\id 2PE - Saveeŋ (Tuam dialect) NT -Papua New Guinea 2011 (web 2014) \h 2 Petrus \toc1 Rau Ite Imin Ru Tau Petrus Iboode \toc2 2 Petrus \toc3 2Pe \mt1 Rau Ite Imin Ru Tau Petrus Iboode \mt2 2 Pita—2 Peter \c 1 \p \v 1 Yau Simon Petrus, besooŋa ve mbaŋooŋa to Yesu Krisi. \p Nabood rau tane ilat pa yam tamtamon tau aghur ila to Yesu Krisi, i Maaron toit ve Uleeŋa toit. I itaghon ŋgar tooni duduuŋa ve saveeŋ mbuaaŋ tooni, tauta igham gham aghur ila tooni, ve aazne lemim ghuruuŋ ila tauu ta poia ve raraate imin yei tsiei. \p \v 2 Maaron pale igham ŋgar tsiam ivot le awatagh katin i tauu ve Tiina toit Yesu. Leso poia tomania luuma tooni tiina izaa tsiam ve aleep poia. \s1 Maaron ipoi ghiit tamin i le wa. Eemon iit aat tagham ŋgar siriv, leso taghita poiŋ tooni anooŋa ivot \p \v 3 Maaron toit, i eeza tiina pa tapiri ve poia tooni. Poia tooni, tiina le tiina kat. Aghita. I ipoi ghiit tamin le, ve itotoi tauu pait, leso tawatagh katini ve tapiri izaa toit. Ila tauu tapiri, i irau ghiit pa ŋgar isov tau tambool pani na, leso tataghon eez tooni, ve tagham lepoogh poia ila tooni. \v 4 Ve i igham gabua tintiina ve popoia kat pait itaghon saveeŋ mbuaaŋ tooni. Saveeŋ tawe irau itoor gham. Leso Maaron ŋgar tooni igheen tsiam, ve apaghau taumim pa ŋgar sasaghati to taan tau loloon ighaar pani ve ivavaghamun ghiit ne. \x * \xo 1:4 \xt 2Kor 3:8, 7:1; Ep 4:24\x* \p \v 5 Maaron igham ŋgar popoia naol tana pait, tauvene yau nasaav payam: Yam irau azuari gham le aseeŋ ghuruuŋ ila tsiam pa ŋgar tau poia ila Maaron maata ve poia ila tamtamon matazi paam. Ve aseeŋ ŋgar poia tana pa ŋgar to tawatagh katin Maaron. \v 6 Ve ŋgar tana, aseeŋga pa ŋgar to taŋgin tauun poi. Ve ŋgar tana, aseeŋga pa ŋgar to tayooz ariaaŋ pa badooŋ pataŋani. Ve ŋgar tana, aseeŋga pa ŋgar to mataan iŋgal Maaron ve tataghon eez tooni. \x * \xo 1:6 \xt 1Kor 9:25; 1Tim 6:6; Hib 10:36\x* \m \v 7 Ve ŋgar tana, aseeŋga pa ŋgar to loloon pa toŋvetaz toit to Krisi. Ve ŋgar tana, aseeŋga pa ŋgar to loloon pa tamtamon tisov ve tagham poghani zi. \x * \xo 1:7 \xt 1Tes 3:12; 1Yo 4:21\x* \m \v 8 Pa ighe azuari gham pa ŋgar naol tane ila ila le tigheen ariaaŋ ilat tsiam, ene irau ŋgar to awatagh Tiina toit Yesu Krisi, igheen sorok mako. Pale agham anooŋa tooni ivot. \x * \xo 1:8 \xt Yo 15:5; Tit 3:14\x* \m \v 9 Eemon isaav ighe tamtamon eta, ŋgar tauvene igheen tooni mako, ene itotoia ighe i maata kumkuuma, ma maata mako. I igham ŋgar pa gabua to nugh sambam mako ve maata ilala pa gabua to taan mon. Ve uraat to Krisi tau ireu sosor tooni, ve ighamu iŋgalaaŋ ila Maaron maata na, i loolo iveegh pani wa. \x * \xo 1:9 \xt 1Yo 1:7, 2:9+\x* \p \v 10 Tauvene