\id 1CO - Saveeŋ (Tuam dialect) NT -Papua New Guinea 2011 (web 2014) \h 1 Korin \toc1 Rau Tau Paulus Iboode Pa Yes Korin Imin Maata \toc2 1 Korin \toc3 1Kor \mt1 Rau Tau Paulus Iboode Pa Yes Korin Imin Maata \mt2 1 Korin—1 Corinthians \c 1 \p \v 1-2 Yau Paulus. Maaron ipoi ghau namin le, ve ighur ghau namin mbaŋooŋa to Yesu Krisi itaghon i tauu loolo. Yeiru toŋvetaz toit Sostenes nibood rau tane ilat pa yam tau aleep ila lupuuŋ to Maaron izi nugh Korin na. Yam apaak Yesu Krisi ve aleep ila tooni, tauta amin tamtamon tooni patabuyaaŋa wa. I ipoi gham amin le, leso ataghon ŋgar patabuyaaŋ imin i tauu. Ve yam mon mako. I igham tauvene pa tamtamon tisov to nughmariŋ tau tisuŋsuŋ ila Tiina toit Yesu Krisi eeza na. I tiina toozi, ve tiina toit paam. \x * \xo 1:1-2 \xt 1Kor 6:11; 2Tim 1:9\x* \p \v 3 Poia to Tamaan Maaron ve Tiina toit Yesu Krisi izaa tsiam, ve tiŋgin gham aleep poia toman lolomim luuma. Onoon. \s1 Paulus ipait Maaron pasaa i ighur poia tooni tiina izaa to yes Korin \p \v 4 Saawe isov, yau napait Maaron payam toman lolog poia. Pasaa, ila uraat to Yesu Krisi, Maaron ighur poia tooni tiina izaa tsiam. \v 5 Yam tau apaak Krisi ve aleep ila tooni na, Maaron Avuvu irei ŋgar popoia maata maata katini payam. Tauta aghazooŋ pa ŋgar popoia naol, ve avovotia Maaron aliiŋa ila eez maata maata. \x * \xo 1:5 \xt 1Kor 12:7+; 2Kor 8:7\x* \m \v 6 Maaron Avuvu igham uraat toman tapiri ila sosomim. Tauta aghilaal aghe saveeŋ to Krisi tau nisavia payam na, ene onoon, ve akisi ariaaŋ. \v 7 Tauvene aazne, ambool pa tapiri, ma ŋgar poia eta tau Maaron Avuvu ireii pait ne mako. Ve asasaŋan aghe le aghita saawe to Tiina toit Yesu Krisi imuul ilam ve Maaron itotoia ivot ighazooŋ. \x * \xo 1:7 \xt Pil 3:20; 1Tes 1:10; Tit 2:13\x* \m \v 8 Maaron tauu pale ipalot gham, ve igham gham ayooz ariaaŋ le azaa pa saawe tau i ighuru payam na. Leso saawe tau Tiina toit Yesu Krisi imuul ilam, i aat ighit gham ighe lemim sosor eta mako. \v 9 Iit irau tanumeer Maaron. Pasaa, i itataghon saveeŋ tooni irau saawe. Ve ipoi gham gha yamŋa Naatu Yesu Krisi avalupu gham amin eemon wa. \x * \xo 1:9 \xt Pil 1:6; 1Tes 5:23+; 1Pe 5:10\x* \s1 Paulus isaav ariaaŋ pa yes Korin ighe tivarewai zi sov \p \v 10 Yam toŋvetaz, yau naghe napalot gham ila Tiina toit Yesu Krisi eeza tauvene: Avarewai gham sov. Yam asov alup lolomim ve ŋgar tsiam imin eemon, ve azuari gham pa taghoniiŋ ŋgar eemon. \x * \xo 1:10 \xt Ro 12:16; Pil 1:27, 2:2; 1Pe 3:8\x* \m \v 11 Yam toŋvetaz, yau nasavia saveeŋ tane pasaa, Kloe tamtamon tooni siriv tilam, ve tipaesia varumim payau tighe parzoraaŋ naol ivotvot ila sosomim. \v 12 Ene nasavia ŋgar tsiam tau avavalaghi gham, ve yam siriv asavsaav aghe: “Yau nataghon Paulus,” ve siriv aghe: “Yau nataghon Apolos,” ve siriv aghe: “Yau nataghon Petrus,” ve yam siriv aghe: “Yau nataghon Krisi.” Ŋgar tana, yam asov aghamghamu. \x * \xo 1:12 \xt 1Kor 3:4+\x* \p \v 13 Mindai, yam aghe avalagh Krisi imin ŋgiira ŋgiira? Ma aghe yau Paulus nagham niamim, ve tirav ghau izala ai pambarooŋ payam? Ma yam agham yaa pa yau ezag? Mako. \v 14 Yau napait Maaron toman lolog poia pasaa, nagham yaa pa yam eval mako. Nagham yaa pa Krispus ve Gaius mon. \x * \xo 1:14 \xt Mbaŋ 18:8; Ro 16:23\x* \m \v 15 Tauvene tamtamon eta irau isaav ighe: “Yei tane nigham yaa pa Paulus eeza.” Vene mako. \v 16 O, ŋgarig gha matag iŋgal. Yau nagham yaa pa Stepanas ve yes tau tileep tomania ila ruum tooni na paam. Ve yam siriv, lolog iveegh. Nagham yaa payam, ma mako? \x * \xo 1:16 \xt 1Kor 16:15\x* \m \v 17 Puughu tau yau nagham yaa pa yam eval mako, ene vene: Krisi imbaaŋ ghau to nagham yaa pa tamtamon mako. I imbaaŋ ghau to navotia vaaru poia. Ve i ighe saawe tau navotia vaaru poia, yau irau nasaav imin yes ŋgara to taan tau tighamgham pa tauzi ezazi ne mako. Pa ighe nagham tauvene, ene pale narav matin ai pambarooŋ to Krisi tapiri, ve tamtamon tighita ai pambarooŋ tooni imin kaut sorok. \x * \xo 1:17 \xt 1Kor 2:1+\x* \s1 Mateegh to Krisi izala ai pambarooŋ itotoi ighe Maaron ŋgar tooni, ene ite kat pa ŋgar to iit tamtamon \p \v 18 Onoon, saveeŋ tau isavia mateegh to Krisi izala ai pambarooŋ, yes tau titaghon eez to tilalez na, tighita tighe ene saveeŋ to yes kankanooŋa. Eemon iit tau Maaron ighamgham uratoi ghiit to igham mulin ghiit ne, taghilaal taghe: Saveeŋ tawe, Maaron tapiri igheen ila. \x * \xo 1:18 \xt Ro 1:16; 1Kor 2:14; 2Kor 4:3\x* \m \v 19 Saveeŋa, Maaron isavia gha tiboode pataghaaŋ wa. Ighe: \q2 “Zeran ŋgara to taan, yau aat navaghamunia ŋgar toozi le tivaghamgham. \q2 Yes tau tighe tighazooŋ kat pa ŋgar tintiina na, yau pale nagham ŋgar toozi imin kaut sorok, ve le anooŋa mako.” \x * \xo 1:19 \xt Is 29:14\x* \m \v 20 Ighe vene, pale tasaav mindai pa yes ŋgara to taan, ve yes tau lezi ŋgar tintiina pa tutuuŋ to Mose, ve yes tau aazne tivavazorai zi pa savsaveeŋ ma ŋgar ne? Pale tapait zi? Mako. Pasaa, ŋgar tau tamtamon to taan tipapakur tauzi pani na, ene Maaron ipaghazoŋaini ighe ene ŋgar to yes kankanooŋa. \x * \xo 1:20 \xt Is 44:25; Lu 10:21; Ro 1:22; 1Kor 3:18\x* \m \v 21 Maaron, i ŋgar tooni tiina, ve ighita ighe poia to ipoon eez pa tamtamon to taan, leso tipait tauzi ezazi sov. Tauta yes ŋgara to taan ŋgar toozi irau iuul zi to tiwatagh Maaron mako. Maaron ighe itaghon eez ite to igham mulin tamtamon. Ene saveeŋ to Krisi tau nivovotia ne. Onoon, yes tau titaghon taan ŋgara na, tighita saveeŋ tane tighe ene saveeŋ to yes kankanooŋa. Eemon yes tau tighur ila saveeŋ tane, Maaron pale igham mulin zi. \x * \xo 1:21 \xt Mt 11:25+\x* \m \v 22 Yes Yuda tizoornugh tighe tighita gabua ŋgeretazi ivotvot imin ilaal pazi, o tighur ila. Ve yes Grika tizuari zi pa loŋaaŋ saveeŋ to yes ŋgara to taan tau tighita tighe le puughu tiina. \x * \xo 1:22 \xt Yo 4:48; Mbaŋ 17:21\x* \m \v 23 Eemon yei nivovotia saveeŋ pa mateegh to Krisi izala ai pambarooŋ. Saveeŋ tane, saawe tau yes Yuda tilooŋa, tirere pani ve tighur ila mako. Ve saawe tau yes Grika tilooŋa, tiveleghi tighe ene saveeŋ to yes kankanooŋa. \x * \xo 1:23 \xt Yo 6:60+; 1Kor 2:2, 14\x* \m \v 24 Eemon yes tau Maaron ipoi zi timin le na, yes Yuda ve Grika paam, yes tighilaal tighe Krisi, i itotoi Maaron tapiri ve ŋgar tooni ivot ighazooŋ pait. \x * \xo 1:24 \xt Ro 1:16; Kol 2:3\x* \m \v 25 Onoon, yes tau titaghon taan ŋgara na, tivelegh Maaron ŋgar tooni tighe ene ŋgar to yes kankanooŋa. Eemon mako. Ŋgar tooni tiina. Iliiv kat pa ŋgar to iit tamtamon. Ve uraat tau Maaron ighamu na, \f + \fr 1:25 \ft Uraat tau Paulus isavia na, ene mateegh to Krisi ve burigiiŋ tooni.\f* \m tauvene paam. Tamtamon tiveleghi imin kaut sorok, ve tighita tighe le tapiri mako. Eemon uraat tawe, tapiri tiina kat. Iliiv iit tamtamon tapiriin. \x * \xo 1:25 \xt 2Kor 13:4\x* \s1 Ŋgar to Maaron, ene ite kat pa ŋgar to taan \p \v 26 Yam toŋvetaz, agham ŋgar pa taumim. Saawe tau Maaron ipoi gham amin le na, gabuamim mindai? Zeran tau titaghon ŋgar to taan na, tighita tamtamon tsiam katini tighe lezi ŋgar tiina mako. Ve tighe lezi ezazi ve tapirizi to tigham gabua eta mako, ve ziiri waaro toozi paam, lezi ezazi mako. \v 27 Tauvene aghita. Yes tau tamtamon to taan tivelegh zi tighe lezi ŋgar mako imin kankanooŋa, tauta Maaron igham zi timin le, leso ipamayaŋin zeran ŋgara to taan. Ve yes tau tamtamon to taan tighit zi tighe tapirizi imbool, tauta Maaron igham zi timin le, leso ipamayaŋin yes tau tapirizi tiina na. \x * \xo 1:27 \xt Mt 11:25; Yems 2:5\x* \m \v 28-29 Ve yes tau lezi ezazi mako, ve tamtamon to taan matazi veleghin zi, ve tighit zi timin kaut sorok, tauta Maaron igham zi timin le. Leso ipaghazoŋai yes tau ezazi tintiina na ighe ezazi tawe, ene kaut sorok. Pasaa, i loolo pa tamtamon eta ipait tauu eeza ila i maata mako. \x * \xo 1:28-29 \xt Ro 3:27; Ep 2:9\x* \p \v 30 Maaron tauu ta igham gham apaak Yesu Krisi ve aleep ila tooni. I ighur Yesu Krisi to ipaghazoŋai ghiit pa ŋgar tooni leso taleep poia. Ve Krisi ta igham ghiit taduduuŋ ila Maaron maata, ve igham ghiit tamin tamtamon tooni patabuyaaŋa, ve ipas ghiit pa saghati tapiri, leso tamin besooŋa pani muul sov. \x * \xo 1:30 \xt Ro 3:24; 2Kor 5:21; Ep 1:7; Pil 3:9\x* \m \v 31 Tauvene tataghon saveeŋ tau tiboode pataghaaŋ na: \q2 “Tamtamon tau loolo pa ŋgar to pakuruuŋ, na i aat ipakur Ŋeer Tiina pa ŋgar tau i ighamghamu.” \x * \xo 1:31 \xt Yer 9:23+; 2Kor 10:17\x* \c 2 \s1 Paulus isavsaav imin yes ŋgara to taan mako \p \v 1 Yam toŋvetaz, matamim iŋgal. Saawe tau nalat gha navotia Maaron aliiŋa payam, yau nasavia saveeŋ puughu ariaaŋa imin yes ŋgara to taan tau tighamgham pa tauzi ezazi na mako. Yau nasavia saveeŋ raurauai payam, leso aghazooŋ pa Maaron ŋgar tooni. Ŋgar tawe, muuŋ iyooŋ, ve aazne ivot ighazooŋ wa. \x * \xo 2:1 \xt 1Kor 1:17\x* \m \v 2 Pasaa, saawe tau nalat gha naleep tomani gham, ŋgar tsiau iyaryaaŋ naghe nasavia Yesu Krisi vaaru mon, ve mateegh tooni izala ai pambarooŋ. \x * \xo 2:2 \xt 1Kor 1:23; Ga 6:14; Pil 3:8\x* \m \v 3 Saawe tau naleep tomani gham, roiŋ tiina igham ghau le tinig irur, ve nayamaan naghe tapirig imbool. \x * \xo 2:3 \xt Mbaŋ 18:9; 2Kor 11:30, 12:5, 9\x* \m \v 4 Ve saawe tau navotia vaaru poia payam, yau nasavsaav imin yes ŋgara to taan to nagham lolomim ne mako. Eemon Maaron Avuvu igham uraat toman tapiri ila lolomim. Tauta itotoi ighe saveeŋ tau nasavia payam na, ene saveeŋ onoon. \x * \xo 2:4 \xt 1Kor 4:20; 1Tes 1:5\x* \m \v 5 Nataghon eez tauvene, leso tamtamon ŋgar toozi imin puughu pa ghuruuŋ ila tsiam sov. Naghe Maaron tauu tapiri imin puughu pani, o poia. \x * \xo 2:5 \xt 1Kor 4:20; 1Tes 1:5\x* \s1 Maaron Avuvu ipaghazoŋai ghiit pa Maaron ŋgar tooni \p \v 6-7 Eemon yes tau ŋgar toozi imatuugh pa Maaron ve saveeŋ tooni na, yei nisavsaav pazi pa ŋgar tiina to Maaron tau muuŋ iyooŋ ve aazne ivot ighazooŋ. Muuŋ geeg, saawe tau sambam ve taan tivot soone, i igharaat eez pataghaaŋ wa, leso igham ghiit tala taleep tomania ila mbonari loolo. Ŋgar tooni tawe, ite kat pa ŋgar tau yes ŋgara to taan tisasavia pa saawe tane. Ve yes tau tighamgham pooz pa saawe tane \f + \fr 2:6-7 \ft Yes pooza tau Paulus isavi zi na, ene yes daaba sasaghati to taan, ma Ŋeer Saghati tomania avuvu sasaghati siriv.\f* \m tikankaan pani paam. Yes pooza tawe, murei Maaron pale itatan zi timin kaut sorok. \x * \xo 2:6-7 \xt Ro 16:25+; Ep 3:5, 9; Kol 1:26; Yems 3:17\x* \m \v 8 Toozi eta ighazooŋ pa Maaron ŋgar tooni mako. Ve imin ta tighazooŋ pani, kanaŋ irau tirav Tiina toit Yesu tau eeza tiina pa tapiri ve poia tooni na izala ai pambarooŋ mako. \x * \xo 2:8 \xt Lu 23:34; Yo 16:3; Mbaŋ 13:27; 2Kor 3:14\x* \m \v 9 Ŋgar yoŋgaaŋa to Maaron tau nisavsavia ne, tibood saveeŋa pataghaaŋ tighe: \pm “Maaron igharaat gabua popoiazi naol pa yes tau lolozi igheen tooni na. Gabua tawe, ite kat. Tamtamon eta ighit zi pa maata, ma ilooŋ varuzi pa taliiŋa soone. Ve tamtamon eta irau igham ŋgar pazi paam mako.” \x * \xo 2:9 \xt Is 64:4; Yer 3:16\x* \p \v 10 Eemon iit, o Maaron ipaghazoŋai ghiit pa ŋgar tooni yoŋgaaŋa tana ila uraat to Avuvu Patabuyaaŋ wa. Maaron Avuvu ighita gabua naol isov. Ŋgar yoŋgaaŋa kat tau igheen ila Maaron loolo na paam, Avuvu ighita. \x * \xo 2:10 \xt Mt 13:11; Yo 16:13; 1Yo 2:27\x* \m \v 11 Laak, sei iwatagh katin tamtamon ite loolo? Mako. I tauu mon ta iwataghi. Maaron tauvene paam. Tauu Avuvu mon, ta iwatagh katin loolo. Ite paam mako. \v 12 Avuvu tau iit taghamu na, i itaghon ŋgar to taan mako. I ivot ila to Maaron tauu. Maaron igham Avuvu pait, leso tawatagh gabua popoia tau i irei zi pait itaghon tauu loolo ve poia tooni na. \f + \fr 2:12 \ft Gabua popoia tau Paulus isavi zi na, ene gabua tau tagham zi ila mateegh to Krisi izala ai pambarooŋ. Ene gabua tauvene: Krisi ireu sosor toit, ve igham ghiit taduduuŋ ila Maaron maata, ve irei Avuvu Patabuyaaŋ pait.\f* \m \v 13 Tauvene yei nisavsaav pa gabua tane. Ve ŋgar tau nisasavia ne, yei nighamu ila to yes ŋgara to taan mako. Maaron tauu Avuvu, ta ipaghazoŋai ghei pani, ve ighamgham pooz pa saveeŋ isov tau nisasavia ne. Tauvene saveeŋ onoon tau Maaron Avuvu isavia payei, tauta nipaghazoŋai puughu pa yes tau titaghon ŋgar to Maaron Avuvu. \x * \xo 2:13 \xt 1Kor 1:17, 2:4\x* \p \v 14 Isaav ighe ŋeer eta itaghon ŋgar to tamtamon mon, i pale izor ŋgar tau ilam pa Maaron Avuvu na, ve ighita ŋgar tawe imin ŋgar to yes kankanooŋa. Irau ighazooŋ pani mako. Pasaa, Maaron Avuvu iuul ghiit, o tagabiiz poghania ŋgar tana, ve taghazooŋ pani. \x * \xo 2:14 \xt Yo 6:44, 14:17; Ro 8:5+; 1Kor 1:18, 23\x* \m \v 15 Tamtamon tau ighe itaghon ŋgar to Maaron Avuvu, ene irau igabiiz poghania gabua naol isov ve ighilaal: saa ta poia, ve saa ta saghati. Tamtamon tauvene, yes tau titaghon taan ŋgara na, irau tigabiiza mako. \f + \fr 2:15 \ft Saveeŋ ziiri tane aat iŋarui tamtamon siriv to Korin tau tivelegh Paulus pa uraat tooni, ve tiyauyau avozi pani. Ughita 2Kor 10:10.