\id 1PE - Saveeŋ (Tuam dialect) NT -Papua New Guinea 2011 (web 2014) \h 1 Petrus \toc1 Rau Tau Petrus Iboode Imin Maata \toc2 1 Petrus \toc3 1Pe \mt1 Rau Tau Petrus Iboode Imin Maata \mt2 1 Pita—1 Peter \c 1 \p \v 1 Yau Petrus, mbaŋooŋa to Yesu Krisi. Nabood rau tane ilat pa yam tamtamon to Maaron tau aleep irau nugh nugh izi taan sirivu to Pontus, Galesia, Kapadosia, Asia, ve Bitinia. Onoon, lepoogh tsiam to taan, yam aleep amin loomba mon. Eemon nugh tsiam duduuŋ, ene sambam. \x * \xo 1:1 \xt Pil 3:20; Hib 11:13+\x* \m \v 2 Muuŋ geeg, Tamaan Maaron isiigh gham amin le itaghon tauu ŋgar tooni. Ve ila uraat to Avuvu Patabuyaaŋ, i igham gham amin tamtamon tooni patabuyaaŋa. Tauta aazne, ataghon ŋgar to Yesu Krisi, ve Yesu siŋ tooni izala pavomim gha aŋgalaaŋ ila Maaron maata wa. \x * \xo 1:2 \xt Ro 8:29; 2Tes 2:13\x* \p Poia tiina to Maaron izaa tsiam, ve igham gham aleep poia kat toman lolomim luuma. Onoon. \s1 Maaron igham ghiit tamin paaghu wa. Tauta aazne taghur mataan pa lepoogh poia to nugh sambam \p \v 3-4 Iit tapait Tiina toit Yesu Krisi Taama Maaron pa poia tooni. Pa i loolo isaghatin ghiit ve aate waaro iit kat. Aghita. I ipaburigin Yesu Krisi pa mateegh, ve ila burigiiŋ to Krisi, iit tagham lepoogh paaghu wa. Tauta ezaan pa lepoogh to taleep mataan yaryaare le alok, ve aazne taghurghur mataan pa lepoogh tawe. \x * \xo 1:3-4 \xt Yo 3:3; Ep 1:18+; Tit 3:5+\x* \m Lepoogh tau isasaŋan ghiit izi nugh sambam, ene poia mon. Ve irau isaghat, ma isov ne mako. Ighengheen tauvene taghon taghon gha ila. Pasaa, Maaron tauu iŋgini pait. \x * \xo 1:3-4 \xt Kol 1:5; 2Tim 4:8\x* \m \v 5 Yam tau aghur ila to Krisi na, Maaron tauu tapiri imin sigheu payam. Ve i pale iŋgin gham tauvene ila ila le saawe to Mboŋ Murei, mako itotoi uleeŋ tooni ivot ighazooŋ, ve igham mulin gham. Uleeŋ tawe, i igharaata pataghaaŋ wa. \x * \xo 1:5 \xt Yo 10:28, 17:11+; Jud 1:1\x* \p \v 6 Yam agham ŋgar pa gabua naol tau nasavi zi ne, tauta igham gham lolomim poia le poia kat. Onoon, saawe tane, yam aat lolomim ipataŋan. Pasaa, tovaaŋ maata maata ivotvot payam. Eemon tovaaŋ tau ivotvot payam na, eta ivot sorok mako. Tisov tivot itaghon Maaron ŋgar tooni. Ve tigheen malau mako. Pale tisov. \x * \xo 1:6 \xt Mt 5:12; 2Kor 4:17; 1Pe 5:10\x* \m \v 7 Saawe tau tigharaat gol, tighuru ila yav, leso yav ighan muun ighau pani le iŋgalaaŋ kat. Onoon, tamtamon tighita gol tighe ene kuaz tauu. Eemon gol irau igheen le alok mako. Murei pale ilale. Ve ghuruuŋ ila tsiam, ene gabua tiina kat. Iliiv gol. Tauta Maaron ipul tovaaŋ siriv tivot payam, leso itoov ghuruuŋ ila tsiam, ve ighamu iŋgalaaŋ kat imin gol tau tighuru ila yav. Isaav ighe ayooz ariaaŋ pa badooŋ pataŋani, ene itotoi ighe ghuruuŋ ila tsiam, ene gabua tauu. Tauvene saawe tau Yesu Krisi itotoi tauu ivot ighazooŋ, ene pale Maaron ipakur gham ve ezamim imin tiina. \x * \xo 1:7 \xt Mbo 66:10+; Yems 1:3\x* \p \v 8 Onoon, yam aghita Krisi pa matamim pai eta soone. Eemon aghur ila tooni, ve lolomim igheen tooni kat. Tauta igham gham lolomim poia le poia kat. Isaav ighe atoova to asavia lolomim, pale asavia izaa to saa? Gabua eta irao mako. \x * \xo 1:8 \xt Yo 20:29; 2Kor 5:7\x* \m \v 9 Pasaa, yam aghur ila to Krisi aghe i pale igham mulin gham ve aleep poia. Ve aazne, aghitghita ghuruuŋ ila tsiam anooŋa siriv ivotvot. \x * \xo 1:9 \xt Ro 6:22\x* \s1 Muuŋ, yes propet tisavia uraat to Krisi \p \v 10-11 Uraat tau Krisi ighamu to igham mulin gham, tomania poia to Maaron tau aazne izazaa tsiam, yes propet tau tivotia Maaron aliiŋa na tisavia muuŋ wa. Eemon tighazooŋ pa saveeŋ toozi tawe puughu mako. Tauta tiil saveeŋ tana ŋgara, ve tizuari zi tighe le tiwatagh katin puughu: Pale ŋeez o Maaron igham mulin tamtamon tooni? Ve uraat tawe pale ivot mindai? Pasaa, Krisi Avuvu tau ilepleep ila lolozi na, ipaghazoŋai zi pa gabua siriv ighe: Krisi aat ibaad pataŋani naol itaghon Maaron ŋgar tooni. Le isov, o eeza tiina ivot ighazooŋ, ve ileep toman mbonari tiina izi nugh sambam. \x * \xo 1:10-11 \xt Mbo 22; Is 53; Mt 13:17+; Lu 24:26+\x* \m \v 12 Tauvene Maaron ipaghazoŋai yes propet pa ŋgar tooni, ve isaav pazi ighe: Aliiŋa tau tisavia na, ene iŋarui yes tauzi mako. Saveeŋ toozi iŋarui gham. Saveeŋ tawe ighengheen tauvene