŋ mbuaaŋ toozi mako, ene lolozi pa Maaron ivaghamun zi imin gabua tau tiravu na. Saveeŋ ziiri tane, Maaron ivot imin yav ve ilaagh ila bodbodaaŋ pasaa, i mon ta imbu saveeŋ pa Abram. Abram imbu saveeŋ eta pa Maaron mako.\f* \m \v 18 Mboŋ tana, Yoova imbu saveeŋ tomania Abram ighe: “Taan isov tane, yau nagham pa paaghu tsio. Taan tsiam pale izi yaa to yes Isipa, ve ila imuul yaa tiina Euprates. \x * \xo 15:18 \xt Mbaŋ 7:5\x* \m \v 19-21 Taan tawe, ene to yes Kenia, Kenisa, Kadmona, Hita, Peresa, Repa, Amora, Kanaana, Girgasa, ve Yebusa.” \c 16 \s1 Agar ipoop Ismael \p \v 1 Abram azaawa Sarai, i ipoop Abram le naatu eta soone. Eemon i le besooŋa livaa ee to Isip, eeza Agar. \v 2 Saawe ee, Sarai isaav pa Abram ighe: “Ulooŋ. Yoova ipoon ghau, tauta napoop mako. Tauvene yo ula to besooŋa tsiau livaa Agar, ve yamru agheen. Ighe ugham tauvene, ene aat imin eez to nagham natugŋa tivot ila tooni.” Abram ilooŋ Sarai aliiŋa ve itaghoni. \p \v 3 Tauvene Sarai igham besooŋa tooni livaa tau Isip tinazi na, ve ighuru ila to Abram imin azaawa zazagheeŋ. Saawe tana, Abram ileep izi Kanaan irau ndaman saŋavul wa. \v 4 Abram yesuru Agar tigheen le Agar aapo. \p Saawe tau iwatagh ighe i aapo, ipakur tauu ve maata tatanin tiina tooni Sarai. \v 5 Tauvene Sarai izi ve isuk saveeŋ pa Abram ighe: “Pataŋani tau aazne izaa tsiau, ene yo umin puughu pani! Onoon, yau taug naghur besooŋa tsiau livaa ilat tsio. Eemon saawe tau iwatagh ighe i aapo, maata tatanin ghau kat. Maaron tauu pale igabiiz ghiit, ve ighur atuya iŋarui sei tau igham sosor!” \p \v 6 Abram iyol aliiŋa ighe: “Ughita. Besooŋa tsio livaa tawe, i ileep ila taum nimam. Saa ŋgar tau yo ughe ugham pani, na ughamu mon.” Tauvene Sarai igham saghatin Agar, le Agar iburig gha ighau. \p \v 7 Agar ilaagh ila pa nugh ŋginaaŋa le ivot izi yaa ee, tau bolokbolokia izazaa igharau eez tau ila pa taan sirivu to Sur. I ila ivot ta sewe, ve Mbaŋooŋa to Yoova \f + \fr 16:7 \ft Mbaŋooŋa to Yoova igham Yoova naagho ve ivotvot to tamtamon. Tok Pisin Baibol iwaato ighe ‘ensel bilong Bikpela’, ve English Baibol iwaato ighe ‘Angel of the LORD.’ Saveeŋ to mbaŋooŋa tana, ene imin Yoova tauu isavsaav. Tauvene ŋgara siriv matazi iŋgal tighe mbaŋooŋa tawe, ene Krisi.\f* \m ivot tooni, ve ighasoni ighe: \v 8 “Agar, besooŋa livaa to Sarai, yo uleep sindei ta ulam? Ve ughe ula sindei?” \p Agar iyol aliiŋa ighe: “Yau naghau pa tiina tsiau Sarai.” \p \v 9 Mbaŋooŋa to Yoova isaav pani muul ighe: “Umuul ula pa tiina tsio Sarai, ve uleep ila i saamba. \v 10 Yau pale nagham paaghu tsio timasa timin naol. Irau to tinin zi mako.” \v 11 Ve Mbaŋooŋa to Yoova isaav pani muul ighe: \q2 “Yo apom. Ve pale upoop natum tamoot. \q2 Yo aat uwaat eeza Ismael. \q2 Pa Maaron ilooŋ taŋiiz tsio wa. \q2 \v 12 Natum tana pale ivalaghlaagh imin ŋgai sagsag, \q2 ve ighur koi pa tamtamon tisov. \q2 Ve tamtamon tisov pale tighur koi pani paam. \q2 Tauvene i tomania toŋvetaz tooni, koi pale isap sosozi, ve tileep soghan soghan.” \p \v 13 Yoova isavsaav tomania Agar le isov, ra Agar igham ŋgar pa gabua tau ivot pani na, ve isaav ighe: “I tau ighitghit ghau irau saawe, tauta yau naghita izi sene.” Tauvene iwaat Yoova eeza ighe ‘El-Roi.’ Saveeŋ tane, puughu tauvene: ‘Maaron tau ighitghit ghau.’ \v 14 Tauta tiwaat yaa naliu to nugh tawe tighe: ‘Yaa bolokbolokia to Maaron maata yaryaare tau ighitghit ghau.’ \f + \fr 16:14 \ft Ila saveeŋ Hibru, tiwaat yaa tawe eeza ‘Beer Lai Roi’.\f* \m Yaa tawe igheen bodbodaaŋ pa nugh Kades ve nugh Bered. \p \v 15-16 Abram ndaman tooni 86, ve Agar ipoop Abram le naatu tamoot. Ve Abram iwaat eeza Ismael. \x * \xo 16:15-16 \xt Ga 4:22\x* \c 17 \s1 Maaron iwaat Abram eeza paaghu Abaram \p \v 1-2 Abram ilepleep le ndaman tooni irau 99, ra Yoova ivot tooni muul, ve isaav pani ighe: “Yau Maaron Saksaki Tau Naliiv Zimaronŋa Tisov. Laghooŋ tsio, yo aat matam iŋgal ghau, ve utaghon ŋgar duduuŋa mon ila yau matag. Leso napariaaŋ saveeŋ mbuaaŋ tsiau tomani ghom, ve ituru talup ghiit tamin eemon, ve nagham paaghu tsio timasa timin naol.” \p \v 3 Abram ilooŋ saveeŋ tane, ve iput aaghe ve ighur naagho izila pa taan. Ra Maaron isaav pani muul ighe: \v 4-5 “Ulooŋ. Saveeŋ mbuaaŋ tsiau tomani ghom, ene vene: Yo pale umin nughmariŋ tamazi. Pasaa, yau pale nagham paaghu tsio tivot timin nugh nugh pughuzi. Tauvene aazne ve ila, yo aat ezam Abram muul mako. Ezam paaghu, ene Abaram. \f + \fr 17:4-5 \ft Eez Abram puughu, ene vene: ‘Tamaan tau eeza tiina.’ Ve eez ‘Abaram’ puughu, ene vene: ‘Ŋeer tau tamtamon ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ tivot ila tooni’.\f* \x * \xo 17:4-5 \xt Ro 4:17\x* \m \v 6 Yau pale nagham paaghu tsio timasa timin naol, ve timin nugh nugh pughuzi. Ve siriv pale timin kinik. \v 7 Saveeŋ tau aazne nambua tomani ghom, murei pale napariaaŋa muul tomania natumŋa, timbumŋa, ve iseeŋga taghon taghon gha ila. Tauvene saveeŋ mbuaaŋ tane pale iyooz ariaaŋ tauvene le alok. Saveeŋ tauvene: Yau aat namin Maaron tsio, ve Maaron to paaghu tsio tau murei pale tivot. \x * \xo 17:7 \xt Lu 1:55\x* \m \v 8 Ve taan isov to Kanaan tau aazne uleep umin loom pani ne, yau pale nagham payo ve paaghu tsio tau murei pale tivot. Taan tane pale imin lemim to aleep pani taghon taghon gha ila. Ve yau pale namin Maaron to paaghu tsio.” \x * \xo 17:8 \xt Mbaŋ 7:5\x* \s1 Maaron ighur ŋgar to ravuuŋ tamtamon warozi imin ilaal pa saveeŋ mbuaaŋ tooni \p \v 9-10 Maaron isaav muul pa Abaram ighe: “Yo tomania paaghu tsio aat matamim iŋgalŋgal saveeŋ mbuaaŋ tsiau tane ve ataghoni irau saawe. Ilaal to saveeŋ mbuaaŋ tane, ene vene: Yo tomania paaghu tsio zitamoot tisov tau pale tivot murei na, aat arav waromim. \x * \xo 17:9-10 \xt Mbaŋ 7:8; Ro 4:11\x* \m \v 11-13 Ulimim tau ipoon waromim maata na, arav motin zi. Leso imin ilaal pa saveeŋ mbuaaŋ toit. Saveeŋ tane pale igheen tauvene le alok. Tauvene aazne, ve taghon taghon gha ila, isaav ighe natumimŋa zitamoot tizi le mboŋizi imin liim ve tol, mako arav warozi. Ve besooŋa tsiam tau tinazŋa tipoop zi izi ruum tsiam, tomania besooŋa tsiam siriv tau aghol zi izi nugh ite ve agham zi tilam na, ene yes paam, arav warozi. Tauvene ilaal to saveeŋ mbuaaŋ tsiau aat igheen ilat tsiam taghon taghon gha ila. \p \v 14 “Isaav ighe tamoot eta, loolo pa tirav waaro mako, i aat irau ileep tomani gham muul mako. Aziire ila ileep soghan payam. Pasaa, i izoor saveeŋ mbuaaŋ tsiau tane.” \s1 Maaron isaav ighe Sarai pale ipoop \p \v 15 Ra Maaron isaav muul pa Abaram ighe: “Yo irau uwaat azuwam eeza Sarai muul mako. Aazne ve ila, uwaat eeza Sara. \f + \fr 17:15 \ft Eez Sara puughu, ene vene: ‘Garwaat tinazi’.\f* \m \v 16 Pa poia tsiau pale ipaloti, leso ipoop lem natum tamoot eta. Ve paaghu tooni pale tivot timin katini, ve timin nugh nugh puughu toozi. Ve kinik siriv pale tivot ila toozi.” \p \v 17 Abaram ilooŋ saveeŋ tane, ra iput aaghe ve ighur naagho izila taan, eemon iŋiŋ ve loolo ighur ighe: “Wai, ene yau namin kooŋ wa. Isaav ighe ŋeer eta ndaman tooni irau ndiŋndiŋ ee (100), pale irau yesuru azaawa tipoop? Ve Sara paam, ndaman tooni irau tamoot paaŋ saŋavul (90). Pale irau ipoop?” \x * \xo 17:17 \xt Ro 4:19\x* \m \v 18 Tauvene Abaram isaav pa Maaron ighe: “Poia. Eemon natug Ismael ilepleep. Yau naghe poia tsio izaa tooni ve uŋgin ileep poi.” \p \v 19 Eemon Maaron iyol aliiŋa ighe: “Mako. Azuwam Sara tauu pale ipoop lem natum tamoot. Natum tawe, yo aat uwaat eeza Isak. \f + \fr 17:19 \ft Eez Isak puughu tauvene: ‘Iŋiŋ’.\f* \m Yau pale napariaaŋ saveeŋ mbuaaŋ tsiau tomania i tauu ve paaghu tooni tau pale tivot murei na, ve iseeŋga taghon gha ila. \v 20 Eemon yo ughason ghau ughe matag pa Ismael paam, tauvene yau aat nagham tauvene. Poia tsiau pale izaa tooni, ve nagham paaghu tooni tivot timin naol, ve ezazi tintiina. Daaba saŋavul ve ru pale tivot ila tooni. \v 21 Saawe tane ighe ivot muul pa ndaman murei, mako Sara ipoop Isak. Ve natum tana, ta pale napariaaŋ saveeŋ mbuaaŋ tsiau ila tooni ve paaghu tooni paam.” \v 22 Maaron isavsaav tomania Abaram le isov, ra ipuli ve ila. \p \v 23 Aaz eemon tana, Abaram iburig gha irav yes zitamoot tooni tisov warozi itaghon Maaron aliiŋa. Irav naatu Ismael waaro, ve yes besooŋa tooni tisov warozi paam. Yes tau tinazŋa tipoop zi ila ruum tooni, tomania yes tau i ighol zi tilam na paam. \v 24-27 Tauvene Abaram ndaman tooni irau 99, ve naatu Ismael ndaman tooni irau saŋavul ve tol (13), ra tirav yesuru warozi. Ve saawe tana, tirav besooŋa tooni tisov warozi paam. Yes tau tinazŋa tipoop zi ila Abaram ruum tooni, tomania yes tau i ighol zi tilam na paam. \c 18 \s1 Yoova ivot to Abaram, ve isaav muul ighe Sara pale ipoop Isak \p \v 1 Murei ra, Yoova ila ivot to Abaram igharau ai tintiina to nugh Mamre. Saawe tana, zegmatuugh ve aaz ighaaz le nugh ituntun kat. Tauvene Abaram mboole izi balbaal tooni naagho ve ilepleep. \v 2 Abaram maata ila, le ighita zeran tol tiyozyooz. Tauvene rekia mon ila toozi, ve iput aaghe, ve naagho izila pa taan. \v 3 Ra isaav pa toozi ee ighe: “Tiina tsiau, yau besooŋa tsio. Ighe lolom payau, na usal payau sov. \x * \xo 18:3 \xt Hib 13:2\x* \m \v 4-5 Alam aleep tomani ghau ve amariau rig, o ala. Alam tala ai tawe ve mbolemim izi ila ai yavyaava, ve besooŋa tsiau tigham yaa rigta ilam to amin aghemim pani, ve tigham lemim aniiŋ rigta. Leso ipalot gham, ve alaagh muul. Pa alam avot to besooŋa tsiam wa.” \p Yes tiyol aliiŋa tighe: “Poia. Aat nitaghon aliŋam.” \p \v 6 Tauvene Abaram ilaagh rekia mon iloŋ ila balbaal tooni loolo, ve ipasul Sara ighe: “Ugham palawa poia, ve nimam rekia pa gharatooŋ mberet irau yes tol.” \v 7 Ra Abaram ilaan ila pa nugh tau makau tooni tileep pani na, ve igham makau naatu ee toman tumbuuŋa, ve ighuru ila to besooŋa tooni ee. Besooŋa tawe iravu, ve rekia mon igharaata ve ipamazozaini. \v 8 Le isov, ra Abaram igham makau miiza tawe, tomania tuz to makau, ve tuz siriv tau tigharaata imin sis na, ila pa zeran tol tawe gha tighan. Abaram iyozyooz tomani zi ila ai saamba, ve yes tighanghan. \p \v 9 Tighan le isov, ve tighason Abaram tighe: “Azuwam Sara ileep sindei?” \p Abaram iyol aliŋazi ighe: “I ilepleep balbaal loolo we.” \p \v 10 Toozi ee isaav pani ighe: “Onoon kat, yau nasaav payo. Saawe tane ighe ivot muul pa ndaman murei, yau aat namuul nalam. Ve saawe tau nalam soone, azuwam Sara aat ipoop lem natum tamoot.” \p I isavsaav, ve Sara iyozyooz ila ŋeer tawe muuri izi balbaal aavo, ve ighurghur taliiŋa pa saveeŋ toozi. \x * \xo 18:10 \xt Ro 9:9\x* \m \v 11 Abaram gha Sara timin zikooŋ, ve Sara saawe tooni to popaaŋ isov wa. \v 12 Tauvene Sara ilooŋ tighe i pale ipoop, ve iŋiŋ ve isaav ila loolo ighe: “Wai, yeiru azuwag nimin zikooŋ ve tapirimai imbool wa. Pale lolomai pa nilup ghei pa ghenooŋ muul mindai?” \p \v 13 Tauvene Yoova ighason Abaram ighe: “Puughu mindai ta Sara iŋiŋ, ve isaav ighe i imin kooŋ wa, ve irau ipoop mako? \v 14 Yau Yoova. Gabua eta ikeek ghau mako. Tauvene saawe tane ivot muul pa ndaman murei, yau aat namuul nalam. Ve saawe tau nalam soone, azuwam Sara aat ipoop lem natum tamoot.” \v 15 Sara ilooŋ Yoova aliiŋa, ve iroi. Tauvene ipaisamun tauu ighe: “Wai, yau naŋiŋ mako!” Eemon Yoova isaav pani ighe: “Mako. Yo uŋiŋ.” \s1 Abaram ighason Maaron ariaaŋ ighe ireu nugh Sodom sov \p \v 16 Ra zeran tol tana tighe tipaburigin laghooŋ muul. Tauvene Abaram paam ilaagh tomani zi ila ighe ighur zi. Tilaagh tila rig, ra tiyooz ve matazi izila pa nugh Sodom. \v 17 Yoova isaav pa tauu ighe: “Gabua tau naghe naghamu, pale naŋgooza pa Abaram, ma navotia pani? Mako. Aat navotia pani. \v 18 Pasaa murei, paaghu tooni pale timasa timin naol ve ezazi tintiina. Ve i pale imin eez to poia tsiau izaa to nughmariŋ to taan. \v 19 Yau taug nasiigho imin leg wa. Leso navotia ŋgar tsiau ila tooni, ve aana isakia ila to paaghu tooni tomania tamtamon tooni. Leso yes paam titaghon eez tsiau ve tigham ŋgar poia ve ŋgar duduuŋa, ve saveeŋ tau nambua tomania Abaram na anooŋa ivot.” \p \v 20-21 Ra Yoova isaav pa Abaram ighe: “Tamtamon to Sodom ve Gomora tinoknok ghamuuŋ ŋgar saghati kat. Ve sosor toozi vaaru tomania taŋiiz tiina to yes tau Sodom ve Gomora tighamgham saghatin zi na, ene izalam gha nalooŋa wa. Tauvene yau naghe nazila ve naghit zi. Leso nawatagh kat: Varuzi ve taŋiiz tiina tau izazalam gha naloŋlooŋa ne, ene onoon, ma mako?” \p \v 22 Tauvene Yoova zeetŋa ru tilaagh malmalizi tizila pa nugh Sodom. Ve Yoova izi iyooz rig tomania Abaram. \v 23 Abaram ila igharauu, ve ighasoni ighe: “Saveeŋ tsio poia. Eemon mindai? Pale uvaghamunia zeran duduŋazi tomania zeran sasaghati? \v 24 Isaav ighe zeran duduŋazi tamoot ru saŋavul (50) tileep izi nugh tawe, pale uvaghamunia nugh? Mako. Yo aat lolom isaghatin zi ve upul zi tileep. Pa zeran duduŋazi tawe ndamozi pa nugh. \v 25 Maaron, yo mon ta gabizooŋ tauu to tamtamon tisov to taan. Yo aat ugabiiz zi itaghon ŋgar duduuŋa. Ughita. Isaav ighe zeran duduŋazi tamoot ru saŋavul (50) tileep izi nugh tawe ve uvaghamunia nugh, ene pale urav tamtamon duduŋazi tomania yes sasaghatizi. Ighe ugham tauvene, pale iduduuŋ wa? Yo irau ughur atuya raraate pa zeran duduŋazi ve sasaghatizi mako.” \p \v 26 Maaron iyol Abaram aliiŋa tauvene: “Isaav ighe yau naghita zeran duduŋazi irau tamoot ru saŋavul (50) tileep izi nugh Sodom, yes aat ndamozi pa nugh tawe, ve irau navaghamun zi mako.” \p \v 27 Ra Abaram isaav muul ighe: “O Tiina tsiau, yau avav ve ŋgaupup sorok to taan. Irau nasaav tauvene mako. Eemon nasaav wa. Tauta aat naseeŋ saveeŋ tsiau muul. \v 28 Isaav ighe zeran duduŋazi irau tamoot ru geege liim (45) mon tileep izi nugh Sodom, ene pale mindai? Pale uvaghamunia nugh dodoli tawe? Pa ene zeran liim mon ta mako.” \p Maaron iyol aliiŋa ighe: “Mako. Isaav ighe naghita zeran duduŋazi tamoot ru geege liim (45), ene irau navaghamunia nugh tawe mako.” \p \v 29 Abaram iseeŋ ghasoniiŋ tooni muul ighe: “Ve isaav ighe zeran tamoot ru mon tileep, ene pale mindai?” \p Maaron iyol aliiŋa tauvene: “Isaav ighe naghita zeran duduŋazi tamoot ru tileep, ene irau navaghamunia nugh mako.” \p \v 30 Tauvene Abaram isaav muul ighe: “O Tiina tsiau, atem yavyav payau sov. Yau naghe naghason ghom muul. Ighe ughita zeran duduŋazi tamoot ee saŋavul (30) mon tileep ta sewe, ene pale mindai?” \p Maaron iyol aliiŋa ighe: “Ene pale mako paam.” \p \v 31 Tauvene Abaram isaav muul ighe: “Tiina tsiau, yau nawatagh: Nakaria ghasoniiŋ ghom wa. Eemon ighe yo ughita zeran duduŋazi tamoot ee (20) mon tileep, pale mindai?” \p Maaron isaav pani ighe: “Ene aat mako paam.” \p \v 32 Ra Abaram isaav muul ighe: “O Tiina tsiau, atem yavyav payau sov. Naghe naghason ghom pai eemon tane, ve isov. Isaav ighe ughita zeran duduŋazi saŋavul mon tileep, ene pale mindai?” \p Maaron iyol aliiŋa ighe: “Isaav ighe tamtamon duduŋazi saŋavul tileep nugh tawe, ene pale ndamozi pa nugh, ve irau navaghamunia mako.” \v 33 Yesuru tisavsaav le isov, ra Yoova ipuli ve ila, ve Abaram imuul ila pa nugh tau ilepleep pani. \c 19 \s1 Ŋgar saghati to yes Sodoma \p \v 1 Aŋela ru tana tilaagh tila le ravrav izi. Ra tila tivot izi nugh Sodom. Saawe tana, Lot ilepleep izi lupuuŋ niia tau igheen eez maata to nugh Sodom. Maata ila le ighita zeran ru tana tilam. Tauvene iburig ve iŋarui zi ila, ve iput aaghe, ighur naagho izila pa taan, \v 2 ve isaav pazi ighe: “O zolman tsiau, yau besooŋa tsiam. Yamru alam tala pa ruum, ve agharaat taumim, ve amariau. Itiŋa taleep, pale mboŋoozo, o alaagh muul.” \p Yesuru tiyol aliiŋa tighe: “Mako. Mboŋ aazne, yeiru aat nileep sorok izi ta lupuuŋ niia ne.” \v 3 Eemon Lot isaav ariaaŋ pazi ighe tileep sorok izi muuri sov. Tauvene yesuru tilooŋ aliiŋa, ve titaghoni tiloŋ tila ruum tooni, leso Lot iŋgin zi ta sewe. Ra tigharaat mberet tau le yis mako na tomania aniiŋ popoia siriv, ve tigham pa yesuru gha tighan. \p \v 4 Yesuru tighan le isov, ra tighe tigheen. Malau mako ve yes zitamoot paghpaaghu tomania zolman to Sodom, tisov tilam tilivutin ruum to Lot, \v 5 ve tipoi izala pani tighe: “Zeran ru tau ravrav tilam tsio na, tileep sindei? Usaav pazi tivot tilam muuri, leso nimogheer pazi.” \p \v 6-7 Tauvene Lot ivot ila, ve ipoon ataman, ve isaav pazi ighe: “O zeran tsiau, lolog pa agham ŋgar saghati tauvene mako. \v 8 Aghita. Natug livaŋa ru ta tilepleep ne. Tamoot eta igheen tomani zi soone. Yau aat nagham zi tivot tilat tsiam. Ve saa ŋgar tau aghe agham pazi, na aghamu. Eemon agham gabua eta pa zeran ru tau tilam tileep tomani ghau ila ruum tsiau ne sov. Pa yesuru loomba. Tauvene yau aat naŋgin poghani zi le naghur zi timuul tila.” \p \v 9 Yes tilooŋ saveeŋ tane, ve tisaav tighe: “Ŋeer tane nugh tauu? I loom mon. Ve aazne, ighe imin tiina ve igabiiz ghiit?” Ra tisaav pani tighe: “Ughau ula pa ziige! Yei nighe nigham ŋgar saghati pa zeran ru tana. Ve yo pale nivaghamun ghom kat!” Ra tisipiir Lot ila ziige, ve tighe tirav valaghin ataman. \p \v 10 Eemon zeran ru tau tileep ruum loolo na, tikaak ataman, ve tikis Lot niima, ve tigherevu iloŋ ila ruum loolo, ve tipoon ataman. \v 11 Ra tigham yes tau tileep muuri we matazi ikumkuum. Tauvene titaŋtaaŋ ve tiil ataman. Tiil tiil le mako. \s1 Aŋela tipaghau Lot pa pataŋani \p \v 12 Ra zeran ru tana tisaav pa Lot tighe: “Mindai, lem zetamŋa siriv tau tileep izi nugh tane? Ugham natum livaŋa, rawamŋa, ve tamtamon tsio tisov tau tileep izi nugh tane, ve yamŋa aburig ta aazne, ve aghau! \v 13 Pa nugh tane vaaru saghati kat, tomania taŋiiz tiina to yes tau nugh tane tighamgham saghatin zi na, ene izala pa Yoova gha ilooŋa wa. Tauta aate yavyav kat pazi, ve imbaaŋ ghei nilam to nireu nugh tane ilale.” \v 14 Tauvene Lot ila to rauŋa ru tau tighe tivai natlivaŋa na, ve isaav pazi ighe: “Ai, rekia aburig ve apul nugh tane! Pa Yoova ighe ireua ilale!” Eemon yesuru tighur ila Lot aliiŋa mako. Tighe pa i igham saveeŋ mogheraaŋ pazi mon. \p \v 15 Nughizau ve aŋela ru tana tipasul Lot tighe: “Uburig rekia, ve ugham azuwam tomania natum livaŋa ru, ve apul nugh tane, ve aghau ala! Mako pale alalemim tomani zi. Pa paita Yoova ireu nugh tane pa sosor toozi.” \p \v 16 Eemon Lot izuar pa burigiiŋ. Tauvene zeran ru tana tikis Lot gha azaawa ve natlivaŋa ru nimazi, ve tigherev zi tivot tila soghan pa nugh. Pasaa, Yoova loolo isaghatin Lot ve ighe iuule. \x * \xo 19:16 \xt 2Pe 2:7-8\x* \m \v 17 Aŋela ru tana, toozi ee ipasul zi ighe: “Aŋguaaz taumim ve aghau rekia ala! Matamim imulmuul sov. Apul nugh raraate tane, ve aghau azala pa loloz. Ala aleep izi eez livuugha sov. Malmalimim ala! Mako pale Yoova ipasov gham tomania tamtamon to nugh tane.” \p \v 18 Eemon Lot isaav ighe: “Aa tiina tsiau, yau narao mako. \v 19 Onoon, yo lolom isaghav ghau kat ve lolom isaghatin ghau, tauta ugham mulin ghau ve naleep poi. Eemon loloz tawe igheen malau kat. Irau nazala rekia mako. Tauvene ighe nazuar pa laghooŋ, ve ureu nugh, pataŋani tawe aat igham ghau namaat paam. \v 20 Ughita nugh tawe. Igheen tataŋgan. Irau rekia mon ve nala navot. Ewe nugh tiina mako, marani mon. Ighe uyok payau ve nala ta sewe, pale naleep poi.” \p \v 21 Aŋela iyol aliiŋa ighe: “Poia. Yau nayok pa aliŋam. Nugh marani tawe, yau aat nareua mako. \v 22 Eemon yam alaagh rekia! Pa yau irau nagham gabua eta ivot soone, le ala avot nugh tawe.” Nugh marani tawe, eeza Zoar. \f + \fr 19:22 \ft Eez Zoar puughu ene vene: ‘marani’, o ‘nugh tau eeza mako’.\f* \s1 Maaron ireu Sodom ve Gomora \p \v 23 Saawe tau Lot ila ivot nugh Zoar, aaz izalam wa. \v 24 Ra Yoova igham yav tomania maet salfa tuntunu tau vaazi saghati kat na titaptap tizi, le ireu Sodom ve Gomora. \v 25 I ivaghamunia nugh tintiina ru tana, tomania taan raraate tau tigheen ila, ve tamtamon tisov tau tileep ila taan sirivu tawe, tomania gabua naol isov tau titum tizaa ta sewe, le tisaghat kat. \x * \xo 19:25 \xt Mt 11:23-24; 2Pe 2:6; Jud 7\x* \m \v 26 Saawe tau tighau, Lot azaawa ilaagh murei ve maata imuul, le rekia mon itoor ghi imin maet tetewai ve iyooz. \x * \xo 19:26 \xt Lu 17:32\x* \p \v 27-28 Mboŋoozo tana, Abaram iburig gha izala nugh mbua tau noor yesuru Yoova tileep pani ve tisavsaav na. I maata izila pa Sodom ve Gomora tomania taan raraate tau igheen siiŋa we, le ighita yav mbuasa imbuŋ izazaa le ikau taan sirivu tawe imin yav tiina ighan nugh. \p \v 29 Tauvene saawe tau Maaron ireu nugh tisov tau tigheen siiŋa ila taan raraate tawe, i maata iŋgal Abaram, tauta igham mulin Lot pa pataŋani tawe. \s1 Puughu to yes Moapa ve Amona \p \v 30 Lot loolo pa ileep malau izi nugh Zoar mako. Pasaa, iroi. Tauvene igham natlivaŋa ru, ve tighau tizala pa loloz, ve tileep ila maet puura ee loolo ta sewe imin niazi to lepoogh. \p \v 31 Tilepleep le saawe ee, livaa olman isaav pa tazliva ighe: “Ughita. Tamaan imin kooŋ tane. Ve tamoot eta ileep izi taan sirivu tane to ivai ghiit mako. \v 32 Tauvene ulooŋ. Ituru aat tapaghun tamaan pa vaen le ŋgar tooni ivaghamgham, mako tala tooni ve itiŋa tagheen. Tagham tauvene, o paaghu toit tivot ila tooni, ve siŋ toit iseeŋga taghon gha ila.” \p \v 33 Tauvene mboŋ tana, yesuru tipaghun tamazi pa yaa vaen, le ŋgar tooni ivaghamgham. Ra livaa olman ila ve yesuru taama tigheen. Ŋgar tau i ighamu na, taama iwataghi mako. \p \v 34 Nughizau, livaa olman isaav pa tazliva ighe: “Noor mboŋ, yeiru tamaan nigheen wa. Tauvene mboŋ aazne, ituru aat tapaghunu pa vaen muul, ve anam ula ve yamru agheen. Leso tagham paaghu toit tivot ila tooni, ve siŋ toit iseeŋga taghon gha ila.” \p \v 35 Tauvene mboŋ tana, yesuru tipaghun tamazi pa vaen muul, ra livaa muria aana ila gha yesuru taama tigheen. I paam, ŋgar tau ighamu na, taama iwataghi mako. \p \v 36 Eez tane, ta Lot natlivaŋa ru apozi ila to tamazi. \v 37 Livaa olman aapo ve ipoop tamoot, ve iwaat eeza Moap. Yes tau tiwaat zi tighe Moapa, ene tivot ila tooni. \v 38 Livaa muria ipoop tamoot paam, ve iwaat eeza Ben-Ami. Yes tau tiwaat zi tighe Amona, ene tivot ila tooni. \c 20 \s1 Abaram ve Abimelek \r (Gnp 12:10-20, 26:1-11) \p \v 1 Abaram ipul nugh Mamre, ve ilaagh ila pa taan Negev, ve ighur niia to lepoogh izi bodbodaaŋ pa nugh Kades ve nugh Sur. Ileep malau rig izi ta sewe, ra iburig muul, ve ila ileep imin loom izi nugh Gerar. \p \v 2 Saawe tau Abaram ilepleep izi nugh Gerar, isavsaav pazi pa azaawa ighe: “Sara, ene yau livug.” Tauvene Abimelek, tau kinik to nugh Gerar na, imbaaŋ besooŋa tooni siriv tila, ve tigham Sara ila ruum tooni. \v 3 Eemon mboŋ ee, Maaron ivot tooni ila vivuuŋ, ve isaav pani ighe: “Abimelek, ulooŋ. Paita umaat! Pasaa, livaa tau ughamu na, i livaa vaivaiŋ.” \p \v 4-5 Eemon Abimelek ila igharau Sara soone. Tauvene iyol aliiŋa ighe: “Wai Maaron, pale urav zeran tau lezi sosor mako ne? Abaram tauu isaav payau ighe livaa tane, i liivu. Ve Sara paam isaav ighe i liivu Abaram. Tauvene nimag igham sosor eta mako. Yau nagham gabua tane tomania ŋgar duduuŋa mon. Pasaa, yau nawatagh zi mako.” \p \v 6 Maaron isaav pani muul ighe: “Yau nawatagh: Yo ugham gabua tane tomania ŋgar ŋgalaaŋa mon. Puughu tane, ta napul ghom ula ugharau Sara mako, ve napoon ghom pa ghamuuŋ sosor ila yau matag. \v 7 Aazne, rekia mon ve ughur Sara imuul ila to azaawa Abaram. Pa ŋeer tawe, i propet ee. I pale ighur ghom ila suŋuuŋ tooni, leso umaat sov. Eemon isaav ighe yo ughur Sara imuul ila to azaawa mako, ene pale yo tomania tamtamon tsio asov amataar.” \p \v 8 Mboŋoozo geeg, Abimelek iburig ve ipoi besooŋa tooni tisov tilam tilup zi, ve ipaes pazi pa saveeŋ isov tau Maaron isavia pani na. Yes tilooŋ saveeŋ tooni, le roiŋ tiina igham zi. \v 9-10 Ra Abimelek ipoi Abaram ilam, ve iyaoni ighe: “Puughu mindai ta ugham ŋgar tane payei? Rigmon kanaŋ nagham sosor tiina kat. Yau nagham saa sosor payo, ta ugham ghau tomania tamtamon tsiau nisosor tiina ila Maaron maata? Ŋgar tau yo ugham payau na, ene iduduuŋ mako.” \p \v 11 Abaram iyol aliiŋa ighe: “Saawe tau yau nalam nugh tsio soone, matag iŋgal naghe: ‘Zeran to nugh tawe tiwatagh Maaron mako, ve tiroi pani mako. Pale tirav ghau namaat, ve tigham azuwag.’ \v 12 Saveeŋ tau nasavia payo naghe Sara, i livug, ene onoon. Pasaa, yeiru tamamai eemon. Ve tiinmaiŋa ite ite. Tauta yau irau naghamu imin azuwag. \v 13 Muuŋ, saawe tau nalepleep tomania tamaŋ, Maaron isaav payau ighe napul nugh to tamaŋ, ve nala nalaghlaagh pa taan sirivu ite. Saawe tana, yau nasaav pa Sara tauvene: Isaav ighe lolom isaghav ghau kat ve ughe ugham poghani ghau, na nugh sindei tau ituru tala pani, ve ighe tighason ghom payau, mako usaav pazi ughe: ‘Abaram, ene yau livug.’” \p \v 14 Abaram isavsaav le isov, ra Abimelek igham le sipsip, mekmek, ve makau, tomania besooŋa siriv, ve ighur Sara imuul ila to Abram. \v 15 Ve isaav pa Abaram ighe: “Ughita. Taan tane, ene yau tsiau. Nugh sindei tau yo ughe uleep pani, ene poia mon. Saveeŋ eta mako.” \v 16 Ve Abimelek isaav pa Sara ighe: “Ughita. Yau nagham livum le maet silva irau ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ ee (1,000). Leso napaghazoŋai ezam ila yes tau yamŋa alaghlaagh na matazi, ve tiwatagh tighe yo lem sosor eta mako.” \p \v 17-18 Ra Abaram isuŋ pa Maaron, ve Maaron igharaat Abimelek yesuru azaawa tomania besooŋa tooni zilivaa. Leso tipoop muul. Pasaa, saawe tau Abimelek igham Abaram azaawa Sara ila ruum tooni ve ilam, zilivaa tisov tau tileep izi Abimelek ruum tooni na, ene Yoova ipoon zi pa popaaŋ. \c 21 \s1 Sara ipoop Isak \p \v 1-2 Yoova maata iŋgal Sara, ve iuule itaghon saveeŋ mbuaaŋ tooni. Tauta Sara aapo, ve indeeŋ saawe tau Maaron ighuru pani pa popaaŋ na, i ipoop olman Abaram le naatu tamoot ee. \v 3 Abaram iwaat naatu tau Sara ipoopa na, eeza Isak. \v 4 Naatu tawe mbooŋi imin liim ve tol, ra Abaram irav waaro itaghon Maaron aliiŋa. \x * \xo 21:4 \xt Gnp 17:12; Mbaŋ 7:8; Hib 11:11\x* \m \v 5 Saawe tau Sara ipoop Isak, Abaram ndaman tooni irau ndiŋndiŋ ee (100) wa. \p \v 6 Sara loolo poia kat, ve isaav ighe: “Maaron igham lolog poia ve naŋiŋ. Ve tamtamon tisov tau tilooŋ varug, ene pale yeŋa niŋiŋ ve tintinmai.” \f + \fr 21:6 \ft Eez Isak, puughu tauvene: ‘iŋiŋ’.\f* \m \v 7 Ve Sara isaav muul ighe: “Muuŋ, sei irau isaav pa Abaram ighe: ‘Azuwam Sara pale ipoop ve ipaghun tauu naatu?’ Mako. Eemon aazne, Abaram imin kooŋ wa, ve yau napoop le naatu tamoot ee.” \s1 Tiziir Agar yesuru naatu Ismael tighau \p \v 8 Tilepleep le saawe tau natuzi Isak ipul tuz, ra Abaram igham ghanghaniiŋ tiina pani. \v 9 Saawe tana, Agar tau Isip tinazi na naatu Ismael igham ŋalalaŋ, ve iŋiŋiŋ pa Sara naatu Isak. Sara ighita gabua tana, le irau loolo mako. \v 10 Tauvene isaav pa Abaram ighe: “Uziir besooŋa livaa tawe yesuru naatu tighau tila soghan! Besooŋa livaa tawe naatu irau ileep tomania natug Isak, ve tiyooz pa gabua tsio mako.” \x * \xo 21:10 \xt Ga 4:30\x* \p \v 11 Eemon Ismael, i Abaram naatu paam. Tauvene Abaram ilooŋ saveeŋ tane, le loolo ipataŋan kat. \v 12 Eemon Maaron isaav pani ighe: “Lolom ipataŋan pa besooŋa livaa yesuru naatu sov. Utaghon Sara ŋgar tooni. Pa paaghu tsio duduuŋ pale tivot ila to natum Isak mon. \x * \xo 21:12 \xt Ro 9:7; Hib 11:18\x* \m \v 13 Eemon paaghu to besooŋa livaa naatu paam, yau pale nagham zi timasa timin eval. Pasaa, i paaghu tsio paam.” \p \v 14 Tauvene nughizau, mboŋoozo geeg, ve Abaram iburig gha igham Agar le mberet ve yaa tomania paatu imin tamaz, ve iiti izala avaara, ve ighur yesuru naatu Ismael gha tila. Yesuru tila ve tivalaghlaagh izi nugh ŋginaaŋa to Ber-Seba. \v 15-16 Saawe tau yaa toozi isov, Agar ipul naatu Ismael izi ai marani ee puughu, ve ilaagh ila soghan rig pani. Ra mboole izi, ve itaŋ toman aliiŋa tiina. Pasaa, loolo pa ighita naatu imaat mako. \p \v 17 Maaron ilooŋ Agar naatu taŋiiz tooni, tauvene aŋela to Maaron ileep sambam, ve ipoi izilam pa Agar ighe: “Agar, mindai? Uroi sov. Natum tau ilepleep, ve itaŋtaŋ we, Maaron ilooŋ taŋiiz tooni wa. \v 18 Uburig ula, ve uiti izaa ve uŋgin poghania. Pa yau pale nagham paaghu tooni tivot timin naol ve ezazi tintiina.” \p \v 19 Ra Maaron igham Agar maata pakia, ve maata ila le ighita yaa taiŋ ee. Tauvene igham yaa paatu toozi ila itivu le ivon, ve imuul ila ipaghun naatu. \p \v 20 Maaron ileep tomania Ismael, ve itum le imin olman. Ismael ilepleep izi nugh ŋginaaŋa, ve i niima mamaan pa vaneghuuŋ gabua pa paneegh. \v 21 Ismael ilepleep izi nugh ŋginaaŋa Paran, ve tiina igham Isip tinazi ee pani gha ivaii. \s1 Abaram yesuru Abimelek timbu saveeŋ \p \v 22 Saawe tana, kinik Abimelek yesuru ŋeer tau iŋgin yes zaaba tooni na eeza Pikol, tila to Abaram, ve Abimelek isaav pani ighe: “Yau naghilaal naghe Maaron ileep tomani ghom pa gabua naol isov tau yo ughamu. \v 23 Tauvene aazne, yau naghe yo umbu saveeŋ ariaaŋa tomani ghau ila Maaron maata tauvene: Yo irau ugham karom eta pa yau, ma natugŋa, ma paaghu tsiau tau pale tivot murei ne mako. Yo aat ugham poghani ghau ve tamtamon to taan tau uleep umin loom pani ne paam. Pasaa, yau nagham poghani ghom, ve lupuuŋ toit eemon.” \p \v 24 Abaram iyol Abimelek aliiŋa ighe: “Poia. Yau nambu saveeŋ ariaaŋa ila Maaron maata imin tau yo usaav na.” \p \v 25 Eemon Abaram le saveeŋ tomania Abimelek paam. Pasaa, yaa taiŋ ee tau besooŋa tooni titaii na, ene besooŋa to Abimelek tighamu imin lezi, ve tipoon besooŋa to Abaram pani. \v 26 Abaram ipaesia pataŋani tawe pa Abimelek, ve i iyol aliiŋa ighe: “Wai, saveeŋ tane, aazne mon ra nalooŋa. Mindai ta yo upaesia saveeŋ tane payau rekia mako? Ŋeer tau igham ŋgar tane, yau nawataghi mako.” \p \v 27 Ra Abaram igham sipsip tomania makau siriv pa Abimelek, ve yesuru timbu saveeŋ ariaaŋa to tilup zi timin eemon. \v 28 Ve Abaram ighur sipsip upin paghpaaghu liim ve ru paam tila soghan. \v 29 Tauvene Abimelek ighasoni ighe: “Puughu mindai ta yo ughur sipsip tawe tila soghan?” \p \v 30 Abaram iyol aliiŋa ighe: “Yau naghe yo ugham sipsip tawe timin lem. Leso itotoi ighe yo uyok ughe yau natai yaa tawe.” \v 31-32 Tauta tiwaat nugh tawe eeza Ber-Seba. \f + \fr 21:31-32 \ft Saveeŋ Ber-Seba, puughu tauvene: ‘yaa to saveeŋ mbuaaŋ’, ma ‘yaa liim ve ru’.\f* \m Pasaa, yesuru tileep ta sewe, ve timbu saveeŋ ariaaŋa to tilup zi timin eemon. Timbu saveeŋ izi Ber-Seba le isov, ra Abimelek yesuru Pikol timuul tila pa nugh toozi tau igheen ila taan sirivu to Pilistia. \p \v 33 Abaram iŋgun ai tamarisk ee izi Ber-Seba, ve ai tawe imin niia to suŋuuŋ. I ileep ta sewe, ve isuŋ pa Yoova, i Maaron tau ileep irau saawe. \v 34 Abaram ileep imin loom izi taan to yes Pilistia le malau. \c 22 \s1 Maaron itoov Abaram \p \v 1 Murei ra, Maaron itoov Abaram. Saawe ee, i ipoii ighe: “Abaram!” \p Abaram iyok pa aliiŋa ighe: “Taug ene.” \p \v 2 Maaron isaav pani ighe: “Natum eemon Isak tau lolom igheen tooni kat na, yau naghe ughamu, ve yamru ala pa taan sirivu to Moria. Ala avot ta sewe, o azala pa loloz ee tau yau pale natotoia payo. Mako uravu imaat, ve ughuru izala yav gha ighan dodolini imin watooŋrau payau.” \p \v 3 Tauvene mboŋ le nughizau, ndoromroome soone, ve Abaram iburig, ve igharaat doŋki tooni pa laghooŋ ve ipaal ai to indavu pa watooŋrau. Ra iturwaaka, ve ighuru izala doŋki paavo. Ra igham naatu Isak tomania besooŋa tooni ru, ve yesŋa tiburig gha tila pa nugh tau Maaron isavia pani na. \v 4 Tilaagh irau mataaz ru, ve ite imin tol, ra Abaram maata ila, ve ighita nugh tau tighe tila pani na, igharau rig. \v 5 Tauvene isaav pa besooŋa tooni ru tawe ighe: “Yamru aleep ta sene tomania doŋki. Yeiru natug pale nizala nugh tawe ve nisuŋ le isov, o nimuul nizilam.” \p \v 6 Ra Abaram igham ai to ndavuuŋ yav pa watooŋrau, ve iiti ila naatu Isak avaara gha ibaado. Ve i igham yav tomania mbuzaagh ve yesuru tinau tizala. \v 7 Tilaghlaagh tila, ve Isak isaav pa taama Abaram ighe: “Wai tamaŋ!” \p Abaram iyol aliiŋa ighe: “Natug, mindai?” \p Ra Isak ighasoni ighe: “Iit tagham yav ve ai. Eemon sipsip sindei ta pale tagham watooŋrau pani?” \p \v 8 Abaram iyol aliiŋa ighe: “Natug, Maaron tauu pale iuul ghiit ve igham leen sipsip eta pa watooŋrau.” Abaram isaav tauvene, ve yesuru tila. \f + \fr 22:8 \ft Ŋgar tau Abaram ighe igham pa naatu Isak itotoi ghiit pa ŋgar tau murei ivot pa Yesu Krisi. Pasaa, Yesu paam, i Maaron naatu eemon tau Taama Maaron loolo pani kat. Ve imaat imin watooŋrau leso ireu sosor toit.\f* \x * \xo 22:8 \xt Yo 1:29\x* \p \v 9 Yesuru tilaagh tila tivot nugh tau Maaron isavia pa Abaram na, ve Abaram indou maet imin artaal, ve ighur ai izala paavo. Ra ikau naatu Isak pa waar, ve ighuru izala ai paavo. \v 10 Ra igham mbuzaagh ve iit niima izaa pa ŋgaliiŋ naatu. \v 11 Eemon Mbaŋooŋa to Yoova \f + \fr 22:11 \ft Matam iŋgal. Mbaŋooŋa to Yoova igham Yoova naagho ve ivotvot to tamtamon. Baibol siriv tiwaato tighe ‘ensel bilong Bikpela’, ‘angel of Yahweh,’ ma ‘Angel of the LORD.’ Eemon saveeŋ to mbaŋooŋa tawe, ene imin Yoova tauu isavsaav. Tauvene ŋgara siriv matazi iŋgal tighe mbaŋooŋa tawe, ene Krisi.\f* \m ileep sambam ve iboob izila pani ighe: “Abaram, Abaram!” \p Abaram iyok pa aliiŋa ighe: “Taug ene.” \p \v 12 Mbaŋooŋa tawe isaav pani ighe: “Nimam itut natum sov. Ugham gabua eta pani sov! Aazne, yau nawatagh ghom kat: Yo uroi pa Maaron, ve utaghon katin ŋgar tooni. Pasaa, natum eemon tau lolom igheen tooni kat na, yo uŋguruuta pani mako.” \x * \xo 22:12 \xt Hib 11:17; Yems 2:21\x* \p \v 13 Ra Abaram maata izaa le ighita sipsip tamoot ee tau zooŋa ilot ila ai marani ee booga. Tauvene ila ighamu gha iyol naatu pani, ve indav yav gha ighan dodolini imin watooŋrau pa Maaron. \m \v 14 Abaram iwaat nugh tawe eeza ighe ‘Yoova pale iuul ghiit ve igham leen gabua.’ Tauta aazne paam, tamtamon tisavsaav tighe: “Yoova pale iuul ghiit ve igham leen gabua popoia izi loloz tooni.” \p \v 15 Mbaŋooŋa to Yoova ileep sambam, ve iboob izila pa Abaram muul ighe: \v 16 “Ene Yoova tauu aliiŋa ta ilat na. Yo ulooŋ i aliiŋa, ve uŋguruut natum eemon tana pani mako. Tauvene i imbu saveeŋ ariaaŋa tomani ghom ila i tauu eeza tauvene: \x * \xo 22:16 \xt Hib 6:13-14\x* \m \v 17 Ighe: ‘Yau aat naghur poia tsiau tiina kat izaa tsio, ve nagham paaghu tsio timasa timin naol timin pitum to sambam saamba, ve sausau to nari. Ve paaghu tsio pale tiyooz ariaaŋ pa malmal le tiliiv koiazŋa, ve tigham nugh toozi imin lezi. \x * \xo 22:17 \xt Gnp 12:2; Hib 11:12\x* \m \v 18 Pasaa, yo ulooŋ yau aliŋag. Tauvene paaghu tsio pale timin eez to poia tsiau izaa to nughmariŋ to taan.’” \x * \xo 22:18 \xt Mbaŋ 3:25; Ga 3:8\x* \p \v 19 Mbaŋooŋa to Yoova isavsaav le isov, ra Abaram yesuru naatu Isak timuul tizila to besooŋa tooni ru, ve yesŋa tiburig gha timuul tila pa nugh Ber-Seba, ve Abaram ighur niia to lepoogh ta sewe. \s1 Pitiiŋ to Naor natŋa \p \v 20 Murei ra, Abaram ilooŋ paesiiŋ tighe taazi Naor azaawa Milka ipoop natŋa siriv wa. \v 21-23 Ezazi tauvene: Uz (i aidaaba), tazŋa Bus, ve Kemuel tau Aram taama, ve Kesed, Aso, Pildas, Yidlap, ve muria kat, ene Betuel tau Rebeka taama. Yes liim ve tol tane, ta Abaram taazi Naor yesuru azaawa Milka natuzŋa. \v 24 Naor ivai livaa ite imin azaawa zazagheeŋ, eeza Reuma. Reuma ipoop natŋa paaŋ: Teba, Gaam, Taas, ve Maaka. \c 23 \s1 Sara imaat \p \v 1-2 Sara ilepleep le ndaman tooni irau 127, ra saawe tooni isov ve imaat izi nugh Kiriat Arba tau igheen ila taan sirivu to Kanaan. (Kiriat Arba eeza ite Ebron). Tauvene Abaram loolo ipataŋan pa azaawa ve itaŋ pani. \v 3 Itaŋtaŋ le isov, ra iburig, ipul azaawa paata izi, ve ila isavsaav tomania yes Hita. Isaav pazi ighe: \v 4 “Aghita. Yau leg taan eta mako. Naleep namin loom ila yam sosomim. Mindai, irau aghita leg taan sirivu eta leso imin nugh to naghur azuwag paata ila?” \x * \xo 23:4 \xt Mbaŋ 7:16; Hib 11:9, 13\x* \p \v 5-6 Yes Hita tiyol aliiŋa tighe: “Olman, yo ŋeer tiina ee tau uleep tomani ghei, ve nighilaal ghom nighe Maaron ileep tomani ghom. Ulooŋ, mateegha tsiei niazi katini. Ughita poia eta tau irau lolom, o ughur azuwam paata ila. Tamtamon tsiei eta irau iŋguruuta payo mako.” \p \v 7 Abaram ilooŋ saveeŋ toozi le loolo poia. Tauvene iburig ve itud pazi imin pakuruuŋ zi, ve isaav ighe: \v 8-9 “Poia. Isaav ighe yam ayok payau to naghur mateegh tsiau izi nugh tane, o ala to Zoar naatu Epron, ve aghasoni pa maet puura tau igheen izi taan tooni Makpela ziige na. Nugh tawe ta naghe nagholi imin leg, ve naghuru imin mateegha tsiei niazi. Atuya piiz tau i ighuru, ene aat naghol suvinia ila yam asov matamim.” \p \v 10 Abaram isavsaav tomania yes Hita izi lupuuŋ niia tau igheen eez maata, ve Epron tauu ilepleep paam. Tauvene iburig ve iyooz ila eval tiina matazi, ve iyol Abaram aliiŋa ighe: \v 11 “Tiina tsiau, ulooŋ. Yau lolog pa ughol taan tsiau tawe mako. Yau aat nagham payo sorok. Ve maet puura tau igheen ila taan tawe paam, aat nagham payo sorok ila eval tisov tane matazi. Ula utavia mateegh tsio ta sewe.” \p \v 12 Abaram ilooŋ saveeŋ tane, ve itud pazi muul imin pakuruuŋ zi, ve isaav pa Epron ila eval tisov matazi ighe: \v 13 “Ene poia. Eemon ughur taliŋam payau. Yau naghe naghol duduŋai taan tsio tawe. Tauvene taan atuya aat ilat nimam muuŋ, o nala natavia mateegh tsiau.” \p \v 14 Epron iyol Abaram aliiŋa ighe: \v 15 “Tiina tsiau, ulooŋ! Taan tawe atuya irau maet silva 400 ma vene. Eemon tambaaŋo paam. Ugholi pasaa? Ituru tavawataghi ghiit. Ula ve utavia azuwam.” \v 16 Abaram ilooŋ Epron aliiŋa, ve inin le maet silva irau 400 itaghon saveeŋ tau Epron isavia ila eval tawe matazi na. \p \v 17-18 Tauvene taan to Epron tau igheen izi Makpela igharau nugh Mamre, tomania maet puura ve ai tisov tau tiyooz ila taan tawe, ene Abaram ighol motin zi timin le. Ve yes Hita tisov tau tileep ila lupuuŋ tana, tilooŋ saveeŋ mbuaaŋ to yesuru, ve tighita pa matazi. \v 19 Ra Abaram ila ighur azaawa Sara paata iloŋ ila maet puura tau igheen ila taan Makpela igharau nugh Mamre izi taan Kanaan. (Nugh Mamre eeza ite Ebron.) \v 20 Tauvene taan tawe tomania maet puura tau igheen ila, ene yes Hita tipuli imin Abaram le, ve i ila igharaata imin mateegha tooni niazi. \c 24 \s1 Besooŋa to Abaram ila iil Isak le azaawa \p \v 1 Yoova ighur poia tooni izazaa to Abaram tomania gabua tooni ta naol ne, ve ila ila le Abaram imin kooŋ. \v 2-3 Saawe ee, Abaram isaav pa besooŋa tooni ee tau olman ve imuuŋ pa ŋginiiŋ gabua tooni naol isov na ighe: “Ulooŋ. Yau naghe yo ughur nimam ila ŋgoig ve umbu saveeŋ ariaaŋa tomani ghau ila Maaron tau iŋgin sambam ve taan na eeza tauvene: Yes Kanaana tau itiŋa talepleep ne, yo irau ugham natuzlivaŋa eta pa natug Isak mako. \v 4 Yo aat umuul ula pa nugh tsiau ve ziiri waaro tsiau, ve ughita livaa eta, ve ughamu ilam. Leso ivai natug.” \p \v 5 Besooŋa tooni ighasoni ighe: “Isaav ighe livaa tawe tiini imum pa ipul nugh tooni ve ilam sene, ene pale nagham mindai? Pale namuul nalam nagham natum, ve naghuru ila ileep izi nugh tsio puughu tawe?” \p \v 6 Abaram iyol aliiŋa ighe: “Mako kat! Yo irau ughur natug imuul ila nugh tsiau puughu mako. \v 7 Pasaa, Maaron Yoova tau iŋgin sambam na, igham ghau napul ziiri waaro to tamaŋ ve nugh tsiau puughu, ve imbu saveeŋ ariaaŋa tomani ghau ighe i pale igham taan tane payau ve paaghu tsiau tau pale tivot murei. I tauu pale imbaaŋ aŋela tooni imuuŋ payo. Tauvene yo pale irau ugham livaa eta pa natug ta sewe. \v 8 Eemon isaav ighe livaa tana tiini imum pa yamru alam sene, ene saveeŋ mbuaaŋ tsio tane irau ikis ghom mako. Eemon matam iŋgal: Ugham natug imuul ila nugh tsiau puughu sov.” \v 9 Abaram isavsaav le isov, ra besooŋa tana ighur niima ila Abaram ŋgoi, ve imbu saveeŋ ariaaŋa pani ighe i aat igham uratoi tiina tooni aliiŋa. \p \v 10 Ra besooŋa tana igham kuaz maata maata to tiina tooni Abaram, ve ighuru izala kamel saŋavul pavozi, ve ipaburigin laghooŋ gha ila pa Naor nugh tooni tau igheen izi Mesopotamia. \p \v 11 Ilaghlaagh ila le ravrav ee, ila ivot, ve ighita yaa taiŋ ee igheen igharau nugh tawe. Tauvene igham kamel tooni tila tigharau yaa tawe ziige, gha timariau. Ravrav ta naol ne, zilivaa to nugh tawe tila titivtiv yaa ta sewe. \v 12 Besooŋa tana isuŋ ila loolo ighe: “O Yoova, Maaron to tiina tsiau Abaram, aazne naghe utotoi poia tsio pa tiina tsiau, ve ugham uraat tsiau ighur anooŋa. \v 13 Aazne, yau nayozyooz igharau yaa taiŋ tane, ve ene saawe to zilivaa paghpaaghu to nughei tilam pa tivuuŋ yaa. \v 14 Tauvene yau aat nasaav pa livaa eta naghe: ‘Uit uur tsio izi, upaŋgeua, ve naghun leg yaa rigta.’ Ve isaav ighe i iyol aliŋag ighe: ‘Poia. Ughun lak. Ve yau aat nativ pa kamel tsio paam.’ Ighe i iyol aliŋag tauvene, ene livaa tana tau yo taum usiigho pa besooŋa tsio Isak. Leso nawatagh naghe lolom isaghav tiina tsiau Abaram ve ughe uule itaghon saveeŋ mbuaaŋ tsio.” \p \v 15 I isuŋsuŋ soone, ve ighita livaa ee ibaad uur ila avaara, ve ilam peria. Livaa tawe eeza Rebeka. Taama Betuel, i Abaram taazi Naor gha Milka natuzliva. \v 16 Rebeka, i mbiu. Tamoot eta ila tooni soone. Ve i livaa paghuuna kat. I izila yaa taiŋ tawe gha itiv yaa ila uur tooni le isov, ve imuul izalam. \v 17 Ra besooŋa tana ilaan iŋaruini ila, ve isaav pani ighe: “Ai, irau naghun yaa rigta ila uur tsio?” \p \v 18 Rebeka iyol aliiŋa ighe: “Tiina tsiau, poia. Ughun lak!” Ve rekia mon iit uur tooni izi, ipaŋgeua, ve besooŋa tana ighun. \v 19 Ighun le isov, ve Rebeka isaav pani muul ighe: “Yau aat nativ yaa pa kamel tsio paam, leso tighun le irau zi.” \v 20 Tauvene rekia mon iliŋ yaa izila oon tau ŋgai tighunghun ila na, ve imuul izila pa tivuuŋ yaa. Ighamgham tauvene le kamel tisov tighun yaa. \v 21 Besooŋa le saveeŋ mako. Ineneeŋ mon, ve maata ilala pani ighe ighita: Pale Yoova igham laghooŋ tooni ighur anooŋa, ma mako? \p \v 22 Kamel tighun yaa le isov, ra iwaan ŋoor milmilia ee, ve mbi milmilia ru tau tigharaat zi pa gol na, ve igham pa Rebeka. \v 23 Ve ighasoni ighe: “Usaav ghazooŋa payau. Tamam sei? Mindai, irau yei nilat ruum tsiam, ve nileep tomani gham pa mboŋ?” \p \v 24 Rebeka iyol aliiŋa ighe: “Yau tamaŋ Betuel. Tibugŋa ta Naor gha Milka. \v 25 Ruum tsiei sooso tiina. Irau aleep tomani ghei. Ve aniiŋ katini to kamel paam ighengheen.” \p \v 26 Besooŋa tana ilooŋ saveeŋ tane, ve iput aaghe, ighur naagho izila pa taan, ve ipakur Yoova ighe: \v 27 “Yau napait Yoova, Maaron to tiina tsiau Abaram, pa poia tooni. Pasaa, i loolo isaghav tiina tsiau ve iuluule itaghon saveeŋ mbuaaŋ tooni. Tauta igham pooz payau le nalam navot ruum to ziiri waaro tooni duduuŋ.” \p \v 28 Ra Rebeka ilaan imuul ila ruum to tiina, ve ipaes pazi pa gabua isov tana. \v 29-30 Rebeka liivu eeza Laban. I ighita ŋoor ve mbi milmilia tau Rebeka ighur zi ila uuzu ve niima na, ve ilooŋ paesiiŋ tooni, ra iburig ve ilaan ila pa yaa taiŋ ighe ighita ŋeer tana. Ila ivot, ve ighita besooŋa to Abaram iyozyooz tomania kamel tooni ta sewe. \v 31 Laban isaav pani ighe: “Poia to Yoova igheen tomani ghom. Mindai ta uyozyooz sorok izi sene? Ulam tala pa ruum. Niamim to ghenooŋ ve kamel niazi paam, nagharaat zi wa.” \v 32 Tauvene besooŋa tana igham kamel tooni ve yesŋa tila pa ruum to Laban. Tila tivot, ra Laban iyau yauyauŋ izi pa kamel, ve igharaat niazi, ve igham lezi kikiliiŋ ve aniiŋ. Ve igham yaa ila pa besooŋa to Abaram tomania uraata siriv tau yesŋa tilam na. Leso timin aghezi pani. \v 33 Ra tigharaat aniiŋ ve tighuru izi besooŋa to Abaram naagho. Leso ighan. Eemon i isaav pazi ighe: “Poia. Aniiŋ aat igheen o. Yau aat nasavia saveeŋ tsiau payam imin maata.” \p Laban iyol aliiŋa ighe: “Poia. Usaav lak.” \p \v 34 Besooŋa tana ipaburigin saveeŋ tooni ighe: “Yau besooŋa to Abaram. \v 35 Yoova ighur poia tiina izaa to tiina tsiau. Tauvene i eeza tiina, ve kuaz tauu kat. I le makau, sipsip, mekmek, doŋki, ve kamel katini kat. Ve i le maet gol ve silva katini, ve besooŋa zitamoot ve zilivaa katini paam. \v 36 Tiina tsiau azaawa Sara imin kooŋ, ra ipoop Abaram le naatu tamoot ee. Murei, naatu tawe pale iyooz pa gabua naol isov to taama. \v 37 Tiina tsiau isaav payau gha nambu saveeŋ ariaaŋa tomania tauvene: Yes Kanaana tau yeŋa nilepleep tomani zi we, irau nagham natuzlivaŋa eta pa naatu Isak mako. \v 38 I ighe nala pa tauu ziiri waaro tooni, ve nail livaa eta pa naatu. \v 39 Saawe tau naghe napaburigin laghooŋ tsiau, naghason tiina tsiau naghe: ‘Isaav ighe nandeeŋ livaa eta, ve tiini imum pa ilam tomani ghau, ene pale nagham mindai?’ \v 40 I iyol aliŋag ighe: ‘Lepoogh tsiau tomania laghooŋ tsiau, yau matag iŋgalŋgal Yoova ve nataghon eez tooni irau saawe. I tauu pale imbaaŋ aŋela tooni ilat tomani ghom, ve iuul ghom. Leso uraat tsio ighur anooŋa. Tauvene yo aat ugham livaa eta to ziiri waaro to tamaŋŋa pa natug Isak. \v 41 Eemon isaav ighe ula uvot to ziiri waaro tsiau, ve tiyok payo mako, ene saveeŋ mbuaaŋ tane irau ikis ghom mako.’” \p \v 42 “Aiyo. Aazne ravrav, yau nalam navot izi yaa taiŋ to nugh tsiam tane, ve nasuŋ naghe: O Yoova, yo Maaron to tiina tsiau Abaram. Aazne, naghason ghom naghe ugham laghooŋ tsiau tane ighur anooŋa. \v 43-44 Ughita. Yau nayozyooz igharau yaa taiŋ tane. Isaav ighe livaa paaghu eta ilam pa tivuuŋ yaa, yau aat naghasoni tauvene: ‘Irau naghun yaa rigta ila uur tsio?’ Ve ighe i iyol aliŋag ighe: ‘Poia. Ughun lak. Ve yau aat nativ pa kamel tsio paam.’ Ighe iyol aliŋag tauvene, ene livaa tana, ta yo taum usiigho pa tiina tsiau naatu Isak.” \p \v 45 “Nasuŋsuŋ soone, ve naghita Rebeka ibaad uur ila avaara ve ilam peria. I izila itiv yaa le isov, ve imuul izalam, ra yau nasaav pani naghe: ‘Ai, irau ugham yaa rigta ilam naghun?’ \p \v 46 “Rekia mon ve i ighur uur tooni izi, ve isaav payau ighe: ‘Poia. Ughun lak. Ve yau aat nativ yaa pa kamel tsio paam.’ Tauvene yau naghun le isov, ve i itiv pa kamel tsiau paam, ve tisov tighun le irau zi. \p \v 47 “Ra naghasoni naghe: ‘Yo tamam sei?’ \p “I iyol aliŋag ighe: ‘Yau tamaŋ Betuel. Ve tibugŋa ta Naor gha Milka.’ Nalooŋ saveeŋ tane, ve naghur ŋoor ee ila uuzu, ve nazuz mbi ru ila niima. \v 48 Ra naput agheg, ve naghur naghog izila pa taan, ve napakur Yoova, Maaron to tiina tsiau Abaram, ve napaiti pa poia tooni. Pasaa, i igham pooz payau le nalam navot duduuŋ to tiina tsiau naatu Betuel natliva. Leso naghamu ila pa naatu Isak. \v 49 Tauvene aazne, isaav ighe lolomim isaghav tiina tsiau Abaram, ve aghe agham poghania itaghon eez to ziiri waaro, na asaav ghazooŋa payau gha nalooŋa. Ighe mako, pale nail eez ite paam.” \p \v 50 Laban yesuru Betuel tiyol aliiŋa tighe: “Gabua tane ivot ila to Yoova tauu. Tauta yeiru irau nisavia saveeŋ eta mako. \v 51 Rebeka ilepleep. Ughamu ve ala. Leso imin tiina tsio naatu azaawa itaghon Yoova aliŋa.” \p \v 52 Besooŋa to Abaram ilooŋ saveeŋ toozi, ve iput aaghe, ighur naagho izila pa taan, ve ipakur Yoova. \v 53 Ra iwaan kuaz milmilia siriv tau tigharaat zi pa gol ve silva na, tomania uuli popoia siriv, ve igham zi pa Rebeka. Ve Rebeka liivu Laban yesuru tiina paam, besooŋa tana igham lezi gabua popoia siriv tau atuyazi tintiina. \v 54 Ra tomania zeetŋa siriv tau yesŋa tilam na, tighan ma tighun le isov, ve tigheen. Mboŋoozo ra, mbesooŋa to Abaram iburig ve isaav pa Laban ighe: “Aiyo, yau naghe namuul nala pa tiina tsiau. Mindai, yam ayok?” \p \v 55 Eemon Rebeka liivu Laban ve tiina tiyol aliiŋa tighe: “Ee-e, ula rekia sov. Livaa paaghu ileep tomani ghei rig irau mboŋ saŋavul ma vene, o ala.” \p \v 56 Eemon besooŋa to Abaram iyol aliŋazi ighe: “Aŋguruut ghau sov. Ayok payau, ve namuul nala pa tiina tsiau. Pa Yoova ipaduduŋai ghau gha laghooŋ tsiau ighur anooŋa wa.” \p \v 57 Tauvene yesuru tisaav pani tighe: “Ighe vene, o tapoi Rebeka tauu ilam, ve taghasoni.” \v 58 Tauvene tipoi Rebeka ilam, ve tighasoni tighe: “Laak, lolom mindai? Yamru ŋeer tane aburig aazne ve ala, ma?” \p I iyol aliŋazi ighe: “Vee, yau naghe nala.” \p \v 59 Ra tighur Rebeka tomania besooŋa livaa tau iŋginŋgini na, ve yesŋa besooŋa to Abaram ve zeetŋa tau yesŋa tilam na, tipaburigin laghooŋ toozi. \v 60 Ve tighur poia to Maaron izaa to Rebeka tighe: \q2 “Livumai, yo aat umin tamtamon ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ tinazi. \q2 Ve paaghu tsio pale tiliiv koiazŋa, ve tigham taan toozi imin lezi.” \p \v 61 Ra Rebeka yesŋa besooŋa tooni zilivaa siriv tizaa kamel, ve tiburig gha tila. Ene eez tau besooŋa to Abaram igham Rebeka ve tila. \p \v 62 Saawe tana, Isak ipul taan sirivu tau yaa taiŋ Beer Lai Roi igheen pani na, ve imuul ila pa taan sirivu to Negev. \v 63 Ravrav ee, i ila ilaghlaagh izi nugh ŋginaaŋa, ve ighamgham ŋgar. Maata izaa le ighita kamel tilaagh tilam. \v 64 Rebeka paam, maata ila le ighita Isak. Tauvene rekia mon izi pa kamel tooni, \v 65 ve ighason besooŋa to Abaram ighe: “Saa ŋeer tau ilaagh ilam we?” \p Besooŋa iyol aliiŋa ighe: “Ewe tiina tsiau.” Tauvene Rebeka igham uuli sirivu ve ipoon naagho pani. \v 66 Isak ila ivot toozi, ve besooŋa tana ipaesia gabua isov tau ivot pani izi Mesopotamia na. \v 67 Ra Isak igham Rebeka imin azaawa, ve tileep ila balbaal to tiina Sara. Isak loolo igheen to Rebeka kat. Tauta irav Isak aate, ve loolo ipataŋan pa mateegh to tiina Sara muul mako. \c 25 \s1 Pitiiŋ to Abaram paaghu tooni siriv \p \v 1 Murei ra, Abaram ivai livaa ite eeza Ketura. \v 2 Ketura ipoop natŋa liim ve ee. Ezazi tauvene: Simran, Yoksan, Medan, Midian, Isbak, ve Sua. \v 3 Yoksan natŋa, ene: Seba ve Dedan. Dedan paaghu tooni, ene yes Asura, Letusa, ve Leuma. \v 4 Midian natŋa, ene: Epa, Eper, Anok, Abida, ve Elda. Yes tane, ta tivot ila to Abaram gha Ketura. \p \v 5 Abaram ipul gabua tooni naol isov ila to naatu Isak. \x * \xo 25:5 \xt Gnp 24:36\x* \m \v 6 Eemon saawe tau Abaram ilepleep maata yaryaare soone, irei gabua tooni siriv pa natŋa zitamoot to Agar ve Ketura paam. Ra ighur zi tila pa taan sirivu tau igheen ila pa aaz puughu na. Leso tileep tigharau naatu Isak sov. \s1 Abaram imaat \p \v 7-8 Abaram lepoogh tooni poia mon le imin kooŋ kat. Ndaman tooni irau 175, ra imaat, ve ila ileep tomania ziiri waaro tooni tau timaat muuŋ na. \x * \xo 25:7-8 \xt Gnp 15:5\x* \m \v 9 Abaram natŋa ru, Isak ve Ismael, tighur paata iloŋ ila maet puura tau igheen ila taan Makpela igharau nugh Mamre. Muuŋ, taan tawe to Zoar naatu Epron. Zoar, i Hit tamazi. \v 10 Abaram ighol taan tawe ila to yes Hita. Ve titavia Sara yesuru Abaram izi ta sewe. \p \v 11 Saawe tau Abaram imaat, poia to Maaron ila ivool to naatu Isak. Saawe tana, Isak ilepleep igharau yaa Beer Lai Roi. \s1 Pitiiŋ to Ismael ve paaghu tooni \p \v 12-15 Ene pitiiŋ to Abaram naatu Ismael tomania paaghu tooni. Agar, i besooŋa livaa to Sara. I Isip tinazi tau ipoop Abaram naatu Ismael. Ismael natŋa, ene: Nebaiot, Kedar, Adbel, Mipsam, Misma, Duma, Masa, Adad, Tamar, Yetur, Napis, ve Kedema. \v 16 Ismael natŋa paaghu toozi timasa timin naol, ve timin rumei saŋavul ve ru, ve tila tileep izi taan toz toz. Tauta tiwaat Ismael natŋa ezazi pa nugh ve taan toozi tawe. Ismael natŋa saŋavul ve ru tawe tisov timin daaba pa rumei toz toz. \p \v 17 Ismael ndaman tooni irau 137, ra imaat, ve ila ileep tomania ziiri waaro tooni siriv tau timaat muuŋ na. \v 18 Ve paaghu tooni tila tileep ila taan sirivu tau igheen bodbodaaŋ pa taan Avila ve taan Sur. Taan tawe igharau yes Isipa taan toozi ziige, ve eez tiina tau ila pa Asiria. Ismael paaghu tooni tivalupu zi mako. Tilepleep soghan soghan pa tauzi. \x * \xo 25:18 \xt Gnp 16:12\x* \s1 Rebeka ipoop Esau ve Yakop \p \v 19 Ene sinaiŋ to Abaram naatu Isak tomania paaghu tooni. \v 20 Ndaman to Isak irau tamoot ru (40), ra ivai Rebeka. Rebeka taama eeza Betuel. I puughu tooni ivot ila to Aram, ve ileep izi taan sirivu to Mesopotamia. Rebeka liivu eeza Laban. \v 21 Rebeka, i livaa uupa. Tauvene Isak isuŋ pa Yoova ve ighasoni ighe iuule. Yoova ilooŋ suŋuuŋ tooni, ve iuul Rebeka gha aapo. \x * \xo 25:21 \xt Gnp 11:30, 29:31\x* \m \v 22 Rebeka iyamaan imin natŋa tipaparav ila aapo loolo. Tauvene isaav pa tauu ighe: “Wai, mindai ta pataŋani tane ivot payau ne?” Ra ila isuŋ pa Yoova, ve ighasoni to ipaghazoŋai pataŋani tawe puughu pani. \m \v 23 Yoova isaav pani ighe: \q2 “Tamtamon puughu toozi ru ta tileep ila apom loolo. \q2 Ŋgun ru pale tivot ilat tsio, ve tivalagh zi. \q2 Ŋgun ee pale tapiri iliiv ite. \q2 Ve ŋeer olman pale imin besooŋa pa ŋeer muria.” \x * \xo 25:23 \xt Ro 9:12\x* \p \v 24 Rebeka saawe tooni to popaaŋ ivot, ve ipoop zitamoot bogboogŋa ru. \v 25 Ŋeer olman tiini siŋsiŋai, ve bide ooro. Tauta tiwaat eeza Esau. \f + \fr 25:25 \ft Eez Esau, puughu tauvene: ‘Siŋsiŋai’.