yam toŋvetaz, azuari gham le ataghon duduŋai ŋgar isov tana. Leso taumim awatagh kat aghe Maaron isiigh gham, ve ipoi gham amin le wa. Ve irau atap ve aghur murimim pani ne mako. Mako le mako kat. \x * \xo 1:10 \xt Hib 3:12-14; 2Pe 3:17\x* \m \v 11 Ve murei, saawe tau aloŋ ala nugh sambam, ene pale tiyaŋin payam, ve tigham gham toman lolozi poia kat. Nugh tawe, Tiina toit Yesu Krisi tau Uleeŋa toit na, pale igham pooz pani le alok. \s1 Petrus ipaes ighe saawe tooni ilam igharau wa \p \v 12 Onoon, saveeŋ tau aazne naboode payam, ene paaghu payam mako. Yam awataghi wa. Pasaa, yam agham saveeŋ onoon, ve akisi tuŋia wa. Eemon naghe napeipei ŋgar tsiam pani, leso matamim iŋgalŋgali. \v 13-14 Pasaa, Tiina toit Yesu Krisi ipaghazoŋai ghau gha nawatagh wa: Dur tsiau \f + \fr 1:13-14 \ft Dur tau Petrus isavia, ene i tauu anooŋa. I igham ŋgar ighe malau mako pale tiravu imaat.\f* \m to taan tane, malau mako pale napuli izi. Tauvene matag iŋgal naghe saawe tau nalepleep soone, ene poia to napei ŋgar tsiam pa saveeŋ tane. \x * \xo 1:13-14 \xt Yo 21:18+; 2Kor 5:1+\x* \m \v 15 Ve yau aat nail eez siriv. Leso saawe tau ighe napul gham ma vene, yam irau matamim kisin saveeŋ tau nasavia payam ne. \f + \fr 1:15 \ft Saawe tau Petrus ileep izi Rom, Markus ileep tomania ve iloŋlooŋ Krisi vaaru ila Petrus aavo. Tauta iboode ila rau ve ipaduduuŋa. Buk tawe, ta aazne tawaato taghe Vaaru Poia Tau Markus Iboode. Ene eez ee tau Petrus iuul iit Kristen to mataan kisin saveeŋ tooni.\f* \s1 Muuŋ, Petrus ighit katin Krisi tapiri. Tauta ipariaaŋ saveeŋ tooni \p \v 16 Saawe tau nisaav payam pa Tiina toit Yesu Krisi tapiri ve muleeŋ tooni, yei nitaghon sisiiŋ soroksorok tau zeran ŋgara siriv to taan titombaan tamtamon pani ne mako. Yei nighit katin Krisi tapiri ve mbonari pa matamai. Tauta nipariaaŋ saveeŋ tooni. \x * \xo 1:16 \xt Mt 17:1+; Yo 1:14\x* \m \v 17 Aghita. Muuŋ, yeŋa Krisi nilepleep, ve nighita Tamaan Maaron tau tapiri ve mbonari tiina na ipakuru ve igham Krisi mbonari isul tiina. Ve nilooŋ Maaron aliiŋa isaav pani ighe: “Ena yau taug natug tau lolog igheen tooni, ve igham ghau lolog poia kat.” \v 18 Onoon kat. Yeŋa Krisi nileep izi loloz patabuyaaŋ, ve taumai nilooŋ katin Maaron aliiŋa tawe sambam ve izilam. \s1 Saveeŋ tau muuŋ propet to Maaron tiboode na, mataan kisini ve tataghoni \p \v 19 Gabua naol tau ivot pa Yesu na, ene ipariaaŋ ghei le nighur ila kat nighe: Saveeŋ isov tau muuŋ propet to Maaron tiboode na, ene onoon. Isaav ighe yam matamim kisin saveeŋ toozi tawe ve ataghoni, ene pale poia. Pasaa, ene imin lam tau isul ila ndoroom loolo ila ila lee nughizau, mako ghazooŋa tauu to Krisi isul ila lolomim, imin pitum Zauŋa to mboŋoozo mbonari. \f + \fr 1:19 \ft Pitum zauŋa to mboŋoozo, ene izaa to Krisi ve muleeŋ tooni. Aghita Syg 22:16 ve Nam 24:17.