\id RUT - Mutu (Saveeng-Oov) NT [tuc] -Papua New Guinea 2011 (web version -2013) \h RUT \toc1 RUT \toc2 RUT \toc3 Rut \mt1 RUT \mt2 Rut—Ruth \c 1 \s1 Elimelek yesuru azuwa ve ndinatu tila tineep izi taan suruvu to Moap, ve pataŋani tiina ivot padi \p \v 1-2 Muuŋ kat, yes Israela ledi kinik maau, ve tamtoghon todi pida tinim daba padi ve tiŋgin di. Sawa eez, pitool tiina ivot. Sawa tonenen, ŋgeu eez inepneep, iza Elimelek. Azuwa iza Naimi. Ve ndinatudi nditamoot ru, eez iza Malon, ve ite iza Kilion. Rumai todi Eprata. Paanu todi, nene Betelem to ineep ila taan suruvu to Yuda. Sawa to pitool tiina tonenen ivot, Elimelek yesuru azuwa ve ndinatudi ru tipul Betelem, ve tila tineep izi taan suruvu to Moap. Tinepneep tonowe irau ndaman pida. \v 3 Ghoro Elimelek imaat, ve Naimi toman ndinatu ru tonenen, yes moghon tineep. \v 4-5 Naimi ndinatu tivai Moap tidi ru. Eez iza Opa, ve ite iza Rut. Yes tineep tonowe irau ndaman saaŋgul, ghoro Malon yesuru Kilion anadi timaat. Tovenen Naimi inim naar ve inim kakam. Le azuwa maau, ve le ndinatu maau. \s1 Naimi imuul ila pa ndug toni pughu \p \v 6 Naimi inepneep izi Moap, ve ilooŋ tighaze Yoova iuul tamtoghon toni Israela, ve igham aniiŋ tiina ivot ila taan todi. Tovenen Naimi yesŋa ndirawa liva ru timundig tipul taan to Moap, ve tighaze timuul tila pa ndug pughu to Naimi. \v 7 Tipul ndug to tinepneep pani, ve titaghon ataam to ila pa taan suruvu to Yuda. \v 8 Tilaghlaagh tila ve Naimi isaav pa ndirawa liva ru ighaze: “Aa, yamru amuul ala to nditinamim ve aneep toman di. Yamru lolomim ineep tuŋia inim tiou ve ndiran toit to timaat ne, ve agham poian ghei kat. Tovenen you nasuŋ pa Yoova naghaze igham poian gham paam. \v 9-10 Ye tau pale iuul gham ve avai muul. Leso ndizwamim matadi payam ve aneep pooi.” Naimi isavsaav le isob, ghoro yesŋa ndirawa liva tiwasavagun di ve titaŋ tiina. Titaŋtaŋ le isob, ghoro ndirawa liva tisaav pani tighaze: “Maau. Itiŋa tamuul tala to toŋvetaz tiom ve taneep toman di.” \p \v 11 Eemoghon Naimi ipamuul aliŋadi ighaze: “Ndinatug liva, yamru amuul ala pa ndug tiam. Azoorndug aghaze itiŋa tala pasa? Aghita. You irau napoop nditamoot ruta muul pa tivai gham ne maau. \v 12 Amuul ala pa ndug tiam. Pasa, you nanim liva waat wa. Irau navai muul maau. Ighaze you navai pa mboŋ to aazne ve napoop nditamoot ru, \v 13 irau yamru anepneep ve anamnaam le tinim ndolman, ghoro avai di? Maau. Aa ndinatug liva, you lolog isami kat. Pasa, pataŋani tiina to Yoova igham payou, nene igham gham paam.” \p \v 14 Yesuru tilooŋ saveeŋ toni tonene, ve tipamundigin taŋiiz muul. Titaŋtaŋ le isob, ghoro Opa isavag rawa liva, ve ipul di, ve imuul ila pa ndug toni. Eemoghon Rut lolo ineep tuŋia kat ila to rawa liva Naimi. Tauto lolo pa ipuli maau. \v 15 Tovenen Naimi isaav pani muul ighaze: “Ughita! Tazim liva imuul ila to tamtoghon toni ve maaron toni wa. Utaghoni ula.” \s1 Rut imbua saveeŋ ighaze ye irau ipul Naimi maau \p \v 16 Eemoghon Rut ipamuul aliŋa ighaze: \q2 “Uzoorndug ughaze napul ghom pasa? \q2 