\id 1JN - Saveeŋ (Tuam dialect) NT -Papua New Guinea 2011 (web 2014) \h 1 Yoan \toc1 Rau Tau Yoan Iboode Imin Maata \toc2 1 Yoan \toc3 1Yo \mt1 Rau Tau Yoan Iboode Imin Maata \mt2 1 Jon—1 John \c 1 \s1 Ŋeer tau imin eez pait to tagham lepoogh poia ila to Maaron \p \v 1 Yei nivovotia saveeŋ maata yaryaare pa ŋeer tau ipaghazoŋai ghiit pa saveeŋ ve ŋgar to Maaron, ve imin eez pait to tagham lepoogh poia. Muuŋ geeg, saawe tau gabua eta ivot soone ve ilam, ŋeer tawe ilepleep. Ve i izilam ileep tomani ghei, ve nilooŋ saveeŋ tooni ila i tauu aavo, nighita pa matamai, ve nikisi pa nimamai. Tauta nighilaalo kat. \x * \xo 1:1 \xt Lu 1:2; Yo 1:1, 14, 20:27; 2Pe 1:16\x* \m \v 2 Tauvene ŋeer tau imin eez pait to tagham lepoogh poia ila to Maaron, tauta ivot ighazooŋ gha nighita wa. Ta muuŋ ve ilam, yesuru Taama tilepleep. Ve aazne, i ivot ighazooŋ payei gha nighita. Tauta nipariaaŋ saveeŋ tooni, ve nivovotia vaaru payam. Leso aghur ila tooni ariaaŋ, ve aleep matamim yaryaare le alok. \x * \xo 1:2 \xt Yo 1:4, 21:24\x* \m \v 3 Tauvene gabua tau yei nighita ve nilooŋa, tauta nivotia payam. Leso yam alam alup gham tomani ghei, ve itiŋa Tamaan Maaron ve Naatu Yesu Krisi tavalupu ghiit tamin eemon. \x * \xo 1:3 \xt Yo 17:21\x* \m \v 4 Saveeŋ tane, niboode leso itiŋa loloon poia le poia kat. \x * \xo 1:4 \xt Yo 15:11\x* \s1 Talaagh ila ghazooŋa to Maaron \p \v 5 Saveeŋ tau nilooŋa ila Yesu Krisi tauu aavo, tauta nivotia payam. Isaav tauvene ighe: Maaron, i ghazooŋa tauu. Ŋgar to ndoroom rigta igheen tooni mako. \x * \xo 1:5 \xt 1Tim 6:16; Yems 1:17\x* \m \v 6 Tauvene ighe tasaav taghe itiŋa Maaron lupuuŋ toit eemon, ve laghooŋ toit itaghon ŋgar to ndoroom, ene tataghon saveeŋ onoon mako. Tagham karom. \x * \xo 1:6 \xt 2Kor 6:14; 1Yo 2:11\x* \m \v 7 Ve isaav ighe laghooŋ toit, tataghon ghazooŋa to Maaron imin i tauu ilepleep ila ghazooŋa tooni loolo, ene aat itiŋa tavalupu ghiit tamin eemon, ve Maaron Naatu Yesu siŋ tooni irewaar sosor toit isov ilale, ve igham ghiit taŋgalaaŋ ila Maaron maata. \x * \xo 1:7 \xt Ep 1:7; Hib 9:14; Syg 7:14\x* \s1 Taŋgooz sosor toit sov \p \v 8 Isaav ighe tasaav taghe iit leen sosor eta mako, ene tagham karom pa tauun, ve saveeŋ onoon igheen ila loloon mako. \x * \xo 1:8 \xt Ro 3:9, 23\x* \m \v 9 Ve isaav ighe tavotia sosor toit ila to Maaron, i pale ireu zi itaghon ŋgar duduuŋa \f + \fr 1:9 \ft Maaron irau ireu sosor toit sorok mako. Pasaa, i le uraat to igabiiz tamtamon ve ighur atuya pa sosor toozi. Eemon saawe tau Yesu imaat izala ai pambarooŋ, i ibaad suvinia atuya to sosor to tamtamon tooni. Puughu tane ta aazne, isaav ighe Maaron ireu sosor to tamtamon tooni, ene iduduuŋ.\f* \m ve saveeŋ mbuaaŋ tooni. Ŋgar toit tau iduduuŋ mako na, i pale ireua isov ilale, leso igham ghiit taŋgalaaŋ ila maata. \x * \xo 1:9 \xt Mbo 32:5, 51:2; Yems 5:16\x* \m \v 10 Tauvene isaav ighe tasaav taghe iit tagham sosor eta mako, ene itotoi ghiit ighe saveeŋ to Maaron igheen ila loloon mako. Ve ene imin tasaav pani taghe i ŋeer to karom. \c 2 \s1 Yesu Krisi, i Uleeŋa toit \p \v 1 O natugŋa, yau nabood saveeŋ tane payam, leso ayooz ariaaŋ, ve agham sosor sov. Eemon isaav ighe tamtamon eta itap ve igham sosor, iit leen ŋeer duduuŋa ee tau ivolvool toit, ve igham avoon gha isasavia saveeŋ toit ila to Tamaan Maaron, ene Yesu Krisi. \x * \xo 2:1 \xt Ro 8:34; 1Tim 2:5; Hib 7:25\x* \m \v 2 I imaat imin watooŋrau, leso ireu sosor toit, ve itatan