\id EPH - Saveeŋ (Tuam dialect) NT -Papua New Guinea 2011 (web 2014) \h Epesus \toc1 Rau Tau Paulus Iboode Pa Yes Epesus \toc2 Epesus \toc3 Ep \mt1 Rau Tau Paulus Iboode Pa Yes Epesus \mt2 Efesus—Ephesians \c 1 \p \v 1 Yau Paulus. Maaron ighur ghau namin mbaŋooŋa to Yesu Krisi itaghon tauu loolo. Nabood rau tane ilat pa yam tamtamon patabuyaaŋa to Maaron tau aleep izi nugh Epesus, ve aghur ila to Yesu Krisi, ve apaak ila tooni. \x * \xo 1:1 \xt Mbaŋ 18:19, 19:1, 20:17+\x* \p \v 2 Poia to Tamaan Maaron ve Tiina toit Yesu Krisi izaa tsiam, ve tiŋgin gham aleep poia toman lolomim luuma. Onoon. \s1 Krisi imin eez pa poia to Maaron izaa toit \p \v 3 Iit tapait Maaron tau Tiina toit Yesu Krisi Taama. Pa iit tau tapaak Krisi ve taleep ila tooni na, Maaron igham poghani ghiit, ve igham gabua popoia naol to nugh sambam pait, leso ipalot anunuun. \p \v 4 Aghita. Iit tau tapaak Krisi ve taleep ila tooni na, muuŋ kat, saawe tau Maaron ighur sambam ve taan soone, i isiigh ghiit ighe igham ghiit tamin i le. Leso tamin tamtamon tooni patabuyaaŋa, ve leen sosor eta ila i maata mako. \x * \xo 1:4 \xt Ro 8:28+; Kol 1:22; 2Tes 2:13; 2Tim 1:9\x* \m \v 5 Tauvene muuŋ kat, Maaron loolo igheen toit, ve maata iŋgal ighe igham ghiit tamin i natŋa ila uraat to Yesu Krisi. Ene i itaghon tauu loolo ve poia tooni. \x * \xo 1:5 \xt Yo 1:12; Ga 4:5\x* \m \v 6 Maaron ighe tamtamon tipaiti pa poia tooni. Tauta igham poghani ghiit sorok itaghon tauu loolo ve ŋgar tooni, ve ighur poia tooni tiina kat izaa to iit tau tapaak Naatu Yesu Krisi ve taleep ila tooni. Naatu tana, Taama Maaron loolo igheen tooni kat. \x * \xo 1:6 \xt Mt 3:17\x* \p \v 7 Poia to Maaron, ene tiina le tiina kat. Iit tamtamon tau tapaak Krisi ve taleep ila tooni na, siŋ tooni ipas ghiit tavot pa saghati tapiri, ve ireu sosor toit isov ilale. \x * \xo 1:7 \xt Ro 3:24; Kol 1:14; Hib 9:12; 1Pe 1:18+\x* \m \v 8 Tauvene Maaron ighur poia tooni tiina kat izaa toit. Ve i ipaghazoŋai ghiit pa ŋgar popoia naol, leso taghazooŋ pani. \v 9-10 Ŋgar yoŋgaaŋa tooni tau igheen ila tauu loolo, tauta Maaron ipaghazoŋai ghiit pani wa. Ŋgar tawe iŋarui Yesu Krisi. Pasaa, Maaron ighe igham pooz pa gabua naol isov ila ila le ighe saawe duduuŋ tau i tauu ighuru na ivot, mako ilup gabua naol isov tau tileep izi sambam ve taan na timin eemon, ve ighur zi tileep ila Krisi saamba, ve Krisi imin daaba pazi. \x * \xo 1:9-10 \xt Ro 16:25+; Ep 3:9+; Kol 1:16, 26\x* \p \v 11 Saawe isov, Maaron igham gabua naol isov tivotvot itaghon tauu loolo ve ŋgar tooni. Iit tamtamon tau tapaak Krisi ve taleep ila tooni na, muuŋ kat, Maaron isiigh ghiit itaghon tauu loolo ighe igham ghiit tamin le. Tauta aazne tagham gabua popoia naol ila tooni. \x * \xo 1:11 \xt Ro 8:28+; 2Tim 1:9\x* \m \v 12 Ve i ighe yei Yuda tau nighur ila to Krisi imin maata na, nipaghazoŋai tamtamon pa tapiri ve poia tooni, leso tipait eeza. \p \v 13 Ve yam paam. Saawe tau alooŋ saveeŋ onoon to vaaru poia ve aghur ila, yamŋa Krisi avalupu gham amin eemon. Pasaa, saveeŋ tawe ipaghazoŋai gham pa eez tau Maaron igham mulin gham ila uraat to Krisi. Ve Krisi ndaamo payam, tauta Maaron igham Avuvu Patabuyaaŋ payam itaghon saveeŋ mbuaaŋ tooni. Avuvu tawe, ene imin ilaal payam ighe yam tamtamon tooni. \x * \xo 1:13 \xt Yo 14:16+; Ga 3:14; Ep 4:30; Syg 7:3\x* \m \v 14 Maaron Avuvu tau taghamu ne, ene imin puughu pa gabua naol isov tau murei i pale igham pait. Leso taghur ila taghe ezaan pa ghamuuŋ gabua tawe, ve tasaŋan saawe to i igham mulin ghiit, ve igham ghiit tala taleep tomania izi nugh sambam. Tauvene iit tapait Maaron eeza pa tapiri ve poia tooni. \x * \xo 1:14 \xt Ro 8:23; 2Kor 1:22\x* \s1 Suŋuuŋ to Paulus \p \v 15 Yau nalooŋ varumim tighe yam aghur ila kat to Tiina toit Yesu, ve lolomim pa tamtamon patabuyaaŋa tisov to Maaron ve aghamgham poghani zi. \x * \xo 1:15 \xt 1Tes 1:2+\x* \p \v 16-17 Saawe tana ve ilam, yau napul suŋuuŋ payam mako. Saawe isov, matag iŋgalŋgal gham ila suŋuuŋ tsiau. Tiina toit Yesu Krisi Taama Maaron, eeza tiina pa tapiri ve poia tooni. Yau napapaiti toman lolog poia kat pa uraat tau i ighamghamu ila sosomim. Ve nanoknok ghasoniiŋni naghe tauu Avuvu igham gham aghilaal ŋgar popoia, ve ipaghazoŋai gham pa Maaron ŋgar tooni, leso awatagh katin Maaron. \x * \xo 1:16-17 \xt Kol 1:9; 2Pe 1:3\x* \m \v 18 Ve naghe Maaron igham ghazooŋa tooni isul ila lolomim, leso aghilaal gabua popoia maata maata tau i ighe igham pa tamtamon tooni na. Ene gabua tau aazne yam aghurghur matamim pani na. I ipoi gham amin le, leso agham gabua tawe. Onoon kat, iit tamtamon to Maaron ezaan pa ghamuuŋ gabua katini tau paghunazi kat. Tauta naghe yam awatagh katin zi. \x * \xo 1:18 \xt Mbaŋ 26:18; 2Kor 4:6\x* \m \v 19 Ve naghason Maaron naghe igham gham aghilaal katin tapiri tau iuluul iit tamtamon tau taghur ila tooni. Tapiri tawe, ene tiina le tiina kat. Ighe tagham ŋgar pani, aat tarao mako. \x * \xo 1:19 \xt Ep 3:16; Kol 1:29\x* \s1 Aazne, Krisi ileep izi saamba ve iŋgin gabua naol isov \p \v 20 Maaron tapiri tau aazne iuluul ghiit ne, ene raraate imin tapiri tau ipaburigin Krisi pa mateegh, ve ighamu izala sambam gha mboole izi ila Taama Maaron niima tapir. \x * \xo 1:20 \xt 2Kor 13:4; Kol 3:1; Hib 1:3+\x* \m \v 21 Tauvene aazne, Krisi ileep ta saaŋa we, ve ighamgham pooz pa gabua naol isov. Yes pooza ve daaba tau tiŋginŋgin gabua, tomania gabua ariaŋazi to sambam ve taan tau lezi tapirizi tiina na, gabua naol isov tau lezi ezazi, ene Krisi eeza ve tapiri iliiv zi kat, ve tisov tileep ila i saamba. Ta aazne, ve saawe murei paam. \x * \xo 1:21 \xt Mt 28:18; Kol 1:16+; Pil 2:9+\x* \m \v 22-23 Pasaa, Maaron ighur gabua naol isov tileep ila Krisi saamba wa. Tauta i imin daaba pazi ve ighamgham pooz pazi. Ve pooz tooni, ene to iuul yes tau tileep ila lupuuŋ tooni. Lupuuŋ tana, ene imin Krisi tauu anooŋa. Ve i ileep ila lolozi ve ipavon zi pa tapiri ve poia tooni, imin i ipavon gabua naol isov, ve igham pooz pazi. \x * \xo 1:22-23 \xt Ro 12:5; 1Kor 12:27; Kol 2:10\x* \c 2 \s1 Maaron igham lepoogh paaghu pait \p \v 1 Muuŋ, lepoogh tsiam, ene imin yes mateegha. Pasaa, lemim ŋgar eta pa Maaron mako, ve irau agham ŋgar poia eta mako. Saawe isov, yam amamalaaŋ pa tutuuŋ tooni, ve agham ŋgar sasaghati naol. \x * \xo 2:1 \xt Kol 2:13\x* \m \v 2 Saawe tana, laghooŋ tsiam, yam ataghon ŋgar to taan, ve aloŋlooŋ Sadan aliiŋa. I daaba to yes avuvu sasaghati tau tilepleep izi sambam saamba, ve ipapazaagh yes tau tizorzoor Maaron aliiŋa. \x * \xo 2:2 \xt Yo 8:44; Ep 6:12; Kol 3:6+\x* \m \v 3 Ve yam mon mako. Yei paam. Pasaa, muuŋ iit tasov rarateen. Saawe isov, tataghon ŋgar sasaghati naol tau loloon muŋgaana ipapazaagh ghiit pani. Pasaa, iit tamtamon to taan gabuaan tauvene. Tipoop ghiit toman ŋgar saghati. Tauta muuŋ, aatyavyav to Maaron igheen toit raraate imin tamtamon tisov to taan. \x * \xo 2:3 \xt Mbo 51:5; Ro 1:18+; Tit 3:3\x* \p \v 4-5 Saawe tana, iit taleep imin yes mateegha. Leen ŋgar pa Maaron mako, ve irau tagham ŋgar poia eta mako. Saawe isov, tamamalaaŋ pa Maaron tutuuŋ tooni. Eemon Maaron, i poia puughu, ve loolo isaghatin ghiit. Ve loolo igheen toit kat ve ighe igham poghani ghiit. Tauta igham mulin ghiit itaghon tauu loolo ve poia tooni, ve ipaburigin ghiit tomania Krisi gha tagham lepoogh paaghu ila tooni. \x * \xo 2:4-5 \xt Yo 3:16; Kol 2:12+; Tit 3:4+\x* \m \v 6 Ve aazne, ene imin i igham iit tamtamon tau tapaak Krisi ve taleep ila tooni ne, gha itiŋa Krisi tazala nugh sambam ve taleep tomania ila niia to ghamuuŋ pooz. \x * \xo 2:6 \xt Kol 3:1+\x* \m \v 7 Ila uraat to Yesu Krisi, Maaron igham poghani ghiit kat. Poia tau i itotoia pait, ene tiina le tiina kat. Pale taghuru izaa to saa? Mako. Gabua eta irao mako. I igham tauvene, leso ipaghazoŋai poia tooni ivot ighazooŋ ta aazne, ve saawe murei paam. \v 8 Tauvene yam tau aghur ila to Krisi na, Maaron igham mulin gham itaghon tauu loolo ve poia tooni. Gabua tana ivot itaghon ŋgar poia eta tau yam aghamu ne mako. Ene Maaron igham payam sorok. \x * \xo 2:8 \xt Ro 3:24-28; Ga 2:16\x* \m \v 9 Tauvene i igham poghani gham itaghon ŋgar poia eta tau yam aghamu ne mako. I igham payam sorok. Leso tamtamon eta ipait tauu sov. \v 10 Iit tamtamon tau tapaak Krisi ve taleep ila tooni ne, tamin gabua tau paghunazi kat. Maaron tauu ighur ghiit, ve igham ghiit tamin paaghu, leso tagham uraat popoia tau i tauu ighur zi pait pataghaaŋ na. \x * \xo 2:10 \xt 2Kor 5:17; Ep 4:24; Tit 2:14\x* \s1 Krisi ilup yes Yuda ve yes tau Yuda mako na timin eemon \p \v 11 Yam tau Yuda mako na, matamim iŋgal. Muuŋ, yes Yuda tipapakur tauzi tighe yes, o tirav warozi. Ve tivevelegh gham tighe yam tirav waromim mako. Eemon uraat to ravuuŋ tamtamon warozi, ene gabua to uliin mon tau tamtamon tigham pa nimazi. Ene igham gabua eta pa loloon mako. \v 12 Saawe tana, yam aleep soghan pa Krisi, ve irau yamŋa Maaron tamtamon tooni Israela avalupu gham mako. Muuŋ, Maaron yesŋa yes Israela timbu saveeŋ to tivalupu zi timin eemon, ve i imbu saveeŋ popoia naol pazi. Eemon yam lemim ezamim pa saveeŋ mbuaaŋ tawe mako. Pasaa, yam siŋ ite. Ve lepoghamim izi taan, ene aghilaal gabua popoia tau Maaron ighe igham pait ne mako. Pasaa, saawe tana, yam awataghi mako. \x * \xo 2:12 \xt Ro 9:4\x* \m \v 13 Eemon aazne, yam amin Krisi le ve apaak ila tooni. Tauvene yam zeran tau muuŋ aleep soghan pa Maaron na, Krisi siŋ tooni imin eez payam gha alam agharau Maaron wa. \x * \xo 2:13 \xt Ro 