You irau napul ghom ve namuul nala maau. \q2 Ndug sine to yom ughaze ula pani, you pale nala paam. \q2 Ve ndug to yom uneep pani, nene you pale naneep pani paam. \q2 Tamtoghon tiom, nene tamtoghon tiou paam. \q2 Ve Maaron tiom, nene Maaron tiou paam. \b \q1 \v 17 Sa ndug to yom uneep pani ve umaat, nene you paam pale namaat ve titavia ghou toman ghom izi tonanan. \q2 Saveeŋ isob to nasavia di ne, ighaze nataghon di maau, nene pale Yoova tau ighur atia iza tiou. \q2 Tovenen mateeŋ moghon to pale irab motin ghiit.” \s1 Naimi yesuru Rut tila tivot izi Betelem \p \v 18 Naimi ighita ighaze Rut ŋgar toni iyaryaaŋ kat ighaze yesuru tila. Tovenen ye le saveeŋ eta muul maau, ve iyok pa yesuru tila. \v 19 Yesuru tilaagh tila le tivot izi ndug Betelem. Ival tiina to Betelem tighita di ve tisaŋeeŋ padi. Ve ndiliva pida tighason tighaze: “Wai, aghita. Nowe Naimi?” \p \v 20 Eemoghon Naimi ipamuul aliŋadi ighaze: “Yam awaat izag Naimi muul malep. Awaat izag ‘Mara.’ \f + \fr 1:20 \ft Pisis Naimi, pughu tovene: ‘Paghuna.’ Ve saveeŋ ‘Mara,’ pughu tovene: ‘Papaii.’ \f* \m Pasa, Maaron Ariaŋa To Ilib pa Ndimaronŋa Tisob Ne, igham nepooŋ tiou isami kat. \v 21 Sawa to napul ndug tonene ve nala, narau mbeb to naol. Eemoghon aazne, Yoova igham ghou namuul nanim toman nimag ŋginiŋa. Tauto naghaze awaat izag Naimi malep. Pasa, Maaron Ariaŋa To Ilib pa Ndimaronŋa Tisob Ne ighur pataŋani tiina iza tiou ve iwaghamun ghou.” \p \v 22 Nene kamos to Naimi to ipul taan to yes Moapa, ve yesuru rawa liva Rut to Moap tidi ne, \f + \fr 1:22 \ft Rut, ye Moap tidi. Yes Moapa tivot ila to Lot. Mose imbood tutuuŋ to iŋgalsekin yes Israela pa vaiuuŋ yes Moapa (Ughita Lo 23:3). Eemoghon kamos to Rut ipatooŋ ghiit ighaze Maaron lolo pa ndug tisob ve ighaze igham di tinim tamtoghon toni. \f* \m timuul tila pa Betelem. Sawa tonenen, nene sawa to tiyou aniiŋ bali anoŋa. \c 2 \s1 Rut ila igham uraat pa bali ila uum to Boas \p \v 1 Ŋgeu eez inepneep Betelem, iza Boas. Yesuru Naimi azuwa Elimelek, siŋ ee moghon. Boas, ye mbaliiŋ tau, ve ival tiina titandag pani tighaze ye iza tiina. \v 2 Sawa eez, Rut isaav pa Naimi ighaze: “Nene sawa to mbutuuŋ aniiŋ bali. Vena, irau nala nataghon yes uraata pida, ve ighaze lolodi isamin ghou, ghoro nayou aad bali pida to titaptap tizi taan?” \p Naimi ipamuul aliŋa ighaze: “Natug liva, nene poia. Ula.” \f + \fr 2:2 \ft Tutuuŋ to Maaron isaav tovene: Ighaze yes Yuda tiyou aniiŋ ila uum ve tipul pida tineep, irau timuul tila tiyou di maau. Yes irau tipul di tineep pa yes mbolaaŋa (Wkp 19:9-10). \f* \p \v 3 Tovenen Rut ila uum bali eez, ve itaghon yes uraata ve iyou a bali. Ye iwatag uum tonowen tama maau. Eemoghon ye ilaagh ila le deŋia kat pa uum bali to Boas. Boas yesuru Elimelek, siŋ ee moghon. \s1 Boas igham poian Rut \p \v 4 Mala maau ve Boas ipul Betelem ve inim ighaze ighita yes uraata toni. Ye inim ivot todi, ve isaav padi ighaze: “Yoova ineep toman gham.” \p Yes tipamuul aliŋa tighaze: “Poia to Yoova iza tiom.” \p \v 5 Ghoro Boas ighason mbesooŋa