\f* \x * \xo 2:15 \xt 1Tes 5:21\x* \m \v 16 Pale tigabiiza mindai? Mako. Pasaa, saveeŋ igheen pataghaaŋ ighe: \pm “Sei iwatagh katin ŋgar to Maaron, ve irau ipaghazoŋaini pa ŋgar siriv? Mako.” \x * \xo 2:16 \xt Ro 11:34\x* \p Eemon iit, o ŋgar to Krisi igheen toit. \x * \xo 2:16 \xt Ro 12:2; Ep 4:23\x* \c 3 \s1 Yes Korin, ŋgar toozi imatuugh soone \p \v 1 Yam toŋvetaz, muuŋ yau irau nasaav payam imin nasavsaav pa yes tau titaghon ŋgar to Maaron Avuvu na mako. Pasaa, saawe tana, yam akis Krisi tuŋia ila ŋgar tsiam soone. Ŋgar tsiam ŋgaala imin geegeu, ve ataghon ŋgar to lolomim muŋgaana. \v 2 Tauta nagham aniiŋ ariaaŋa payam mako. Napaghun gham pa tuz mon. Pasaa, saawe tana, yam irau aghan aniiŋ ariaaŋa mako. Ve aazne paam, naghit gham arao soone. \x * \xo 3:2 \xt Hib 5:12+; 1Pe 2:2\x* \m \v 3 Aghita. Parzoraaŋ naol ivotvot ila sosomim ve ŋgar tsiam iyaryaaŋ aghe atatan zeetmimŋa, ve agham zi titaghon ŋgar tsiam mon. Ene itotoi ighe yam atataghon lolomim muŋgaana soone. Laghooŋ tsiam, ene imin yes tau titaghon taan ŋgara. \x * \xo 3:3 \xt 1Kor 1:10, 11:18; Yems 3:16\x* \m \v 4 Pasaa, yam siriv aghe: “Yau nataghon Paulus,” ve siriv aghe: “Yau nataghon Apolos,” Ŋgar tsiam tana, ene itotoi ighe yam ataghon tamtamon to taan ŋgar toozi. \s1 Uraata tisov to Maaron tizuari zi pa gabua eemon \p \v 5 Laak, Apolos, ene sei? Ve yau Paulus, sei? Yeiru besooŋa mon to Tiina toit Yesu Krisi. Yei nigham uratoi gham, tauta aghur ila tooni. Onoon, i ighur lemai uraat ite ite. Eemon yeiru nigham uraat pa Ŋeer eemon. \x * \xo 3:5 \xt Mbaŋ 18:1, 18:24+\x* \m \v 6 Uraat tsiau, ene imin navazogh aniiŋ ila uum. Ve Apolos uraat tooni, ene imin igham uratoi uum ve igham yaa gha itutur aniiŋ. Eemon Maaron ta igham aniiŋ itum izaa. \x * \xo 3:6 \xt Mt 13:3+\x* \m \v 7 Ŋeer tau ivazogh aniiŋ, ve ŋeer tau igham yaa ve itutur aniiŋ na, yesuru lezi ezazi mako. Maaron mon ta i le eeza. Pasaa, i ta igham aniiŋ itum ve anooŋa ivot. \v 8 Tauvene ŋeer tau ivazogh aniiŋ, ve ŋeer tau ighamgham yaa ve itutur aniiŋ na, uraat toozi, ene puughu eemon. Ve murei, Tiina toozi pale igham lezi atuya iduduuŋ pa uraat toz toz. \x * \xo 3:8 \xt Ro 2:6\x* \m \v 9 Tauvene yeiru Apolos nilup ghei ve nigham uraat tau Maaron ighuru ila nimamai. Ve lupuuŋ tsiam, ene imin uum to Maaron ve ruum tau i ilepleep ila. \x * \xo 3:9 \xt Ep 2:20+\x* \s1 Yes tau tigham uratoi lupuuŋ to Krisi na, timin zeran to raoŋ ruum \p \v 10 Poia to Maaron izaa tsiau, ve i igham pooz pa uraat tsiau. Tauta namin ŋeer tau iwatagh katin uraat to raoŋ ruum, ve imuŋmuuŋ pani. Uraat tau naghamu ila sosomim, ene imin napayooz rir imin puughu pa Maaron ruum tooni. Ve aazne, tamtamon siriv anazi tiseeŋ uraat to raoŋ ruum tawe. Sei tau ighe igham uraat pa raoŋ ruum na, i aat igham ŋgar poi ve irau poghania ruum anooŋa izala rir tawe itaghon ruum taama ŋgar tooni. \x * \xo 3:10 \xt Ro 15:20; 1Kor 4:15\x* \m \v 11 Tamtamon eta irau ipayooz gabua ite paam imin rir pa ruum tawe mako. Yesu mon ta imin rir pani. Ve rir tana, yau napayooze wa. \x * \xo 3:11 \xt Ep 2:20\x* \m \v 12 Yes tau tirau ruum anooŋa na, siriv tirao pa malimooŋ ariaŋazi imin gol, silva, ve maet popoiazi siriv. Ve siriv tirao pa malimooŋ tau ariaŋazi mako imin ai, regh, ve gabua siriv. \v 13 Tala tala le ighe tazaa pa saawe to gabizooŋ ivot, mako yes tau tirau ruum na, uraat toozi anooŋa ivot ighazooŋ. Gabizooŋ tawe ŋgara, ene imin tamtamon tighur gabua ila yav, leso titoova ve tighita: Ene gabua ariaaŋa, ma gabua sorok? Ighe tirau ruum pa malimooŋ ariaaŋa, ene pale yav tawe irau ighani mako. Eemon ighe tirau ruum pa malimooŋ tau ariaaŋa mako, ene pale yav ighan uraat toozi gha ilale. \x * \xo 3:13 \xt 1Kor 4:5\x* \m \v 14 Tamtamon tau ighe irau ruum to Maaron pa malimooŋ ariaaŋa, ene gabizooŋ to Maaron irau igham gabua eta pa uraat tooni mako. Tauvene saawe tau gabizooŋ tana isov, ene aat uraat tooni anooŋa tawe ighengheen, ve Maaron igham le atuya poia. \v 15 Eemon isaav ighe tamtamon eta irau ruum to Maaron pa malimooŋ soroksorok, ene pale yav ighan uraat tooni, ve le anooŋa mako. Onoon, i tauu pale ileep poi. Eemon i imin ŋeer tau yav ighan suvinia ruum tooni, ve ighau ivot ila muuri toman niima ŋginaaŋa. \s1 Lupuuŋ to Krisi imin rumei patabuyaaŋ to Maaron \p \v 16 Yam awatagh mako? Lupuuŋ tsiam, ene imin Maaron rumei tooni patabuyaaŋ tau i ilepleep iloŋ ila. Ve Maaron Avuvu ilepleep tomani gham ila lupuuŋ tsiam loolo. \x * \xo 3:16 \xt 1Kor 6:19; 2Kor 6:16; Ep 2:21+; Hib 3:6; 1Pe 2:5\x* \m \v 17 Tauvene ayamaan gham. Pasaa, lupuuŋ tsiam, tauta imin rumei to Maaron. Ve rumei tana, ene gabua tooni patabuyaaŋ. Tauvene isaav ighe tamtamon eta ivaghamunia, ene i paam, Maaron pale ivaghamunia. \s1 Pale tagham ŋgar mindai pa Maaron uraata tooni? \p \v 18 Yam agham karom pa taumim sov. Isaav ighe tsiam eta ighe i irau kat pa ŋgar to taan tau aazne tamtamon tizuar zi pani ne, i aat ighur muuri pa ŋgar tawe, ve itaghon ŋgar to Krisi tau tamtamon to taan tighita imin ŋgar to yes kankanooŋa. Leso ighazooŋ pa Maaron ŋgar tooni, ve eez to ileep poia. \v 19 Pasaa, ŋgar naol tau tamtamon to taan tipakur zi pani, ene Maaron ighita ighe ene ŋgar to yes kankanooŋa. Saveeŋa tiboode pataghaaŋ tauvene: \pm “Zeran ŋgara to taan titaghon ŋgar naol tighe pale iuul zi to tileep poia. Eemon ŋgar toozi tawe pale imin liis pazi, gha leso Maaron ikis zi.” \x * \xo 3:19 \xt Yop 5:13; 1Kor 1:20\x* \m \v 20 Ve saveeŋ ziiri ite isaav ighe: \pm “Maaron iwatagh: Ŋgar naol tau zeran ŋgara to taan tivavazorai zi pani na, ene le anooŋa mako.” \x * \xo 3:20 \xt Mbo 94:11\x* \m \v 21 Tauvene ŋgar to pakuruuŋ tamtamon ezazi, yam apuli ileple. Pa gabua isov, ene yam tsiam. Maaron ighur zi to iuul gham. \v 22 Paulus, Apolos, Petrus, taan tane, lepoogh tsiam, mateegh tsiam, gabua tau aazne tighengheen, ve gabua tau pale ivot murei na paam. Gabua isov tawe, ene tsiam mon. \x * \xo 3:22 \xt Ro 8:28, 38-39\x* \m \v 23 Ve yam to Krisi. Ve Krisi, i to Maaron. \x * \xo 3:23 \xt Ro 14:8\x* \c 4 \s1 Maaron pale igabiiz uraata tooni \p \v 1 Tauvene tamtamon irau tigham ŋgar pa yei uraata tauvene: Yei besooŋa to Krisi. I inumeer ghei, ve ighur saveeŋ tooni ilam tsiei leso niŋgini. Saveeŋ tane isavia Maaron ŋgar tooni tau muuŋ iyooŋ, ve aazne ivot ighazooŋ. \x * \xo 4:1 \xt 1Kor 3:5; 2Kor 6:4\x* \m \v 2 Besooŋa tau ighe tiina tooni inumeera ve ighur gabua ila niima to iŋgini, ene i aat iŋgin poghania gabua tana itaghon ŋgar to tiina tooni. \x * \xo 4:2 \xt Lu 12:42\x* \m \v 3 Tauvene isaav ighe yam, ma tamtamon siriv agabiiz ghau aghe yau poiag, ma saghatig, ene nagham ŋgar pa tana geeg mako. Ve irau nagabiiz taug naghe yau poiag, ma saghatig, ene paam mako. \v 4 Onoon, yau naghe uraat tsiau, nagham sosor eta mako. Eemon irau nanumeer sorok naghe ŋgar tsiau isov iduduuŋ ne mako. Naleep ve nasaŋan gabizooŋ to Tiina toit tau murei pale ivot, o i tauu igabiiz ghau. \x * \xo 4:4 \xt Mbaŋ 23:1; 1Kor 3:13; 2Kor 10:18\x* \m \v 5 Yam tauvene paam. Rekia agabiiz tamtamon ve aghe yes sasaghatizi, ma popoiazi sov. Aleep ve asaŋan saawe to Tiina toit Yesu imuul ilam. Pa saawe tana ighe ivot, i pale ivotia gabua tisov tau tiyooŋ ila ndoroom, tomania ŋgar isov tau igheen ŋgozaaŋ ila tamtamon lolozi na, ivot ighazooŋ. Mako Maaron tauu ipait tamtamon eŋaeŋa itaghon ŋgar toz toz. \x * \xo 4:5 \xt Ro 2:16; 1Kor 3:8; 2Kor 5:10; Syg 20:12\x* \s1 Ŋgar tau mbaŋooŋa to Krisi titaghoni \p \v 6 Yam toŋvetaz, saveeŋ isov tane, yau nasavia izaa to yau gha Apolos, leso nauul gham ve agham ŋgar poi pa yei tau nipaduduuŋ gham pa Maaron aliiŋa ne. Yam irau agham ŋgar ilam tsiei. Leso yam tau apapait tamtamon ee pa ŋgar tooni ve matamim veleghin ite na, apul ŋgar tsiam tana ileple. Pa ighe agham tauvene, yam amalaaŋ pa Maaron aliiŋa tau tiboode pataghaaŋ na. \x * \xo 4:6 \xt Ro 12:3\x* \m \v 7 Laak, yo tau upakur taum na, sei igham ghom uliiv zetamŋa? Ve saa gabua ta yo ughamu ivot ila taum tapirim? Mako. Gabua tsio tisov tomania saa ŋgar poia tau igheen tsio, ena yo ughamu ila to Maaron. Ighe tauvene, puughu mindai ta ugham tinim ve upakur taum imin ŋgar tomania gabua tsio ivot ila to yo taum? \x * \xo 4:7 \xt Yo 3:27; Yems 1:17; 1Pe 4:10\x* \p \v 8 Aa yam Korin, arao kat! Ail saa gabua muul? Pa yam asavsaav aghe: Maaron tapiri, yam agham katini wa. Ve aghe aghazooŋ kat pa ŋgar tooni. Ve aghe yam amin kinik wa. Aleep ila tamtamon eta saamba muul mako. \f + \fr 4:8 \ft Saveeŋ to Maaron isaav tauvene: Mboŋ murei, ighe Mesia ilam ve itotoi tapiri ivot ighazooŋ, ene pale yesŋa tamtamon tooni timin kinik ve tigham pooz pa gabua naol isov. Eemon tamtamon siriv to Korin ŋgar toozi ikau. Tighe yes tau tighur ila to Krisi ve tigham Maaron Avuvu tapiri na, tileep imin yes to nugh sambam gha timin kinik wa.\f* \m Eemon yei o, soone. Ve imin ta saveeŋ tsiam tana onoon, kanaŋ poia. Leso itiŋa tamin kinik ve tagham pooz. Eemon mako. \x * \xo 4:8 \xt Syg 3:17+\x* \p \v 9 Yau naghita naghe Maaron ighur yei mbaŋooŋa nileep murei geeg. Yei nimin yes tau tighe tirav zi timaat, ve tigherev zi tila pa nugh to mogheraaŋ, leso tirav zi ila eval tiina matazi. Ve yes tau timamarar ghei ne, tamtamon to taan mon mako. Yes aŋela paam. \x * \xo 4:9 \xt Ro 8:36; 1Kor 15:30+; 2Kor 6:4, 11:23+\x* \m \v 10 Yei mbaŋooŋa nizuari ghei pa taghoniiŋ Krisi, ve tamtamon tighit ghei tighe nivaghamgham imin yes kankanooŋa. Eemon yam o, aghe Krisi igham gham arau kat pa ŋgar! Yei tapirimai imbool, ve lemai ezamai mako. Eemon yam, o aghe tapirimim tintiina ve ezamim tintiina. Yam arao kat! \x * \xo 4:10 \xt Mbaŋ 26:24; 1Kor 2:3; 2Kor 13:9\x* \m \v 11 Muuŋ ve ilam, pitool ghei ve murun ghei. Ve nonoghiiŋa tsiei perekperekia. Tamtamon tighamgham saghatin ghei, ve taumai lemai ruum to lepoogh mako. \x * \xo 4:11 \xt Mt 8:20; 2Kor 11:27\x* \m \v 12 Yei nighamgham uraat ariaaŋ pa nimamai, leso niuul taumai. Ighe tamtamon tisik saveeŋ saghati payei, yei nighason Maaron to ighur poia tooni izaa toozi. Tamtamon tighurghur pataŋani payei pasaa, nitaghon Krisi, eemon niyooz ariaaŋ ve nibaado. \f + \fr 4:12 \ft Grika ve Roma tivelegh yes tau tighamgham uraat pa nimazi. Ve isaav ighe tamtamon tigham ŋgar saghati pa ŋeer eta, ve i iyatu mako, ene paam Grika ve Roma tiveleghi tighe i iroi ve le tapiri mako. Tauvene ŋgar tau Paulus ve mbaŋooŋa siriv titaghoni, ene igham Grika ve Roma siriv tivelegh zi kat.\f* \x * \xo 4:12 \xt Mt 5:44; Mbaŋ 18:3+\x* \m \v 13 Tamtamon tiŋgalŋgal saveeŋ payei, eemon yei niyol saveeŋ toozi pa saveeŋ poia. Tauta muuŋ ve ilam, tamtamon tivelegh ghei kat ve tighit ghei tighe yei sasaghatmai imin pen ve buzbuz to taan. \x * \xo 4:13 \xt 1Pe 3:9\x* \s1 Paulus ipalot yes Korin ighe titaghoni pa ŋgar tooni \p \v 14 Saveeŋ tane, yau naboode payam to napamayaŋin gham mako. Yau lolog igheen tsiam, ve naghit gham naghe yau natugŋa yam. Tauta naghe napaduduuŋ gham. \x * \xo 4:14 \xt 1Tes 2:11\x* \m \v 15 Pa ighe yam lemim tamtamon ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ (10,000) tau tiŋgin gham ve tipaghazoŋai gham pa eez to Krisi, ene poia. Eemon tamamimŋa naol mako. Tamamim eemon ta yau. Pasaa, saawe tau navotia vaaru poia payam, ve aghur ila to Yesu Krisi, yau namin tamamim. \x * \xo 4:15 \xt Mbaŋ 18:11; 1Kor 3:5+\x* \m \v 16 Tauta naghe napalot gham, leso ataghon ŋgar tsiau. \x * \xo 4:16 \xt 1Kor 11:1; Pil 3:17, 4:9; 2Tes 3:9\x* \m \v 17 Puughu tane ta nambaaŋ Timoti ilat. I, yau nanumeera ve lolog igheen tooni kat. Yau naghita imin natug duduuŋ. I ighur ila to Tiina toit ariaaŋ, ve igham uraat itaghon Krisi ŋgar tooni. I pale ipei ŋgar tsiam muul pa eez tau yau naleep tuŋia ila to Krisi ve nataghon ŋgar tooni. Eez tane, yau napaduduuŋ lupuuŋ to Krisi pani irau nugh nugh. \x * \xo 4:17 \xt Mbaŋ 19:22; Pil 2:19+\x* \p \v 18 Yau nawatagh: Tsiam siriv matazi iŋgal tighe yau irau nalat naghit gham muul mako. Tauta tipakur tauzi ve tizorzoor saveeŋ. \v 19 Eemon malau mako pale nalat peria tsiam, isaav ighe Tiina toit loolo tauvene. Pa naghe naghita yes tau tipapakur tauzi ve tizorzoor saveeŋ na, leso nawatagh: Tisavsaav sorok, ma tigham uraat toman Maaron tapiri? \v 20 Pasaa, pooz to Maaron, ene saveeŋ mon mako. Ene Maaron tauu tapiri to izaa to tamtamon. \x * \xo 4:20 \xt 1Kor 2:4+; 1Tes 1:5\x* \m \v 21 Mindai? Yam aghe nagham saa ŋgar payam? Aghe nalat tomania toon ve nalos gham, ma nalat tomania ŋgar marowa ve ŋgar to loloon pa tauun? \x * \xo 4:21 \xt 2Kor 13:10\x* \c 5 \s1 Paulus iyaon yes Korin pa ŋgar to ghuruuŋ boog \p \v 1 Aiyo, yau naghe napaduduuŋ gham pa ŋgar siriv tau ivotvot ta sena. Tipaesia varumim tighe ŋgar saghati to ghuruuŋ boog ivotvot ila sosomim. Ve tisaav tighe tsiam ee ivai tauu taama azaawa. Aghita. Yes kankanooŋa tau tiwatagh Maaron mako na, yes irau tigham ŋgar saghati tauvene mako. \x * \xo 5:1 \xt Wkp 18:8; Ep 5:3\x* \m \v 2 Eemon yam apuli gha ilepleep. Agham ŋgar eta pani mako. Mindai ta apakur taumim aghe yam arau kat pa Maaron ŋgar tooni? Imin ta yam awatagh katin ŋgar tooni, kanaŋ lolomim ipataŋan pa ŋgar tau ŋeer tana ighamu na, ve aziire pa lupuuŋ tsiam. \v 3 Onoon, yau taug naleep tomani gham mako. Eemon ŋgar tsiau, ene ighengheen tsiam, ve Maaron Avuvu ilup ghiit le imin ta itiŋa talepleep. Ŋeer tau igham ŋgar saghati tana, atuya tau pale izaa tooni, ene nagham ŋgar pani wa. \x * \xo 5:3 \xt 2Tes 3:6; 1Tim 5:20\x* \m \v 4-5 Tauvene yau nasaav payam tauvene: Yam aat alup gham ila Tiina toit Yesu Krisi eeza, ve ila uraat to Maaron Avuvu, yau pale naleep tomani gham paam, ve Tiina toit Yesu tapiri izaa tsiam. Mako aziir ŋeer tawe pa lupuuŋ tsiam, ve aghuru ila Sadan niima, ve iyamaan katin pataŋani to lepoogh tauvene. Leso itoor ŋgar tooni, ve ipul ŋgar to loolo muŋgaana ileple, ve saawe to Tiina toit Yesu imuul ilam, i aat igham mulin ŋeer tana, ve ileep poi. \x * \xo 5:4-5 \xt Mt 18:18+; Kol 2:5; 1Tim 1:20\x* \s1 Eez to tataghon duduŋai ŋgar to Pasova \p \v 6 Ŋgar tsiam tau apakur taumim ve aghe arau kat pa Maaron ŋgar tooni, ene poia mako. Yam awataghi mako? Yis ŋgiira mon, ene irau igham uraat pa palawa tiina ve ipasaria. \x * \xo 5:6 \xt Mt 16:6+; Ga 5:9; Yems 4:16\x* \m \v 7 Tauvene asik yis tsiam muŋgaana isov ilale. Leso lupuuŋ tsiam imin mberet paaghu tau le yis mako. Yau nawatagh: Yam amin mberet paaghu tau le yis mako na wa. Pasaa, Krisi, i imin sipsip toit to Pasova tau tiravu imaat imin watooŋrau, leso ireu sosor toit. \x * \xo 5:7 \xt Igham 12:3+; Yo 1:29; 1Pe 1:19\x* \m \v 8 Tauvene iit aat tataghon ŋgar to Pasova irau saawe. Ŋgar saghati to loloon muŋgaana, iit aat tapuli ileple, imin yes tau tilup zi pa Pasova na, tisik yis toozi muŋgaana ilale. Ve tapait Maaron toman tintiniin, tagham ŋgar ŋgalaaŋa mon, ve tataghon saveeŋ onoon toman loloon. Leso tamin