\f* \x * \xo 1:19 \xt Mbo 119:105; 2Kor 4:6; Syg 22:16\x* \m \v 20 Ve alooŋ. Gabua tiina ee tau yam irau agham ŋgar pani poi, ene vene: Maaron aliiŋa tau muuŋ propet tooni tivotia ve tiboode na, irau tavotia puughu itaghon tauun ŋgar toit mako. \v 21 Pasaa, propet eta itaghon tauu loolo ve isavia saveeŋ tana mako. Avuvu Patabuyaaŋ ipaburigin tamtamon ve igham pooz pazi, tauta tisavia. \x * \xo 1:21 \xt 2Tim 3:16; 1Pe 1:10+\x* \c 2 \s1 Petrus iveveen zi pa zeran karomŋa \p \v 1 Alooŋ. Muuŋ, zeran siriv tau tileep ila yes Israela sosozi na, titoom tighe yes propet to Maaron, ve tikau ŋgar to tamtamon. Ŋgar raraate mon pale ivot payam paam. Tauvene ayamaan gham. Pa zeran siriv tau tileep ila sosomim na, pale tiburig ve tighe tipaghazoŋai gham pa Maaron aliiŋa. Eemon uraat toozi tawe, ŋgara ŋgozaaŋ ighengheen. Yes pale tivotia ŋgar karom tau isapir pa saveeŋ onoon, ve ivaghamunia tamtamon ghuruuŋ ila toozi. Ve Tiina toozi tau ighol sosor toozi atuya leso igham zi timin le na, yes pale tighur murizi pani paam. Tauvene yes pale tighamgham tauvene ila le Maaron ivaghamun zi rekia mon gha tilalez. \x * \xo 2:1 \xt Mt 7:15, 24:11; Mbaŋ 20:29; Jud 4\x* \m \v 2 Zeran tawe, lezi mayazi mako. Matazi saghati imin ŋgavuun. Ve eval tiina pale titaghon zi pa ŋgar toozi saghati tawe. Ŋgar tau tighamu na, pale imin puughu pa tamtamon tisik saveeŋ veleghiiŋ pa eez to saveeŋ onoon. \v 3 Zeran tana, matazi gabua kat. Tauvene yes pale titombaan gham pa saveeŋ soroksorok tau ivot ila tauzi ŋgar toozi, leso tium maet tsiam tomania gabua tsiam siriv. Atuya tau pale izaa toozi na, Maaron ivotia alok wa ighe i pale ivaghamun zi gha tilalez. Ve i ighengheen mako. Isasaŋan mon pa saawe to igham saghatiiŋ ivot pazi. \x * \xo 2:3 \xt Ro 16:18; 1Tes 2:5; 1Tim 6:5; Tit 1:11\x* \s1 Maaron ighurghur atuya pa zeran sasaghati \p \v 4 Aghita. Yes aŋela tau muuŋ tigham sosor na, Maaron ighurghur zi? Mako. I isik zi tizila nugh saghati ta ndoroom loolo we, leso tileep ta sewe ve tisaŋan saawe to i igabiiz zi ve ighur atuya pazi. \x * \xo 2:4 \xt Jud 6; Syg 12:7, 20:2+\x* \m \v 5 Ve tamtamon tau muuŋ tileep izi taan, ve matazi iŋgal Maaron mako na, tauvene paam. I ighurghur zi mako. Saawe to Noa, Maaron igham yaa ivon toman tapiri, ve iravuur zi tisov timatmaat. Eemon Noa tau ivovotia ŋgar duduuŋa pa tamtamon na, Maaron iuule tomania tamtamon tooni liim ve ru, ve tileep poi. \x * \xo 2:5 \xt Gnp 7–8; Hib 11:7\x* \m \v 6 Ve nugh Sodom ve Gomora paam. Maaron ighur atuya pazi, ve