\id COL - Saveeŋ (Tuam dialect) NT -Papua New Guinea 2011 (web 2014) \h Kolosi \toc1 Rau Tau Paulus Iboode Pa Yes Kolosi \toc2 Kolosi \toc3 Kol \mt1 Rau Tau Paulus Iboode Pa Yes Kolosi \mt2 Kolosi—Colossians \c 1 \p \v 1-2 Yau Paulus. Maaron itaghon tauu loolo, ve ighur ghau namin mbaŋooŋa to Yesu Krisi. Yeiru toŋvetaz toit Timoti nibood rau tane ilat pa yam tamtamon patabuyaaŋa to Maaron tau aleep izi nugh Kolosi. Yam toŋvetaz tau apaak Yesu Krisi ve aleep tuŋia ila tooni, ve akis ghuruuŋ ila tsiam ariaaŋ. \p Poia to Tamaan Maaron izaa tsiam, ve iŋgin gham aleep poia toman lolomim luuma. Onoon. \s1 Paulus loolo poia pa ŋgar to yes Kolosia \p \v 3 Saawe isov tau yeiru nighur gham ila suŋuuŋ tsiei, yei nipait Tiina toit Yesu Krisi Taama Maaron toman lolomai poia kat. \v 4 Pasaa, nilooŋ varumim tighe yam aghur ila to Yesu Krisi ariaaŋ, ve aleep tuŋia ila tooni. Ve lolomim igheen to Maaron tamtamon tooni patabuyaaŋa tisov, ve aghamgham poghani zi. \v 5 Ŋgar tana, yam ataghoni pasaa, yam awatagh: Maaron ighur gham to agham lepoogh poia izi nugh sambam. Tauta aghurghur matamim pa lepoogh tana, ve asasaŋan. Saawe tau tivotia saveeŋ onoon to vaaru poia payam, yam alooŋ lepoogh tawe saveeŋa. \x * \xo 1:5 \xt 1Tes 1:3; 1Pe 1:4\x* \m \v 6 Saveeŋ to vaaru poia tau ilat peria tsiam na, ighurghur anooŋa popoia maata maata ivotvot irau nugh naol isov, raraate imin tau ivotvot payam. Saawe imin maata tau yam alooŋ poia to Maaron saveeŋa gha aghazooŋ pani, ve ilam aazne, vaaru poia ighurghur anooŋa popoia ivotvot ila yam sosomim. \x * \xo 1:6 \xt Yo 15:5\x* \p \v 7 Etaan Epapras tau yeŋa nibesbees pa Krisi na, lolomai igheen tooni kat. I besooŋa poia ee to Krisi, ve tiini ibees kat pa uraat tooni. I igham naghomai, ve ipaduduuŋ gham pa saveeŋ onoon to vaaru poia, leso aghazooŋ kat pani. \x * \xo 1:7 \xt Kol 4:12; Plm 23\x* \m \v 8 I ipaesia varumim payei ighe Avuvu Patabuyaaŋ ipaburigin gham gha aghur lolomim kat pa Maaron ve tamtamon paam. \s1 Paulus ighason Maaron to ipalot yes Kolosia \p \v 9 Tauvene saawe tau nilooŋ varumim imin maata ve ilam, yei nighurghur gham ila suŋuuŋ tsiei. Saawe isov, nighason Maaron to ipavon gham pa ŋgar popoia isov tau ilam pa i tauu Avuvu, ve ipaghazoŋai gham pa ŋgar tau i loolo pani na. \x * \xo 1:9 \xt Ep 1:17, 5:17\x* \v 10 Leso laghooŋ tsiam iduduuŋ pa poia tau Tiina toit Krisi itotoia payam na, ve ŋgar tsiam isov ighamu loolo poia. Ve yam pale agham uraat popoia maata maata imin ghuruuŋ ila tsiam anooŋa, ve ŋgar tsiam ivotvot le awatagh katin Maaron. \x * \xo 1:10 \xt Yo 15:16; Ep 4:1+; Pil 1:27\x* \m \v 11 Maaron toit, i saksaki ve eeza tiina pa tapiri. Yei nighe le Maaron tapiri ta naol ne izaa tsiam, ve ipalot gham. Leso ayooz ariaaŋ pa badooŋ pataŋani maata maata, \v 12 ve apait Tamaan Maaron toman lolomim poia. Pasaa, i igham mulin gham, ve aazne ezamim iyooz pa ghamuuŋ lepoogh poia tomania tamtamon tooni patabuyaaŋa tisov ila i tauu mbonari izi nugh sambam. \x * \xo 1:12 \xt Mbaŋ 26:18; Ep 1:11, 18, 3:16\x* \m \v 13 Muuŋ, ŋgar to ndoroom ighamgham pooz pait. Ve aazne, Maaron ipas ghiit tavot pa ndoroom tapiri, ve ighur ghiit taleep ila Naatu Yesu Krisi saamba, leso tataghon pooz tooni. Naatu tawe, i loolo igheen tooni kat. \x * \xo 1:13 \xt Mbaŋ 26:18; 1Pe 2:9\x* \m \v 14 Aghita. Iit tau tapaak Krisi ve taleep ila tooni ne, i ipul tauu gha imaat to ireu sosor toit, ve ipas ghiit tavot pa saghati tapiri. \x * \xo 1:14 \xt Ep 1:7+\x* \s1 Krisi iŋgin gabua naol isov \b \q1 \v 15 Onoon, iit irau taghita Maaron mako. Eemon uraat tomania ŋgar to Naatu Yesu Krisi, tauta itotoi Taama Maaron ivot ighazooŋ pait. \x * \xo 1:15 \xt Yo 1:18, 14:9; 2Kor 4:4; Hib 1:3\x* \q2 Krisi imuuŋ pa gabua naol isov tau Maaron ighur zi na, ve imin daaba pazi. \b \q1 \v 16 Pasaa, Maaron ighur gabua tisov tivot ila Krisi niima. \q2 Gabua to sambam, ve gabua to taan. \q2 Gabua tau taghit zi pa mataan, ve gabua tau taghit zi mako na paam. \q2 Yes daaba tau talepleep ila sambazi ne, ve gabua siriv tau tapirizi ve ezazi tintiina na paam. Imin yes aŋela ve avuvu ariaŋazi maata maata paam. \f + \fr 1:16 \ft Avuvu ariaŋazi iŋarui gabua imin napu, navou, ve gabua siriv paam.\f* \q2 Gabua naol tawe, Maaron ighur zi tisov tivot ila Naatu niima, ve tileep to tibees pani. \x * \xo 1:16 \xt Yo 1:3, 10; Hib 1:2; 1Pe 3:22\x* \b \q1 \v 17 Saawe tau gabua eta ivot soone, Naatu i ileep. \q2 Ve i mon ta ikiskis gabua tisov tileep ve tigheen tuŋia ila niazi. \b \q1 \v 18 I imin daaba pa lupuuŋ tooni ve ighamgham pooz pazi. Ve yes timin i anooŋa. \q2 I ta iburig pa mateegh imin maata. Tauta imin puughu pa burigiiŋ to yes mateegha. \q2 Gabua naol tane igham Krisi eeza ivot imin tiina le iliiv gabua naol isov. \x * \xo 1:18 \xt 1Kor 15:20, 23; Ep 1:22+\x* \b \q1 \v 19 Tauvene Maaron itaghon tauu loolo, ve ighur tapiri tomania eeza, ve ŋgar tooni isov ighenaar ila to Naatu. \x * \xo 1:19 \xt Kol 2:9; Hib 1:3\x* \b \q1 \v 20 Koi tau isap Maaron, iit, ve gabua naol isov to sambam ve taan sosoon na, Maaron ighe ipasovu, ve igham ghiit tomania gabua naol isov tawe tamuul tala pa i tauu. \q2 Puughu tane ta Naatu siŋ tooni imaliŋ izala ai pambarooŋ ve imaat. Leso ipasov koi tawe le isov kat, ve itiŋa Maaron tavalupu ghiit tamin eemon, ve taleep poia. \x * \xo 1:20 \xt Ro 5:1, 10; 2Kor 5:18+; 1Yo 2:2\x* \s1 Krisi irav motin koi tau muuŋ isap yes Kolosia ve Maaron sosozi \p \v 21 Muuŋ, yamŋa Maaron irau avalupu gham mako. Koi isap sosomim, ve aleep soghan soghan. Pasaa, ŋgar tsiam poia mako, ve aghur koi pani, ve aghamgham ŋgar sasaghati naol. \x * \xo 1:21 \xt Ep 2:3, 12\x* \m \v 22 Eemon aazne, i ipasov koi tana, ve yamŋa avalupu gham amin eemon wa. Pasaa, i ipul Naatu izilam taan, ve iyamaan yavyavuuŋ ila tiini gha imaat. Tauta ireu sosor tsiam. Leso saawe tau igham gham ala ayooz ila Maaron naagho, Maaron pale ighit gham ighe yam tamtamon tooni patabuyaaŋa. Lemim sosor eta mako, ve lemim saveeŋ eta mako. \x * \xo 1:22 \xt Ep 1:4, 2:14+; Jud 24\x* \m \v 23 Eemon yam aat akis ghuruuŋ ila tsiam ariaaŋ, ve ayooz tuŋia ila to Krisi. Ve ŋgar to saŋaniiŋ lepoogh poia tau Maaron ighe igham pait na, gabua eta igham gherev payam ve apuli sov. Vaaru poia tau tisavia payam gha alooŋa na, isavia lepoogh tawe, ve tivotia irau nugh naol isov tau tighenaar ila sambam saamba na. Ve yau paam, Krisi ighur ghau namin besooŋa pani. \x * \xo 1:23 \xt Mk 16:15; Kol 1:6, 2:7\x* \s1 Paulus ipul tauu pa uraat to Krisi \p \v 24 Onoon, aazne yau nabaad pataŋani ve nayamaan yavyavuuŋ ila tinig to nauul gham. Eemon lolog poia. Pasaa, pataŋani