5:2; Kol 1:20; Hib 12:23\x* \p \v 14 Tauvene Krisi tauu ta imin puughu pa luuma to Maaron ilam pait, ve igham ghiit itiŋa Maaron tavalupu ghiit tamin eemon. Aghita. Muuŋ, koi isap yes Yuda ve yes tau Yuda mako na sosozi imin didiiŋ tiina, le irau tivalupu zi mako. Eemon saawe tau Krisi ibaad yavyavuuŋ gha imaat, i ireu didiiŋ tiina tawe izi, ve ilup zi timin eemon. \f + \fr 2:14 \ft Tutuuŋ naol to Mose isaav tauvene: Yes Israela aat tileep soghan pa yes tau Yuda mako na (Ughita \xt Igham 23:24, 32-33, 34:12-16\ft ). Ve muuŋ, didiiŋ tiina ee ilivut Rumei Tiina. Didiiŋ tawe, tighur paesiiŋ katini igheen ila. Isaav tauvene: “Ighe tamtamon eta tau Yuda mako na, imalaaŋ pa didiiŋ tane ve iloŋ ila, i aat imaat.”\f* \x * \xo 2:14 \xt Ro 5:1; Ga 3:28; Kol 1:20+\x* \m \v 15-16 Muuŋ, tutuuŋ ve saveeŋ ŋgalsekiiŋ naol tau Mose isavia na, igham Yuda ve yes tau Yuda mako na tivaghuru koi pa tauzi ve tileep soghan soghan. Eemon saawe tau Krisi ibaad yavyavuuŋ gha imaat izala ai pambarooŋ, i ipasov tutuuŋ tomania ŋgalsekiiŋ naol tawe. Tauta igham ŋgar luuma ivot, ve ilup yes tau tileep ila tooni na timin eemon. Pasaa, saawe tau i imaat izala ai pambarooŋ, i irav motin koi tau isap itiŋa Maaron sosoon na, ve ilup ghiit tomania Maaron tamin eemon. Tauta ipasov koi tau muuŋ isap Yuda ve yes tau Yuda mako na sosozi paam, ve ilup zi timin lupuuŋ eemon. \x * \xo 2:15-16 \xt Kol 2:14\x* \m \v 17 Ve i ilam ivotia saveeŋ luuma pait ighe: “Aleep toman lolomim luuma. Pa koi isap yamŋa Maaron sosomim muul mako.” Saveeŋ tane ilat pa yam tamtamon tau muuŋ aleep soghan pa Maaron na, ve iŋarui yei Yuda tau nileep nigharauu ne paam. \x * \xo 2:17 \xt Is 57:19; Lu 2:14; Mbaŋ 10:36\x* \m \v 18 Pasaa, Krisi ta imin eez pa Avuvu eemon ilup ghiit tasov, ve Avuvu tana iuluul ghiit to tala tagharau Tamaan Maaron, leso itiŋa tasavsaav. Yam tau Yuda mako na, ve yei Yuda paam. \x * \xo 2:18 \xt Ro 5:2; Ep 3:12; Hib 10:19+; 1Pe 3:18\x* \p \v 19 Tauvene aazne, yam amin loomba, ma suumbu muul mako. Yam amin Maaron tamtamon tooni, ve yamŋa tamtamon tooni patabuyaaŋa asov to nugh sambam. \x * \xo 2:19 \xt Pil 3:20; Hib 12:22+\x* \m \v 20 Yam amin rumei to Maaron malimooŋa siriv. Rumei tawe, Maaron irao iyooz izala yes mbaŋooŋa to Krisi ve yes propet uraat toozi. Ve Yesu Krisi, i maet tau imin puughu pa rumei tana ve ipaloti. \v 21 Ve ikisiir rumei malimooŋa tisov tigheen tuŋia ila niazi, ve ighamgham uratoini, leso izaa imin tiina, ve imin Ŋeer Tiina niia patabuyaaŋ to lepoogh. \x * \xo 2:21 \xt Mt 16:18; 1Kor 3:11; 2Kor 6:16\x* \m \v 22 Tauvene yam paam, yamŋa tamtamon tisov tau tipaak Krisi ve tileep ila tooni na, Krisi ighamgham uratoi gham, ve iluplup gham. Leso amin Maaron Avuvu niia to lepoogh. \x * \xo 2:22 \xt 1Pe 2:5\x* \c 3 \s1 Paulus le uraat to ivotia ŋgar yoŋgaaŋa to Maaron pa nugh nugh tau Yuda mako \p \v 1 Puughu tane ta yau Paulus naghe naghur gham ila suŋuuŋ tsiau. Yau besooŋa to Yesu Krisi, ve naghamgham uraat to nauul yam tamtamon tau Yuda mako na. Tauta tighur ghau naleep ila ruum to yavyavuuŋ loolo. \x * \xo 3:1 \xt Ep 4:1; Pil 1:7; Kol 4:3\x* \m \v 2 Yam aat alooŋ varug wa. Maaron ighur uraat ila nimag to nauul gham, leso awatagh eez tau i itotoi poia tooni pait ve igham mulin ghiit. \x * \xo 3:2 \xt Mbaŋ 9:15; Ga 2:7\x* \m \v 3 Eez tane, muuŋ iyooŋ. Eemon Maaron ivotia payau gha naghazooŋ pani wa. Ŋgara siriv ta yau nasavia ila rau tsiau wa. \v 4 Ighe awaat rau tane, ene pale aghilaal aghe uraat to Krisi ŋgara, ene yau naghazooŋ pani. Ŋgar tana, muuŋ iyooŋ. Ve aazne, Maaron ivotia ighazooŋ wa. \v 5 Ta muuŋ ve ilam, Maaron ivotia ŋgar tana pa iit tamtamon mako. Eemon aazne, ila uraat to tauu Avuvu, i ivotia ŋgar tana pa yes mbaŋooŋa tooni patabuyaaŋa ve yes propet siriv, le ivot ighazooŋ. \x * \xo 3:5 \xt 2Pe 1:21\x* \m \v 6 Ŋgar yoŋgaaŋa tana, ene vene: Yes tau Yuda mako na, vaaru poia imin eez pazi gha timin Krisi le ve tipaak ila tooni. Tauta aazne, yesŋa yes Yuda timin lupuuŋ eemon, ve yesŋa ezazi pa ghamuuŋ lepoogh poia ila to Maaron itaghon saveeŋ mbuaaŋ tooni. \x * \xo 3:6 \xt Ga 3:14, 28+; Ep 2:14+\x* \p \v 7 Yau, Maaron igham poghani ghau itaghon tauu loolo ve poia tooni, ve tapiri igham uratoi ghau, tauta namin besooŋa tooni, ve leg uraat to navotia vaaru poia tane pa tamtamon. \x * \xo 3:7 \xt Ro 1:5; Kol 1:23+\x* \m \v 8 Onoon, yau poiag mako. Ŋgar saghati tau muuŋ naghamghamu na, ene igham ghau naleep murei geeg pa Maaron tamtamon tooni tisov. Eemon Maaron igham poghani ghau kat itaghon tauu loolo ve poia tooni, ve ighur uraat ila nimag to navotia Krisi vaaru pa nugh nugh tau Yuda mako na. Leso tiwatagh Krisi tapiri tomania ŋgar popoia maata maata tau igheen tooni, ve gabua popoia