\f* \m \v 26 Ra taazi ikis toogha aaghe guubu ve aana izi. Tauvene tiwaat eeza Yakop. \f + \fr 25:26 \ft Eez Yakop, puughu tauvene: ‘Aaghe guubu.’ Saveeŋ tane, ene saveeŋ palelaaŋ paam. Iŋarui yes tau tighamgham karom.\f* \m Saawe tau Rebeka ipoop geegeu ru tawe, Isak ndaman tooni irau tamoot tol (60). \p \v 27 Tilepleep le geegeu ru tana timin zolman. Esau, i ŋeer to laghlaghooŋ ila su ve iŋgalŋgal ŋgai sagsag. Ve Yakop, i ŋeer marowa, ve ighamgham uraat izi nughei mon. \v 28 Isak loolo igheen to Esau. Pasaa, i loolo pa ghaniiŋ ŋgai sagsag to su. Ve Rebeka, i loolo igheen to Yakop. \s1 Esau izughui tauu pa niia to ŋeer aidaaba \p \v 29 Saawe ee, Yakop igharaat sur poia, ve Esau ileep su gha ivot. I pitoola kat le tapiri isov. \v 30 Tauvene isaav pa Yakop ighe: “Aiss, yau pitool ghau le nasaghat kat. Sur siŋsiŋai tana, uzoov leg rigta ilam naghun!” (Tauta tiwaat Esau eeza ite tighe Edom.) \f + \fr 25:30 \ft Saveeŋ Edom igharau rig pa saveeŋ Hibru ziiri ite ‘adom’ tau puughu ‘siŋsiŋai’.\f* \p \v 31 Eemon Yakop isaav pani ighe: “Poia. Eemon ituru taparavol pa niaan muuŋ, ve nagham niam namin ŋeer aidaaba, o nazoov lem sur.” \p \v 32 Esau iyol aliiŋa ighe: “Aiss, paita namaat tane. Niag to ŋeer aidaaba, ene kaut sorok. Iuul ghau mindai? Rekia ugham sur tana ilam naghun.” \p \v 33 Yakop isaav pani muul ighe: “Yo aat umbu saveeŋ tomani ghau muuŋ ve upariaaŋa le iyaryaaŋ kat, o nagham payo.” Tauvene Esau imbu saveeŋ tomania, ve ipariaaŋa le iyaryaaŋ kat ighe yesuru tiparavolia niazi, leso Yakop igham i niia gha imin ŋeer aidaaba. \v 34 I imbu saveeŋ tomania taazi le isov, ra Yakop igham le mberet tomania sur, gha ighan ma ighun, ve iburig gha ila. \p Ŋgar tau Esau ighamu na, ene itotoia ighe i maata veleghin niia to ŋeer aidaaba ighe ene kaut sorok. \x * \xo 25:34 \xt Hib 12:16\x* \c 26 \s1 Isak ila ileep izi nugh Gerar \r (Gnp 12:10-20, 20:1-18) \p \v 1 Saawe siriv ilam ila, ra pitool tiina ivot muul izi taan sirivu to Kanaan, imin muuŋ ivot pa saawe to Abaram. Tauvene Isak iburig ighe ighau izila pa Isip. I ilaagh ila le ivot nugh Gerar. Nugh tawe igheen ila taan to yes Pilistia, ve kinik Abimelek iŋgin zi. \v 2 Isak ilepleep ta sewe, ve Yoova ivot tooni, ve isaav pani ighe: “Uzila pa Isip sov. Uleep izi taan tau yau naghe yo uleep pani na. \v 3 Tauvene uleep umin loom izi ta sene. Yau aat naleep tomani ghom, ve naghur poia tsiau izaa tsio. Pasaa, yau naghe nagham taan isov tane payo ve paaghu tsio tau murei pale tivot. Leso nagham saveeŋ tau muuŋ nambua tomania Abaram na anooŋa ivot. \v 4 Yau aat nagham paaghu tsio tivot timin naol kat imin pitum to sambam saamba, ve nagham taan tane isov imin lezi. Ve paaghu tsio pale timin eez to poia tsiau izaa to nughmariŋ to taan. \x * \xo 26:4 \xt Gnp 12:2, 15:5, 22:16-18\x* \m \v 5 Pasaa, tamam Abaram, i iloŋlooŋ aliŋag ve itaghon eez tsiau. Tutuuŋ tsiau, tomania saveeŋ isov tau yau naghuru pani ve avog iyaryaaŋ pani naghe itaghoni, ene i maata kisini ve itaghon duduŋaini.” \p \v 6 Tauta Isak izila Isip mako. I ileep mon izi nugh Gerar. \v 7 Tilepleep ta sewe, ve saawe tau zitamoot to nugh tawe tighason Isak pa azaawa, i iyol aliŋazi ighe: “Ene yau livug.” I isaav tauvene pasaa, Rebeka, i livaa paghuuna kat. Tauvene Isak iroi ighe pale tiravu imaat ve tigham azaawa. \v 8 Isak ileep malau rig izi nugh tawe. Saawe ee, Abimelek tau kinik to yes Pilistia na, ilepleep ruum loolo, ve maata ivot ila, le ighita Isak isaghav Rebeka. \v 9 Tauvene Abimelek ipoi Isak ilam, ve isaav pani: “Wai, livaa tana, yo azuwam! Puughu mindai ta yo usaav ughe yo livum?” \p Isak iyol aliiŋa ighe: “Yau naroi naghe pale arav ghau namaat ve agham azuwag. Tauta nasaav naghe ene livug.” \p \v 10 Tauvene Abimelek iyaoni ighe: “Wai, utombaan ghei tauvene pasaa? Imin ta zitamoot tsiei eta ila to azuwam, ene pale yo taum umin puughu pa sosor tau yei nighamu ne.” \v 11 Ra Abimelek isaav ariaaŋ pa tamtamon tooni tisov ighe: “Alooŋ! Isaav ighe tamtamon eta igham saghatin ŋeer tane, ma azaawa, ene i aat imaat.” \s1 Ŋoŋaaŋ ivot pa yaa taiŋ \p \v 12 Ndaman tana, Isak ivazogh aniiŋ ila taan tawe le aniiŋ pugh eŋaeŋa anoŋazi tivot irau ndiŋndiŋ ee (100). Pasaa, Yoova ighur poia tiina izaa tooni. \v 13 Tauvene Isak le aniiŋ ve gabua katini, ve eeza tiina. Gabua tooni ivotvot, le i imin kuaz tauu kat. \v 14 I le sipsip, mekmek, ve makau katini. Ve besooŋa tooni paam, katini. Yes Pilistia tighita gabua tooni le ireu lolozi. \v 15 Tauta tilal mulin yaa taiŋ tisov tau muuŋ yes besooŋa to Abaram titai zi na. \v 16 Ra kinik Abimelek isaav pa Isak ighe: “Upul taan tsiei, ve ughau ula. Pa tapirim iliiv ghei wa.” \p \v 17 Tauvene Isak ipul zi, ve ila ivot taan raraate to Gerar, ve ighur niia to lepoogh izi ta sewe. \v 18 Ve yaa taiŋ tau muuŋ yes besooŋa to Abaram titai zi ve yes Pilistia tilal zi na, i itai mulin zi, ve iwaat ezazi tau muuŋ taama Abaram iwaat zi na. \v 19 Ra yes besooŋa tooni tila titai puura ite izi nugh tawe le yaa bolokia izaa. \v 20 Eemon yes ŋginiiŋ ŋgaia to nugh Gerar tomania yes ŋginiiŋ ŋgaia to Isak tivazorai zi pa yaa tawe. Yes Gerara avozi iyaryaaŋ tighe ene yaa toozi. Tauta Isak iwaat yaa taiŋ tana eeza Esek. \f + \fr 26:20 \ft Esek puughu tauvene: ‘Yaa to ŋoŋaaŋ’.\f* \m Pasaa, tiŋooŋ pa yaa tawe. \p \v 21 Tauvene yes besooŋa to Isak tila titai yaa paaghu. Eemon zeran siriv tilam ve yesŋa besooŋa to Isak tiparzoor pa yaa tawe paam. Tauvene Isak iwaat yaa tana eeza Sitna. \f + \fr 26:21 \ft Sitna puughu tauvene: ‘Yaa To Parzoraaŋ’.\f* \v 22 Isak ipul nugh tawe, ve ila itai yaa ite muul imin tol. Yaa taiŋ tawe, le saveeŋa mako. Tauvene Isak iwaat eeza Reobot, \f + \fr 26:22 \ft Reobot puughu tauvene: ‘Sooso Tiina’.\f* \m ve isaav ighe: “Aa ŋgarig gha Yoova ighur sooso tiina pait to taleep pani! Ene pale taleep poia izi taan tane, ve tamasa tamin naol.” \s1 Maaron ivot to Isak \p \v 23 Murei ra, Isak iburig muul, ve izala pa nugh Ber-Seba. \v 24 Ila ivot ta sewe, ve mboŋ, Yoova ivot tooni, ve isaav pani ighe: “Yau Maaron to tamam Abaram. Uroi sov. Pa yau naleep tomani ghom. Tamam Abaram tau besooŋa tsiau na ndaamo payo, tauta yau aat naghur poia tsiau izaa tsio, ve nagham paaghu tsio timasa timin naol.” \x * \xo 26:24 \xt Gnp 12:2\x* \m \v 25 Tauvene Isak indou maet imin artaal, ve isuŋ pa Yoova izi nugh tawe. Ve ighur niia to lepoogh ta sewe, ve besooŋa tooni titai yaa ite paam izi nugh tawe. \s1 Isak yesuru Abimelek timbu saveeŋ \p \v 26 Murei ra, Abimelek ipul nugh Gerar, ve ilam ighe ighita Isak. I ilam tomania ŋeer ŋgara ee, eeza Ausat, ve daaba to yes zaaba tooni, eeza Pikol. Yes tol tilam tivot to Isak, \v 27 ve i ighason zi ighe: “Yam aghur koi payau, ve aziir ghau pa taan tsiam wa. Mindai ta alam payau muul?” \p \v 28 Yes tiyol aliiŋa tighe: “Yei nighilaal nighe: Yoova ileep tomani ghom. Tauvene nighe itiŋa tambu saveeŋ ariaaŋa to tavalupu ghiit tamin eemon. \v 29 Ve nighe yo umbu saveeŋ payei ughe irau uvaghamun ghei mako. Ughita. Yei nigham saghatin ghom mako, ve nigham ŋgar popoia mon payo, le nighur ghom ula toman lolom poia. Ve aazne, poia to Yoova ighengheen tomani ghom.” \p \v 30 Tauvene Isak igharaat aniiŋ tiina, ve yesŋa tighanghan. \v 31 Mboŋ le nughizau, mboŋoozo geeg, ve tiburig gha tipariaaŋ saveeŋ mbuaaŋ toozi le iyaryaaŋ kat. Ra Isak ighur zi timuul tila pa nugh toozi toman lolozi poia. \v 32 Aaz eemon tana, besooŋa to Isak tilam ve tipaes pani tighe: “Tiina tsiei, puura tau yei nitaii na, nighita yaa bolokbolokia izaa pani!” \v 33 Tauvene Isak iwaat yaa tawe eeza Seba. Tauta tiwaat nugh tau igheen igharau yaa tawe eeza Ber-Seba. \f + \fr 26:33 \ft Ber-Seba puughu tauvene: ‘Yaa taiŋ to saveeŋ mbuaaŋ’.\f* \m Eeza tane ighengheen soone. \s1 Esau azauŋa \p \v 34 Esau ndaman tooni irau tamoot ru (40), ra ivai Hit tinazi ru, ezazi Yudit, ve Basemat. Yudit, i Beri natliva. Ve Basemat, i Elon natliva. \v 35 Eemon loom tinazi ru tawe ŋgar toozi irau rawazi Isak ve rawazliva Rebeka lolozi mako. Tauta tigham lolozi ipataŋan kat. \c 27 \s1 Yakop ium palotiiŋ to ŋeer aidaaba \p \v 1 Olman Isak imin kooŋ wa. Ve maata ikumkuum, le irau ighita nugh muul mako. Saawe ee, i ipoi naatu olman Esau ighe: “Natug!” \p Esau iyok pa aliiŋa ighe: “Taug ene. Saa?” \p \v 2 Ra olman Isak isaav pani ighe: “Ulooŋ. Yau namin kooŋ wa, ve nakankaan pa mateegh tsiau. \v 3 Tauvene ugham paneegh tsio, ve ula pa su gha uil leg aniiŋ ziigha. \v 4 Leso ugharaat leg sur poia tau lolog pani kat na, ve ughamu ilam naghun. Mako naghur poia to Maaron izaa tsio. O ighe namaat, na namaat lak.” \p \v 5-6 Isak yesuru naatu Esau tisavsaav, ve olman tinazi Rebeka taliiŋa isaut saveeŋ toozi. Tauvene Esau ila pa su ighe iil aniiŋ ziigha, ve Rebeka isaav pa naatu Yakop ighe: “Ŋgarig nalooŋ tamam isaav pa togham ighe: \v 7 ‘Esau, ugham aniiŋ ziigha eta to su ilam ve ugharaat leg sur poia tau lolog pani kat na, ve ughamu ilam naghun. Mako naghur palotiiŋ tsiau izaa tsio ila Maaron maata. O ighe namaat, na namaat lak.’ \v 8 Tauvene natug, ulooŋ aliŋag, ve utaghon saveeŋ tsiau tane. \v 9 Ula nugh tau ŋgai toit tilepleep pani we, ve ughita mekmek paghpaaghu ruta tomania tumbuŋazi, ve ugham zi tilam. Yau aat nagharaat tamam le sur poia tau i loolo pani kat. \v 10 Leso ughamu ila pani gha ighun. Ve ighur poia to Maaron izaa tsio le isov, o imaat.” \p \v 11 Eemon Yakop iyol tiina aliiŋa ighe: “Tinaŋ, aliŋam poia. Eemon toghag Esau, i tiini ororomai. Ve yau mako. \v 12 Ighe tamaŋ itut ghau rig, ene pale ighilaal ghau, ve igham ŋgar ighe yau nagham mogheraaŋ pani. Mako ighur poia to Maaron izaa tsiau mako, ve ighur pataŋani izaa tsiau.” \p \v 13 Eemon tiina isaav pani ighe: “Natug, ugham ŋgar naol sov. Ulooŋ aliŋag tane, ve utaghoni. Ighe i ighur pataŋani izaa tsio, ene pale yau nabaad pataŋani tana. Ula ugham mekmek tilam.” \p \v 14 Tauvene Yakop iburig, ve ila igham mekmek ru tilam pa tiina. Rebeka niima rekrekia pa gharatooŋ sur poia tau Isak loolo pani na. \v 15 Le isov, ve ila igham nonoghiiŋa poia kat to naatu olman Esau tau igheen balbaal tooni loolo na, ve ighamu ila to Yakop, leso inonogh ghi pani. \v 16 Ra ikau mekmek uuli ila Yakop luua ve ila niima paam. \v 17 Ve igham sur tomania mberet tau i igharaata na, ve ighuru ila to Yakop. \p \v 18 Yakop ila to taama, ve ipoii ighe: “Tamaŋ, nalam wa!” \p Taama Isak ighe: “Natug, taug ene. Ve yo sei?” \p \v 19 Yakop isaav pani muul ighe: “Yau Esau, natum aidaaba. Sur tomania aniiŋ ziigha tau yo usaav payau pani na, tauta naghamu nalam. Uburig gha ughun, ve ughur poia to Maaron izaa tsiau.” \p \v 20 Isak ilooŋ saveeŋ tane, ve ighasoni ighe: “Wai, natug, mindai ta yo undeeŋ gabua rekia mon?” \p Yakop iyol aliiŋa ighe: “Maaron tsio Yoova iuul ghau. Tauta rekia mon ve nandeeŋa.” \p \v 21 Ra Isak isaav pani muul ighe: “Natug, ulam ugharau ghau, ve nataaŋ ghom. Leso nawatagh kat: Yo natug Esau, ma mako?” \p \v 22 Tauvene Yakop ila igharauu, ve taama itaaŋo, ra isaav pani ighe: “Aliŋam imin Yakop aliiŋa. Eemon nimam imin Esau niima.” \v 23-24 Isak ighilaal Yakop mako. Pasaa, niima ororomai imin toogha Esau. Tauvene Isak ighe ighur poia to Maaron izaa tooni. Eemon loolo ruru soone. Tauvene ighasoni muul ighe: “Onoon, natug Esau taum tane?” \p Yakop iyol aliiŋa ighe: “Vee, yau taug tane.” \p \v 25 Tauvene Isak isaav pani ighe: “Natug, ugham sur tana ilam. Lolog pa ghunuuŋ sur tau yo ugharaata tomania ziigha to su na. Naghun le isov, mako naghur poia to Maaron izaa tsio.” Tauvene Yakop igham sur ila to taama Isak gha ighun. Ve igham le yaa vaen paam ila ighun. \v 26 Taama Isak ighun le isov, ve isaav pani ighe: “Natug, ulam usaghav ghau.” \v 27 Tauvene Yakop ila isaghav taama. Isak inuŋuz Esau vaazi tau igheen ila nonoghiiŋa tooni, ve ighur poia to Maaron izaa to Yakop ighe: \x * \xo 27:27 \xt Hib 11:20\x* \q2 “Aa, natug tane vaazi, \q2 imin su tau poia to Maaron igheen pani na! \b \q1 \v 28 Maaron aat igham uwam tiina to sambam izi payo, ve ipabees taan tsio. \q2 Leso ŋgoreeŋa tiina, ve aniiŋ ve vaen katini tivot payo. \b \q1 \v 29 Nugh nugh pale tibees payo. \q2 Ve taan siriv tamtamona pale tiput aghezi payo ve tipakur ghom. \q2 Yo pale umin tiina pa toŋvetaz tsio, \q2 ve tinam natŋa tiput aghezi payo. \q2 Tamtamon tisov tau tighur saveeŋ pataŋani izaa tsio, ene pale tauzi tindeeŋ pataŋani. \q2 Ve yes tau tighason Maaron to ighur poia tooni izaa tsio, ene pale poia tooni izaa toozi paam.” \x * \xo 27:29 \xt Gnp 25:23\x* \s1 Esau itaŋ rarai taama ighe ipaloti paam \p \v 30 Isak ighur poia to Maaron izaa to Yakop le isov, ra Yakop ipuli, ve ivot gha ila. Malau mako ve toogha Esau ileep su gha ivot. \v 31 I paam igharaat sur poia kat, ve ighamu ila pa taama, ve isaav pani ighe: “Tamaŋ, yau nagharaat sur tsio tomania ziigha to su, tauta naghamu ilam wa! Uburig gha ughun, ve ughur poia to Maaron izaa tsiau.” \p \v 32 Isak ilooŋ saveeŋ tooni, ve ighasoni ighe: “Wai, yo sei paam?” \p Esau iyol aliiŋa ighe: “Yau Esau, natum aidaaba.” \p \v 33 Isak ilooŋ saveeŋ tane le tiini irur kat, ve isaav pani ighe: “Waii, yo ulam soone, ve ŋeer ee igham sur tomania ziigha to su ilam gha naghun. Sei ne? Yau naghur poia to Maaron izaa tooni wa. Ve onoon kat, palotiiŋ tawe aat igheen tooni.” \p \v 34 Esau ilooŋ taama saveeŋ tooni, le loolo isaghat pa tauu, ve itaŋ tiina, ve itaŋ rarai taama ighe: “O tamaŋ, ughur poia to Maaron izaa tsiau paam!” \p \v 35 Eemon Isak isaav pani ighe: “Wai, palotiiŋ tau naghe nagham payo, tauta tazim ilam itombaan ghau gha ighamu ila wa!” \p \v 36 Tauvene Esau isaav ighe: “Oyais, ŋeer tawe, tiwaat eeza Yakop le iduduuŋ kat! \f + \fr 27:36 \ft Yakop eeza, puughu tauvene: ‘Aaghe guubu.’ Saveeŋ tane, ene saveeŋ palelaaŋ paam. Iŋarui yes tau tighamgham karom.\f* \m Pasaa, i itombaan ghau pai ru wa! Muuŋ, itombaan ghau gha igham niag imin ŋeer aidaaba. Ve aazne, ium palotiiŋ tsiau paam.” Ra Esau ighason taama muul ighe: “Tamaŋ, mindai? Lem palotiiŋ eta payau mako?” \x * \xo 27:36 \xt Gnp 25:29-34\x* \p \v 37 Isak iyol aliiŋa ighe: “Wai, yau naghur tazim imin tiina payo, ve naghur toŋvetaz tsiam tisov timin besooŋa pani wa. Ve naghason Maaron to igham aniiŋ ve vaen anoŋazi katini tivot pani, leso ileep poi. Tauvene natug, gabua eta igheen muul to nagham payo ne mako.” \p \v 38 Eemon Esau itaŋ rarai taama muul ighe: “Tamaŋ mindai? Palotiiŋ tsio eemon geeg tawe? Ite paam mako? O tamaŋ, ughur poia to Maaron izaa tsiau paam!” Ra Esau itaŋ muul toman aliiŋa tiina. \x * \xo 27:38 \xt Hib 12:17\x* \p \v 39 Taama Isak iyol aliiŋa ighe: \q2 “Nugh tsio to lepoogh, pale igheen malau pa taan ŋgoreeŋa, \q2 ve uwam to sambam irau izi payo mako. \b \q1 \v 40 Yo aat uparav pa mbuzaagh, o uleep poi. \q2 Ve yo pale umin besooŋa pa tazim. \q2 Eemon murei pale uzoor pooz tooni, \q2 ve irau iŋgin ghom muul mako.” \s1 Rebeka iil eez to ipaghau Yakop pa toogha Esau \p \v 41 Esau ikis aatyavyav tooni pa Yakop ariaaŋ. Pasaa palotiiŋ tooni, tauta taama ighuru izaa to Yakop wa. Tauvene igham ŋgar ila loolo ighe: “Malau mako pale tamamai imaat. Moŋiiŋ tooni ighe isov, mako narav tazig Yakop imaat.” \p \v 42 Eemon titig Rebeka taliiŋa pa ŋgar tau Esau ighe ighamu. Tauvene ipoi Yakop ilam, ve isaav pani ighe: “Natug, ulooŋ. Togham Esau ighe irav ghom umaat, o loolo poia ve aate izi. \v 43 Tauvene ulooŋ aliŋag, ve uburig rekia mon, ve ughau ula pa livug Laban tau ileep izi nugh Aran we. \v 44 Ula uleep tomania le togham aate izi o. \v 45 Isaav ighe loolo iluum, ve loolo iveegh pa ŋgar tau ugham pani na, ene pale nambaaŋ ilat payo, o umuul ulam. Pasaa, yau naroi: Pale yamru aparav ve amaat pa saawe eemon.” \p \v 46 Ra Rebeka isaav pa Isak: “Oyai, rauaan livaŋa tau Hita tinazi ne, tinig imum pazi kat. Lolog pa Yakop ivai livaa eta to taan tane imin yes tane mako. Mako le mako kat. Ighe i igham tauvene, poia to namaat gha nala. Naleep pasaa?” \c 28 \s1 Yakop ighau \p \v 1 Tauvene Isak ipoi Yakop ilam, ve ighur poia to Maaron izaa tooni, ra aavo iyaryaaŋ pani ighe: “Yo irau uvai Kanaan tinazi eta mako kat. \v 2 Uburig ula pa taan sirivu to Mesopotamia, ve ula ruum to timbum Betuel, o uvai wagham Laban natliva eta. \v 3 Maaron Saksaki Tau Iliiv Zimaronŋa Tisov na, pale ighur poia tooni izaa tsio, ve igham paaghu tsio tivot timin naol, ve rumei katini tivot ilat tsio. \x * \xo 28:3 \xt Gnp 12:2\x* \m \v 4 Poia tooni tau muuŋ izaa to Abaram na, aat izaa tsio ve paaghu tsio paam. Leso taan tau aazne uleep umin loom pani ne, imin lem. Pasaa, taan tane, Maaron ighuru imin timbum Abaram le.” \x * \xo 28:4 \xt Gnp 17:4-8\x* \p \v 5 Isak isavsaav pa Yakop le isov, ra ighuru ila pa Mesopotamia. Leso ileep tomania waagha Laban tau Betuel naatu na. Laban tane, puughu tooni ivot ila to Aram. \p \v 6 Esau ilooŋ tighe Isak ighur poia to Maaron izaa to Yakop, ve ighuru ila pa Mesopotamia, leso ivai ta sewe. Ve aavo iyaryaaŋ pani ighe ivai Kanaan tinazi eta sov. \p \v 7 Esau ighita Yakop itaghon taama ma tiina aliŋazi ve ila pa Mesopotamia, \v 8 ra ighilaal ighe Kanaan tinazi ru tau i ivai zi na, taama Isak loolo pazi mako. \v 9 Tauvene Esau ipul taama ma tiina, ve ila to taama Ismael, ra ivai livaa ite, eeza Maalat. Maalat liivu eeza Nebaiot. Maalat ve Nebaiot, ene Ismael natŋa. \s1 Yakop vivuuŋ tooni \p \v 10 Yakop iburig, ipul nugh Ber-Seba, ve ighe ila pa nugh Aran. \v 11 I ilaagh ila le ivot nugh ee, ve mboŋ izi pani. Tauvene igham maet ee imin ali pani, ve izi igheen. \v 12 I iviv, ve ighita gabua ee imin ndeet tau iyooz izi taan, ve izala pa sambam. Ve yes aŋela to Maaron tiyesyes taghoni tizizi ve tizazaa. \x * \xo 28:12 \xt Yo 1:51\x* \m \v 13 Ra ighita Maaron tauu iyooz izi ziige, ve isaav pani ighe: “Yau Yoova. Yau Maaron to timbum Abaram, ve Maaron to Isak. Taan tau yo ugheen pani ne, ene yau aat nagham payo tomania paaghu tsio. \x * \xo 28:13 \xt Gnp 12:7, 13:14-15\x* \m \v 14 Paaghu tsio pale timasa timin naol imin ŋgaupup to taan, le tirau nugh. Siriv pale tila pa ragh puughu, ve siriv tila pa yavaar puughu, ve siriv tila pa daudau puughu, ve siriv tila pa kaagu puughu. Ve yo tomania paaghu tsio pale amin eez to poia tsiau izaa to nughmariŋ to taan. \x * \xo 28:14 \xt Gnp 12:3, 22:18\x* \m \v 15 Ulooŋ. Nugh sindei tau yo ula uleep pani, ene yau aat naleep tomani ghom ve matag payo. Ve murei, yau pale nagham ghom umuul ulam pa taan tane. Tauvene yau irau napul ghom mako. Pale naleep tomani ghom le nagham saveeŋ mbuaaŋ tsiau tane anooŋa ivot payo.” \p \v 16 Ra Yakop iburig maata iyaryaar, ve isaav pa tauu ighe: “Wai, onoon kat, Yoova ileep izi nugh tane, ve yau nawataghi mako.” \v 17 Tauvene roiŋ tiina ighamu, ve isaav ighe: “Yau naroi kat. Pasaa, nugh tane patabuyaaŋ! Onoon kat, ene Maaron tauu niia. Ataman to nugh sambam igheen ta sene.” \p \v 18 Yakop izi igheen muul le nughizau. Ra iburig, igham maet tau iyalia imin ali na, ve ipayooze imin ilaal pa nugh tawe, ve iliŋ ŋgoreeŋ izala paavo. \v 19 I iwaat nugh tana eeza Betel. \f + \fr 28:19 \ft Betel puughu tauvene ‘Maaron ruum tooni’.\f* \m Muuŋ, nugh tana eeza Lus. \p \v 20-21 Ra Yakop imbu saveeŋ ariaaŋ ila loolo tauvene: “Isaav ighe Maaron ileep tomani ghau, ve maata payau pa laghooŋ tsiau tane, ve igham leg aniiŋ toman nonoghiiŋa to nanonogh ghau pani, ve isaav ighe naleep poia mon le irau namuul nala pa ruum to tamaŋ, ene aat Yoova imin Maaron tsiau, ve nabees pani. \v 22 Maet tau napayooze ne, pale itotoi ighe nugh tane, ene Maaron niia.” Ra imbu saveeŋ tomania Maaron ighe: “Onoon kat, gabua naol isov tau yo ugham payau na, yau aat navalagh zi timin ŋgun saŋavul, ve naghur ŋgun ee ilat payo.” \c 29 \s1 Yakop ila ivot to waagha Laban \p \v 1 Yakop ipaburigin laghooŋ tooni muul, ve ilaagh ila ivot nugh ee to yes tau taan toozi igheen ila pa aaz puughu na. \v 2 Maata ila le ighita sipsip ŋgun tol tighengheen tigharau yaa taiŋ ee. Pasaa, monmon tamtamon titivtiv yaa tawe ve tipapaghun sipsip toozi. Yaa taiŋ tawe, tipoon aavo pa maet babaaŋa. \v 3 Nugh tawe gabuazi tauvene: Isaav ighe ravrav izi, ve sipsip tisov tila tivot yaa tawe ziige, mako ŋginiiŋ ŋgaia tilam ve tizuur maet babaaŋa tana ighau ila soghan. Leso titiv yaa ve tipaghun sipsip. Le isov, mako tipoona muul. \p \v 4 Yakop iŋarui yes ŋginiiŋ ŋgaia tawe ila, ve ighason zi ighe: “Zeran tsiau, yam to saa nugh?” \p Yes tiyol aliiŋa tighe: “Yei to nugh Aran.” \p \v 5 Tauvene Yakop ighason zi muul ighe: “Yam awatagh Laban tau Naor tiimbu, ma mako?” \p Yes tighe: “Vee, yei niwataghi.” \p \v 6 Yakop ighason zi muul ighe: “Mindai, lepoogh tooni poia?” \p Yes tiyol aliiŋa tighe: “Vee, i ileep poia. Ughita. Natliva Rael tomania sipsip toozi, ta ŋgarig gha tilam we.” \p \v 7 Ra Yakop isaav pazi muul ighe: “Aghita. Ene aaz tiina, ve sipsip irau tiloŋ tila olol loolo soone. Agham yaa pazi ve tighun le isov, o agham zi timuul tila tighan kikiliiŋ.” \p \v 8 Eemon yes tisaav pani tighe: “Ee-e, vene mako. Yei aat nilepleep ve nisaŋan sipsip tisov tilam peria, o nizuur maet tane ila pa ziige, ve nitiv yaa gha nipaghun zi.” \p \v 9 Yakop tomania yes ŋginiiŋ ŋgaia tana tisavsaav soone, ve Rael igherev sipsip to taama gha tilam tivot. Pasaa, i ta monmon iŋginŋgin zi. \v 10 Yakop ighita waagha Laban natliva Rael tomania sipsip tooni, ve iburig ila pa yaa taiŋ tana, izuur maet babaaŋa ila soghan pa yaa aavo, ve itiv yaa pa sipsip gha tighun. \v 11 Yakop loolo poia kat pa ighita liivu. Tauta isaghavu ve itaŋ aliiŋa tiina. \v 12 Ve ivotia tauu pani ighe: “Yau tane ziiri waaro to tamam! Yau tinaŋ Rebeka.” Rael ilooŋ saveeŋ tane, ve rekia mon ilaan ila peria to taama, ve ipaes pani. \p \v 13 Laban ilooŋ waagha Yakop vaaru, tauvene iburig ve ilaan ila ighe ighita. Ila ivot tooni, ve isaghavu toman tintini. Ve ighamu, gha yesuru timuul tila pa ruum. Ra Yakop ipaesia laghooŋ tooni gha Laban ilooŋa. \v 14 Yakop ipaes le isov, ve Laban isaav pani ighe: “Onoon kat, ituru siŋ eemon.” \s1 Yakop igham uraat pa Laban, leso ivai Rael \p \v 15 Yakop ileep tomania Laban irau kaiyo ee, ra Laban izi ve isaav pani ighe: “Onoon, yo ziiri waaro tsiau duduuŋ. Eemon ugham uraat payau sorok, ene poia mako. Tauvene usaav ghazooŋa payau. Ughe nagham saa gabua imin lem atuya?” \p \v 16 Laban natlivaŋa ru. Olman eeza Lea, ve muria eeza Rael. \v 17 Lea naagho paghuuna geeg mako. Ve Rael, i livaa paghuuna kat. \v 18 Yakop loolo igheen to Rael. Tauvene isaav pa Laban ighe: “Yau naghe navai natumliva Rael. Isaav ighe yo uyok payau, o nagham uraat payo irau ndaman liim ve ru.” \p \v 19 Laban iyol aliiŋa ighe: “Yau lolog pa nagham Rael pa ŋeer ite paam mako. Isaav ighe nagham payo ve uvaii, ene poia kat. Tauvene uleep tomani ghau ve ugham uraat.” \p \v 20 Yakop igham uraat pa Laban irau ndaman liim ve ru, leso ivai Rael. Eemon i ighita ndaman liim ve ru tana imin saawe malau mako. Pasaa, loolo igheen to Rael kat. \v 21 Ndaman liim ve ru tana isov, ra Yakop isaav pa Laban ighe: “Saawe tau yo ughuru payau, tauta napasovu wa. Ugham livaa tana ilam gha navaii!” \p \v 22 Tauvene Laban igham marewaaŋ tiina, ve ipoi tamtamon tisov to nugh tawe tilam tilup zi pa ghanghaniiŋ to vaiŋ. \v 23 Eemon mboŋ tana, i igham karom, ve ighur natliva olman Lea ila to Yakop ve yesuru tigheen. \v 24 Ve igham besooŋa tooni livaa ee, eeza Silpa pa Lea, leso ibesbees pani. \p \v 25 Mboŋoozo, Yakop iburig ve maata izi le ighilaal Lea ighengheen izi ziige! Tauvene ila isaav pa Laban: “Wai, ugham ŋgar tane payau pasaa? Yau nagham uraat payo leso navai Rael. Puughu mindai ta yo utombaan ghau?” \p \v 26 Laban iyol aliiŋa ighe: “Mako. Ta muuŋ ve ilam, tutuuŋ tsiei igheen tauvene: Livaa muria irau ivai imuuŋ pa livaa olman mako. \v 27 Tauvene yo uleep le irau ghanghaniiŋ to Lea isov, o naghur Rael paam ilat. Eemon yo aat ugham uraat payau irau ndaman liim ve ru muul.” \p \v 28 Yakop ilooŋ saveeŋ tane, ve itaghoni mon. Tauvene mboŋ liim ve ru to ghanghaniiŋ to vaiŋ tana, i ileep tomania Lea. Ra Laban ighur natliva Rael paam ila tooni. \v 29 Ve ighur besooŋa tooni livaa ite, eeza Bila, ila to Rael, leso ibesbees pani. \v 30 Tauvene Yakop yesuru Rael tigheen paam. Yakop loolo igheen to Rael kat. Eemon Lea, Yakop loolo pani kat mako. Yakop ileep tomania Laban, ve igham uraat pani irau ndaman liim ve ru muul. \s1 Yakop natŋa \p \v 31 Yoova ighita Yakop loolo pa Lea kat mako. Tauvene iuul Lea le aapo. Eemon Rael, i uupa. \x * \xo 29:31 \xt Gnp 11:30, 25:21\x* \m \v 32 Lea ipoop naatu aidaaba, ve isaav ighe: “Yoova ighita pataŋani tsiau, tauta igham leg natug tane. Aazne, aat azuwag loolo igheen tsiau.” Tauvene iwaat naatu tawe eeza Ruben. \f + \fr 29:32 \ft Eez Ruben puughu, ene tauvene: ‘ighita’.