ilam ilam le saawe toit, ra anooŋa ivot. Ve aazne, Avuvu Patabuyaaŋ tau Maaron imbaaŋo sambam ve izilam na, ipaburigin yes uraata to Krisi gha tisavia vaaru poia payam, tauta aghazooŋ pa gabua tana. Gabua tau ivot payam na, yes aŋela paam tighe le tiwataghi, o poi. \x * \xo 1:12 \xt Mbaŋ 2:2+; Ep 3:8+\x* \s1 Iit aat tataghon ŋgar patabuyaaŋ \p \v 13 Tauvene agharaat ŋgar tsiam ve aŋgin taumim poi. Ve aghur ila to Maaron ariaaŋ, ve aghur matamim pa poia tooni tau pale izaa tsiam. Saawe tau Yesu Krisi imuul ilam ve Maaron itotoia ivot ighazooŋ, ene pale poia tooni tawe ivot mataghare. \x * \xo 1:13 \xt Lu 12:35, 21:34; 1Tes 5:6+\x* \m \v 14 Muuŋ, yam akankaan pa Maaron, ve lolomim ighaar pa ŋgar sasaghati naol to taan. Eemon aazne, Maaron igham gham amin i tauu natŋa, ve aghe ataghon ŋgar tooni. Tauvene apul ŋgar to lolomim muŋgaana igham pooz payam muul sov. \x * \xo 1:14 \xt Ro 12:2; Ga 5:16+; Ep 2:3, 4:17+\x* \m \v 15 Pa Maaron tau ipoi gham amin le na, i patabuyaaŋ. Tauvene yam irau ataghon ŋgar raraate imin eval tiina to taan ne mako. Laghooŋ tsiam, yam aat ataghon ŋgar patabuyaaŋ mon imin i tauu. \v 16 Saveeŋa tiboode pataghaaŋ tauvene: \pm “Yau patabuyaaŋ. Tauvene yam paam aat ataghon ŋgar patabuyaaŋ imin yau.” \x * \xo 1:16 \xt Wkp 11:44+; 2Kor 7:1; Hib 12:14\x* \p \v 17 Maaron tau yam asuŋsuŋ pani ve awatwaato aghe Tamamim na, i ivool to tamtamon eta mako. Saawe tau ighe igabiiz ghiit ve ighur atuya pait, i ighur atuya pa iit tamtamon tasov itaghon ŋgar tau iit eŋaeŋa taghamghamu na. Tauvene saawe tuuku tau aleep izi taan na, yam aat aroi pani, ve ataghon ŋgar tooni. Pa yam awatagh: Taan tane, ene nugh tsiam duduuŋ mako. Ene aleep imin loom pani mon. \x * \xo 1:17 \xt Ro 2:11; Pil 2:12, 3:20; Hib 11:13+\x* \s1 Maaron ighol atuya to sosor toit pa Krisi siŋ tooni \p \v 18 Yam awatagh: Ŋgar naol tau aghamu ila to timbumimŋa na, le anooŋa poia eta mako. Muuŋ, yam ataghon ŋgar tana le avaghamgham. Eemon aazne, Maaron ighol sosor tsiam atuya, tauta ipas gham avot pa ŋgar tana, ve igham gham amin le wa. Gabua tau i ipuli to ighol sosor tsiam atuya, ene irau isaghat imin gol ve silva mako. \x * \xo 1:18 \xt 1Kor 6:20\x* \m \v 19 Gabua tawe, ene Krisi tauu siŋ tooni tau iliiv kuaz ta naol ne. I, tiravu imaat imin sipsip naatu tau poia le poia kat. Gabuaaŋa eta isaghat mako. \x * \xo 1:19 \xt Igham 12:5; Yo 1:29+; 1Kor 5:7; Syg 5:9\x* \m \v 20 Muuŋ geeg, saawe tau Maaron ighur sambam ve taan soone, ŋgar tooni igheen pataghaaŋ ighe imbaaŋ Krisi ilam, leso igham mulin ghiit. Maaron ighe iuul gham. Tauta saawe paaghu tane tau i ipasov uraat tooni, i imbaaŋ Krisi ilam gha itotoi tauu ivot ighazooŋ ila tamtamon matazi. \x * \xo 1:20 \xt Ga 4:4; Kol 1:26; Hib 9:26\x* \m \v 21 Murei, Krisi imaat, ve Maaron ipaburigini pa mateegh, ve ighamu imuul izala pa sambam, ve igham Krisi le eeza tau tiina le tiina kat. Ve aazne, Krisi ipaburigin gham gha aghur ila to Maaron, tauta aghurghur matamim pa saawe to i igham mulin gham ve aleep poia. \x * \xo 1:21 \xt Mbaŋ 2:24; Pil 2:9\x* \s1 Taghur loloon pa toŋvetaz toit to Krisi \p \v 22 Aazne, yam aghur ila saveeŋ onoon to vaaru poia ve ataghoni, tauta aŋgalaaŋ ila Maaron maata wa. Tauvene lolomim igheen to toŋvetaz tsiam to Krisi ve aghamgham poghani zi. Eemon yam aat azuari gham le aghur lolomim pazi kat. \x * \xo 1:22 \xt Yo 13:34+; Ro 12:9+; 1Tim 1:5; 1Yo 3:18\x* \m \v 23 Pasaa, Maaron ivazogh saveeŋ tooni ila lolomim imin aniiŋ uuve poia, ve saveeŋ tana itoor gham amin paaghu wa. Saveeŋ tooni irau isaghat, ma isov ne mako. Pasaa, ene Maaron tauu aliiŋa maata yaryaare tau pale igheen tauvene taghon taghon gha ila. \x * \xo 1:23 \xt Lu 8:4+; Yo 1:13; Yems 1:18\x* \m \v 24 Saveeŋa tiboode pataghaaŋ tauvene: \q2 “Tamtamon to taan, tisov timatmaat rekrekia imin kikiliiŋ. \q2 Ve gabua naol isov tau tamtamon tighamgham ezazi pani, ene imin manman ruuŋgu tau timalai rekrekia ve titaptap. \q2 Kikiliiŋ imatmaat, ve manman ruuŋgu titaptap. \q2 \v 25 Eemon Ŋeer Tiina aliiŋa, ene ighengheen tauvene irau saawe.” \x * \xo 1:25 \xt Mbo 103:15, 119:89\x* \m Saveeŋ tane, ene vaaru poia tau tivotia payam na. \x * \xo 1:25 \xt Mt 5:18, 24:35\x* \c 2 \s1 Iit aat loloon pa loŋaaŋ Maaron saveeŋ tooni \p \v 