tau i ighe igham pait. Gabua tawe, ighe tagham ŋgar pani, ene aat ŋgar toit imbool. \x * \xo 3:8 \xt 1Kor 15:9+; 1Tim 1:13+\x* \m \v 9 Maaron ighur gabua naol isov tivot. Muuŋ ve ilam, i ivotia ŋgar tooni ighazooŋ mako. Igheen to tauu mon. Eemon aazne, i ivotia ighazooŋ wa. Ve ighe yau napaghazoŋai tamtamon tisov pani, leso tiwatagh eez tau i igham ŋgar tooni yoŋgaaŋa tawe ighur anooŋa. \x * \xo 3:9 \xt Ro 16:25+\x* \m \v 10 Maaron igham tauvene, leso yes aŋela tomania gabua ariaŋazi siriv tau tileep izi sambam ve tighamgham pooz na, matazi izilam pa iit tamtamon tau taleep ila lupuuŋ to Krisi ne, ve tighilaal ŋgar popoia maata maata tau igheen to Maaron. \x * \xo 3:10 \xt Ro 11:33; 1Pe 1:12\x* \m \v 11 Gabua naol tane itaghon Maaron tauu ŋgar tooni tau igheen muuŋ geeg ve ilam, saawe tau sambam ve taan tivot soone. Ve aazne, Tiina toit Yesu Krisi igham anooŋa ivot wa. \v 12 Tauvene iit tau taghur ila to Krisi ve tapaak ila tooni ne, irau tala tagharau Maaron ve tasavsaav tomania. Taroi sov. Pa iit tawatagh: Gabua eta ipoon ghiit pani muul mako. \x * \xo 3:12 \xt Yo 14:6; Ro 5:2; Ep 2:18; Hib 10:19\x* \m \v 13 Tauvene onoon, uraat tau yau nagham payam, tauta imin puughu payau gha aazne nabaad pataŋani. Eemon naghe napalot gham tauvene: Pataŋani tau nabaado ne, igham lolomim ipataŋan ve itatan gham sov. Ayooz ariaaŋ, ve tintinmim. Pa uraat tsiau tane pale imin eez payam to aleep tomania Maaron ila mbonari loolo. \x * \xo 3:13 \xt Pil 1:12+; Kol 1:24\x* \s1 Suŋuuŋ to Paulus \p \v 14 Yau nagham ŋgar pa ŋgar popoia naol tau Tamaan Maaron igham pait na, tauta naput agheg pani [ve naghe naghur gham ila suŋuuŋ tsiau.] \v 15 Maaron, i imin puughu pa gabua naol isov. Gabua to sambam ve gabua to taan paam. Ve i imin tamazi, ve yes tisov tigham ezazi ila tooni. \v 16 Maaron toit, i eeza tiina kat pasaa, i irau kat pa tapiri, ŋgar, ve gabua popoia maata maata. Yau naghasoni naghe igham Avuvu Patabuyaaŋ ileep tuŋia ila lolomim, ve ipariaaŋ gham pa tauu tapiri, leso ayooz ariaaŋ. \x * \xo 3:16 \xt 1Kor 16:13; Ep 6:10; Kol 1:11\x* \m \v 17 Ve naghe i igham gham aghur ila to Krisi kat, ve Krisi ileep tuŋia ila lolomim. Ve akis ŋgar to loloon pa Maaron ve tamtamon ariaaŋ imin ai waria ikor taan, ve ayooz ila ŋgar tana. \x * \xo 3:17 \xt Yo 14:23; Kol 1:23, 2:7\x* \m \v 18 Ve naghe yamŋa Maaron tamtamon tooni patabuyaaŋa asov aghilaal ŋgar to Krisi tau i loolo igheen toit kat. Ŋgar tooni tawe, ene tiina le tiina kat. Pale taghuru izaa to saa? Pasaa, ila le ila malau kat, ve izala le izala saaŋa kat, ve izila le izila kat. \x * \xo 3:18 \xt Mbo 103:11; Kol 2:2+\x* \m \v 19 Naghe Maaron igham gham aghilaal katin ŋgar to Krisi tau loolo ighengheen toit ne. Eemon aat arao mako. Pasaa, ŋgar tooni tana iliiv iit tamtamon ŋgar toit. Isaav ighe Maaron igham gabua naol tana ivot payam, ene aat ipavon gham pa tapiri ve ŋgar tooni popoia naol isov. \x * \xo 3:19 \xt Kol 2:10\x* \p \v 20 Maaron tapiri tau aazne ighamgham uraat ila loloon ne, ene tiina le tiina kat. Tauvene saa gabua tau ighe taghason pani, ma mataan iŋgali, ene i irau igham pait. Ve tane mon mako. Gabua katini tau iit tagham ŋgar pazi mako na, i irau igham zi paam. Pasaa, gabua eta ikeeka mako. \v 21 Tauvene iit tau tapaak ila to Krisi ve taleep ila lupuuŋ tooni ne, aat tapait Maaron eeza pa tapiri ve poia tooni irau saawe. Ta aazne, ve taghon taghon gha ila. Onoon. \c 4 \s1 Gabua siriv tau ilup Krisi tamtamon tooni timin eemon \p \v 1 Yau naleep ila ruum to yavyavuuŋ loolo pasaa, namin Tiina toit Yesu le, ve naghamgham uraat tooni. Yau naghe napalot gham tauvene: Maaron igham poghani gham, ve ipoi gham gha amin i le wa. Tauvene laghooŋ tsiam, yam aat ataghon ŋgar poia tau iduduuŋ pa poiŋ tooni tawe. Yam aat ataghon ŋgar tauvene: \x * \xo 4:1 \xt Ep 3:1; Pil 1:27; 1Tes 2:12\x* \m \v 2 Apait taumim ezamim sov. Saawe isov, yam aat atatan ezamim izila kat, ve ataghon ŋgar marowa. Ve isaav ighe tamtamon tigham saghatin gham, yam ayatu sov. Abaado mon, ve aghur lolomim pazi, ve agham poghani zi. \x * \xo 4:2 \xt Ga 5:22+; Kol 3:12+; 1Tes 5:14\x* \m \v 3 Iit tamtamon to Krisi, Maaron Avuvu ilup ghiit tamin eemon wa. Tauvene yam aat ataghon ŋgar luuma. Pa ŋgar tana, ta ikis lupuuŋ to Krisi, leso tavalagh ghiit sov, ve taleep poi. \x * \xo 4:3 \xt Kol 3:14+\x* \p \v 4-6 Aghita. Lupuuŋ eemon to Krisi ta ighengheen. Ene iit tamtamon tooni tau tamin Krisi anooŋa. Ve Maaron Avuvu eemon ta ilepleep. Ve saawe tau Maaron ipoi gham amin le, i ipoi gham to aghur matamim pa gabua eemon. \f + \fr 4:4-6 \ft Iit Kristen taghurghur mataan pa saawe to itiŋa Krisi tavalupu ghiit izi nugh sambam, ve taleep ila yesuru Taama Maaron mbonarizi.