aatyavyav to Maaron. Uraat tooni tawe, i igham pa iit mon mako. Igham pa tamtamon tisov to taan. \x * \xo 2:2 \xt Yo 1:29; Ro 3:25; Kol 1:20; Hib 2:17\x* \s1 Tamtamon tau ighe iwatagh Maaron, ene aat itaghon tutuuŋ tooni \p \v 3 Isaav ighe mataan kisin Maaron tutuuŋ tooni ve tataghon zi irau saawe, ene irau taghilaal taghe iit tawatagh Maaron. \x * \xo 2:3 \xt Yo 14:15, 21, 15:12\x* \m \v 4 Isaav ighe tamtamon eta ighe i iwatagh Maaron, eemon itaghon tutuuŋ tooni mako, ene i ŋeer to karom, ve saveeŋ onoon igheen ila loolo mako. \v 5 Eemon isaav ighe tamtamon eta maata kisin Maaron aliiŋa ve itaghoni, ene itotoia ighe ŋgar to loloon pa Maaron igheen ariaaŋ ila loolo wa. Tauvene isaav ighe tataghon ŋgar tauvene, ene irau tawatagh taghe iit taleep tuŋia ila to Maaron. \x * \xo 2:5 \xt Yo 14:23; 1Yo 3:24\x* \m \v 6 Tauvene isaav ighe tamtamon eta isaav ighe: “Yau namin Maaron le ve naleep tuŋia ila tooni,” na i aat itaghon Krisi aaghe niia irau saawe. \x * \xo 2:6 \xt Mt 11:29; Yo 13:15; 1Pe 2:21\x* \s1 Isaav ighe taleep ila ghazooŋa to Maaron, ene pale loloon pa tamtamon ve tagham poghani zi \p \v 7 Yam zetagŋa tau lolog igheen tsiam kat na, tutuuŋ tau naboode payam ne, paaghu payam mako. Ene tutuuŋ muŋgaana. Akaria loŋaaŋni wa. Saawe imin maata tau yam aghur ila, ve ilam aazne, tutuuŋ tane igheen tsiam. \x * \xo 2:7 \xt Wkp 19:18; Yo 13:34+; 1Yo 3:11\x* \m \v 8 Eemon tutuuŋ tau naboode payam ne, aazne imin paaghu muul. Pa muuŋ, anooŋa ivot geeg mako. Eemon aazne, Krisi igham anooŋa ivot. Ve yam paam atotoi anooŋa ivot wa. Pasaa, ghazooŋa tauu to Maaron isul ariaaŋ. Tauta ŋgar to ndoroom ighe isov tane. \x * \xo 2:8 \xt Yo 8:12; Ro 13:12; Ep 5:8\x* \m \v 9 Isaav ighe tamtamon eta isaav ighe: “Yau naleep ila ghazooŋa to Maaron,” eemon ighur koi pa toŋvetaz eta to Krisi, ene i ilepleep ila ndoroom loolo soone. \x * \xo 2:9 \xt 1Yo 4:20\x* \m \v 10 Ve isaav ighe tamtamon eta loolo pa yes toŋvetaz to Krisi ve ighamgham poghani zi, ene i ilepleep ila ghazooŋa to Maaron. Tamtamon tauvene irau igham tauu, ma zeetŋa siriv titap ve tipul ghuruuŋ ila toozi ne mako. \x * \xo 2:10 \xt Ro 14:13\x* \m \v 11 Eemon isaav ighe tamtamon eta ighurghur koi pa toŋvetaz eta to Krisi, ene i ilepleep ila ndoroom loolo. I le ghilalooŋ mako. Pasaa, ŋgar to ndoroom ipoon maata wa. Tauta laghooŋ tooni, i itaghon ŋgar to ndoroom, ve ighilaal eez tau itaghoni ne mako. \x * \xo 2:11 \xt 2Pe 1:9; 1Yo 1:6\x* \s1 Saveeŋ iŋarui zolman ve geegeu \p \v 12 Natugŋa, \f + \fr 2:12 \ft Zeran ŋgara siriv tighe saveeŋ ‘natugŋa’ tane izaa to yes Kristen tisov. Ve saveeŋ ‘zolmana’, ene izaa to yes Kristen muŋganazi. Ve saveeŋ ‘yam geegeu paghpaaghu,’ ene izaa to yes Kristen paghpaaghu.\f* \m yau nabood saveeŋ tane ilat payam pasaa, ila Yesu Krisi eeza, Tamaan Maaron ireu sosor tsiam isov ilale wa. \x * \xo 2:12 \xt Mbaŋ 10:43; 1Kor 6:11\x* \m \v 13 Ve yam zolmana, nabood saveeŋ tane payam pasaa, Ŋeer tau ileep muuŋ ve ilam na, \f + \fr 2:13 \ft Zeran ŋgara katini tighe Ŋeer tau ileep muuŋ ve ilam, ene Krisi. Ughita 1 Yoan 1:1.