1 Tauvene ŋgar sasaghati naol, tomania ŋgar karom, yam apul zi tisov tileplez. Ve apamir taumim pa ghuruuŋ ila tsiam sov. Yam aat aghur ila kat, toman lolomim. Zeetmimŋa tau lezi gabua katini na, aghur koi pazi sov, ve asinai zeetmimŋa sov. \x * \xo 2:1 \xt Ep 4:25; Kol 3:8+; Hib 12:1\x* \m \v 2 Saveeŋ to Maaron iŋgalaaŋ mon. Ŋgar saghati eta igheen ila loolo mako. Ve ipalot gham pa lepoogh to anunumim imin tuz tau yes geegeu tighunu. Tauvene yam aat aghe le aloŋlooŋa, imin geegeu tau ŋgarig gha tipoop zi na lolozi pa ghunuuŋ tuz. Leso ŋgar to Krisi itum imin tiina ila lolomim, ve saawe to Mboŋ Murei, Maaron pale igham mulin gham ve aleep poi. \v 3 Tauvene saveeŋ to Tiina toit, akisi tuŋia. Pa poia tooni, taumim atoova ve ayamaana wa. \x * \xo 2:3 \xt Mbo 34:8\x* \s1 Krisi tamtamon tooni timin rumei to Maaron Avuvu \p \v 4 Krisi, i imin maet maata yaryaare tau ikis rumei to Maaron iyooz ariaaŋ. Tauvene yam aŋaruini ala. Onoon, tamtamon tiveleghi tighe i tamtamon sorok, ve tizori. Eemon Maaron tauu ighuru pa uraat tooni, ve loolo igheen tooni kat. I ighita Krisi imin maet paghuuna ee tau atuya tiina kat. \v 5 Yam tau aleep ila lupuuŋ to Krisi loolo na paam, asov amin maet matazi yaryaare tau Maaron iraorao rumei tooni pani, leso tauu Avuvu ileep iloŋ ila. Ve yam amin zeran patabuyaaŋa to watooŋrau, leso abees pa Maaron. Ve Avuvu Patabuyaaŋ ipaburigin gham, tauta asuŋsuŋ pa Maaron ve apapaiti, ve aghamgham uraat ve ŋgar popoia maata maata. Ila uraat to Krisi, uraat ve ŋgar tsiam naol tana timin watooŋrau popoia ila Maaron maata. \x * \xo 2:5 \xt Ro 12:1; 1Kor 3:16; Ep 2:21+; Syg 1:6\x* \m \v 6 Saveeŋa tiboode pataghaaŋ tauvene: \q2 “Aghita. Yau pale naghur maet ee igheen izi loloz Zion. Maet tawe, paghuuna kat ve atuya tiina. Taug naghuru to ipariaaŋ rumei tsiau. \q2 Tamtamon tisov tau tighur ila tooni, ene aat tighita ghuruuŋ ila toozi anooŋa. Eta irau ighur maata pani sorok ne mako.” \x * \xo 2:6 \xt Is 28:16; Ro 9:33\x* \m \v 7 Yam tau aghur ila na, aghita Krisi imin maet paghuuna kat tau atuya tiina na. Eemon yes tau tighur ila mako na, Maaron aliiŋa ziiri ru iduduuŋ pazi kat: \q2 “Maet tau yes to raoŋ ruum matazi veleghini ve tisiki ilale, tauta tighuru imin puughu pa ruum. Leso ipaloti, ve ruum iyooz ariaaŋ izala paavo. \x * \xo 2:7 \xt Mbo 118:22; Mt 21:42\x* \q2 \v 8 Maet tawe, tamtamon siriv pale titut aghezi ila, ve titap tizi. \q2 Ve siriv tighita ve tirere pani. Tauta igham zi titap.” \x * \xo 2:8 \xt Is 8:14\x* \m Yes titap pasaa, tizorzoor Maaron aliiŋa. Ŋgar toozi tawe, Maaron ighuru pazi pataghaaŋ wa. \x * \xo 2:8 \xt Lu 2:34, 20:18\x* \s1 Maaron tamtamon tooni timin zeran to watooŋrau tau tibees pa kinik tiina \p \v 9 Eemon yam, Maaron isiigh gham amin le, ve igham gham amin lupuuŋ eemon wa. Yam zeran to watooŋrau tau tibees pa kinik tiina. Ve yam tamtamon patabuyaaŋa to Maaron. I ipoi gham gha apul ŋgar to ndoroom, ve aloŋ ala ghazooŋa tooni loolo, leso avotia ŋgar popoia maata maata tau i ighamgham payam na. Ghazooŋa tawe, paghuuna le paghuuna kat. Ighe tagham ŋgar pani, ene aat ŋgar toit imbool. \x * \xo 2:9 \xt Igham 19:5+; Kol 1:13; Syg 5:10\x* \m \v 10 Muuŋ, yam aleep iloŋ ila lupuuŋ to Maaron mako. Ve aazne, yam amin tamtamon tooni patabuyaaŋa. Muuŋ, i loolo isaghatin gham mako. Ve aazne, loolo isaghatin gham, ve ireu sosor tsiam wa. \x * \xo 2:10 \xt Ro 9:25+\x* \s1 Tagham ŋgar tau iduduuŋ mon ila tamtamon matazi \p \v 11 Yam zeran tsiau, lolog igheen tsiam kat. Aghita: Taan tane, ene nugh tsiam mako. Yam aleep pani imin loom mon. Pasaa, nugh tsiam duduuŋ, ene sambam. Tauvene naghe napalot gham: Ŋgar sasaghati naol tau lolomim ighaar pani na, apul zi tileplez. Ene nasavia ŋgar to lolomim muŋgaana tau ipaparav tomania ŋgar to anunuun. \x * \xo 2:11 \xt Ro 13:14; Ga 5:16+; Pil 3:20; Hib 11:13+\x* \m \v 12 Yam aat agham ŋgar duduuŋa mon ila yes tau tiwatagh Maaron mako na matazi. Onoon, aazne, tiŋgal saveeŋ naol payam tighe yam zeran to ghamuuŋ ŋgar saghati. Eemon isaav ighe tighit gham ataghon ŋgar poia, ene pale igham zi titoor ŋgar toozi. Leso saawe tau Maaron ilam ve ighur atuya pa tamtamon, yes paam pale tipait eeza pa tapiri ve poia tooni. \x * \xo 2:12 \xt Mt 5:16; Ro 12:17; 2Kor 8:21; Pil 