mberet paaghu tau le yis mako na, ve tataghon duduŋai ŋgar to Pasova. \x * \xo 5:8 \xt Igham 12:18+\x* \p \v 9 Yau nabood rau ee ilat payam, ve nasaav payam tauvene: Yes tau tighurghur boog na, aleep soghan pazi. \x * \xo 5:9 \xt 2Kor 6:14+; Ep 5:11; 2Tes 3:6, 14\x* \m \v 10 Saveeŋ tsiau tawe, ene iŋarui eval tiina to taan tau tighurghur boog ne mako. [Ene iŋarui yes tau tighur ila to Krisi ve tighamgham ŋgar tana.] Pa ighe yam aghe aleep soghan pa tamtamon tisov to taan tau tighurghur boog, ma matazi gabua, ma titombaan tamtamon leso tigham sorokin gabua toozi, ma tibesbees pa maaron karomŋa, na yam aat apul taan tane! \v 11 Tauvene saveeŋ tau naboode payam na, ŋgara tauvene: Ighe tamtamon eta isaav ighe i toŋvetaz to Krisi, eemon ighurghur boog, ma maata gabua, ma ibesbees pa maaron karomŋa, ma ivevelegh tamtamon ve isiksik saveeŋ sasaghati pazi, ma ighunghun le daaba ikaukau, ma itombaan tamtamon leso igham sorokin gabua toozi, na tamtamon tauvene, agharauu sov. Aleep soghan pani. Ghanghaniiŋ paam, yamŋa alup gham sov. \x * \xo 5:11 \xt Mt 18:17; Ro 16:17\x* \p \v 12-13 Yes tau tileep iloŋ ila lupuuŋ to Krisi mako na, yau leg uraat to nagabiiz zi mako. Maaron tauu pale igabiiz zi. Eemon yes tau tileep iloŋ ila lupuuŋ tooni na, iit aat tagabiiz zi pa ŋgar toozi. \p Tauvene yam aat ataghon saveeŋ to Maaron tane: \pm “Isaav ighe tamtamon saghati eta ileep ila sosomim, na yam aziire ighau.” \x * \xo 5:12-13 \xt Lo 13:5\x* \c 6 \s1 Tapayooz toŋvetaz to Krisi pa savsaveeŋ ila daaba to taan naghozi sov \p \v 1 Isaav ighe tsiam eta iitete igham sosor pani, na puughu mindai ta i ipayooze ila yes daaba to taan tau tiwatagh Maaron mako na naghozi? Ŋgar tsiam tana, mayamim pani mako? Yam awatagh: Zeran tauvene, ŋgar toozi iduduuŋ ila Maaron maata mako. Tauvene yam aghur pataŋani tsiam ila tamtamon to Maaron nimazi to tigharaata, o poia. \v 2-3 Yam awatagh mako? Saawe to Mboŋ Murei, iit tamtamon to Maaron pale tauule pa uraat to gabizooŋ tamtamon to taan. Ighe tauvene, puughu mindai ta yam irau agharaat pataŋani ŋgiira ŋgiira tau aazne tivotvot ila sosomim ne mako? Ve iit pale tagabiiz yes aŋela paam. Ighe tauvene, iit irau tagharaat pataŋani to taan. Pa ene gabua tiina mako. \x * \xo 6:2-3 \xt Mt 19:28\x* \m \v 4 Yes daaba to taan lezi ezazi ila lupuuŋ to Krisi loolo mako. Puughu mindai ta yam aghurghur pataŋani tsiam to taan ila zeran tauvene nimazi to tigharaata? \v 5 Nabood saveeŋ tane payam, leso mayamim pa ŋgar tau aghamghamu na. Mindai, tsiam eta le ŋgar irau to igharaat toŋvetaz to Krisi saveeŋ toozi mako? \v 6-7 Eemon yam ataghon eez tauvene mako. Yam apapayooz toŋvetaz tsiam tau tighur ila to Krisi na, ila yes daaba to taan tau tighur ila mako na naghozi. Ŋgar tsiam tana itotoi ighe yam atap wa. Mindai, ighe toŋvetaz tsiam eta itombaan gham to igham sorokin gabua tsiam, ma igham sosor ite paam payam, irau apul sosor tooni mako? \x * \xo 6:6-7 \xt Mt 5:39+; Ro 12:17+; 1Pe 3:9\x* \m \v 8 Eemon yam ataghon eez tauvene mako. Pasaa, toŋvetaz tsiam tau yamŋa aleep ila lupuuŋ to Krisi loolo na, tauta agham sosor pazi, ve atombaan zi to ayau sorokin gabua toozi. \p \v 9 Yam awatagh mako? Isaav ighe tamtamon eta inoknok ghamuuŋ ŋgar tau iduduuŋ mako, i irau itaghon Maaron pooz tooni ve iloŋ ila nugh tooni ne mako. Tauvene agham karom pa taumim sov. Yes tau matazi saghati imin ŋgavuun, yes tau tibesbees pa maaron karomŋa, yes tau tighurghur boog, zitamoot tau timomogheer pa zetazŋa zitamoot siriv, \v 10 yes umbuuŋa, yes tau matazi gabua, yes ghunuuŋa, yes tau matazi izi pa zetazŋa ve tisiksik saveeŋ sasaghati pazi, ve yes tau titombaan tamtamon to tigham sorokin gabua toozi, tamtamon tisov tau tighamgham tauvene, yes aat irau titaghon pooz to Maaron ve tiloŋ tila nugh tooni ne mako. \x * \xo 6:10 \xt Ga 5:19+; Ep 5:5; Hib 12:14; Syg 21:8, 22:15\x* \m \v 11 Muuŋ, yam siriv ataghon ŋgar tauvene paam. Eemon aazne, ila uraat to Yesu Krisi, Maaron Avuvu igham uratoi gham. Tauta Maaron igham gham aŋgalaaŋ, ve amin tamtamon tooni patabuyaaŋa, ve aduduuŋ ila i maata wa. \x * \xo 6:11 \xt 1Kor 1:2; Ep 2:1+; Kol 3:7+; Tit 3:3+\x* \s1 Anoŋaan, ene imin Rumei to Avuvu Patabuyaaŋ \p \v 12 Yam siriv asavsaav aghe: “Yau irau nagham ŋgar ta naol ne. Gabua eta le ŋgalsekiiŋa mako.” Ene poia. Eemon ŋgar isov irau iuul ghiit mako. Ve gabua ite paam. Yau lolog pa gabua saghati eta igham pooz payau ve namin besooŋa pani mako. \x * \xo 6:12 \xt Yo 8:34; 1Kor 10:23\x* \p \v 13 Ve yam siriv asavsaav aghe: “Aniiŋ, ene gabua to apoon. Ve apoon igheen to aniiŋ izila. Ve murei, Maaron pale ipasov gabua ru tana.” \f + \fr 6:13 \ft Saveeŋ to aniiŋ ve apoon, ene izaa to zitamoot ve zilivaa anoŋazi. Yes eval to nugh Korin matazi saghati imin ŋgavuun. Ve ŋgar toozi ikau tighe: Zilivaa anoŋazi, ene igheen to zitamoot timogheer pazi mon. Ve saa ŋgar tau ighe tamtamon tigham pa anoŋazi, ene kaut sorok. Irau igham gabua eta pa anunuzi mako. Pasaa murei, anoŋazi pale imaat gha ilale, ve anunuzi mon, o ileep maata yaryaare.\f* \m Ene onoon. Eemon anoŋaan igheen to igham ŋgar saghati imin ŋgavuun mako. Anoŋaan igheen to ibees pa Ŋeer Tiina. Ve Ŋeer Tiina igham ŋgar tiina pa anoŋaan. \x * \xo 6:13 \xt 1Tes 4:3+\x* \m \v 14 Aghita. Maaron ipaburigin Tiina toit Yesu pa mateegh wa. Ve murei, Maaron tapiri pale ipaburigin ghiit paam pa mateegh ve igham leen anoŋaan paaghu. \x * \xo 6:14 \xt Ro 8:11; 2Kor 4:14\x* \p \v 15 Yam awatagh mako? Anoŋamim, ene Krisi anooŋa siriv siriv. Mindai, isaav ighe tagham Krisi anooŋa sirivu ve talupu tomania livaa to eez, pale poia? Mako kat! \x * \xo 6:15 \xt 1Kor 12:27; Ep 5:30\x* \m \v 16 Yam awatagh mako? Isaav ighe tamoot eta ipaak anooŋa ila livaa to eez anooŋa, ene yesuru tivalupu zi timin eemon. Saveeŋa igheen pataghaaŋ wa: \pm “Yesuru pale tivalupu zi timin eemon.” \x * \xo 6:16 \xt Gnp 2:24\x* \m \v 17 Eemon tamtamon tau imin Tiina toit le na, ila uraat to Maaron Avuvu, yesuru Krisi tivalupu zi timin eemon. Mindai, tamtamon tauvene irau ilup ghi tomania livaa to eez muul? Ene aat mako. \x * \xo 6:17 \xt Yo 17:21+; 1Kor 12:13; Ep 4:4\x* \p \v 18 Tauvene ŋgar to mataan saghati imin ŋgavuun, yam aleep soghan pani. Pa ŋgar tane imin sosor siriv mako. Sosor toit siriv tiŋarui tauun anoŋaan mako. Eemon tamtamon tau ighe igham ŋgar tane, ene igham sosor pa tauu anooŋa. \x * \xo 6:18 \xt Ep 5:3; 1Tes 4:3; Hib 13:4\x* \m \v 19 Yam awatagh mako? Anoŋamim, ene imin rumei to Avuvu Patabuyaaŋ ileep iloŋ ila. Pasaa, Maaron igham Avuvu payam, ve aazne i ileep ila lolomim. Tauvene yam aŋgin taumim muul mako. \x * \xo 6:19 \xt Ro 14:7+; 1Kor 3:16+; 2Kor 6:16\x* \m \v 20 Maaron ighol gham pa gabua tau atuya tiina kat gha amin i le wa. Tauvene saa ŋgar tau ighe aghamu pa anoŋamim, na aghamu to apaghazoŋai Maaron eeza tiina tomania tapiri ve poia tooni. \x * \xo 6:20 \xt 1Kor 7:23; Pil 1:20; Hib 9:12; 1Pe 1:18+\x* \c 7 \s1 Vaiŋ ŋgara siriv \p \v 1 Aiyo, naghe nayol saveeŋ siriv tau aboode ila rau tsiam na. Yam asaav tauvene: “Isaav ighe tamoot eta itut livaa eta mako, ene poia.” \v 2 Eemon ŋgar to ghuruuŋ boog, ene ivot imin tiina. Tauvene isaav ighe tamoot eta yesuru azaawa tileep soghan pa tauzi, ve tiluplup zi pa ghenooŋ mako, ene poia mako. Poia to yesuru tilup zi. \v 3 Vaivaiŋa aat titaghon vaiŋ ŋgara. Isaav ighe livaa eta ighason azaawa ighe yesuru tigheen, ene tamoot aat iyok pani. Ve tamoot tauvene paam. Isaav ighe ighason azaawa ighe yesuru tigheen, ene livaa aat iyok pani. \x * \xo 7:3 \xt Igham 21:10\x* \m \v 4 Livaa iŋgin tauu anooŋa mako. Azaawa tamoot ta iŋgini. Ve tamoot tauvene paam. I iŋgin tauu anooŋa mako. Azaawa livaa ta iŋgini. \v 5 Tauvene yam vaivaiŋa aŋguruut taumim sov. Eemon isaav ighe yamru azuwam aghe asapaar pa taumim, leso apul sooso rig pa suŋuuŋ, ene poia. Eemon murei, yamru aat avalupu gham muul. Mako pale irau atatan ghaara tsiam mako, ve Sadan iwat gham gha atap. \v 6 Saveeŋ tau nasavia pa saparooŋ ne, nasavia to nagham ŋgar payam mon. Ve napariaaŋa imin tutuuŋ to ataghoni ne mako. \v 7 Yau naghe le tamtamon tisov tivai mako imin yau, o poia. Eemon Maaron ighur leen lepoogh maata maata. Tauta siriv tivai, ve siriv tivai mako. Ve saa lepoogh tau i igham pait, ene poia tooni pale igheen tomani ghiit. \x * \xo 7:7 \xt Mt 19:11+\x* \s1 Saveeŋ iŋarui yes osa ve zinaara \p \v 8 Aiyo, yam osa ve zinaara, yau nasaav payam tauvene: Isaav ighe avai muul mako, ve aleep imin yau, ene poia. \v 9 Eemon isaav ighe yam irau atatan ghaara tsiam mako, na avai lak. Mako pale ghaara tsiam ipazaagh gham ve agham sosor. \x * \xo 7:9 \xt 1Tim 5:14\x* \s1 Vaivaiŋa irau tipul azuwazŋa mako \p \v 10 Ve yam vaivaiŋa, yau naghur tutuuŋ tane payam: Livaa eta irau ipul azaawa ve irav motin vaiŋ tooni mako. Saveeŋ tane, ene yau taug saveeŋ tsiau mako. Ene Tiina toit tauu aliiŋa. \v 11 Ve isaav ighe livaa eta ipul azaawa ve irav motin vaiŋ toozi, ene i irau ivai muul mako. Ileep mon. Ve ighe mako, i aat imuul ila pa azaawa muŋgaana, ve yesuru tilup zi muul toman lolozi eemon. Ve yes zitamoot tauvene paam. Tiziir azuwazŋa sov. \x * \xo 7:11 \xt Mal 2:16; Mt 5:32, 19:3+; Mk 10:11+\x* \s1 Saveeŋ siriv tau iŋarui yes tau azuwazŋa tighur ila mako \p \v 12 Ve yam siriv tau azuwamimŋa tighur ila to Krisi mako na, yau nasaav payam tauvene. Isaav ighe toŋvetaz eta to Krisi azaawa ighur ila mako, ve livaa iyok pa lepoogh toozi tawe, ene tamoot tana irau irav motin vaiŋ toozi mako. Saveeŋ tane, ene Tiina toit aliiŋa mako. Ene yau ŋgar tsiau. \v 13 Ve isaav ighe livaa eta azaawa ighur ila to Krisi mako, ve tamoot iyok pa lepoogh toozi tawe, ene livaa tana paam irau irav motin vaiŋ toozi mako. \v 14 Pasaa, livaa ma tamoot tau ighe ighur ila, ene i imin eez pa azaawa tau ighur ila mako na, leso imin Maaron le. Imin ta mako, kanaŋ natmimŋa tisaghat ila Maaron maata. Eemon mako. Yes paam timin Maaron le. Pasaa, yam ta amin eez pazi. \p \v 15 Eemon isaav ighe toŋvetaz eta to Krisi azaawa ighur ila mako, ve azaawa tana ŋgar tooni iyaryaaŋ kat ighe irav motin vaiŋ toozi, ene i tau ighur ila na irau iyok pani, ve ipuli ila. Ŋgar tauvene, le ŋgalsekiiŋa mako. Pasaa, Maaron ighe iit tataghon ŋgar luuma. \x * \xo 7:15 \xt Ro 12:18, 14:19\x* \m \v 16 Yo livaa tau ughur ila na, uwatagh mako. Pale umin eez pa azuwam tamoot ve Maaron igham mulini. Ve yo tamoot tauvene paam. Uwatagh mako. Pale umin eez pa azuwam livaa, ve Maaron igham mulini. \x * \xo 7:16 \xt 1Pe 3:1\x* \s1 Saa lepoogh tau Maaron igham pait, ene loloon poia pani mon \p \v 17 Saa lepoogh tau Tiina toit ighuru pait, ene loloon poia pani mon. Tauvene lepoghaan tau taghamu indeeŋ saawe tau Maaron ipoi ghiit tamin i le na, tayok pani mon. Saveeŋ tane, yau napaduduuŋ lupuuŋ to Krisi pani irau nugh nugh. \v 18 Tauvene isaav ighe ŋeer eta tirav waaro, ve murei Maaron ipoii imin le, ene ŋeer tana iil eez to tigharaat tiini sov. Ve isaav ighe tamoot eta tirav waaro mako ve Maaron ipoii imin le, ene igham ŋgar pa tirav waaro sov. \v 19 Pa isaav ighe tirav waroon, ma tirav waroon mako, ene kaut sorok. Ve ŋgar to taghoniiŋ Maaron tutuuŋ tooni, ene gabua tauu. \x * \xo 7:19 \xt Ro 2:25; Ga 5:6, 6:15\x* \m \v 20 Tauvene saa lepoogh tau tamtamon eŋaeŋa tighamu indeeŋ saawe tau Maaron ipoi zi timin le na, yes aat lolozi poia pani ve tileep tauvene. \v 21 Isaav ighe yo besooŋa sorok, ve Maaron ipoi ghom umin le, na lolom ipataŋan pa uraat tsio sov. Eemon isaav ighe eez eta ivot to upas taum pa uraat tsio tana, ene poia. Utaghoni mon. \v 22 Pa ighe tamtamon eta imin besooŋa sorok, ve Tiina toit ipoii, ene tamtamon tana imin besooŋa muul mako. Onoon, uraat to besooŋa, i pale ighamu. Eemon Krisi ipasu pa saghati tapiri tau muuŋ ikisi na, ve i imin Krisi le wa. Ve tamtamon tau ighe i besooŋa mako ve iŋgin tauu, ve Krisi ipoii imin le, ene i besooŋa to Krisi. \x * \xo 7:22 \xt Yo 8:36; Ga 3:28; Kol 3:24; 1Pe 2:16\x* \m \v 23 Aghita. Maaron ighol gham pa gabua tiina gha amin i le wa. Tauvene amin besooŋa pa ŋgar to tamtamon sov. \x * \xo 7:23 \xt 1Kor 6:20; 1Pe 1:18+\x* \m \v 24 Tauvene yam toŋvetaz, saa lepoogh tau iit eŋaeŋa taghamu indeeŋ saawe tau Maaron ipoi ghiit tamin le na, iit aat tapaak ila to Maaron ve tataghoni tauvene mon gha ila. \s1 Saveeŋ iŋarui yes tau tivai soone \p \v 25 Yau leg saveeŋ siriv pa yes tau tivai soone. Saveeŋ tane, ene tutuuŋ tau Tiina toit isavia ne mako. Ene yau taug ŋgar tsiau. Eemon Tiina toit igham poghani ghau, ve igham leg ŋgar. Tauvene yam irau aghur ila saveeŋ tsiau tane, ve ataghoni. \v 26 Aazne, iit taleep ila saawe to pataŋani. Tauvene yau naghita naghe: Saa lepoogh tau aazne iit eŋaeŋa taghamu, ene poia to taleep tauvene mon gha ila. \v 27 Tauvene isaav ighe yo uvai wa, na uil eez to urav motin vaiŋ tsiam ve uziir azuwam sov. Uleep tomania azuwam tana. Ve isaav ighe uvai soone, na uzuari ghom pa vaiŋ sov. \v 28 Eemon isaav ighe uvai, ene poia paam. Ugham sosor mako. Ve zilivaa mbiwa tauvene paam. Isaav ighe tivai, ene tisosor mako. Eemon yau nawatagh: Lepoogh to vaivaiŋa, yes pale tindeeŋ pataŋani naol. Ve lolog pa pataŋani tauvene igham gham sov. Tauta nasavia saveeŋ tane payam. \s1 Tagham ŋgar tiina pa gabua to taan sov \p \v 29 Yam toŋvetaz, saveeŋ tsiau tane, puughu tauvene. Saawe ilam igharau wa. Tauvene aazne ve ila, tagham ŋgar tiina pa lepoogh toit to taan sov. Tauvene vaivaiŋa zitamoot, yes aat tileep imin yes tau lezi azuwazŋa mako. \x * \xo 7:29 \xt Ro 13:11+; 1Kor 10:11; 1Pe 4:7\x* \m \v 30 Ve yes tau lolozi ipataŋan na, yes aat tileep imin yes tau lolozi ipataŋan mako. Ve yes tau lolozi poia na, yes aat tileep imin yes tau lolozi poia mako. Ve yes tau tigholghol lezi gabua na, yes aat tigham ŋgar tauvene: Gabua tawe, ene to tauzi, leso tikisi igheen malau mako. \v 31 Ve yes tau tighamgham uratoi gabua to taan na, ŋgar toozi isaghav gabua tawe geeg sov. Pa iit tawatagh: Taan tane tomania ŋgara, ene irau igheen le alok mako. Ighe isov tane. \x * \xo 7:31 \xt 2Pe 3:11+; 1Yo 2:15+; Syg 21:1\x* \p \v 32 Yau naghe pataŋani naol to taan igham lolomim bubu ve agham ŋgar naol sov. Tauta nasavia saveeŋ tane. Ŋeer mbiu tau ighe ighur ila to Krisi, i ighamgham ŋgar tiina pa Tiina toit ve uraat tooni, ve izuari ghi ighe le igham Krisi loolo poia. \v 33 Eemon ŋeer vaivaiŋ, i ighamgham ŋgar naol pa gabua to taan, ve izuari ghi ighe le igham azaawa loolo poia. \x * \xo 7:33 \xt Lu 14:20\x* \m \v 34 Tauvene ŋgar tooni imin ru. Ve yes zinaara ve zilivaa mbiwa tau tighur ila to Krisi na, tauvene paam. Tighamgham ŋgar pa Tiina toit ve uraat tooni, ve tizuari zi tighe le tighur ŋgar toozi ve lolozi, tomania anoŋazi isov imin i le kat. Eemon zilivaa vaivaiŋa, tighamgham ŋgar naol pa gabua to taan, ve tizuari zi to tigham azuwazŋa lolozi poia. \x * \xo 7:34 \xt 1Tim 5:5\x* \p \v 35 Saveeŋ tsiau tane, nasavia to naŋgalsekin gham pa vaiŋ mako. Ene nasavia to nauul gham, leso gabua eta to taan ireu ŋgar tsiam sov, ve apul taumim kat pa Tiina toit ve uraat tooni, ve ataghon ŋgar duduuŋa mon ila i maata. \v 36 Isaav ighe ŋeer eta igham ŋgar ighe i irau ivai mako, \f + \fr 7:36 \ft Tamtamon siriv to Korin aat tigham ŋgar tighe ŋgar to vaiŋ, ene poia geeg ila Maaron maata mako. Tauta Paulus ibood saveeŋ tane. Ŋgara siriv, matazi iŋgal tighe saveeŋ tane iŋarui Korin siriv tau tiyokia natuzlivaŋa pa vaiŋ mako. Ve ŋgara siriv, matazi iŋgal tighe saveeŋ tane iŋarui zeran siriv tau tisiigh zilivaa pazi, eemon yes rekia tivai zi mako. Tauvene zilivaa tawe tisaŋan tisaŋan le ndaman toozi izala wa. Ve ŋgara siriv, matazi iŋgal tighe saveeŋ tane iŋarui tamtamon siriv tau tivai, eemon yesŋa azuwazŋa tiluplup zi pa ghenooŋ mako. Pasaa, tiroi: Isaav ighe yesŋa azuwazŋa tivalupu zi pa ghenooŋ, ene pale ipoon zi pa Maaron.