naol tau Krisi ibaad zi na, tisov soone. Tauta poia pa anag nauule ve nabaad siriv. Ene imin yau abug to nauul lupuuŋ to Krisi. Pasaa, lupuuŋ tooni, ene imin i anooŋa. \x * \xo 1:24 \xt 1Kor 12:27; 2Kor 1:6+; Ep 3:13; Pil 2:17\x* \m \v 25 Maaron inumeer ghau ve ighur uraat ila nimag to nauul lupuuŋ to Krisi. Ve i ighe napaghazoŋai gham pa saveeŋ tooni isov, leso awatagh katin ŋgar tooni. \x * \xo 1:25 \xt Ga 2:7; Ep 3:2, 7+\x* \m \v 26 Ta muuŋ geeg, saawe to timbuunŋa ve ilam, ŋgar tau yau nasasavia ne, ene iyooŋ. Tauvene tamtamon tikankaan pani. Eemon aazne, Maaron ivotia ŋgar yoŋgaaŋa tane pa tamtamon tooni patabuyaaŋa gha igheen mataghare wa. \x * \xo 1:26 \xt Ro 16:25+; 1Kor 2:7; Ep 3:3-9\x* \p \v 27 I igham tauvene, leso yam tau Yuda mako na awataghi paam. Ŋgar yoŋgaaŋa tane, ene gabua poia kat, ve ipaghazoŋai ghiit pa Maaron tapiri ve poia tooni. Ve iŋarui Krisi tau aazne ileep ila yam lolomim na. \f + \fr 1:27 \ft Ŋgar yoŋgaaŋa to Maaron, ene vene: I ighe igham mulin tamtamon to nugh nugh ve itotoi poia tooni pazi, ve Krisi ilup zi timin lupuuŋ eemon, ve ileep ila lolozi. Yes Yuda, ve yes tau Yuda mako na paam.\f* \m I ndaamo payam, tauta yam asasaŋan saawe to i igham mulin gham, ve yamŋa aleep ila Maaron mbonari izi nugh sambam. \x * \xo 1:27 \xt Ep 1:18\x* \p \v 28 Tauvene yei nivovotia Krisi vaaru pa tamtamon tisov, ve nipapaduduuŋ zi. Leso tiwatagh ŋgar popoia naol isov tau ilam pa Maaron na. Ve saawe tau nighur zi tila to Maaron, i aat ighit zi ighe yes tisov tirau kat pa ŋgar to Krisi. \x * \xo 1:28 \xt Mt 5:48; Ep 4:13\x* \m \v 29 Ŋgar tane ta ipapaburigin ghau, tauta nazuari ghau kat, ve narav taug pa uraat tsiau. Ve tapiri tiina tau naghamghamu ila to Krisi ne, ene ipapalot ghau pa uraat tau tsiau. \x * \xo 1:29 \xt Mbaŋ 20:20; 1Kor 15:10; Ep 3:7; Pil 4:13\x* \c 2 \s1 Paulus ighe yes Kolosia tiwatagh katin Krisi \p \v 1 Yau naghe yam awatagh tauvene: Yau narav taug pa uraat ve naparav ariaaŋ, leso nauul gham, tomania zetaanŋa siriv tau tileep izi nugh Laodisia na. Ve yam mon mako. Tamtamon tisov tau tighita naghog soone na paam, yau naghe nauul zi. \x * \xo 2:1 \xt Kol 4:13, 16; Syg 3:11+\x* \m \v 2 Yau naghe napalot gham ve napariaaŋ ŋgar tsiam leso lolomim pa taumim ve avaghamu poghani gham, ve alup lolomim imin eemon. Ve awatagh katin ŋgar yoŋgaaŋa to Maaron tau aazne ivot ighazooŋ na, ve aghur ila ariaaŋ aghe ene onoon. Ŋgar tawe iŋarui Krisi. \x * \xo 2:2 \xt Ep 3:18+; Pil 1:9\x* \m \v 3 Pasaa, Maaron ŋgar tooni maata maata, ene tisov tighenaar ila to Krisi, imin kuaz tau tamtamon tighuru izala katkaat leso igheen poi. \x * \xo 2:3 \xt 1Kor 1:24, 30\x* \p \v 4 Saveeŋ tane, yau nasavia pasaa, naroi pa saveeŋ ŋgoreeŋ to zeran siriv. Onoon, tamtamon siriv tilooŋ saveeŋ toozi, ve tighur ila. Eemon yam, aghur ila sov. \x * \xo 2:4 \xt Ro 16:17+; Ep 5:6\x* \m \v 5 Aghita, aazne yau naleep soghan payam. Eemon Maaron Avuvu ilup ghiit, ve ŋgar tsiau igheen tsiam imin ta itiŋa talepleep. Yau naghita naghe uraat tsiam ilaan duduuŋ, ve aghur ila to Krisi ariaaŋ. Tauta igham lolog poia le poia kat. \s1 Tagham tapiriin ila to Krisi \p \v 6 Yam agham Yesu Krisi imin Tiina tsiam wa. Tauvene laghooŋ tsiam, yam aat aleep tuŋia ila tooni, ve ataghon ŋgar tooni irau saawe. \v 7 