\id ROM - Mutu (Saveeng-Oov) NT [tuc] -Papua New Guinea 2011 (web version -2013) \h Rom \toc1 Rau To Paulus Imbooda Ila To Yes Roma \toc2 Rom \toc3 Rom \mt1 Rau To Paulus Imbooda Ila To Yes Roma \mt2 Rom—Romans \c 1 \s1 Paulus ipaesia tau ve uraat toni \p \v 1 You Paulus nambood rau tonene. You mbesooŋa to Yesu Krisi. Ye tau isia ghou nanim le, ve ipoi ghou nanim mbaŋooŋa toni, leso navotia varu poia to Maaron. \rq Mbaŋ 9:15; Ga 1:15 \rq* \p \v 2 Varu poia tonene itaghon saveeŋ mbuaaŋ to muuŋ Maaron ivotia ila yes propeta toni avodi, ve timbooda ila rau patabuaŋ. \rq Lu 24:25+; Ro 15:8, 16:25+ \rq* \m \v 3-4 Varu poia tonene isavia Maaron Natu Yesu Krisi. Ye Tiina toit. Ye izi inim taan ve inim tamtoghon, ve ye siŋ to kinik David. Avuvu Patabuaŋ ipaghazoŋan ghiit pani ighaze mundigiiŋ toni ila mateeŋ, tauto ipatooŋa ighaze ye Maaron Natu, ve tapiri tiina kat. \rq Mt 1:1+; Hib 1:5 \rq* \m \v 5 Ila uraat to Yesu Krisi, Maaron ighur ghou nanim mbaŋooŋa toni itaghon tau poia toni. Leso nagham ndug ndug to Yuda maau ne tighur ila toni ve titaghon aliŋa, ve tipatooŋ iza tiina ivot ighazooŋ. \rq Mbaŋ 26:16+; Ro 16:26; Ga 1:15+ \rq* \m \v 6 Aazne, tamtoghon to ndug ndug tighur ila to Krisi ve titaghon aliŋa. Ve yam Roma paam agham tovene. Pasa, Maaron ipoi gham anim Yesu Krisi le wa. \p \v 7 You nambood rau tonene ilat to yam Roma asob to Maaron lolo payam, ve ipoi gham anim tamtoghon toni patabuaŋa. \p Poia toman luuma to Tamaan Maaron yesuru Tiina toit Yesu Krisi iza tiam. Onoon. \rq 1Kor 1:2+; Ga 1:3 \rq* \s1 Paulus ŋgar toni iyaryaaŋ ighaze ighita yes Roma \p \v 8 Saveeŋ tiou to ilat tiam muuŋ, nene vene: Ghurla tiam, tamtoghon tisasavia varu irau ndug tisob. Tauto sawa to matag iŋgal gham, lolog poia pa Maaron tiou, ve napaiti ila Yesu iza. \rq Ro 16:19; Kol 1:3+ \rq* \m \v 9-10 You nambesmbees pa Maaron toman lolog, ve navovotia varu poia to Natu. Ye tau ighita ghou ve iwatag: Saveeŋ to naghaze nasavia, nene onoon. You naghurghur gham ila suŋuuŋ tiou irau sawa isob. Ve naghaghason Maaron naghaze ighur leg ataam eta pa nalat naghita gham. Ve ighaze ye lolo tovene, nene pale nalat. \rq 1Tes 3:10; 2Tim 1:3 \rq* \m \v 11 Pasa, you naghaze naghita gham, ghoro poia. Leso napalot gham pa ŋgar ve tapiri to Avuvu Patabuaŋ igham payou, ve ayoon ariaŋa. \v 12 You naghaze napalot gham, ve yam paam apalot ghou. Leso itiŋa tawapalotin ghiit pa ghurla toit. \rq Ro 12:6+; 1Kor 12:7+; Hib 10:24 \rq* \p \v 13 Yam toŋvetaz, you naghaze yam awatag: Sawa naol, you naghamgham ŋgar naghaze le nalat naghita gham. Pasa, naghaze uraat tiou ighur anoŋa popoia pida tivot ila yam lolomim paam, inimale ndug pida to yes to Yuda maau. Eemoghon sawa isob to naghaze namundig, mbeb pida tiponpoon ataam payou. Tauto nalat maau. \rq Ro 15:22 \rq* \p \v 14 You naghita naghaze you leg uraat pa nauul tamtoghon tisob. Yes Grika, ve yes kankanooŋa to tivot sone ne paam. Ve yes to ledi ŋgar tintina, ve yes to ledi ŋgar maau ne paam. \v 15 Tauto lolog ipazaagh ghou naghaze navotia varu poia pa yam Roma paam, ghoro poia. \s1 Varu poia le tapiri tiina \p \v 