\f* \m eemon murei maata iŋgal ighe ŋgar tau igham pa livaa tau tisiigho pani na, ene iduduuŋ mako, ve ŋgar tooni iyaryaaŋ ighe i aat ivaii, ene poia to itaghon ŋgar tooni, ve yesuru tivai. Ene sosor mako. \v 37 Eemon isaav ighe ŋeer eta loolo iyaryaaŋ ighe ivai mako, ve irau itatan ghaara tooni, ve ighe tamtamon eta iŋgalsekini pa vaiŋ mako, ve i itaghon tauu loolo ve ivai mako, ene igham ŋgar poia. \v 38 Tauvene ŋeer tau ighe ivai, ene igham ŋgar poia. Ve ŋeer tau ighe ivai mako, ene igham ŋgar poia kat. \x * \xo 7:38 \xt Hib 13:4\x* \p \v 39 Isaav ighe livaa vaivaiŋ eta azaawa ileep maata yaryaare, ene livaa tana irau irav motin vaiŋ toozi mako. I aat ileep tomania azaawa. Ve isaav ighe murei azaawa imaat, ve livaa tana ighe ivai muul, ene poia. I igham sosor eta mako. Eemon ivai sorok sov. I aat ighita le ŋeer eta tau ighur ila to Tiina toit, o ivaii. \x * \xo 7:39 \xt Ro 7:2+; 2Kor 6:14\x* \m \v 40 Eemon yau naghita naghe: Yes zinaara tau tivai muul mako, ve tileep sorok na, yes pale tintinizi ve poia tiina to Maaron izaa toozi iliiv yes tau tivai muul na. Saveeŋ tane, yau naghita naghe Maaron Avuvu igham pooz payau ve nasavia. \c 8 \s1 Paulus isavia watooŋrau tau tamtamon tigham zi pa maaron karomŋa \p \v 1 Aiyo, naghe nasaav rig pa gabua tau tigham zi timin watooŋrau pa maaron karomŋa na. \p Yam siriv asavsaav aghe: “Yei nisov lemai ŋgar. Nikankaan pa gabua tawe ŋgara mako.” Ene poia. Eemon ayamaan gham. Pa ŋgar toit, ene igham ghiit tapakur tauun ve taghe taliiv zetaanŋa siriv. Eemon ŋgar to loloon pa tauun, ene igham ghiit tail eez to tauul zetaanŋa ve tapalot zi. \x * \xo 8:1 \xt Mbaŋ 15:20; Ro 14:3\x* \m \v 2 Isaav ighe tamtamon eta igham ŋgar ighe i irau kat pa ŋgar, ene itotoi ighe i igham ŋgar irao soone. \x * \xo 8:2 \xt 1Kor 3:18, 13:12; Ga 6:3\x* \m \v 3 Eemon isaav ighe tamtamon eta loolo igheen to Maaron, ene Maaron iwataghi, ve ighamu imin le wa. \p \v 4 Aiyo, yam aghason ghau aghe irau taghan gabua tau tirav zi imin watooŋrau pa maaron karomŋa na, ma mako? \p Iit tawatagh: Maaron karomŋa ta naol ne, ene Maaron tauu mako. Ene gabua anunuzi sorok. Pasaa, Maaron eemon ta ilepleep. Ite paam mako. \x * \xo 8:4 \xt 1Kor 10:19+; Ga 4:8; Ep 4:5+\x* \m \v 5 Onoon, tamtamon tighur ila to gabua maata maata to sambam saamba ve taan, ve tiwaat zi tighe ‘maaron toozi’ ve ‘tiina toozi.’ \v 6 Eemon iit taghur ila to Maaron eemon. I Tamaan tau imin puughu pa gabua tisov, ve iit taleep to tabees pani. Ve taghur ila to Tiina toit eemon. Ene Yesu Krisi. I ta imin eez pa gabua tisov tivot, ve i ta imin puughu pa lepoogh toit. \x * \xo 8:6 \xt Yo 1:3+; Mbaŋ 17:28; Ro 11:36; Kol 1:16\x* \p \v 7 Eemon tamtamon siriv tau ghuruuŋ ila toozi iyaryaaŋ soone na, tighilaal gabua tane mako. Pasaa, muuŋ ve ilam, tibesbees pa maaron karomŋa. Tauvene aazne, isaav ighe tighan gabua eta tau tighamu imin watooŋrau pa maaron karom eta, ene tiyamaan tauzi tighe tigham sosor ve tisaghat ila Maaron maata. \f + \fr 8:7 \ft Saawe tau yes matazi dodoli tigham watooŋrau, zeran to watooŋrau tirav gabua tawe, ve timoz miiza sirivu izala artaal iloŋ ila rumei to maaron karom tawe. Ve sirivu, ene yes tau tila pa suŋuuŋ na, tighamu tivot tila muuri, ve timozi gha yesŋa zetazŋa siriv tighani, ma tighamu ila nugh to gholgholiiŋ, leso tamtamon tigholi.\f* \x * \xo 8:7 \xt Ro 14:23; 1Kor 10:28+\x* \m \v 8 Onoon, gabua ta naol ne, isaav ighe taghan zi, ma taghan zi mako, ene irau igham ghiit tagharau Maaron, ma ipoon ghiit pani ne mako. Pa gabua tauvene irau igham ghiit tamin popoiaan, ma tasaghat ila Maaron maata ne mako. \x * \xo 8:8 \xt Mk 7:19; Ro 14:14\x* \p \v 9 Eemon yam tau aghazooŋ pa gabua tane, ve awatagh aghe Maaron iŋgalsekin ghiit pa ghaniiŋ gabua eta mako na, ayamaan gham. Pa ighe aghan gabua tauvene, ene pale agherev yes tau ghuruuŋ ila toozi iyaryaaŋ soone na, gha titap pa ghuruuŋ ila toozi. \x * \xo 8:9 \xt Ro 14:13+; Ga 5:13\x* \m \v 10 Yo tau ughazooŋ pa Maaron ŋgar tooni na, isaav ighe ughan iloŋ ila rumei to maaron karom eta, ene poia. Eemon ighe ŋeer eta tau ghuruuŋ ila tooni iyaryaaŋ soone ve iroiroi pa ghaniiŋ gabua tauvena, ighit ghom, ene aat ipazaagha to ighan gabua tawe paam. Tauvene murei, i pale iyamaan ighe i igham sosor ila Maaron maata. \v 11 Uyamaan ghom wa? Ŋeer tau ghuruuŋ ila tooni iyaryaaŋ soone ve iroiroi pa ghaniiŋ gabua tauvene, i toŋvetaz tsio tau Krisi imaat pani. Eemon ŋgar tau ughamu na, ene ivaghamunia. \v 12 Yam aat matamim iŋgal toŋvetaz tsiam siriv tau ghuruuŋ ila toozi iyaryaaŋ soone na. Isaav ighe agham zi tiyamaan tighe tigham sosor, ve lolozi ipataŋan, ene yam agham sosor pazi, ve agham sosor pa Krisi paam. \v 13 Tauvene isaav ighe gabua eta tau taghani irau igham toŋvetaz tsiau eta to Krisi itap pa ghuruuŋ ila tooni, ene irau naghan gabua tana muul mako. Pa aat nagham toŋvetaz tsiau tana itap ma vene. \x * \xo 8:13 \xt Ro 14:19+\x* \c 9 \s1 Puughu tau Paulus izor atuya tau yes Korin tighe tigham pani na \p \v 1 Yau tane, tamtamon eta iŋgin ghau mako. Yau naŋgin taug. Ve ezag pa uraat to mbaŋooŋa, ve naghit katin Tiina toit Yesu. Ve uraat tau naghamu toman Tiina toit tapiri na, anooŋa tooni, ene lupuuŋ tsiam. Yam Korin aghilaal gabua naol tane, ma mako? \x * \xo 9:1 \xt Mbaŋ 9:3+; 1Kor 3:5, 4:15\x* \m \v 2 Onoon, tamtamon siriv tighita tighe yau mbaŋooŋa tauu to Krisi mako. Eemon yam, o awatagh. Pasaa, uraat tau naghamu ila sosomim ve ighur anooŋa ivot, tauta ipaghazoŋai ghau ighe yau mbaŋooŋa tauu to Tiina toit. \p \v 3 Yes tau tigabiiz ghau tighe yau mbaŋooŋa tauu mako na, yau nayol saveeŋ toozi tauvene: \v 4 Mindai, yei tau nighamgham uraat to Tiina toit ne, lemai ezamai to nigham aniiŋ ve yaa imin uraat tsiei atuya, ma mako? \x * \xo 9:4 \xt Lu 10:8\x* \m \v 5 Onoon, yei uraata siriv nivai mako. Ve imin ta nivai ve azuwamaiŋa tighur ila, kanaŋ irau nigham zi ve yeŋa nilaghlaagh pa uraat to Krisi imin Petrus tomania mbaŋooŋa siriv ve Tiina toit tazŋa tighamghamu. \v 6 Ma mindai, yam aghe yeiru Banabas mon nigham uraat pa nimamai, leso niuul taumai pa lepoogh tsiei, ve yes siriv mako? \p \v 7 Agham ŋgar pa yes zaaba. Toozi eta iil le maet ve aniiŋ to iŋgin tauu pa lepoogh tooni? Mako. Ve isaav ighe tamtamon eta ivazogh vaen, pale tauu irau ighan anooŋa mako? Mako. I pale ighan. Ve mindai, ŋginiiŋ to sipsip ve mekmek irau igham tuz toozi ve ighunu, ma mako? \x * \xo 9:7 \xt 2Tim 2:6\x* \m \v 8-9 Mindai, saveeŋ tsiau tane, yau nasavia itaghon ŋgar to tamtamon? Mako. Pasaa, tutuuŋ to Mose isavia saveeŋ raraate tauvene: \pm “Isaav ighe bapolo ighamgham uraat pa vaghazooŋ wit leso uuli imolav, na upoon aavo sov. I paam irau ighan siriv.” \x * \xo 9:8-9 \xt Lo 25:4; 1Tim 5:17+\x* \m Mindai, Maaron igham ŋgar pa bapolo mon ve ighur tutuuŋ tane? \v 10 Mako. I isavia saveeŋ tane iŋarui ghiit paam. Aghita. Yes tau timbut taan pa vazoghiiŋ aniiŋ, ve yes tau tindou wit ve tigham uraat pa walavooŋ uuli na, yes irau tighur matazi tighe murei pale uum taama ighur lezi abuzi. Puughu tane ta tibood tutuuŋ tane pait. \v 11 Saawe tau nigham uraat ila sosomim, yei nivazogh uuv popoia to Avuvu Patabuyaaŋ. Tauvene isaav ighe yam apamuul gabua siriv to auul ghei pa lepoogh tsiei, ene iduduuŋ. Ma mindai? Aghita aghe yei nighur matamai payam pa gabua tiina eta? \x * \xo 9:11 \xt Ro 15:27; Ga 6:6\x* \m \v 12 Zeran siriv, yam aghit zi aghe yes lezi ezazi to tigham uleeŋ ilat tsiam. Ene poia. Ŋgar tana iduduuŋ. Eemon yei, o iduduuŋ kat to nigham uleeŋ siriv ilat tsiam. \p Eemon muuŋ ve ilam, yei niyok payam to auul ghei mako. Pa aat ipoon eez pa vaaru poia to Krisi. Onoon, eez tau nitaghoni pa uraat tsiei, ene igham pataŋani payei. Eemon saa pataŋani tau ighe ivot payei, yei irau nibaado. \x * \xo 9:12 \xt Mbaŋ 20:33+; 2Kor 11:7+; 1Tes 2:9\x* \p \v 13 Yam awatagh mako? Yes tau tighamgham uraat ila Rumei to Maaron loolo na, tighanghan aniiŋ to rumei. Ve isaav ighe tamtamon tigham gabua eta imin watooŋrau, ene tighur gabua tana sirivu izala artaal imin watooŋrau, ve sirivu izi pa yes tau tighamgham uratoi watooŋrau na, leso tighani. \x * \xo 9:13 \xt Wkp 6:16, 26; Lo 18:1\x* \m \v 14 Yes tau tivovotia vaaru poia na, tauvene paam. Tiina toit ighur tutuuŋ pait ighe: Yes aat tigham lezi atuya pa uraat toozi to votiaaŋ vaaru poia. Leso iuul zi pa lepoogh toozi. \x * \xo 9:14 \xt Lu 10:7; 1Tim 5:17+\x* \p \v 15 Tauvene yau leg ezag to nagham leg atuya pa uraat tsiau. Eemon muuŋ ve ilam, nayok pa ŋgar tauvene mako. Ve aazne paam, nabood saveeŋ tane to napaburigin gham, leso agham leg atuya ne mako. Lolog pa ŋgar tauvene mako kat! Pasaa, eez tau nataghoni pa uraat tsiau, tauta napakur ghau pani. Tauvene saawe tau naleep matag yaryaare, irau nayok payam to agham leg uleeŋ eta ne mako. Aleep, namaat nala, o saa ŋgar tau aghe aghamu, na aghamu lak! \x * \xo 9:15 \xt Mbaŋ 18:3, 20:34; 2Kor 11:10\x* \m \v 16 Isaav ighe yau navotia vaaru poia, ene leg puughu eta to napakur taug ne mako. Pasaa, Maaron tauu ighur uraat tane ila nimag. Tauvene yau aat naghamu. Isaav ighe navotia vaaru poia mako, ene yau nakaria taug. \x * \xo 9:16 \xt Yer 20:9; Mbaŋ 26:16+; Ro 1:14+\x* \m \v 17 Ve imin ta nagham uraat tane itaghon taug lolog, kanaŋ nagham ŋgar pa leg atuya. Eemon mako. Pasaa, namin besooŋa to Maaron, ve i inumeer ghau ve ighur uraat tane ila nimag. \x * \xo 9:17 \xt 1Kor 4:1; Ga 2:7; Kol 1:25\x* \m \v 18 Tauvene saa ta pale naghamu imin leg atuya? Atuya tsiau, ene vene: Saawe tau navotia vaaru poia pa tamtamon, yau napoi pa atuya tau ezag pani ne mako. Nagham uraat pazi sorok. Ve ŋgar tane, ta igham ghau tintinig ve lolog poia. Atuya tsiau, tauta ene. \s1 Paulus itaghon tamtamon gabuazi, leso igherev zi timin Krisi le \p \v 19 Yau tane, tamtamon eta iŋgin ghau mako. Naŋgin taug. Eemon taug lolog ve namin besooŋa pa tamtamon tisov, leso nagherev tamtamon katini timin Krisi le. \x * \xo 9:19 \xt Mt 20:26+; Ga 5:13\x* \m \v 20 Tauvene saawe tau naleep tomania yes Yuda, yau nataghon zi pa gabuazi, leso nagherev zi timin Krisi le. Onoon, yau naleep ila tutuuŋ toozi saamba mako. Eemon saawe tau naleep tomani zi, naleep imin yes tau tileep ila tutuuŋ saamba na, leso nagherev zi timin Krisi le. \x * \xo 9:20 \xt Mbaŋ 16:3, 21:26\x* \m \v 21 Ve saawe tau naleep tomania nugh nugh tau tikankaan pa tutuuŋ to yes Yuda na, yau nataghon gabuazi, ve naleep imin yes tau tikankaan pa tutuuŋ tawe. Pasaa, naghe le nagherev zi paam timin Krisi le. Eemon yau nazoor tutuuŋ to Maaron mako. Pasaa, yau naleep ila tutuuŋ to Krisi saamba. \v 22 Isaav ighe naleep tomania yes tau ghuruuŋ ila toozi iyaryaaŋ soone, yau nataghon zi pa gabuazi ve lepoogh toozi. Leso napaburigin ghuruuŋ ila toozi ve tileep tuŋia ila to Krisi. Tauvene yau nataghon tamtamon tisov gabuazi ve lepoogh toozi, leso nagham mulin tamtamon toozi siriv. Saa eez tau irau iuul zi, ene yau nataghoni. \x * \xo 9:22 \xt Ro 15:1+; 1Kor 10:33\x* \m \v 23 Tauvene ŋgar isov tau naghamgham zi ne, ene to vaaru poia ilaan irau tamtamon tisov. Leso yeŋa nighita poia to Maaron izaa tsiei. \s1 Mataan pirik parak pa parlosaaŋ to Maaron \p \v 24 Iit tawatagh: Isaav ighe parlosaaŋ eta ivot, ene yes to landooŋ pale tisov tilaan. Ve tamtamon toozi eemon, ta pale ilaan le iliiv zeetŋa ve igham le atuya. Tauvene matamim pirik parak pa parlosaaŋ to Maaron, ve alaan toman tapirimim. Leso aliiv ve agham lemim atuya poia. \x * \xo 9:24 \xt Pil 2:16, 3:14; 2Tim 4:7+; Hib 12:1\x* \m \v 25 Tamtamon tisov tau tighe tilaan pa parlosaaŋ eta na, tisapaar poi pa gabua maata maata. Leso tilaan toman tapirizi. Ve atuya tau tizuzuari zi pani na, ene igheen malau mako. Rekia mon ve isaghat. Eemon iit, o tazuari ghiit pa atuya poia tau pale igheen le alok. Irau isaghat mako. \x * \xo 9:25 \xt 1Tim 6:12; 2Tim 2:5; Yems 1:12; 1Pe 1:4, 5:4\x* \m \v 26 Yau namin tamtamon tau ilanlaan ve maata ilala ilamlam ne mako. Yau matag iduduuŋ pa nugh tau landooŋ ila isov pani na, ve nalaan ŋaruini. Ve yau namin ŋeer tau iparav ve isiksik niima soroksorok ne mako. Yau namin ŋeer tau isik niima, ve irav katin tamtamon. \v 27 Yau naravrav katin taug anoŋag, leso natatan ŋgar sasaghati to lolog muŋgaana. Pa naroi. Ighe navotia Maaron aliiŋa pa tamtamon, ve ŋgar tsiau siriv isosor, ene pale murei tigham atuya tsiau ila pa tamtamon ite, ve taug naleep sorok. \x * \xo 9:27 \xt Ro 13:14; Pil 3:13+; Kol 3:5\x* \c 10 \s1 Isaav ighe tagham sosor, Maaron pale ighur atuya pait imin muuŋ igham pa yes Israela \p \v 1 Yam toŋvetaz, yau naghe matamim iŋgal gabua tau muuŋ ivot pa timbuunŋa na. Saawe tau yesŋa Mose tipul Isip, Maaron igham taitai ivot leso ipoon zi ve itotoi eez pazi. Ve yes tisov tileep ila taitai tawe saamba, ve tisov timbut Te Siŋsiŋai ve tila tivool pa ziige ite. \x * \xo 10:1 \xt Igham 13:21, 14:22+\x* \m \v 2 Taitai ve te tawe ŋgara, ene imin yes Israela tigham yaa. Pasaa, saawe tana ve ila, yes titaghon Mose pa ŋgar tooni ve tigham lepoogh paaghu. \v 3-4 Ve aniiŋ ve yaa tau Maaron Avuvu igham pazi na, yes tisov tighan ve tighun. Yaa tawe ivotvot ila maet to Maaron Avuvu tau itataghon zi pa laghooŋ toozi. Maet tawe, ene Krisi. \x * \xo 10:3-4 \xt Igham 16:14, 17:1+; Nam 20:1+\x* \m \v 5 Eemon murei, tamtamon toozi katini tizoor Maaron aliiŋa. Tauta aate yavyav pazi ve irav zi timatmaat izi nugh ŋginaaŋa. \f + \fr 10:5 \ft Tamtamon siriv to Korin tigham ŋgar tauvene: Yes tigham yaa wa, ve tighanghan pasa. Tauvene isaav ighe timalaaŋ pa tutuuŋ to Maaron, ene kaut sorok. Pasaa, yaa tau tighamu, tomania pasa tau tighanghani na pale igharaat zi ila Maaron maata. Eemon Paulus isaav pa yes Korin ighe tinumeer yaa ve pasa geeg sov. Pa Maaron irau ighur zi mako. Isaav ighe tizorzoor aliiŋa, i pale ivaghamun zi raraate imin muuŋ ivaghamunia timbuzŋa.