2:15\x* \s1 Taleep ila daaba toit sambazi ve talooŋ aliŋazi \r (Ro 13:1-7; Ep 5:22–6:9; Kol 3:18–4:1) \p \v 13 Yam amin Tiina toit Yesu Krisi le wa. Tauvene tamtamon tisov tau tighur zi timin daaba pait na, yam aat aleep ila sambazi ve alooŋ saveeŋ toozi. Tauvene aleep ila kinik to Rom tau eeza tiina kat na saamba. \x * \xo 2:13 \xt Mt 22:21; Tit 3:1\x* \m \v 14 Ve daaba siriv tau tiŋginŋgin nugh na paam, azoor zi sov. Aleep ila sambazi, ve alooŋ saveeŋ toozi. Pa yam awatagh: Kinik ighur zi, leso tighur atuya pa zeran sasaghatizi ve titatan zi, ve tipakur yes tau titaghon ŋgar poia na. \v 15 Tauvene Maaron ighe yam agham ŋgar poia mon. Leso apoon yes kankanooŋa tau tiŋgalŋgal saveeŋ pait ne avozi, ve tipul saveeŋ toozi tawe ileple. Zeran tawe, saveeŋ toozi imin saveeŋ to borauŋa. \x * \xo 2:15 \xt Tit 2:8\x* \m \v 16 Onoon, ila uraat to Krisi, yam amin besooŋa muul mako. Eemon agham ŋgar aghe: “Aazne, yau naŋgin taug. Tauvene saa ŋgar tau naghe naghamu, ene irau naghamu.” Vene sov. Pa ighe agham ŋgar tauvene, ene pale imin puughu payam pa ghamuuŋ sosor. Yam aat ataghon ŋgar tau itotoi ighe yam besooŋa to Maaron. \x * \xo 2:16 \xt Ga 5:1, 13\x* \m \v 17 Tauvene matamim tatanin tamtamon eta sov. Isaav ighe tamtamon lezi ezazi, ma lezi ezazi mako, na yam aat agham ŋgar poia mon pazi. Ve lolomim pa toŋvetaz tsiam to Krisi ve agham poghani zi, aroi pa Maaron ve ataghon ŋgar tooni, ve atandagh pa kinik. \s1 Saveeŋ tau iŋarui yes besooŋa \r (Ep 6:5-8; Kol 3:22-25) \p \v 18 Aiyo, yau leg saveeŋ rig pa yam besooŋa. Yam aat atatan taumim, aleep ila daaba tsiam sambazi, ve atandagh pazi. Yes tau tighamgham poghani gham ve titotoi ŋgar marowa payam, ve yes tau tighamgham ariaaŋa payam na paam. \x * \xo 2:18 \xt 1Tim 6:1+; Tit 2:9+\x* \m \v 19 Onoon, isaav ighe matamim iŋgal Maaron ve ataghon ŋgar tooni, ve tamtamon tighur pataŋani payam, ene iduduuŋ mako. Eemon isaav ighe ayooz ariaaŋ pa badooŋ pataŋani tana, ene pale Maaron loolo poia payam ve ipakur gham. \v 20 Eemon isaav ighe yam agham ŋgar saghati ve tilos gham, ve abaad pataŋani tana, ene pale sei ipait gham? Mako. Ve isaav ighe abaad pataŋani pa taghoniiŋ ŋgar duduuŋa, ene pale Maaron loolo poia payam ve ipakur gham. \x * \xo 2:20 \xt 1Pe 3:14, 17, 4:14+\x* \s1 Tayooz ariaaŋ pa badooŋ pataŋani, leso tataghon Yesu aaghe niia \p \v 21 Maaron ipoi gham amin le, leso ataghon ŋgar tauvene. Aghita. Krisi ibaad pataŋani tiina kat to iuul gham. I itotoi gham pa ŋgar tooni tawe, leso aghita ve ataghon aaghe niia. \x * \xo 2:21 \xt Mt 16:24; Yo 13:15; 1Yo 2:6\x* \m \v 22 “I igham sosor eta mako, ve saveeŋ karom eta ivot ila aavo mako.” \x * \xo 2:22 \xt Is 53:9; 2Kor 5:21; Hib 4:15\x* \m \v 23 Ve saawe tau tisik saveeŋ veleghiiŋ pani, i iyol saveeŋ toozi mako. Ineneeŋ mon. Ve saawe tau tighur yavyavuuŋ pani, i isavia saveeŋ eta to iparoi zi mako. I inumeer Maaron, ve ipul tauu ila i niima. Pasaa, i iwatagh: Gabizooŋ to Maaron, ene iduduuŋ mon. \x * \xo 2:23 \xt Mk 15:4+; Ro 12:19; 1Tes 5:15; 1Pe 3:9\x* \m \v 24 Saawe tau Krisi ibaad sosor toit atuya izala ai pambarooŋ, i iyamaan yavyavuuŋ tiina kat ila tiini. Leso tasov pa ghamuuŋ ŋgar saghati, ve taleep poia ila tooni, ve tataghon ŋgar duduuŋa mon. Tauvene zibzib niia tau igheen ila Krisi tiini, tauta igharaat gham gha poiamim wa. \x * \xo 2:24 \xt Is 53:5; Ro 6:10+\x* \m \v 25 Muuŋ, yam aleep imin sipsip tau tisagsag. Ve aazne, amuul alam to Ŋginiiŋ tsiam Krisi wa. I Ŋeer tau maata pa anunumim irau saawe. \x * \xo 2:25 \xt Is 53:6; Yo 10:14; Hib 13:20\x* \c 3 \s1 Saveeŋ iŋarui yes vaivaiŋa \p \v 1-2 Yam zilivaa vaivaiŋa paam, yau nasaav payam tauvene. Atatan taumim ve aleep ila azuwamimŋa sambazi. Isaav ighe toozi siriv tizorzoor Maaron aliiŋa, na yamŋa avazorai gham sov. Apul saveeŋ pazi. Pa ighe tighit gham atandagh pazi, ve aroi pa Maaron ve ataghon ŋgar tooni, ve agham ŋgar ŋgalaaŋa mon, ene pale ŋgar tsiam tana igherev zi tila pa Krisi. Leso yes paam tighur ila tooni, ve timin le. \x * \xo 3:1-2 \xt 1Kor 7:14+; Kol 3:18; Tit 2:5\x* \m \v 3 Eez naol tau tagharaat tauun leso paghunaan ila tamtamon matazi imin tapirai dabaan raua, ma tapabood ghiit pa gabua milmilia, ma tanonogh ghiit pa nonoghiiŋa popoiazi tau atuyazi