16 You mayag pa varu poia maau. Pasa, Maaron tapiri ineep ila. Tapiri tonowen to igham mulin tamtoghon tisob to tighur ila to Krisi. Yes Yuda, ve yes to Yuda maau ne paam. \rq Mk 8:38; 1Kor 1:18+; 2Tim 1:8 \rq* \m \v 17 Varu poia ipaghazoŋan ghiit pa ataam to Maaron igham mulin ghiit itaghon saveeŋ mbuaaŋ toni, ve igham ghiit taneep deŋiaad ila mata. Nene ataam to ghurla. Ataam ite paam maau. Tamtoghon to ighaze ighur ila to Krisi, nene pale Maaron ighita ighaze ye ineep deŋia ila mata. Saveeŋa ineep ila Maaron aliŋa to timbooda. Ighaze: \q2 “Tamtoghon to ighaze ighur ila, nene pale ineep deŋia ila Maaron mata, ve igham nepooŋ poia ila toni.” \rq Hab 2:4; Ro 3:21+; Ga 3:11; Pil 3:9 \rq* \s1 Maaron mbalmbali toni iŋarua tamtoghon tisob pa sosor todi \p \v 18 Tamtoghon tisob to matadi iŋgal Maaron maau, ve tighamgham ŋgar samsamia to deŋiadi maau, ve titatan saveeŋ onoon, nene Maaron to ineep sambam, ye ipatooŋ mbalmbali toni padi, ve ighurghur atia izaza todi. \rq Mbo 7:11; Yo 3:36; Ep 5:6; Kol 3:6 \rq* \m \v 19-20 Ŋgar toni tonene, nene deŋia. Pasa, ye ipatooŋ tau padi ve tighazooŋ pa ŋgar toni pida wa. Onoon, tamtoghon tighita Maaron pa matadi maau. Eemoghon sawa to ye ighur sambam ve taan ve inim, yes tighitghita mbeb naol to ye ighur di. Mbeb tonowen tipaghazoŋan tamtoghon pani tighaze ye Maaron tau, ve tapiri tiina kat. Tapiri tonowen inepneep irau sawa isob. Tovenen tamtoghon irau tipoon taudi pa sosor todi maau. \rq Mbo 19:1+; Mbaŋ 14:17+ \rq* \p \v 21 Pasa, yes tiwatag: Maaron inepneep. Eemoghon tiroron pani maau. Matadi velegini inimale mbeb sorok. Ve lolodi poia pani ve tipaiti pa ŋgar popoia to ye ighamgham padi ne maau. Pasa, mbeb soroksorok to anoŋadi maau, tighamun ŋgar todi le tiwaghamgham. Ŋgar todi ighazooŋ maau inimale tineep ila ndoroom lolo. \rq Mbnp 8:21; Ep 4:17+ \rq* \m \v 22 Taudi tighaze yes ledi ŋgar tiina. Eemoghon maau. Ŋgar todi iwaghamgham tinimale yes borouŋa. \rq 1Kor 1:20,27, 3:18+ \rq* \m \v 23 Pasa, Maaron to iza tiina pa tapiri ve poia toni, ve ineep irau sawa isob, yes timbees pani maau. Tighur muridi pani. Ve tizi tigharaat ledi mbeb tinimale man, ŋgai, moot, pariiv, ve tamtoghon to tineep ris ve timaat ne anunudi, ve timbesmbees padi. Tighur mbeb soroksorok tonowen tinim maaron padi. \rq Lo 4:16+; Mbo 106:20; Mbaŋ 17:29 \rq* \p \v 24 Tauto Maaron ipul di titaghon ŋgar samsamia naol to lolodi igham pani, ve ŋgar mayaŋiiŋa naol to uliid to tiŋgalaaŋ maau, tivotvot ila lolodi. \rq Mbo 81:12; Ep 4:19; 1Pe 4:3 \rq* \m \v 25 Saveeŋ onoon to isavia Maaron tau, nene yes tipuli ineeple, ve titaghon ŋgar kaarom. Ve mbeb to Maaron ighur di tivot, nene yes tighur di tinim maaron, ve timbesmbees padi. Eemoghon iit irau tapait Maaron pa poia toni irau sawa isob. Pasa, ye to ighur mbeb tisob tivot. Onoon. \rq 2Tes 2:10; 1Yo 5:20 \rq* \p \v 26 Tovenen yes tighur muridi pa Maaron, ve ye ipul di titaghon ŋgar samsamia naol to lolodi igham pani. Tauto tighamgham ŋgar mayaŋiiŋa naol to deŋiadi maau. Ndiliva tipul vaiuuŋ ŋgara kat to Maaron ighuri, ve timogheer pa nditadi ndiliva. \rq Wkp 