\f* \x * \xo 10:5 \xt Nam 14:29+; Hib 3:17+; Jud 5\x* \p \v 6 Gabua tau ivot pa yes Israela pa saawe tana, ene imin totoyaaŋ pait. Leso taghilaal, ve loloon ighaar pa gabua sasaghati imin yes sov. \x * \xo 10:6 \xt Nam 11:4; Mbo 106:14\x* \m \v 7 Tauvene yam abees pa maaron karomŋa imin muuŋ yes Israela siriv tighamu na sov. Pa saveeŋ to Maaron isaav tauvene: [Saawe tau yes Israela tigharaat makau pa gol, ve tipait gabua tawe imin maaron toozi.] \q2 “Eval tiina mbolezi izi pa ghanghaniiŋ ma ghunghunuuŋ, ra tipaburigin mogheraaŋ tomania ŋgar sasaghati naol.” \x * \xo 10:7 \xt Igham 32:6\x* \m \v 8 Ve mataan saghati imin ŋgavuun sov. Pa Israela siriv tigham tauvene, ve tamtamon toozi 23,000 timatmaat pa aaz eemon. \x * \xo 10:8 \xt Nam 25:1+; Mbo 106:29; Syg 2:14\x* \m \v 9 Ve tatoov Tiina toit tapiri sov. Pa muuŋ, Israela siriv tigham tauvene, ve moot sasaghati tivot ve tighan zi gha timatmaat. \x * \xo 10:9 \xt Igham 17:2-7; Nam 21:5+; Mbo 95:9\x* \m \v 10 Ve tayau avoon pa Maaron tomania uraata tooni sov. Pa muuŋ, Israela siriv tigham tauvene, ve aŋela tau iravrav tamtamon na, irav zi timatmaat. \x * \xo 10:10 \xt Nam 14:2-37\x* \p \v 11 Gabua isov tau ivot pa yes Israela pa saawe tana, ene imin totoyaaŋ pait. Tibood sinaiŋ to gabua tawe to ipaduduuŋ iit tau aazne tazaa pa saawe to Maaron ighe ipasov gabua naol isov, leso tagharaat tauun. Mako pale pataŋani igham ghiit imin muuŋ igham yes Israela. \x * \xo 10:11 \xt Ro 13:11; 1Pe 4:7\x* \m \v 12 Tauvene isaav ighe tamtamon eta inumeer tauu ighe i iyooz tuŋia, i aat iyamaan ghi. Mako pale itap. \x * \xo 10:12 \xt Ro 11:20\x* \m \v 13 Tovaaŋ tau ivotvot payam na, maata ite paam mako. Tovaaŋ tsiam ta naol ne, raratezi imin tovaaŋ tau monmon ivotvot pa tamtamon tisov. Ve yam irau anumeer Maaron. Pasaa, tovaaŋ tau yam irau abaado mako, ene i irau ipuli ivot payam mako. Ve isaav ighe ipul tovaaŋ eta ivot payam, i pale ighur lemim eez eta to apaghau taumim pani. Leso ayooz ariaaŋ ve aliiv tovaaŋ tana. \x * \xo 10:13 \xt 1Kor 1:9; 1Tes 5:24; 2Pe 2:9\x* \s1 Taleep soghan pa maaron karomŋa tomania rumei toozi \p \v 14 Tauvene yam zeran tsiau, ŋgar to tabees pa maaron karomŋa, agharauu sov. Aleep soghan pani. \x * \xo 10:14 \xt Mbaŋ 15:20; 2Kor 6:16+; 1Yo 5:21\x* \m \v 15 Yam lemim ŋgar. Tauvene taumim irau agabiiz saveeŋ tau naghe nasavia ne. \v 16 Saawe tau taghun vaen ila rubruub, ve tapait Maaron pa poia tooni, ene igham ghiit tapaak Krisi ve siŋ tooni imin leen. Ve mberet tau tateeva ve taghani na, tauvene paam. Ene igham ghiit tapaak Krisi ve miiza imin leen. \x * \xo 10:16 \xt Mk 14:22+\x* \m \v 17 Ve mberet eemon tau iit tasov taghani, tauta itotoi ighe iit tasov tamin ŋeer eemon anooŋa. Ene Krisi. \x * \xo 10:17 \xt Yo 6:33+; Ro 12:5; 1Kor 12:13, 27\x* \p \v 18 Ve matamim iŋgal ŋgar tau yes Israela titaghoni pa watooŋrau toozi. Isaav ighe tigham gabua eta imin watooŋrau, ene timoz sirivu izala artaal, ve tauzi tighan sirivu, leso yesŋa Maaron tivalupu zi timin eemon. \x * \xo 10:18 \xt Wkp 7:15\x* \m \v 19 Ighe tauvene, pale tasaav mindai pa maaron karomŋa ve watooŋrau tau tamtamon tighamgham pazi na? Ene gabua tauu? Mako. Maaron toit mon ta Maaron tauu. \x * \xo 10:19 \xt 1Kor 8:4+\x* \m \v 20 Watooŋrau tau yes matazi dodoli tighamgham zi ila rumei toozi loolo na, ene tigham zi pa Maaron tauu mako. Tigham zi pa avuvu sasaghati. Tauvene yau naghe yam apaak zi pa ŋgar toozi tawe sov. Pa ighe apaak zi, ene imin yamŋa avuvu sasaghati tawe avalupu gham amin eemon. \x * \xo 10:20 \xt Lo 32:17; Syg 9:20\x* \m \v 21 Alooŋ. Yam irau aghun ila rubruub to Tiina toit, ve rubruub to avuvu sasaghati paam ne mako. Ve yam irau aghan ila boor to Tiina toit, ve aghan ila boor to avuvu sasaghati paam ne mako. \x * \xo 10:21 \xt 2Kor 6:15+\x* \m \v 22 Isaav ighe iit tagham tauvene, ene pale tagham Ŋeer Tiina aate yavyav kat. Pasaa, ŋgar tooni iyaryaaŋ ighe taghur loloon ve ŋgar toit isov ila pani mon. Yam tau aghanghan ve aghunghun ila rumei to maaron karomŋa na, agham ŋgar mindai? Aghe tapiriin iliiv Maaron? \x * \xo 10:22 \xt Lo 32:21; Mbo 78:58\x* \s1 Iit aat tagham ŋgar tau iuul zetaanŋa ve ipait Maaron eeza \p \v 23 Tsiam siriv tisaav tighe: “Yei irau nigham ŋgar naol isov. Gabua eta le ŋgalsekiiŋa mako.” Ene onoon. Eemon ŋgar isov irau iuul ghiit mako. Ve ŋgar isov irau ipalot ghiit mako. \x * \xo 10:23 \xt 1Kor 6:12\x* \m \v 24 Iit irau tagham ŋgar pa tauun mon mako. Iit aat tagham ŋgar pa zetaanŋa paam, ve tatoova to tauul zi ve tapalot zi pa ghuruuŋ ila toozi. \x * \xo 10:24 \xt Ro 15:1+; 1Kor 13:5; Pil 2:4+\x* \p \v 25 Tauvene yam aat ataghon ŋgar tane: Isaav ighe aghita gabua eta miiza igheen ila nugh to gholgholiiŋ, na aghason sov. Agholi ve aghani mon. Agham ŋgar naol sov. \x * \xo 10:25 \xt 1Tim 4:4\x* \m \v 26 Pasaa, Maaron aliiŋa isaav ighe: \pm “Taan tomania gabua tisov tau tileep ve tigheen ila, ene to Ŋeer Tiina.” \x * \xo 10:26 \xt Mbo 24:1\x* \p \v 27 Ve isaav ighe tamtamon eta ighur ila to Krisi mako, ve isain gham ighe yamŋa aghanghan ve lolomim aghe ala, ene poia. Ala lak. Ve saa aniiŋ tau ighe tigham payam, na aghani mon. Aghason zi pani sov. Pa ighe tipaes payam tighe gabua tana ilam pa rumei to maaron karom eta, ve aghan gabua tana, ene pale agham ŋgar aghe asosor ila Maaron maata. \x * \xo 10:27 \xt Lu 10:7+\x* \m \v 28 Eemon isaav ighe tamtamon eta ipaes payam ighe gabua miiza tana, ene watooŋrau sirivu, na yam aghani sov. Pa ighe aghani, ene pale tamtamon tana ighita ighe yam agham sosor, ve i igham ŋgar naol. \x * \xo 10:28 \xt 1Kor 8:7+\x* \m \v 29 Onoon, isaav ighe aghan gabua tana, ene pale taumim ayamaan aghe agham sosor ila Maaron maata mako. Eemon yam aat agham ŋgar pa etamim tana. Isaav ighe ighit gham aghan gabua tana, i pale ighita ighe yam agham sosor ve igham ŋgar naol. Eemon isaav ighe tamtamon eta isavia saveeŋ tauvene pait mako, iit irau tataghon tauun gabizooŋ toit pa saa ŋgar ta poia ve saghati. Puughu mindai ta nataghon gabizooŋ to ŋeer ite? \x * \xo 10:29 \xt Ro 14:14+\x* \m \v 30 Isaav ighe yau naghan gabua tana toman lolog poia pa Maaron, puughu mindai ta tamtamon ite iyau aavo payau? \x * \xo 10:30 \xt Ro 14:6; 1Tim 4:3+\x* \p \v 31 Tauvene isaav ighe yam aghan, ma aghun, ma agham saa ŋgar ite paam, ene poia. Eemon saa ŋgar tau aghamu, yam aat aghamu to apait Maaron eeza, ve apaghazoŋai tapiri ve poia tooni. \x * \xo 10:31 \xt Kol 3:17; 1Pe 4:11\x* \m \v 32 Tauvene yam irau agham ŋgar pa yes Yuda, ve yes Grika tau tighur ila mako na, ve lupuuŋ to Maaron paam. Agham ŋgar eta to ireu ŋgar toozi sov. Agham ŋgar tau iduduuŋ mon ila tamtamon tisov matazi. \x * \xo 10:32 \xt Ro 14:13+; 1Kor 8:13; 2Kor 6:3\x* \m \v 33 Leso ataghon ŋgar tsiau. Aghita. Yau nagham ŋgar pa taug mako. Saawe isov, natoova to nagham ŋgar tau popoia mon ila tamtamon tisov matazi. Ve nagham ŋgar tau pale iuul zi, leso Maaron igham mulin zi. \x * \xo 10:33 \xt Ro 15:2; 1Kor 9:19+\x* \c 11 \p \v 1 Tauvene yam irau ataghon ghau pa ŋgar tsiau, imin yau nataghon Krisi pa ŋgar tooni. \x * \xo 11:1 \xt 1Kor 4:16+; Pil 3:17; 2Tes 3:7+\x* \s1 Tagharaat tauun mindai pa saawe to suŋuuŋ? \p \v 2 Yau napait gham pa ŋgar tsiam tau saawe isov matamim iŋgalŋgal ghau, ve akis Maaron aliiŋa tau nasavia payam na ariaaŋ. Saveeŋ tana, yau naghamu ila to tamtamon siriv, ve anag nasakia ilat payam. \x * \xo 11:2 \xt 2Tes 2:15; 2Tim 1:13+\x* \m \v 3 Ve aazne, naghe yam awatagh kat tauvene: Krisi, i imin daaba pa zitamoot tisov, ve zitamoot timin daaba pa azuwazŋa. Ve Maaron ta imin daaba pa Krisi. \x * \xo 11:3 \xt Gnp 3:16; Ep 1:22, 5:23; 1Pe 3:1, 5\x* \m \v 4 Isaav ighe tamoot eta ipoon daaba pa gabua eta, ve isuŋ ma ivotia Maaron aliiŋa pa tamtamon imin propet, ene ipamayaŋin daaba tooni, ene Krisi. \v 5 Ve zilivaa tau tipoon dabazi mako, ve tisuŋ ma tivotia Maaron aliiŋa imin propet, ene yes tipamayaŋin daaba toozi, ene azuwazŋa. \f + \fr 11:5 \ft Yes Korin ŋgar toozi tauvene: Isaav ighe zilivaa tipoon dabazi, ene itotoi zi ighe yes zilivaa popoiazi tau tileep ila azuwazŋa sambazi. Ve ighe livaa eta ipoon daaba mako, ene itotoia ighe i nasolo tinazi, ve loolo pa ileep ila azaawa saamba mako. Grika tinazi lezi eez ru to tipoon dabazi. Ee, ene tigud uuli sirivu izala dabazi imin awedu. Ve ite, ene tipul dabazi raua itum tiina, ve timbuula ve tipoosa izala dabazi.\f* \m Zilivaa tauvene, ene raratezi imin zilivaa sasaghati tau tiin dabazi, leso tipamayaŋin zi. \v 6 Tauvene isaav ighe livaa eta ipakur ghi ve ipoon daaba mako, ene poia to tiin daaba. Leso maaya pa ŋgar tau i ighamu na ve ipuli. Ve isaav ighe livaa eta maaya pa tikot daaba raua izi, ma tiin daaba, ene i aat ipoon daaba. \p \v 7 Eemon zitamoot irau tipoon dabazi mako. Pasaa, yes tigham Maaron naagho, ve tileep to tipakur Maaron eeza pa tapiri ve poia tooni. Ve zilivaa tileep to tipakur azuwazŋa. \x * \xo 11:7 \xt Gnp 1:26+\x* \m \v 8 Aghita. Muuŋ geeg, tamoot ivot ila to livaa mako. Livaa ivot ila to tamoot. \v 9 Ve Maaron igham ŋgar pa livaa ve ighur tamoot ne mako. I igham ŋgar pa tamoot, tauta ighur livaa to iuule. \x * \xo 11:9 \xt Gnp 2:18+; 1Tim 2:13\x* \m \v 10 Puughu tane ta yes zilivaa irau tipoon dabazi. Leso titotoi tauzi tighe yes tileep ila azuwazŋa sambazi, ve ŋgar toozi iduduuŋ ila yes aŋela matazi. \f + \fr 11:10 \ft Saawe tau iit talup ghiit pa suŋuuŋ, yes aŋela tilepleep tomani ghiit paam. Ughita Epesus 3:10 ve 1Pet 1:12.\f* \p \v 11 Eemon iit zilivaa ve zitamoot tau tapaak Tiina toit Krisi na, irau taleep leen leen mako. Pasaa, zitamoot ve zilivaa irau tivaule zi. \v 12 Agham ŋgar pa Adam gha Eva. Imin maata, livaa ivot ila to tamoot. Ve aazne, zitamoot tivotvot ila to zilivaa. Pasaa, zilivaa ta tipoop zi. Eemon Maaron ta imin puughu pa gabua isov. \v 13 Yam taumim irau agabiiz gabua tane. Isaav ighe alup gham pa suŋuuŋ, ve livaa eta ipoon daaba mako, ve isuŋ pa Maaron, ene iduduuŋ? \v 14 Saveeŋ tsiau tane, ene itaghon iit gabuaan paam. Isaav ighe ŋeer eta daaba raua tiina, ene taghita taghe ŋeer tana ipamayaŋin tauu. \v 15 Ve isaav ighe livaa eta daaba raua tiina, ene ighamu paghuuna ila tamtamon matazi ve tipakuru. Daaba raua tawe, ene Maaron igham pani, leso ipoon daaba. \v 16 Isaav ighe tamtamon eta izoor aliŋag tane, ene nasaav pani tauvene: Yei lemai ŋgar ite paam pa gabua tane mako. Ve yei mon mako. Lupuuŋ tisov to Maaron titaghon ŋgar eemon pa gabua tane. \s1 Yes Korin tivaghamunia ŋgar to ghaniiŋ pasa \p \v 17 Aiyo, naghe napaduduuŋ gham pa ŋgar tsiam siriv tau iduduuŋ mako. Irau napait gham mako. Pasaa, saawe tau alup gham pa suŋuuŋ, suŋuuŋ tsiam iuul gham mako. Ivavaghamun gham. \p \v 18 Saveeŋ tau naghe nasavia payam imin maata, ene vene: Yau nalooŋ varumim tighe saawe tau alup gham pa ghanghaniiŋ ve suŋuuŋ na, yam avavalaghi gham ila ŋgun ŋgun, ve avavazorai gham pa savsaveeŋ. Ve naghe saveeŋ tane, ene aat onoon. \x * \xo 11:18 \xt 1Kor 1:10, 3:3\x* \m \v 19 Ŋgar tsiam tau avavalaghi gham, ene poia mako. Eemon ŋgar tauvene aat ivot. Leso tawatagh: Sei ta Krisi tamtamon tooni ve ŋgar tooni iduduuŋ ila i maata. \x * \xo 11:19 \xt 1Yo 2:19\x* \p \v 20 Saawe tau alup gham pa suŋuuŋ, yam ataghon ghanghaniiŋ to Tiina toit ŋgara mako. \v 21 Pasaa, yam agham ŋgar pa zeetmimŋa ve asaŋan zi mako. Yam siriv matamim ghanghani, ve amuuŋ ala agham lemim gha aghan. Ve tamtamon tsiam siriv tighun tiina le tisaghat. Tauta zeetmimŋa siriv tau tilam murei na, lezi aniiŋ mako ve pitool zi. \v 22 Mindai, irau aghan ve aghun izi taumim ruum tsiam mako? Ma aghe avelegh lupuuŋ to Maaron ve apamayaŋin zeetmimŋa siriv tau mbolaaŋa na? Pale nasaav mindai payam? Aghe napait gham pa ŋgar tsiam tana? Mako kat! \x * \xo 11:22 \xt Yems 2:5+\x* \s1 Paulus ipit saveeŋ to pasa muul \r (Mt 26:26+; Mk 14:22+; Lu 22:17+) \p \v 23 Saveeŋ tau naghamu ila to Tiina toit ve muuŋ nasavia payam, tauta aazne nayoli muul. Saveeŋ tauvene: Mboŋ tau Yudas ighur Yesu ila koiŋa nimazi, Yesu igham mberet, \v 24 ve ipait Maaron pani. Ra iteeva ve isaav ighe: “Ene yau mizag. Yau aat napul taug ve namaat payam. Ŋgar tau naghamu ne, matamim kisini ve ataghoni, leso matamim iŋgal ghau.” \v 25 Tighan le isov, ra itaghon ŋgar raraate pa rubruub vaen. Ighamu ve isaav pazi ighe: “Rubruub tane, ene siŋig tau pale imaliŋ ve ipariaaŋ saveeŋ mbuaaŋ to eez paaghu tau pale Maaron yesŋa tamtamon tooni tivalupu zi timin eemon. Saawe isov tau ighe yam aghun ila rubruub tane, ataghon ŋgar tau yau naghamu ne, leso matamim iŋgal ghau.” \x * \xo 11:25 \xt Igham 24:3+; Hib 8:8, 9:15+\x* \p \v 26 Saveeŋ tane, ŋgara tauvene: Saawe isov tau aghan mberet tana ve aghun ila rubruub vaen na, avotia mateegh to Tiina toit. Yam aat agham tauvene ila ila le irau muleeŋ tooni. \p \v 27 Tauvene tamtamon tau ighe ighan mberet ve ighun ila rubruub to Tiina toit, ve igham ŋgar tau iduduuŋ pa pasa ŋgara mako, \f + \fr 11:27 \ft Yes Korin tigham ŋgar naol tau iduduuŋ pa pasa ŋgara mako. Pasaa, saawe tau tighan pasa, yes tilup lolozi imin eemon mako. Tivelegh zetazŋa siriv tau mbolaaŋa na, ve tivavalaghi zi tileep lez lez.