\f* \m yam awatagh katini wa. Ve yam geegeu paghpaaghu, nabood saveeŋ tane payam pasaa, yamŋa Ŋeer Saghati aparav gha aliivo wa. \p \v 14 Tauvene natugŋa, yau nabood saveeŋ tane payam pasaa, yam awatagh Tamaan Maaron wa. Ve yam zolmana, nabood saveeŋ tane payam pasaa, Ŋeer tau ileep muuŋ ve ilam na, yam awataghi wa. Ve yam geegeu paghpaaghu, nabood saveeŋ tane payam pasaa, yam ayooz ariaaŋ, ve saveeŋ to Maaron igheen tuŋia ila lolomim irau saawe, ve yamŋa Ŋeer Saghati aparav gha aliivo wa. \x * \xo 2:14 \xt Ep 6:10; Syg 12:11\x* \s1 Loloon pa gabua to taan tomania taan ŋgara sov \p \v 15 Yam aghur lolomim pa ŋgar tomania gabua to taan sov. Pa tamtamon tau ighe ighur loolo pa ŋgar tomania gabua to taan, ene irau loolo igheen to Tamaan Maaron mako. \x * \xo 2:15 \xt Mt 6:24; Ro 12:2; Yems 4:4\x* \m \v 16 Ŋgar to taan, iit tawataghi wa: Loloon ighaar pa gabua to uliin, gabua maata maata to taan irav mataan, ve tapakur tauun ezaan pa gabua toit. Ŋgar tauvene ilam pa Tamaan Maaron mako. Ene ŋgar to taan. \v 17 Taan tomania ŋgar ve gabua naol to taan tau tamtamon lolozi ighaar pani na, ene pale ilale. Eemon tamtamon tau ighe itaghon Maaron loolo, ene pale ileep le alok. \x * \xo 2:17 \xt 1Kor 7:31\x* \s1 Yes tau tizorzoor Yesu aliiŋa tighe i Mesia mako, ene timin Krisi koiŋa \p \v 18 Natugŋa, ayamaan gham! Pasaa, saawe to Maaron ipasov gabua naol isov, tauta aazne tazaa pani wa. Muuŋ, tisaav payam tighe: “Murei, Yesu koia \f + \fr 2:18 \ft Yesu koia tane, yes Grika tiwaato ila tauzi aliŋazi tighe “Antikrais.” (Antikrais puughu tauvene: Krisi koia, ma tamtamon tau ipakur tauu ighe igham Krisi niia.)\f* \m ee pale ivot.” Ve aazne, katini tivot wa. Tauvene iit tawatagh: Saawe to Maaron ipasov gabua naol isov, tauta tazaa pani wa. \x * \xo 2:18 \xt Mk 13:6; 2Tes 2:3; 1Yo 4:3\x* \m \v 19 Muuŋ, zeran tawe tipaak ghiit, ve itiŋa taluplup ghiit. Eemon aazne, tipul lupuuŋ toit wa. Tauvene yes aat tamtamon toit duduuŋ mako. Imin ta yes tamtamon toit duduuŋ, kanaŋ irau tipul ghiit mako, ve tilepleep tomani ghiit soone. Ŋgar tau tighamu na, ene itotoi zi ighe muuŋ, yes tamtamon toit duduuŋ mako. \x * \xo 2:19 \xt Mbaŋ 20:30\x* \p \v 20 Eemon yam amin zeran tawe mako. Pasaa, Maaron patabuyaaŋ igham tauu Avuvu payam wa. Ve yam asov awatagh saveeŋ onoon. \v 21 Yau naghe yam akankaan pa saveeŋ onoon, ta nabood rau tane ilat ne mako. Saveeŋ onoon, yam awataghi wa. Ve yam awatagh: Saveeŋ onoon irau imin puughu pa karom eta mako. Puughu tane ta nabood rau tane ilat payam. \p \v 22 Sei ta ŋeer to karom? Ŋeer to karom, ene i tau izorzoor saveeŋ ighe: “Yesu, i Mesia mako.” Tamtamon tauvene, i Krisi koia. I ighur muuri pa Krisi ve Tamaan Maaron paam. \x * \xo 2:22 \xt 1Yo 4:3; 2Yo 7\x* \m \v 23 Pasaa, tamtamon tisov tau tighur murizi pa Maaron Naatu, ene Tamaan Maaron ileep tomani zi mako. Eemon isaav ighe tamtamon eta ivotia ghuruuŋ ila tooni ighe i ighur ila to Maaron Naatu, ene Tamaan Maaron paam ileep tomania, ve yesuru tivalupu zi timin eemon. \x * \xo 2:23 \xt 1Yo 4:15, 5:1; 2Yo 9\x* \s1 Iit aat takis saveeŋ onoon tuŋia ila loloon, ve tataghon pooz to Avuvu Patabuyaaŋ \p \v 24 Tauvene saveeŋ onoon tau tisavia payam muuŋ ve ilam na, matamim iŋgalŋgali ve akisi tuŋia ila lolomim irau saawe. Leso aleep tuŋia ila to Tamaan Maaron ve Naatu Yesu Krisi. \x * \xo 2:24 \xt Yo 14:23; 1Yo 1:3\x* \m \v 25 Lepoogh tauvene itaghon saveeŋ mbuaaŋ tau Yesu igham pait na. Pa muuŋ, i isaav ighe iit pale tagham lepoogh poia ila to Maaron taghon taghon gha ila. \x * \xo 2:25 \xt Yo 6:40, 17:3; 1Yo 5:11\x* \p \v 26 Saveeŋ tane, yau naboode ilat payam, leso matamim imomoos poi pa zeran karomŋa tau tighe tipaghau gham pa eez to Maaron. \v 27 Eemon yam, Krisi igham tauu Avuvu payam, ve Avuvu tana ilepleep tomani gham irau