18:22+; Ep 5:11+ \rq* \m \v 27 Ve yes nditamoot tovene paam. Tipul ŋgar to vaiuuŋ ndiliva to Maaron ighuri, ve lolodi igham pa nditadi nditamoot pida, ve timomogheer padi, ve tigham ŋgar mayaŋiiŋa naol. Tovenen tiyel pa ataam to Maaron, ve pataŋani to ivot padi ve iwaghamun di, nene iyat sosor todi tonowen. \rq Mbnp 19:5; 1Kor 6:9,18 \rq* \p \v 28 Yes matadi iŋgal Maaron maau. Tovenen ye ipul di tila pa naghodi moghon. Tauto ledi ghilalooŋ muul maau, ve tighamgham ŋgar samsamia naol to deŋiadi maau. \rq Ro 1:22 \rq* \m \v 29 Lolodi ivon kat pa ŋgar samsamia naol to deŋiadi maau. Matadi mbeb, tighurghur koi pa tamtoghon, lolodi igham pa mbeb to nditadi, ve tirabrab tamtoghon timatmaat. Ve tiwazoran di, tighamgham kaarom, lolodi tighaze le tiwaghamun tamtoghon, ve tininin avodi pa nditadi. \rq Ga 5:19+ \rq* \m \v 30 Yes tiŋgalŋgal saveeŋ pa nditadi, ve tighurghur koi pa Maaron, tiseisei pa taudi, tiveveleg nditadi, tipapait taudi izadi, tipeipei ŋgar samsamia papaghu, ve tizorzoor nditamandi ve nditinandi aliŋadi. \v 31 Yes ledi ŋgar maau. Ŋgar todi iwaghamgham tinimale borouŋa. Ve tireureu saveeŋ mbuaaŋ todi, tighur lolodi pa siŋ todi maau, ve lolodi isamin tamtoghon maau. \v 32 Eemoghon yes tiwatag: Maaron isaav pataghaaŋ wa ighaze yes to tighamgham ŋgar tovene, nene poia pa timaat ve tilaledi. Eemoghon maau. Tinoknoki sone. Ve ighaze nditadi pida titaghon di pa ŋgar todi samia tonowen, nene igham di lolodi poia ve tipait di. \rq Mbo 50:18; Ro 6:21,23 \rq* \c 2 \s1 Maaron pale iŋgabiiz ghiit ve ighur atia pait \p \v 1 Yo, yom sei to uŋgagabiiz tamtoghon ve ughaze yes samsamiadi, you leg saveeŋ payom paam. Pasa, ŋgar to yes tighamghami, yom ughami paam. Tovenen saveeŋ to upiyaava padi, nene imuul pa taum. Ve yom irau upoon taum pa sosor tiom maau. Pasa, yom ughamgham sosor raraate inimale yes tighami. \rq Mt 7:1+; Yo 8:7+ \rq* \m \v 2 Iit tawatag: Yes to tighamgham ŋgar samsamia tovene, Maaron pale ighur atia padi. Ve ighaze ye igham tovene, nene deŋia. \rq Ro 1:18 \rq* \m \v 3 Ughita. Yom uŋgagabiiz tamtoghon ve ughaze yes samsamiadi. Eemoghon taum utaghon ŋgar raraate inimale yes tighamghami. Vena, ughaze Maaron pale ighurghur ghom? Maau kat! Ye pale iŋgabiiz ghom ve ighur atia payom paam. \v 4 Ughita. Maaron ipatooŋ poia toni tiina kat payom. Pasa, ye itatan ate, ve ighur atia payom rikia maau. Vena, matam velegin poia toni tonowen? Ughilaal, ma maau? Ye igham tovene, leso igham ghereb payom, ve utoor ŋgar tiom. \rq Igham 34:6+; Ep 2:4+; 2Pe 3:9,15 \rq* \p \v 5 Eemoghon ŋgar tiom iyaryaaŋ kat, ve lolom pa utoor ŋgar tiom maau. Ŋgar to ughamghami, nene inimale undoundou lem atia pa samia tiom. Mboŋ Muri, Maaron pale ipatooŋ mbalmbali toni ivot ighazooŋ, ve ighur atia deŋia iyat tamtoghon eŋaeŋa sosor todi. Sawa tonenen, mbalmbali toni pale iŋarua ghom pa sosor tiom. \rq Ro 1:18; Syg 6:17 \rq* \s1 Maaron pale ighur atia pa tamtoghon eŋaeŋa itaghon ŋgar todi todi \p \v 6 Maaron pale ighur atia pa tamtoghon eŋaeŋa itaghon ŋgar todi todi. \rq Mbo 62:12; 2Kor 5:10; Syg 22:12 \rq* \m \v 7 Tovenen yes to tiyoon ariaŋa