\f* \m ene i igham sosor pa Tiina toit miiza ve siiŋi. \v 28 Tauvene tamtamon aat tigabiiz poghania tauzi, o tighan mberet tana ve tighun ila rubruub. \x * \xo 11:28 \xt 2Kor 13:5\x* \m \v 29 Pasaa, mberet ve vaen, ene izaa to Tiina toit anooŋa. Tauvene ighe tamtamon eta ighilaal gabua tane mako, ve ighani ma ighunu imin gabua sorok, ene igham sosor. Tamtamon tauvene, Maaron pale ighur atuya pani. \v 30 Puughu tane ta tamtamon tsiam katini timomorooŋ ve tapirizi imbool. Ve siriv, timaat wa. \v 31 Ve imin ta tagabiiz tauun poi ve taghan pasa, kanaŋ Maaron irau ighur atuya tauvene pait mako. \v 32 Eemon isaav ighe i igabiiz ghiit ighe tagham sosor, ve ilos ghiit to ipaduduuŋ ghiit, ene poia. Mako pale takis ŋgar saghati toit, ve saawe to Mboŋ Murei, i ighur atuya pait, ve itiŋa eval tiina to taan talaleen. \x * \xo 11:32 \xt Mbo 94:12+; 2Kor 7:10; Hib 12:7+; Syg 3:19\x* \p \v 33 Tauvene yam toŋvetaz tsiau, isaav ighe alup gham pa ghanghaniiŋ ve suŋuuŋ, na asaŋan zeetmimŋa le yam asov aghan raraate. \v 34 Ve ighe tamtamon eta pitool matini, ene poia to ighan pataghaaŋ izi ruum tooni. Le isov, o ila pa lupuuŋ tsiam. Leso saawe tau alup gham, agham sosor ila Maaron maata sov, ve i ighur atuya payam sov. Yau leg saveeŋ siriv ighengheen soone. Eemon irau nasavia aazne mako. Taug nalat peria, o nasavia. \c 12 \s1 Maaron Avuvu irei uraat ve ŋgar maata maata pait \p \v 1 Yam toŋvetaz, uraat ve ŋgar maata maata tau Maaron Avuvu irei zi pait ne, yau naghe yam akankaan pazi sov. \p \v 2 Matamim iŋgal imuul ila pa muuŋ, saawe tau yam akankaan pa Maaron. Saawe tana, tighegherev gham ala ve asuŋsuŋ pa maaron karomŋa tau lezi avozi mako. \x * \xo 12:2 \xt Mbo 115:4+; 1Tes 1:9\x* \m \v 3 Tauvene yau naghe nasaav ghazooŋa payam: Tamtamon tau Maaron Avuvu ighamgham pooz pani na, i irau isik saveeŋ saghati iŋarui Yesu mako. Ve tamtamon eta irau isaav sorok ighe Yesu, i Tiina toit, ne mako. Maaron Avuvu igham pooz pani, o isaav tauvene toman loolo. \x * \xo 12:3 \xt Mt 16:17; 1Yo 4:2+\x* \p \v 4 Maaron Avuvu ireirei uraat ve ŋgar maata maata pait. Uraat ve ŋgar isov tawe, ene Avuvu eemon ta imin puughu pazi. \x * \xo 12:4 \xt Ro 12:6+; Ep 4:11+; Hib 2:4\x* \m \v 5 Besooŋ toit itaghon eez maata maata. Eemon tasov tabees pa Tiina eemon, ene Yesu. \v 6 Ve Maaron eemon ta ighamgham uratoi iit tasov, ve ipapalot ghiit, tauta taghamgham uraat maata maata ila i tauu tapiri. \p \v 7 Maaron Avuvu ileep tomania iit tasov, ve ireirei tauu tapiri tomania uraat ve ŋgar maata maata irau ghiit, leso tapalot lupuuŋ to Krisi pani. \x * \xo 12:7 \xt 1Kor 14:26; 1Pe 4:10+\x* \m \v 8 Tamtamon ee, Maaron Avuvu ipaghazoŋaini pa Maaron ŋgar tooni, leso ivotia ŋgar tawe pa tamtamon. Ve ite, Maaron Avuvu igham le ŋgar popoia siriv, leso ipaduduuŋ tamtamon pani. \v 9 Ve ite, Maaron Avuvu eemon tawe ipalot ghuruuŋ ila tooni le iyaryaaŋ kat. Ve ite, Maaron Avuvu igham le tapiri to iuul yes moroghooŋa ve tinizi poia. \x * \xo 12:9 \xt Mk 16:17+; 1Kor 13:2; Yems 5:14\x* \m \v 10 Ve ite, i le tapiri to igham gabua ŋgeretazi. Ve ite, i ivovotia Maaron aliiŋa pa tamtamon imin propet. Ve ite, i irau ighilaal gabua tau ivotvot ne: Maaron Avuvu imin puughu pani, ma avuvu ite paam? Ve ite, Maaron Avuvu ipaburigini gha isavia saveeŋ imin kaolaaŋ tau tamtamon tilooŋa, eemon tikankaan pa puughu. Ve ŋeer ite, Maaron Avuvu ipaghazoŋaini pa saveeŋ tawe puughu, leso ivotia pa tamtamon ve tighazooŋ pani. \x * \xo 12:10 \xt Ro 12:6; 1Kor 13:1-2, 14:2+\x* \m \v 11 Ŋgar ve uraat isov tana, Avuvu eemon ta imin puughu pazi. I ireirei zi irau iit eŋaeŋa itaghon tauu loolo. \x * \xo 12:11 \xt Hib 2:4\x* \s1 Iit tau taleep ila lupuuŋ to Krisi na, tamin Krisi anooŋa siriv siriv \p \v 12 Iit tawatagh: Anoŋaan, ene eemon. Ve i le gabuaaŋa katini imin nimaan, agheen, mataan, ve gabua siriv paam. Eemon anoŋaan gabuaaŋa tisov, ene tilup zi timin gabua eemon. Lupuuŋ to Krisi, ene ŋgara raraate mon. \x * \xo 12:12 \xt Ro 12:4+; 1Kor 10:17\x* \m \v 13 Pasaa, iit tamtamon maata maata. Siriv, yes Yuda, siriv Grika. Siriv, besooŋa. Ve siriv, besooŋa mako, tiŋgin tauzi. Eemon saawe tau tagham yaa, ila uraat to Maaron Avuvu eemon, iit tamin Krisi le. Ve Avuvu tawe ta ilup ghiit tamin Krisi anooŋa eemon. Ve Maaron igham Avuvu eemon pa iit tasov. Avuvu tawe imin yaa maata yaryaare pait ve ipapalot ghiit. \x * \xo 12:13 \xt Yo 7:37+; Ga 3:28; Kol 3:11\x* \p \v 14 Iit tawatagh: Anoŋaan, gabuaaŋa eemon mako. I le gabuaaŋa katini. \v 15 Aghita. Isaav ighe tamtamon eta aaghe igham ŋgar tauvene: “Ighe yau namin ŋeer tane niima, kanaŋ poia. Eemon mako. Tauta irau napaak anooŋa mako.” Pale irau ipul niia, ve ila ileep soghan? Mako. Pasaa, i ŋeer tana anooŋa sirivu. \v 16 Ve isaav ighe ŋeer tana taliiŋa igham ŋgar ighe: “Ighe yau namin ŋeer tane maata, kanaŋ poia. Eemon mako. Tauta irau napaak anooŋa mako.” Pale irau ipul niia, ve ila ileep soghan? Mako. Pasaa, i ŋeer tana anooŋa sirivu. \v 17 Ve mindai? Isaav ighe anoŋaan gabuaaŋa tisov titoor zi timin mataan mon, pale irau talooŋ saveeŋ? Ma ighe titoor zi timin taliŋaan mon, pale irau tanuŋuz gabua vaazi? Mako. \p \v 18 Iit anoŋaan vene mako. Maaron itaghon tauu loolo, ve ighur anoŋaan gabuaaŋa ta naol ne, leso tighamuur uraat toz toz. \v 19 Aghita. Isaav ighe anoŋaan gabuaaŋa tisov titoor zi timin gabuaaŋa eta mon, pale taghita taghe ene tamtamon anooŋa? Mako. \v 20 Anoŋaan, i le gabuaaŋa katini. Ve gabuaaŋa tisov tilup zi timin gabua eemon. \f + \fr 12:20 \ft Saveeŋ tau Paulus isavia pa anoŋaan, ene izaa to lupuuŋ to Krisi. Pasaa, Maaron Avuvu ilup Krisi tamtamon tooni timin eemon, ve ireirei uraat ve ŋgar maata maata irau zi, leso tipalot lupuuŋ to Krisi.\f* \p \v 21 Tauvene mataan irau ivelegh nimaan ve isaav ighe: “Ah, yau leg uraat eta payo mako!” Vene mako. Ve dabaan tauvene paam. Irau isaav tauvene pa agheen mako. Pasaa, anoŋaan gabuaaŋa tisov, lezi uraat. \v 22 Ve agham ŋgar pa gabua siriv tau tigheen ila loloon ne imin ateen ve kodkodaan. Onoon, taghita gabua tawe taghe ariaŋazi mako. Eemon lezi uraat tintiina. Ighe tigheen mako, ene pale tamaat. \v 23 Anoŋaan gabuaaŋa siriv tau taghe poia to tamtamon tighit zi mako ve mamayaan pazi ne, ene tapakur zi. Pasaa, monmon mataan iŋgalŋgal zi, ve taponpoon zi. \v 24 Eemon anoŋaan gabuaaŋa siriv tau popoia to tamtamon tighit zi na, tagham ŋgar tauvene pazi mako. Tapul zi tigheen sorok. Maaron ta ighur anoŋaan gabuaaŋa ta naol ne, ve ilup zi timin eemon. Ve anoŋaan gabuaaŋa siriv tau taghit zi taghe gabua sorok ve lezi ezazi mako ne, i ipakur zi tiliiv anoŋaan gabuaaŋa siriv. \v 25 Maaron igham tauvene, leso anoŋaan gabuaaŋa tivazorai zi ve tivavalaghi zi sov. I ighe tilup zi timin eemon, ve tirarar poi pa tauzi ve tivaule zi. \x * \xo 12:25 \xt 1Kor 1:10-12\x* \m \v 26 Iit tawatagh: Isaav ighe anoŋaan gabuaaŋa eta iyamaan yavyavuuŋ, ene pale anoŋaan isov iyamaan yavyavuuŋ. Ve ighe tipait anoŋaan gabuaaŋa eta, ene pale anoŋaan gabuaaŋa tisov lolozi poia ve tintinizi. \p \v 27 Lupuuŋ tsiam, ene imin Krisi anooŋa. Ve yam eŋaeŋa amin anooŋa tana gabuaaŋa siriv siriv. \x * \xo 12:27 \xt Ro 12:5+\x* \m \v 28 Lupuuŋ to Krisi, Maaron ighur yes mbaŋooŋa to timuuŋ pani, mako yes tau timin propet ve tivotia Maaron aliiŋa pa tamtamon. Ve imin tol pani, ene yes tau tipaduduuŋ tamtamon pa Maaron aliiŋa. Mako yes tau tighamgham gabua ŋgeretazi, ve yes tau Maaron irei tapiri pazi leso tiuul moroghooŋa, ve yes tau tighamgham uraat pa uleeŋ zetazŋa, ve yes tau lezi ŋgar pa ŋginiiŋ uraat, ve yes tau Maaron Avuvu ipaburigin zi gha tisavia saveeŋ imin kaolaaŋ. \x * \xo 12:28 \xt Ep 2:20, 4:11+\x* \m \v 29 Mindai? Tamtamon tisov timin mbaŋooŋa to Krisi? Ma tisov timin propet ve tivotia Maaron aliiŋa pa tamtamon? Ma tisov tipaduduuŋ tamtamon pa Maaron aliiŋa? Ma tisov irau to tigham gabua ŋgeretazi? \v 30 Ma Maaron irei tapiri pa tamtamon tisov leso tiuul moroghooŋa? Ma Maaron Avuvu ipaburigin tamtamon tisov to tisavia saveeŋ imin kaolaaŋ? Ma tisov irau to tivotia saveeŋ kaolaaŋ tawe puughu? Mako. \v 31 Tauvene Maaron Avuvu irei uraat ve ŋgar maata maata pait. Ve yam aat azuari gham to agham uraat ve ŋgar tau iuul katin lupuuŋ to Krisi. Aiyo, naghe nasavia ŋgar ee tau poia kat iliiv ŋgar ta naol ne. \x * \xo 12:31 \xt 1Kor 14:1\x* \c 13 \s1 Ŋgar to loloon pa tamtamon, ene iliiv ŋgar isov \p \v 1 Isaav ighe yau irau nasaav ila nugh nugh aliŋazi, ma aŋela aliŋazi, eemon lolog pa tamtamon mako, ene yau namin belo ma ambam tau itaŋ sorok toman aliiŋa tiina. \v 2 Ve isaav ighe navotia Maaron aliiŋa pa tamtamon imin propet, ve naghazooŋ pa ŋgar tooni yoŋgaaŋa isov, ve nawatagh katin ŋgar popoia isov, ve ghuruuŋ ila tsiau iyaryaaŋ kat irau to nasaav ve loloz tighau tila pa ziige ite, ene poia. Eemon isaav ighe lolog pa tamtamon mako, ene yau namin gabua sorok. \x * \xo 13:2 \xt Mt 17:20; 1Kor 12:8, 28\x* \m \v 3 Ve isaav ighe narei gabua tsiau naol isov pa yes mbolaaŋa, ve napul taug ila Maaron koiŋa nimazi ve tighur ghau nala yav ighan ghau, eemon lolog pa tamtamon mako, pale nagham saa imin leg atuya? Mako. \p \v 4 Ŋgar to loloon pa tamtamon, ene vene: Tagham poghania tamtamon. Ve isaav ighe tamtamon tigham pataŋani pait, ene pale tayai ghiit, ve tabaado mon. Ve ighe taghita zetaanŋa lezi gabua katini, ene irau ireu loloon mako. Ve irau tapait tauun ve taghe taliiv zetaanŋa mako. \x * \xo 13:4 \xt 1Pe 4:8\x* \m \v 5 Ve tagham ŋgar eta isosor ila tamtamon matazi mako, ve mataan iŋgal tauun mon mako. Ve ateen yavyav soroksorok mako, ve mataan kisin sosor to tamtamon mako. \x * \xo 13:5 \xt Ro 13:10; 1Kor 10:24, 33; Pil 2:4\x* \m \v 6 Ve ŋgar tau ighe iduduuŋ mako na, ene pale tintiniin pani mako. Ve saa saveeŋ ma ŋgar tau onoon, ene pale loloon poia pani. \x * \xo 13:6 \xt Mbo 15:2+; Ro 12:9; 1Pe 1:22; 3Yo 3-4\x* \m \v 7 Ve saa ŋgar tau ighe ivot, ene gabua eta irau igham ghiit taghur muriin pa tamtamon mako. Saawe isov, iit pale tanumeer Maaron, ve taghur ila ariaaŋ taghe i pale igham gabua isov ivot poi. Ve saa pataŋani tau ighe ivot pait, ene pale tayooz ariaaŋ ve tabaado. \x * \xo 13:7 \xt Ro 15:1; Ga 6:2; 2Tim 2:24\x* \p \v 8 Ŋgar to loloon pa tamtamon irau isov mako. Ighengheen irau saawe. Eemon ŋgar to votiaaŋ Maaron aliiŋa imin propet, ene murei pale Maaron ipasovu. Ve ŋgar tau Maaron Avuvu ipaburigin ghiit gha tasavia saveeŋ imin kaolaaŋ, ene pale isov. Ve uraat tau Maaron Avuvu ighamghamu leso ipaghazoŋai ghiit pa ŋgar siriv, ene paam pale isov. \v 9 Aghita. Iit tagham ŋgar irao soone. Ve Maaron aliiŋa tau tavotia pa tamtamon imin propet na, tauvene paam. Tasavia siriv siriv mon. \x * \xo 13:9 \xt 1Kor 8:2+\x* \m \v 10 Ve tala tala le ighe saawe to gabua tauu ivot, ene pale Maaron ipasov gabua isov tau aazne taghamgham siriv siriv ne. \x * \xo 13:10 \xt Ep 4:13; Pil 3:12\x* \p \v 11 Muuŋ, saawe tau yau kukuag, saveeŋ tomania ŋgar ve gabizooŋ tsiau, ene ŋgaala imin to yes geegeu. Eemon aazne, namin olman gha ŋgar tsiau imatuugh wa. Tauta napul ŋgar to geegeu ileple. \f + \fr 13:11 \ft Paulus isavia saveeŋ tane izaa to tauu. Eemon saveeŋ tane iŋarui yes Korin. Pasaa, ŋgar tau yes tighamghamu na, ene itotoi zi ighe ŋgar toozi imatuugh soone (1Kor 3:1). Paulus ighita ighe ŋgar to loloon pa Maaron ve tamtamon, ene gabua tiina kat. Iliiv ŋgar ta naol ne. Eemon yes Korin titaghon ŋgar tauvene irao soone.