saawe. Tauvene yes tau tizoornugh tighe tipaghazoŋai gham pa Maaron aliiŋa na, lezi uraat eta payam mako. Pasaa, Maaron Avuvu tauu ipaghazoŋai gham pa gabua naol isov. Ve ŋgar tau i ipaghazoŋai gham pani na, ene karom mako. Ene onoon mon. Tauvene yam aat ataghon ŋgar tana, leso aleep tuŋia ila to Krisi irau saawe. \x * \xo 2:27 \xt Yo 14:26, 16:13+; Hib 8:10+\x* \s1 Taleep tuŋia ila to Krisi, ve tasaŋan muleeŋ tooni \p \v 28 Natugŋa, aleep tuŋia ila to Krisi irau saawe. Leso saawe tau i imuul ilam ve itotoi tauu ivot ighazooŋ, iit taroi pa tala tagharauu sov, ve mayaan ila maata sov. \x * \xo 2:28 \xt Ep 3:12; 1Yo 4:17\x* \m \v 29 Yam awatagh: Krisi, i ŋeer to ŋgar duduuŋa. Tauvene yam irau awatagh aghe: Tamtamon tisov tau titaghon ŋgar duduuŋa na, Maaron igham zi timin paaghu, ve timin i natŋa wa. \x * \xo 2:29 \xt Tit 3:5; 1Yo 3:7, 4:7; 3Yo 11\x* \c 3 \s1 Iit taleep imin Maaron natŋa \p \v 1 Aghita. Tamaan Maaron loolo igheen toit ve ipakur ghiit kat. Pasaa, i ipoi ghiit ighe tauu natŋa iit. Ve saveeŋ tane, ene iduduuŋ. Aazne, Maaron igham ghiit tamin i natŋa. Eemon yes tau titaghon taan ŋgara na, tighilaal ghiit mako. Pasaa, yes tighilaal Maaron mako. \x * \xo 3:1 \xt Yo 1:12, 16:2+; Ro 8:15+\x* \m \v 2 Yam zeran tsiau, lolog igheen tsiam kat. Aazne, iit tamin Maaron natŋa wa. Ve saa lepoogh tau murei pale taghamu, ene iit takankaan pani. Pasaa, Maaron ipaghazoŋai ghiit pa gabua tana soone. Eemon iit tawatagh: Saawe tau Krisi imuul ilam gha itotoi tauu ivot ighazooŋ, ve taghit katini, ene aat taleep imin i tauu. \x * \xo 3:2 \xt Mt 5:8; Ro 8:29; 2Kor 3:18\x* \m \v 3 Tamtamon tisov tau tighurghur matazi pa gabua tane na, yes aat tigharaat tauzi, leso tiŋgalaaŋ ila Maaron maata imin Krisi tauu. \x * \xo 3:3 \xt 2Kor 7:1\x* \s1 Yes tau tileep tuŋia ila to Krisi na, tinoknok ghamuuŋ ŋgar saghati mako \p \v 4 Tamtamon tisov tau tigham sosor, ene timalaaŋ pa tutuuŋ to Maaron. Pasaa sosor, ene ŋgar to tamalaaŋ pa Maaron tutuuŋ tooni. \v 5 Ve yam awatagh: Krisi, i le sosor eta mako, ve izilam taan to ireu sosor toit. \x * \xo 3:5 \xt 2Kor 5:21; Hib 9:26; 1Pe 2:22+\x* \m \v 6 Tauvene isaav ighe tamtamon eta ileep tuŋia ila to Krisi, i irau inoknok ghamuuŋ ŋgar saghati mako. Ve isaav ighe ŋeer eta ighamgham ŋgar saghati irau saawe, ene itotoia ighe i ighilaal Krisi soone. Tamtamon tauvene, iwatagh Krisi mako. \x * \xo 3:6 \xt Ro 6:1, 14; 1Yo 2:4\x* \p \v 7 Natugŋa, ŋeer eta itombaan gham ve ipaghau gham pa eez to Maaron sov. Yes tau titaghon ŋgar duduuŋa imin Krisi itaghoni, ene yes mon ta tiduduuŋ ila Maaron maata. \x * \xo 3:7 \xt Ro 2:13; 1Yo 2:29\x* \m \v 8 Eemon isaav ighe tamtamon eta ighamgham sosor irau saawe, ene i ŋeer to Sadan. Pasaa, saawe imin maata kat ve ilam, Sadan ighamgham ŋgar saghati. Eemon Maaron Naatu izilam taan ve itotoi tauu ivot ighazooŋ, leso ireu uraat to Sadan isov ilale. \x * \xo 3:8 \xt Yo 8:44; Hib 2:14\x* \m \v 9 Tauvene yes tau Maaron igham zi timin paaghu na, tighamgham sosor irau saawe mako. Pasaa, Maaron tapiri tau igham zi timin paaghu na, ighengheen toozi. Tauvene yes irau tinoknok ghamuuŋ ŋgar saghati mako. \v 10 Tauvene eez to taghilaal Maaron natŋa ve Sadan natŋa, ene vene: Isaav ighe tamtamon eta inoknok ghamuuŋ ŋgar tau iduduuŋ ila Maaron maata mako, ene i tamtamon to Maaron mako. Ve isaav ighe ŋeer eta loolo pa toŋvetaz to Krisi mako ve ighamgham poghani zi mako, ene i paam, tamtamon to Maaron mako. \x * \xo 3:10 \xt 1Yo 2:29, 4:8, 5:18\x* \s1 Loloon pa tauun \p \v 11 Saawe imin maata tau yam aghur ila ve ilam, yam aloŋlooŋ saveeŋ tauvene: Iit aat loloon pa tauun ve tavaghamu poghani ghiit. \x * \xo 3:11 \xt Yo 13:34, 15:12\x* \m \v 12 Tauvene iit tataghon Kain ŋgar tooni sov. I, Ŋeer Saghati ighamu imin le, tauta iburig ve irav sorokin taazi Avel gha imaat. Ve puughu mindai ta iravu imaat? I ŋgar tooni saghati, ve taazi ŋgar tooni poia ve iduduuŋ ila Maaron maata. \x * \xo 3:12 \xt Gnp 4:8; Hib 11:4\x* \m \v 13 Yam toŋvetaz, isaav ighe yes tau titaghon taan ŋgara na tighur koi payam, na arur ve agham ŋgar naol sov. \x * \xo 3:13 \xt Yo 15:18, 17:14; 2Tim 3:12\x* \m \v 14 Iit tawatagh: Iit tapul eez to mateegh wa. Ve aazne, tataghon eez to Maaron, tauta tagham lepoogh poia ila tooni. Pasaa, loloon igheen to yes toŋvetaz to Krisi ve taghamgham poghani zi. Ve isaav ighe tamtamon eta loolo igheen to yes toŋvetaz to Krisi mako, ene i itaghon eez to mateegh. \v 15 Tamtamon tisov tau tighurghur koi pa toŋvetaz to Krisi, ene Maaron ighit zi ighe yes raratezi imin ŋeer tau irav tamtamon imaat. Ve yam awatagh: Yes tau tirav tamtamon timaat na, lepoogh to mataan yaryaare igheen toozi mako. \x * \xo 3:15 \xt Ga 5:19+; Syg 21:8\x* \p \v 16 Saawe tau Yesu Krisi ipul tauu gha imaat pait, i itotoi ŋgar to loloon pa tamtamon ivot ighazooŋ pait. Iit paam aat tataghon ŋgar raraate, ve tarei tauun pa yes toŋvetaz to Krisi. \x * \xo 3:16 \xt Yo 15:13; Ro 5:8; Ep 5:2\x* \m \v 17 Isaav ighe ŋeer eta irao pa gabua to taan, ve ighita mbolaaŋ igham toŋvetaz eta to Krisi, eemon loolo isaghatini ve iuule mako, ene pale mindai? Ŋgar to Maaron tau i loolo pa tamtamon ve ighamgham poghani zi na, pale igheen to ŋeer tana ma mako? Ene aat mako. \v 18 Natugŋa, isaav ighe tasavsaav sorok ila avoon uuli taghe loloon pa tamtamon, ve saveeŋ toit le anooŋa mako, ene poia mako. Ŋgar tauvene, ene karom. Iit aat tataghon saveeŋ toit, ve tagham anooŋa ivot. Leso avoon onoon. \x * \xo 3:18 \xt Yems 2:14, 22; 1Pe 1:22\x* \s1 Eez to tayooz ila Maaron naagho toman tintiniin \p \v 19 Tauvene iit aat loloon pa tamtamon ve tagham poghani zi. Leso tawatagh taghe iit tataghon saveeŋ onoon. Ve saawe tau tayooz ila Maaron naagho, iit pale loloon poia. Irau taroi ma mayaan ne mako. \v 20 Onoon, saawe siriv, tayamaan ila loloon taghe taduduuŋ ila Maaron maata mako. Eemon poia to Maaron, ene tiina kat, ve ŋgar tooni iliiv ŋgar toit. Isaav ighe mataan kisin gabua ru tane, ene pale ipalot ghiit, leso taroi pa yozeeŋ ila Maaron naagho sov. \p \v 21 Yam zeran tsiau, lolog igheen tsiam kat. Isaav ighe tayamaan ila loloon taghe leen sosor eta ila Maaron maata mako, ene pale taroi pa yozeeŋ ila i naagho mako. \x * \xo 3:21 \xt Ro 5:1; Hib 4:16, 10:22\x* \m \v 22 Ve isaav ighe taghasoni pa gabua eta, i pale ilooŋ ghiit ve igham pait. Pasaa, mataan kisin tutuuŋ tooni ve tataghon zi, ve taghamgham ŋgar tau ighamu loolo poia. \x * \xo 3:22 \xt Mbo 34:15; Mt 7:7, 21:22; Yo 9:31, 14:13\x* \m \v 23 Tutuuŋ tooni, ene vene: Iit aat taghur ila to Naatu Yesu Krisi, ve loloon pa tauun ve tavaghamu poghani ghiit itaghon tutuuŋ tau Yesu tauu isavia pait na. \v 24 Tamtamon tisov tau matazi kisin tutuuŋ tooni ve titaghon zi na, yes pale tileep tuŋia ila to Maaron, ve Maaron ileep tuŋia ila toozi, ve tivalupu zi timin eemon. Ve Avuvu tau Maaron igham pait na, tauta igham ghiit taghilaal taghe Maaron