toni to iŋgin yes uraata ighaze: “Sa liva paghu tonowen? Siŋ toni sei masin?” \p \v 6 Mbesooŋa tonenen ipamuul aliŋa ighaze: “Nowe Moap tidi to ipul ndug toni, ve yesuru Naimi tinim. \v 7 Ye ighason ghou ighaze irau ila itaghon yes uraata ve iyou a bali pida to titaptap tizi taan. Tauto nayok pani. To mboŋmaagh kat ve inim, ye inoknok ghamuuŋ uraat. Tauto ŋgaramus ila yavyaav ve ate izi.” \p \v 8 Boas ilooŋ saveeŋ tonene, ve ila isaav pa Rut ighaze: “Natug liva, ulooŋ. Yom irau upul uum tonene, ve ula uum bali to ŋgeu ite paam maau. Uneep to sualen moghon, ve yamŋa uraata tiou ndiliva agham uraat. \v 9 Matam ila pa uraata tiou moghon. Ighaze timundig muul pa mbutuuŋ bali sine, ghoro ula utaghon di. You naŋgalsekin uraata tiou wa. Irau tigham samin ghom maau. Ve ighaze murun ghom, ghoro ula ughun ya to mbesooŋa titibi izila apatu ve inepneep we.” \p \v 10 Rut ilooŋ saveeŋ tonene, ve iput aghe, nagho izila pa taan, ve isaav pa Boas ighaze: “Wai, you loom tidi. Vena to yom ugham ŋgar tiina payou ve ughaze ugham poian ghou?” \p \v 11 Boas ipamuul aliŋa ighaze: “Varum, you nalooŋa wa. Sawa to azuwam imaat, ve inim, yom ugham poian rawam liva kat. Ve upul tamam, tinam, taan tiom ve ndug tiom, ve unum uneep toman tamtoghon to muuŋ yom uwatag di maau. \v 12 Yom unum uneep sualen, leso Yoova to Maaron to yes Israela ne, mata payom ve uyooŋ ila nima samba. Ye iwatag ŋgar poia to yom ughami. Tovenen ye pale igham lem atia poia kat, ve igham poian ghom.” \p \v 13 Rut ipamuul Boas aliŋa ighaze: “Tiina tiou, yom ugham poian ghou kat. You liva sorok. You nanimale uraata tiom ndiliva tonowen ne maau. Eemoghon lolom isamin ghou, ve usavia saveeŋ popoia payou. Tauto ugham lolog poia kat.” \p \v 14 Sawa to tighan aniiŋ, Boas ipoi Rut ighaze: “Ai, unum ugham am mberet pida, ve uzeeva ila sur lolo ve ughan.” Tovenen Rut yesŋa yes uraata mboledi izi, ve Boas igham bali mazooza pida pani. Rut ighami ve ighani le apo isuŋ, ve aniiŋ toni alulu ineep. \v 15 Tighan le isob, ve Rut imuul ila pa uraat. Boas isaav ariaŋa pa yes uraata toni tovene: “Ighaze Rut iyou bali ila le igharau pa bali poos eta, yam ayou avomim pani malep. Apuli ve iyou. \v 16 Ve sawa to apoos bali, apas pida, ve asuruuv di tizi taan. Leso ye ilat iyou di. Ve matamim iŋgal: Ayou avomim pani malep.” \s1 Rut ipaes pa Naimi pa ŋgar poia to Boas igham pani \p \v 17 Tovenen Rut iyouyou bali le rabrab izi. Ghoro indou di, ve ilos di le anoŋadi titaptap tizi, ve ikor di ila nakaral lolo. \v 18 Ghoro iŋgudi, ve imuul ila pa paanu, ve ipatooŋa pa rawa liva. Ve aniiŋ mazooza to ye ighani ve alulu ineep, nene ye igham pani paam. \v 19 Tovenen Naimi ighasoni ighaze: “Aazne, yom uyou bali tonene izi sine? Yom ugham uraat ila uum to sei? Ŋgeu to mata iŋgal ghom ve iuul ghom, poia to Yoova pale iza toni.” \p Rut ipamuul aliŋa ighaze: “Aazne, you nagham uraat ila uum to ŋgeu eez, iza Boas.” \p \v 20 Tovenen Naimi isaav pani ighaze: “Yoova pale ighur poia toni iza to Boas ve igham poiani! Ŋgar to Yoova to