pa badooŋ pataŋani, ve tighamgham ŋgar popoia, ve tizuaria di tighaze le Maaron tau ipait di ve tineep tomani ila ŋguruba lolo irau sawa isob, nene yes pale tigham nepooŋ poia ila toni itaghoni taghoni gha ila. \rq Mt 25:46 \rq* \m \v 8 Eemoghon yes to titaghon saveeŋ onoon maau, ve matadi iŋgal taudi moghon, ve tighamgham ŋgar to deŋia maau, nene pale Maaron ate yabyab padi kat, ve mbalmbali toni tiina iza todi. \rq Mt 7:18; Ro 1:18; 2Tes 1:8 \rq* \m \v 9 Tovenen tamtoghon tisob to tighamgham ŋgar samsamia, nene pale pataŋani tiina toman yabyabuuŋ igham di. Pale igham yes Yuda muuŋ, ghoro yes to Yuda maau ne anadi. \v 10 Eemoghon tamtoghon tisob to tighamgham ŋgar popoia, nene pale Maaron ipait di, ve yesŋa tilup di tinim ee moghon, ve tineep pooi ila ye taau ŋguruba lolo. Ye pale igham tovene pa yes Yuda muuŋ, ghoro igham pa yes to Yuda maau ne paam. \rq Mbaŋ 10:34 \rq* \m \v 11 Pasa, Maaron ivool to tamtoghon eta maau. Gabizooŋ toni, ye itaghon ŋgar raraate moghon pa tamtoghon tisob. \rq Ep 6:9; 1Pe 1:17 \rq* \p \v 12 Onoon, yes to Yuda maau, tikankaan pa tutuuŋ to Mose. Eemoghon ighaze tisosor ila Maaron mata, ye pale ighur atia padi ve tilaledi. Ve yes Yuda tineep ila tutuuŋ to Mose samba, ve tutuuŋ tonowen igham pooz padi. Tovenen Maaron pale iŋgabiiz di itaghon tutuuŋ tonenen. \v 13 Ve tapatum ghiit. Pasa, loŋaaŋ tutuuŋ moghon irau igham ghiit taneep deŋiaad ila Maaron mata ne maau. Tataghon tutuuŋ, ghoro taneep deŋiaad ila ye mata. \rq Mt 7:21; Yems 1:22+, 2:22+ \rq* \p \v 14 Onoon, ndug ndug to Yuda maau, tiwatag tutuuŋ to Mose maau. Eemoghon muuŋ ve inim, yes paam ledi ghilalooŋ ineep ila lolodi. Ghilalooŋ todi tonowen to ighamgham pooz padi inimale tutuuŋ. \rq Mbaŋ 10:35 \rq* \m \v 15 Ghilalooŋ todi tonowen ipatooŋ di ighaze Maaron imbood tutuuŋ toni ila lolodi wa. Tauto sawa to tigham ŋgar samia eta, taudi tiyamaana ila lolodi tighaze tigham sosor. Ve sawa to tigham ŋgar poia, tiyamaan di tighaze ledi sosor maau. \rq Yer 31:31+; Hib 8:10 \rq* \m \v 16 Varu poia to you navovotia, isaav tovene: Sawa to Mboŋ Muri, Yesu Krisi pale igham uraat to gabizooŋ to Tama Maaron ighuri ila nima. Sawa tonenen, ŋgar ŋgozaaŋ to tamtoghon pale tisob tivot tighazooŋ, ve ye ighur atia padi. \rq Mbaŋ 10:42, 17:31; 2Kor 5:10 \rq* \s1 Yes Yuda timamalaaŋ pa tutuuŋ to Maaron \p \v 17 Yom sei to uwaat taum ughaze yom Yuda, you leg saveeŋ payom paam. Pasa, yom unumeer tutuuŋ to Mose ughaze igham ghom uneep deŋiam ila Maaron mata, ve upapait taum ughaze yom uwatag katin Maaron. \rq Mt 3:9; Yo 5:45; Ro 9:4+ \rq* \m \v 18 Ŋgar to Maaron lolo pani, yom uwatagi. Ve mbeb to poia kat ilib pa mbeb tisob, nene tutuuŋ ipaghazoŋan ghom pani ve ughilaala wa. \v 19-20 Yom ugham ŋgar ughaze ŋgar popoia ve saveeŋ onoon to ineep ila tutuuŋ to Mose, yom ughazooŋ pani wa. Tauto unumeer taum ughaze yom irau upatooŋ ataam pa yes to matadi pisi, ve unum ghazooŋa pa yes to tineep ila ndoroom lolo. Ve ughaze upasaluŋgan yes kankanooŋa, ve upatoot yes to ŋgar todi imatu sone. \rq Mt 15:14; Yo 9:40+ \rq* \p \v 21 Laak, yom to ughaze upatoot tamtoghon