ilepleep tomani ghiit irau saawe. \x * \xo 3:24 \xt Yo 14:23, 15:10; Ro 8:9\x* \c 4 \s1 Tagabiiz poghania saveeŋ to yes tau tivovotia Maaron aliiŋa \p \v 1 Yam zeran tsiau, lolog igheen tsiam kat. Aazne, propet karomŋa naol tilaghlaagh izi taan. Tauvene isaav ighe tamtamon eta isaav payam ighe: “Yau navovotia saveeŋ itaghon pooz to Maaron Avuvu.” Na aghur ila saveeŋ tooni rekia sov. Yam aat agabiiz poghania: Onoon Maaron Avuvu igham pooz pani, ma mako? \x * \xo 4:1 \xt Mt 7:15; 1Tes 5:20+; 2Yo 7\x* \m \v 2 Eez to taghilaal yes tau Maaron Avuvu igham pooz pazi na, ene vene: Tamtamon tisov tau tisaav ghazooŋa tighe: “Yau naghur ila to Yesu Krisi naghe i izilam taan, ve imin tamtamon,” ene titaghon pooz to Maaron Avuvu. \f + \fr 4:2 \ft Eez ite to tatoor saveeŋ ziiri tane, ene vene: Tamtamon tisov tau tisaav ghazooŋa tighe: “Yau naghur ila to Yesu naghe i Mesia tau izilam taan ve imin tamtamon,” ene titaghon pooz to Maaron Avuvu.\f* \x * \xo 4:2 \xt 1Kor 12:3; 1Yo 5:1\x* \m \v 3 Ve isaav ighe tamtamon eta isaav ghazooŋa tauvene mako, ene Maaron Avuvu igham pooz pani mako. I itaghon pooz to avuvu ite. Ene avuvu tau ipapazaagh tamtamon to tighur koi pa Yesu. Muuŋ, yam alooŋ tighe avuvu tawe pale ilam. Ve aazne, i ilam ivot izi taan wa. \x * \xo 4:3 \xt 2Tes 2:3+; 1Yo 2:18, 22; 2Yo 7\x* \p \v 4 Eemon natugŋa, yam tamtamon to Maaron. Ve yam atatan zeran karomŋa tawe gha aliiv zi wa. Pasaa, Maaron Avuvu tau ilepleep ila lolomim na, tapiri iliiv i tau ipapazaagh tamtamon gha titaghon ŋgar to taan na. \x * \xo 4:4 \xt Yo 16:33; 1Yo 5:4+\x* \m \v 5 Zeran tawe, gabuazi tomania saveeŋ toozi itotoi zi ighe yes to taan. Tauta yes tau titaghon ŋgar to taan na, tiloŋlooŋ aliŋazi. \v 6 Eemon iit to Maaron. Tauvene isaav ighe tamtamon eta iwatagh Maaron, i aat ilooŋ aliŋamai. Ve yes tau tiwataghi mako na, tilooŋ aliŋamai mako. Ene eez to taghilaal tamtamon ve tawatagh: Yes titaghon pooz to Maaron Avuvu tau isasavia saveeŋ onoon, ma titaghon pooz to avuvu karom tau ipapaghau tamtamon pa eez to Maaron? \x * \xo 4:6 \xt Yo 8:47, 10:26+\x* \s1 Isaav ighe loloon pa Maaron, ene aat loloon pa tamtamon paam \p \v 7 Yam zeran tsiau, lolog igheen tsiam kat. Iit tasov irau loloon pa tauun ve tavaghamu poghani ghiit. Pa ŋgar tauvene ilam pa Maaron. Tamtamon tisov tau lolozi pa zetazŋa ve tighamgham poghani zi na, Maaron igham zi timin paaghu ve timin i natŋa, ve tiwataghi wa. \v 8 Ve isaav ighe ŋeer eta loolo pa tamtamon mako ve ighamgham poghani zi mako, ene i iwatagh Maaron mako. Pasaa, ŋgar to loloon pa tamtamon ve tagham poghani zi, ene Maaron ŋgar tooni. \v 9 Maaron imbaaŋ Naatu anooŋa eemon izilam taan, leso igham ghiit taleep poia taghon taghon gha ila. Ene ipaghazoŋai ghiit ighe Maaron loolo igheen toit kat. \x * \xo 4:9 \xt Yo 3:16; Ro 5:8\x* \m \v 10 Ŋgar to loloon pa Maaron ve tamtamon, iit tataghoni irao mako. Eemon Maaron, i loolo pait kat. Aghita. I imbaaŋ Naatu anooŋa eemon izilam taan, ve imaat imin watooŋrau to ireu sosor toit ve itatan aatyavyav to Maaron. \x * \xo 4:10 \xt 1Yo 2:2\x* \m \v 11 Yam zeran tsiau, lolog igheen tsiam kat. Isaav ighe Maaron loolo pait kat tauvene, na iit paam, aat loloon pa tauun ve tavaghamu poghani ghiit. \v 12 Onoon, tamtamon eta ighit katin Maaron soone. Eemon isaav ighe loloon pa tauun ve tavaghamu poghani ghiit, ene itotoi ighe Maaron ileep tuŋia ilam toit, ve ŋgar tooni tau loolo igheen to tamtamon ve ighamgham