igham yav ighaniir zi le timin avav mon. I igham tauvene, leso itotoi ghiit pa ŋgar tau pale ivot pa yes tau matazi iŋgali mako na. \x * \xo 2:6 \xt Gnp 19:24+; Jud 7\x* \m \v 7 Eemon Lot, o Maaron igham mulini. Pasaa, i ŋeer duduuŋa. I ighita ŋgar sasaghati to nugh ru tawe, le ighamu loolo ipataŋan kat. Pasaa, yes timamalaaŋ pa tutuuŋ to Maaron, ve matazi saghati imin ŋgavuun. \x * \xo 2:7 \xt Gnp 19:15+\x* \m \v 8 Ŋeer duduuŋa tana ilepleep ila tamtamon to nugh ru tana sosozi, ve monmon iloŋlooŋ saveeŋ toozi sasaghati, ve ighitghita ŋgar toozi tau imalaaŋ pa Maaron tutuuŋ tooni na. Tauta loolo ipataŋan kat. \x * \xo 2:8 \xt Mbo 119:136\x* \p \v 9 Gabua naol tane ipaghazoŋai ghiit ighe yes tau matazi iŋgal Maaron ve titaghon eez tooni na, isaav ighe tovaaŋ eta ivot pazi, ene Maaron iwatagh eez to igham mulin zi pa tovaaŋ tana. Eemon tamtamon tau titaghon ŋgar duduuŋa mako na, yes irau tipasalia tauzi pa Maaron aatyavyav tooni mako. Pasaa, i iwatagh eez to ighur atuya pazi ta aazne, ve ila ila le saawe to Mboŋ Murei, mako tizaa pa atuya toozi duduuŋ. \x * \xo 2:9 \xt Mbo 34:17+; Ro 1:18; 1Kor 10:13\x* \s1 Zeran karomŋa gabuazi \p \v 10 Tauvene Maaron pale ighur atuya pa tamtamon tisov tau tighamgham ŋgar sasaghati. Eemon zeran siriv, i pale ighur atuya tiina kat iŋarui zi. Ene yes tau ŋgar toozi iŋgalaaŋ mako ve titaghon ŋgar sasaghati naol tau lolozi ipazaagh zi pani na. Ve tipait tauzi ezazi, ve titaghon tauzi ŋgar toozi mon. Ve matazi veleghin yes pooza tau Maaron ighur ghiit ila sambazi na. Yes tiroi pa gabua eta mako. Aŋela to sambam tau ezazi ve tapirizi tiina na paam, zeran tana tivevelegh zi imin kaut sorok. \v 11 Iit tawatagh: Aŋela to sambam, tapirizi tiina ve tiliiv zeran tana. Eemon irau tisik saveeŋ veleghiiŋ pazi ve tisees matazi ila Maaron naagho mako. \x * \xo 2:11 \xt Jud 8, 9\x* \m \v 12 Gabua tau zeran karomŋa tana tisiksik saveeŋ veleghiiŋ pani na, tauzi tiwataghi mako. Tikankaan pani. Yes timin ŋgai sagsag tau tileep izi taan leso tamtamon tisaghav zi ve tirav zi timaat. Yes lezi ghilalooŋ rigta mako. Isaav ighe ŋgar saghati eta ivot pazi, ene tila pa naghozi mon. Tauvene murei, yes pale timaat gha tilalez imin ŋgai. \x * \xo 2:12 \xt Jud 10\x* \p \v 13 Ŋgar saghati tau tighamghamu na, ivaghamunia tamtamon. Tauvene murei, Maaron pale ivaghamun zi paam. Yes mayazi mako. Tighunghun ve tighamgham ŋgar sasaghati naol ila tamtamon matazi pa mataaz. Ŋgar tauvene igham zi lolozi poia kat. Ŋgar toozi iŋgalaaŋ ila Maaron maata mako. Tauvene isaav ighe yamŋa alup gham pa ghanghaniiŋ ve suŋuuŋ, ene tigham lupuuŋ tsiam isaghat, ve tigham gham mayamim. Eemon yes tintinizi pa ŋgar