lolo ineep tuŋia ila to tamtoghon toni ve iuluul di, nene isob maau. Ye mata iŋgalŋgal yes mateeŋa ve iit to tanepneep ne paam.” Ve Naimi isaav muul ighaze: “Ŋgeu tonowen yesuru Elimelek, yes toŋvetaz. Yesuru siŋ ee moghon. Ye pale iyoon pait ve iuul ghiit pa pataŋani toit.” \p \v 21 Ghoro Rut isaav muul ighaze: “Ve mbeb ite. Boas isaav payou ighaze irau yeiŋa uraata toni ndiliva nigham uraat tovene le sawa to bali isob.” \p \v 22 Naimi isaav pa Rut ighaze: “Natug liva, ughita. Nene poia kat. Yamŋa uraata ndiliva to Boas agham uraat ila uum toni moghon. Ula pa uum to ŋgeu ite paam malep. Pa vene, undeeŋ pataŋani ma venen.” \v 23 Tovenen Rut yesŋa uraata ndiliva to Boas tighamgham uraat le sawa to mbutuuŋ bali ve wit isob. Sawa tonenen, Rut ineep toman rawa liva. Ipuli maau. \c 3 \s1 Naimi ighaze ikaal Rut le azuwa \p \v 1 Tinepneep le muri ghoro, Naimi isaav pa Rut ighaze: “Natug liva, you naghaze nakaal lem ŋgeu eta leso iŋgin ghom ve uneep pooi. \v 2 Ulooŋ. Boas to yamŋa uraata toni ndiliva aghamgham uraat ne, yesuru rawam Elimelek siŋ ee moghon. Mboŋ aazne, ye pale igham uraat izi ndug to tiriiŋ bali. \v 3 Tovenen ula uririu, ve ugham naunauŋ vuzi poia ila tinim, ve undud ghom pa nonogiiŋa poia eta. Ugharaat ghom le isob, ghoro ula ughita Boas izi ndug to tiriiŋ bali. Eemoghon upatooŋ taum pani rikia malep. Unepneep ve matam ilala pani. \v 4 Sawa to ye igham uraat toni le isob, ve ighan ve ighun le isob, ve ighaze igheen, ghoro matam kisin ndug toni to ghenooŋ. Usaŋani le igheen lolo imaagh, ghoro ula uit kaukauŋ pa aghe iza, ve ugheen izi aghe pughu. Ve ighaze ye isavia saveeŋ eta payom, ghoro ulooŋ aliŋa ve utaghoni.” \p \v 5 Rut ipamuul aliŋa ighaze: “Poia. Saveeŋ isob to yom usavia ne, pale nataghoni.” \v 6 Tovenen Rut imundig, ve ila pa ndug to tiriiŋ bali, ve itaghon saveeŋ isob to rawa liva isavia pani. \s1 Rut ighason Boas pa ulaaŋ \p \v 7 Boas ighan ve ighun le isob, ghoro lolo poia kat, ve ila igheen izi bali ndouŋ dige. Ghoro Rut ipasi poipoi ila le iit kaukauŋ pa Boas aghe iza, ve izi igheen to Boas aghe pughu. \v 8 Boas ighengheen le mboŋ anoŋa, ghoro imundig ve ighaze itoora, le ighita liva eez ighengheen izi aghe pughu! Tovenen ighasoni ighaze: \v 9 “Ou, yom sei?” \p Rut ipamuul aliŋa ighaze: “Tiina, nene you, mbesooŋa tiom Rut. Irau yom utir kaukauŋ tiom mata izala poghog? Pasa, yamru Elimelek siŋ ee moghon. Tovenen yom irau uyoon payou ve uul ghou.” \f + \fr 3:9 \ft Ŋgar to Rut ighami, pughu tovene: Ye ighaze Boas ighami inim azuwa, ve iŋgini pa nepooŋ toni. \f* \p \v 10 Boas isaav pani ighaze: “Natug liva, poia to Yoova pale iza tiom. Ŋgar to yom ughami ne, itaghon katin ŋgar to lolood ineep tuŋia ila to siŋ toit. Ve ilib pa ŋgar popoia pida to yom ughamgham di pa rawam liva Naimi. Pasa, nditamoot papaghu katindi tinepneep. Pida mbaliiŋ taudi, ve pida mbolaaŋa. Eemoghon yom ugham ŋgar pa todi eta maau. Yom uŋarua ghou pasa, you siŋ to azuwam. \v 11 Natug liva, umatughez ve ugham ŋgar naol malep. Mbeb tisob to yom