pida, pughu vena to upatoot taum maau? Ughita. Yom uvovotia saveeŋ pa tamtoghon ughaze tiyub malep. Ve vena pa yom taum? Uyubyub, ma maau? \rq Mbo 50:16+; Mt 23:3+ \rq* \m \v 22 Ve usavsaav pa tamtoghon ughaze tighur maat malep. Taum ughur maat, ma maau? Ve ughaze lolom pa maaron kaaromŋa rita maau kat. Vena, uyub mbeb eta to rumai todi, ma maau? \rq Mt 5:27+ \rq* \m \v 23 Yom to upapait taum ughaze uwatag katin tutuuŋ to Maaron, vena? Taum umalaaŋ pa tutuuŋ tonowen rita maau? Pasa, ighaze umalaaŋ pani, yom uwaghamun Maaron iza. \v 24 Ŋgar to ughami, timbood saveeŋa pataghaaŋ wa. Tighaze: \q2 “Ŋgar to yam aghami, nene inim pughu pa ndug ndug to Yuda maau ne tipiyaav saveeŋ velegiiŋ pa Maaron.” \rq Ezek 36:20+; 2Pe 2:2 \rq* \s1 Ŋgar to zirooŋ tamtoghon, nene mbeb tau maau. Mbeb tau nene tataghon Maaron ŋgar toni \p \v 25 Ighaze utaghon katin tutuuŋ to Maaron, nene pale ŋgar to zirooŋ ghom iuul ghom. Ve ighaze umamalaaŋ pa tutuuŋ toni, nene pale ŋgar to zirooŋ ghom inim mbeb sorok, ve Maaron ighita ghom ighaze yom raratem unumale yes to tizir di maau. \rq Ga 5:3 \rq* \m \v 26 Ve ighaze ŋgeu eta tiziri maau, eemoghon mata kisin tutuuŋ to Maaron ve itaghoni, nene pale Maaron ighita ighaze ye ineep deŋia ila mata raraate inimale yes to tizir di. \rq Ro 2:7,10; Ga 5:6 \rq* \m \v 27 Onoon, tutuuŋ to timbooda, yam Yuda awatagi. Ve tizir gham wa. Eemoghon ighaze amamalaaŋ pa tutuuŋ, ghoro apatum gham. Pasa, yes to tizir di maau, eemoghon matadi kisin tutuuŋ to Maaron ve titaghoni, yes pale tipatooŋ sosor tiam ivot ighazooŋ, ve Maaron ighur atia tiina payam. \rq Mt 12:41+ \rq* \p \v 28-29 Ighaze tamtoghon eta iparim tau ighaze ye Yuda, eemoghon itaghon Maaron ŋgar toni maau, nene ye Yuda tau maau. Pasa, ŋgar tau to yes Yuda, nene mbeb to lolood. Ve uraat to zirooŋ tamtoghon tovene paam. Nene mbeb to uliid moghon maau. Nene mbeb to lolood. Maaron Avuvu igham ŋgar muŋgina ilale, ve igham ŋgar paghu ivot ila lolood. Mbeb tovene, tutuuŋ to timbooda, irau igham pait maau. Tamtoghon to ighaze mbeb tovene ivot pani, ye pale igham ŋgar pa pakuruuŋ to tamtoghon maau. Ye pale izuaria tau pa pakuruuŋ to inim pa Maaron moghon. \rq Ro 9:6+; 1Kor 4:5; 2Kor 3:6; Ga 6:15; Pil 3:3; Kol 2:11+ \rq* \c 3 \s1 Yuda pida tighur muridi pa Maaron. Eemoghon ye itaghon saveeŋ mbuaaŋ toni \p \v 1 Saveeŋ tiou tonene avaat ipamundigin ghasoniiŋ tovene: Vena, yes Yuda ledi mbeb eta to igham di tilib pa tamtoghon pida, ma maau? Ve ŋgar to zirooŋ tamtoghon paam, iuul di vena? \v 2 Aghita. Maaron iuul yes Yuda ila ataam naol. Mbeb tiina kat to ye igham padi, nene ye ighur saveeŋ toni ila nimadi pa tiŋgini. \rq Mbo 147:19+; Mbaŋ 7:38; Ro 9:4 \rq* \m \v 3 Onoon, saveeŋ to timbua toman Maaron, tamtoghon todi pida titaghoni maau. Ve vena? Ŋgar todi tonowen irau igham Maaron paam ireu saveeŋ mbuaaŋ toni? \rq Ro 11:29; 1Kor 1:9; 2Tim 2:13 \rq* \m \v 4 Maau kat! Ighaze tamtoghon tisob tigham kaarom, tigham kaarom lak! Eemoghon Maaron saveeŋ toni, nene onoon moghon, ve ye itataghon saveeŋ mbuaaŋ toni irau sawa isob. Saveeŋa timbooda pataghaaŋ wa. Tighaze: \q2 “Maaron, saveeŋ isob to usasavia, nene tamtoghon tighilaala tighaze deŋia moghon. \q2 Ve ighaze koiamŋa tipayoon ghom pa savsaveeŋ, nene pale ulib padi.” \rq Mbo 51:4, 116:11 \rq* \p \v 5 You nawatag. Ndiran pida to titaghon ŋgar to taan, pale tighamun saveeŋ tighaze: “Ighaze sosor toit ipaghazoŋan ŋgar deŋia to Maaron, pughu vena to ye ate yabyab pait ve ighur atia pa sosor toit? Ŋgar toni tonowen, deŋia maau. Pasa, ighaze iit tagham sosor maau, nene pale ye le ataam eta pa ipatooŋ ŋgar toni deŋia ivot ighazooŋ ne maau. \rq Ro 3:8, \rq* \m \v 6 Ŋgar tovene poia maau kat! Ighaze Maaron itaghon ŋgar deŋia maau, nene pale iŋgabiiz iit tamtoghon to taan vena? \p \v 7 Ve tamtoghon ite pale isaav sorok ighaze: “Ŋgar kaarom to you naghami, nene iuul Maaron. Pasa, ipaghazoŋan ŋgar toni to ye avo onoon ivot ighazooŋ. Ve mbeb tonene pale igham tamtoghon tipait iza. Ve ighaze venen, pughu vena to ye iŋgabiiz ghou ighaze you nagham sosor, ve ighur atia payou?” \v 8 Ŋgar tovene, nene inimale saveeŋ to yes to ŋgar todi iwaghamgham tighaze iit tagham ŋgar samia, ghoro poia. Pasa, ŋgar toit samsamia pale inim ataam pa mbeb poia ivot. You nawatag: Ndiran pida tiŋgal saveeŋ payou sorok tighaze you navovotia saveeŋ tovene pa tamtoghon. Ndiran tonowen, Maaron tau pale ighur atia padi. Ve ighaze ye igham tovene, nene pale deŋia. \s1 Tamtoghon tisob tipul ataam to Maaron \p \v 9 Tovenen pale tasaav vena? Yei Yuda nilib pa yes to Yuda maau? Maau kat! Pasa, you navotia sosor toit ivot ighazooŋ wa. Iit tasob taneep ila samia lolo. Yes Yuda, ve yes to Yuda maau ne paam. \rq Ro 1:18+; Ga 3:22 \rq* \m \v 10 Saveeŋa timbooda pataghaaŋ wa. Tighaze: \q2 “Tamtoghon eta ineep deŋia ila Maaron mata maau. \q2 \v 11 Ve tamtoghon eta le ghilalooŋ maau. \q2 Eta izuaria tau pa Maaron maau. \rq Mbo 14:1+, 53:1+ \rq* \q2 \v 12 Pasa, tamtoghon tisob tipul ataam toni wa. \q2 Tauto tiwaghamgham, ve irau tigham uraat poia eta maau. \q2 Todi eta igham ŋgar poia maau. Tisob tisami moghon. \q2 \v 13 Saveeŋ mbuuza to ivotvot ila avodi, nene inimale naal to avo ikakaak. \q2 Avodi kaarom, ve saveeŋ todi iwaghamun tamtoghon inimale moot samia. Pasa, saveeŋ samsamia naol ivotvot ila avodi. \rq Mbo 5:9, 140:3 \rq* \q2 \v 14 Tovenen avodi poia maau. Moghon moghon tipipiyaav saveeŋ samsamia pa tiwaghamun tamtoghon. \rq Mbo 10:7 \rq* \q2 \v 15 Sawa isob, tilandaad pa rabuuŋ tamtoghon timatmaat. \q2 \v 16 Ataam to titaghoni, nene ataam to tawaghamun tamtoghon ve tagham pataŋani padi. \q2 \v 17 Tovenen ataam to talup ghiit tanim ee moghon ve taneep toman lolood luuma, nene yes tiwatagi rita maau. \rq Is 59:7+; Lu 1:79 \rq* \q2 \v 18 Ve Maaron paam, timatughez pani maau, ve matadi iŋgali rita maau.” \rq Mbo 36:1 \rq* \s1 Ataam to taghoniiŋ tutuuŋ irau igham ghiit taneep deŋiaad ila Maaron mata maau \p \v 19 Iit tawatag: Saveeŋ isob to ineep ila tutuuŋ to Mose, nene iŋarua yes Yuda to tineep ila tutuuŋ samba. Eemoghon yes titaghon katin tutuuŋ tonowen maau. Tovenen iit tamtoghon tasob to taneep izi taan, tutuuŋ to Maaron ineep pa ipoon avood ve ipamundigin ŋgar