\f* \m \v 33 Tilepleep le Lea aapo muul, ve ipoop naatu tamoot ite. Tauvene isaav ighe: “Yoova ilooŋ taŋiiz tsiau, ve iwatagh ighe azuwag loolo igheen tsiau kat mako. Tauta igham leg natug ite tane.” Tauvene Lea iwaat naatu tawe eeza Simeon. \f + \fr 29:33 \ft Eez Simeon, puughu, ene tauvene: ‘ilooŋa’.\f* \m \v 34 Tilepleep le Lea aapo muul, ve ipoop naatu tamoot ite imin tol. Tauvene isaav ighe: “Aazne, aat azuwag loolo isaghav ghau rig. Pasaa, napoop le natŋa zitamoot tol wa.” Tauta iwaat naatu tawe eeza Levi. \f + \fr 29:34 \ft Eez Levi puughu, ene tauvene: ‘isaghav’.\f* \m \v 35 Tilepleep le Lea aapo muul, ve ipoop naatu tamoot ite imin paaŋ. Tauvene isaav ighe: “Aazne, yau napakur Yoova.” Tauta iwaat naatu tawe eeza Yuda. \f + \fr 29:35 \ft Eez Yuda puughu, ene tauvene: ‘napakur’.\f* \p Lea ipoop Yuda, ra popaaŋ tooni imot, ve ileep le malau. \c 30 \p \v 1 Rael ighita ighe i irau ipoop Yakop le naatu eta mako. Tauvene iriu toghliva, ve isaav pa Yakop ighe: “Ugham leg natug eta lak! Ighe mako, yau aat namaat!” \p \v 2 Yakop ilooŋ saveeŋ tane, le aate yavyav. Tauvene isaav pa Rael ighe: “Wai! Yau Maaron gha leso nagharaat apom ve upoop? Maaron tauu, ta ipoon apom.” \p \v 3 Rael isaav pani muul ighe: “Poia. Ughita. Besooŋa tsiau livaa Bila ilepleep. Ughamu ve yamru agheen. Leso ipoop leg natug eta.” \p \v 4 Tauvene Rael ighur besooŋa tooni livaa ila to Yakop ve yesuru tigheen. \v 5 Ra Bila aapo, ve ipoop Yakop le naatu tamoot ee. \v 6 Tauvene Rael isaav ighe: “Aa, ŋgarig gha Maaron igabiiz ghau ighe yau leg sosor eta mako. Pa i ilooŋ suŋuuŋ tsiau, ve igham leg natug tamoot tane.” Tauta iwaat naatu tawe eeza Dan. \f + \fr 30:6 \ft Eez Dan puughu, ene tauvene: ‘igabiiz’.\f* \m \v 7 Tilepleep le Bila aapo muul, ve ipoop naatu ite imin ru. \v 8 Tauvene Rael isaav ighe: “Yeiru toghag liva nivatovai tapirimai ve naparav ariaaŋ le naliivo wa.” Tauta iwaat naatu tawe eeza Naptali. \f + \fr 30:8 \ft Eez Naptali puughu, ene tauvene: ‘naparav ariaaŋ’.\f* \p \v 9 Lea ighita ighe saawe tooni to popaaŋ, ene isov. Tauvene ighur besooŋa tooni livaa Silpa ila to Yakop leso imin zazagheeŋ ite. \v 10-11 Ra Silpa aapo, ve ipoop Yakop le naatu ee. Tauvene Lea isaav ighe: “Ene gabua poia tau ivot payau!” Tauta iwaat naatu tawe eeza Gat. \f + \fr 30:10-11 \ft Eez Gat puughu, ene tauvene: ‘gabua poia ivot’.\f* \p \v 12 Tilepleep le Silpa, tau besooŋa livaa to Lea na, ipoop Yakop le naatu tamoot ite imin ru. \v 13 Tauvene Lea isaav ighe: “Aazne, yau lolog poia kat! Ve yes zilivaa to nughei paam pale lolozi poia tomani ghau.” Tauta Lea iwaat naatu tawe eeza Aser. \f + \fr 30:13 \ft Eez Aser puughu, ene tauvene: ‘loolo poia kat’.\f* \p \v 14 Saawe ee tau tiluplup wit anooŋa, Ruben ilaghlaagh ila uum loolo, le ighita waar anooŋa siriv, ve iyau zi ila pa tiina Lea. Gabua tawe, yes tighur ila tighe ipazaagh zitamoot ve zilivaa, leso tigheen ve zilivaa apozi. Rael ighita, ve isaav pa Lea ighe: “Ai, kaut tau natum ighamu na, ugham leg siriv ilam!” \p \v 15 Eemon Lea iyol aliiŋa ighe: “Wai! Yo ugham azuwag ipul ghau wa. Ve aazne ughe ugham gabua to natug tane paam? Ene aat mako kat!” \p Tauvene Rael isaav pani muul ighe: “Poia. Ugham leg siriv. Ve mboŋ aazne, yau aat nasaav pa Yakop ilat yamru agheen imin gholiiŋ waar anooŋa tau natum ighamu ne atuya.” \v 16 Ravrav izi, ra Yakop imuul ilam nughei, ve Lea iŋaruini ila, ve isaav pani ighe: “Ulooŋ. Mboŋ aazne, yo aat ulam tsiau. Pa yau naghol ghom pa waar anooŋa to natug wa.” Tauvene mboŋ tana, Yakop ila to Lea, ve yesuru tigheen. \p \v 17 Maaron ilooŋ suŋuuŋ to Lea, ve ighamu aapo muul, ve ipoop naatu tamoot ite imin liim. \v 18 Tauvene Lea isaav ighe: “Yau naghur besooŋa tsiau livaa ila to azuwag, tauta Maaron igham leg atuya poia tane.” Tauvene iwaat naatu tawe eeza Isakar. \f + \fr 30:18 \ft Eez Isakar puughu, ene tauvene: ‘atuya poia ighengheen’.\f* \m \v 19 Tilepleep le Lea aapo muul, ve ipoop naatu tamoot ite imin liim ve ee. \v 20 Ve isaav ighe: “Aazne, Maaron igham leg gabua poia ee. Tauvene azuwag aat loolo imuul payau ve ipakur ghau. Pasaa, yau napoop le natŋa liim ve ee wa.” Tauta iwaat naatu tawe eeza Zebulun. \f + \fr 30:20 \ft Eez Zebulun puughu, ene tauvene: ‘ipakur’.\f* \m \v 21 Murei ra, Lea ipoop livaa ee, ve iwaat eeza Dina. \p \v 22-23 Ra Maaron maata iŋgal Rael paam, ve ilooŋ suŋuuŋ tooni. Tauvene iuul Rael gha aapo, ve ipoop naatu tamoot ee. Tauta Rael isaav ighe: “Aa, ŋgarig gha Yoova igham leg natug ve mayag isov! \v 24 Eemon naghe i igham leg natug tamoot ite paam, o poia.” Tauvene iwaat naatu tawe eeza Yosep. \f + \fr 30:24 \ft Eez Yosep puughu, ene tauvene: ‘igham ite paam’.\f* \s1 Eez tau ŋgai to Yakop timasa timin naol \p \v 25 Rael ipoop Yosep le isov, ra Yakop isaav pa Laban ighe: “Olman, naghe uyok payau, leso namuul nala pa nugh tsiau ve taan tsiau. \v 26 Yo uwatagh: Yau nakaria uraat payo wa. Tauvene upul azuwagŋa toman natugŋa leso niburig nila. Pa uraat tau nagham payo na, tauta naghol zi ilat tsio wa.” \p \v 27 Eemon Laban iyol aliiŋa ighe: “Wai waghag! Ituru taleep rig o. Pa yau naghe nasaav payo pa gabua ee. Gabua siriv tivot timin ilaal payau, ve naghilaal naghe yo ndamom payau, tauta poia to Maaron izaa tsiau ve leg gabua naol. \v 28 Tauvene naghe naŋguruut ghom uleep tomani ghau. Aiyo, usaav ghazooŋa payau. Lolom ughe nagham saa gabua imin lem atuya leso ituru taleep?” \p \v 29 Yakop iyol aliiŋa ighe: “Taum uwatagh wa. Yau nakaria uraat payo. Tauta ŋgai tsio timasa timin naol. \v 30 Muuŋ, lem ŋgai naol mako. Eemon yau nalam naleep tomani ghom, tauta ŋgai tsio timasa timin naol kat. Tauvene yau, tauta poia to Maaron tau izaa tsio. Pale ŋeez o nagham uraat to nauul azuwagŋa ve natugŋa?” \p \v 31-32 Tauvene Laban ighasoni muul ighe: “Yo ughe nagham lem saa?” \p Yakop iyol aliiŋa ighe: “Yo irau ugham leg gabua eta ta aazne mako. Ve mindai? Irau uyok payau ta aazne, ve nala nagham sipsip natŋa gabgabuai, ve mekmek galgaliiŋ tisov timin leg? Ene atuya tau yau lolog pani. Isaav ighe uyok pa aliŋag tane, o naleep ve naŋgin ŋgai tsio muul. \v 33 Ve murei, yo irau ulam ughita ŋgai tau tileep tomani ghau ne, leso uwatagh ughe yau ŋeer to umbuuŋ mako. Ene atuya tau yo ugham payau na. Ve isaav ighe ughita mekmek eta tau galgaliiŋ mako, ma sipsip eta tau gabgabuai mako tilaghlaagh tomania ŋgai tsiau, ene yo irau uwatagh ughe yau naumbu.” \p \v 34 Laban ilooŋ saveeŋ to Yakop, ve iyok pani ighe: “Poia. Aat nataghon aliŋam.” \p \v 35 Eemon Laban itaghon saveeŋ toozi mako. Pasaa, saawe tana, i iburig ila igham mekmek zitamoot tisov tau tinizi butbutuuŋ na, ve mekmek upin tisov tau galgaliiŋ na, ve sipsip natuzŋa tisov tau gabgabuai na. Ŋgai tisov tawe, i iŋguaaz zi tila to tauu natŋa, leso tiŋgin zi. \v 36 Toman natŋa tigham ŋgai tana, ve tilaagh irau mboŋ tol. Tilaghlaagh tila le tivot nugh ee, ra tileep ve tiŋgin ŋgai toozi izi ta sewe.” Ve Yakop ileep, ve iŋgin ŋgai siriv tau Laban ipul zi tizi tileep na. \p \v 37 Eemon Yakop igham ai booga mbitai siriv, ve iso ulizi le timin butbutuuŋ pisosooŋa. \v 38-39 Ra ipayooz zi tigharau oon tau ŋgai tighunghun yaa ila na. Pasaa, i iwatagh: ene saawe to ŋgai zitamoot tiip pa ŋgai upin. Tauvene saawe tau mekmek ve sipsip tilam pa ghunuuŋ yaa, tighita ai soaaŋ butbutuuŋ tawe, mako ŋgai zitamoot tiip pa ŋgai upin igharau ai tawe. Ve murei, saawe to popaaŋ, ene tipoop natuzŋa butbutuuŋ ve galgaliiŋ. \v 40 Yakop ighur natuzŋa tawe tileep soghan pa Laban ŋgai tooni, leso timin le. Ve sipsip tauvene paam. Saawe tau zitamoot tighe tiip pa ŋgai upin, Yakop ighur naghozi ila pa Laban mekmek tooni tau butbutuuŋ ve gabgabuai na, leso tipoop natuzŋa butbutuuŋ ve gabgabuai. I ighamgham tauvene, le ŋgai tooni timasa timin naol kat. Ve ighur zi tila tileep soghan pa Laban tooni. \p \v 41 Tauvene saawe tau ŋgai tumbuŋazi tighe tiip pa ŋgai upin, Yakop ipapayooz ai booga butbutuuŋ igharau oon tau ŋgai tighunghun yaa ila na. \v 42 Eemon saawe tau ŋgai koŋkoŋizi tighe tiip pa ŋgai upin, i ipaspas ai booga tawe tighau. Tauvene Yakop le ŋgai tumbuŋazi mon. Ve Laban tooni, ene koŋkoŋizi mon. \v 43 Eez tane ta Yakop imin kuaz tauu. I irau kat pa mekmek, sipsip, besooŋa tooni zilivaa ve zitamoot, kamel, ve doŋki. \c 31 \s1 Yakop ighau pa Laban \p \v 1 Murei ra, tipaes pa Yakop tighe Laban natŋa tisavsaav tighe: “Yakop tawe, i iyauur gabua naol isov to tamaan timin le wa. Gabua tooni ta naol we, tisov tivot ila to tamaan mon.” \v 2 Ve Yakop ighita Laban paam, ighur dadabu pani. Loolo poia pani imin muuŋ mako. \p \v 3 Ra Maaron isaav pa Yakop ighe: “Uburig, ve umuul ula pa taan to tamamŋa ve timbumŋa, ve uleep tomani zi. Yau aat naleep tomani ghom ve matag payo.” \v 4 Tauvene Yakop imbaaŋ ila pa Rael gha Lea ighe tila tivot tooni izi nugh ziige tau i iŋginŋgin ŋgai pani na. \v 5 Yesuru tila tivot tooni, ve i isaav pazi ighe: “Alooŋ. Aazne, yau naghita tamamim loolo poia payau imin muuŋ mako. Eemon Maaron to tamaŋ ilepleep tomani ghau ve maata payau. \v 6-7 Yamru awatagh: Ndaman ndaman, yau narav taug pa uraat to tamamim. Ve saawe naol, i igham karom payau, ve itortoor aliiŋa pa atuya tsiau. Eemon Maaron ipoona, tauta i irau ivaghamun ghau kat mako. \v 8 Saawe tau tamamim isaav payau ighe: ‘Mekmek galgaliiŋ pale timin lem atuya’, mekmek tisov tipoop galgaliiŋ mon. Ve saawe tau i ighe: ‘Mekmek butbutuuŋ pale timin lem atuya’, ene mekmek tisov tipoop butbutuuŋ mon. \v 9 Eez tane, ta Maaron ipas ŋgai to tamamim, ve igham zi timin leg. \v 10 Saawe tau ŋgai tighe tipiraak, yau nagheen ve naghita vivuuŋ tauvene: Mekmek zitamoot tau tiip pa mekmek upin, ene butbutuuŋ ve galgaliiŋ mon. \v 11 Ra aŋela to Maaron ipoi ghau ighe: ‘Yakop!’ Ve yau nayok pa aliiŋa naghe: ‘Taug ene.’ \p \v 12 “I isaav payau muul ighe: ‘Ŋgar isov tau Laban ighamgham payo na, yau naghita wa. Matam ila ve ughita. Mekmek zitamoot tau tiip pa mekmek upin, ewe butbutuuŋ ve galgaliiŋ mon. \p \v 13 ‘Maaron tau ivot payo izi nugh Betel, ene yau taug tane. Saawe tau uleep ta sewe, yo upayooz maet ve uliŋ ŋgoreeŋ izala paavo, ve umbu saveeŋ ariaaŋa payau. Yau nasaav payo: Uburig ta aazne, upul nugh tane, ve umuul ula pa nugh tau tinam ipoop ghom ve matam igheen pani na.’” \x * \xo 31:13 \xt Gnp 28:18-22\x* \p \v 14 Yakop ipaes pazi le isov, ra Rael yesuru Lea tisaav pani tighe: “Tamamai, murei pale ipul gabua tooni eta imin lemai? Mako. \v 15 I maata iŋgal ghei muul mako. I ighit ghei nimin suumbu eta natŋa. Yo uvai ghei sorok mako. Ughol ghei wa. Ve atuya tiina tau yo ugham pani na, i tauu ighan suvinia wa. Yei nighita ŋgiira rigta mako. \v 16 Kuaz naol isov tau Maaron ipas zi pa tamamai, ene iit toman natuunŋa gabua toit mon. Poia, utaghon Maaron aliiŋa tau i isavia payo na.” \p \v 17-18 Tauvene Yakop iburig, ve iyauur ŋgai tooni tomania gabua tooni naol isov tau i igham zi izi Mesopotamia na. Ra ighur azauŋa tomania natŋa tizala kamel tooni pavozi, ve yesŋa tiburig gha tila pa Yakop taama Isak tau ilepleep izi Kanaan. \p \v 19 Saawe tana, Laban ileep nughei mako. I ila pa ravuuŋ sipsip tooni orozi. Tauvene Rael ila ium maaron karom anunuzi to taama Laban tau ighur zi to tiŋgin ruum tooni. \v 20 Yakop ipaesia burigiiŋ toozi pa Laban mako. Yes tiburig imin yoŋgaaŋ, ve tila. \v 21 Tauvene Yakop iyauur gabua tooni naol isov, ve yesŋa tamtamon tooni tisov tighau. Yes tila timbut yaa tiina Euprates ve tivool pa paaŋa ite, ve tilaagh tiŋarui taan sirivu Gileat loloza gha tila. \s1 Laban itaghon Yakop \p \v 22 Mboŋ ru ila, ve ite imin tol, ra tamtamon siriv tipaes pa Laban tighe waagha Yakop ighau ila wa. \v 23 Tauvene Laban iburig, iyau ziiri waaro tooni siriv, ve yesŋa tilaan taghon zi. Titaghon zi tila tila le irau mboŋ liim ve ru. Ra tila tigharau zi izi taan sirivu to Gileat loloza. \v 24 Eemon mboŋ tana, Maaron ivot to Laban tau Aramea tamazi na ila vivuuŋ, ve isaav pani ighe: “Matam imomoos pa aliŋam. Usik saveeŋ ariaaŋa eta to uparoi Yakop sov.” \p \v 25 Yakop ighur niia to lepoogh izi nugh Gileat, ve yesŋa tamtamon tooni tileep ta sewe. Tauvene Laban tomania ziŋeera tilam tivot toozi, ve tighur niazi to lepoogh izi ta sewe paam. \v 26 Laban iburig ve iyaon Yakop ighe: “Ai, yo ugham ŋgar tane payau pasaa? Yo ugham karom payau, ve uŋguaaz natug livaŋa tighau payau imin yes zaaba tighamgham pa yes zilivaa to koiazŋa. \v 27-28 Mindai ta yo ughau imin yoŋgaaŋ payau? Imin ta usaav payau, kanaŋ nigham ghanghaniiŋ toman narogho, ve nighur gham ala toman lolomai poia. Eemon yo upaes payau mako. Tauta natak natug livaŋa tomania tibugŋa nimazi mako, ve apul ghau. Ŋgar tau ugham payau ne, ene iduduuŋ mako. Ugham ŋgar imin yes borauŋa! \v 29 Yau tapirig irau navaghamun gham. Eemon mboŋ, Maaron to tamam isaav payau ighe: ‘Matam imomoos pa aliŋam. Usik saveeŋ ariaaŋa eta to uparoi Yakop sov.’ Tauta tambaaŋo, aat ula. \v 30 Yau nawatagh: Ŋgar tsio iyaryaaŋ kat ughe umuul ula pa tamam ve nugh tsio. Tauta upul ghau. Eemon puughu mindai ta uum maaron tsiau anunuzi tau tiŋginŋgin ruum tsiau ne?” \p \v 31 Yakop iyol Laban aliiŋa ighe: “Yau naroi naghe yo aat uŋguruut natum livaŋa payau. Tauta naghau imin yoŋgaaŋ. \v 32 Eemon yau nakankaan pa maaron tsio anunuzi. Isaav ighe yo undeeŋ tamtamon eta tau ium zi, i aat imaat. Tauvene taum ulaagh, ve utiir gabua tsiei ta naol ne ila tamtamon toit tane matazi, ve uil zi. Isaav ighe undeeŋ gabua tsio eta, na ughamu.” \p Saawe tau Rael ium taama Laban maaron tooni anunuzi, Yakop ighita mako. Tauta ikankaan pani. \x * \xo 31:32 \xt Gnp 35:18-19\x* \p \v 33 Tauvene Laban iburig, ve iloŋ ila Yakop balbaal tooni, Lea balbaal tooni, ve balbaal to yes besooŋa zilivaa ru, ve itiir gabua naol isov. Eemon indeeŋ maaron tooni anunuzi mako. Ra iloŋ ila balbaal to Rael paam ve iil gabua tooni. \p \v 34 Eemon Rael iŋgooz maaron karom anunuzi tawe iloŋ ila pepeel, ve ighuru ituuk ila kamel tooni ziige, ve mboole izala paavo. Tauvene Laban itirtiir gabua naol isov tau tigheen ila balbaal to Rael loolo na, le mako. \p \v 35 Ra Rael isaav pa taama ighe: “O tiina tsiau, atem yavyav payau sov. Yau irau naburig mako. Pasaa, moroghooŋ to zilivaa igham ghau.” Tauta Laban iil iil le mako. \p \v 36 Ra Yakop aate yavyav kat, ve iyaon Laban ighe: “Yau namalaaŋ pa saa tutuuŋ, ve nagham saa sosor, ta atem yavyav ve utaghon ghau? \v 37 Aazne, yo utiir ve utaaŋ gabua tsiei naol isov. Isaav ighe undeeŋ gabua tsio eta, na ughuru ivot ghazooŋa ila tamtamon toit tisov tane matazi ve tighita, leso tigabiiz saveeŋ toit. \p \v 38 “Yau naleep tomani ghom irau ndaman tamoot ee (20) wa. Saawe isov tana, sipsip ve mekmek tsio popaaŋ toozi poia mon. Ve yau naghan sipsip tsio eta sorok mako. \v 39 Saawe tau gabua sagsag irav sipsip tsio eta ve ighani, yau nagham sipsip tawe ilat ve natotoia payo mako. Mako kat. Yau nayoli pa taug sipsip tsiau. Pasaa, yo avom iyaryaaŋ payau tauvene: Ighe gabua tsio eta ilale pa mataaz, ma mboŋ, ene aat yau taug nayoli. \v 40 Mataaz, aaz ighaaz katin ghau. Ve mboŋ, yauŋa igham ghau naŋgo tiina, ve naghenov matag rigta mako. \p \v 41 “Yau naleep tomani ghom ve nabesbees payo irau ndaman tamoot ee wa. Yau nagham uraat irau ndaman saŋavul ve paaŋ to nagham natum livaŋa ru. Ve nagham uraat payo irau ndaman liim ve ee muul, leso ugham leg sipsip ve mekmek. Ve saawe naol, yo utoor aliŋam pa atuya tsiau. \p \v 42 “Maaron to tibug Abaram, i Maaron tau tamaŋ Isak iroi pani ve ibesbees pani paam. Imin ta i ivool tsiau mako, kanaŋ yo ughur ghau nalam toman nimag ŋginaaŋa. Eemon Maaron ighita pataŋani tsiau ve uraat tiina tau nagham payo na. Tauta mboŋ ivot tsio ve iyaon ghom.” \s1 Yakop yesuru Laban timbu saveeŋ \p \v 43 Yakop isavsaav le isov, ra Laban iyol aliiŋa ighe: “Zilivaa tane, ene yau natug livaŋa. Ve yes geegeu tane, ene yau tibugŋa. Natug livaŋa ta tipoop zi. Ve sipsip tomania mekmek tisov tane, ene yau tsiau paam. Tauvene gabua naol isov tau aazne yo ughit zi ne, ene yau tsiau mon. Eemon aazne, pale nagham mindai pazi? Tambaaŋo, timin lem wa. \v 44 Tauvene aazne, yau naghe tambu saveeŋ ariaaŋ, leso talup loloon imin eemon. Ve tagham ŋgar eta, leso tapariaaŋ saveeŋ mbuaaŋ toit ve mataan iŋgali.” \p \v 45 Tauta Yakop igham maet malaua ee, ve ipayooze imin ilaal pa saveeŋ mbuaaŋ toozi. \v 46 Ra isaav pa zeran tooni ighe tila tindou maet siriv. Yes tila tindou zi le isov, ra tilup zi, ve tigham ghanghaniiŋ igharau maet ndouŋ tawe ziige. \v 47 Maet ndouŋ tana, Laban iwaat eeza ila yes Aramea aliŋazi ighe Yegar Saduta. Ve Yakop iwaat maet tana eeza Galet. \p \v 48 Laban isaav ighe: “Aazne, maet ndouŋ tane igheen ila ituru sosoon to ipariaaŋ saveeŋ mbuaaŋ toit.” Tauta tiwaat maet ndouŋ tana eeza Galet. \v 49-50 Ve tiwaat eeza ite Mizpa. \f + \fr 31:49-50 \ft Saveeŋ Galet, ene Hibru aliŋazi. Puughu tauvene: ‘gabua tau ipariaaŋ saveeŋ.’ Ve saveeŋ Mizpa puughu tauvene: ‘ruum daaba malaua tau taleep pani ve mataan ilala’.\f* \m Pasaa, Laban isaav tauvene: “Ituru aat tavaghito ghiit muul mako. Pale taleep soghan soghan pa tauun. Eemon Maaron tauu pale ighit ghiit irau saawe. Tauvene isaav ighe yo ureu saveeŋ mbuaaŋ toit, ve ugham sosor pa natug livaŋa, ma uvai livaa ite paam, na uyamaan ghom. Pa Maaron ilooŋ saveeŋ mbuaaŋ toit wa. Ve saa ŋgar tau iit taghamu imin ŋgozaaŋ, ve tamtamon tiwataghi mako, ene i ighita.” \p \v 51 Ve Laban isaav pa Yakop muul ighe: “Ughita maet ndouŋ ve maet payozeeŋ tau naghur zi tigheen ila sosoon ne. \v 52 Gabua ru tane pale tipei ŋgar toit. Leso mataan iŋgal saveeŋ mbuaaŋ toit. Saveeŋ tauvene: Ituru irau tamalaaŋ pa maet ndouŋ tane, ve yau nalat navaghamun ghom, ma yo ulam uvaghamun ghau ne mako. \v 53 Maaron to Abaram ve Maaron to Naor pale tighit ghiit ve tigabiiz ghiit. Isaav ighe toit eta igham sosor, ene aat tighur atuya pani.” \p Laban isavsaav le isov, ve Yakop aana iwaat Maaron tau taama Isak iroi ve ibesbees pani na eeza to ipariaaŋ saveeŋ mbuaaŋ toozi tawe. \v 54 Ra Yakop irav ŋgai ee, ve imozi izala loloz daaba imin watooŋrau pa Maaron. Ve ipoi ziiri waaro toozi tisov tilam, ve yesŋa tilup zi pa ghanghaniiŋ. Tighanghan le isov, ra tigheen izi ta sewe pa mboŋ. \p \v 55 Mboŋoozo ndoroome, ve Laban iburig, itak natlivaŋa ve timŋa nimazi, ve ipalot zi pa saveeŋ siriv, ra ipul zi, ve imuul ila pa nugh tooni. \c 32 \s1 Yakop itartar pa ghitooŋ toogha Esau \p \v 1 Laban ipul zi ve ila, ve Yakop paam ipaburigin laghooŋ tooni muul. Ilaagh ila le aŋela siriv to Maaron tivot tooni izi eez livuugha. \v 2 Yakop ighit zi, ve isaav ighe: “Wai! Ene zaaba to Maaron niazi to lepoogh.” Tauvene iwaat nugh tawe eeza Mahanaim. \p \v 3 Ra imbaaŋ tamtamon siriv ighe tigham aavo ve timuuŋ tila pa toogha Esau tau ilepleep izi taan sirivu to Seir. Taan tawe, eeza ite Edom. \v 4 I isaav ariaaŋ pazi ighe: “Yam ala avot to tiina tsiau Esau, mako asaav pani aghe: ‘Besooŋa tsio Yakop isaav tauvene: Yesuru waagha Laban tikaria lepoogh wa. Tauta aazne, i ighe imuul ilam. \v 5 I le makau, doŋki, sipsip, mekmek, ve besooŋa zitamoot ve zilivaa katini. Tauvene imbaaŋ ghei nilam to nipaes payo, leso ughamu toman lolom poia.’” \p \v 6 Yakop isavsaav pazi le isov, ve tila tighita Esau. Tighita le isov, ra timuul tila to Yakop ve tipaes pani tighe: “Yei nila nivot to togham, ta nimuul nilam. Ve ulooŋ! I tomania tamtamon tooni 400 tilaghlaagh tilam tighe tighit ghom.” \p \v 7 Yakop ilooŋ saveeŋ toozi, le roiŋ tiina ighamu ve igham ŋgar naol. Tauvene ivalagh tamtamon tooni tomania ŋgai tooni timin ŋgun ru. \v 8 Pasaa, maata iŋgal tauvene: “Isaav ighe Esau ilam, ve ipaburigin malmal ve irav ŋgun ee timaat, ene pale ŋgun ite irau tighau.” \p \v 9 Ra Yakop isuŋ pa Maaron ighe: “O Yoova, yo Maaron to tibug Abaram ve tamaŋ Isak. Ulooŋ. Muuŋ, yo taum usaav payau ughe namuul nala pa taan tsiau tomania ziiri waaro tsiau. Ve usaav ughe yo pale ugham poghani ghau ve naleep poia. \v 10 Maaron, yau besooŋa tsio. Muuŋ, saawe tau nambut yaa Yordan ve nala, yau leg gabua eta mako. Nakis titi mon ve nalaagh. Eemon yo lolom isaghav ghau, ve ugham poghani ghau kat itaghon saveeŋ mbuaaŋ tsio. Tauta aazne, namuul nalam tomania ŋgun tintiina ru tane. Yau poiag irau to ugham ŋgar tauvene payau mako. \v 11 O Maaron, yau naghason ghom. Ugham mulin ghau ila toghag Esau niima. Pa yau naroi pani kat. Pale ilam ve ipaburigin malmal payau tomania azuwagŋa ve natugŋa, ve irav ghei nisov nimatmaat. \v 12 Maaron, matam iŋgal saveeŋ tau umbua tomani ghau. Yo usaav payau ughe pale ugham poghani ghau, ve ugham paaghu tsiau timasa timin naol le irau tinin zi mako, imin sausau to te.” \x * \xo 32:12 \xt Gnp 28:13-15\x* \p \v 13 Yakop isuŋ le isov, ve ileep izi nugh tawe pa mboŋ. Mboŋoozo ra, ivureer ŋgai siriv tila soghan ighe ipamuuŋ zi tila pa toogha Esau. \v 14 Ŋgai tauvene: Mekmek upin tamoot saŋavul (200), ve zitamoot tamoot ee (20). Sipsip upin tamoot saŋavul (200), ve zitamoot tamoot ee (20). \m \v 15 Kamel upin tamoot ee saŋavul (30) tomania natuzŋa. Makau upin tamoot ru (40), ve zitamoot saŋavul (10). Ve doŋki upin tamoot ee (20) ve zitamoot saŋavul (10). \m \v 16 Yakop ighur ŋgai tawe tila ŋgun ŋgun, ve ighur zi tila besooŋa tooni siriv nimazi, ve isaav pazi ighe: “Yam amuuŋ. Eemon alup gham pa laghooŋ sov. Alaagh soghan soghan pa taumim.” \p \v 17 Ve Yakop isaav ariaaŋ pa besooŋa tau ilaagh muŋgaaŋ na tauvene: “Isaav ighe toghag Esau ilam le izaa tsio, ve ighason ghom ighe: ‘Yo besooŋa to sei? Ve ula sindei? Ve ŋgai ŋgun tana to sei?’ \v 18 Ighe i ighason ghom tauvene, o uyol aliiŋa ughe: ‘Ŋgai tane, to besooŋa tsio Yakop. I ighe igham zi sorok pa tiina tooni Esau. I tauu ilaghlaagh murei.’” \p \v 19 Yakop igham saveeŋ raraate pa besooŋa tooni tau imin ru na, ve ite tau imin tol, ve besooŋa tooni tisov tau matazi pa ŋgai ŋgun ŋgun tana ve tigham zi gha tila. Ve isaav pazi tauvene: “Yam ala azaa to toghag Esau, mako asavia saveeŋ raraate mon pani. \v 20 Ve asaav pani aghe: ‘Tiina, besooŋa tsio Yakop ilaghlaagh murei.’” Yakop igham tauvene pasaa, maata iŋgal ighe: “Yau aat nagham gabua naol tane imuuŋ ila pani sorok. Leso nagharaat loolo, ve saawe tau nala peria tooni, i aat loolo poia payau.” \v 21 Tauvene gabua naol tau Yakop ighe igham pa toogha na, i ipamuuŋ zi timuuŋ tila. Eemon i tauu ileep izi nugh tana pa mboŋ. \s1 Yakop yesuru Maaron tivatovai tapirizi \p \v 22 Mboŋ eemon tana, Yakop iburig, ve igham azauŋa tauu ru tomania azauŋa zazagheeŋ ru, ve natŋa saŋavul ve ee. Tila titaghon maghat to yaa Yabok ve tila tivool pa paaŋa ite. \v 23-24 I ila ighur zi tizi, ve imuul ila isaav pa besooŋa tooni tigham yauyauŋ tooni siriv, ve titaghon zi tila tivool. Ve i zigani ileep ta sewe pa mboŋ. \p Ilepleep, ve ŋeer ee ilam ve yesuru Yakop tivatovai tapirizi izi ta sewe le nughizau. \v 25 Ŋeer tawe ighita ighe i tapiri irau to iliiv Yakop mako. Tauvene irav Yakop ŋgoi le seŋgaaŋa imazugh. \v 26 Ra isaav pani ighe: “Upul ghau nala. Pa nughizau tane.” \p Eemon Yakop isaav pani ighe: “Mako. Yau aat nakiskis ghom tauvene le irau ughur palotiiŋ izaa tsiau, o napul ghom ula.” \p \v 27 Tauvene ŋeer tana ighasoni ighe: “Ezam sei?” \p Yakop iyol aliiŋa ighe: “Yau ezag Yakop.” \p \v 28 Ŋeer tana isaav pani muul ighe: “Yo aat ezam Yakop muul mako. Aat tiwaat ghom Israel. Pasaa, yamru Maaron ve tamtamon avatovai tapirimim le uliiv zi wa.” \f + \fr 32:28 \ft Eez Yakop puughu tauvene: ‘karom’, ma ‘aaghe guubu.’ Ve eeza paaghu Israel, ene puughu tauvene: “Yesuru Maaron tivatovai tapirizi.”\f* \x * \xo 32:28 \xt Gnp 35:10\x* \p \v 29 Ra Yakop ighason ŋeer tana ighe: “Ezam sei?” \p Ŋeer tana iyol aliiŋa ighe: “Mindai ta yo ughason ghau pa ezag?” Ra ighur palotiiŋ izaa to Yakop, ve ipuli gha ila. \p \v 30 Yakop iburig ve isaav ighe: “Aazne, yau naghita Maaron naagho pa matag, eemon namaat mako.” Tauvene iwaat nugh tawe eeza Peniel. \f + \fr 32:30 \ft Peniel puughu ‘Maaron naagho’.\f* \x * \xo 32:30 \xt Igham 24:11, 33:20\x* \m \v 31 Aaz izaa peria, ve Yakop ipul nugh Peniel, ve ilaagh sadiŋ sadiŋia gha ila. Pasaa, ŋgoi seŋgaaŋa imazugh. \v 32 Puughu tane, ta muuŋ ve ilam aazne, yes Israela irau tighan ŋgai miiza tau ipaak ila tuua to ŋgoi ne mako. Pasaa, ŋeer tawe irav Yakop ŋgoi le imazugh. \c 33 \s1 Yakop yesuru Esau tivandeŋai zi \p \v 1 Yakop ilaagh ila, ve maata ila le ighita toogha Esau ilam tomania tamtamon tooni 400. Tauvene Yakop ivalagh natŋa to Lea, Rael, ve besooŋa tooni zilivaa ru. \v 2 I ighur besooŋa tooni zilivaa ru tomania natuzŋa timuuŋ, ve Lea tomania natŋa titaghon zi, ve Rael yesuru naatu Yosep tilaagh murei kat. \v 3-4 Ve Yakop tauu imuuŋ pazi, ve iŋarui toogha Esau ila. Ilaghlaagh ve iputput aaghe pani irau pai liim ve ru. I ighamgham tauvene, ve toogha ilaan ilam gha isaghavu ve yesuru titaŋ. \v 5-6 Ra Esau maata ila le ighita yes zilivaa tomania natuzŋa. Tauvene ighason Yakop ighe: “Ewe savunugha tau yamŋa alam ne?” \p Yakop iyol aliiŋa ighe: “Tiina tsiau, ewe yau besooŋa tsio natugŋa. Maaron igham zi payau itaghon poia tooni.” I isavsaav, ve besooŋa tooni zilivaa ru tomania natuzŋa tilam tivot, ve tiput aghezi pa Esau. \v 7 Ve Lea tomania natŋa tilam ve tiput aghezi pani. Ra Yosep yesuru tiina Rael tilaagh murei tilam, ve yes paam tiput aghezi pani. \p \v 8 Esau ighason Yakop muul ighe: “Laak, yes eval tau tilaagh tomania ŋgai ila ŋgun ŋgun gha tilam tivot tsiau ne, puughu mindai?” \p Yakop iyol aliiŋa ighe: “Tiina tsiau, yau nagham zi payo, leso ugham ghau toman lolom poia.” \p \v 9 Eemon Esau isaav pani ighe: “Wai tazig, yau narao pa gabua ta naol ne. Gabua tsio igheen pa taum.” \p \v 10 Eemon Yakop izoornugh ighe: “Ee-e toghag, isaav ighe lolom poia payau, na ughamuur gabua isov tau yau nagham zi payo na. Pasaa, yo utotoi ŋgar to Maaron payau, ve lolom isaghatin ghau ve ugham ghau toman lolom poia. Tauta naghita naghom, ene imin naghita Maaron naagho. \v 11 Tauvene ugham gabua tau nagham zi payo na. Pa Maaron igham poghani ghau ve igham leg gabua katini.” \p Yakop izoornugh, tauta Esau iyok pa ŋgar tooni, ve igham gabua tawe. \v 12 Ra Esau isaav ighe: “Poia, aburig gha itiŋa tala.” \p \v 13 Eemon Yakop isaav pani ighe: “Mako. Tiina tsiau, yo umuuŋ. Ughita. Geegeu tane, tapirizi irau tilaagh rekia mako. Ve sipsip ve mekmek tane tighunghun tuz soone, ve tikaria laghooŋ wa. Tapasul zi sov. Isaav ighe tagham zi tilaagh malau pa aaz eemon, ene aat tisov timatmaat. \v 14 Tauvene tiina tsiau, yo umuuŋ, ve yau tomania yes geegeu ve ŋgai pale nitaghon ghom. Pale nilaghlaagh poi taghon geegeu ve ŋgai tapirizi, le nilat peria tsio izi nugh Seir.” \v 15 Tauvene Esau iyok pa Yakop saveeŋ tooni ighe: “Poia. Ighe tauvene, yau aat napul tamtamon tsiau siriv tileep tomani ghom. Leso tiŋgin gham ve yamŋa alam.” \p Eemon Yakop iyol aliiŋa ighe: “Tiina tsiau, aliŋam poia. Eemon yo utotoi ŋgar popoia naol payau wa. Ugham ŋgar naol sov. Tamtamon tsiau tilepleep.” \p \v 16 Tauvene aaz eemon tana, Esau imuul ila pa Seir. \v 17 Eemon Yakop ila Seir mako. Ilaagh ila pa nugh ite, eeza Sukot. Ila ivot ta sewe, ve ipayooz le ruum ee, ve igharaat dur siriv pa ŋgai tooni paam. Tauta tiwaat nugh tawe eeza Sukot. \f + \fr 33:17 \ft Sukot puughu tauvene: ‘dur’.\f* \p \v 18 Saawe tau Yakop ipul taan sirivu to Mesopotamia, ve imuul ilam taan to Kanaan, i ighur niia to lepoogh igharau nugh Sekem. \v 19 Ve ighol taan tau i ilepleep pani na ila to yes ziiri waaro to Amor pa maet milmilia ndiŋndiŋ ee (100). (Amor, i Sekem taama). \x * \xo 33:19 \xt Yo 4:5\x* \m \v 20 Ve Yakop igharaat artaal ee izi ta sewe, ve iwaat eeza ighe El Eloe Israel. \f + \fr 33:20 \ft ‘El Eloe Israel’, puughu tauvene: ‘Maaron, i Maaron to Israel’.\f* \c 34 \s1 Sekem imogheer pa Dina \p \v 1 Saawe ee, Yakop yesuru Lea natuzliva Dina ila ighe ighita zilivaa paghpaaghu siriv to nugh Sekem. \v 2 Amor tau daaba to nugh tawe, naatu Sekem ighita Dina, ve ila isaghavu ve imogheer pani. Amor, i Hep tamazi. \v 3 Sekem loolo pa Dina kat. Tauvene isavia saveeŋ popoia siriv pani, leso irav aate, ve ighamu loolo poia. \v 4 Ve isaav pa taama Amor ighe: “Tamaŋ, yau lolog pa livaa paaghu tawe kat. Ula to ziiri waaro tooni, ve yamŋa agharaat saveeŋ gha leso navaii.” \p \v 5 Yakop ilooŋ ŋgar mayaŋa tau Sekem igham pa natliva na, eemon isavia saveeŋ eta rekia mako. Pasaa, natŋa zitamoot tila nugh ite ve tigham uraat pa ŋginiiŋ ŋgai tooni ta sewe. Tauvene iyai ghi ve isaŋan zi. \p \v 6 I isasaŋan zi gha ilepleep, ve Sekem taama Amor ila ivot tooni ighe yesuru tigharaat saveeŋ. \v 7 Yakop natŋa tilooŋ ŋgar saghati tau Sekem igham pa livuzi na, ve timuul tilam tivot nughei. Lolozi poia mako. Atezi yavyav kat. Pasaa, lolozi pa ŋgar tawe ivot pazi mako. Tighita tighe Sekem igham mayaŋa tiina pa yes Israela. \p \v 8 Amor isaav pazi ighe: “Alooŋ. Natug Sekem, i itaŋ pa natumliva kat. Mindai, irau ayokia, ve ivai natug? \v 9 Yau naghita naghe ene poia to paaghu toit tivavai zi. Yei pale nivai natmimlivaŋa, ve yam avai natmailivaŋa. \v 10 Aghita. Taan tiina ighengheen. Yam taumim aghita lemim taan sirivu to aleep pani. Leso itiŋa tavalupu ghiit, ve taparavolia gabua toit ila ilam.” \v 11 Ra Sekem iburig ve isaav pa Dina taama Yakop tomania livŋa tauvene: “Isaav ighe lolomim tomania ŋgar tsiam ilam tsiau, saa gabua tau lolomim pani na, yau aat nagham payam. \v 12 Tauvene asavia livaa atuya payau. Izi, ma izaa, yau pale nagham payam. Eemon ayok payau to naghamu imin azuwag.” \p \v 13 Eemon Yakop natŋa atezi yavyav kat pa Sekem pa ŋgar mayaŋa tau i igham pa livuzi Dina na. Tauvene tisik saveeŋ sorok imin tombanooŋ Sekem gha taama Amor tighe: \v 14 “Vene mako. Tamoot tau ighe tirav waaro mako, ene irau niyok pani to ivai livumai mako. Pa igham mayaŋa payei. \v 15 Eez eemon ta ighengheen. Yam irau ataghon yei gabuamai, ve arav zitamoot tsiam tisov warozi le amin yei, o niyok pa saveeŋ tsiam, \v 16 ve niyok payam to itiŋa tavavai ghiit, ve nileep izi nugh tane, ve tavalupu ghiit tamin eemon. \v 17 Eemon isaav ighe yam ayok pa ravuuŋ waromim mako, ene aat nilat nigham livumai, ve nighau nila.” \p \v 18-19 Amor yesuru naatu Sekem tilooŋ saveeŋ tane, ve tiyok pani tighe ene ŋgar poia. Tauvene rekia mon, ve Sekem ipaburigin gabua tana saveeŋa. Pasaa, i loolo pa Yakop natliva kat. Sekem, ziiri waaro to taama tisov titandagh pani ve tiloŋlooŋ aliiŋa. \v 20 Tauvene Amor yesuru naatu Sekem tila pa nugh to lupuuŋ tau igharau eez maata na, ve tisaav pa yes zitamoot tisov to nugh Sekem tighe: \v 21 “Zeran tawe, zeran to marowa, ve tighe itiŋa tavalupu ghiit tamin eemon. Iit taan toit tiina. Irau tapul sirivu pazi. Leso tilaghlaagh pani, ve tiraukol pa gabua toozi, ve itiŋa irau tavavai ghiit. \v 22 Eemon yes tiyooz ariaaŋ pa gabua eemon tane. Tighe tarav zitamoot toit tisov warozi le raraate imin yes, o tiyok pa tileep tomani ghiit, ve itiŋa tavalupu ghiit tamin eemon. \v 23 Ighe tataghon ŋgar toozi, ene pale imin eez pait to tagham ŋgai toozi, tomania yauyauŋ toozi tisov timin iit leen. Aiyo, yam taumim asaav. Mindai, tayok pa ŋgar toozi, ma mako?” \v 24 Yes to nughei tilooŋ saveeŋ to Sekem yesuru taama Amor, ve tiyok. Tauvene tirav zitamoot toozi tisov warozi. \p \v 25 Uraat to ravuuŋ warozi isov, ve mboŋ imin tol ve zitamoot to nugh Sekem tilepleep toman yavyavuuŋ tiina soone. Ra Yakop natŋa ru, Simeon ve Levi tau Dina livŋa na, tiburig toman mbuzaagh toozi, ve tiloŋ tila nugh Sekem. Yes to nughei tikankaan pa ŋgar tau yesuru tighe tighamu. Yesuru tila, ve tirav zitamoot tisov timataar. \v 26 Amor ve naatu Sekem paam, tirav yesuru pa mbuzaagh gha timaat. Ra tigham livuzi Dina, ve tipul ruum to Sekem, ve tighau tila. \v 27-29 Ra Yakop natŋa siriv anazi tiburig, ve tiloŋ tila nugh Sekem, ve tiyauur saveeŋ mariŋ to yes tau tirav zi timaat na, imin yatuuŋ ŋgar saghati tau tigham pa livuzi Dina na. Tigham makau, doŋki, ve sipsip toozi, tomania kuaz ve gabua toozi siriv tau igheen ruum loolo na. Gabua toozi tau igheen nughei, ve gabua to uum paam, eta igheen muul mako. Tiyauur zi le tisov. Ve tiyauur zilivaa toozi tomania natuzŋa paam. \p \v 30 Yes tigham ŋgar tana, tauta Yakop iyaon Simeon yesuru Levi ighe: “Yamru avaghamunia ezag wa. Yes Kanaana ve Peresa tau tilepleep taan sirivu tane pale tighit ghau tighe yau saghatig kat, ve tighur koi payau. Isaav ighe tilup zi ve tigham malmal pait, ene pale tirav ghiit tasov tamatmaat. Pasaa, iit eval mako.” \v 31 Eemon yesuru tiyol aliiŋa tighe: “Livumai, i livaa eta to eez, ta ŋeer tawe igham ŋgar tauvene pani ne?” \c 35 \s1 Yakop imuul ila pa nugh Betel \p \v 1 Murei ra, Maaron isaav pa Yakop ighe: “Uburig uzala pa nugh Betel, ve uleep ta sewe. Ve ugharaat artaal eta payau. Yau Maaron tau navot tsio indeeŋ saawe tau yo ughau pa togham Esau.” \x * \xo 35:1 \xt Gnp 28:11-17\x* \m \v 2 Tauvene Yakop isaav pa zeran tooni tomania tamtamon siriv tau yesŋa tilepleep na, ighe: “Yam asuruuv maaron tsiam anunuzi tisov tilalez, ve agharaat taumim leso aŋgalaaŋ ila Maaron maata, ve ayol gham pa nonoghiiŋa tsiam popoia. \v 3 Mako taburig ve tazala pa nugh Betel. Yau naghe nagharaat artaal pa Maaron izi ta sewe. Pasaa, saawe tau pataŋani igham ghau, i ilooŋ suŋuuŋ tsiau ve igham mulin ghau. Ve nugh sindei tau nala naleep pani na, i ileep tomani ghau ve maata payau.” \p \v 4 Tauvene tiyauur maaron karomŋa toozi anunuzi ve tigham zi tilam, ve tizugh padood tizi pa taliŋazi, ve tighur zi tila to Yakop. Ra i itavi zi ila ai tiina ee puughu. Ai tawe iyooz igharau nugh Sekem. \v 5 Ra tiburig gha tila. Tamtamon tisov tau tileep tigharau nugh Sekem na, Maaron igham roiŋ tiina ivot pazi. Tauvene toozi eta itaghon zi pa malmal mako. \v 6 Yakop tomania tamtamon tooni tisov tilaagh tila le tivot nugh Lus. Lus igheen ila taan sirivu to Kanaan. Eeza ite Betel. \v 7 Ra Yakop igharaat artaal ee, ve iwaat nugh tawe eeza El Betel. Pasaa, saawe tau i ighau pa toogha Esau, Maaron ivot tooni ta sewe. \p \v 8 Tileep ta sewe ve Debora, besooŋa livaa to Yakop tiina Rebeka imaat. Saawe tau Rebeka marani ve ilam, Debora iŋgini. Yes titavia izi ai tiina ee puughu tau iyooz igharau nugh tawe. Tauvene tiwaat ai tana eeza tighe “Ai to taŋiiz.” \p \v 9-10 Saawe tau Yakop ipul Mesopotamia, ve imuul ilam ivot taan to Kanaan, Maaron ivot tooni, ve ighur poia izaa tooni ighe: “Yo ezam Yakop. Eemon aazne ve ila, irau tiwaat ghom Yakop muul mako. Aat tiwaat ghom Israel.” Tauvene iwaat Yakop eeza paaghu Israel. \x * \xo 35:9-10 \xt Gnp 32:28\x* \p \v 11 Ve Maaron iseeŋ saveeŋ tooni ighe: “Yau Maaron Saksaki Tau Naliiv Zimaronŋa Tisov. Paaghu tsio aat timasa timin naol, ve timin nugh nugh pughuzi. Ve kinik siriv pale tivot ila to paaghu tsio. \v 12 Taan tane, muuŋ nambu saveeŋ tomania Abaram ve Isak naghe pale nagham pazi. Ve aazne, nagham taan tane payo ve paaghu tsio tau pale tivot murei.” \x * \xo 35:12 \xt Gnp 12:7, 17:4-8\x* \p \v 13 Maaron isavsaav tomania Yakop le isov, ra ipuli, ve imuul izala. \v 14 Yakop ipayooz maet malaua ee izi nugh tau Maaron isavsaav pani na, leso imin ilaal pa nugh tawe. Ve iliŋ vaen izala maet tawe paavo imin watooŋrau, ve iliŋ ŋgoreeŋ izala paavo paam. \v 15 Ve iwaat nugh tawe eeza Betel. \s1 Rael imaat \p \v 16 Ra Yakop tomania tamtamon tooni tipul Betel. Tilaagh tila tigharau nugh Eprata soone, ve Rael aapo yavyav ighe ipoop. Popaaŋ tooni ipataŋan kat. \v 17 Saawe tau yavyavuuŋ tiina kat ighamu, livaa tau ipapoopa na, isaav pani ighe: “Uroi sov! Ene upoop tamoot ite.” \v 18 Rael igharau ighe imaat, ra iyavaghan, ve iwaat naatu tawe eeza Benoni. Eemon Yakop itoor eeza muul ighe Benyamin. \f + \fr 35:18 \ft Eez Benoni puughu, ene tauvene: ‘natug tau napoopa toman lolog ipataŋan.’ Eez Benyamin puughu, ene tauvene: ‘natug to nimag tapir’ o ‘natug tau pale ileep poia’.\f* \m \v 19 Tauvene Rael imaat, ve titavia izi eez tau ila pa nugh Eprata na ziige. (Eprata, eeza ite Betelem.) \v 20 Ra Yakop ipayooz maet ee imin ilaal pa naal to Rael. Maet tawe iyozyooz soone. \p \v 21 Israel iburig muul, ve ilaagh ila ivot nugh ee. Nugh tawe, ruum daaba malaua ee iyozyooz, eeza Eder. Yakop ipul ruum tawe ve ila rig, ra ighur niia to lepoogh ta sewe. \p \v 22 Tilepleep izi nugh tawe, ve Ruben ila to Bila tau taama azaawa zazagheeŋ na, ve yesuru tigheen. Ŋgar tau ighamu na, taama Israel ilooŋ vaaru paam. \x * \xo 35:22 \xt Gnp 49:4\x* \s1 Yakop natŋa \p Yakop natŋa zitamoot saŋavul ve ru tivot tauvene: \p \v 23 Lea ipoop Ruben, i Yakop naatu aidaaba, mako Simeon, Levi, Yuda, Isakar, ve Zebulun. \v 24 Rael ipoop Yosep yesuru Benyamin. \v 25 Bila tau besooŋa livaa to Rael na, i ipoop Dan yesuru Naptali. \v 26 Ve Silpa tau besooŋa livaa to Lea na, i ipoop Gat yesuru Aser. Saawe tau Yakop ilepleep izi Mesopotamia, tipoop natŋa tawe. \s1 Isak imaat \p \v 27 Yakop iburig muul, ve ila ivot to taama Isak izi nugh Mamre tau igharau nugh Kiriat Arba. (Kiriat Arba eeza ite Ebron. Nugh tawe, ta muuŋ Abaram yesuru Isak tileep timin loom pani.) \x * \xo 35:27 \xt Gnp 13:18\x* \m \v 28-29 Isak ilepleep le imin kooŋ kat, ra imaat ve ila ileep tomania ziiri waaro tooni tau timaat muuŋ na. Ndaman tooni irau ndiŋndiŋ ee tamoot paaŋ (180), ra imaat ve natŋa ru, Esau gha Yakop, titavia. \c 36 \s1 Esau paaghu tooni \p \v 1 Ene pitiiŋ to Esau tomania paaghu tooni. (Esau eeza ite Edom.) \p \v 2 Esau ivai Kanaan tinazi ru: Ada ve Oholibama. Ada, i Elon natliva. Elon, i Hit tamazi. Oholibama taama Ana, ve tiimbu Zibeon. Zibeon, i Ep tamazi. \v 3 Esau ivai Basemat paam. Basemat, i Ismael natliva, ve Nebaiot liivu. \p \v 4 Ada yesuru Esau tipoop Elipas, ve Basemat yesuru Esau tipoop Reuel. \v 5 Oholibama ipoop Yeus, Yalam, ve Kora. Esau natŋa tawe, ta tipoop zi izi taan Kanaan. \v 6 Murei ra, Esau iburig igham azauŋa, natŋa, ve tamtamon tooni tisov tau tilepleep tomania, ve ŋgai ma yauyauŋ tooni naol isov tau i igham zi izi Kanaan na, ve ila ileep soghan pa taazi Yakop. \v 7 Pasaa, Yakop yesuru Esau ŋgai toozi katini, ve taan irau zi mako. \v 8 Tauvene Esau ila ileep izi taan sirivu to Seir loloza. (Esau eeza ite Edom.) \p \v 9 Ene pitiiŋ to Esau paaghu tooni. Esau imin puughu pa yes Edoma tau tileep izi taan sirivu to Seir loloza. \v 10 Esau natŋa tivot tauvene: Yesuru azaawa Ada tipoop Elipas, ve yesuru azaawa Basemat tipoop Reuel. \p \v 11 Esau naatu Elipas natŋa ene: Teman, Omar, Sepo, Gatam, ve Kenas. \v 12 Elipas ivai livaa ite paam imin azaawa zazagheeŋ, eeza Timna, ve i ipoop Amalek. Ene Esau paaghu tooni tau tivot ila to azaawa Ada. \p \v 13 Reuel natŋa, ene: Naat, Sera, Samma, ve Miza. Ene Esau paaghu tooni tau tivot ila to azaawa Basemat. \p \v 14 Esau azaawa ite Oholibama. I Ana natliva, ve Zibeon timliva. Yesuru Esau tipoop natuzŋa tol: Yeus, Yalam, ve Kora. \p \v 15-16 Esau paaghu tooni tawe tila tileep izi nugh toozi eŋaeŋa, ve timin zimaronŋa pa rumei toz toz. \p Esau naatu aidaaba Elipas natŋa, ene: Teman, Oman, Sepo, Kenas, Kora, Gatam, ve Amalek. Elipas paaghu tooni tawe tileep izi taan sirivu to Edom, ve timin zimaronŋa pa rumei toz toz. Ena Esau paaghu tooni tau tivot ila to azaawa Ada. \p \v 17 Esau naatu Reuel natŋa, ene: Naat, Zera, ve Samma. Yes paam tila tileep lez lez izi taan sirivu to Edom, ve timin zimaronŋa pa rumei toz toz. Ena Esau paaghu tooni tau tivot ila to azaawa Basemat. \p \v 18 Esau azaawa Oholibama ipoop Yeus, Yalam, ve Kora. Yes paam timin zimaronŋa pa rumei toz toz. Oholibama, i Ana natliva. \p \v 19 Tamtamon tisov tane, ene Esau paaghu tooni. Yes tisov timin zimaronŋa pa rumei toz toz. \s1 Seir paaghu tooni \p \v 20-21 Ŋeer ee ileep izi taan sirivu to Edom paam, eeza Seir. I Or tamazi. Seir natŋa, ene: Lotan, Sobal, Zibeon, Ana, Dison, Ezer, ve Disan. Yes tila tileep lez lez izi taan sirivu to Edom, ve timin zimaronŋa pa yes Ora. \p \v 22 Lotan natŋa zitamoot, ene Ori ve Omam. Ve Lotan liivu eeza Timna. \p \v 23 Sobal natŋa, ene: Alban, Manaat, Ebal, Sepo, ve Onam. \p \v 24 Zibeon natŋa, ene: Aya ve Ana. Ana tane, ta iŋginŋgin doŋki to taama izi nugh ŋginaaŋa, ve indeeŋ yaa tuntunu ee ta sewe. \p \v 25 Ana ipoop natŋa ru. Tamoot eeza Dison, ve livaa eeza Oholibama. \p \v 26 Dison natŋa, ene: Emdan, Esban, Itran, ve Keran. \p \v 27 Ezer natŋa, ene: Bilan, Zaaban, ve Akan. \p \v 28 Ve Disan natŋa, ene: Uz ve Aran. \p \v 29-30 Tauvene Or paaghu tooni tau tivot ve timin zimaronŋa pa rumei toz toz, ene Lotan, Sobal, Zibeon, Ana, Dison, Ezer, ve Disan. Yes tana, ta tiŋgin yes Ora, ve tileep lez lez izi taan sirivu to Seir. \s1 Kinik to yes Edoma ezazi \p \v 31 Muuŋ, saawe tau yes Israela lezi kinik eta soone, yes kinik tane tiŋgin taan sirivu to Edom. \p \v 32 Beor naatu Bela, i kinik tau iŋgin taan sirivu to Edom imin maata. Nugh tooni eeza Dinaaba. \v 33 Bela imaat, ve Zera naatu Yobab igham niia. Yobab nugh tooni Bosra. \v 34 Yobab imaat, ve Usam igham niia. Usam ilam pa taan sirivu to yes Temana. \v 35 Usam imaat, ve Bedat naatu Adad igham niia. Adad nugh tooni Abit. Yesŋa yes Midiana tiparav izi taan sirivu to Moap, le i iliiv zi. \v 36 Adad imaat, ve Samla igham niia. Samla nugh tooni Masereka. \v 37 Samla imaat, ve Saul igham niia. Saul nugh tooni Reobot. Nugh tawe igharau yaa tiina Euprates. \v 38 Saul imaat, ve Akbor naatu Bal-Anan igham niia. \v 39 Bal-Anan imaat, ra Adad igham niia. Adad nugh tooni Pau, ve azaawa eeza Meetabel. Meetabel tiina eeza Matret, ve timliva eeza Me-Zaab. \p \v 40-43 Tauvene Esau paaghu tooni tau tila tileep izi nugh toz toz, ve timin zimaronŋa pa rumei toz toz, ene Timna, Alba, Yetet, Oholibama, Ela, Pinon, Kenas, Teman, Mibzar, Magdiel, ve Iram. Yes tana, ta timin zimaronŋa pa yes Edoma, ve tiŋgin taan toz toz. Esau paaghu tooni tana, ta tivot ve timin puughu to yes Edoma. \c 37 \s1 Yosep tooghŋa tighur koi pani \p \v 1 Yakop ighur niia to lepoogh izi taan to Kanaan tau muuŋ taama Isak ileep imin loom pani na. \v 2 Ene sinaiŋ to Yakop tomania natŋa. \p Saawe tau Yakop naatu Yosep ndaman tooni irau saŋavul liim ve ru (17), yesŋa tooghŋa siriv tau Yakop azauŋa zazagheeŋa Bila gha Silpa natuzŋa na, tiŋginŋgin ŋgai toozi. Saawe siriv, ighe tooghŋa tigham gabua eta isosor, mako ila ipaes pa tamazi. \p \v 3 Yakop loolo pa Yosep iliiv natŋa tisov. Pasaa, i imin olman, ra azaawa Rael ipoopa. Tauvene Yakop igharaat Yosep le nonoghiiŋa malaua ee tau ŋgereeta paghuuna kat. \v 4 Yosep tooghŋa tighita tamazi loolo pa Yosep iliiv zi, tauvene ireu lolozi, ve tisavia saveeŋ poia eta pani mako. \s1 Yosep vivuuŋ tooni \p \v 5-7 Mboŋ ee, Yosep igheen le iviv. Ra ivotia vivuuŋ tooni pa tooghŋa ighe: “Ou, alooŋ vivuuŋ tsiau ee ne. Yau naviv tauvene: Iit talepleep izi uum, ve tagham uraat pa posaaŋ aniiŋ. Malau mako ve aniiŋ poos tsiau iburig iyooz duduuŋ, ve pospoos tsiam tisov tilam tiyooz tilivut tsiau, ve tiput aghezi pani.” \p \v 8 Yosep tooghŋa tilooŋ saveeŋ tane, ve tisaav pani tighe: “Wai! Yo upakur ghom pasaa! Yo ughe umin tiina payei ve uŋgin ghei?” Tauvene saveeŋ tau i isavia pa vivuuŋ tooni na, igham zi atezi yavyav kat pani. \x * \xo 37:8 \xt Gnp 43:26-28, 44:14, 50:18\x* \p \v 9 Murei ra, i iviv muul. Ve ipaesia vivuuŋ tana paam pa tooghŋa ighe: “Ou, alooŋ vivuuŋ tsiau ite. Yau naviv tauvene: Anunug nayozyooz, ve aaz, kaiyo, ve pitum saŋavul ve ee tilam tiput aghezi payau.” \p \v 10 Yosep taama ve tooghŋa tilooŋ vivuuŋ tooni tawe, ve taama iyaoni ighe: “Wai! Saa vivuuŋ ee tauvene? Yo ughe yau gha tinam, tomania toghamŋa, ve tazim marani pale nisov nilam niput aghemai payo?” \v 11 Tauvene Yosep tooghŋa atezi yavyav pani kat ve tighur koi pani. Eemon taama Yakop maata kisin Yosep saveeŋ tooni, ve ighamgham ŋgar pa puughu. \s1 Yosep tooghŋa tigholia Yosep imin uraata sorok \p \v 12 Tilepleep le saawe ee, Yosep tooghŋa tila nugh Sekem ziige, leso matazi pa ŋgai to tamazi ta sewe. \v 13 Tauvene olman Israel isaav pa Yosep ighe: “Ulooŋ. Toghamŋa tiŋginŋgin ŋgai toit ta nugh Sekem ziige we. Yau naghe nambaaŋ ghom ula ugig zi.” \p Yosep iyol aliiŋa ighe: “Poia. Yau aat nala.” \p \v 14 Tauvene taama Israel isaav pani muul ighe: “Ula ughita toghamŋa ve ŋgai toit. Lepoogh toozi mindai? Tileep poi, ma mako? O, umuul ulam upaes payau.” Saawe tana, olman Israel tomania natŋa tilepleep taan raraate to Ebron. \p Tauvene Yosep ilaagh ila ivot nugh Sekem, ve iil tooghŋa. \v 15 I ilaghlaagh ila le ŋeer ee izaa tooni ve ighasoni ighe: “Aa, yo uil sei?” \p \v 16 Yosep iyol aliiŋa ighe: “Yau nail toghagŋa tomania ŋgai tsiei. Isaav ighe yo ughit zi tileep pa ziige eta, o usavi zi payau.” \p \v 17 Ŋeer tawe isaav pani ighe: “Oyai, ulam rekia, kanaŋ ughit zi. Mako gha tipul nugh tane, ve tisakia tila wa. Eemon nalooŋ tighe tila pa nugh Dotan.” \p Tauvene Yosep itaghon tooghŋa ila, le indeeŋ zi izi nugh Dotan. \v 18 Ilaghlaagh malau soone, ve tooghŋa matazi ila le tighita. Tauvene tivasavo zi pa ravuuŋni imaat. \v 19 Tighe: “Aghita! Ŋeer tau ighita vivuuŋ naol, tauta ilam we! \v 20 Tala taravu imaat, ve tasiki izila puura to yaa taiŋ eta. Ighe tighason ghiit pani, o taghe: ‘Yei nikankaan pani. Aat ŋgai sagsag eta ighani wa.’ Mako taleep ve taghita: Vivuuŋ tooni pale ighur anooŋa mindai?” \p \v 21 Eemon Ruben ilooŋ saveeŋ toozi, ve ighe ipaghau Yosep pa nimazi. Tauvene isaav pazi ighe: “Mako. Taravu imaat sov. \v 22 Taumim aliŋ siŋ pani, ene poia mako. Aghita. Ene nugh ŋginaaŋa. Tasiki izila puura to yaa taiŋ tane. Taravu imaat sov.” Ruben isavia saveeŋ tane, pa ighe ipaghau Yosep pa tooghŋa. Leso murei na, ighuru imuul ila to tamazi. \p \v 23 Yosep ila peria toozi, ra tiburig, tisaghavu, ve tizuzuum nonoghiiŋa tooni malaua tau ŋgereeta paghuuna na, izi. \v 24 Ra tighamu tila, ve tisiki izila puura to yaa taiŋ tau Ruben isavia na. Puura tawe, loolo ŋginaaŋa. Yaa ipot ila mako. \v 25 Ruben ipul zi, ve ila ilaghlaagh malau rig, ve yes siriv mbolezi izi pa ghaniiŋ aniiŋ. Malau mako, matazi ila le tighita tamtamon siriv to Ismael tilam. Zeran tawe tilam pa taan sirivu to Gileat, ve tighe tizila Isip pa raukoliiŋ. Kamel toozi tighuuz gabua maata maata tau vazizi popoia ve atuyazi tintiina. \v 26 Yuda ighita zeran tana, ve isaav pa tooghŋa ve tazŋa ighe: “Aghita. Isaav ighe iit tarav taziin tane imaat ve taŋgooza, pale iuul ghiit mindai? \v 27 Tagholia ila to yes Ismaela tawe. Irau tauun taliŋ siŋ pani mako. Pasaa, i taziin, ve iit siŋ eemon.” Yes tilooŋ saveeŋ tooni tane, ve tisov tiyok pani. \p \v 28 Tauvene yes zeran to Midian tau tilaagh pa raukoliiŋ na, tila tivot toozi, ra Yosep tooghŋa tiyauu izaa pa puura tana, ve tigholia ila to yes Midiana pa maet silva irau tamoot ee. Ra yes Midiana tighamu, ve yesŋa tizila pa Isip. \x * \xo 37:28 \xt Mbaŋ 7:9\x* \p \v 29-30 Malau mako, ve Ruben imuul ilam peria puura to yaa taiŋ tana. I ighita taazi Yosep naagho mako, le loolo ipataŋan kat. Tauvene iraŋgat nonoghiiŋa tooni, ve ila isaav pa tazŋa ighe: “Wai, ŋeer marani ilale wa! Pale nagham mindai?” \v 31 Ra tiburig gha tirav mekmek naatu ee, ve tigham nonoghiiŋa to Yosep, ve tikumu pa siŋ to mekmek. \v 32 Ra tiburig gha timuul tila pa tamazi, ve tisaav pani tighe: “Tamamai, yei nindeeŋ nonoghiiŋa tane. Ughilaalo. To natum Yosep, ma to ŋeer ite paam?” \p \v 33 Tamazi ighilaal nonoghiiŋa tawe, ve isaav ighe: “Wai, ene natug raa, nonoghiiŋa tooni. Onoon kat, ŋgai sagsag eta aat iraŋgati gha ighani ila wa.” \p \v 34 Yakop loolo ipataŋan kat pa naatu Yosep. Tauvene iraŋgat nonoghiiŋa tooni, ve imoŋ pani ve itaŋtaŋ irau saawe malau. \v 35 Natŋa ve natlivaŋa tisov tila tooni, ve titoova to tirav aate. Eemon i ilooŋ zi mako. Itaŋtaŋ, ve isavsaav ighe: “Yau aat nataŋtaŋ pa natug tauvene le namaat ve nataghoni nazila nugh to mateegha paam.” Tauvene Yakop loolo iveghai naatu mako. Inoknok taŋiiz pani ve ilepleep. \p \v 36 Yes Midiana tila tivot Isip, ra anazi tigholia Yosep ila imin besooŋa sorok to ŋeer ee, eeza Potipar. Potipar, i uraata ee to kinik to Isip, ve i daaba to yes zaaba tau tiŋgin kinik ruum tooni. \c 38 \s1 Yuda gha rauliva Tamar \p \v 1 Saawe tana, Yakop naatu Yuda ipul toŋvetaz tooni, ve ila ileep tomania ŋeer ee to nugh Adulam, eeza Ira. \v 2-3 Ilepleep ta sewe, ve ighita livaa ee ve loolo pani, tauvene ivaii. Livaa tawe, taama eeza Suwa. I to Israel mako. I to Kanaan. Yuda yesuru azaawa tigheen ve livaa aapo, ve ipoop naatu tamoot ee. Yuda iwaat eeza Er. \v 4 Murei ra, livaa aapo muul, ve ipoop naatu tamoot ite, ve iwaat eeza Onan. \v 5 Yesuru tilepleep izi nugh marani Kezib, ve azaawa ipoop naatu tamoot ite imin tol, ve iwaat eeza Sela. \p \v 6 Tilepleep le saawe tau Yuda naatu aidaaba Er ighe ivai, ra taama igham Kanaan tinazi ee pani, eeza Tamar. \v 7 Eemon Yoova ighita ighe Er, i ŋeer saghati ee. Tauvene iravu imaat. \p \v 8 Ra Yuda isaav pa naatu Onan ighe: “Yo aat utaghon tutuuŋ toit, ve uvai naar to togham. Leso yamru apoop togham tau imaat na le paaghu eta, ve eeza iyozyooz.” \p \v 9 Eemon Onan iwatagh: Isaav ighe tipoop, naatu tana irau igham i niia mako. Pale igham toogha niia. Tauvene saawe isov tau yesuru livaa tana tigheen, i ipulpul yaa tooni imamaliŋ izila taan. Leso igham paaghu eta pa toogha sov. \v 10 Yoova ighita ighe Onan ŋgar tooni tana poia mako. Tauvene Yoova irav Onan gha imaat paam. \p \v 11 Tauta Yuda isaav pa rauliva Tamar ighe: “Ughita. Azuwam imaat, ve yo umin naar. Umuul ula uleep to tamam, ve usaŋan natug Sela le imin olman irau vaiŋ, mako uvaii.” I isaav tauvene pasaa, iroi pa naatu Sela pale imaat paam imin tooghŋa ru. Tauvene ighur rauliva Tamar gha ila ileep to taama. \p \v 12 Tileep le saawe malau rig, ra Yuda azaawa tau Suwa natliva na, aana imaat. Yuda ilepleep le saawe tooni to moŋiiŋ isov, ra yesuru iitete Ira, tau to nugh Adulam na, tila pa nugh Timna tighe tighita yes uraata tooni. Yes tila tileep ta sewe pa ravuuŋ sipsip tooni orozi. \v 13-14 Saawe tana, Yuda naatu Sela irau vaiŋ wa. Eemon Tamar ighilaal ighe Yuda iyok pani to ivai naatu Sela mako. I ilooŋ tighe raawa Yuda ila nugh Timna pa ghitooŋ yes uraata tau tirav sipsip tooni orozi na. Tauvene izuzuum nonoghiiŋa tooni to moŋiiŋ izi, inonogh ghi pa nonoghiiŋa tooni ite, ve igham uuli sirivu gha ipoon naagho pani. Ra ila mboole izi eez maata to nugh Enaim igharau eez tiina tau ila pa nugh Timna, ve isaŋan raawa. \p \v 15-16 Malau mako ve raawa Yuda ilam peria. I ighita rauliva mboole izi eez ziige, eemon ighilaalo mako. Ighe pa i livaa eta to eez. Pasaa, Tamar ipoon naagho. Tauvene Yuda ila tooni, ve imbuura ighe: “Ai, irau ituru tala tagheen?” \p Tamar iyol aliiŋa ighe: “Poia. Eemon pale ugham leg saa imin atuya tsiau?” \p \v 17 Yuda isaav pani ighe: “Murei pale nayambaar mekmek naatu eta ilat payo.” \p Tamar iyok pa aliiŋa ighe: “Poia. Eemon yo aat ugham leg gabua tsio eta ta aazne imin ilaal pa saveeŋ mbuaaŋ tsio, ve nakisi le saawe tau ighe uyambaar mekmek ilam, o napamuul gabua tsio ilat.” \p \v 18 Yuda ighasoni ighe: “Wai, ighe tauvene, pale nagham lem saa?” \p Tamar iyol aliiŋa ighe: “Ugham leg gabua tau mosim igheen ila, tomania waara tau umbitu ila luam na, ve titi tsio tau ukiskisi na.” Tauvene Yuda igham gabua tol tawe pani, ve yesuru tila gha imogheer pani. Tauta Tamar aapo ila tooni. \v 19 Ra Tamar iburig ila, ve izuzuum uuli tau ipoon naagho pani na izi, inonogh ghi pa nonoghiiŋa tooni to moŋiiŋ muul, ve imuul ila pa nughei. \p \v 20 Murei ra, Yuda ighur mekmek naatu ee ila to iitete, ve imbaaŋo ila to livaa tawe. Leso igham mekmek tana pani, ve igham mulin gabua tooni tau i igham pani imin ilaal pa saveeŋ mbuaaŋ tooni na. Eemon i ila iilo le mako. \v 21 Tauvene ighason nugh tauŋa siriv ighe: “Ou, livaa to eez tau muuŋ ilepleep izi eez ziige tane na, ila mindai?” \p Yes tiyol aliiŋa tighe: “Ee-e, livaa eta tauvene ileep sene mako.” \p \v 22 Tauvene i imuul ila, ve ipaes pa Yuda ighe: “Nala nail livaa tawe le mako. Ve naghason nugh tauŋa siriv, ve yes tighe livaa to eez eta ileep izi sewe mako.” \p \v 23 Tauvene Yuda isaav pani ighe: “Tambaaŋo paam. Ileple. Tanoknok ghasoniiŋ, pale tamtamon tiŋiŋ pait. Gabua tsiau tau livaa tawe igham zi na, igheen gha imin le. Pasaa, yau natoova to nayambaar le mekmek naatu, eemon yo undeeŋa mako.” \p \v 24 Kaiyo tol ilam ila, ra Tamar vaaru ivot, ve tipaes pa Yuda tighe: “Rawamliva ilaghlaagh sorok gha aapo wa.” \p Yuda ilooŋ saveeŋ tane, ve iburig gha isaav ariaaŋ ighe: “Ala aghamu ivot ila muuri, andav yav, ve asiki ila yav ighani!” \v 25 Eemon saawe tau tigham Tamar tivot tila, i igham gabua tol tau raawa ipul zi tizi tooni na, ve iyambaar zi timuul tila pani tomania aliiŋa tauvene: “Yau apog sorok mako. Yau apog ila to ŋeer tau moosi tomania waara ve titi tooni tane. Taum ughita. To sei?” \p \v 26 Yuda ighita ve ighilaal tauu gabua tooni. Tauvene isaav ighe: “Onoon kat. Ene sosor to livaa tawe mako. Ene yau ta namin puughu pani. Pa imin ta nagham natug Sela pani gha ivaii, kanaŋ pataŋani tane irau ivot mako.” Tauvene tigham gabua eta pa Tamar mako. Ve murei, Yuda ila tooni muul mako. \p \v 27 Saawe tau Tamar ighe ipoop, tighilaal tighe bogboogŋa ru tileep ila aapo \v 28 I ipoop bogboogŋa tana, ve ee niima ivot peria. Tauvene livaa tau ipapoop Tamar na, imbit waar siŋsiŋai ila marani tawe niima, ve isaav ighe: “Ene ŋeer aidaaba tane.” \v 29 Eemon marani tana niima goroŋia imuul ila, ve malau mako iitete imuuŋ izi. Tauvene livaa tau ipapoop Tamar na isaav ighe: “Wai, yo ugiriŋ etam ite ila, ve uzoornugh gha uvot ulam!” Tauta tiwaat eeza Peres. \x * \xo 38:29 \xt Mt 1:3; Lu 3:33\x* \m \v 30 Ra iitete tau timbit waar siŋsiŋai ila niima na, aana izi. Ve tiwaat eeza Zera. \c 39 \s1 Maaron ileep tomania Yosep izi Isip \p \v 1 Yes Ismaela tigham Yosep gha tizila tivot Isip, ra tigholia imin besooŋa sorok ila to Potipar. Potipar, i uraata ee to kinik to Isip. I daaba to yes zaaba tau tiŋgin kinik ruum tooni. \p \v 2-4 Yoova ilepleep tomania Yosep, ve ighurghur poia tooni izazaa tooni. Tauvene uraat tooni tau i ighamghamu izi ruum to Potipar na, ilaan poia mon. Potipar ighita ighe Maaron ileep tomania Yosep, ve iuluule le uraat tooni isov ilaan poia. Tauvene Potipar loolo pani, ve ighuru imin ŋginiiŋ pa ruum tooni, tomania gabua tooni naol isov. \v 5 Saawe tana ve ila, Maaron ighur poia tooni izaa to Potipar, tomania ruum, ŋgai, uum, ve gabua tooni naol isov. Pasaa, Yosep ndaamo pani. \v 6 Tauvene Potipar ipul gabua tooni naol isov ila Yosep niima to iŋgin zi, ve maata ila pani muul mako. Aniiŋ tau i tauu ighani, tane mon ta Potipar iŋgini. \s1 Yosep iyooz ariaaŋ pa tovaaŋ \p Yosep, i ŋeer ee. Tumbuuŋ tooni tomania naagho, ene paghuuna kat. \v 7 Saawe ee, Potipar azaawa ighan maata pani, ighe itoova. Tauvene imbuura ighe yesuru tigheen. \p \v 8 Eemon Yosep ilooŋa mako, ve iyol aliiŋa ighe: “Ee-e, vene mako. Pa tiina tsiau Potipar, i inumeer ghau kat. Tauta ipul gabua tooni naol isov tau tigheen ila ruum tooni loolo ne ila nimag, ve maata ila pani muul mako. \v 9 Yau namin daaba pa ruum tane imin i tauu. Ve yo mon, ta i iŋgalsekin ghau payo. Gabua ite paam mako. Pasaa, i azaawa yo. Isaav ighe nataghon aliŋam ve nagham ŋgar saghati tane, pale poia? Mako. Ene pale nagham sosor tiina ila Maaron maata.” \v 10 Saawe naol, Potipar azaawa inoknok mburaaŋ Yosep ighe yesuru tigheen. Eemon Yosep ilooŋa mako. Ve ila igharauu paam mako. \p \v 11 Tilepleep le saawe ee, Yosep iloŋ ila ruum loolo ighe igham uraat tooni. Ve saawe tana besooŋa ite paam ileep mako. \v 12 Tauvene Potipar azaawa ilaagh ŋaruini ila, ituuk pa nonoghiiŋa tooni, ve isaav pani ighe: “Aa, ulam gha ituru tagheen lak!” Eemon Yosep ipul nonoghiiŋa tooni tawe izi, ve ighau ivot ila muuri. \x * \xo 39:12 \xt 1Kor 6:18; 2Tim 2:22\x* \p \v 13 Potipar azaawa ighita Yosep ipul nonoghiiŋa tooni igheen ila i niima, ve ighau ivot ila pa muuri. \v 14-15 Tauvene iboob pa besooŋa siriv tilam, ve isaav pazi ighe: “Ai, aghita gabua tane! Azuwag igham Hibru tamazi tawe ilam ileep tomani ghiit, ve aazne i igham mayaŋa tiina kat pait. Pasaa, i ilam ighe imogheer payau. Eemon yau naboob aliŋag tiina, tauta iroi gha ipul nonoghiiŋa tooni tane izi, ve ighau ivot ila muuri.” \p \v 16 Ra ikis nonoghiiŋa to Yosep, ve isaŋan azaawa Potipar ilam. \v 17 Potipar ilam ivot, ve azaawa ipaes pani ighe: “Ai, Hibru tamazi tau yo ughamu ilam ileep tomani ghiit ne, i igham mayaŋa tiina kat pait. Pasaa, i ilam ighe imogheer payau. \v 18 Eemon yau naboob aliŋag tiina, tauta iroi, ve ipul nonoghiiŋa tooni tane izi, ve ighau ivot ila muuri. \v 19 Ene ŋgar tau besooŋa tsio tawe igham payau.” \p Potipar ilooŋ saveeŋ tooni, le aate yavyav kat. \v 20 Tauvene ikis Yosep, ve ighuru iloŋ ila ruum to yavyavuuŋ. Ruum tawe, yes tau tizorzoor kinik aliiŋa na, tizeev zi tiloŋ tila. \s1 Yosep ileep ila ruum to yavyavuuŋ loolo \p \v 21 Yosep ilepleep ila ruum to yavyavuuŋ loolo. Eemon Yoova ipuli mako. Ilepleep tomania, ve iuluule. Tauta daaba tau iŋgin ruum to yavyavuuŋ na loolo poia pa Yosep. \v 22 Ve ighuru to iŋgin zeetŋa siriv tau yesŋa tileep ila ruum to yavyavuuŋ loolo. Saa uraat tau ighe ivot, ene Yosep ighamgham pooz pani. \v 23 Daaba tau iŋgin ruum to yavyavuuŋ na, ipul uraat isov ila Yosep niima, ve maata ila pani muul mako. Pasaa, Yoova ilepleep tomania Yosep. Tauvene uraat isov tau Yosep ighamu, ene ilaan poia mon. \x * \xo 39:23 \xt Mbo 1:3\x* \c 40 \s1 Yosep ivotia vivuuŋ ru pughuzi \p \v 1 Saawe siriv ilam ila, ra uraata ru to kinik to Isip tigham sosor pani. Uraata ru tawe, ee iŋgin yaa vaen to kinik, ve ite iŋgin uraat to moziiŋ mberet. \v 2-3 Yesuru tigham kinik aate yavyav kat. Tauvene i ighur zi tiloŋ tila ruum to yavyavuuŋ loolo. Ruum tawe, yes zaaba tau tiŋgin ruum to kinik na, daaba toozi maata pani. Ve Yosep ileep ila ruum tawe loolo paam. \v 4 Tauvene daaba tawe ighur Yosep to iŋgin zeran ru tana. \p \v 5 Uraata ru tana tilepleep le mboŋ ee, yesuru tiviv. Eemon vivuuŋ to yesuru, raratezi mako. Pughuzi ite ite. \v 6 Mboŋoozo, Yosep ila igig zi. I ighita naghozi, ve ighilaal ighe yesuru lezi pataŋani. \v 7 Tauvene ighason zi ighe: “Yau naghit gham naghomim poia mako. Mindai, lemim pataŋani eta?” \p \v 8 Yesuru tiyol aliiŋa tighe: “Mboŋ, yeiru niviv. Eemon tamtamon eta ileep sene to ivotia vivuuŋ tsiei pughuzi ne mako.” \p Yosep isaav pazi ighe: “Saveeŋ tsiam, ene onoon. Maaron mon ta irau ivotia vivuuŋ puughu. Poia. Apaesia vivuuŋ tsiam payau ve nalooŋ zi.” \p \v 9 Tauvene uraata tau iŋgin yaa vaen to kinik na, isavia vivuuŋ tooni pa Yosep ighe: “Vivuuŋ tsiau tauvene: Yau naghita ai vaen ee iyooz ila naghog. \v 10 Ai tawe isalun izaa ve ighur booga tol. Ra rekia mon iruŋ gha anooŋa ivot ve ibulbuul. \v 11 Ra nagham siriv gha napiis suuru izila rubruub to kinik, ve naghamu nala, ve nazuzuuna ila to kinik.” \p \v 12 Yosep ilooŋ vivuuŋ tooni tawe, ve isaav pani ighe: “Vivuuŋ tsio, puughu tauvene: Ai vaen tau ighur booga tol, ene izaa to mboŋ tol. \v 13 Mboŋ tol ilam ila, mako tintinim. Pasaa, kinik pale loolo poia payo, ve igham ghom umuul ula pa uraat tsio. Tauvene yo aat uŋgin yaa vaen, ve ugham pani gha ighun imin muuŋ ughamghamu na. \v 14 Ve ulooŋ. Saawe tau lepoogh tsio poia muul, matam iŋgal ghau, ve usavia pataŋani tsiau tane pa kinik. Leso uul ghau, ve anag napul ruum to yavyavuuŋ tane, ve navot paam. \v 15 Pasaa, taug lolog ve nalam nugh tane mako. Yau naleep izi taan to yes Hibrua, ve timin umbuuŋ ghau. Tauta nalam sene. Ve nagham sosor eta ta sene paam mako. Tighur ghau naloŋ nalam ruum to yavyavuuŋ tane sorok.” \p \v 16 Uraata tau iŋgin uraat to moziiŋ mberet na, ilooŋ Yosep ivotia iitete vivuuŋ tooni puughu le poia, tauvene aana isavia vivuuŋ tooni pa Yosep ighe: “Yau paam naghita vivuuŋ ee. Vivuuŋ tsiau, ene vene: Anunug nalup nakaral tol ve nagud zi. Nakaral tol tawe, mberet tizila le tivon. \v 17 Nakaral tau igheen saaŋa na, mberet maata maata to kinik tigheen ila loolo. Eemon man tiroov tilam, ve tighanghan mberet tawe le isov.” \p \v 18 Yosep ilooŋ vivuuŋ tooni, ve isaav pani ighe: “Ai, vivuuŋ tsio tane, puughu tauvene. Nakaral tol, ene izaa to mboŋ tol. \v 19 Mboŋ tol ilam ila, mako kinik irav motin luam, ve tisaron patam izala ituuk ila ai. Mako man tiroov tilat, ve tighanghan mizam le isov.” \p \v 20 Saveeŋ to Yosep tane ighur anooŋa. Mboŋ tol ilam ila, ra tizaa pa saawe to kinik tiina ipoopa. Tauvene kinik igham marewaaŋ tiina, ve ipoi uraata tooni tisov tilam tilup zi pa ghanghaniiŋ. Ra imbaaŋ pa uraata tau iŋgin yaa vaen tooni na, tomania iitete tau iŋgin uraat to moziiŋ mberet na, ighe yesuru tilam paam. Tilam peria, ra kinik ipayooz zi ila eval tiina matazi, \v 21 ve ighur ŋeer tau iŋgin yaa vaen na, imuul ila pa uraat tooni. Tauvene i ighur rubruub ila kinik niima imin muuŋ ighamghamu. \v 22 Eemon iitete tau iŋgin uraat to moziiŋ mberet na, tiravu imaat ve tisaron paata izala ituuk ila ai. Tauvene gabua tau ivot na, ene iduduuŋ pa Yosep saveeŋ tooni. \v 23 Eemon ŋeer tau iŋgin yaa vaen to kinik na, maata iŋgal Yosep mako. Loolo iveegh pani kat. \c 41 \s1 Kinik to Isip ighita vivuuŋ, ve Yosep ivotia vivuuŋ tooni puughu \p \v 1-2 Ndaman ru ilam ila, ra kinik to Isip ighita vivuuŋ. Iviv ighe anunu iyozyooz izi yaa Nil ziige, ve ighita makau liim ve ru tau paghunazi kat toman tumbuŋazi. Tileep yaa loolo gha tizaa, ve tighanghan pizpiiz ila yaa ziige. \v 3 Malau mako ve makau liim ve ru paam, tau koŋkoŋizi ve naghozi saghati, anazi tileep yaa loolo gha tizaa. Ra tiŋarui makau toman tumbuŋazi tawe tila, ve tiyooz tomani zi. \v 4 Makau koŋkoŋizi tawe tiburig ve tighan suvinia makau tau paghunazi toman tumbuŋazi na. Kinik iviv tauvene le isov, ve iburig gha maata iyaryaar. \p \v 5 Ra izi igheen muul, ve ighita vivuuŋ ite. Ighita yagoŋ anooŋa liim ve ru tivot ila aia eemon. Yagoŋ anooŋa tawe, popoia kat, tintiina, ve vonvonizi. \v 6 Malau mako ve yagoŋ anooŋa liim ve ru paam tivot. Yagoŋ anooŋa tawe, geegeu ve kapazi kat, ve tivaghamgham pa tumbuuŋ. Pasaa, yaghur tuntunu ta ilaagh ilam, ve irav zi le timalai. \v 7 Ra yagoŋ kapazi tawe tiburig ve titoon suvinia yagoŋ anooŋa tau vonvonizi na. Kinik iviv tauvene, ra iburig gha maata iyaryaar, ve isaav ighe: “Wai, yau aat naviv.” \p \v 8 Nughizau, ra kinik igham ŋgar naol pa vivuuŋ tooni ru tawe. Tauvene imbaaŋ ila pa zeran mura tomania zeran ŋgara to Isip tisov tilam. Yes tilam tivot tooni, ra isavia vivuuŋ tooni ru pazi gha tilooŋa, ve ighason zi ighe tivotia pughuzi pani. Eemon toozi eta irau ivotia mako. \p \v 9 Tighamgham ŋgar pa vivuuŋ tooni ve tilepleep, ve besooŋa tau iŋgin yaa vaen to kinik na, maata iŋgal Yosep. Tauvene iburig ve isaav pa kinik ighe: “O kinik, ŋgarig gha matag iŋgal sosor tsiau ee. \v 10 Muuŋ, yeiru besooŋa tsio tau iŋgin uraat to moziiŋ mberet na, nigham ghom atem yavyav rig. Tauvene yo ughur ghei niloŋ nila ruum to yavyavuuŋ tau daaba to yes zaaba iŋgini na. \v 11 Nilepleep ta sewe, ve mboŋ ee, yeiru niviv. Eemon vivuuŋ tsiei ru raratezi mako. Pughuzi ite ite. \v 12 Saawe tana, ŋeer paaghu ee to yes Hibrua ileep tomani ghei. I besooŋa to daaba to yes zaaba tau tiŋgin ruum tsio. Yeiru nisavia vivuuŋ tsiei ru pani, ve i ivotia pughuzi payei. \v 13 Le saveeŋ tooni ighur anooŋa. Yo ughur ghau namuul nalam pa uraat tsiau muul. Ve etag ite, ene yo uravu imaat, ve tisaron paata izala ituuk ila ai.” \p \v 14 Kinik ilooŋ saveeŋ tane, ve imbaaŋ uraata tooni tila ighe tigham Yosep ilam. Tauvene rekia mon tila tighamu ivot pa ruum to yavyavuuŋ. Yosep igharaat ghi le isov, ra ila ivot to kinik. \v 15 Kinik ighita, ve isaav pani ighe: “Yau naghita vivuuŋ ru, ve tamtamon eta irau ivotia pughuzi payau mako. Eemon tipaesi ghom payau tauvene: Isaav ighe ulooŋ vivuuŋ to tamtamon eta, yo irau uvotia puughu.” \p \v 16 Yosep iyol aliiŋa ighe: “Yau taug narao mako. Eemon Maaron, i irau ivotia vivuuŋ tsio. Leso uwatagh eez to uleep poi.” \p \v 17 Tauvene kinik ipaesia vivuuŋ tooni pa Yosep ighe: “Yau naviv naghe anunug nayozyooz izi yaa Nil ziige, \v 18 ve naghita makau liim ve ru tau paghunazi kat toman tumbuŋazi, tileep yaa loolo gha tizaa, ve tighanghan pizpiiz ila yaa ziige. \v 19 Malau mako ve makau liim ve ru tau koŋkoŋizi ve naghozi saghati kat, anazi tileep yaa loolo gha tizaa. Ta muuŋ ve ilam, yau naghita makau saghati eta tauvene ileep izi taan Isip ne mako. \v 20 Makau koŋkoŋizi tawe, tiburig le tighan suvinia makau tau toman tumbuŋazi na. \v 21 Eemon tipasaria apozi rigta mako. Koŋkoŋizi raraate mon imin muuŋ. Tauvene tamtamon eta irau iwatagh ighe yes tighan makau tau toman tumbuŋazi ne mako. Yau naghita vivuuŋ tane le isov, ve naburig gha matag iyaryaar. \p \v 22 “Ra nazi nagheen, ve naviv muul. Naghita yagoŋ anooŋa liim ve ru tivot ila aia eemon. Yagoŋ anooŋa tawe, popoia kat ve vonvonizi. \v 23 Malau mako ve naghita yagoŋ anooŋa liim ve ru paam tivot. Yagoŋ anooŋa tawe, geegeu ve kapazi kat, ve tivaghamgham pa tumbuuŋ. Pasaa, yaghur tuntunu ilaagh ilam, ve irav zi le timalai. \v 24 Yagoŋ anooŋa kapazi tawe tiburig ve titoon suvinia yagoŋ anooŋa popoiazi le tisov. Naghita vivuuŋ ru tane, le nagham ŋgar naol. Tauta nambaaŋ ila pa yes mura tilam, ve nasavia vivuuŋ tsiau ru tane pazi. Eemon toozi eta irau ivotia pughuzi payau mako.” \p \v 25 Yosep ilooŋ vivuuŋ ru tawe, ve isaav pa kinik ighe: “Vivuuŋ tsio ru, pughuzi eemon. Ene Maaron itotoi ghom pa gabua tau i ighe ighamu ivot. \v 26 Makau liim ve ru tau paghunazi kat, ve yagoŋ anooŋa liim ve ru tau popoia na, pughuzi eemon. Ene izaa to ndaman liim ve ru. \v 27 Ve makau sasaghati liim ve ru tau koŋkoŋizi kat ve ughit zi tivot murei na, tomania yagoŋ anooŋa kapazi liim ve ru tau yaghur tuntunu ilaagh pa nugh ŋginaaŋa ilam ve irav zi gha timalai na, ene paam izaa to ndaman liim ve ru. Ndaman liim ve ru tana, pitool tiina pale ivot. \v 28 Gabua tane, ene imin tau nasaav payo. Maaron itotoi gabua tau i ighe ighamu ivot na payo. \p \v 29 “Ulooŋ. Ndaman liim ve ru tane, mariri tiina kat pale tivot irau taan isov to Isip, ve yam arau kat pa aniiŋ. \v 30-31 Ndaman liim ve ru tane isov, mako pitool tiina kat ivot, ve igheen irau ndaman liim ve ru muul. Pitool tawe pale ivaghamunia taan tsiam, ve tamtamon tisov to Isip pale lolozi iveegh pa saawe to mariri tiina tau muuŋ ivot na. \v 32 Maaron, ŋgar tooni iyaryaaŋ kat ighe malau mako, pale igham gabua tane ivot. Tauta igham ghom ughita vivuuŋ ru tau pughuzi eemon. \p \v 33 “O kinik, yo irau ughita ŋeer eta tau ŋgar tooni poia ve irao pa gabizooŋ gabua. Leso ughuru imin ŋginiiŋ pa taan to Isip. \v 34 Ve yo aat ughur le palotiiŋa siriv paam. Leso tiuule pa uraat to ŋginiiŋ taan tiina to Isip. Ndaman liim ve ru to mariri tiina, yes aat tigoog aniiŋ siriv to iŋgin gham pa murei. Yes aat titaghon eez tauvene: Tindou aniiŋ imin ŋgun limliimŋa, mako tighurghur ŋgun eŋaeŋa ilala pa ruum siriv to lupuuŋ aniiŋ. \v 35 Tauvene ndaman liim ve ru to mariri tintiina, yes palotiiŋa tawe aat tigham naghom, ve tigogoog aniiŋ, tiluplupu ila nugh tintiina to Isip, ve tiŋgin poghania. \v 36 Leso aniiŋ tawe igheen ve isaŋan pa ndaman liim ve ru tau pitool tiina pale ivot izi Isip na. Isaav ighe ataghon ŋgar tauvene, ene yes Isipa irau pitool zi ve timatmaat mako.” \p \v 37 Kinik tomania zeran ŋgara tau tiŋgin uraat tooni na, tilooŋ Yosep saveeŋ tooni tana, ve tiyok pani. \v 38 Ra kinik iburig, ve isaav pazi ighe: “Yau naghita naghe ŋeer tane, Maaron avuvu ileep tomania ve ighamgham pooz pani. Tail ŋeer ite paam, pale irau i tane? Aat mako.” \p \v 39 Ra isaav pa Yosep ighe: “Yo, ta Maaron ipaghazoŋai ghom pa gabua tane. Irau nandeeŋ ŋeer ite paam tau ŋgar tooni poia ve irao pa gabizooŋ gabua imin yo ne mako. \v 40 Tauvene yau aat naghur ghom umin ŋginiiŋ pa taan tsiau isov. Tamtamon tsiau tisov aat tilooŋ aliŋam, ve titaghoni. Ve yau kinik mon, ta yo uleep ila sambag. Ŋeer ite paam iŋgin ghom mako.” \x * \xo 41:40 \xt Mbaŋ 7:10\x* \p \v 41 Ra isaav pa Yosep muul ighe: “Aazne, yau naghur ghom umin ŋginiiŋ pa taan isov to Isip.” \v 42 Ve ipas ring tooni ta tauu moosi igheen ila na, ve ighuru ila Yosep niima ŋguruuŋa. Ve igham Yosep le nonoghiiŋa pisosooŋa tau poia kat na, gha inonogh ghi pani, ve ighur gabua imin namatabub tau tigharaata pa gol na ila Yosep luua. \v 43 Ra ipul karis tooni ite imin Yosep le, ve Yosep ilanlaan pani, ve yes uraata to kinik timuŋmuuŋ pani, ve tiboboob tighe: “Alooŋ! Tiina tsiam, tauta ilam ne! Yam asov aput aghemim pani!” \p Kinik igham tauvene leso eval tisov to Isip tiwatagh tighe i ighur Yosep imin ŋginiiŋ pa taan isov to Isip wa. \v 44 Ve kinik isaav pa Yosep ighe: “Ulooŋ. Yau kinik to Isip. Aazne ve ila, tamtamon to Isip irau tigham gabua eta sorok muul mako. Yo aat uyok pazi, o tighamu.” \p \v 45-46 Kinik iwaat Yosep eeza paaghu Zapenat-Panea. Ve igham ŋeer ee, eeza Potipera, natliva Asenat ila imin Yosep azaawa. Potipera tawe, i ŋeer to watooŋrau to nugh On. \p Saawe tau Yosep ndaman tooni irau tamoot ee saŋavul (30), i ipaburigin uraat tau kinik to Isip ighuru ila niima na. Tauvene ipul kinik, ve ilaghlaagh irau nugh nugh to Isip, ve ighitghit zi pa uraat toozi. \x * \xo 41:45-46 \xt Lu 3:23\x* \m \v 47-48 Ndaman liim ve ru to mariri tiina, aniiŋ tau ivot izi Isip na, sorok mako. Katini kat. Saawe tana, Yosep igogoog aniiŋ, ve iluplupu ilala ruum naol to lupuuŋ aniiŋ tau tiyooz izi nugh tintiina to Isip na. I ighamgham tauvene: Aniiŋ tau ighe itum igharau nugh tiina eta, ene uraata tooni tighuru iloŋ ila ruum to lupuuŋ aniiŋ to nugh tana. \m \v 49 Tauvene Yosep igogoog aniiŋ ve iluplupu le katini kat imin sausau to te, le irau tinini mako. Pasaa, aniiŋ katini kat. \p \v 50 Yosep azaawa Asenat, tau Potipera natliva na, ipoop Yosep le natŋa ru, ra pitool tiina ivot. \v 51 Yosep iwaat naatu aidaaba eeza Manase. Pasaa, igham ŋgar ighe: “Maaron igham ghau lolog iveghai pataŋani tsiau tomania ziiri waaro tsiau wa.” \v 52 Ve naatu muria, Yosep iwaat eeza Epraim. Pasaa, igham ŋgar ighe: “Yau nalepleep ta sene, ve pataŋani naol ivot payau. Eemon Maaron igham gabua popoia tivot ilam tsiau.” \p \v 53-55 Mariri tiina ivot izi Isip irau ndaman liim ve ru le isov, ra ndaman liim ve ru to pitool ivot itaghon Yosep saveeŋ tooni. Pitool tawe, tiina kat. Ivot irau nughmariŋ. Ve yes Isipa mon, ta lezi aniiŋ. Eemon murei ra, pitool tawe ivaghamun zi paam. Tauvene titaŋ rarai kinik pa lezi aniiŋ. Eemon i isaav pazi ighe: “Alam tsiau sov. Malmalimim ala to Yosep. Ve saa saveeŋ tau ighe i isavia payam, na alooŋa ve ataghoni mon.” \p \v 56 Pitool ivot imin tiina kat le irau nugh naol isov to Isip, ra Yosep ikaak ataman pa ruum to lupuuŋ aniiŋ, ve yes Isipa tila tighol lezi aniiŋ. Pasaa, pitool ivaghamunia tamtamon kat irau nugh naol isov to Isip. \v 57 Pitool ivot izi taan to Isip mon mako. Ivot irau taan naol isov le ivaghamun zi kat. Tauvene nughmariŋ tilala Isip ve tigholghol lezi aniiŋ ila to Yosep. \x * \xo 41:57 \xt Yo 6:35, 51\x* \c 42 \s1 Yosep tooghŋa tizila Isip pa gholiiŋ lezi aniiŋ \p \v 1 Yakop ilepleep izi taan Kanaan, ve ilooŋ tighe aniiŋ ighengheen izi Isip. Tauvene isaav pa natŋa ighe: “Ai, yam avamarari gham ve alepleep pasaa? \v 2 Yau nalooŋ tighe aniiŋ igheen izi Isip. Aburig gha azila aghol leen aniiŋ. Leso tamaat sov, ve taleep mataan iyaryaar.” \x * \xo 42:2 \xt Mbaŋ 7:12\x* \p \v 3 Tauvene Yosep tooghŋa saŋavul tigharaat zi pa laghooŋ, ve tiburig gha tizila pa Isip. \v 4 Eemon Yakop iŋguruut Yosep taazi Benyamin ileep. Pasaa, aate kania pani ighe yesŋa tila, ene pale gabua eta ivaghamunia izi eez livuugha. \v 5 Tauvene Yakop natŋa tomania nugh siriv tamtamonazi tilaagh tizila pa Isip pa gholiiŋ lezi aniiŋ. Pasaa, pitool tiina ivot izi taan Kanaan paam. \p \v 6 Saawe tana, Yosep imin ŋginiiŋ pa taan to Isip. Tauvene nugh nugh tau tilamlam Isip pa gholiiŋ lezi aniiŋ na tilala tooni. Tauta saawe tau Yosep tooghŋa tilam tivot Isip, yes paam tiŋaruini tila, ve tiput aghezi pani, ve tighur naghozi izila pa taan. \v 7 Yosep ighita tooghŋa, ve rekia mon ighilaal zi. Eemon ivotia tauu pazi mako. Igham tauu imin i ŋeer to nugh ite ve ikankaan pazi. Tauvene isaav ariaaŋ pazi imin ŋarooŋ zi ighe: “Ai, yam to saa nugh? Alam pasaa?” \p Yes tiyol aliiŋa tighe: “Yei to taan Kanaan. Nilam to nighol lemai aniiŋ.” \p \v 8 Yosep ighilaal tooghŋa. Eemon yes tighilaalo mako. \v 9 I maata iŋgal vivuuŋ tooni tau muuŋ ighita na, ve isaav pazi ighe: “Yam atoom. Yam zeran to padewaaŋ! Yam alam to apadeu pa taan tsiei. Leso awatagh ziige sindei tau tirao pa malmal mako.” \p \v 10 Yes tiyol aliiŋa tighe: “Wai, tiina tsiei, yei nilam pa ŋgar tauvena mako. Yei besooŋa tsio, nilam pa gholiiŋ lemai aniiŋ mon. \m \v 11 Yei tamtamon to padewaaŋ mako. Yei nisov tane, tamamai eemon. Yei zeran to karom mako. Avomai