\f* \m Ve Tiina toit eemon, ghuruuŋ ila toit eemon, ghamuuŋ yaa toit eemon, ve Tamaan eemon. Ene Maaron. Gabua naol isov tileep ila i saamba, ve i igham uraat ila gabua naol isov sosozi, ve ileep ila lolozi. \x * \xo 4:4-6 \xt Ro 11:36, 12:5; 1Kor 8:6, 12:13; Kol 1:5\x* \s1 Maaron ighur uraat maata maata irau iit eŋaeŋa \p \v 7 Krisi igham poghani ghiit, ve irei tapiri tiina ve ŋgar popoia maata maata irau iit eŋaeŋa. \x * \xo 4:7 \xt Ro 12:6; 1Kor 12:4+\x* \m \v 8 Saveeŋa igheen pataghaaŋ wa. Ighe: \q2 “I iparav le iliiv koiŋa. Ve saawe tau izala saaŋa, igherev eval tiina tau i iyau zi timin le na gha yesŋa tila, ve irei gabua popoia pa tamtamon.” \x * \xo 4:8 \xt Mbo 68:18; Kol 2:15\x* \m \v 9 Saveeŋ tau ighe i izala saaŋa na, puughu tauvene: I izala mon mako. Papazoge i izilam taan, ve imaat gha izila kat mateegha nugh toozi. Ve iburig muul, tauta izala. \x * \xo 4:9 \xt Yo 3:13\x* \m \v 10 Tauvene ŋeer tau izilam taan, tauta imuul izala pa sambam tau igheen saaŋa le saaŋa kat we. Leso ileep irau nugh ta naol ne, ve iŋginiir gabua naol isov. \x * \xo 4:10 \xt Mbaŋ 1:9; Ep 1:20+; Hib 4:14\x* \p \v 11 Krisi ighur uraat maata maata ila nimaan, leso tapalot lupuuŋ tooni. Tamtamon siriv timin mbaŋooŋa tooni, siriv timin propet, ve siriv tivovotia vaaru poia pa yes tau tighur ila mako na. Ve siriv lezi uraat to ŋginiiŋ lupuuŋ to Krisi, ve tipaghazoŋai tamtamon pa Maaron aliiŋa. \x * \xo 4:11 \xt Ro 12:6+; 1Kor 12:27+\x* \m \v 12 Krisi ighur uraat tauvene ila nimaan, leso tapalot Maaron tamtamon tooni, ve anazi tibees poi pa Maaron ve tamtamon paam, ve tigham uratoi lupuuŋ to Krisi le ivot kat itaghon ŋgar tooni. \v 13 Iit aat taghamgham tauvene, le iit tasov ghuruuŋ ila toit raraate ve tawatagh katin Maaron Naatu. Leso lupuuŋ toit eemon, ve ŋgar toit imatuugh, ve tataghon suvinia ŋgar to Yesu Krisi. \x * \xo 4:13 \xt 2Kor 3:18; Kol 1:28, 2:2\x* \p \v 14 Tauvene iit tataghon ŋgar imin yes geegeu muul sov. Pa geegeu tikis Maaron aliiŋa tuŋia mako. Yes timin waaŋ tau yaghur ve dibom ivatokini ilala ilamlam. Isaav ighe zeran tau tirau kat pa ghamuuŋ karom na, tilam ve tiwat zi, ene pale rekia mon ve tighur ila karom toozi, ve tipul eez to Maaron. \x * \xo 4:14 \xt 1Kor 14:20; Yems 1:6\x* \m \v 15-16 Eemon iit tagham tauvene sov. Iit aat loloon pa tamtamon ve tagham poghani zi, ve tasavia saveeŋ onoon mon pazi. Ve tazuari ghiit le tataghon duduŋai ŋgar isov to Krisi, ve tapaak ila tooni tuŋia. Pasaa, i ta imin daaba pait, ve iit tau taleep ila lupuuŋ tooni ne, tamin i anooŋa siriv siriv. I ilup ghiit tamin eemon, ve ikis ghiit tuŋia, leso tagham uraat toit toit. Ve uraata tooni timin seŋgaaŋa, ve tikor anooŋa siriv siriv tawe, ve tikis zi timin eemon, ve tipapalot zi. Isaav ighe loloon pa tauun, ve iit eŋaeŋa tagham duduŋai uraat toit toit, ene aat lupuuŋ to Krisi ivot imin tiina, ve iyaryaaŋ. \x * \xo 4:15-16 \xt Ep 1:22; Kol 1:18, 2:19\x* \s1 Tataghon ŋgar paaghu to Krisi \p \v 17-18 Tauvene yau nasaav ariaaŋ payam ila Maaron eeza: Yes tau tiwatagh Maaron mako na, yam ataghon ŋgar toozi muul sov. Pa ŋgar toozi le anooŋa poia eta mako. Ŋgar toozi iyaryaaŋ tighe tizoor Maaron aliiŋa ve titaghon ŋgar to ndoroom. Tauta ikau ŋgar toozi le tileep soghan pa lepoogh poia tau iit taghamu ila to Maaron ne. \x * \xo 4:17-18 \xt Ro 1:21; Ep 2:12; 1Pe 4:3\x* \m \v 19 Matazi saghati kat. Ve mayazi rigta mako. Tila pa naghozi mon. Saa ŋgar to uliin tau matazi iŋgali, ene tighamu mon. Tauta tighamgham ŋgar sasaghati naol tau iŋgalaaŋ ila Maaron maata mako. \x * \xo 4:19 \xt Ro 1:24; Kol 3:5; 1Tes 4:5\x* \p \v 20 Laak, saawe tau yam aghur ila to Krisi, ve tipaghazoŋai gham pa eez tooni, tisaav payam to ataghon ŋgar tauvene? Mako kat! \v 21 Yau nawatagh: Yam alooŋ Yesu vaaru, ve tipaghazoŋai gham pa saveeŋ onoon tau igheen tooni na le aghazooŋ pani. \v 22 Yes tisaav payam tauvene: Muuŋ, lolomim ipapazaagh gham pa ŋgar sasaghati naol tau le anooŋa mako. Eemon aazne, yam aat apul murimim pa ŋgar muŋgaana tana imin nonoghiiŋa tau aghita isaghat ve asiki ilale. Ataghoni muul sov. Pa ŋgar tauvene, pale ivaghamun gham. \x * \xo 4:22 \xt Kol 3:7+; Hib 12:1; 1Pe 2:1\x* \m \v 23 Ve tisaav payam tighe yam aat apul Maaron itoor ŋgar tsiam tomania lolomim imin paaghu. \x * \xo 4:23 \xt Yo 3:3; Ro 12:2\x* \m \v 24 Maaron ighe igham ŋgar tsiam imin paaghu kat, leso ataghon saveeŋ onoon, ve ŋgar tsiam iduduuŋ ve patabuyaaŋ imin i tauu. Tauvene yam aat agham ŋgar paaghu ila tooni, imin tamtamon tau iyol ghi pa nonoghiiŋa paaghu. \x * \xo 4:24 \xt Ro 6:4; 2Kor 5:17; Kol 3:10\x* \p \v 25 Tauvene, yam asov apul ŋgar to ghamuuŋ karom ileple, ve asavia saveeŋ onoon mon pa taumim. Pa iit tamin Krisi anooŋa siriv siriv, ve i ilup ghiit