toit. Leso taghilaal sosor toit, ve tawatag taghaze Maaron pale ighur atia pait. \rq Ro 3:9,23, 4:15 \rq* \m \v 20 Tovenen ŋgar to taghoniiŋ tutuuŋ, nene irau inim ataam pa tamtoghon eta pa ineep deŋia ila Maaron mata ne maau. Maau le maau kat. Tutuuŋ ineep pa ipamundigin ŋgar toit, leso taghilaal sosor toit. \rq Mbo 143:2; Ro 7:7; Ga 2:16, 3:11 \rq* \s1 Ataam to Maaron igham ghiit taneep deŋiaad ila mata \p \v 21 Ve aazne, Maaron ivotia ataam paghu to igham mulin ghiit itaghon saveeŋ mbuaaŋ toni, ve igham ghiit taneep deŋiaad ila mata. Ataam tonene, nene ataam to taghoniiŋ tutuuŋ maau. Eemoghon tutuuŋ ve saveeŋ to muuŋ yes propeta tisavia, nene isavsaav pa ataam tonene. \rq Mbnp 15:6; Mbaŋ 10:43, 15:11; Ro 4:6; Pil 3:9 \rq* \m \v 22-23 Ataam tonene, nene ataam to ghurla. Tamtoghon tisob to tighur ila to Yesu Krisi, Maaron pale ighita di ighaze tineep deŋiadi ila mata. Yes Yuda, ve yes to Yuda maau ne paam. Pasa, tamtoghon eta ilib pa ita ite maau. Iit tasob rarateed moghon. Tasob tasosor wa. Pasa, tataghon Maaron gabua ve ŋgar toni iraua maau. Ŋgar ve nepooŋ toit, nene ipatooŋa ighaze ye iza tiina ne maau. \rq Ro 1:17, 11:32; Ga 3:22 \rq* \m \v 24 Eemoghon poia to Maaron ilib kat. Tauto lolo isamin ghiit, ve ighur leed ataam ite pa taneep deŋiaad ila mata. Ataam tonene ivot ila tauud poia toit eta maau. Nene ivot ila uraat to Yesu Krisi. Ye imbaad sosor toit atia, ve ipas ghiit tavot pa samia tapiri. \rq Ro 5:1; Ep 1:7, 2:8; Tit 3:5 \rq* \m \v 25 Maaron ighur Krisi ighaze imaat inim watooŋrau, leso siŋ toni ireu sosor to tamtoghon, ve itatan mbalmbali to Maaron. Tovenen yes to tighur ila toni, ye pale ireu sosor todi isob ilale. \p Yes to muuŋ tigham sosor ne paam, Maaron lolo isamin di, tauto iwaghamun di maau ve ipul di tineep. Ŋgar toni tonowen, nene deŋia. Pasa, ye iwatag ighaze muri, Natu pale imbaad sosor todi atia. \rq Mbaŋ 13:38+; 2Kor 5:19; Kol 1:20 \rq* \m \v 26 Ve aazne tovene paam. Ighaze Maaron lolo isamin yes to tighur ila to Krisi, ve ireu sosor todi, ve igham di tineep deŋiadi ila mata, nene deŋia. Pasa, Krisi imbaad sosor todi atia wa. \p \v 27 Ve ighaze venen, sei irau ipait tau ighaze ŋgar to ye ighamghami, nene poia ila Maaron mata? Maau. Paitooŋ tovene irau ivot muul maau. Pasa, iit tataghon katin tutuuŋ, ghoro tapait tauud. Eemoghon aazne, iit tataghon ataam to tutuuŋ muul maau. Tataghon ataam to ghurla. \rq 1Kor 1:29+; Ro 4:5; Ep 2:9 \rq* \m \v 28 Pasa, iit tawatag: Ŋgar to taghoniiŋ tutuuŋ, nene irau igham ghiit taneep deŋiaad ila Maaron mata maau. Ghurla toit, tauto inim ataam pait ve taneep deŋiaad ila Maaron mata. \rq Ro 8:3; Ga 2:16; Ep 2:8+ \rq* \p \v 29 Vena, Maaron ye Maaron to yes Yuda moghon? Maau. Ye Maaron to yes to Yuda maau ne paam. \rq Mbaŋ 10:34+; Ro 10:12; Ga 3:28 \rq* \m \v 30 Pasa, Maaron ee moghon to inepneep. Ve ye ighur ataam ee moghon pa tamtoghon tisob tineep deŋiadi ila mata. Yes to tizir di, ve yes to tizir di maau ne paam. Ataam ee moghon to tineep deŋiadi ila Maaron mata, nene ghurla todi. \rq Mbaŋ 15:9+; Ro 4:11+; Ga 3:8 \rq* \m \v 31 Vena? Ighaze tapakur ghurla