tintiina, yam zilivaa agham ŋgar tiina pani sov. Pa ene gabua sorok to uliin mon. \v 4 Yam aat azuari gham pa tikooŋ tauu. Ene ŋgar popoia to Maaron tau igheen ila loloon. Isaav ighe yam atatan taumim ve ataghon ŋgar luuma, na ŋgar tsiam tana pale imin tikooŋ tauu payam. Tikooŋ tauvene irau isaghat mako. Pale igheen taghon taghon gha ila. Ve ila Maaron maata, ene gabua tiina ve gabua tauu. \x * \xo 3:4 \xt 1Tim 2:9+\x* \m \v 5 Muuŋ, yes zilivaa patabuyaaŋa tau tighurghur matazi pa Maaron na, tigharaat tauzi tauvene. Yes titatan tauzi ve tileep ila azuwazŋa sambazi. \v 6 Imin Sara. I iloŋlooŋ azaawa Abaram aliiŋa, ve ipoii ighe ‘tiina tooni.’ Isaav ighe yam zilivaa agham ŋgar poia, ve aroi mako ve anumeer Maaron, ene aat ataghon Sara ŋgar tooni, ve amin i natlivaŋa. \p \v 7 Ve yam vaivaiŋa zitamoot paam. Matamim izi pa azuwamimŋa sov. Lepoogh tsiam tomani zi, matamim iŋgal zi, ve agham poghani zi. Pa yam awatagh: Yes tapirizi tiina mako. Ve Maaron ighe itotoi poia tooni pazi leso tigham lepoogh poia ila tooni raraate imin yam. Tauvene isaav ighe agham saghatin zi, ene pale Maaron ipoon taliiŋa pa suŋuuŋ tsiam. \x * \xo 3:7 \xt Ep 5:25; Kol 3:19\x* \s1 Talup ghiit tamin eemon, ve tagham poghania tamtamon \p \v 8 Aiyo, nasavia saveeŋ tane, ve isov. Yam asov alup lolomim ve ŋgar tsiam imin eemon. Isaav ighe tamtamon eta loolo ipataŋan, na lolomim ipataŋan tomania. Ve ighe loolo poia, na lolomim poia tomania. Lolomim pa toŋvetaz tsiam to Krisi ve agham poghani zi. Ve lolomim isaghatin tamtamon ve auul zi. Ve agham pa ezamim sov. Yam aat atatan taumim. \x * \xo 3:8 \xt Lu 6:36; Ro 12:10, 16; Pil 2:2+\x* \m \v 9 Isaav ighe tamtamon tigham ŋgar saghati payam, na ayatu sov. Ve ighe tisik saveeŋ saghati payam ve tivelegh gham, na ayoli sov. Yam aat agham poghani zi, ve aghason Maaron to ighur poia tooni izaa toozi. Pasaa, i ipoi gham amin le, leso ataghon ŋgar tane. Isaav ighe agham tauvene, ene pale poia tooni izaa tsiam paam. \x * \xo 3:9 \xt Mt 5:44; Ro 12:14; 1Tes 5:15\x* \m \v 10 Pasaa, Maaron aliiŋa isaav tauvene: \q2 “Isaav ighe tamtamon eta loolo pa lepoogh poia, ve ighe ighita saawe poia ve ileep toman tintini, i aat iŋgin poghania aavo. Leso saveeŋ saghati, ma karom eta ivot ila aavo sov. \q2 \v 11 Ve i aat ighur muuri pa ŋgar saghati, ve igham ŋgar poia mon. Ve izuari ghi pa ŋgar luuma, ve iil eez to yesŋa tamtamon tisov tivalupu zi timin eemon ve tileep poia. \q2 \v 12 Pasaa, Ŋeer Tiina maata pa tamtamon duduŋazi, ve ighurghur taliiŋa pa suŋuuŋ toozi. \q2 Eemon yes tau tighamgham ŋgar saghati na, i maata ighaughau pazi ve ighurghur koi pazi.” \x * \xo 3:12 \xt Mbo 34:12+\x* \s1 Saveeŋ iŋarui yes tau tibaad pataŋani pa Krisi eeza \p \v 13 Isaav ighe yam azuari gham pa ghamuuŋ ŋgar poia, na sei pale irau ivaghamun gham? Mako. \f + \fr 3:13 \ft Onoon, tamtamon irau tivaghamunia iit tamtamon to Krisi anoŋaan. Eemon irau tivaghamunia anunuun ne mako. Pasaa, Maaron iŋginŋgin ghiit.\f* \x * \xo 3:13 \xt Mt 10:28; Ro 8:31, 35+\x* \m \v 14 Eemon isaav ighe ataghon ŋgar duduuŋa ve abaad pataŋani pani, na lolomim poia. Pasaa, poia to Maaron pale izaa tsiam. Tauvene isaav ighe tamtamon tigham ŋgar eta to tiparoi gham, na aroi ve agham ŋgar naol sov. \x * \xo 3:14 \xt Mt 5:10; 1Pe 2:20, 4:14\x* \m \v 15 Yam aat aghur Krisi imin Tiina tsiam ila lolomim ve apatab pani. \p Saawe isov, agharaat ŋgar tsiam poi. Ighe tamtamon tighason gham pa ghuruuŋ ila tsiam, na yam irau ayol ghasoniiŋ toozi, ve apaghazoŋai zi pa puughu tau aghurghur matamim pa saawe to Krisi igham mulin gham. \x * \xo 3:15 \xt Kol 4:6\x* \m \v 16 Ve alooŋ. Saawe tau yam ayol ghasoniiŋ toozi, matamim veleghin zi sov. Asavia saveeŋ marowa ve saveeŋ poia mon pazi. Aazne, tamtamon tiyauyau avozi payam, ve tivavaghamunia ezamim pasaa, yam agham ŋgar poia itaghon Krisi ŋgar tooni. Tauvene laghooŋ tsiam, yam aat ataghon ŋgar tau awataghi aghe ene iŋgalaaŋ mon ila Maaron maata. Leso koiamimŋa tawe tighita ŋgar poia tau aghamghamu na, ve mayazi. \x * \xo 3:16 \xt Tit 2:8; 1Pe 2:12\x* \m \v 17 Tauvene isaav ighe Maaron ighe tabaad pataŋani pa ŋgar poia tau taghamu ne, ene poia. Tayok pani mon. Eemon isaav ighe tagham ŋgar saghati ve tabaad pataŋani pani, ene poia mako. \x * \xo 