Lolomim isaghav Krisi kat, ve agham tapirimim ila tooni, imin ai tau waria izila kat. Ve ayooz tuŋia ila tooni, imin ruum tau tirao izala rir ariaŋazi. Ve aghur ila tooni ariaaŋ itaghon saveeŋ tau tipaduduuŋ gham pani na. Ve lolomim poia pa Maaron ve apaiti pa poia tooni irau saawe. \x * \xo 2:7 \xt Ep 2:20, 3:17; 1Tes 5:18\x* \s1 Paulus iveveen yes Kolosia pa zeran siriv tau tigherev zi to tighur murizi pa Krisi \p \v 8 Ayamaan gham pa yes karomŋa. Mako pale tigherev gham ve ataghon zi. Saveeŋ tau tisasavia na, ene saveeŋ tauu mako. Ene saveeŋ sorok tau itaghon ŋgar to timbuzŋa muuŋ ve ilam. Le anooŋa mako. Zeran tawe tighe titaghon ŋgar to avuvu maata maata tau tiŋgin gabua to sambam saamba ve taan. Eemon saveeŋ toozi itaghon Krisi ŋgar tooni mako. \x * \xo 2:8 \xt Mk 7:3; Ga 4:3, 9; 1Tim 4:1+; Hib 13:9\x* \p \v 9 Krisi, i tamtamon imin iit. Eemon Maaron tapiri tomania eeza ve ŋgar tooni, ene isov ighenaar ila tooni. \x * \xo 2:9 \xt Yo 1:14+; Kol 1:15, 19\x* \m \v 10 Ve gabua naol tau tapirizi tiina ve tighamgham pooz pait na, i imin daaba pazi ve iŋginiir zi. Tauvene yam tau apaak Krisi ve aleep ila tooni na, i ipavon gham kat pa Maaron tapiri ve ŋgar tooni isov, ve agham lepoogh poia kat ila tooni. \x * \xo 2:10 \xt Yo 1:16; Ep 1:21+; 1Pe 3:22\x* \p \v 11 Alooŋ. Yam tau apaak Krisi ve aleep tuŋia ila tooni na, ŋgar tauu to ravuuŋ waromim ivot payam wa. Ene nasavia ŋgar tau tamtamon tigham pa nimazi ne mako. Yau nasavia uraat tau Krisi ighamu ila lolomim, leso iziir ŋgar to lolomim muŋgaana ighau payam. \x * \xo 2:11 \xt Ro 2:29; Pil 3:3\x* \m \v 12 Ŋgara tauvene: Saawe tau agham yaa, yam apaak Krisi pa mateegh tooni, ve titavi gham tomania Krisi. Ve Maaron igham gham apaak Krisi pa burigiiŋ tooni paam, tauta agham lepoogh paaghu ila tooni. Pasaa, yam aghur ila Maaron tapiri tau ipaburigin Krisi pa mateegh. \x * \xo 2:12 \xt Ro 6:3+; Ep 2:6, 3:7; Kol 3:1+\x* \s1 Uraat tiina tau Krisi ighamu izala ai pambarooŋ \p \v 13 Muuŋ, yam amamalaaŋ pa tutuuŋ to Maaron, ve ataghon ŋgar to lolomim muŋgaana. Pasaa, saawe tana, Krisi irav motin ŋgar to lolomim muŋgaana soone. Tauvene lepoogh tsiam, ene imin yes mateegha. Lemim ghilalooŋ pa Maaron mako, ve irau agham ŋgar poia eta mako. Eemon aazne, Maaron ipaburigin gham tomania Krisi, ve agham lepoogh paaghu ila tooni wa. Pasaa, i ireu sosor toit isov ilale. \x * \xo 2:13 \xt Ro 6:13; Ep 2:1, 5, 11\x* \m \v 14 Muuŋ, iit leen sosor tiina kat ila Maaron maata. Eemon aazne, Krisi ipasov sosor toit isov. Ene imin tibodeer ŋgar toit isov tau imalaaŋ pa tutuuŋ to Maaron na ila rau, ve Maaron iravu izala ai pambarooŋ to Krisi. \x * \xo 2:14 \xt Ep 2:15+; 1Pe 2:24\x* \m \v 15 Ve avuvu ariaŋazi maata maata, tomania gabua naol tau tapirizi ve ezazi tintiina na paam. Saawe tau Krisi imaat izala ai pambarooŋ, Maaron iliiv zi ve ipasov tapirizi. Ra igherev zi tila, ipayooz zi ila eval tiina naghozi, ve ipamayaŋin zi. \x * \xo 2:15 \xt Gnp 3:15; Lu 11:22; Yo 12:31\x* \s1 Tutuuŋ to tamtamon irau iuul ghiit to tawatagh Maaron ne mako \p \v 16 Tauvene isaav ighe zeran siriv tighit gham ataghon tutuuŋ toozi mako, ve tiyau avozi payam tighe yam agham sosor, na agham ŋgar naol pa saveeŋ toozi sov. Ene nasavia tutuuŋ toozi siriv tau iŋarui gabua tau aghanghani ve aghunghunu