poghani zi, ene igheen ariaaŋ ila loloon wa. \p \v 13 Maaron igham tauu Avuvu pait wa. Tauvene iit tawatagh: Iit taleep tuŋia ila tooni, ve i ileep tuŋia ilam toit. \x * \xo 4:13 \xt 2Kor 1:22\x* \m \v 14 Tamaan Maaron imbaaŋ Naatu izilam taan to igham mulin iit tamtamon to taan. Ve yei nighit katin uraat tooni tawe, ve nighazooŋ pa puughu. Tauta nipariaaŋ saveeŋa, leso aghur ila. \v 15 Isaav ighe tamtamon eta isaav ghazooŋa ighe i ighur ila ighe Yesu, i Maaron Naatu, ene Maaron ileep tuŋia ila tooni, ve i ileep tuŋia ila to Maaron, ve yesuru tivalupu zi timin eemon. \v 16 Tauvene ŋgar to Maaron tau loolo igheen toit ve ighamgham poghani ghiit, ene iit taghilaalo wa. Ve taghur ila taghe ene onoon. \p Ŋgar to loloon pa tamtamon ve tagham poghani zi, ene Maaron ŋgar tooni. Tauvene isaav ighe iit takis ŋgar tana tuŋia, ve tataghoni irau saawe, ene aat taleep tuŋia ila to Maaron, ve i ileep tuŋia ilam toit, ve itiŋa tavalupu ghiit tamin eemon. \v 17 Isaav ighe takis ŋgar to loloon pa Maaron ve tamtamon igheen tuŋia ila loloon, ene saawe to Mboŋ Murei, iit aat leen roiŋ pa gabizooŋ to Maaron mako, ve tayooz ila naagho toman loloon poia. Pasaa, saawe tau taleep izi taan, iit tataghon ŋgar tau Krisi ighamu na. \x * \xo 4:17 \xt Yems 2:13; 1Yo 2:28, 3:19+\x* \m \v 18 Tauvene isaav ighe takis ŋgar to loloon pa Maaron ve tamtamon ariaaŋ, ene irau taroi pani mako. Pasaa, roiŋ puughu, ene vene: Taroi pa atuya to sosor toit. Tauvene isaav ighe ŋeer eta iroi pa Maaron, ene itotoi ighe ŋgar to Maaron tau loolo pait kat ve ighe igham poghani ghiit na, i ighazooŋ pani soone. \x * \xo 4:18 \xt Ro 8:15\x* \p \v 19 Maaron loolo igheen toit ve igham poghani ghiit imin maata. Tauta aazne, iit loloon pani, ve loloon pa tamtamon paam. \v 20 Tauvene isaav ighe ŋeer eta ighe i loolo igheen to Maaron, eemon ighurghur koi pa yes toŋvetaz to Krisi, ene i ŋeer to karom. Pasaa, toŋvetaz to Krisi, i ighit zi pa maata. Eemon Maaron, tamtamon eta irau ighita mako. Tauvene isaav ighe ŋeer eta loolo pa tamtamon mako ve igham poghani zi mako, ene i irau loolo pa Maaron paam mako. \v 21 Tauta Krisi ighur tutuuŋ tane pait: Tamtamon tau ighe loolo pa Maaron, i aat loolo pa yes toŋvetaz to Krisi paam, ve igham poghani zi. \x * \xo 4:21 \xt Yo 13:34+; Ep 5:2; 1Yo 3:11\x* \c 5 \s1 Takis ghuruuŋ ila toit ariaaŋ. Leso tatatan ŋgar to taan \p \v 1 Tamtamon tisov tau tighur ila tighe Yesu i Mesia, ene Maaron igham zi timin paaghu, ve timin i natŋa wa. Ve tamtamon tisov tau lolozi igheen to Tamaan Maaron na, lolozi pa Maaron natŋa paam. \x * \xo 5:1 \xt Yo 1:12+\x* \m \v 2 Isaav ighe loloon pa Maaron ve tataghon tutuuŋ tooni, ene pale tawatagh taghe iit loloon igheen to Maaron natŋa. \v 3 Pasaa, eez to tatotoi tauun taghe loloon pa Maaron, ene vene: Mataan kisin tutuuŋ tooni ta naol ne, ve tataghon zi. Ve tutuuŋ tooni, ene ipataŋan pait to tataghon zi ne mako. \x * \xo 5:3 \xt Mt 11:30; Yo 14:15, 21+; 2Yo 6\x* \m \v 4 Tamtamon tisov tau Maaron igham zi timin natŋa, yes titatan ŋgar to taan. Ve eez to tatatan ŋgar to taan, ene vene: Tayooz ariaaŋ ve takis ghuruuŋ ila toit tuŋia. \x * \xo 5:4 \xt Yo 16:33; Ep 6:16; Syg 12:11\x* \m \v 5 Savunugha irau titatan ŋgar to taan? Ene yes tau tighur ila to Yesu tighe i Maaron Naatu. Yes tana mon ta irau titatan ŋgar to taan. \x * \xo 5:5 \xt Ro 8:37; 1Kor 15:57\x* \s1 Gabua siriv tau titotoi Yesu tighe i Maaron Naatu \p \v 6 Yesu Krisi imin