tamin eemon wa. \x * \xo 4:25 \xt Sek 8:16; Kol 3:8+\x* \p \v 26 Isaav ighe atemim yavyav, na ayamaan gham. Pale agham sosor. Tauvene agharaat lolomim pataghaaŋ le isov, o aaz izila. \x * \xo 4:26 \xt Mbo 37:8; Mt 5:22+; Yems 1:19+\x* \m \v 27 Aghur sooso pa Ŋeer Saghati sov. \x * \xo 4:27 \xt Ep 6:11; Yems 4:7; 1Pe 5:9\x* \p \v 28 Ve yes umbuuŋa tium irao. Yes aat tiburig, ve tigham uraat popoia siriv pa tauzi nimazi. Leso tigham lezi gabua ve tiuul yes mbolaaŋa. \x * \xo 4:28 \xt Igham 20:15; 1Tes 4:11+; 2Tes 3:8+\x* \p \v 29 Ve saveeŋ saghati eta ivot ila avomim sov. Asavia saveeŋ popoia mon tau irau iuul tamtamon, ve ipalot zi pa saa ŋgar tau timbool pani na. Leso saveeŋ tsiam imin eez pa poia to Maaron izaa toozi. \x * \xo 4:29 \xt Ep 5:4; Kol 3:8, 4:6\x* \p \v 30 Ve agham Avuvu Patabuyaaŋ to Maaron loolo ipataŋan sov. Pa i ta imin ilaal payam ighe yam amin Maaron le wa. Isaav ighe i ileep ila lolomim, na yam awatagh: Saawe tau Krisi imuul ilam, i aat igham mulin gham, ve aleep poi. \x * \xo 4:30 \xt 2Kor 1:22; Ep 1:13+; 1Tes 5:19\x* \m \v 31 Tauvene ŋgar to ŋuŋuaaŋ, ateen yavyav, kisiiŋ aatyavyav toit, kokaaŋ, bobaaŋ soroksorok, ŋgaliiŋ saveeŋ, ve sikiiŋ saveeŋ veleghiiŋ, tomania ŋgar sasaghati siriv paam, na igheen ilat tsiam sov. Apuliir zi tisov tileplez. \v 32 Ve avaghamu poghani gham, lolomim isaghatin zeetmimŋa, ve avagharatoi lolomim ve apul sosor to zeetmimŋa, imin Maaron ireu sosor tsiam ila uraat to Yesu Krisi. \x * \xo 4:32 \xt Mt 6:14; Kol 3:13\x* \c 5 \p \v 1-2 Maaron loolo igheen tsiam kat, ve igham gham amin i tauu natŋa. Tauvene laghooŋ tsiam, yam aat ataghon ŋgar tooni, ve lolomim pa tamtamon tisov ve agham poghani zi, imin Krisi loolo pait ve ipul tauu gha imaat pait. Ŋgar tau i ighamu na, ene igham Maaron loolo poia imin watooŋrau tau vaazi poia kat. \x * \xo 5:1-2 \xt Mt 5:48; Yo 13:34; 1Pe 1:15+; 1Yo 3:16\x* \s1 Taleep soghan pa ŋgar sasaghati \p \v 3 Ŋgar to ghuruuŋ boog, ŋgar to mataan saghati imin ŋgavuun, ve ŋgar to mataan gabua, yam aleep soghan pani. Ŋgar tauvene ivot ila sosomim sov, ve asavia rigta sov. Pa yam amin Maaron tamtamon tooni patabuyaaŋa wa. Isaav ighe agham ŋgar tauvene, ene iduduuŋ mako. \x * \xo 5:3 \xt 1Kor 6:18+; Ga 5:19; Kol 3:5; 1Tes 4:3\x* \m \v 4 Ve saveeŋ saghati eta ivot ila avomim sov. Tauvene asavia saveeŋ malwaata sov, ayau avomim pa saveeŋ soroksorok sov, ve asavia saveeŋ saghati imin mogheraaŋ sov. Pa ŋgar tauvene, ene iduduuŋ mako. Yam irau apait Maaron pa poia tooni toman lolomim poia. \x * \xo 5:4 \xt Ep 4:29\x* \m \v 5 Ve alooŋ. Isaav ighe tamtamon eta ighurghur boog, ma maata saghati imin ŋgavuun, ma maata gabua, ene i ileep iloŋ ila pooz to Krisi mako, ve eeza pa ghamuuŋ lepoogh poia izi Maaron nugh tooni mako. Pasaa, ŋgar tauvene, ene imin tabees pa maaron karom. \x * \xo 5:5 \xt 1Kor 6:9; Syg 21:8\x* \p \v 6 Tauvene matamim imomoos poi pa taumim. Mako pale tamtamon titombaan gham pa saveeŋ toozi soroksorok, ve tigherev gham pa ghamuuŋ ŋgar sasaghati naol tau yau nasavi zi ne. Ve yam awatagh: Yes tau tizorzoor Maaron, ve tinoknok ghamuuŋ ŋgar tauvene, ene pale aatyavyav to Maaron izaa toozi. \x * \xo 5:6 \xt Ro 1:18; Kol 3:6\x* \m \v 7 Tauvene yam apaak zi pa ŋgar toozi tawe sov. Aleep soghan pazi. \s1 Tataghon ŋgar to ghazooŋa \p \v 8 Muuŋ, yam ataghon ŋgar to ndoroom. Eemon aazne, yam apaak Tiina toit Yesu, ve ghazooŋa tooni isul gham. Tauvene laghooŋ tsiam, yam aat ataghon ŋgar to ghazooŋa. \v 9 Ghazooŋa to Krisi, anooŋa tauvene: ŋgar popoia maata maata, tomania ŋgar duduuŋa, ve saveeŋ onoon. \x * \xo 5:9 \xt Ro 13:12; 1Yo 1:7, 2:9+\x* \m \v 10 Ve azuari gham to aghilaal ŋgar tau igham Maaron loolo poia. \x * \xo 5:10 \xt Ro 12:2\x* \m \v 11-12 Ŋgar to ndoroom, le anooŋa poia eta mako. Tauvene yam aleep soghan pani. Ve yes tau titaghon ŋgar tauvene na, avotia sosor toozi, leso tighilaalo, ve tipuli. Pa ŋgar tau tighamghamu imin ŋgozaaŋ na, ene saghati kat. Ighe tasavia, ene pale mayaan. \x * \xo 5:11-12 \xt Mt 18:15; 1Kor 5:9+; 2Kor 6:14\x* \m \v 13 Eemon ghazooŋa to Krisi ipaghazoŋai gabua naol isov tivot tighazooŋ. \x * \xo 5:13 \xt Yo 3:20+\x* \m \v 14 Ve ghazooŋa tooni isul zi, ve itoor zi. Leso anazi titotoi ghazooŋa tooni. Puughu tane ta tisavsaav tighe: \q2 “Yo tau ugheen na, uburig pa mateegh. Leso ghazooŋa to Krisi isul ghom.” \x * \xo 5:14 \xt Ro 13:11\x* \s1 Ŋgar to yes tau titaghon pooz to Avuvu Patabuyaaŋ \p \v 15 Tauvene matamim pa laghooŋ tsiam poi. Yes tau tikankaan pa Maaron ŋgar tooni na, yam ataghon zi sov. Yam aat aleep imin yes tau tighazooŋ pa Maaron ŋgar tooni. \p \v 16 Isaav ighe yam irau agham ŋgar poia, na aghamu pataghaaŋ. Pa aazne, taleep ila saawe saghati. Tauvene