karom tau tighamghamu na. \x * \xo 2:13 \xt Ro 13:13; 1Kor 11:20+; Jud 12\x* \m \v 14 Ŋgar saghati, yes tipuli mako. Matazi saghati ve ghaara toozi tiina. Ve yes tau ghuruuŋ ila toozi iyaryaaŋ soone na, zeran tana tighegherev zi pa ghamuuŋ ŋgar saghati. Yes tirau kat pa ŋgar to mataan gabua! Monmon tiyauyau gabua to zetazŋa. Tauta aatyavyav to Maaron ighengheen toozi, ve ighe ivaghamun zi. \v 15-16 Tauvene eez duduuŋa to Maaron, yes tipuli wa. Ve aazne, titaghon eez saghati. Ŋgar toozi imin ŋgar to Beor naatu Balam. Balam, i propet ee tau muuŋ ivotia Maaron aliiŋa. Eemon loolo pa maet kat, tauta igham ŋgar tau iduduuŋ mako. Iit tawatagh: Doŋki tisavsaav mako. Eemon Maaron igham doŋki to Balam isaav imin tamtamon, ve iyaon Balam pa ŋgar to borauŋa tau i ighe ighamu. Tauta ipul ŋgar tana. \x * \xo 2:15-16 \xt Nam 22:4+; Jud 11; Syg 2:14\x* \p \v 17 Zeran karomŋa tana, saveeŋ toozi anooŋa mako. Yes timin taan puura tau muuŋ yaa ivotvot pani, ve aazne imaak wa. Ve yes timin taitai tau taghita ve taghe paita uman izi. Eemon mako. Yaghur itiri gha ila. Zeran tana, Maaron igharaat lezi niazi pataghaaŋ wa. Nugh tawe, ndoroom tiina le tiina kat. \x * \xo 2:17 \xt Jud 12+\x* \m \v 18 Pasaa, yes tipapait tauzi ezazi, ve tisasavia saveeŋ soroksorok naol tau le anooŋa mako na. Ve tipapazaagh tamtamon pa ghamuuŋ ŋgar sasaghati naol to uliin. Aghita. Zeran siriv, ŋgarig gha titoor lolozi ve titoova to tipul zetazŋa siriv tau tisapir pa Maaron eez tooni na. Eemon zeran karomŋa tana tighegherev zi gha timulmuul pa ŋgar toozi muŋgaana. \x * \xo 2:18 \xt Jud 16\x* \m \v 19 Yes tisavsaav pazi tauvene: “Isaav ighe yam ataghon ghei, ene irau lemim ŋgalsekiiŋ pa gabua eta muul mako. Yam irau ataghon taumim lolomim pa gabua ta naol ne.” Eemon tauzi timin besooŋa sorok pa ŋgar saghati tau tighamghamu na. Pa ighe gabua eta tapiri iliiv ghiit, ve igham pooz pait, ene iit tamin besooŋa pani. \x * \xo 2:19 \xt Yo 8:34; Ro 6:16; 1Pe 2:16\x* \p \v 20 Zeran tana, tikaria tauzi wa. Pa ighe tamtamon eta iwatagh Tiina ve Uleeŋa toit Yesu Krisi, ve ighur muuri pa ŋgar saghati to taan, eemon murei izi gha ŋgar saghati ikauu ve itatani muul, i pale isaghat kat. Papazoge poia rig. Ve aazne, isaghat le isaghat kat. \x * \xo 2:20 \xt Mt 12:43+; Hib 6:4+; 1Yo 2:16\x* \m \v 21 Imin ta yes tiwatagh eez duduuŋa to Maaron mako, kanaŋ poia. Ve aazne, tiwataghi, ve tigham tutuuŋ patabuyaaŋ to Maaron wa. Eemon tizi gha tighur murizi pani. \x * \xo 2:21 \xt Lu 12:47+\x* \m \v 22 Ŋgar tau tighamu na, ene itaghon saveeŋ ziiri ru tau monmon tasasavia ne: “Ŋgavuun iluaar ghi, mako imuul ila ighan lulua. Ve ŋgai tauvene paam. Isaav ighe timin