3:17 \xt 1Pe 2:20\x* \s1 Krisi, i ŋeer duduuŋa. Eemon ibaad pataŋani, leso igham ghiit tala to Maaron \p \v 18 Agham ŋgar pa Krisi. I ŋeer duduuŋa kat. Eemon i igham iit tamtamon sasaghatiin niaan, ve iyamaan yavyavuuŋ ila tiini gha imaat, leso ireu sosor toit, ve igham ghiit tala to Maaron. Uraat tooni tawe, i ighamu pai eemon, ve isov. Irau ighamu muul mako. Ve Maaron Avuvu ipaburigini pa mateegh, ve aazne i ileep maata yaryaare izi sambam. \v 19 Saawe tau iburig pa mateegh, i ila ivotia Maaron aliiŋa pa avuvu sasaghati tau tizeev zi tiloŋ tila ruum to yavyavuuŋ loolo na. \f + \fr 3:19 \ft Saveeŋ ziiri tane puughu ighazooŋ geeg mako. Eemon zeran ŋgara siriv tighe saveeŋ tane puughu, ene vene: Saawe to Noa, yes aŋela sasaghati tau titaghon Sadan na, tigham taliiŋzizi kat, ve tipazaagh tamtamon pa ghamuuŋ ŋgar sasaghati naol. Tauvene Maaron iziir zi tila tileep izi nugh ee. Leso tisaŋan saawe to i ighur katin atuya pazi. Saawe tau Krisi imaat, i ila to yes aŋela sasaghati tawe, ve ivotia saveeŋ pazi ighe i iliiv zi wa.\f* \x * \xo 3:19 \xt Ro 5:6; Hib 9:26; 1Pe 4:6\x* \m \v 20 Muuŋ, saawe to Noa, avuvu sasaghati tawe tizorzoor Maaron aliiŋa. Eemon i ighur atuya pazi rekia mako. I isaŋan Noa le ipasov uraat to vaghuzuuŋ waaŋ, ra ighur atuya pazi. Yes tau tiloŋ tila waaŋ loolo na, eval mako. Yes liim ve tol mon. Ve saawe tau yaa ivon toman tapiri, Maaron iuul zi ve tileep poia. \x * \xo 3:20 \xt Gnp 6:5–7:24\x* \p \v 21 Yaa tawe, ene imin ŋgar to ghamuuŋ yaa tau aazne igham mulin gham na. Ene nasavia ŋgar tau tirughuuz ghiit ve muun ighau pa tiniin ne mako. Pasaa, ŋgar duduuŋ to ghamuuŋ yaa, ene vene: Iit taghason Maaron to igham ghiit taŋgalaaŋ ila i maata, ve tambu saveeŋ to tataghon ŋgar tooni. Ŋgar tauvene irau igham mulin gham pasaa, Maaron ipaburigin Yesu Krisi pa mateegh wa. \x * \xo 3:21 \xt Tit 3:5; Hib 10:22\x* \m \v 22 Ve i izala pa sambam, gha aazne ileep ila Maaron niima tapir. Tauta aŋela tomania avuvu maata maata tau ezazi ve tapirizi tiina na, tisov tileep ila i saamba. \x * \xo 3:22 \xt Mbo 110:1; Mk 16:19; Ep 1:20+\x* \c 4 \s1 Ŋgar to yes tau Krisi igham zi timin paaghu \p \v 1-2 Tauvene saawe tau Krisi ileep izi taan, i ibaad pataŋani, ve iyamaan yavyavuuŋ ila tiini, leso iuul ghiit. Yam tauvene paam. Ataghon ŋgar to Krisi tana, agharaat gham, ve asaŋan pa badooŋ pataŋani. Pa tamtamon tau ighe ibaad pataŋani pa Krisi eeza ve iyamaan yavyavuuŋ ila tiini, ene i ipul ŋgar saghati wa. Tauvene saawe tau i ileep izi taan, ŋgar to loolo muŋgaana irau igham pooz pani muul mako. I pale itaghon Maaron loolo. \x * \xo 4:1-2 \xt Ro 6:2+; 2Kor 5:15; Ga 5:24; 1Pe 2:21\x* \m \v 3 Ŋgar sasaghati maata maata tau yes kankanooŋa lolozi ighaar pani na, yam agham zi irao. Aghita: Muuŋ, lolomim ipapazaagh gham pa ghamuuŋ ŋgar sasaghati naol imin: matamim saghati imin ŋgavuun, aghunghun le avaghamgham, aluplup gham pa ghanghaniiŋ ve ghunuuŋ toman oroor tiina, ve abesbees pa maaron karomŋa tau tutuuŋ to Maaron iŋgalsekin ghiit pazi na. \x * \xo 4:3 \xt Ro 13:12+; Ep 4:20+\x* \m \v 4 Ve aazne, zeetmimŋa tighit gham ve tigham ŋgar naol. Pasaa, yam apaak zi ve yamŋa alup gham pa ghamuuŋ ŋgar sasaghati naol tawe muul mako. Tauta tisiksik saveeŋ sasaghati naol payam, ve tivevelegh gham. \v 5 Eemon murei, yes pale tiyooz ila Ŋeer Tiina naagho, ve tivotia ŋgar tau tighamu izi taan na pani. I igharaat ghi, ve isasaŋan saawe to igabiiz tamtamon tisov ve ighur atuya pazi. Yes tau tileep matazi yaryaare, ve yes mateegha paam. \x * \xo 4:5 \xt Mbaŋ 10:42; 2Tim 4:1; Yems 5:9\x* \m \v 6 Maaron ighe tamtamon tooni tileep matazi yaryaare imin i tauu. Puughu tane ta tamtamon tooni tau timaat wa, saawe tau tileep matazi yaryaare, tilooŋ vaaru poia. Yes timaat pasaa, tamtamon tisov to taan tau tigham sosor na, Maaron ighur atuya pazi. Eemon ila uraat to Avuvu Patabuyaaŋ, aazne anunuzi tileep matazi yaryaare. \f + \fr 4:6 \ft Eez tau muuŋ Maaron tamtamon tooni tilooŋ vaaru poia, ene saveeŋ mbuaaŋ tooni katini tau isavia Mesia. Yes tau tighur ila saveeŋ mbuaaŋ tawe na, Maaron ighit zi ighe yes tighur ila to Mesia. Ve ila ghuruuŋ ila toozi tawe, i ighit zi ighe tiduduuŋ ila i maata. Tauvene saawe tau timaat, i igham anunuzi tileep matazi yaryaare. Ve aazne, Mesia izilam taan wa. Tauvene sei tau ighe ighur ila to Krisi ve imaat, ene Maaron igham anunu ileep maata yaryaare paam.