takankaan pa murei. Pale irau aghamu, ma mako? \p \v 17 Tauvene agham ŋgar to yes kankanooŋa sov. Azuari gham le aghazooŋ pa ŋgar tau Maaron loolo pani na. \x * \xo 5:17 \xt Ro 12:2\x* \p \v 18 Ve aghun yaa ariaaŋa le avaghamgham sov. Pale agham ŋgar naol tau ivaghamunia taumim. Yam aat apul Avuvu Patabuyaaŋ ipavon gham pa ŋgar tooni ve tapiri, ve igham pooz payam irau saawe. \x * \xo 5:18 \xt Lu 21:34; Ro 13:13\x* \m \v 19 Saawe tau alup gham, asavia mbouŋ to yes Israela, ve ambou mbouŋ to suŋuuŋ tomania mbouŋ siriv tau Maaron Avuvu igham payam na paam. Leso apait Maaron eeza, ve apariaaŋ taumim paam. Yam aat ambou toman lolomim ve apait Tiina toit Yesu. \x * \xo 5:19 \xt Kol 3:16\x* \m \v 20 Ve saa gabua tau ighe ivot payam, poia ma pataŋani, na lolomim poia pa Tamaan Maaron, ve apaiti ila Tiina toit Yesu Krisi eeza irau saawe. \x * \xo 5:20 \xt Kol 3:17; 1Tes 5:18; Hib 13:15\x* \m \v 21 Yam aroron pa Tiina toit Yesu Krisi, ve aghe ataghon ŋgar tooni. Tauvene atatan taumim ve aleep ila zeetmimŋa sambazi. \x * \xo 5:21 \xt 1Pe 5:5\x* \s1 Saveeŋ tau iŋarui yes vaivaiŋa \p \v 22 Tauvene yam zilivaa, aleep ila azuwamimŋa sambazi ve ataghon ŋgar toozi, raraate imin aleep ila Krisi saamba ve ataghon ŋgar tooni. \x * \xo 5:22 \xt Gnp 3:16; Kol 3:18; 1Pe 3:1+\x* \m \v 23 Pa azuwamimŋa zitamoot, yes timin daaba payam, ve tigham pooz payam, raraate imin Krisi imin daaba pa lupuuŋ tooni, ve ighamgham pooz pazi. Lupuuŋ tooni, ene imin i tauu anooŋa. Ve i ipul tauu gha imaat pazi, tauta igham mulin zi gha tileep poi. \x * \xo 5:23 \xt 1Kor 11:3; Ep 1:22+; Kol 1:18\x* \m \v 24 Tauvene yam zilivaa aleep ila azuwamimŋa sambazi, ve ataghon ŋgar toozi pa gabua naol isov, raraate imin lupuuŋ to Krisi tileep ila i saamba, ve titaghon ŋgar tooni. \p \v 25 Ve yam zitamoot, lolomim igheen to azuwamimŋa kat ve agham poghani zi, raraate imin Krisi loolo igheen to iit tau taleep ila lupuuŋ tooni ne, ve ipul tauu gha imaat pait, \v 26 leso igham ghiit tamin Maaron tamtamon tooni patabuyaaŋa. Ve irughuuz ghiit pa yaa tomania saveeŋ tooni, tauta taŋgalaaŋ ila Maaron maata wa. \x * \xo 5:26 \xt Yo 15:3; Ga 1:4; Kol 3:19; 1Pe 3:7\x* \m \v 27 Pasaa, i ighe lupuuŋ tooni ivot kat [imin livaa tau ighe ivai ve igharaat ghi le paghuuna kat]. Leso saawe to Mboŋ Murei, i igham iit tau taleep ila lupuuŋ tooni ne, ve itiŋa tavalupu ghiit tamin eemon, ve iit popoiaan ila i maata. Leen sosor eta mako, ve ŋgar saghati eta igheen toit muul mako, ve tataghon ŋgar patabuyaaŋ mon. \x * \xo 5:27 \xt 2Kor 11:2; Kol 1:22; Tit 3:5; Hib 10:22\x* \p \v 28 Tauvene yam zitamoot aat ataghon Krisi ŋgar tooni tawe paam, ve lolomim pa azuwamimŋa ve agham poghani zi, imin lolomim pa taumim anoŋamim. Pa ŋeer tau ighe loolo pa azaawa ve igham poghania, ene i loolo pa tauu ve iuul tauu paam. \v 29 Aghita. Tamtamon eta ighur koi pa tauu anooŋa mako. Iit tasov mataan pa tauun anoŋaan ve taŋgini poi. Krisi itaghon ŋgar raraate mon pa iit tamtamon tau taleep ila lupuuŋ tooni ne. \v 30 Pasaa, iit tamin i tauu anooŋa siriv siriv. \x * \xo 5:30 \xt Ro 12:5; 1Kor 12:27\x* \m \v 31 Saveeŋ to Maaron igheen pataghaaŋ tauvene: \q2 “Puughu tane ta tamoot eta ighe ivai, i aat ipul taama ma tiina, ve yesuru azaawa tivalupu zi timin eemon.” \x * \xo 5:31 \xt Gnp 2:24; Mt 19:5\x* \m \v 32 Saveeŋ tane, ŋgara tiina, ve puughu yoŋgaaŋa igheen ila. Ene nasavia vaiŋ ŋgara siriv tau iŋarui Krisi ve lupuuŋ tooni. \x * \xo 5:32 \xt Syg 19:7\x* \m \v 33 Eemon saveeŋ tane iŋarui ghiit paam. Tauvene yam zitamoot asov lolomim igheen to azuwamimŋa ve agham poghani zi, imin lolomim pa taumim. Ve yam zilivaa atandagh pa azuwamimŋa, ve apakur zi. \c 6 \s1 Saveeŋ iŋarui yes geegeu tomania tamazŋa ve tinazŋa \p \v 1 Yam geegeu amin Tiina toit le wa. Tauvene alooŋ tamamimŋa ve tinamimŋa aliŋazi. Pasaa, ŋgar tane, ene iduduuŋ ila i maata. \x * \xo 6:1 \xt Kol 3:20+\x* \m \v 2-3 Alooŋ Maaron aliiŋa tane: \q2 “Matam loŋloŋai pa tamam gha tinam, ve utandagh pazi.” \x * \xo 6:2-3 \xt Igham 20:12; Mt 15:4\x* \m Tutuuŋ tane, ene tutuuŋ imin maata tau saveeŋ mbuaaŋ igheen ila. Saveeŋ tauvene: \q2 “Leso uleep poi, ve uleep malau izi taan.” \m \v 4 Ve yam tamazŋa, avaghamunia natumimŋa lolozi sov. Pale agham zi atezi yavyav sorok. Yam aat aŋgin zi poi, ve apaduduuŋ zi toman saveeŋ marowa itaghon eez to Tiina toit. \x * \xo 6:4 \xt Lo 6:7; Lp 22:6\x* \s1 Saveeŋ iŋarui yes besooŋa sorok ve daaba toozi \p \v 5 Yam besooŋa sorok, alooŋ daaba tsiam aliŋazi ve atandagh pazi, ve abees pazi poi toman lolomim, raraate imin abesbees pa Krisi. \x * \xo 6:5 \xt Kol 3:22; 1Tim 6:1; Tit 2:9+; 1Pe 2:18\x* \m \v 6 Agham karom pa uraat sov. Besooŋa siriv, isaav ighe daaba toozi tileep tomani zi ve