na, ve tutuuŋ toozi tau iŋarui lupuuŋ tintiina to suŋuuŋ, ma suŋuuŋ tau ivotvot ila saawe to kaiyo izaa paaghu, ve umbom patabuyaaŋ to Maaron. \x * \xo 2:16 \xt Mk 7:19; Ro 14:3+; 1Kor 8:8; Ga 4:9+\x* \m \v 17 Pa gabua tau tisavia na, ene gabua tauu mako. Ene imin gabua tau pale ivot murei na anunu. Ve gabua tauu, ene Krisi. \x * \xo 2:17 \xt Hib 8:5, 10:1\x* \m \v 18 Zeran siriv, avozi iyaryaaŋ tighe yam aat atatan taumim ve avaghamunia taumim leso amin tamtamon patabuyaaŋa. Ve tighe aat asuŋ pa yes aŋela ve apakur zi. Zeran tauvene, isaav ighe toozi eta ivelegh gham, ve iposai gargari pa tandaghiiŋ tau i ighita, na yam aghur ila saveeŋ tooni sov. Pale igherev gham, ve asapir pa ghamuuŋ atuya poia tau isasaŋan gham. Tamtamon tauvene, i ipakur ghi sorok itaghon ŋgar to taan mon. \v 19 I ipaak Krisi mako. Eemon iit tawatagh: Krisi, i imin daaba pait to igham pooz pait. Ve iit tau taleep ila lupuuŋ tooni ne, tamin i tauu anooŋa. Iit tamin Krisi seŋgaaŋa ve waaro eŋaeŋa tau tikis gabuaaŋa siriv tigheen tuŋia ila niazi. Ve i ipapalot ghiit ve ilup ghiit tamin eemon. Tauta ila Maaron tapiri, lupuuŋ to Krisi ivot imin tiina, ve iyaryaaŋ. \x * \xo 2:19 \xt Ep 1:22, 2:21, 4:15+\x* \p \v 20 Yam apaak Krisi pa mateegh tooni, ve apul lepoogh tsiam muŋgaana wa. Tauvene avuvu maata maata to sambam saamba ve taan, yam aleep ila sambazi muul mako. Ighe tauvene, puughu mindai ta yam aleep imin yes to taan, ve ataghon tutuuŋ naol tau iŋarui gabua to taan ne? \x * \xo 2:20 \xt Ro 6:6; Ga 4:3, 4:9\x* \m \v 21 Tutuuŋ tauvene: “Gabua tane, yam aghamu sov, akisi sov, aghani sov.” \x * \xo 2:21 \xt 1Tim 4:1+\x* \m \v 22 Aghita. Tutuuŋ naol tau iŋarui aniiŋ ma gabua tauvene, ene tisavia gabua tau taghamu gha taghani, ve isov. Tutuuŋ tauvene, ene itaghon ŋgar to tamtamon mon. Pasaa, tamtamon ta tighur zi, ve tisaav pait tighe tataghon zi. \x * \xo 2:22 \xt Mt 15:9+\x* \m \v 23 Onoon, tutuuŋ tauvene, tamtamon siriv tighita tighe ene ŋgar poia. Pasaa, matazi iŋgal tighe: Isaav ighe tizuari zi kat pa Maaron, ve titatan tauzi, ve tivaghamunia tauzi anoŋazi, ene aat igham suŋuuŋ toozi poia kat ila Maaron maata. Eemon tutuuŋ tauvene irau iuul ghiit to tatatan ŋgar saghati to loloon muŋgaana ne mako. \c 3 \s1 Mataan iŋgal gabua to nugh sambam \p \v 1 Maaron ipaburigin gham tomania Krisi ve agham lepoogh paaghu wa. Tauvene yam aat azuari gham pa gabua to sambam. Pa Krisi, i ileep ta sewe ila Maaron niima tapir. \x * \xo 3:1 \xt Mk 16:19; Ep 1:20, 2:6; Kol 2:12\x* \m \v 2 Agham ŋgar tiina pa gabua to taan sov. Ŋgar tsiam iyaryaaŋ pa gabua to sambam mon. \x * \xo 3:2 \xt Mt 6:33; Ro 8:5\x* \m \v 3 Pasaa, yam apaak Krisi pa mateegh tooni, ve lepoogh tsiam muŋgaana isov wa. Ve lepoogh tsiam paaghu, ene gabua tau igheen ŋgozaaŋ tomania Krisi ila to Taama Maaron. \v 4 Tauvene Krisi imin puughu pa lepoogh paaghu tau aazne yam aghamu ne. Ve murei, saawe tau i imuul ilam ve itotoi tauu ivot ighazooŋ, ene pale Maaron ipavotvotin gham tomania Krisi, ve yamŋa Krisi atotoi Maaron tapiri, mbonari, ve poia tooni ivot ighazooŋ. \x * \xo 3:4 \xt 1Kor 15:43; Ga 2:20; Pil 1:21, 3:21; 1Yo 3:2\x* \s1 Tapul ŋgar muŋgaana ileple \p \v 5 Tauvene ŋgar sasaghati naol to taan tau tighenaar ila lolomim na, arav matin zi. Ŋgar tauvene: Ŋgar to