\f* \x * \xo 13:11 \xt 1Kor 3:1\x* \p \v 12 Aazne, iit taghita gabua to Maaron ighazooŋ geeg mako. Ene imin taghita gabua tawe anunuzi ila natiloŋa. Eemon murei, itiŋa Maaron pale tavaghito ghiit. Aazne, yau nagham ŋgar siriv mon. Ve murei pale nawatagh kat, imin Maaron iwatagh katin ghau. \x * \xo 13:12 \xt 2Kor 3:18; 1Yo 3:2; Syg 22:4\x* \p \v 13 Tauvene ŋgar tintiina tol ta tighengheen: ŋgar to ghuruuŋ ila, ŋgar to ghuruuŋ mataan pa Maaron, ve ŋgar to loloon pa Maaron ve tamtamon. Ve ŋgar tol tane, ŋgar tau imuuŋ, ene ŋgar to loloon pa Maaron ve tamtamon. \x * \xo 13:13 \xt Kol 1:4+; 1Tes 1:3, 5:8; 1Yo 4:16\x* \c 14 \s1 Ŋgar to votiaaŋ Maaron aliiŋa imin propet, ene iliiv ŋgar to tasavia saveeŋ imin kaolaaŋ \p \v 1 Tauvene yam azuari gham pa ŋgar to loloon pa Maaron ve tamtamon, tomania ŋgar ve uraat isov tau Maaron Avuvu irei zi pait ne. Ve ŋgar ee tau yam aat azuari gham pani kat, ene ŋgar to tavotia Maaron aliiŋa pa tamtamon imin propet. \v 2 Pasaa, yes tau Maaron Avuvu ipaburigin zi gha tisavia saveeŋ tau tamtamon tilooŋa imin kaolaaŋ na, tisavsaav pa tamtamon mako. Tisavsaav pa Maaron. Ve saveeŋ tau tisavia na, ene puughu iyooŋ. Tauta tamtamon tilooŋa ve tikankaan pani. \v 3 Eemon yes tau tivotia Maaron aliiŋa imin propet na, tisavia saveeŋ tau tamtamon irau tilooŋa ve tighazooŋ pani. Tauta tipalot zetazŋa ve tiseeŋ ŋgar toozi, ve tirav atezi leso lolozi poia, ve tipariaaŋ zi to titaghon ŋgar poia. \v 4 Tamtamon tau Maaron Avuvu ipaburigini gha isavia saveeŋ imin kaolaaŋ na, i ipalot eval tiina mako. Ipalot tauu mon. Ve isaav ighe ŋeer eta ivotia Maaron aliiŋa imin propet, ene i ipalot yam asov tau aleep ila lupuuŋ to Krisi na, ve iseeŋ ŋgar tsiam. \p \v 5 Yau naghe Maaron Avuvu ipaburigin yam asov gha asavia saveeŋ imin kaolaaŋ, o poia. Eemon ighe yam asov avotia Maaron aliiŋa imin propet, ene pale poia kat. Tauvene isaav ighe tamtamon eta isavia saveeŋ imin kaolaaŋ, na i aat ivotia saveeŋ tana puughu paam. Leso ipalot lupuuŋ to Krisi, ve iseeŋ ŋgar toozi. Ve ighe mako, ene ŋgar to votiaaŋ Maaron aliiŋa imin propet ta poia kat iliiv ŋgar to tasavia saveeŋ imin kaolaaŋ. \x * \xo 14:5 \xt Nam 11:26-29\x* \p \v 6 Yam toŋvetaz, isaav ighe yau nalat ve nasavia saveeŋ imin kaolaaŋ, ene pale nauul gham mindai? Mako. Yau aat navotia gabua siriv tau Maaron ipaghazoŋai ghau pani, ma naseeŋ ŋgar tsiam pa ŋgar siriv, ma napaduduuŋ gham pa ŋgar siriv, ma navotia Maaron aliiŋa payam imin propet, o nauul gham. Pa ighe nasavia saveeŋ tauvene, yam aat aghazooŋ pa puughu. \v 7 Agham ŋgar pa gabua siriv tau tigharaat zi gha titaŋ, imin pirai ve gita. Gabua tawe, tauzi irau titaŋ mako. Taviv zi, ma tarav zi, o titaŋ. Eemon isaav ighe titaŋ poi mako, ene pale tawatagh mbouŋ aliiŋa mindai? \v 8 Ve tavuur tau tivivu pa malmal na paam, ighe itaŋ poi mako, ene pale sei igharaat ghi pa malmal? \v 9 Yam tauvene paam. Isaav ighe asavia saveeŋ imin kaolaaŋ tau tamtamon tighazooŋ pani mako, ene pale tigham ŋgar pa saveeŋ puughu mindai? Mako. Saveeŋ tsiam pale imin yaghur. \v 10 Onoon, tamtamon tau tileep izi taan ne, aliŋazi ite ite. Ve aliŋazi tawe, tisov lezi pughuzi. Tauvene sei tau ighe iwatagh nugh eta aliŋazi, ene aat ighazooŋ pani. \v 11 Eemon isaav ighe tamtamon eta isavsaav, ve yau nawatagh aliiŋa mako, ene pale yeiru nivaghito ghei imin i to nugh ite, ve yau to nugh ite. \v 12 Yam tauvene paam. Aazne, azuari gham pa uraat ve ŋgar maata maata tau Maaron Avuvu irei zi pait ne. Ene poia. Eemon yam aat azuari gham kat pa uraat ve ŋgar tau ipapalot lupuuŋ to Krisi. \p \v 13 Tauvene isaav ighe Maaron Avuvu ipaburigin tamtamon eta gha isavia saveeŋ imin kaolaaŋ, ene i aat ighason Maaron to iuule pa toraaŋ saveeŋ tawe. Leso zeetŋa tilooŋa ve tighazooŋ pani. \v 14 Isaav ighe nasuŋ ila saveeŋ imin kaolaaŋ, ene Maaron Avuvu tau ileep ila lolog, tauta isavsaav. Eemon saveeŋ tau nasavia ne iuul ŋgar tsiau mako. \v 15 Tauvene pale nagham mindai? Yau aat nalup rugharu. Saawe siriv tau nasuŋ, Avuvu tau ileep ila lolog ne, isavsaav. Ve saawe siriv, nasuŋ ve ŋgar tsiau ighazooŋ pa saveeŋ tau nasavia ne. Ve saawe siriv tau nambou mbouŋ to suŋuuŋ, Avuvu tau igheen ila lolog ne, imbou. Ve saawe siriv, nambou ve ŋgar tsiau ighazooŋ pa mbouŋ tau nambouia ne. \x * \xo 14:15 \xt Ep 5:19; Kol 3:16\x* \m \v 16 Aghita. Isaav ighe tamtamon eta ilat ilup tomani gham pa suŋuuŋ, ve Maaron Avuvu ipaburigin ghom ve upait Maaron pa poia tooni toman lolom poia, ve tamtamon tana ikankaan pa saveeŋ tsio puughu, ene pale iyok pani ighe: “Onoon” mindai? Mako. Pa saveeŋ tau yo usavia na, i ikankaan pa puughu. \v 17 Onoon, yo usavia saveeŋ poia ve upait Maaron pa poia tooni. Eemon saveeŋ tsio irau ipalot tamtamon tana mako. \p \v 18 Yau lolog poia pa Maaron ve napakuru pasaa, nasavia saveeŋ imin kaolaaŋ le naliiv gham asov. \v 19 Eemon saawe tau naleep tomania Maaron tamtamon tooni pa suŋuuŋ, yau naghe nasavia saveeŋ tau tamtamon tisov irau tilooŋa ve tighazooŋ pani. Isaav ighe nasavia saveeŋ ziiri liim mon tau tamtamon tighazooŋ pazi, ene poia ve iliiv saveeŋ ziiri ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ (10,000) tau tamtamon tikankaan pazi. \v 20 Yam toŋvetaz, agham ŋgar imin yes geegeu muul sov. Yam amin zolman wa. Tauvene yam aat agham ŋgar matuugha imin yes zolman. Eemon ŋgar saghati, yam aleep soghan pani, imin yes geegeu tau tighunghun tuz. \x * \xo 14:20 \xt Ro 16:19+; 1Kor 3:1; Ep 4:14+; Hib 5:12+\x* \p \v 21 Maaron aliiŋa isaav ighe: Muuŋ, Maaron aate yavyav pa yes Israela, ve isaav pazi ighe: \pm “Yau aat nagham zeran to nugh ite tau aliŋazi ite na, tilam ve tiŋgin tamtamon tsiau tane, ve navotia aliŋag pazi ila zeran tawe avozi. Eemon aliŋag tau tisavia ne, yes Israela pale tilooŋa mako.” \x * \xo 14:21 \xt Is 28:11+\x* \m \v 22 Saveeŋ tane ipaghazoŋai ghiit ighe ŋgar to tasavia saveeŋ imin kaolaaŋ, ene imin ilaal pa yes tau tighur ila ne mako. Ene imin ilaal pa yes tau tighur ila mako na, leso ipaburigin ŋgar toozi pa Maaron. Ve ŋgar to votiaaŋ Maaron aliiŋa imin propet, ene imin ilaal pa yes tau tighur ila soone ne mako. Ene imin ilaal pa yes tau tighur ila na, leso tighilaal tighe Maaron ileep tomani zi. \p \v 23 Aghita. Isaav ighe alup gham pa suŋuuŋ, ve yam asov asavia saveeŋ imin kaolaaŋ, ve ighe tamtamon siriv tau tighur ila soone ve tikankaan pa Maaron na, tilat tomani gham pa suŋuuŋ, ene pale tighit gham tighe yam avaghamgham imin borauŋa! \v 24 Eemon isaav ighe tamtamon tauvene iloŋ ilat, ve ilooŋ yam asov avotia Maaron aliiŋa imin propet, ve asavia saveeŋ tau i ighazooŋ pani, ene pale saveeŋ tsiam iŋgali, ve ighamu ighilaal sosor tooni ve atuya tau pale izaa tooni. \x * \xo 14:24 \xt Yo 16:8; Mbaŋ 2:13\x* \m \v 25 Tamtamon tana pale iyamaan ighe ŋgar isov tau iyooŋ ila loolo na, yam asavia ivot ighazooŋ wa. Tauvene i pale itap izi taan, ve ipait Maaron eeza, ve isaav ighe: “Onoon kat, Maaron ilepleep tomani gham.” \s1 Eez to suŋuuŋ ilaan duduuŋ \p \v 26 Tauvene yam toŋvetaz, pale tasaav mindai? Saawe tau alup gham pa suŋuuŋ, na yam asov agham uraat le irau gham. Ŋeer ee, i imbou mbouŋ to ipakur Maaron. Ve ite, i ipaduduuŋ gham pa Maaron aliiŋa. Ve ite, i isavia ŋgar yoŋgaaŋa siriv tau Maaron ipaghazoŋaini pani na. Ve ite, i isavia saveeŋ imin kaolaaŋ. Ve ite, i ivotia saveeŋ tana puughu payam. Ve saa ŋgar tau yam aghe aghamu, yam aat aghamu to apalot lupuuŋ to Krisi. \x * \xo 14:26 \xt Ro 14:19; 1Kor 12:7+; Ep 4:12\x* \p \v 27 Isaav ighe Maaron Avuvu ipaburigin tamtamon gha tisavia saveeŋ imin kaolaaŋ, na eval irau tisaav mako. Tamtamon ru ma tol, ene irau. Ve saawe tau aghe asaav, na yam aat asaŋan zeetmimŋa. Tamtamon ee isavsaav le isov, o tamtamon ite aana. Ve tamtamon eta aat ivotia saveeŋ toozi puughu. Leso eval tiina tighazooŋ pani. \v 28 Ve isaav ighe tamtamon eta irau ivotia saveeŋ tawe puughu mako, ene irau tisaav aliŋazi tiina ila lupuuŋ to Krisi mako. Tineneeŋ mon, ve tisavsaav toman Maaron ila lolozi. \p \v 29 Yes tau tivotia Maaron aliiŋa imin propet na, tauvene paam. Tamtamon ru, ma tol tisavsaav le isov, o yam siriv agabiiz saveeŋ toozi: Iduduuŋ, ma mako? \x * \xo 14:29 \xt Mbaŋ 17:11; 1Tes 5:20+; 1Yo 4:1\x* \m \v 30 Ve isaav ighe tamtamon eta isavsaav, ve tamtamon ite ileep ve Maaron ivotia ŋgar eta pani, ene i tau isavsaav na, irau ineneeŋ ve ighur sooso pa iitete, leso aana isavsaav. \v 31 Tauvene yam to avotia Maaron aliiŋa imin propet na, irau ataghon ŋgar tauvene: Tamtamon ee isavia saveeŋ tooni le isov, mako ite aana isavsaav. Leso aseeŋ ŋgar to tamtamon tisov, ve apalot zi. \v 32 Alooŋ. Isaav ighe ŋeer eta loolo ipazaagha ighe ivotia Maaron aliiŋa imin propet, ene i aat irau iyai ghi, ve isaŋan le iitete ipasov saveeŋ tooni, o aana isavsaav. \v 33 Pasaa, Maaron toit, i Maaron to ikaukau ŋgar mako. I ighe gabua naol isov ilaan duduuŋ mon. Ve i ighe iit tasov talup ghiit tamin eemon ve tataghon ŋgar luuma. Tamtamon tisov to Krisi titaghon ŋgar tauvene ila lupuuŋ toz toz. \p \v 34 Isaav ighe alup gham pa suŋuuŋ, na zilivaa irau tisavsaav mako. Yes aat tineneeŋ mon, titatan tauzi, ve tileep ila zitamoot sambazi itaghon tutuuŋ to Maaron. \x * \xo 14:34 \xt Ep 5:22; Kol 3:18; 1Tim 2:11+\x* \m \v 35 Isaav ighe lezi ghasoniiŋ siriv, na tila ruum toozi, o tighason azuwazŋa. Pa ighe livaa eta isavsaav ila lupuuŋ tsiam loolo, ene igham mayaŋa. \f + \fr 14:35 \ft Yes Grika tighita tighe saveeŋ tau zilivaa tisavia, ene gabua to eval tiina mako. Ene gabua azuwazŋa zitamoot mon. Saveeŋ ziiri tane, puughu ighazooŋ mako. Livaa tau isavsaav ila lupuuŋ to Krisi loolo na, igham mayaŋa pa sei? Igham mayaŋa pa tauu, azaawa tamoot, ma lupuuŋ to Krisi.\f* \p \v 36 Laak, yam tau azorzoor ghau ne, mindai? Aghe Maaron aliiŋa ivot tsiam muuŋ, ra ila pa nugh siriv? Ma aghe yam mon ta saveeŋ to Maaron ilat ivot tsiam? \v 37 Alooŋ. Isaav ighe tamtamon eta igham ŋgar ighe i propet to Maaron, ve itaghon ŋgar to Maaron Avuvu, na i aat ighilaal ighe saveeŋ tau naboode payam, ene tutuuŋ to Tiina toit, ve iyok pani. \x * \xo 14:37 \xt 2Kor 10:7; 1Yo 4:6\x* \m \v 38 Ve isaav ighe tamtamon eta maata veleghin saveeŋ tsiau tane, na matamim ila pani sov. \f + \fr 14:38 \ft Eez ite to tatoor saveeŋ tane, ene vene: “Ve isaav ighe tamtamon eta izoor saveeŋ tsiau tane, ene i paam Maaron pale izori.”\f* \p \v 39 Tauvene yam toŋvetaz, azuari gham pa ŋgar to votiaaŋ Maaron aliiŋa pa tamtamon imin propet. Ve yes tau Maaron Avuvu ipaburigin zi gha tisavia saveeŋ imin kaolaaŋ na, aŋgalsekin zi sov. \x * \xo 14:39 \xt 1Kor 12:31; 1Tes 5:20\x* \m \v 40 Yam aat ataghon duduŋai suŋuuŋ ŋgara ta naol ne, leso suŋuuŋ tsiam ilaan poi, ve iduduuŋ mon. \c 15 \s1 Krisi imaat ve iburig pa mateegh wa \p \v 1 Yam toŋvetaz, yau naghe napei ŋgar tsiam muul pa vaaru poia tau navotia payam gha aghamu wa. Vaaru poia tane, ta aazne ayozyooz ila. \v 2 Vaaru poia tau muuŋ navotia payam na, isaav ighe aghur ila ve akisi tuŋia, ene aat imin eez payam to Maaron igham mulin gham. Eemon isaav ighe akisi mako, ene aat imin kaut sorok ve aghita ghuruuŋ ila tsiam anooŋa mako. \x * \xo 15:2 \xt Ro 1:16, 11:22; Hib 3:14\x* \p \v 3 Saveeŋ tiina kat tau muuŋ tisavia payau ve anag nasakia ilat payam, ene vene: Krisi, i igham niaan ve imaat pa sosor toit itaghon Maaron aliiŋa tau tiboode pataghaaŋ na. \x * \xo 15:3 \xt Is 53:5+; Ga 1:4; 1Pe 2:24\x* \m \v 4 Ve titavia izila mateegha niazi ve mboŋ imin tol, ra Maaron ipaburigini pa mateegh. Ene paam itaghon Maaron aliiŋa tau tiboode pataghaaŋ na. \x * \xo 15:4 \xt Lu 24:46\x* \m \v 5 Saawe tau iburig, i ila ivot to Petrus imin maata. Ra ila ivot to mbaŋooŋa tooni tisov gha tighita. \x * \xo 15:5 \xt Mk 16:14; Lu 24:34+; Yo 20:19\x* \m \v 6 Murei ra, i ila ivot to toŋvetaz tooni irau 500 ve geege siriv gha tisov tighita. Zeran tawe, katini tilepleep soone. Ve siriv timaat wa. \v 7 Ra ivot to Yakobus \f + \fr 15:7 \ft Yakobus tane, ene Yesu taazi.\f* \m gha ighita. Mako ila ivot muul to mbaŋooŋa tooni tisov. \x * \xo 15:7 \xt Mbaŋ 1:3+\x* \m \v 8 Yes mbaŋooŋa tooni tisov tighita ve ilam ilam le murei, ra ivot tsiau gha anag naghita paam, ve isov. Onoon, yau namin mbaŋooŋa tooni itaghon eez ite pa mbaŋooŋa siriv. Yau namin tamtamon tau tiina ipoopa ila saawe tooni duduuŋ mako. \f + \fr 15:8 \ft Saawe tau Yesu ilepleep izi taan, mbaŋooŋa tooni siriv tilaghlaagh tomania. Tauvene tighita uraat tooni ve mateegh tooni paam. Ve saawe tana, Yesu ighur zi timin mbaŋooŋa tooni. Eemon Paulus, i ilaagh tomani zi mako. Yesu imuul izala pa sambam ve murei ra, ivot to Paulus ve ighuru imin mbaŋooŋa tooni.\f* \x * \xo 15:8 \xt Mbaŋ 9:3+; 1Kor 9:1\x* \m \v 9 Mbaŋooŋa tisov to Krisi ezazi iliiv ghau. Onoon, yau mbaŋooŋa tooni paam. Eemon naghita taug naghe yau poiag irau to tiwaat ghau tighe mbaŋooŋa to Krisi mako. Pa muuŋ, naghur pataŋani naol pa Maaron lupuuŋ tooni. \x * \xo 15:9 \xt Mbaŋ 8:3; Ga 1:13; 1Tim 1:13\x* \m \v 10 Eemon poia to Maaron itoor ghau, tauta namin mbaŋooŋa to Krisi ve aazne nataghon ŋgar tooni. Poia tooni izaa tsiau sorok mako. Ighur anooŋa. Pasaa, yau nagham katin uraat le naliiv mbaŋooŋa tisov. Eemon yau taug mako. Poia to Maaron igheen tsiau, tauta ipapalot ghau gha naghamgham uraat tane. \x * \xo 15:10 \xt 2Kor 11:5, 23, 12:11+; Kol 1:29\x* \m \v 11 Tauvene isaav ighe yau, ma mbaŋooŋa siriv nivotia vaaru poia pa tamtamon, ene yei nisov nisasavia saveeŋ tauvene pa mateegh ve burigiiŋ to Yesu Krisi. Ve saveeŋ tane, tauta yam alooŋa gha aghur ila. \s1 Maaron pale ipaburigin yes mateegha \p \v 12 Yei nivovotia saveeŋ pa tamtamon tauvene: “Maaron ipaburigin Krisi pa mateegh wa.” Ighe tauvene, puughu mindai ta tsiam siriv tighe Maaron irau ipaburigin yes mateegha mako? \x * \xo 15:12 \xt Mbaŋ 2:32, 4:33, 5:30+\x* \m \v 13 Aghita. Isaav ighe saveeŋ toozi tawe onoon, ve mateegha irau tiburig mako, na Krisi paam, Maaron ipaburigini pa mateegh mako. \v 14 Ve ighe Maaron ipaburigin Krisi pa mateegh mako, na saveeŋ tau yei nivovotia ne, ene saveeŋ sorok. Le anooŋa mako. Ve ghuruuŋ ila tsiam paam, ene gabua sorok. \v 15 Ve gabua ite. Isaav ighe Krisi iburig pa mateegh mako, ene yei tane nigham karom payam pa Maaron eeza. Pasaa, nipariaaŋ tamtamon to tighur ila tighe Maaron ipaburigin Krisi pa mateegh wa. Eemon isaav ighe saveeŋ tsiam tana onoon, ve mateegha irau tiburig mako, ene Krisi paam, Maaron ipaburigini pa mateegh mako. \v 16 Nayol saveeŋ tsiau muul. Isaav ighe mateegha irau tiburig mako, na Krisi paam, aat Maaron ipaburigini pa mateegh mako. \v 17 Ve ighe Maaron ipaburigin Krisi pa mateegh mako, ghuruuŋ ila tsiam, ene gabua sorok. Le anooŋa mako. Ve sosor tsiam ighengheen soone. \v 18 Ve yes tau tighur ila to Krisi ve timaat na, yes paam tilalez wa. \v 19 Iit taghurghur mataan pa burigiiŋ to yes mateegha ve lepoogh poia tau pale Krisi igham pait. Eemon isaav ighe saveeŋ to lepoogh tawe, ene onoon mako, ve taghurghur mataan pani sorok, ene takaria tauun wa. Pasaa, saawe tau taleep izi taan, iit tabadbaad pataŋani naol. Tauvene tamtamon aat lolozi isaghatin ghiit iliiv tamtamon tisov to taan tau tileep saghat na. \p \v 20 Eemon mako! Maaron