tiini le iŋgalaaŋ, ene pale ipel ghi ila tiiŋ muul.” \x * \xo 2:22 \xt Lp 26:11\x* \c 3 \s1 Krisi izuar mako. I pale imuul ilam \p \v 1 Zeran tsiau, yau lolog igheen tsiam kat. Ene rau ite tau naboode ilat payam. Rau tsiau ru tau nabood zi na, pughuzi eemon. Naghe napei ŋgar tsiam muul, leso ataghon ŋgar ŋgalaaŋa mon ila Maaron maata, \v 2 ve matamim iŋgal aliiŋa tau muuŋ yes propet patabuyaaŋa tivotia na, tomania tutuuŋ to Tiina toit Krisi, i Uleeŋa toit. Tutuuŋ tawe, mbaŋooŋa tooni tisavia gha alooŋa wa. \p \v 3 Alooŋ. Gabua tiina kat tau yau naghe yam awataghi, ene vene: Saawe murei ighe ivot, ene pale tamtamon titaghon ŋgar sasaghati naol tau lolozi ipazaagh zi pani na, ve tivelegh Tiina toit. \x * \xo 3:3 \xt 2Tim 3:1+; Jud 18\x* \m \v 4 Pale tisaav tighe: “Laak, saveeŋ tau muuŋ Krisi imbua ighe i pale imuul ilam, pale ŋeez o anooŋa ivot? Pa saawe to timbuunŋa ve ilam aazne, gabua eta itoor ghi mako. Gabua isov tighengheen toman niazi imin Maaron ighur zi ta muuŋ ve ilam.” \x * \xo 3:4 \xt Mt 24:48\x* \p \v 5-6 Yes tiwatagh. Muuŋ geeg, Maaron isaav mon, ve sambam ve taan tivot. Ve yaa izuur taan ila indou, tauta taan igheen saaŋa, ve yaa igheen siiŋa. Ve murei, saawe to Noa, Maaron igham yaa ivon toman tapiri, ve itav taan muŋgaana tawe tomania tamtamon ve gabua naol isov to taan, ve ireu zi gha tilalez. Eemon zeran karomŋa tana lolozi pa tigham ŋgar pa gabua tawe mako. \x * \xo 3:5-6 \xt Gnp 1:1, 6, 7:11, 21; Hib 11:3\x* \m \v 7 Ve aazne, saveeŋ eemon tana ikis sambam ve taan, tauta tigheen toman niazi. Ve i pale iŋgin zi poi tauvene ila ila le saawe to Mboŋ Murei, mako yav tiina ighan zi. Saawe tana, i pale igabiiz ghiit. Ve tamtamon tisov tau titaghon eez tooni mako na, i pale ighur atuya pazi gha tilalez. \x * \xo 3:7 \xt Mt 25:41; 2Tes 1:7+\x* \p \v 8 Yam zeran tsiau, lolog igheen tsiam. Gabua ee tau naghe lolomim iveegh pani sov. Ene vene: Tiina toit, i ighita aaz eemon imin ndaman ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ ee (1,000). Ve ighita ndaman ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ ee imin aaz eemon. Yesuru raratezi ila i maata. \x * \xo 3:8 \xt Mbo 90:4\x* \m \v 9 Onoon, tamtamon siriv tigham ŋgar tighe Tiina toit izuzuar pa taghoniiŋ saveeŋ mbuaaŋ tooni. Eemon mako. I ighurghur sooso payam. Pasaa, loolo pa tamtamon eta ilale sov. I ighe tamtamon tisov titoor ŋgar toozi ila pani. Tauta iyai ghi, ve ighur atuya pa tamtamon rekia mako. \x * \xo 3:9 \xt Ro 2:4; 1Tim 2:4\x* \p \v 10 Saawe tau Tiina toit imuul ilam, i pale ipateeŋ ghiit imin ŋeer umbuuŋa. Mako sambam saamba isov ilale toman luutu tiina kat, ve yav ighan gabua naol isov tau