ughason ghou pani, you pale nagham di. Pasa, tamtoghon to sualen tisob tiwatag tighaze yom liva poia. \v 12 Saveeŋ tiom, nene onoon. Yeru azuwam to imaat ne, siŋ ee moghon. Tovenen you irau nayoon payom ve nauul ghom. Eemoghon pughu tiou saguan ris. Ve ŋgeu ite inepneep. Pughu toni igharau kat pa azuwam. \v 13 Uneep sualen le ndugizau. Mboŋmaagh, ghoro you nala napalooŋ ŋgeu tonowen: Pale itaghon ŋgar to toŋvetaz ve iuul ghom, ma maau? Ighaze mbeb ighur pooi, nene poia. Ve ighaze maau, you taug pale nayoon payom ve nauul ghom. Saveeŋ tonene, you nambua iyaryaaŋ ila Yoova to Maaron mata yaryaara ne mata. Yo, yom irau ugheen sualen le ndugizau, ghoro ula.” \p \v 14 Tovenen Rut igheen izi Boas aghe pughu. Ndugizau sone ve Rut imundig ighaze imuul ila pa paanu. Leso tamtoghon eta ighita sob. Pasa, Boas isaav pani ighaze: “Lolog pa tamtoghon tiwatag tighaze yom unum tiou izi ndug to uraat tonene malep.” \v 15 Ve Boas isaav pani ighaze: “Ugham nonogiiŋa tiom to moŋeŋaaŋ ve uraava.” Tovenen Rut iraav nonogiiŋa toni, ve Boas ikor bali anoŋa izila le ivon. Ghoro iiti izala Rut daba, ve iŋgudi imuul ila pa paanu. \s1 Rut ipaesia ŋgar to Boas igham pani \p \v 16 Rut ila ivot to rawa liva, ve Naimi ighasoni ighaze: “Natugliva, taum tonanan? Vena?” Ghoro Rut ipaesia mbeb tisob to Boas igham pani. \v 17 Ve isaav muul ighaze: “Ughita. Ye igham aad bali anoŋa tonene paam. Pasa, lolo pa nimag ŋginiŋa ve namuul nanim tiom malep.” \p \v 18 Naimi ilooŋ saveeŋ toni, ve isaav pani ighaze: “Natug liva, atem izi. Uneep ve taghita sa ŋgar to pale ivot. Aazne, Boas irau mbole izi maau, le igharaat saveeŋ tonene le deŋia.” \c 4 \s1 Boas igham uraat pa saveeŋ to Rut \p \v 1 Sawa tonenen, Boas malmali ila ndug to lupuuŋ to ineep igharau ataam avo, ve mbole izi tonowe. Mala maau ve ŋgeu to Boas isavia pa Rut ne, inim. Ŋgeu tonowen, yesuru Elimelek siŋ ee moghon. Boas ighita, ve isaav ila pani ighaze: “Ai toghag, unum mbolem izi. Pasa, you leg saveeŋ payom.” Ye ilooŋ aliŋa ve ila mbole izi. \v 2 Ghoro Boas ila iyou ndolman saaŋgul to ndug Betelem tinim, ve isaav padi ighaze: “Anim mbolemim izi sualen.” Tovenen ndiran tonowen tila mboledi izi tomani. \v 3 Ghoro Boas ipamundigin saveeŋ pa togha tonenen ighaze: “Ughita. Naimi to ŋgaramus ipul taan to yes Moapa ve imuul inim, ye ighaze igholia taan to siŋ toit Elimelek. \v 4 Tauto nasaav payom pani. Ighaze lolom pa taan tonowen, ghoro ugholi ila yes ndolman ve tamtoghon pida to itiŋa tanepneep ne matadi. Pasa, pughu tiom igharau kat pa Elimelek, ve you nataghon ghom. Tamtoghon ite paam maau. Tovenen yom irau ughol taan toni. Ve ighaze lolom pa taan tonowen maau, usaav ghazooŋa payou ve nalooŋa. Leso nagholi.” \p Ŋgeu tonenen ipamuul aliŋa ighaze: “Poia. Pale nagholi.” \p \v 5 Tovenen Boas isaav pani muul ighaze: “Poia. Ighaze yom ughol taan tonowen ila to Naimi, yom irau ugham naar Rut, to Moap tidi ne paam inim azuwam, ve uŋgini. Leso taan tonowen taudi to timaat ne, izadi iyondyood pa taan todi.” \p \v 6 Ŋgeu tonenen ilooŋ saveeŋ tonene, ve isaav ighaze: “Ee-e you irau nagholi maau. Onoon, you irau nayoon pa Naimi ve nauuli. Eemoghon irau nasakia taan, ma mbeb tiou pida ila to ŋgeu ite ndinatu ne maau. Tambaŋa. You naneep, ve yom ugholi.” \p \v 7 (Muuŋ, yes Israela gabuadi tovene: Ighaze tighol taan eta, ma tiparabol pa mbeb pida, nene todi eez ipas duduuŋa to aghe izi, ve ighami ila to ita ite to yesuru tiparabol pa mbeb todi. Leso ipariaaŋ saveeŋ mbuaaŋ todi.) \v 8 Tovenen Boas togha to irau iyoon pa Naimi, isaav pani ighaze: “Yom taum ughol taan tonowen.” Ve ipas duduuŋa to aghe, ve igham pa Boas. \s1 Boas ivai Rut \p \v 9 Ghoro Boas isaav pa yes ndolman ve tamtoghon pida to tineep toman di ighaze: “Aazne, yam aghita pa matamim wa. Mbeb tisob to Elimelek toman ndinatu ru Malon ve Kilion, nene you pale naghol di ila to Naimi. \v 10 Ve Moap tidi Rut to Malon naar toni, ye paam, you pale naghami inim azuwag. Leso Elimelek ve ndinatu ru to timaat ne, izadi iyondyood pa taan todi, ve toŋvetaz todi toman ndug todi pughu paam, matadi kisin izadi, ve iseeŋga itaghoni taghoni gha ila. Aazne, yam asob aghita pa matamim.” \p \v 11 Yes ndolman ve tamtoghon pida to yesŋa tinepneep izi ndug to lupuuŋ tonowen tighaze: “Onoon! Yei nighita pa matamai wa. Azuwam paghu tonowen ighaze ilat ruum tiom, nene pale Yoova iuuli ve ipoop tamtoghon naol, inimale muuŋ igham pa nditimbuud liva ru, Rael ve Lea, to tipoop iit Israela pughuud. Ve yom pale unum tiina izi Eprata, ve lem izam tiina izi Betelem. \rq Mbnp 29:31; 30:22 \rq* \m \v 12 Yoova pale igham azuwam paghu tonanan ipoop lem ndinatum katindi. Leso siŋ tiom timasa tinim naol tinimale Yuda yesuru Tamar natudi Peres papaghu toni.” \rq Mbnp 38:27+ \rq* \s1 Rut ipoop Naimi le timbu eez \p \v 13 Tovenen Boas igham Rut inim azuwa. Yoova iuul Rut le apo, ve ipoop natu tamoot eez. \v 14 Tovenen Betelem tidi tisaav pa Naimi tighaze: “Tapait Yoova iza! Pasa, ye ipul ghom uneep sorok maau. Aazne, igham lem timbum poia eez. Tauto muri pale lem tamtoghon to iyoon payom ve iuul ghom. Ve yes Israela pale tighita tighaze ye iza tiina. \v 15 Rawam liva Rut lolo ineep tiom kat. Onoon, yom lem natum tamoot eta muul maau. Ve ighaze yom lem ndinatum nditamoot liim ve ru, yes irau tiuul ghom tinimale rawam liva tonene maau. Ughita. Aazne, ye ipoop lem timbum poia eez. Muri, sawa to unum liva waat, yom pale uneep ila timbum tonene nima, ve nepooŋ tiom pale poia kat.” \v 16 Ghoro Naimi imundig ve isavag timbu tonenen, ve igham payamyam pani. \p \v 17 Tovenen Betelem tidi tisaav tighaze: “A ghara, Naimi igham le paghu eez wa.” Ve tiwaat pain tonenen iza Obet. Obet tonene to natu Yesi. Ve Yesi natu, nene kinik David. \s1 Pitiiŋ to kinik David siŋ toni \p \v 18-22 Nene pitiiŋ to Peres papaghu toni: Peres natu, nene Ezron, Ezron natu Ram, Ram natu Aminadap, Aminadap natu Nason, Nason natu Salmon, Salmon natu Boas, Boas natu Obet, Obet natu Yesi, ve Yesi natu, nene David to inim kinik tiina to Israel. \rq Mbnp 38:29, 46:12; Mt 1:3+, Lu 3:31+ \rq*