onoon mon.” \p \v 12 Yosep isaav pazi ighe: “Mako. Yam alam to apadeu pa taan tsiei. Leso awatagh ziige sindei tau tirao pa malmal mako.” \p \v 13 Yes tiyol aliiŋa tighe: “O tiina tsiei, yei tane, olman ee to Kanaan natŋa. Muuŋ, yei saŋavul ve ru. Eemon tazimai ee, ta ilale. Ve tazimai ite tau muria kat, i ileep tomania tamamai izi Kanaan.” \p \v 14 Yosep isaav pazi muul ighe: “Saveeŋ tauta nasavia payam wa. Yam zeran to padewaaŋ! Tauvene yau nasaav ariaaŋ payam ila kinik to Isip eeza tauvene: \v 15 Yau aat natoov gham, ve nakis gham aleep ta sene, le irau tazimim muria tau yam asavia na ilam ivot tsiau. \v 16 Tauvene ambaaŋ tamtamon tsiam eta imuul ila igham tazimim tawe ilam. Ve yam siriv, aat asov aloŋ ala ruum to yavyavuuŋ, ve aleep ve asaŋan zi le tilam tivot. Ene eez tau yau naghe natoov gham pani. Leso nawatagh: Saveeŋ tsiam onoon, ma karom? Ighe tazimim ilam ivot sene mako, ene yau nasaav ariaaŋ payam ila kinik eeza tauvene: Yam zeran to padewaaŋ!” \v 17 I isavsaav tomani zi le isov, ra ighur zi tiloŋ tila ruum to yavyavuuŋ, ve tileep irau mboŋ tol. \p \v 18 Mboŋ tol tana isov, ra Yosep ila igig zi, ve isaav pazi ighe: “Alooŋ. Yau tane, naroi pa Maaron ve naghe nataghon ŋgar tooni. Tauvene yau aat naghur lemim eez ite. Eez tane, ighe yam ataghoni, ene aat aleep poi. \v 19 Isaav ighe avomim onoon, ve agham karom payau mako, ene yau aat nakis tamtamon tsiam ee ileep ila ruum to yavyavuuŋ loolo. Ve yam siriv avot ala, aghol lemim aniiŋ, ve aghamu amuul ala pa zeetmimŋa tau tilepleep toman pitool we. \v 20 Mako agham tazimim tau muria kat na, ve yamŋa amuul alam. Leso nawatagh naghe saveeŋ tsiam onoon, ve irau amaat mako.” \p Yes tilooŋ saveeŋ tooni, ve tiyok pani. \v 21 Ra tiburig ve tivasavo zi tighe: “Onoon kat. Sosor tau muuŋ tagham pa taziin, tauta aazne atuya izaa toit. Pa saawe tau taghur pataŋani pani, i itaŋ rarai ghiit ighe loloon isaghatini. Eemon iit talooŋa mako. Tauta aazne, pataŋani iŋarui ghiit.” \p \v 22 Tauvene Ruben isaav pazi ighe: “Laak, yau nasaav payam mako? Naghe agham sosor pa taziin sov. Eemon yam alooŋ ghau mako. Tauta aazne, siŋ tooni atuya izaa toit.” \p \v 23 Saawe tau tisavsaav, Yosep ineneeŋ, ve iloŋlooŋ zi. Eemon yes tiwataghi mako. Pasaa, i ighamgham imin i iwatagh aliŋazi mako, ve isavsaav pazi ila ŋeer ite tau itortoor saveeŋ ila yes aliŋazi. \v 24 I ilooŋ zi tisavsaav, le loolo isaghat, ve ighe itaŋ. Tauvene itoor ghi, ighur muuri ila pazi, ve itaŋ. Itaŋ le isov, ve itoor ghi naagho ila pazi, ve isavsaav tomani zi muul. Ra isaav pa yes zaaba gha tikau Simeon niima ila matazi, ve tighamu tila. \p \v 25 Yosep isaav pa yes besooŋa tooni ighe tinonogh aniiŋ ila tooghŋa nakaral toozi le tivoniir. Ve tipamuul yes eŋaeŋa maet toozi ila tauzi nakaral toozi. Ve tigham lezi aniiŋ imin tamaz pa eez paam. Tauvene yes besooŋa tila tigham uratoi Yosep aliiŋa. \v 26 Ra Yosep tooghŋa tipadid aniiŋ tomania yauyauŋ toozi izala doŋki toozi pavozi, ve tipaburigin laghooŋ toozi tighe timuul tila pa Kanaan. \v 27 Tilaghlaagh tila le mboŋ izi, tauvene tizi gha tigharaat niazi pa ghenooŋ. Toozi ee ikaak nakaral tooni aavo ighe igham doŋki tooni le aniiŋ. Maata izila le ighita maet tooni ighengheen. \v 28 Tauvene isaav pa yes siriv ighe: “Wai! Alam aghita gabua ee ne. Maet tsiau, tighur mulini ila nakaral tsiau loolo.” \p Yes tilooŋ aliiŋa, le tisov tirur ve roiŋ tiina igham zi, ve tighe: “Wai, mindai ta Maaron igham pait tauvene?” \s1 Yosep tooghŋa timuul tila pa tamazi \p \v 29 Yes timuul tila tivot to tamazi Yakop izi Kanaan, ra tipaes pani pa gabua isov tau ivot pazi izi Isip na. \v 30 Tighe: “Wai tamamai, daaba tau iŋginŋgin taan to Isip we, i ŋeer poia mako. I isavia saveeŋ ariaaŋa imin ŋarooŋ ghei, ve ighe yei nila to nipadeu pa taan toozi. \v 31 Eemon yei nisaav pani nighe: ‘Ee-e, yei tane zeran to padewaaŋ mako. Yei zeran to saveeŋ onoon. \v 32 Yei nisov tane, tamamai eemon. Muuŋ, yei saŋavul ve ru. Eemon tazimai ee, ta ilale. Ve tazimai ite tau muria kat, ta ileep tomania tamamai izi Kanaan.’ \p \v 33-34 “Yei nisaav pa daaba tawe tauvene, ve i iburig ve isaav payei ighe: ‘Yam aat apul tsiam ee izi ileep tomani ghau, ve yam siriv aghol lemim aniiŋ, ve aghamu ala pa zeetmimŋa tau tilepleep toman pitool we. Eemon saawe tau aghe amuul alam, matamim iŋgal tazimim tau muria kat na, ve yamŋa alam. Leso nawatagh naghe yam zeran to padewaaŋ mako, ve avomim onoon mon. Mako napul ŋeer tsiam tau ileep ila ruum to yavyavuuŋ loolo ne ivot, ve imuul ilat payam. Ve nayok payam to alaghlaagh izi nugh tane ve araraukol.’” \p \v 35 Tipaes pa tamazi le isov, ra tigham nakaral toozi tighe tiliŋ aniiŋ izi. Eemon matazi izila nakaral toozi lolozi, le yes eŋaeŋa tighita maet toozi igheen ila nakaral toz toz. Yesŋa tamazi tighita gabua tawe, le roiŋ tiina igham zi. \v 36 Ve tamazi Yakop isaav pazi ighe: “Yam agham ghau namin maanduat pa natugŋa ru tau tilalez wa. Yosep ilale kat, ve aazne Simeon aana. Ve ene aghe agham Benyamin paam. Aghita. Pataŋani naol ta izazaa tsiau!” \p \v 37 Tauvene Ruben isaav pani ighe: “Tamaŋ, ulooŋ. Yo irau unumeer ghau, ve upul Benyamin ila nimag gha yeiru nila. Yau aat naghamu imuul ilam payo. Ighe mako, yo aat urav natugŋa ru timaat timin atuya.” \p \v 38 Yakop iyol aliiŋa ighe: “Mako le mako kat! Natug tane irau ilat tomani gham mako. Pasaa, toogha Yosep, ta ilale wa. Ve aazne, i zigani kat. Yau namin kooŋ ve moom izaa payau wa. Ighe i ilat tomani gham, ve pataŋani eta ivot pani izi eez livuugha, ene pale lolog isaghat kat, ve namaat gha nazila nugh to mateegha.” \c 43 \s1 Yosep tooghŋa timuul tizila pa Isip \p \v 1 Saawe tana, pitool ivot imin tiina kat izi Kanaan. \v 2 Tauvene Yakop tomania tamtamon tooni tighanghan aniiŋ tau natŋa tighamu izi Isip na le isov, ra Yakop isaav pa natŋa ighe tizila muul Isip, ve tighol lezi aniiŋ. \v 3 Eemon Yuda isaav pani ighe: “Tamaŋ, ŋeer tawe imogheer saveeŋ mako. I isaav ariaaŋ payei ighe nigham tazimai tane ve yeŋa nila. Ighe mako, ene yei irau nila peria tooni muul mako. \v 4 Tauvene ighe yo uyokia Benyamin payei, ene aat nizila muul ve nighol lem aniiŋ. \v 5 Ve ighe mako, ene yei irau nila mako. Pasaa, daaba tawe isaav ariaaŋ payei. Ighe nigham tazimai gha yeŋa nila mako, ene irau nila peria tooni muul mako.” \p \v 6 Yakop ilooŋ saveeŋ tane, ve iyaon zi ighe: “Puughu mindai ta apaesia tazimim ila to daaba tawe? Ene agham pataŋani tiina kat payau!” \p \v 7 Yes tiyol aliiŋa tighe: “Ŋeer tawe ighason rarai ghei pa ziiri waaro tsiei ighe: ‘Tamamim ilepleep, ma imaat wa? Ve tazimim ite paam ilepleep, ma mako?’ Tauta yei niyol ghasoniiŋ tooni. Ve ŋgar tooni tau ighe yei nigham tazimai tane gha yeŋa nizila, ene yei nikankaan pani.” \p \v 8 Ra Yuda isaav pa taama Israel muul ighe: “Tamaŋ, uyokia ŋeer paaghu tane payau lak! Leso yeŋa nizila pa Isip, ve nighol leen aniiŋ. Mako pale pitool ghiit ve tasov tamatmaat. Yo tomania timbumŋa, ve yei paam. \v 9 Yau nambu saveeŋ ariaaŋa tomani ghom tauvene: Yau taug aat matag pani le irau naghuru imuul ilam tsio. Ve isaav ighe naghamu imuul ilam iyooz ila yo naghom mako, ene aat imin leg puughu, ve nabaad saveeŋ tooni le irau saawe tsiau isov ve namaat. \v 10 Ughita! Imin ta yo ukis ghei pa savsaveeŋ mako, kanaŋ nizila gha nimuul nizalam imin pai ru wa.” \p \v 11 Tauvene tamazi isaav pazi ighe: “Tambaaŋo. Ighe leen eez ite paam mako, o aghamu gha yamŋa ala. Ve agham gabua popoia siriv to taan tane imin naunauŋ tau vazizi popoia na, tomania ai anooŋa popoia, tok suuru, aŋar, ve gabua siriv paam, ve anonogh zi tila nakaral tsiam, ve aghamu ala. Leso agham pa daaba tawe ve arav aate. \v 12 Ve agham maet tsiam muŋgaana tau tipamuule izila nakaral tsiam lolozi na, tomania maet siriv paam, ve ala. Maet muŋgaana tawe, aghuru imuul ila pazi. Pa yes aat matazi ikankaan, tauta tighur maet tsiam izila nakaral tsiam lolozi muul. \v 13 Ve agham tazimim tane paam gha yamŋa aburig ve ala pa daaba tawe. \v 14 Maaron Saksaki Tau Iliiv Zimaronŋa Tisov na, pale igham ŋeer tawe loolo isaghatin gham, ve iyokia Simeon yesuru tazimim tane payam. Leso yamŋa amuul alam. Ve ighe mako, tambaaŋo. Namin maanduat lak.” \p \v 15-16 Tauvene yes tiburig, ve tigham gabua popoia siriv to tirav daaba to Isip aate, tomania maet muŋgaana ve paaghu siriv paam, ve yesŋa Benyamin tizila pa Isip. Tila tivot to Yosep ve tiyooz ila naagho, ve i ighita Benyamin ilam tomani zi paam. Tauvene isaav pa besooŋa tooni tau iŋgin ruum tooni na ighe: “Ugham zeran tane tila ruum tsiau, ve urav ŋgai eta, ve ugharaat lemai aniiŋ. Leso yeŋa nighan pa zegmatuugh.” \v 17 Tauvene besooŋa tawe itaghon Yosep aliiŋa, ve igham Yosep tooghŋa ve taazi tila pa ruum tooni. \p \v 18 Tila tivot ruum, le roiŋ tiina igham zi, ve lolozi bubu tighe: “Wai! Maet tau tipamuule izila nakaral toit, tauta aat saveeŋ igham ghiit. Aat puughu tane, ta tigham ghiit talam ruum tooni. Aazne, pale daaba tawe iburig ikis ghiit, ve igham ghiit tamin besooŋa tooni sorok, ve iyau doŋki toit paam timin le.” \p \v 19 Tauvene tila peria ataman aavo, ve tisaav pa besooŋa tau iŋgin Yosep ruum tooni na tighe: \v 20-22 “Tiina tsiei, yei lemai saveeŋ rig payo. Muuŋ, yei nilam sene, ve nighol lemai aniiŋ. Eemon saawe tau nimuul nila ve nimariau izi eez livuugha, nikaak nakaral tsiei, ve nighita maet tsiei isov ighenaar ila nakaral tsiei avozi. Yei nikankaan pa sei ta ipamuule. Tauvene nigham maet muŋgaana tawe nilam nighe nighuru imuul ilat. Ve nilam tomania maet tsiei siriv paam to nighol lemai aniiŋ pani.” \p \v 23 Eemon besooŋa tawe iyol aliŋazi ighe: “Ai, agham ŋgar naol sov. Atemim izi. Maet tsiam tau muuŋ aghamu alam aghol aniiŋ pani na, ene yau naghamu wa. Maaron tsiam tau yamŋa tamamim abesbees pani na, i tauu aat iŋgooz kuaz tana izila nakaral tsiam lolozi.” \p Yesŋa tisavsaav le isov, ra besooŋa tana ila igham Simeon ivot, ve ighuru ila toozi. \v 24-25 Ra igham zi tiloŋ tila ruum, ve igham yaa ilam timin aghezi, ve ipan doŋki toozi. Ve ipaes pazi ighe zegmatuugh, o yesŋa tiina tooni tighanghan. Tauvene yes tigharaat gabua popoia siriv tau tighe tigham pa Yosep na, ve tisaŋan. \p \v 26 Zegmatuugh, ra Yosep ilam peria ruum. Tooghŋa ve taazi tigham gabua popoia siriv tau tigham zi tilam na, ve tighur zi ila naagho, ra tiput aghezi pani, ve tighur naghozi izila pa taan. \v 27 Yosep ighason zi pa lepoogh toozi, ve ighason zi pa tamazi ighe: “Mindai, tamamim tau muuŋ apaesia payau na, i ileep poi, ma mako? Olman imaat, ma ilepleep?” \p \v 28 Yes tiyol aliiŋa tighe: “Tiina tsiei, tamamai tau besooŋa tsio na, gabua eta ighamu mako. I ileep poi.” Ra tighur naghozi izila pa taan muul to tipakuru. \v 29 Yosep maata ila le ighita taazi Benyamin tau yesuru tinazi eemon na. Tauvene ighason zi ighe: “Tazimim tau muuŋ asavia payau na, tauta ena?” Ra isaav pani ighe: “Aa natug, poia to Maaron izaa tsio.” \v 30 I isaav tauvene, le loolo isaghat tiina pa taazi, ve rigmon kanaŋ itaŋ ila naghozi. Tauvene rekia mon ipul zi, ve iloŋ ila ruum loolo ite ve itaŋ. \v 31 Itaŋ le isov, ra imin naagho, ipariaaŋ tauu, ve ivot ila toozi muul, ve isaav pa yes besooŋa gha tigham aniiŋ ilam. \p \v 32 Saawe tau tigham aniiŋ ilam, tighur Yosep le izala boor tooni, ve tooghŋa ve taazi lezi izala boor ite. Ve yes Isipa tau yesŋa tighanghan na, aniiŋ toozi izala boor ite paam. Pasaa, yes Isipa lolozi pa ghanghaniiŋ tomania yes Hibrua mako. \p \v 33 Saawe tau yes besooŋa tighur Yosep tooghŋa ve taazi pa lepoogh, tighur zi mbolezi izi tipartaghon le raraate imin tau tinazŋa tipoop zi na. Ŋeer aidaaba imuuŋ, ve ila ila le imuul izi ŋeer tau muria kat. Tauvene Yosep tooghŋa ve taazi avozi ikaak, ve tivamarari zi. \v 34 Yosep ivureer aniiŋ popoia siriv ila tauu boor tooni, ve besooŋa tooni tighamu ila, gha tireii pa tooghŋa ve taazi. Eemon aniiŋ popoia tau tigham pa Benyamin na, ene iliiv kat pa tooghŋa toozi. Tiŋgal aniiŋ pani pai liim. Tauvene Yosep tomania tooghŋa ve taazi tighanghan ve tighunghun toman lolozi poia. \c 44 \s1 Rubruub to Yosep ilale \p \v 1 Yosep tomania tooghŋa ve taazi tighanghan le isov, ra i isaav pa besooŋa tooni tau iŋgin ruum tooni na ighe: “Unonogh aniiŋ izila nakaral toozi lolozi le tivoniir, ve ughur tamtamon eŋaeŋa maet toozi imuul izila nakaral toozi avozi. \v 2 Ve ugham rubruub tsiau tau tigharaata pa silva na, tomania maet to ŋeer muria, ve ughuru izila nakaral tooni aavo.” Tauvene besooŋa tawe ila igham gabua itaghon Yosep aliiŋa. \p \v 3 Tigheen le nughizau, ra yes besooŋa to Yosep tighur Yosep tooghŋa ve taazi tomania doŋki toozi gha timuul tila. \v 4 Yes tipul nugh tiina, ve tilaagh tila rig, ra Yosep isaav pa besooŋa tooni tau iŋgin ruum tooni na ighe: “Uburig ve ulaan taghon zi ula. Saawe tau uzaa toozi, usaav pazi ughe: ‘Ai, tiina tsiau itotoi ŋgar poia payam. Puughu mindai ta ayoli pa ŋgar saghati? \v 5 Yam aum rubruub tooni tau i ighunghun pani, ve ighitghita gabua tau murei pale ivot. Ŋgar tau aghamu na, ene saghati kat!’” \p \v 6 Yosep isavsaav pani le isov, ra besooŋa tawe iburig gha ilaan itaghon Yosep tooghŋa ve taazi ila, le izaa toozi. Ra isavia Yosep aliiŋa pazi. \p \v 7 Yes tilooŋ saveeŋ tooni, ve tiyol aliiŋa tighe: “Wai tiina, yo ughit ghei mindai, ta ugham saveeŋ tauvene payei? Yei besooŋa tsio irau nigham ŋgar eta tauvena mako. Mako le mako kat! \v 8 Ughita. Saawe tau nimuul nila nivot taan Kanaan ve nikaak nakaral tsiei, yei nirur pa maet tsiei isov ighenaar izila nakaral tsiei avozi. Eemon maet tawe, nighamu imuul ilat wa. Tauvene pale nium silva ve gol ila ruum to tiina tsio loolo pasaa? \v 9 Tiina, ighe yo undeeŋ rubruub tawe igheen to yei tane eta, ene aat tamtamon tana imaat, ve yei siriv nimin besooŋa pa tiina tsio.” \p \v 10 Besooŋa tana iyol aliŋazi ighe: “Saveeŋ tsiam poia. Eemon isaav ighe nandeeŋ rubruub tana igheen to tamtamon tsiam eta, ene i zigani ta pale imin besooŋa payau. Ve yam siriv, lemim saveeŋ mako. Irau ala.” \p \v 11 Tauvene rekia mon yes eŋaeŋa tisur nakaral toz toz izi taan, ve tikaak avozi. Leso besooŋa tana itiir zi. \v 12 I itiir to ŋeer olman imin maata, ve itaghoni ila ila le indeeŋ rubruub tana igheen ila ŋeer muria Benyamin nakaral tooni loolo. \v 13 Tooghŋa tighita gabua tana le atezi imot. Tauta tiraŋgat nonoghiiŋa toozi, ve tiit yauyauŋ toozi izala doŋki toozi pavozi muul, ve timuul tila pa nugh tiina. \p \v 14 Yosep ilepleep ruum tooni, ve isasaŋan zi. Yuda tomania tooghŋa ve tazŋa tilam peria tooni muul, ve titap tizi ila Yosep naagho, ve tighur naghozi izila pa taan. \v 15 Yosep isaav pazi ighe: “Puughu mindai ta agham ŋgar tane? Yam akankaan payau? Tamtamon tau imin yau ne, i irau iwatagh gabua ŋgozaaŋa paam.” \p \v 16 Yuda iyol aliiŋa ighe: “Oo tiina tsiei, yei lemai saveeŋ mako. Pasaa, sosor tsiei ta igheen mataghare wa. Pale nisaav mindai? Pa aazne, Maaron tauu, ta itotoi sosor tsiei ivot ighazooŋ. Tauvene tiina, yei nisov aat nimin besooŋa payo, yeŋa tazimai tau rubruub tsio igheen tooni na.” \p \v 17 Eemon Yosep isaav pazi ighe: “Ee-e, irau nagham tauvene ne mako. Ŋeer tau rubruub tsiau igheen tooni na, i zigani mon ta aat ileep ve imin besooŋa payau. Ve yam siriv, amuul ala pa tamamim. Yau leg saveeŋ payam mako.” \s1 Yuda ighason ariaaŋ ighe igham Benyamin niia \p \v 18 Ra Yuda ila igharau Yosep, ve isaav pani ighe: “O tiina tsiau, yau besooŋa tsio. Yo ezam tiina imin kinik tauu. Eemon naghe nasavia saveeŋ tsiau rig payo. Atem raa, yavyav payau sov. \p \v 19 “Muuŋ, yo ughason ghei ughe: ‘Tamamim ilepleep? Ma lemim tazimim ite paam, ma mako?’ \p \v 20 “Ve yei niyol ghasoniiŋ tsio nighe: ‘Vee. Tiina tsiei, tamamai yesuru tazimai muria, ta tilepleep we. Tazimai tawe, tamamai imin olman, ra tiina ipoopa. Ve tinamai tawe, i ipoop natŋa ru mon. Ŋeer olman, i imaat wa. Tauvene ŋeer muria mon ta ilepleep. Tamamai ipulpuli mako. Pasaa, i loolo igheen tooni kat.’ \v 21 Tiina, yo ulooŋ saveeŋ tsiei tana, tauta usaav payei ughe nigham tazimai tane ilam, leso ughita pa taum matam. \p \v 22 “Ve yei niyol aliŋam nighe: ‘Tazimai tawe pale irau ipul tamamai ne mako. Pa ighe ipuli, ene pale tamamai loolo isaghat pani, ve imaat. \v 23 Eemon avom iyaryaaŋ payei ughe yei aat nigham tazimai tane gha yeŋa nimuul nilam. Ighe mako, ene irau nilam peria tsio muul mako.’ \p \v 24 “Saawe tau nimuul nila nivot to tamamai, yei nipaesia aliŋam isov tana pani. \v 25 Nilepleep le murei ra, tamamai imbaaŋ ghei muul ighe nilam tsio, ve nighol lemai aniiŋ rigta. \v 26 Tauvene yei nisaav pani nighe: ‘Tamamai, yei irau nizila sorok mako. Pa ighe yeŋa tazimai nizila mako, ene aat irau nila nivot to daaba tawe mako. Tauvene uyokia tazimai payei, o nizila. Ve ighe uŋguruuta, ene aat nileep.’ \p \v 27 “Tauvene tamamai tau besooŋa tsio na, isaav payei ighe: ‘Yam awatagh: Azuwag Rael ipoop leg natugŋa ru mon. \v 28 Ve ee ipul ghau alok wa. Aat gabua sagsag eta ighani ila wa. Pasaa, saawe tana ve ilam, yau naghita naagho muul mako. \v 29 Aghita. Yau namin kooŋ ve moom izaa payau wa. Isaav ighe yam agham natug tane gha ala, ve pataŋani eta ivot pani izi eeze, ene pale igham lolog isaghat kat ve namaat gha nazila nugh to mateegha.’ \p “Tamamai aliiŋa, tauta ene. \v 30-31 Tauvene tiina tsiau, ughita. Tamamai, raa, imin kooŋ ve moom izaa pani. Isaav ighe namuul nala tooni, ve i ighita tazimai tane naagho mako, ene aat loolo isaghat kat ve imaat. Pasaa, loolo igheen to naatu tane kat. Ve yei tane pale nimin puughu pa mateegh tooni. \v 32 Tiina tsiau, yau taug nambu saveeŋ ariaaŋa tomania tamamai naghe yau aat matag pa tazimai tane le irau naghamu imuul ila peria tooni. Ve ighe naghamu imuul ila mako, ene aat imin leg puughu, ve nabaad saveeŋ tooni ila tamamai maata le irau saawe tsiau isov ve namaat. \v 33 Tiina, mindai? Irau upul tazig marani tane tomania tooghŋa siriv timuul tila to tamamai? Ve yau aat nagham niia, ve naleep ta sene, ve namin besooŋa payo. \v 34 Pa ighe tazig tane ilam tomani ghau mako, pale namuul nala to tamaŋ mindai? Yau lolog pa naghita pataŋani tauvene izaa tooni mako.” \c 45 \s1 Yosep ivotia tauu pa tooghŋa ve taazi \p \v 1 Yuda isavia saveeŋ tane, le Yosep irau ipariaaŋ tauu pa taŋiiz muul mako. Tauvene isaav aliiŋa tiina pa yes uraata tooni tau yesŋa tiyozyooz na, ighe: “Yam asov avot ala muuri!” Yes tivot tila, ve i tomania tooghŋa ve taazi zigazi tileep, ra ivotia tauu pazi. \x * \xo 45:1 \xt Mbaŋ 7:13\x* \m \v 2 I itaŋ toman aliiŋa tiina. Tauvene tamtamon siriv to Isip tau tileep tigharau zi na, tilooŋa ve tila tipaesia vaaru pa kinik. \p \v 3 Yosep isaav pa tooghŋa ve taazi ighe: “Yau Yosep! Taug tane! Onoon, tamaŋ ilepleep?” Eemon yes irau tiyol aliiŋa mako. Pasaa, tirur le toozi ilale. \p \v 4 Tauvene Yosep isaav pazi muul ighe: “Alam agharau ghau.” Yes tila tigharauu, ve i isaav pazi muul ighe: “Yau Yosep! Yau tazimim tau muuŋ yam agholi ghau nala to yes zeran to raukoliiŋ. Zeran tawe, ta tigham ghau nalam naleep izi Isip. \v 5 Eemon lolomim ipataŋan ve avasuku saveeŋ pa taumim sov. Onoon, yam agholi ghau. Tauta tigham ghau nalam naleep ta sene. Eemon yam agham ŋgar tana sorok mako. Maaron tauu, ta imbaaŋ ghau namuuŋ payam nalam. Leso nauul tamtamon katini ve timaat sov, ve nakis zi tileep matazi yaryaare. \x * \xo 45:5 \xt Gnp 50:20; Mt 1:21; Yo 4:42\x* \m \v 6 Pitool tane igheen irau ndaman ru wa. Ve ndamana liim paam ighengheen naghoon soone. Ndaman liim tana, pale vazoghiiŋ aniiŋ mako, ve taitaiŋ mako paam. \p \v 7 “Maaron imbaaŋ ghau namuuŋ payam nalam to nauul gham, leso amaat sov. Tauta aazne, aleep poi. Ve murei paam, paaghu tsiam pale tileep poi, ve iseeŋga tauvene taghon taghon gha ila. \v 8 Tauvene yam ambaaŋ ghau nalam nugh tane mako. Maaron tauu, ta imbaaŋ ghau nalam. Ve i ighur ghau namin daaba pa kinik uraat tooni. Tauta aazne, naŋgin gabua tooni naol isov tomania taan isov to Isip. \p \v 9 “Yau naghe yam rekia amuul ala to tamaŋ, ve asavia aliŋag pani aghe: ‘Natum Yosep aliiŋa ilat payo ighe: ‘Maaron ighur ghau namin tiina, ve naŋgin taan dodoli to Isip. Yau naghe yo upul taan Kanaan, ve rekia mon uzilam tsiau. Uzuar sov. \x * \xo 45:9 \xt Mbaŋ 7:14\x* \m \v 10 Tauvene yamŋa natumŋa ve timbumŋa, asov aburig, ve ayau ŋgai tsiam tomania yauyauŋ tsiam naol isov, ve alam. Leso aleep agharau ghau izi taan sirivu to Gosen. \v 11 Pa pitool tiina tane, ndaman liim ighengheen soone. Eemon yau taug pale naŋgin gham pa aniiŋ. Tauvene yamŋa tamtamon tsio irau ambool pa gabua eta mako.’” \p \v 12 Ra Yosep isaav pazi muul ighe: “Yam asov aghit katin ghau wa. Ve tazig Benyamin paam, i ighit ghau. Yau Yosep. Taug ta nasavsaav tomani gham ne. \v 13 Tauvene yam ala ve asaav pa tamaŋ tauvene: ‘Natum Yosep eeza imin tiina kat izi taan Isip.’ Ve apaes pani pa gabua naol isov tau yam aghita izi nugh tane. Mako aghamu ve rekia mon amuul azilam tsiau.” \p \v 14 I isavsaav pazi le isov, ve yesuru taazi Benyamin tivasaghavu zi, ve titaŋ. \v 15 Ra Yosep isaghav tooghŋa tisov, ve yesŋa titaŋ. Titaŋ le isov, ra lolozi poia ve avozi ibees. \p \v 16 Saawe tau kinik to Isip yesŋa uraata tooni tilooŋ tighe toŋvetaz to Yosep tila tivot tooni, ene igham zi lolozi poia. \v 17 Tauvene kinik isaav pa Yosep ighe: “Usaav pa tazim ve toghamŋa to tipadid aniiŋ izala doŋki toozi, ve timuul tila pa taan Kanaan. \v 18 Mako tigham tamamim, tomania azuwazŋa ve natuzŋa, ve yesŋa timuul tilam tivot tsiau. Yau aat napul taan sirivu to Isip tau poia kat na imin lezi. Leso tileep poi, ve lezi aniiŋ popoia katini. \v 19 Ve usavia aliŋag pazi tauvene: Yes aat tigham karis siriv to Isip ve tila. Leso tighur tamamim tomania azuwazŋa ve natuzŋa tizaa, ve timuul tilam. \v 20 Isaav ighe tipul gabua toozi siriv izi Kanaan, na matazi ila pani sov. Pasaa, yau taug aat nayoli pa gabua popoia siriv to nugh tane.” \p \v 21 Yakop natŋa tila tigham uraat itaghon kinik aliiŋa le isov, ra Yosep igham lezi karis siriv, ve igham lezi tamaz paam. \v 22 Ve irei lezi nonoghiiŋa paghpaaghu le irau zi. Eemon Benyamin, Yosep igham le nonoghiiŋa paghpaaghu liim, ve maet silva irau ndiŋndiŋ tol (300). \v 23 Yosep ipadid gabua popoiazi to Isip izala doŋki zitamoot saŋavul pavozi, ve iyambaar zi ila pa taama Yakop. Ve iyambaar doŋki upin saŋavul tomania aniiŋ maata maata paam. Leso saawe tau timuul tilam, mako imin tamaz pa taama. \p \v 24 Ra Yosep ighur tooghŋa ve taazi tila. Ve isaav pazi ighe: “Ala ve akokook izi eez livuugha sov.” \v 25 Tauvene yes tipul taan to Isip, ve tilaagh tila tivot to tamazi Yakop izi Kanaan. \v 26 Ra tipaes pani tighe: “Tamamai, ulooŋ! Natum Yosep, i imaat mako. Ilepleep ta Isip we. Ve i imin tiina, ve iŋgin taan isov to Isip.” \p Yakop ilooŋ saveeŋ toozi, le irur ve ŋgar tooni imbool. Eemon ighur ila mako. \v 27 Ve saawe tau tipaesia Yosep aliiŋa pani, ve ighita karis tau Yosep iyambaar zi tila pazi leso tizaa ve tizila pa Isip na, tiini izaa ve loolo poia kat. \v 28 Tauvene isaav ighe: “Onoon kat. Ŋgarig gha naghur ila. Natug Yosep imaat mako. I ilepleep. Yau aat nala ve naghita pataghaaŋ. O ighe namaat, namaat lak!” \c 46 \s1 Yakop izila pa Isip \p \v 1 Tauvene Yakop iyau gabua tooni naol isov, ve toman natŋa ve timŋa tiburig gha tizila pa Isip. Tilaagh tila le tivot nugh Ber-Seba, ra i igham watooŋrau pa Maaron to taama Isak ta sewe. \v 2 Mboŋ tana, itandagh ighe Maaron ilam tooni, ve ipoii ighe: “Yakop, Yakop!” \p Yakop iyok pa aliiŋa ighe: “Taug ene.” \p \v 3-4 Ra Maaron isaav pani ighe: “Yau Yoova. Yau Maaron to tamam Isak. Uroi pa uzila taan Isip sov. Pa yau aat nalat tomani ghom pa laghooŋ tsio, ve nagham paaghu tsio timasa timin eval kat ta sewe. Ve murei, yau aat nagham gham amuul alam taan tane. Ve saawe to mateegh tsio, natum Yosep tauu pale ileep zigem ve igharaat ghom.” \x * \xo 46:3-4 \xt Gnp 12:2, 50:1\x* \p \v 5-7 Tauvene Yakop tomania natŋa, timŋa, ve raulivaŋa tizaa karis tau kinik to Isip iyambaar zi pazi na, ve tipaburigin laghooŋ toozi muul. Tipul nugh Ber-Seba, ve tilaagh tomania ŋgai ve saveeŋ mariŋ toozi tau tigham zi izi Kanaan na, ve tizila pa Isip. \x * \xo 46:5-7 \xt Mbaŋ 7:15\x* \s1 Pitiiŋ to Yakop paaghu tooni \p \v 8 Yakop paaghu tooni tau yesŋa tizila pa Isip na ezazi tauvene: \p \v 9 Ruben, i Yakop naatu aidaaba. Ruben natŋa, ene: Anok, Palu, Ezron, ve Karmi. \p \v 10 Ve Simeon natŋa, ene: Yemuel, Yamim, Oat, Yakin, Zoar, ve Saul. Saul tiina, i Kanaan tinazi. \p \v 11 Levi natŋa, ene: Gerson, Koat, ve Merari. \p \v 12 Ve Yuda natŋa, ene: Er, Onan, Sela, Peres, ve Zera. Eemon Er yesuru Onan timaat izi Kanaan. \x * \xo 46:12 \xt Gnp 38:7-10\x* \m Yuda naatu Peres, i ipoop natŋa zitamoot ru, ezazi Ezron gha Amul. \p \v 13 Isakar natŋa, ene: Tola, Pua, Yop, ve Simron. \p \v 14 Ve Zebulun natŋa, ene: Seret, Elon, ve Yalel. \p \v 15 Yakop yesuru azaawa Lea tilepleep izi taan sirivu to Mesopotamia, ve tipoop natuzŋa zitamoot tane tomania natuzliva Dina. Tauvene Lea natŋa ve timŋa, yes irau tamoot ee saŋavul ve tol (33). \p \v 16 Gat natŋa, ene: Zipion, Agi, Suni, Ezbon, Eri, Arodi, ve Areli. \p \v 17 Ve Aser natŋa, ene: Imna, Isva, Isvi, ve Beria. Ve livuzi eeza Sera. Aser naatu Beria natŋa, ene: Eber gha Malkiel. \p \v 18 Tamtamon saŋavul liim ve ee (16) tane, ene Lea besooŋa tooni livaa Silpa yesuru Yakop natuzŋa ve timbuzŋa. Silpa tane, Lea taama Laban igham pani imin besooŋa tooni. \p \v 19 Yakop yesuru azaawa Rael natuzŋa, ene: Yosep gha Benyamin. \v 20 Saawe tau Yosep ilepleep izi Isip, yesuru azaawa Asenat tipoop natuzŋa ru, ezazi Manase gha Epraim. Yosep azaawa Asenat, i Potipera natliva. Potipera, i ŋeer to watooŋrau to nugh On. \p \v 21 Benyamin natŋa, ene: Bela, Beker, Asbel, Gera, Naaman, Ehi, Ros, Mupim, Upim, ve Art. \p \v 22 Tamtamon saŋavul ve paaŋ (14) tane, ene Yakop yesuru azaawa Rael natuzŋa ve timbuzŋa. \p \v 23 Dan ipoop naatu eemon, eeza Usim. \p \v 24 Ve Naptali natŋa, ene: Yazil, Guni, Yezer, ve Silem. \p \v 25 Tamtamon liim ve ru tane, ene Rael besooŋa tooni livaa Bila yesuru Yakop natuzŋa ve timbuzŋa. Bila tane, Rael taama Laban igham pani imin besooŋa tooni. \p \v 26 Tauvene Yakop natŋa ve timŋa tau yesŋa tizila pa Isip na, yes irau tamoot tol liim ve ee (66). Ve raulivaŋa, ene tinin zi tomani zi mako. \v 27 Ve isaav ighe talup Yakop tauu, natŋa, ve timŋa, tomania Yosep ve natŋa ru tau yesuru azaawa Asenat tipoop zi izi Isip na, ene timin tamoot tol saŋavul (70). Yes tane ta tilup zi ve tileep izi Isip. \x * \xo 46:27 \xt Igham 1:5; Mbaŋ 7:14\x* \s1 Yakop tomania natŋa ve timŋa tila tivot Isip \p \v 28 Yakop tomania natŋa ve timŋa tila tigharau Isip, ra imbaaŋ naatu Yuda imuuŋ ila, ve isavia varuzi pa Yosep ighe taama ilam ivot taan sirivu to Gosen wa. \v 29 Tauvene Yosep isaav pa uraata tooni gha tigharaat karis pani, ra izaa ve ila pa Gosen ighe ighita taama. Ila ivot tooni, ra isaghavu ve itaŋ pani le malau. \v 30 Ra Yakop isaav pani ighe: “Aa natug, yau naghe pa yo umaat wa. Eemon mako. Aazne, naghit ghom uleep matam yaryaare. Ighe namaat, namaat lak!” \p \v 31 Ra Yosep isaav pa tooghŋa ve taazi, tomania tamtamon toozi siriv tau yesŋa tilam na ighe: “Yau aat namuul nala to kinik, ve napaes pani naghe: ‘Tamaŋ, tazig ve toghagŋa tipul taan Kanaan, ve tilam tivot wa. \v 32 Yes zeran to ŋginiiŋ ŋgai. Tauvene tiyauur ŋgai tomania saveeŋ mariŋ toozi, ve tilam.’ \v 33-34 Yau aat nala tooni ve nasaav pani tauvene. Ve alooŋ. Yes Isipa lolozi pa tilup zi tomania yes zeran to ŋginiiŋ ŋgai mako kat. Tauvene saawe tau kinik ipoi gham ala tooni, ve ighason gham pa uraat tsiam, yam asaav pani tauvene aghe: ‘O tiina tsiei, saawe tau yei kukuamai ve ilam aazne, yei tamtamon to ŋginiiŋ ŋgai imin timbumaiŋa.’ Ighe asaav pani tauvene, i pale iyok payam to aleep izi taan sirivu to Gosen tane.” \c 47 \s1 Yakop tomania natŋa liim tila tighita kinik to Isip \p \v 1 Yosep ila to kinik ve ipaes pani ighe: “O kinik, tamaŋ, tazig ve toghagŋa tipul taan Kanaan, ve tilam tivot Isip wa. Yes tilam tomania ŋgai ve saveeŋ mariŋ toozi, ve aazne tileep izi Gosen. Tauta nagham tamtamon toozi siriv tilam, leso ughit zi.” \v 2 Ra igham tooghŋa liim tila tiyooz ila kinik naagho. \p \v 3 Kinik ighit zi, ve ighason zi ighe: “Yam aghamgham saa uraat?” \p Yes tiyol aliiŋa tighe: “Tiina tsiei, yei zeran to ŋginiiŋ ŋgai imin timbumaiŋa. \v 4 Pitool tiina ivot izi taan Kanaan, ve nugh tawe le kikiliiŋ irau ŋgai tsiei tighan ne mako. Tauta nilam nighe nileep nimin loom izi nugh tsio tane. Tiina tsiei, mindai? Irau uyok payei to nileep izi taan sirivu to Gosen, ma mako?” \p \v 5 Kinik ilooŋ saveeŋ toozi, ve isaav pa Yosep ighe: “Aazne, taum tamam ve toŋvetaz tsio, tauta tilam tivot leso tileep tomani ghom. \v 6 Taan isov to Isip tau igheen ila yo nimam wa. Tauvene taum ughita taan sirivu eta tau poia kat, ve ughur zi tileep pani. Isaav ighe lolozi pa tileep izi taan Gosen, ene poia. Ve isaav ighe tamtamon toozi siriv tirau kat pa uraat to ŋginiiŋ ŋgai, o ughur zi to tiŋgin ŋgai tsiau paam.” \p \v 7 Ra Yosep igham taama Yakop ilam, ve ighuru iyooz ila kinik naagho paam, ve Yakop ighur poia to Maaron izaa tooni. \v 8 Le isov, ve kinik ighasoni ighe: “Aa olman tsiau, ndaman tsio irau piiz?” \p \v 9 Yakop iyol aliiŋa ighe: “Yau naleep namin loom izi taan irau ndaman ndiŋndiŋ ee tamoot ee saŋavul (130) wa. Ndaman tsiau katini imin to tibugŋa mako. Ve lepoogh tsiau poia mako. Pataŋani naol indeeŋ ghau.” \p \v 10 Yakop isavsaav pa kinik le isov, ve ighur poia to Maaron izaa tooni muul, ra ipuli, ve ivot ila. \v 11 Yosep ila igharaat lepoogh to taama, tooghŋa, ve taazi, tomania azuwazŋa ve natuzŋa itaghon kinik aliiŋa. I igham lezi taan sirivu poia kat tau igheen izi taan sirivu to Ramses. \v 12 Ve i tauu iŋgin taama tomania toŋvetaz tooni pa lezi aniiŋ, itaghon tamtamon piiz tau tileep ila ruum eŋaeŋa. \s1 Pitool ivaghamunia yes Isipa le tisaghat kat \p \v 13 Saawe tana, pitool ivot tiina le tiina kat, ve ivaghamunia yes Isipa ve yes Kanaana le tisaghat kat. Pasaa, lezi aniiŋ rigta igheen muul mako. \v 14 Tauvene tilala to Yosep pa gholiiŋ lezi aniiŋ, ve i iyauyau maet toozi, ve ighurghuru ilala to kinik. \v 15 Tighamgham tauvene, le Yosep iyauur yes Isipa ve yes Kanaana maet toozi le isov kat. Ra yes Isipa tila to Yosep, ve titaŋ raraini tighe: “O tiina tsiei, maet tsiei raa, isov kat. Ugham lemai aniiŋ sorok! Ighe yo uul ghei mako, ene aat nisov nimataar izi naghom.” \p \v 16 Yosep iyol aliŋazi ighe: “Isaav ighe maet tsiam isov kat, o agham ŋgai tsiam tilam, ve aparavol pa lemim aniiŋ.” \v 17 Tauvene ndaman eemon tana, yes tighamgham ŋgai toozi maata maata tilala to Yosep, ve i ighamgham lezi aniiŋ, le iyau suvinia hos, doŋki, makau, sipsip, ve mekmek toozi tisov. \p \v 18 Ndaman tana ilam ila ve ndaman ite, ra yes Isipa timuul tila to Yosep, ve tisaav pani tighe: “O tiina tsiei, pataŋani tsiei, irau niŋgooza payo mako. Ughita. Pitool tane ighengheen soone. Eemon maet tsiei tomania ŋgai tsiei, tauta yo uyauur zi tisov wa. Ve lemai gabua eta muul to nigham payo ne mako. Yei taumai mon ta nilepleep, tomania taan tsiei. \v 19 Tiina tsiei, paita nisov nimatmaat izi naghom pa pitool. Tauvene ughol ghei tomania taan tsiei, ve ugham lemai aniiŋ to nighan, ve ugham lemai uuv, leso nitoov vazoghiiŋ zi. Yei nisov aat nimin besooŋa pa kinik, ve taan tsiei paam imin i le. Leso nimaat sov, ve nileep matamai yaryaare. Ighe yo uul ghei mako, ene pale nisov nimataar, ve taan tsiei igheen sorok.” \p \v 20-21 Tauvene Yosep ighol taan isov to yes Isipa gha imin kinik le. Pasaa, pitool ivaghamun zi le tisaghat kat. Tauta tamtamon tisov to Isip tigholia taan toozi isov ila pa kinik, ve timin besooŋa pani. \v 22 Eemon yes zeran to watooŋrau, yes tigholia taan toozi ila pa Yosep mako. Taan toozi igheen to tauzi. Pasaa, yes tilepleep ila kinik tauu niima. \p \v 23-24 Yes Isipa tau Yosep ighol taan toozi na, i isaav pazi ighe: “Aazne, yau naghol gham tomania taan tsiam, ve amin besooŋa to kinik wa. Tauvene yau aat nagham lemim aniiŋ uuve to vazoghiiŋ. Murei, isaav ighe aniiŋ anooŋa ivot, yam aat avalaghi imin ŋgun liim, ve aghur ŋgun ee imuul ila pa kinik, ve ŋgun paaŋ imin lemim. Aghan sirivu, ve sirivu igheen pa vazoghiiŋ.” \p \v 25 Yes tilooŋ Yosep saveeŋ tooni, ve tiyok pani tighe: “Tiina tsiei, yo ugham poghani ghei kat. Imin ta yo uul ghei mako, kanaŋ nisov nimataar. Tauvene yei aat nimin besooŋa pa kinik, ve nibees pani toman lolomai poia.” \p \v 26 Tauta Yosep ighur tutuuŋ ee pa yes Isipa tauvene: Murei, ighe mariri ivot, yes aat tilup aniiŋ, mako tivalaghi imin ŋgun liim, ve tighur ŋgun ee imuul ila pa kinik. Eemon yes zeran to watooŋrau, aniiŋ isov tau itumtum ila taan toozi, ene igheen to tauzi. Pasaa, kinik ighol taan toozi imin le mako. Tutuuŋ tane titataghoni soone. \s1 Yakop isaav pa Yosep ighe itavia paata izi taan Kanaan \p \v 27 Tauvene yes Israela tizila Isip, ve tila tileep izi taan sirivu to Gosen. Tileep ta sewe, ve tamtamon tomania gabua toozi timasa le timin naol kat. \v 28 Yakop ileep izi Isip irau ndaman saŋavul liim ve ru, le ndaman tooni irau ndiŋndiŋ ee, tamoot ru, ve liim ve ru (147). \v 29-30 Ra iyamaan ghi ighe saawe tooni to mateegh ilam igharau wa. Tauvene ipoi naatu Yosep ilam, ve isaav pani ighe: “O natug, saawe tau ighe namaat, yau naghe namuul nala nagheen izi taan tau tamaŋ ve tibugŋa tigheen pani we. Tauvene isaav ighe lolom igheen tsiau, na ughur nimam ila ŋgoig, ve umbu saveeŋ tomani ghau tauvene: Yo irau utavi ghau izi taan tane mako. Yo aat ugham patag ila Kanaan, ve utavi ghau ta sewe. Isaav ighe utaghon aliŋag tane, ene pale itotoi ighe lolom isaghav ghau kat, ve ugham ŋgar poia payau itaghon saveeŋ mbuaaŋ tsio.” \p Yosep iyol aliiŋa ighe: “Tamaŋ, ugham ŋgar naol sov. Yau aat nataghon aliŋam.” \p \v 31 Yakop isaav pani muul ighe: “Saveeŋ tau yo umbua tomani ghau na, yau naghe upariaaŋa ila Maaron maata le iyaryaaŋ kat.” Tauvene Yosep ipariaaŋ saveeŋ mbuaaŋ tooni tawe. Ra Yakop ileep ila niia to ghenooŋ, ve itud ve ipait Maaron toman loolo poia. \x * \xo 47:31 \xt Hib 11:21\x* \c 48 \s1 Yakop ighur poia to Maaron izaa to Manase gha Epraim \p \v 1 Tilepleep ila, ve tipaes pa Yosep tighe: “Tamam imorooŋ.” Tauvene Yosep igham natŋa ru, Manase gha Epraim, ve yesŋa tila tighe tighita taama Yakop. \v 2 Tila peria, ve tamtamon siriv tipaes pa Yakop tighe: “Olman, natum Yosep ilam wa.” \p Olman Yakop ilooŋ saveeŋ tane, ve ipariaaŋ ghi, iburig mboole izi niia to ghenooŋ, \v 3-4 ve isaav pa Yosep ighe: “Ulooŋ. Maaron Saksaki Tau Iliiv Zimaronŋa Tisov na, ivot tsiau izi nugh Lus tau igheen ila taan to Kanaan, ve ighur poia tooni izaa tsiau, ve isaav payau ighe: ‘Yau aat nagham paaghu tsio timasa timin eval kat, ve rumei katini tivot ilat tsio. Ve yau aat nagham taan tane imin lezi. Leso tileep pani taghon taghon gha ila.’” \x * \xo 48:3-4 \xt Gnp 28:13-14\x* \p \v 5 Yakop iseeŋ saveeŋ tooni ighe: “Natumŋa ru, Manase gha Epraim, yau nalam taan to Isip soone, ve yamru azuwam apoop zi izi sene. Yau naghe nagham zi timin leg ve tiyooz pa gabua tsiau raraate imin Ruben gha Simeon tau taug natugŋa duduuŋ na. \v 6 Ve isaav ighe yo upoop muul, ene aat timin yo taum lem, ve tileep ila toghazŋa ru Epraim gha Manase sambazi, ve tigham gabua ila toozi. \v 7 Saawe tau napul taan Mesopotamia, ve namuul nalam Kanaan le nagharau nugh Eprata, tinam Rael imaat izi eez livuugha, ve natavia ta sewe.” (Nugh Eprata, eeza ite Betelem.) \x * \xo 48:7 \xt Gnp 35:16-19\x* \p \v 8 Yakop isavia saveeŋ tane le isov, ra maata ila le ikus Yosep natŋa ru. Tauvene ighasoni ighe: “Savunugha tana?” \p \v 9-10 Yosep iyol aliiŋa ighe: “Ene natugŋa ru tau Maaron igham zi payau izi ta sene.” \p Yakop ighilaal zi mako pasaa, i imin kooŋ kat, ve maata irau ighita nugh muul mako. Ra Yakop isaav pa Yosep muul ighe: “Ugham yesuru tilam tigharau ghau. Leso naghur poia to Maaron izaa toozi.” \p Tauvene Yosep igham natŋa ru tila tigharau timbuzi Yakop, ve i isaghav zi. \v 11 Ra isaav pa Yosep ighe: “Muuŋ, naghe irau naghita naghom muul mako. Eemon Maaron igham poghani ghau, tauta aazne naghit ghom, ve naghita natumŋa paam.” \p \v 12 Ra Yosep igham natŋa ru tila soghan rig pa taama, ve aana iput aaghe pa taama, ve ighur naagho izila pa taan. \v 13 Igham tauvene le isov, ra iburig iyooz, niima ŋas ikis naatu aidaaba Manase, ve ighuru ileep ila taama niima tapir, ve niima tapir ikis naatu Epraim, ve ighuru ileep ila taama niima ŋas. \v 14 Eemon Yakop iparavolia niima, le niima tapir izala ŋeer muria daaba, ve niima ŋas izala ŋeer olman daaba. \v 15 Ra ighur poia to Maaron izaa to Yosep tomania natŋa ighe: \q2 “O Maaron, yo Maaron to tibug Abaram yesuru tamaŋ Isak. Lepoogh tomania laghooŋ toozi, yesuru matazi iŋgalŋgal ghom ve titaghon eez tsio. \q2 Saawe tau tinaŋ ipoop ghau, ve ilam aazne, yo uŋginŋgin ghau, ve matam payau. \x * \xo 48:15 \xt Mbo 23:1; Yo 10:11\x* \b \q1 \v 16 Ve uvot tsiau imin aŋela, ve ugham mulin ghau pa pataŋani tsiau ta naol ne. \q2 Aazne, suŋuuŋ tsiau iŋarui ghom naghe ughur poia tsio izaa to geegeu ru tane. \q2 Leso paaghu toozi timasa timin naol izi taan, \q2 ve yeiru tamaŋ Isak ve tibug Abaram ezamai iseeŋga taghon taghon gha ila.” \p \v 17 Yosep ighita taama ighur niima tapir izala naatu muria Epraim daaba, le irau loolo mako. Tauvene iit taama niima tapir pa naatu muria, ve ighe ighuru ila naatu olman Manase daaba. \v 18 Ve isaav pa taama ighe: “Tamaŋ, ugham vena sov. Nimam tapir ila ŋeer olman daaba, o poia.” \p \v 19 Eemon Yakop ilooŋ Yosep aliiŋa mako. Isaav pani ighe: “Natug, ŋgar tau yau naghamu ne, nakankaan pani mako. Yau nawataghi. Natum Manase, paaghu tooni pale timasa timin naol, ve eeza imin tiina paam. Eemon taazi eeza pale iliivo. Pasaa, paaghu tooni pale timasa timin eval tiina kat, ve rumei katini aat tivot ila tooni.” \p \v 20 Tauvene saawe tana, Yakop ighur poia to Maaron izaa to Yosep natŋa ru, ve isaav pazi ighe: “Murei, isaav ighe yes Israela tighur poia to Maaron izaa to tamtamon, ene pale tiwaat ezamim tighe: ‘Maaron pale ighur poia tooni izaa tsiam imin igham pa Epraim gha Manase.’” Tauvene i iit Epraim eeza izaa le iliiv toogha Manase. \x * \xo 48:20 \xt Hib 11:21\x* \p \v 21 Yakop ighur poia to Maaron izaa to yesuru le isov, ra isaav pa Yosep muul ighe: “Ulooŋ. Saawe tsiau to mateegh ilam igharau wa. Eemon Maaron pale ileep tomani gham. Ve murei, i pale igham gham amuul ala pa taan to timbumimŋa ve tamamimŋa. \v 22 Ve ulooŋ. Muuŋ, yau nagham paneegh tomania mbuzaagh tsiau, ve yeŋa yes Amora niparav le naliiv zi. Tauta nagham nugh mbua Sekem imin leg. Yau naghe nait ezam iliiv toghamŋa ezazi. Tauvene aazne, yau aat napul taan tawe imin yo lem. Ve taan sirivu, ene pale napuli ila pa toghamŋa.” \c 49 \s1 Yakop ivotia gabua tau murei pale ivot pa natŋa \p \v 1 Yakop isavsaav tomania Yosep le isov, ra ipoi natŋa siriv tilam, ve isaav pazi ighe: “Alam agharau ghau. Leso navotia gabua tau murei pale ivot payam. \q1 \v 2 Yam Yakop natŋa, tamamim Israel ta yau. \q2 Alam alup gham izi naghog, ve alooŋ saveeŋ tsiau. \q1 \v 3 Ruben, yo natug aidaaba. \q2 Saawe tau paghug ve tapirig ighengheen, yau napoop ghom imin maata. \q2 Tauta tapirig izaa tsio, ve ezam ve tapirim iliiv tazimŋa. \q2 \v 4 Eemon yo irau uŋgin taum mako. Yo umin yaa tau ivot toman tapiri tiina. \q2 Yo uroron pa tamam mako, ve upamayaŋin ghau. \q2 Pasaa, uzala niag to ghenooŋ, ve umogheer pa azuwag. \q2 Tauvene ezam irau imuuŋ pa tazimŋa muul mako. \x * \xo 49:4 \xt Gnp 35:22\x* \q1 \v 5 Simeon yesuru taazi Levi, ŋgar toozi raraate. \q2 Yesuru zeran to ravuuŋ tamtamon sorok pa mbuzaagh toozi. \x * \xo 49:5 \xt Gnp 34:25\x* \b \q1 \v 6 Tauvene lolog pa ŋgar toozi mako, \q2 ve lolog pa lupuuŋ tomani zi mako. \q2 Pasaa, yesuru atezi tuuku, ve tiravrav sorokin tamtamon timatmaat. \q2 Ve ŋgai paam, tivaghamun zi sorok. \b \q1 \v 7 Maaron tauu pale ighur pataŋani iŋarui zi. \q2 Pasaa, aatyavyav toozi, ene tiina kat. \q2 Irau lolozi isaghatin tamtamon rigta mako. \q2 Tauvene yau aat nareu zi tomania paaghu toozi le timbiriis tila tileep ila toŋvetaz toozi sosozi. \q1 \v 8 Yuda, toghamŋa ve tazimŋa pale tipait ezam. \q2 Pasaa, yo aat ukis koiamŋa luazi. \q2 Tauvene toghamŋa ve tazimŋa pale tiput aghezi payo, ve tipakur ghom. \b \q1 \v 9 Yuda, yo umin laion paaghu tau tapiri tiina ve tamtamon tiroiroi pani. \q2 Yo umin laion tau ighan ŋgai sagsag siriv le isov, ve izi igheen. \q2 Sei irau iroi mako ve imogheer pani? Mako. \x * \xo 49:9 \xt Syg 5:5\x* \b \q1 \v 10 Yuda tomania paaghu tooni pale tikis titi to kinik, \q2 ve tighamgham pooz ila le irau titi tawe tamtamona duduuŋ ilam ivot. \q2 Mako i tauu ikisi, ve nugh nugh tileep ila i saamba. \x * \xo 49:10 \xt Mbo 2:9, 110:2; Mt 2:6\x* \b \q1 \v 11-12 Yuda paaghu tooni pale tileep poia izi taan toozi, ve tirau kat pa lezi aniiŋ ve vaen, ve titum toman naghozi popoia. Irau timbool pa gabua eta mako. \q1 \v 13 Zebulun paaghu tooni pale tileep tigharau te, \q2 ve lezi aavo poia to waaŋ tilooŋ tila. \q2 Taan toozi pale ila imuul izi nugh Sidon. \q1 \v 14-15 Isakar paaghu tooni pale timin doŋki tau bide tapiri. \q2 Eemon i igheen sorok ila bodbodaaŋ to nakaral tau aniiŋ igheen ila. \q2 Pale tighita tighe taan toozi, ene poia to tileep pani ve tigham uraat. \q2 Tauvene yes pale tigham uraat tiina. \q2 Ve tamtamon toozi siriv pale timin besooŋa sorok, ve tigham uraat pataŋani. \q1 \v 16-17 Dan paaghu tooni pale timin rumei marani ee to yes Israela, \q2 ve tigham uraat pa gharatooŋ pataŋani to tamtamon. \q2 Yes eval mako. Eemon pale tivaghamunia koiazŋa imin moot saghati tau ileep eez ziige ve isasaŋan. \q2 Ighe tamtamon eta ilaan tomania hos tooni ilam, \q2 ene rekia mon iŋaaŋ hos aaghe, ve ŋeer tau ileep izala paavo na, itap izi taan. \q1 \v 18 O Yoova, yau nasaŋan ghom to ugham mulin ghau. \q1 \v 19 Gat paaghu tooni koiazŋa pale tilam tighe tireu zi. \q2 Eemon yes pale tiparav ariaaŋ, ve tinaan zi tighau tila. \q1 \v 20 Taan to Aser pale ŋgoreeŋa tiina, \q2 ve aniiŋ popoia maata maata tau kinik lolozi pani na, titum ila. \q1 \v 21 Naptali, paaghu tsio pale timin mekmek sagsag \q2 tau tilaghlaagh sorok titaghon tauzi lolozi, \q2 ve tipopoop natuzŋa tau paghunazi kat. \q1 \v 22 Yosep paaghu tooni pale timin ai vaen tau iyooz igharau yaa, \q2 ve booga titum tila soghan le tiliiv sirsiir, \q2 ve ighur anooŋa popoia katini. \x * \xo 49:22 \xt Mbo 1:3\x* \b \q1 \v 23 Yosep koiŋa tipaburigin malmal pani, ve tinaano tighe tivaneghi gha imaat. \q2 Eemon tirao mako. \b \q1 \v 24 Pasaa, Maaron saksaki to Yakop, i ŋginiiŋ to yes Israela, \q2 ve imin niazi ariaaŋa to yoŋgaaŋ. \q2 Tauta Yosep niima tuŋia pa paneegh tooni, ve ivanegh rekrekia. \b \q1 \v 25 Yosep, Maaron to tamam aat iuul ghom. \q2 Maaron Saksaki Tau Iliiv Zimaronŋa Tisov na, pale ighur poia tooni izaa tsio tomania paaghu tsio, \q2 ve igham uman to sambam izi payam, \q2 ve igham yaa to taan loolo izaa payam paam. \q2 Ve ighur poia tooni izaa to zilivaa tsiam, leso tipoop natmimŋa katini. \b \q1 \v 26 Yo tamam yau. Poia tau Maaron ighuru izaa tsiau, ene tiina kat. \q2 Itav loloz tintiina tau tiyozyooz irau saawe. \q2 Iliiv poia tooni tau muuŋ izaa to tibugŋa. \q2 Poia tauvene pale izaa to Yosep tomania paaghu tooni, ve ipabood zi imin moghar ndamoonda izala dabazi. \q2 Pasaa, i imin daaba pa tooghŋa. \q1 \v 27 Benyamin, i imin ŋgavuun sagsag tau pitoola ve ilaghlaagh. \q2 Mboŋoozo ta naol ne, i ighanghan gabua tau i iravrav zi na. \q2 Ve ravrav isov, ivavalagh gabua tau i igham zi na, ve ireireii pa zeetŋa.” \p \v 28 Ene yes Israela rumei toozi saŋavul ve ru. Saawe tau tamazi Yakop ighe imaat, i ighur poia to Maaron izaa toozi. Ve saveeŋ tau i isavia pa natŋa, ene: iduduuŋ pa yes eŋaeŋa. \s1 Olman Yakop imaat \p \v 29-30 Yakop ighur poia to Maaron izaa to natŋa le isov, ra aavo iyaryaaŋ pazi ighe: “Yau naghe napul gham tane, ve nala naleep tomania ziiri waaro tsiau tau timaat wa. Saawe tau ighe namaat, yam agham ghau nala, ve aghur ghau naloŋ nala maet puura tau igheen izi taan Makpela. Leso nagheen tomania tamaŋ ve tibug. Maet puura tawe, muuŋ tibug Abaram igholi ila to Epron, i ŋeer to yes Hita. Igheen igharau nugh Mamre ta Kanaan we. \x * \xo 49:29-30 \xt Gnp 23:16-19\x* \m \v 31 Pasaa, maet puura tawe, ta tighur Abaram yesuru azaawa Sara, ve Isak yesuru azaawa Rebeka tiloŋ tila. Ve yau naghur azuwag Lea aana iloŋ ila paam. \v 32 Tauvene maet puura tau Abaram igholi ila to yes Hita na, yau naghe aghur ghau naloŋ nala nagheen ta sewe paam.” \p \v 33 Olman Yakop ighur saveeŋ izi to natŋa le isov, ra iyoot aaghe izala niia to ghenooŋ, iyavaghan, ve imaat. \c 50 \s1 Tigharaat Yakop paata \p \v 1 Yosep ighita taama Yakop imaat, ve itap izala paavo, isaghavu, ve itaŋ. \v 2-3 Itaŋ le isov, ra isaav pa yes besooŋa tooni tau tighamgham uratoi yes mateegha patazi na, gha tigharaat taama paata. Leso isaghat rekia sov, ve igheen malau. Tauvene yes tila ve tigham uratoi Yakop paata itaghon gabuazi, le irau mboŋ tamoot ru (40). Pasaa, uraat tawe ikis zi saawe malau tauvene. Yes Isipa paam titaŋ pa olman Yakop, ve tileep ila moŋiiŋ le irau mboŋ tamoot tol saŋavul (70). \p \v 4 Tilepleep le saawe to moŋiiŋ isov, ra Yosep isaav pa yes uraata tau tiŋgin kinik ruum tooni na ighe: “Isaav ighe lolomim payau, na agham naghog, ve ala asavia aliŋag pa kinik tauvene: \v 5 Saawe tau tamaŋ ileep maata yaryaare, i isaav payau gha nambu saveeŋ ariaaŋa pani ila Maaron maata tauvene: Saawe tau i imaat, yau aat nagham paata ila taan Kanaan, ve naghuru iloŋ ila maet puura tau i tauu igharaata ta sewe. Tauvene naghe naghason kinik. Irau iyok payau, ve nala natavia tamaŋ paata ta sewe? Natavia le isov, o namuul nalam.” \p \v 6 Kinik ilooŋ ghasoniiŋ tooni, ve iyok pani ighe: “Poia. Ula utavia tamam izi taan Kanaan itaghon saveeŋ mbuaaŋ tsio tau ugham pani na.” \p \v 7-9 Tauvene Yosep tomania tooghŋa, taazi, ve tamtamon toozi siriv tiburig, ve tigham tamazi Yakop paata tighe tila titavia izi taan Kanaan. Yes uraata to kinik tau tiŋginŋgin ruum tooni na, tomania yes daaba to Isip tisov tiburig tomani zi, ve yesŋa tila. Siriv tizaa hos, siriv tizaa karis, ve siriv tilaagh taan. Tauvene yes tau tilaagh tomania Yosep na, yes eval kat. Eemon Yosep tomania tooghŋa ve taazi tipul azuazŋa tomania natuzŋa ve ŋgai toozi tizi tileep izi taan Gosen. \p \v 10 Tilaagh tila le tivot nugh to losiiŋ wit tau igheen igharau nugh Atat izi yaa Yordan paaŋa ite. Ra tipaburigin taŋiiz muul pa Yakop, ve titaŋtaŋ tauvene le irau mboŋ liim ve ru. Titaŋ tiina kat. \v 11 Tauvene yes Kanaana tau tileep nugh tawe tilooŋ taŋiiz toozi, ve tighe: “Wai, ewe yes Isipa lolozi isaghat tiina kat, tauta titaŋtaŋ we.” Puughu tane ta tiwaat nugh tawe eeza ‘Abel Mizraim.’ Nugh tawe igheen ila yaa Yordan paaŋa ite. \p \v 12-13 Tauvene Yakop natŋa titaghon aliiŋa, ve tigham tamazi paata ila taan Kanaan, ve tighuru iloŋ ila maet puura tau igheen izi taan Makpela na. Taan tau maet puura tawe igheen ila na, muuŋ Abaram igholi ila to Epron, i ŋeer to yes Hita. Leso titavia mateegha toozi ta sewe. Maet puura tawe igheen igharau nugh Mamre. \x * \xo 50:12-13 \xt Gnp 23:16-18; Mbaŋ 7:16\x* \m \v 14 Tighur Yakop paata iloŋ ila maet puura tawe le isov, ra Yosep tomania tooghŋa, taazi, ve yes eval tau tilaagh tomani zi na, timuul tizila pa Isip. \s1 Yosep ipul sosor to tooghŋa \p \v 15 Yakop imaat, ra roiŋ igham Yosep tooghŋa ve tighe: “Aiss, tamaan imaat wa. Isaav ighe Yosep maata iŋgal ŋgar saghati tau muuŋ tagham pani na ve ighe iyatu, saa pale ivot pait? Pale tagham mindai?” \p \v 16 Tauvene aliŋazi ila pa Yosep tighe: “Tamaan imaat soone, ve ighur saveeŋ izi tsiei tauvene: \v 17 ‘Yam ala ve asavia aliŋag pa natug Yosep tauvene: Yo irau lolom isaghatin toghamŋa, ve upul sosor toozi, ve lolom iveghai ŋgar saghati tau tigham payo na.’ Tamaan isaav tauvene, tauta yei besooŋa to Maaron tau tamaan ibesbees pani na, nitaŋ rarai ghom nighe: Lolom isaghatin ghei, ve upul sosor tsiei.” Yosep ilooŋ saveeŋ toozi, ve itaŋ. \p \v 18 Ra tooghŋa tauzi tila tivot tooni, ve titap tizi ila naagho, ve tisaav pani tighe: “Ulooŋ. Yei tane pale nisov nimin besooŋa payo.” \p \v 19 Eemon Yosep isaav pazi ighe: “Yam aroi sov. Yau namin Maaron, leso naghur atuya payam? Mako. \x * \xo 50:19 \xt Ro 12:19\x* \m \v 20 Muuŋ, yam aghe avaghamun ghau. Eemon ŋgar tsiam saghati tana, Maaron itoora imin gabua poia. Ene eez tau i iuul tamtamon katini. Tauta timaat mako, ve aazne tileep matazi yaryaare. \x * \xo 50:20 \xt Yo 11:51; Ro 8:28; Mbaŋ 2:23\x* \m \v 21 Tauvene yam aroi sov. Yau taug aat naŋgin gham, tomania azuwamimŋa ve natmimŋa, ve nauul gham pa lemim aniiŋ ma saa gabua tau ambool pani.” Yosep isavia saveeŋ luuma tane pa tooghŋa, tauta irav atezi, ve lolozi poia muul. \s1 Yosep imaat \p \v 22 Yosep tomania tooghŋa ve taazi tilepleep izi Isip, le Yosep ndaman tooni irau ndiŋndiŋ ee ve saŋavul (110). \v 23 I ighita timŋa ve gaabŋa to Epraim, ve ighita Manase naatu Makir natŋa paam, ve irarar pazi imin i tauu tooni. \p \v 24 Yosep iyamaan ghi ighe saawe tooni to mateegh igharau, ve isaav pa tooghŋa ve taazi ighe: “Saawe tsiau to mateegh igharau wa. Eemon Maaron tauu aat maata payam, ve iŋgin gham aleep poi. Ve murei, i pale igham gham apul nugh tane, ve amuul ala aleep izi taan Kanaan itaghon saveeŋ ariaaŋa tau i imbua tomania Abaram, Isak, ve Yakop.” \v 25 Ra aavo iyaryaaŋ pazi ighe: “Maaron aat maata payam ve iuul gham, leso apul nugh tane, ve amuul ala pa taan Kanaan. Saawe tana ighe ivot, mako agham tuag ve alaagh tomania.” Yes tilooŋ saveeŋ tooni tane, ve timbu saveeŋ pani tighe yes aat titaghon aliiŋa. \x * \xo 50:25 \xt Igham 13:19; Hib 11:22\x* \m \v 26 Tauvene Yosep ndaman tooni irau ndiŋndiŋ ee ve saŋavul (110), ra imaat. Yes Isipa tigharaat paata leso imbuuz sov, ve tizeeva ila ndawawa loolo ta Isip we.