tigheen izala sambam saamba na gha tilalez. Ve taan tomania gabua naol isov tau tileep ve tigheen izi taan na paam, yav pale ighaniir zi tisov tilalez. \x * \xo 3:10 \xt Mt 24:29; 1Tes 5:2+; Syg 16:15, 20:11\x* \s1 Tagharaat tauun ve tasaŋan Tiina toit \p \v 11-12 Tauvene murei, Maaron pale ipasov gabua naol isov gha tilalez. Ighe tauvene, na saa ŋgar ta pale ataghoni? Yam aat agham ŋgar patabuyaaŋ mon, matamim iŋgal Maaron ve ataghon eez tooni, asaŋan saawe tana, ve tinimim ibees pa uraat to votiaaŋ vaaru poia. Leso apasulai saawe tana gha ivot rekia. Saawe tana ighe ivot, ene pale yav iyaryaar ve ighan sambam saamba, ve igham gabua naol isov tau tigheen ila sambam saamba na, tireer gha tilalez. \x * \xo 3:11-12 \xt Lu 12:36; Tit 2:13\x* \m \v 13 Eemon iit taghurghur mataan pa sambam paaghu ve taan paaghu tau pale tivot itaghon saveeŋ mbuaaŋ to Maaron. Sambam ve taan paaghu tawe, ŋgar duduuŋa mon pale igheen ila. \x * \xo 3:13 \xt Syg 21:1, 27\x* \p \v 14 Tauvene zeran tsiau, saawe tau aleep ve asasaŋan saawe to gabua tana ivot, yam azuari gham le ŋgar tsiam isov iŋgalaaŋ mon. Leso lemim sosor eta ila Maaron maata mako, ve yamŋa Maaron avalupu gham amin eemon ve aleep poia. \x * \xo 3:14 \xt Pil 1:10; 1Tes 3:13, 5:23\x* \m \v 15 Ŋgar to Ŋeer Tiina tau ighurghur atuya pait rekia mako, ve isasaŋan ghiit to tatoor ŋgar toit na, yam agham ŋgar pani poi. I ighamgham tauvene pasaa, loolo isaghatin ghiit ve ighe igham mulin ghiit. Toŋvetaz toit Paulus tau loloon igheen tooni kat na, Maaron igham le ŋgar tiina. I ibood saveeŋ payam pa gabua tane raraate imin saveeŋ tsiau tane. \x * \xo 3:15 \xt Ro 2:4\x* \m \v 16 Rau tisov tau i ibood zi na, i isavsaav pa gabua tane. Onoon, saveeŋ tooni siriv, puughu ariaaŋa, ve ipataŋan pait to tagham ŋgar pani. Tauta yes tau ghuruuŋ ila toozi iyaryaaŋ soone ve tikankaan pa Maaron ŋgar tooni na, tikau saveeŋ tooni, raraate imin tigham pa Maaron aliiŋa siriv tau tiboode na. Ŋgar toozi tawe pale imin puughu pazi to tilalez. \p \v 17 Zeran tsiau, yau lolog igheen tsiam kat. Matamim iŋgal. Gabua naol isov tana pale tivot. Ve aazne napaghazoŋai gham pazi pataghaaŋ. Onoon, Krisi igham gham ayooz ariaaŋ. Eemon yam aat matamim imomoos poi pa taumim. Mako pale yes tau tizorzoor tutuuŋ to Maaron na, tigherev gham pa saveeŋ karom toozi gha atap pa ghuruuŋ ila tsiam, ve aghur murimim pa Krisi. \x * \xo 3:17 \xt Mk 13:5, 23\x* \m \v 18 Yesu Krisi, i Tiina ve Uleeŋa toit. Azuari gham le awatagh katini, ve aleep tuŋia ila poia tooni. \x * \xo 3:18 \xt 2Pe 1:2\x* \p I eeza tiina pa tapiri ve poia tooni. Tauvene iit tapaiti ta aazne, ve taghon taghon le indeeŋ taan saawe. Onoon.