tamtamon ve izilam taan, ve igham yaa, ve siŋ tooni imaliŋ gha imaat izala ai pambarooŋ. I igham yaa mon mako. Igham yaa, ve murei siŋ tooni imaliŋ paam. Ve Maaron Avuvu ipariaaŋ Yesu saveeŋ tooni paam, leso taghur ila. Pasaa, i isasavia saveeŋ onoon. \v 7 Tauvene gabua tol tau tipariaaŋ ghiit to taghur ila to Yesu, ene vene: \v 8 Avuvu Patabuyaaŋ, yaa ve siŋ. Gabua tol tane, ŋgarazi raraate. \v 9 Saawe naol, iit taghur ila saveeŋ tau tamtamon tisavia to tipariaaŋ zetazŋa saveeŋ toozi. Eemon Maaron, i iliiv iit tamtamon kat. Tauvene isaav ighe i ipariaaŋ saveeŋ to Naatu, iit aat taghur ila le taghur ila kat. \x * \xo 5:9 \xt Yo 5:32, 8:17+\x* \s1 Isaav ighe taghur ila to Yesu, ene tagham lepoogh poia ila to Maaron wa \p \v 10 Isaav ighe tamtamon eta ighur ila to Maaron Naatu, i aat iyamaan ila loolo ighe gabua tau i ighur ila na, ene onoon. Ve isaav ighe tamtamon eta ighur ila tooni mako, ene i ivelegh Maaron ighe i aavo karom. Pasaa, saveeŋ tau Maaron isavia to ipariaaŋ saveeŋ to Naatu na, tamtamon tana ighur ila mako. \v 11 Saveeŋ tauvene: Lepoogh poia tau iseeŋga taghon taghon gha ila na, Maaron igham pait wa. Lepoogh tawe, taghamu ila to Naatu. \x * \xo 5:11 \xt Yo 1:4, 17:3\x* \m \v 12 Tauvene tamtamon tau ighe igham Maaron Naatu, ene igham lepoogh poia ila to Maaron wa. Ve tamtamon tau ighe igham Maaron Naatu mako, ene igham lepoogh tawe mako. \x * \xo 5:12 \xt Yo 3:36, 5:24\x* \p \v 13 Saveeŋ isov tane, yau naboode pa yam zeran tau aghur ila to Maaron Naatu, leso yam awatagh kat aghe yam agham lepoogh poia ila to Maaron wa. Lepoogh tawe pale iseeŋga taghon taghon gha ila. \x * \xo 5:13 \xt Yo 20:31\x* \p \v 14 Tauvene iit taroi pa ghasoniiŋ Maaron pa leen gabua sov. Pa ighe taghasoni pa gabua eta itaghon i loolo ve ŋgar tooni, i aat ilooŋ ghiit ve igham gabua tana pait. \v 15 Ve iit tawatagh: Maaron iloŋlooŋ suŋuuŋ toit irau saawe. Tauvene isaav ighe iit taghasoni pa gabua eta, i aat ilooŋ suŋuuŋ toit, ve igham pait. \x * \xo 5:15 \xt Yo 14:13, 16:23\x* \b \p \v 16 Isaav ighe iit taghita toŋvetaz toit eta igham sosor tau Maaron irau ireua, iit aat tasuŋ Maaron. Leso igham mulin tamtamon tana, ve imuul ilam pa eez to lepoogh maata yaryaare. Ve yes tau tighur murizi pa Krisi, ve ŋgar toozi iyaryaaŋ kat na, leg saveeŋ eta pazi mako. Zeran tauvene, irau taghason Maaron pazi mako. Pasaa, yes lezi eez eta muul mako. Murei, yes pale timaat gha tilalez. \x * \xo 5:16 \xt Hib 6:4, 10:26+\x* \m \v 17 Onoon, ŋgar sasaghati isov, ene sosor. Eemon sosor siriv irau igham ghiit tamaat gha talaleen ne mako. \s1 Yoan ipasov saveeŋ tooni \p \v 18 Iit tawatagh: Tamtamon tisov tau Maaron igham zi timin paaghu na, yes tinoknok ghamuuŋ ŋgar saghati mako. Pasaa, Maaron Naatu maata pazi ve iŋginŋgin zi. Tauvene Ŋeer Saghati irau ivaghamun zi mako. \x * \xo 5:18 \xt 1Yo 3:9\x* \m \v 19 Ve iit tawatagh: Iit tamtamon to Maaron. Eemon eval tiina to taan, yes tileep ila Ŋeer Saghati niima, ve i ighamgham pooz pazi. \v 20 Ve iit tawatagh: Maaron Naatu izilam taan, ve ipaghazoŋai ŋgar toit, leso tawatagh katin Maaron tauu. Tauta aazne, iit taleep ila to Maaron tauu ve Naatu Yesu Krisi, ve itiŋa tavalupu ghiit tamin eemon. Yesu Krisi, i Maaron tauu. Ve i ta imin puughu pa lepoogh maata yaryaare. \x * \xo 5:20 \xt Yo 17:3\x* \p \v 21 Natugŋa, matamim imomoos poi pa taumim, ve aleep soghan pa maaron karomŋa tisov. \x * \xo 5:21 \xt 1Kor 10:14; 2Kor 6:16\x*