ghuruuŋ boog, ŋgar tau iŋgalaaŋ mako, ŋgar to loloon ighaar pa gabua sasaghati, ŋgar to tayai ghiit mako ve tala pa naghoon mon, ve ŋgar to mataan gabua. Aghita. Ŋgar to mataan gabua, ene imin tabees pa maaron karom. \x * \xo 3:5 \xt Ro 8:13; Ga 5:24; Ep 5:3+\x* \m \v 6 Alooŋ. Yes tau tizorzoor Maaron aliiŋa ve tinoknok ghamuuŋ ŋgar sasaghati tane, aatyavyav to Maaron pale izaa toozi. \x * \xo 3:6 \xt Ro 1:18; Ep 5:6\x* \p \v 7 Muuŋ, yam paam, laghooŋ tsiam tomania lepoogh tsiam, ataghon ŋgar tauvene. \x * \xo 3:7 \xt 1Kor 6:11; Ep 2:2+; 1Pe 4:3\x* \m \v 8 Eemon aazne, yam aat apul ŋgar sasaghati isov ileple. Ŋgar tauvene: Ŋgar to kisiiŋ aatyavyav, ateen tuuku, ghuruuŋ koi, ŋgar to tasavia saveeŋ saghati pa zetaanŋa, ve saveeŋ malwaata. Tauvene saveeŋ saghati eta ivot ila avomim sov. \x * \xo 3:8 \xt 2Kor 7:1; Ep 4:31, 5:4; Hib 12:1\x* \m \v 9 Ve avatombanoi gham sov. Pa ŋgar tsiam muŋgaana tau ipapazaagh gham pa ghamuuŋ ŋgar sasaghati na, yam apuli wa, imin nonoghiiŋa tau aghita isaghat ve asiki ilale. \v 10 Ve agham ŋgar paaghu to Krisi imin lemim, imin ayol gham pa nonoghiiŋa paaghu. Aazne, Krisi ighamgham uratoi gham. Leso awatagh katin Maaron tau ighur gham na, ve ŋgar tooni igheen tsiam, ve avot amin i tauu. \x * \xo 3:10 \xt Gnp 1:26; Ro 12:2; Ep 4:22+\x* \p \v 11 Iit tau Krisi igham ghiit tamin paaghu na, tasov rarateen mon. Eta poia iliiv iitete ne mako. Tauvene isaav ighe iit Grika, ma iit Yuda, ma tataghon ŋgar to ravuuŋ tamtamon warozi, ma tataghoni mako, ma mataan dodoli ve takankaan pa saveeŋ Grik, ma talam pa taan sirivu to Sikitia, \f + \fr 3:11 \ft Tamtamon to Sikitia tileep nugh ziige kat. Tauvene tamtamon tisov matazi veleghin zi tighe yes kankanooŋa, tivot soone. Eemon isaav ighe yes Sikitia tighur ila to Krisi, ene Maaron ighit zi raratezi imin yes Grika ve Yuda tau tighur ila tooni.\f* \m ma iit besooŋa tau taleep ila daaba toit sambazi, ma iit mbesooŋa mako ve taŋgin tauun, gabua isov tane, ene gabua sorok. Ve Krisi tau ileep ila tamtamon tooni tisov lolozi ne, i mon ta gabua tauu. \x * \xo 3:11 \xt Ro 10:12; 1Kor 7:19; Ga 3:28\x* \s1 Iit aat tatotoi ŋgar to Maaron \p \v 12 Maaron loolo igheen tsiam, ve isiigh gham amin le wa. Tauvene yam aat agham ŋgar tooni imin lemim, imin ayol gham pa nonoghiiŋa paaghu. Ŋgar tauvene: Lolomim isaghatin tamtamon ve agham poghani zi. Atatan taumim ezamim. Ve agham ŋgar pa taumim mon sov. Matamim iŋgal zeetmimŋa ve agham ŋgar marowa pazi. \v 13 Isaav ighe tamtamon tigham saghatin gham, na ayatu sov. Abaad pataŋani tana, ve atotoi ŋgar luuma pazi. Ve isaav ighe tsiam eta igham ŋgar eta tau irau lolomim mako, na matamim kisin sosor tooni sov. Yamŋa agharaat lolomim, ve apul sosor tooni, imin Tiina toit Krisi ipul sosor tsiam. \x * \xo 3:13 \xt Mk 11:25; Ga 5:22; Ep 4:2, 32\x* \m \v 14 Ŋgar isov tane, aseeŋ zi pa ŋgar to loloon pa tauun. Pa ene ilup ŋgar popoia tisov timin eemon, ve igham zi tivot poia kat. \x * \xo 3:14 \xt Yo 15:12; Ro 13:8+; Ep 5:2; Kol 2:2\x* \m \v 15 Ŋgar luuma to Krisi aat igham pooz ila lolomim, ve itotoi gham pa saa ŋgar tau pale agham pa tamtamon. Pa Maaron ipoi gham amin i le, ve ilup gham amin Krisi anooŋa eemon, leso ataghon ŋgar tauvene. Ve lolomim poia pa Maaron, ve apaiti pa poia tooni irau saawe. \x * \xo 3:15 \xt Yo 14:27+; Ro 12:5; Pil 4:7\x* \p \v 16 Saveeŋ to Krisi aat ivon kat ve igheen tuŋia ila lolomim. Ve yam aat apaghazoŋai zeetmimŋa ve apaduduŋai zi pa ŋgar popoia maata maata. Ve ambou ve apait Maaron pa poia tooni. Ambou mbouŋ to yes Israela tau tibood zi na, toman mbouŋ to suŋuuŋ, ve mbouŋ siriv tau Maaron Avuvu ipaburigin gham ve atoor zi na paam. \x * \xo 3:16 \xt 1Kor 14:26; Ep 5:19+\x* \m \v 17 Saveeŋ tsiam toman uraat tsiam, ve saa ŋgar ite paam tau ighe aghamu, yam aat aghamu ila Tiina toit Yesu eeza to apaiti. Ve lolomim poia pa Tamaan Maaron paam, ve apaiti pa poia tooni ila Yesu eeza. \x * \xo 3:17 \xt 1Kor 10:31; 1Tes 5:18; Hib 13:15\x* \s1 Saveeŋ tau iŋarui yes vaivaiŋa \r (Ep 5:22-33; 1Pe 3:1-7) \p \v 18 Yam zilivaa, atatan taumim ve aleep ila azuwamimŋa sambazi. Pa ighe iit tau tamin Tiina toit Krisi le na tataghon ŋgar tauvene, ene iduduuŋ. \x * \xo 3:18 \xt Tit 2:5\x* \p \v 19 Ve yam zitamoot, lolomim pa azuwamimŋa ve agham poghani zi. Agham saghatin zi sov, ve agham ariaaŋa pazi sov. \s1 Saveeŋ tau iŋarui yes geegeu \r (Ep 6:1-4) \p \v 20 Yam geegeu, alooŋ tamamimŋa ve tinamimŋa aliŋazi pa gabua naol isov. Pa ŋgar tauvene igham Tiina toit Yesu loolo poia. \p \v 21 Ve tamazŋa paam, yam agham ariaaŋa pa natmimŋa sov. Pale agham zi tighita tauzi tighe yes tirau gabua eta mako. \s1 Saveeŋ tau iŋarui yes uraata ve daaba toozi \r (Ep 6:5-9; Tit 2:9-10) \p \v 22 Yam besooŋa, alooŋ daaba tsiam to taan aliŋazi pa gabua isov. Ve agham karom pa uraat sov. Besooŋa siriv, isaav ighe tighita daaba toozi tilam, mako tigham uraat poi ila matazi, leso tigham zi lolozi poia. Ve saawe tau ighe daaba toozi tipul zi ve tila, mako tigham uraat poi mako. Yam agham tauvene sov. Yam aat abees pazi poi toman lolomim. Pa yam aroi pa Maaron ve aghe ataghon ŋgar tooni. \x * \xo 3:22 \xt 1Tim 6:1\x* \m \v 23 Tauvene saa uraat tau ighe aghamu, na aghamu poi toman lolomim. Aghamu imin agham uraat pa tamtamon mako. Aghamu imin agham uraat pa Tiina toit Yesu. \v 24 Ve yam awatagh: Murei, Maaron pale igham lemim atuya poia. Ene lepoogh to nugh sambam. Yam ezamim iyooz pa ghamuuŋni wa. Pasaa, yam abesbees pa Tiina toit Krisi. \v 25 Eemon isaav ighe tamtamon eta igham sosor, ene i aat igham atuya to sosor tooni. Pasaa, Maaron igham ŋgar pa tamtamon ezazi mako, ve ivool to eta mako. Gabizooŋ tooni, ene itaghon eez raraate mon pa tamtamon tisov. \x * \xo 3:25 \xt Lo 10:17; Ro 2:11; 2Kor 5:10; 1Pe 1:17\x* \c 4 \p \v 1 Ve yam tau lemim besooŋa na, agham ŋgar duduuŋa mon pazi. Isaav ighe avool to siriv ve agham poghani zi, ve agham saghatin siriv, ene poia mako. Yam aat ataghon ŋgar raraate mon pa besooŋa tsiam tisov. Pa yam awatagh: Yam lemim daaba paam. I Tiina tsiam tau ileep izi sambam. \s1 Tapul suŋuuŋ sov \p \v 2 Yam apul suŋuuŋ sov. Amamaat ariaaŋ, ve asuŋ irau saawe. Ve saawe tau asuŋ, lolomim poia pa Maaron ve apaiti pa poia tooni. \x * \xo 4:2 \xt Ro 12:12; Ep 6:18; Pil 4:6; 1Tes 5:17\x* \p \v 3 Ve aghur ghei ila suŋuuŋ tsiam paam. Aghason Maaron to igharaat eez payei. Leso nivotia saveeŋ to Krisi pa tamtamon, ve nipaghazoŋai zi pa Maaron ŋgar tooni tau muuŋ iyooŋ, ve aazne ivot ighazooŋ. Yau, tighur ghau iloŋ ila ruum to yavyavuuŋ pasaa, navovotia saveeŋ tane pa tamtamon. \x * \xo 4:3 \xt Ro 