\f* \x * \xo 4:6 \xt Ro 6:23, 8:10; 1Pe 3:19\x* \s1 Tagharaat tauun ve tagham uraat tau Maaron ighuru ila nimaan \p \v 7 Aazne, saawe to gabua naol tisov tilalez, ene ilam igharau wa. Tauvene agham ŋgar poi, ve aŋgin taumim poi. Leso iuul gham pa suŋuuŋ tsiam. \x * \xo 4:7 \xt Ro 13:12+\x* \m \v 8 Ve gabua tiina tau iliiv ŋgar naol isov, ene ŋgar to loloon pa tauun. Tauvene azuari gham le ataghon katin ŋgar tane. Pa ŋgar to loloon pa tauun, ene igham ghiit tapul sosor naol tau tamtamon tigham pait na, ve loloon iveghai zi. \x * \xo 4:8 \xt Lp 10:12; 1Kor 13:4+; Kol 3:14\x* \m \v 9 Ŋgar to ghamuuŋ poghania loomba aat igheen ariaaŋ ila sosomim. Ambuzir pani sov. \x * \xo 4:9 \xt Ro 12:13; Hib 13:2\x* \p \v 10 Maaron ireirei uraat toman ŋgar maata maata pait itaghon tauu poia tooni. Tauvene saa uraat ma ŋgar tau i ireii payam, na aŋgin poghania, ve agham anooŋa tooni ivot. Leso avaule gham, ve amin besooŋa popoia to Maaron. \x * \xo 4:10 \xt Ro 12:6+; 1Kor 12:7+; Ep 4:11+\x* \m \v 11 Tauvene isaav ighe ŋeer eta le uraat to ivotia Maaron aliiŋa pa tamtamon, i isaav itaghon tauu ŋgar tooni sov. I aat isaav imin Maaron tauu isavsaav ila i aavo. Ve isaav ighe tamtamon eta le uraat to iuul tamtamon, i aat igham tapiri ila to Maaron ve igham uraat tana. Isaav ighe agham tauvene, ene pale ŋgar tsiam isov igham tamtamon tipait Maaron pa tapiri ve poia tooni ila Yesu Krisi eeza. \p Tapakur Krisi eeza ve tapaiti pa tapiri, ta aazne ve taghon taghon gha ila. Onoon. \s1 Isaav ighe tabaad pataŋani pa Krisi eeza na tagham ŋgar naol sov \p \v 12 Yam zeran tsiau, lolog igheen tsiam kat. Onoon aazne, pataŋani tiina kat itoov ghuruuŋ ila tsiam, ve ayamaana imin yav ighan gham. Eemon gabua tau ivot payam na, arur pani, ve agham ŋgar naol aghe ene gabua maata ite na sov. Pa pataŋani tauvene igham Maaron tamtamon tooni katini wa. \x * \xo 4:12 \xt Mbaŋ 14:22; 2Tim 3:12; 1Pe 1:6+\x* \m \v 13 Lolomim poia. Pa aazne, yam apaak Krisi, ve abaad pataŋani imin muuŋ i ibaado. Tauvene ayooz ariaaŋ. Leso saawe tau itotoi tapiri ve eeza tiina ivot ighazooŋ, i pale igham gham lolomim poia le poia kat. \x * \xo 4:13 \xt Pil 3:10; Kol 1:24\x* \m \v 14 Tauvene isaav ighe yam avotia Krisi ve ataghon ŋgar tooni, ve tamtamon tisik saveeŋ saghati payam ve tivelegh gham, na tintinmim pa poia to Maaron tau izaa tsiam. Pa saawe tauvene, Maaron Avuvu tau itotoi Maaron tapiri ve poia tooni pait na, pale ileep kat tomani gham. \x * \xo 4:14 \xt Mt 5:11\x* \m \v 15 Eemon tsiam eta irav tamtamon imaat, ium, iseŋgeen saveeŋ sorok, ma igham ŋgar saghati ite paam sov. Pa ighe yam agham ŋgar tauvene, ve tiŋgal matamim pani, ene poia mako. Ŋgar tauvene ivaghamunia Krisi eeza. \v 16 Eemon isaav ighe yam ataghon Krisi ve abaad pataŋani pani, na mayamim sov. Tintinmim ve apait Maaron. Pa Krisi igham gham amin i le wa. Tauta tiwaat eeza payam tighe yam Kristen. \x * \xo 4:16 \xt Mbaŋ 5:41; Pil 1:29\x* \p \v 17 Saawe to Maaron igabiiz tamtamon tooni ve ighur atuya pazi, tauta tazaa pani wa. \f + \fr 4:17 \ft Petrus ighita ighe pataŋani tau yes Kristen tibaad zi na, ŋgara tauvene: Aazne, Maaron igagabiiz tamtamon tooni. Ve isaav ighe ŋgar toozi iduduuŋ mako, i ipul pataŋani ivot pazi to ipaduduuŋ zi. Leso saawe to Mboŋ Murei ve gabizooŋ tauu ighe ivot, yes aat tileep poi. Eemon yes tau tighur ila mako na, i ipul zi tileep tauveve le saawe to Mboŋ Murei, mako igabiiz zi ve ighur atuya pazi gha tilalez.\f* \m Pasaa, i ighe igabiiz ghiit imin maata. Le isov, o igabiiz yes siriv anazi. Aghita. Isaav ighe i igham tauvene pa iit tamtamon tooni, pale igham saa ŋgar pa yes tau tizorzoor vaaru poia tooni? \v 18 Maaron aliiŋa tau tiboode na isaav tauvene: \q2 “Eez to Maaron igham mulin ghiit, ene ipataŋan kat pa zeran duduŋazi to titaghoni. \q2 Ighe tauvene, mindai pa zeran sasaghatizi tau matazi iŋgal Maaron rigta mako na? Pale saa ŋgar ivot pazi?” \x * \xo 4:18 \xt Lp 11:31\x* \p \v 19 Tauvene isaav ighe Maaron loolo ighe yam abaad pataŋani pa Krisi eeza, na aghur taumim ila i niima, ve agham ŋgar poia irau saawe. I irau ighur muuri payam mako. Pasaa, i ta