tighit zi pa uraat toozi, ene pale tigham katin uraat, leso tigham zi lolozi poia. Ve saawe tau daaba toozi tipul zi ve tila, mako tigham poghania uraat mako. Yam agham tauvene sov. Pa yam besooŋa to Krisi. Tauvene yam aat agham uraat tsiam toman lolomim. Leso ataghon Maaron ŋgar tooni. \v 7 Tauvene tinimim ibees pa uraat tsiam. Pa uraat tau aghamghamu na, yam agham pa tamtamon mon mako. Yam agham pa Tiina toit Yesu paam. \v 8 Ve yam awatagh: Saa uraat poia tau ighe iit taghamu, ene aat Maaron igham leen atuya poia itaghon uraat to iit eŋaeŋa. I pale igham tauvene pa tamtamon tisov. Yes besooŋa sorok, ve yes tau besooŋa mako ve tiŋgin tauzi na paam. \x * \xo 6:8 \xt Mt 25:34+; 2Kor 5:10\x* \p \v 9 Ve yam daaba paam, atotoi ŋgar to Krisi pa besooŋa tsiam. Aparoi zi sorok sov. Pa yam awatagh: Yamŋa besooŋa tsiam lemim daaba eemon. I Tiina tsiam tau ileep izi sambam. Ve i igham ŋgar pa tamtamon ezazi mako, ve ivool to tamtamon eta mako. I itaghon ŋgar eemon pa tamtamon tisov. \x * \xo 6:9 \xt Ro 2:11; Kol 4:1\x* \s1 Gabua to malmal tau Maaron igham pait \p \v 10 Yau naghe naparwai saveeŋ tsiau tane, ve isov. Yam aat agham tapirimim ila to Tiina toit. Pasaa, i saksaki, ve tapiri tiina kat. \x * \xo 6:10 \xt 1Kor 16:13; 2Tim 2:1\x* \m \v 11 Ve yam aat agharaat gham pa gabua isov to malmal tau Maaron igham pait. Leso saawe tau ighe Ŋeer Saghati iwat gham ma itombaan gham na, yam aat ayooz tuŋia. \x * \xo 6:11 \xt Ro 13:12+; 2Kor 10:4\x* \m \v 12 Pa yam awatagh. Itiŋa tamtamon to taan taparav mako. Aazne, gabua sasaghati naol tau tapirizi ve ezazi tintiina na timin koiaanŋa ve tapaparav tomani zi. Gabua tawe tileep ila niazi ta saaŋa we, ve tighamgham pooz toman tapirizi, leso tipalot ŋgar to ndoroom izi taan. \x * \xo 6:12 \xt Ep 2:2; 1Pe 5:8+\x* \m \v 13 Tauvene yam aat agharaat gham, ve aghur gabua isov to malmal tau Maaron igham pait. Leso saawe tau ighe tovaaŋ saghati ivot payam, na yam ayooz tuŋia, ve aparav ariaaŋ le aliiv tovaaŋ tana. Eez to ayooz tuŋia, ene vene: \x * \xo 6:13 \xt 2Kor 6:7, 10:4\x* \m \v 14 Yam aat akis saveeŋ onoon, ve ataghoni toman lolomim. Pa ene imin puus to ikis nonoghiiŋa tsiam. \f + \fr 6:14 \ft Saawe tau yes zaaba to Rom tila pa malmal, tiput nonoghiiŋa toozi izaa, ve tipoosi pa puus. Leso tilaan kat.\f* \m Ve yam aat ataghon ŋgar duduuŋa. Pa ene imin gabua ariaaŋa to ipoon gargarimim pa zaab. \x * \xo 6:14 \xt 1Tes 5:8\x* \m \v 15 Ve vaaru poia tau isavia eez to itiŋa Maaron ve tamtamon tavalupu ghiit tamin eemon na, yam aat agharaat gham pa votiaaŋni irau saawe. Pa ŋgar tauvene pale ipalot gham imin azuz zuzuuŋa to aghemim ve alaagh. \x * \xo 6:15 \xt Is 52:7; Ro 10:15\x* \m \v 16 Tauvene yam ataghon ŋgar isov tana, ve akis ghuruuŋ ila tsiam ariaaŋ. Pa ghuruuŋ ila tsiam, ene imin sigheu to ipoon gham pa paneegh natŋa tisov to Ŋeer Saghati tau yav ighanghan ila matazi na. \v 17 Ve uraat to Yesu Krisi tau igham mulin ghiit na, aghamu imin lemim. Pa ene imin hat ariaaŋa to ipoon dabamim pa zaab. Ve saveeŋ to Maaron tau Avuvu Patabuyaaŋ igham pait na, yam akisi imin lemim mbuzaagh. \x * \xo 6:17 \xt 1Tes 5:8; Hib 4:12; Syg 19:15\x* \m \v 18 Ve asuŋ itaghon pooz to Avuvu Patabuyaaŋ irau saawe. Aghason Maaron to iuul gham pa gabua ta naol ne. Ve tinimim imum pa suŋuuŋ sov. Amamaat ariaaŋ, ve aghur Maaron tamtamon tooni patabuyaaŋa tisov tila suŋuuŋ tsiam. \x * \xo 6:18 \xt Lu 18:1; Kol 4:2; 1Tes 5:17\x* \p \v 19 Ve aghur ghau ila suŋuuŋ tsiam paam. Asuŋ Maaron to ipalot ghau ve igham pooz pa saveeŋ tsiau. Leso saawe tau navotia mos tooni pa tamtamon, naroi sov, ve napaghazoŋai zi kat pa vaaru poia tau muuŋ iyooŋ ve aazne ivot ighazooŋ wa. \x * \xo 6:19 \xt Ro 15:30+; Kol 4:3; 2Tes 3:1\x* \m \v 20 Yau nagham Tiina toit aavo, ve navovotia saveeŋ tooni pa tamtamon. Tauta tighur ghau naleep ila ruum to yavyavuuŋ loolo, ve tikau ghau pa sen. Tauvene yam lolomim iveegh payau sov. Aghur ghau ila suŋuuŋ tsiam. Leso naroi sov, ve nayooz ariaaŋ, ve navotia duduŋai vaaru poia itaghon Maaron ŋgar tooni. \x * \xo 6:20 \xt Mbaŋ 28:20; 2Kor 5:20\x* \s1 Paulus ipasov saveeŋ tooni \p \v 21-22 Toŋvetaz toit Tikikus, i besooŋa poia ee to Tiina toit Yesu Krisi, ve lolog igheen tooni kat. Yau nambaaŋo ilat, leso ipaes payam poi pa lepoghamai ve uraat tsiei, ve ipalot gham pa saveeŋ siriv paam. \x * \xo 6:21-22 \xt Mbaŋ 20:4; Kol 4:7+\x* \p \v 23 Yam toŋvetaz, Tamaan Maaron yesuru Tiina toit Yesu Krisi aat tiŋgin gham asov aleep poi, ve luuma toozi izaa tsiam. Ve tipalot gham, leso lolomim pa tamtamon ve agham poghani zi, ve aghur ila ariaaŋ. \v 24 Ve tamtamon tisov tau lolozi isaghav Tiina toit Yesu Krisi ariaaŋ na, poia tooni izaa toozi taghon taghon gha ila. Onoon.