ipaburigin Krisi pa mateegh wa. I imin aniiŋ maata tau imatuugh ila uum imin maata. Pasaa, i ta imuuŋ pa mateegha tisov tau pale tiburig pa Mboŋ Murei. \x * \xo 15:20 \xt Mbaŋ 26:23; Kol 1:18; 1Pe 1:3; Syg 1:5\x* \m \v 21 Aghita. Muuŋ, ŋeer ee ta imin eez pa mateegh ivot. Burigiiŋ to yes mateegha tauvene paam. Ŋeer ee ta imin eez pani gha ivot. Ene Krisi. \x * \xo 15:21 \xt Gnp 3:1-19; Yo 11:25; Ro 5:12+\x* \m \v 22 Iit tamtamon tau tavot ila to Adam na, tasov taleep ila sosor tooni loolo. Tauta iit tasov tamatmaat. Ve yes tau timin Krisi le ve tileep tuŋia ila tooni na, tauvene paam. Murei, Maaron pale ipaburigin zi tisov, ve tileep matazi yaryaare. \v 23 Eemon tamtamon tisov aat titaghon saawe toz toz. Krisi ta iburig pa mateegh imin maata. Ve tala tala le saawe tau ighe i imuul ilam, mako tamtamon tooni tisov anazi tiburig. \x * \xo 15:23 \xt 1Tes 4:15+\x* \m \v 24 Gabua tawe isov, mako taan saawe ivot, ve i pale ipasov yes pooza, ve daaba tisov tau ezazi tintiina, tomania gabua isov tau tapirizi tiina na, le tisov tilalez. Mako ipul uraat to ghamuuŋ pooz imuul ila Taama Maaron niima. \v 25 Pasaa, Krisi aat igham pooz itaghon Maaron ŋgar tooni le irau itatan koiŋa ve tapirizi isov kat, ve ivaghaaz zi ila aaghe saamba. \x * \xo 15:25 \xt Mbo 110:1; Mt 22:44; Hib 1:13\x* \m \v 26 Ve koia tau pale ipasovu murei geeg, ene mateegh. \x * \xo 15:26 \xt 1Kor 15:54-57; Syg 20:14, 21:4\x* \m \v 27 Maaron aliiŋa tau tiboode na isaav ighe: “Maaron ighur gabua tisov tileep ila i saamba wa.” Onoon, saveeŋ tane isaav ighe gabua tisov tileep ila Krisi saamba. Eemon Maaron, i ileep ila Krisi saamba mako. Pasaa, i ta ighur gabua tileep ila Krisi saamba. \x * \xo 15:27 \xt Mbo 8:6; Mt 28:18; Hib 2:8; 1Pe 3:22\x* \m \v 28 Murei, saawe tau gabua tisov tileep duduuŋ ila Naatu saamba, Naatu pale ighur tauu ila Taama Maaron saamba. Leso Maaron imin daaba pa gabua tisov, ve iŋginiir zi. \p \v 29 Laak, naghe naghason gham. Isaav ighe mateegha irau tiburig mako, puughu mindai ta yam siriv aghe agham mateegha tsiam niazi, ve tigham yaa payam? Aghamgham ŋgar tana pasaa? Pale iuul zi mindai? \v 30 Ve puughu mindai ta saawe isov, yei nibadbaad pataŋani pa Krisi eeza, ve nireirei taumai pa zaab. \x * \xo 15:30 \xt Ro 8:36; 2Kor 11:26\x* \p \v 31 Yam toŋvetaz, yam agham ghau lolog poia pasaa, uraat tsiau ighur anooŋa ivot ila sosomim gha amin Tiina toit Yesu Krisi le wa. Ila i maata, yau nasaav ghazooŋa payam naghe: Mateegh iŋaŋarui ghau irau saawe. \x * \xo 15:31 \xt 2Kor 4:10+\x* \m \v 32 Isaav ighe yau nataghon ŋgar to tamtamon mon pa uraat tau naghamghamu ne, puughu mindai ta narei taug gha yeŋa gabua sagsagŋa niparav izi nugh Epesus? Yau naghe nagham saa kat, ta nabaad pataŋani tawe? Isaav ighe mateegha irau tiburig mako, o tambaaŋo. “Taghanghan, taghunghun, ve tail leen lepoogh poia izi taan. Pa bogzo ma ezau gha tamatmaat.” \x * \xo 15:32 \xt Mbaŋ 19:23+; 2Kor 1:8\x* \p \v 33 Yam ayamaan gham. Apul tamtamon titombaan gham sov! \pm “Pa ighe iit tau tataghon ŋgar poia ne, tapaak zeran sasaghati, ene pale tiyes ghiit pa ŋgar toozi, ve ŋgar toit isaghat paam.” \m \v 34 Ŋgar tsiam ikaukau irao! Agham ŋgar poi, ve apul ŋgar sasaghati ileple, ve ataghon ŋgar tau iduduuŋ ila Maaron maata. Yau nasaav ghazooŋa payam: Mayamim. Pasaa, yam siriv awatagh Maaron rigta mako. \s1 Anoŋaan paaghu pale ariaaŋa ve irau isaghat mako \p \v 35 Aiyo. Tamtamon eta aat ighason ghau tauvene: “Isaav ighe Maaron ipaburigin yes mateegha, pale ipaburigin zi mindai? Ve saawe tau tiburig, pale igham lezi anoŋazi paaghu ghitooŋa mindai?” \p \v 36 Yo borau! Lem ŋgar mako! Ughita. Isaav ighe tavazogh gabua eta uuve, ene aat uuli imbuuz gha ilale, mako paaghu tooni itum izaa. \x * \xo 15:36 \xt Yo 12:24\x* \m \v 37 Ve isaav ighe tavazogh wit, ma gabua ite paam uuve, ene pale paaghu tooni tau murei itum izaa na ghitooŋa raraate imin uuv tau tavazoghi ne mako. Pale ghitooŋa ite. \v 38 Ve Maaron igham gabua tau tavazogh zi na titum tizaa, mako eŋaeŋa tighur ayazi, bogazi, rauazi, ruŋguzi, ve anoŋazi itaghon i tauu ŋgar tooni. \p \v 39 Gabua tau tileep izi taan ne, mizazi raraate mako. Iit tamtamon mizaan ite, ŋgai toozi ite, man toozi ite, ve iigh tauvene paam, mizazi ite. \p \v 40 Ve gabua tau tigheen ila sambam saamba na, anoŋazi ite. Ve gabua to taan, anoŋazi ite. Ve gabua to sambam saamba pabodeŋazi ite pa gabua to taan. \v 41 Aaz mbonari, ene ite pa kaiyo mbonari. Ve pitum tauvene paam. Mbonarizi ite pa aaz ve kaiyo mbonarizi. Ve pitum tisov raratezi mako. Pitum eŋaeŋa mbonarizi ite ite. \p \v 42 Burigiiŋ to yes mateegha, ene ŋgara raraate. Isaav ighe tamaat ve titavi ghiit, ene anoŋaan izila taan ve imbuuz gha ilale. Eemon saawe tau Maaron ipaburigin ghiit pa mateegh, i pale igham leen anoŋaan paaghu. Anoŋaan paaghu tana pale ariaaŋa ve irau isaghat mako. \v 43 Anoŋaan tau titavia izila taan, ene ghitooŋa poia geeg mako. Eemon murei, saawe tau Maaron ipaburigin ghiit pa mateegh, i pale igham leen anoŋaan tau poia le poia kat, ve mbonari tiina. Anoŋaan tau titavia izila taan ne, le tapiri mako. Eemon saawe tau Maaron ipaburigin ghiit pa mateegh, i pale igham leen anoŋaan paaghu tau le tapiri tiina. \x * \xo 15:43 \xt Mt 13:43; Pil 3:20+; Kol 3:4\x* \m \v 44 Anoŋaan tau titavia izila taan, ene gabua to taan. Eemon saawe tau Maaron ipaburigin ghiit pa mateegh, ila Maaron Avuvu tapiri, iit pale tagham leen anoŋaan paaghu tau irau to ileep izi sambam. \p \v 45 Maaron aliiŋa tau tiboode na, isaav ighe: \pm “Adam, ŋeer tau Maaron ighuru imin maata na, iburig imin tamtamon, ve maata iyaryaar.” \x * \xo 15:45 \xt Gnp 2:7\x* \m Ve Adam ite tau ivot murei \f + \fr 15:45 \ft Adam ite tau ivot murei na, ene Krisi. Ves 47 iwaato ighe: “Adam ite tau imin ru na.” Saveeŋ tane, ŋgara tauvene. Adam tau ivot imin maata na, iit tasov tavot ila tooni. I puughu toit. Tauvene saawe tau i igham sosor, iit taleep iloŋ ila sosor tawe paam. Krisi tauvene paam. I puughu to lupuuŋ paaghu, ene yes tamtamon tooni. Yes tau tipaako na, tileep ila mateegh ve burigiiŋ tooni loolo.\f* \m na, i Avuvu ta igham ghiit taleep mataan yaryaare le alok. \x * \xo 15:45 \xt Yo 5:21, 24; Ro 5:15+\x* \m \v 46 Tauvene ŋeer to sambam imuuŋ mako. Ŋeer to taan tomania taan lepoogha ta ivot imin maata. Ra ŋeer to sambam ilam tomania lepoogh paaghu to Maaron Avuvu. \v 47 Adam tau ivot imin maata na, Maaron igharaata pa taan. Tauvene i tamtamon to taan. Ve Adam ite tau imin ru, i ileep nugh sambam ve izilam. \x * \xo 15:47 \xt Gnp 3:19; Yo 3:13, 31\x* \m \v 48 Tamtamon tisov to taan, anoŋazi ve lepoghazi, ene imin ŋeer to taan tau Maaron ighuru na. Ve yes tau pale tileep izi nugh sambam na, anoŋazi paaghu ve lepoghazi, ene imin Ŋeer tau ileep sambam ve izilam. \v 49 Aazne, lepoogh toit, taleep imin ŋeer to taan tau Maaron ighuru na. Ve murei tauvene paam. Iit pale taleep imin Ŋeer tau ileep sambam ve izilam na. \x * \xo 15:49 \xt Ro 8:29+; 1Yo 3:2\x* \p \v 50 Yam toŋvetaz, yau nasaav payam tauvene: Anoŋaan to taan, ene irau igham lepoogh to nugh sambam mako. Pasaa, gabua to nugh sambam irau isaghat mako. Tauvene gabua tau isasaghat imin anoŋaan to taan, ene irau igham lepoogh to nugh tawe mako. Maaron aat igham leen anoŋaan paaghu, o tagham lepoogh tawe. \x * \xo 15:50 \xt Yo 3:5+\x* \s1 Maaron igham ghiit taliiv mateegh \p \v 51 Alooŋ. Yau naghe napaghazoŋai gham pa gabua ee tau muuŋ iyooŋ, ve aazne Maaron isavia ivot ighazooŋ. Tamtamon toit siriv aat timaat mako. Pasaa, saawe to Mboŋ Murei, Maaron pale itoor ghiit tasov ve tagham anoŋaan paaghu. \v 52 Tavuur tau Maaron ighuru to itaŋ murei geeg na, pale itaŋ, ve rekia mon Maaron ipaburigin yes mateegha, ve igham lezi anoŋazi paaghu tau irau isaghat mako. Mako iit tau tamaat soone ve talepleep ne, anaan, Maaron pale itoor ghiit, ve igham leen anoŋaan paaghu. \x * \xo 15:52 \xt Mt 24:31; Pil 3:21; 1Tes 4:15+\x* \m \v 53-54 Pasaa, anoŋaan to taan tau tisaghat gha timatmaat ne, Maaron aat itoor zi. Leso timin paaghu, ve irau tisaghat, ma timaat muul mako. Gabua tane ighe ivot, ene pale Maaron aliiŋa ziiri ee tau tiboode na, ighur anooŋa. Isaav tauvene: \pm “Maaron iparav ariaaŋ, tauta iliiv mateegh tapiri, ve ipasovu le isov kat.” \x * \xo 15:53-54 \xt Is 25:8\x* \q1 \v 55 “Mateegh, tapirim to uliiv ghei igheen sindei? \q2 Aa mateegh, iiz tsio to uŋgal ghei pani ne, igheen sindei? Mako.” \x * \xo 15:55 \xt Hos 13:14\x* \m \v 56 Pasaa, iiz to mateegh, ene ŋgar saghati. Ve ŋgar saghati ighamgham tapiri ila tutuuŋ. \x * \xo 15:56 \xt Gnp 3:3; Ro 4:15, 5:12, 7:9+\x* \m \v 57 Eemon iit tapait Maaron toman loloon poia! Pasaa, ila uraat to Tiina toit Yesu Krisi, Maaron igham ghiit taliiv ŋgar saghati ve mateegh. \x * \xo 15:57 \xt Ro 8:37; 2Kor 2:14; 1Yo 5:4+\x* \p \v 58 Tauvene yam toŋvetaz tau lolog igheen tsiam kat na, yau nasaav payam: Ayooz ariaaŋ, akis ghuruuŋ ila tsiam tuŋia, ve apul taumim kat pa uraat to Tiina toit irau saawe. Pa yam awatagh: Isaav ighe i ileep tomani gham pa uraat tsiam, na yam arav taumim sorok pa uraat mako. Uraat tsiam pale ighur anooŋa. \x * \xo 15:58 \xt Ga 6:8; Hib 6:10; Syg 14:13\x* \c 16 \s1 Paulus ipalot yes Korin to tiuul zetazŋa tau tileep izi Yerusalem na \p \v 1 Aiyo, yau leg saveeŋ rig payam pa maet tau aghe agooga pa Krisi tamtamon tooni tau tileep izi Yerusalem na. Yau naghita eez tau naghuru pa lupuuŋ to Maaron tau tileep izi taan sirivu to Galesia na, yam ataghoni paam, o poia. \x * \xo 16:1 \xt Mbaŋ 24:17; Ro 15:25+; 2Kor 8:1+\x* \m \v 2 Saawe imin maata to wik tisov, na yam eŋaeŋa aat aghur maet tsiam siriv ila soghan itaghon uraat tsiam atuya. Leso ivot imin tiina ve isaŋan pa saawe to nalat. Ataghon aliŋag tane, o poia. Pa ighe nalat ve agooga soone, ene poia mako. \x * \xo 16:2 \xt Mbaŋ 20:7\x* \m \v 3 Ve aghur tamtamon tsiam siriv tau aghit zi aghe tirao, leso tigham maet tau agooga na ila pa toŋvetaz toit tau tileep izi Yerusalem. Saawe tau nalat, yau aat nabood rau siriv imin paesiiŋ pazi, leso tikis zi ve tila. \v 4 Ve isaav ighe naghita naghe poia to yau paam nala, ene aat yeŋa nila. \s1 Paulus ipaesia laghooŋ tooni \p \v 5 Yau nagham ŋgar naghe nala naghita zetaanŋa siriv tau tileep irau taan sirivu to Masedonia. Tauvene yau aat nala naghit zi muuŋ. Le isov, o nalat naghit gham. \v 6 Ve naghe naleep tomani gham malau rig. Tauvene matag iŋgal naghe naleep tomani gham le saawe to nugh yauŋa isov, o yam irau aghit ghau pa laghooŋ tsiau, ve aghur ghau nala pa nugh sindei tau naghe nala pani. \v 7 Lolog pa nagig gham mon ve nala mako. Tauvene isaav ighe Maaron loolo tauvene, ene aat itiŋa taleep malau rig. \v 8 Eemon irau nala Masedonia rekia mako. Pale naleep izi nugh Epesus le irau lupuuŋ tiina to Pentekos ivot, o nala. \v 9 Pasaa, Maaron ikaak eez payau to nagham uraat tiina izi ta sene. Ve naghita naghe uraat tsiau ighurghur anooŋa. Eemon eval tiina tizorzoor saveeŋ tsiau paam. \x * \xo 16:9 \xt 2Kor 1:16; Kol 4:3; Syg 3:8\x* \s1 Paulus ipaes pazi pa Timoti gha Apolos \p \v 10 Isaav ighe aghita Timoti ilat peria tsiam, na aghamu toman lolomim poia. Leso saawe tau ileep tomani gham na, iroi sov, ve loolo poia. Pa i ighamgham uraat to Tiina toit Krisi, raraate imin yau. \x * \xo 16:10 \xt 1Kor 4:17\x* \m \v 11 Tauvene tamtamon eta maata veleghini sov. Ve saawe tau i ipaburigin laghooŋ tooni muul na, yam auule, ve aghuru toman loolo poia, ve imuul ilam tsiau. Pa yau nasasaŋani tomania toŋvetaz toit siriv. \p \v 12 Ve toŋvetaz toit Apolos, saawe naol yau nasavsaav ariaaŋ pani naghe yesŋa toŋvetaz toit siriv tilat tighit gham. Eemon loolo pa ilat pa saawe tane mako. Pale ighita sooso eta, o ilat ighit gham. \s1 Paulus iparwai saveeŋ tooni \p \v 13 Matamim imomoos poi, ve ayooz ariaaŋ pa ghuruuŋ ila tsiam. Aroi sov. Apariaaŋ taumim, ve ayooz tuŋia. \x * \xo 16:13 \xt Mbo 31:24; Ep 6:10\x* \m \v 14 Ve saa ŋgar tau yam aghe aghamu, na aghamu itaghon ŋgar to loloon pa tamtamon. \x * \xo 16:14 \xt 1Kor 13:1+; 1Pe 4:8\x* \p \v 15-16 Yam awatagh: Stepanas ve yes tau tileep tomania ila ruum tooni na, timuuŋ pa yam Akaia asov, ve tighur ila to Krisi imin maata. Ve yes tirei tauzi kat pa uraat to Tiina toit, ve tibesbees poi pa tamtamon tooni. Zeran tauvene, tomania tamtamon tisov tau tiuluul zi ve tipul tauzi kat pa uraat to Maaron na, naghe napalot gham to aleep ila sambazi, ve alooŋ aliŋazi. \x * \xo 16:15-16 \xt 1Kor 1:16; Pil 2:29; 1Tim 5:17; Hib 13:17\x* \p \v 17 Saawe tau Stepanas tomania Portunatus ve Akaikus tilam tivot tsiau, yes tigham ghau lolog poia kat. Onoon, yam eval irau alam mako. Eemon yes tigham naghomim gha tilam tivot sene, ve tiuul ghau pa gabua siriv. \v 18 Tauta tipalot ghau ve tigham ateg izi, imin monmon tighamgham payam na. Tamtamon tauvene, yam aat apakur zi. \p \v 19 Lupuuŋ tisov to Krisi tau tileep izi taan sirivu to Asia ne, tigham aaz poia toozi ilat payam. Akwila yesuru Prisila tomania yes tau tiluplup zi pa suŋuuŋ ila ruum toozi na, lolozi igheen tsiam kat. Tauvene yes paam tigham aaz poia toozi ilat payam ila Tiina toit eeza. \x * \xo 16:19 \xt Mbaŋ 18:2, 18, 26; Ro 16:3, 5\x* \m \v 20 Ve toŋvetaz to Krisi tau yeŋa nilepleep ne paam, tisov tigham aaz poia toozi ilat payam. \p Yam asov toŋvetaz to Krisi. Tauvene lolomim poia pa taumim ve avataki nimamim. \x * \xo 16:20 \xt Ro 16:16\x* \p \v 21 Ene yau Paulus. Nabood aaz poia tane ilat payam pa taug nimag. \x * \xo 16:21 \xt Kol 4:18; 2Tes 3:17\x* \p \v 22 Isaav ighe tamtamon eta loolo pa Tiina toit mako, ene pale aatyavyav to Maaron izaa tooni. \p O Tiina tsiei, ulam lak! \f + \fr 16:22 \ft Paulus ibood ziiri tane ila yes Aramea aliŋazi. Isaav ighe: ‘Marana tha’.\f* \p \v 23 Poia to Tiina toit Yesu igheen tomani gham. \p \v 24 Yau lolog igheen to yam asov. Pasaa, Yesu Krisi ilup ghiit ve taleep ila tooni.