ighur gham, ve loolo isaghav tamtamon tooni ariaaŋ. \x * \xo 4:19 \xt Mbo 31:5; Lu 23:46; Mbaŋ 7:59\x* \c 5 \s1 Ŋginiiŋa aat tiŋgin poghania Maaron tamtamon tooni \p \v 1 Aiyo, yau naghe napalot ŋginiiŋa tsiam pa saveeŋ siriv. Pasaa, yau paam ŋginiiŋ imin yam. Ve pataŋani tau Krisi ibaado na, taug naghit katini pa matag. Ve saawe tau Krisi imuul ilam ve itotoi tapiri ve eeza tiina ivot ighazooŋ, ene pale yau paam itiŋa taleep ila Krisi mbonari loolo. Tauvene yam ŋginiiŋa irau alooŋ aliŋag tane, ve ataghoni. \v 2 Maaron ighur uraat ila nimamim wa ighe aŋgin sipsip tooni. Tauvene matamim pazi ve aŋgin zi poi. Uraat tsiam tana, isaav ighe tamtamon tizoornugh payam to aghamu, ene poia mako. Aghamu toman lolomim, o poia. Leso ataghon Maaron loolo. Ve agham ŋgar tiina pa lemim atuya sov. Pa ŋgar tauvene, taghita poia mako. \x * \xo 5:2 \xt Yo 21:15+; Mbaŋ 20:28; 1Tim 3:3; Tit 1:7\x* \m \v 3 Yes tau Maaron ighur zi ila nimamim to aŋgin zi na, agham taumim amin tiina pazi ve atatan zi tizi sov. Yam taumim aat amin totoyaaŋ poia pa Maaron sipsip tooni. Leso tighit gham, ve titaghon gham pa ŋgar tsiam. \x * \xo 5:3 \xt 2Kor 1:24; Pil 3:17; 1Tim 4:12; Tit 2:7\x* \m \v 4 Ighe agham tauvene, saawe tau Ŋginiiŋ Tauu to sipsip imuul ilam, ve itotoi tapiri ve eeza tiina ivot ighazooŋ, Maaron pale igham gham aleep ila tauu mbonari loolo le alok imin lemim atuya. Atuya tauvene, irau isaghat, ma isov ne mako. \x * \xo 5:4 \xt 1Kor 9:25; 2Tim 4:8; 1Pe 1:4\x* \s1 Tatatan tauun ezaan, ve taghur pataŋani toit ila Maaron niima \p \v 5 Ve yam geegeu aleep ila ŋginiiŋa tsiam sambazi, ve alooŋ saveeŋ toozi. Yam asov irau atatan taumim ezamim, ve abees poi pa taumim. Pa Maaron aliiŋa isaav tauvene: \q2 “Yes tau tipait tauzi ezazi na, Maaron ighurghur koi pazi ve itatatan zi. \q2 Ve yes tau titatan tauzi ezazi na, i ighurghur poia tooni izazaa toozi.” \x * \xo 5:5 \xt Mt 23:12; Yems 4:6\x* \m \v 6 Tauvene atatan taumim, ve aleep ila Maaron saksaki niima saamba. Ighe agham tauvene, i aat ipakur gham ila saawe tau i tauu ighuru na. \x * \xo 5:6 \xt Lu 1:52, 14:11; Yems 4:10\x* \m \v 7 Pataŋani tsiam naol tau lolomim bubu pazi na, aghur zi tisov tila Maaron niima. I pale iuul gham. Pasaa, i ighamgham ŋgar tiina payam ve maata payam. \x * \xo 5:7 \xt Mbo 55:22; Mt 6:25+; Pil 4:6\x* \p \v 8 Agham ŋgar poi, ve matamim izaa. Pa koiamim Ŋeer Saghati, i ilaghlaagh imin laion tau iyuryuur ve iliil tamtamon pa ghaniiŋ. \v 9 Tauvene akis ghuruuŋ ila tsiam tuŋia, ve aparav ariaaŋ, leso atatani. Pa yam awatagh: Toŋvetaz tsiam to Krisi tau tileep irau nugh nugh na, tibadbaad pataŋani raraate imin yam. \x * \xo 5:9 \xt Ep 4:27, 6:11+; 1Tes 5:6; Yems 4:7\x* \s1 Saveeŋ palotiiŋ siriv \p \v 10 Maaron toit tau poia puughu na, i ipoi gham amin Krisi le, leso igham gham ala aleep tomania ila mbonari loolo le alok. Pataŋani tau aazne abadbaado na, malau mako pale isov. Ve murei, Maaron tauu pale igham gham aleep poia muul, ve ipalot gham, leso ayooz tuŋia, ve ataghon suvinia ŋgar tooni. \x * \xo 5:10 \xt 2Kor 4:17; 1Pe 1:6\x* \m \v 11 I saksaki, ve tapiri tomania pooz tooni ighengheen tauvene irau saawe. Onoon. \s1 Paesiiŋ siriv \p \v 12 Silas iuul ghau pa bodeeŋ rau tuuku tane. Yau naghita naghe i toŋvetaz toit ee tau loolo isaghav Krisi ariaaŋ ve tiini ibees kat pa uraat tooni. Nabood rau tane ilat payam to napariaaŋ gham. Leso aghur ila aghe poia to Maaron tau nasavia ila rau tane, ene gabua tauu. Tauvene akisi tuŋia. \p \v 13 Zeetmimŋa tau Maaron isiigh zi imin yam ve tileep izi nugh tiina Babilon ne, \f + \fr 5:13 \ft Petrus isavia saveeŋ tane izaa to lupuuŋ ee to Krisi tau tileep izi nugh tiina Rom.\f* \m tigham aaz poia toozi ilat payam. Ve natug Markus paam, igham aaz poia tooni payam. \x * \xo 5:13 \xt Mbaŋ 13:5, 13; Mbaŋ 15:37+; 2Tim 4:11\x* \p \v 14 Yam asov lolomim poia pa taumim ve avataki nimamim \f + \fr 5:14 \ft Petrus ibood saveeŋ tauvene: ‘Avaghani avomim.’ Ene eez toozi tau titotoi tighe lolozi pa tauzi. Ve iit taghamgham tauvene mako. Tayaŋin pa tamtamon, ve tavataki nimaan.\f* \m itaghon ŋgar to loloon pa tauun. \p Yam tau apaak Krisi ve aleep ila tooni na, Maaron igham gham asov aleep poia toman lolomim luuma. Onoon. \x * \xo 5:14 \xt Ro 16:16\x*