15:30; Ep 3:1, 6:19+; Kol 1:26+\x* \m \v 4 Tauvene yam aghason Maaron to iuul ghau, leso napaghazoŋai tamtamon pa ŋgar tooni yoŋgaaŋa itaghon i tauu loolo. \p \v 5 Yes tau tileep ila lupuuŋ to Krisi loolo mako na, matamim iŋgal poi pa saa ŋgar tau pale agham pazi leso agherev zi timin Krisi le. Ve saawe isov, ighe sooso poia eta ivot payam to atotoi ŋgar to Krisi pazi, na atotoia pataghaaŋ. \x * \xo 4:5 \xt Ep 5:15+\x* \m \v 6 Ve yam aat asavia saveeŋ poia mon pa tamtamon. Leso lolozi pa saveeŋ tsiam imin aniiŋ poia tau tighur te ila, ve tamtamon lolozi imonmoon pa ghaniiŋni. Ve sei tau ighe ighason gham pa ghuruuŋ ila tsiam, na yam ayol ghasoniiŋ tooni toman ŋgar. \x * \xo 4:6 \xt Mk 9:50; Ep 4:29; 1Pe 3:15\x* \s1 Paesiiŋ siriv \p \v 7 Toŋvetaz toit Tikikus pale ipaes payam pa lepoghag ve uraat tsiau. I ŋeer poia ee, ve lolog igheen tooni kat. I ighur loolo kat pa uraat to uleeŋ tamtamon to Krisi. Yeiru niluplup ghei pa uraat ve nibesbees pa Tiina toit. \v 8 Yau naghe nambaaŋo ilat, leso ipaes payam pa lepoghamai, ve ipalot gham pa saveeŋ siriv. \x * \xo 4:8 \xt Mbaŋ 20:4; Ep 6:21+\x* \m \v 9 Ve i mon mako. Tamtamon tsiam ee, Onesimus, pale yesuru tilat. Onesimus, i toŋvetaz toit duduuŋ. I ŋeer ee tau yau nanumeera ve lolog igheen tooni kat. Saawe tau tilat peria, yesuru pale tipaes payam pa gabua naol tau ivotvot izi sene. \x * \xo 4:9 \xt Plm 10+\x* \p \v 10 Aristarkus tau yeiru nileep ila ruum to yavyavuuŋ loolo ne, aaz poia tooni ilat payam. Ve Markus tau Banabas taazi na, i paam igham aaz poia payam. Paesiiŋ tau iŋaruini na, yam alooŋa wa. Ighe ilat ivot, mako aghamu toman lolomim poia. \x * \xo 4:10 \xt Mbaŋ 12:25, 13:13, 15:37, 27:2; Plm 24\x* \m \v 11 Ve etaan ite Yesu tau eeza ite Yastus na, i paam igham aaz poia payam. Yuda tol tane tipapalot ghau kat. Pasaa, yes mon, ta yeŋa niluplup ghei pa uraat to votiaaŋ pooz to Maaron. Ve Yuda siriv mako. \p \v 12 Etamim ite Epapras paam, igham aaz poia payam. I besooŋa poia ee to Yesu Krisi. Monmon i isuŋsuŋ Maaron ariaaŋ kat payam ighe ayooz tuŋia pa ghuruuŋ ila tsiam, ve ŋgar tsiam imatuugh pa Maaron ve saveeŋ tooni, ve awatagh katin ŋgar isov tau Maaron loolo pani na. \x * \xo 4:12 \xt Kol 1:7; Plm 23\x* \m \v 13 Epapras, yau nighita ŋgar tooni wa. Tauta naghe nasaav payam: I igham uraat tiina kat payam. Ve igham uraat tiina pa zetaanŋa siriv tau tileep izi Laodisia ve Hierapolis paam. \p \v 14 Toŋvetaz toit dokta Lukas tau lolomai igheen tooni kat, yesuru Demas tigham aaz poia payam paam. \x * \xo 4:14 \xt 2Tim 4:10+\x* \m \v 15 Aaz poia tsiau ila pa toŋvetaz toit siriv tau tileep izi Laodisia, ve ila pa olman tinazi Nimpa, tomania yes tau tiluplup zi pa suŋuuŋ ila ruum tooni loolo na paam. \p \v 16 Rau tane, ighe awaato le isov, mako asakia ila pa zetaanŋa to nugh Laodisia. Leso anazi tiwaato paam. Ve rau tau naboode ila pazi na, isaav ighe tighamu ilat peria tsiam, mako awaato paam. \p \v 17 Asaav pa Arkipus tauvene: “Uraat to Tiina toit tau ilat nimam na, matam iŋgali ve upasovu.” \x * \xo 4:17 \xt Plm 2\x* \p \v 18 Yau Paulus, taug nabood aaz poia tsiau tane. Lolomim iveegh payau sov. Pa aazne naleep ila ruum to yavyavuuŋ loolo ve tikau ghau pa sen. \x * \xo 4:18 \xt 1Kor 16:21; 2Tes 3:17\x* \p Poia to Maaron igheen tomani gham. Onoon.