toit inim mbeb tiina, pale igham ghiit mataad velegin tutuuŋ to Maaron inimale mbeb sorok? Maau kat! Ghurla toit, nene ipamundigin ghiit pa tataghon katin tutuuŋ ŋgara. \rq Mt 5:17; Ro 8:3-4, 13:10; Ga 5:22+ \rq* \c 4 \s1 Abaram yesuru David tipatooŋ ghiit pa ataam to ghurla \p \v 1 Yo, iit mataad iŋgal ila pa Abaram to yei Yuda nivot ila toni. Pale tasaav vena pani? \v 2 Ye igham ŋgar popoia moghon ve itaghon katin tutuuŋ to Maaron, tauto Maaron ighita ighaze ye ŋgeu deŋia? Maau. Pasa, ighaze venen, nene ye irau ipait tau ila Maaron mata. \v 3 Eemoghon Maaron aliŋa to timbooda, isaav ighaze: \q2 “Abaram ighur ila to Maaron, tauto Maaron ighita ighaze ye ŋgeu deŋia.” \rq Mbnp 15:6; Ga 3:6; Yems 2:23 \rq* \p \v 4 Ighaze tamtoghon eta igham uraat, ve tigham le atia, nene taghita taghaze atia tonenen tigham pani sorok maau. Nene tigholi pa uraat toni. \rq Ro 11:6 \rq* \m \v 5 Ve tamtoghon to ighaze inumeer ŋgar ve uraat popoia to ye igham di ne maau, ve ighur ila ighaze Maaron moghon irau igham iit tamtoghon samsamiaad taneep deŋiaad ila mata, nene tamtoghon tovene to Maaron pale ighita ghurla toni, ve iwaata ighaze ye ŋgeu deŋia. \rq Yo 6:29; 2Kor 5:21; Pil 3:9 \rq* \m \v 6 Kinik David paam isavia saveeŋ raraate ighaze: Yes to ŋgar ve uraat todi poia ila Maaron mata maau, eemoghon ye ighita di ighaze tineep deŋiadi ila mata, nene yes pale tinidi iza pa poia toni to iza todi. Pasa, saveeŋ toni waaro eez isaav tovene: \q1 \v 7 “Ighaze tamtoghon eta izoor Maaron aliŋa ve isosor pa ataam toni, ve Maaron lolo isamini ve ireu sosor toni, \q2 nene pale tini iza pa poia to Maaron to iza toni. \q2 \v 8 Onoon kat, ighaze Maaron ipul sosor to tamtoghon eta, ve mata iŋgali muul maau, \q2 nene pale tamtoghon tonenen tini iza pa poia to Maaron to iza toni.” \rq Mbo 32:1+; 2Kor 5:19 \rq* \p \v 9 Ve sei masin to poia to Maaron iza todi? Yes Yuda moghon to tizir di, ma ndug ndug to tizir di maau ne paam? Mataad iŋgal imuul ila pa Abaram. Yei nisavia wa: Ghurla toni, tauto Maaron ighita ighaze ye ŋgeu deŋia eez. \v 10 Laak, sawa sine to Maaron ighita Abaram ighaze ye ŋgeu deŋia? Tiziri le isob, ghoro Maaron isaav pani tovene? Maau. Maaron ighita Abaraam ighaze ye ŋgeu deŋia muuŋ, ve muri ghoro, tiziri. \v 11 Tovenen sawa to tiziri sone, ghurla toni ighami ineep deŋia ila Maaron mata. Ve muri ghoro, tiziri. Maaron isavia ŋgar to zirooŋ tamtoghon pa Abaram inim ghilalooŋ pa ghurla toni, leso ipaloti ve iwatag kat ighaze ye ineep deŋia ila Maaron mata. Tauto yes to tizir di maau ve tighur ila, ve Maaron ighita di ighaze tineep deŋiadi ila mata, nene tisob tinim Abaram papaghu toni. \rq Mbnp 17:10+; Ro 4:16+; Ga 3:7+ \rq* \m \v 12 Ve yes to tizir di ne paam. Ighaze titaghon ŋgar to tamaan Abaram, ve tighur ila to Maaron inimale Abaram ighur ila toni indeeŋ sawa to tiziri sone, nene pale tinim Abaram papaghu toni. \s1 Yes to tighur ila, tauto tighita saveeŋ mbuaaŋ to Maaron anoŋa \p \v 13 Muuŋ, Maaron imbua saveeŋ toman Abaram ve papaghu toni ighaze ye pale igham taan isob inim ledi. Laak, Abaram itaghon katin tutuuŋ to Maaron, tauto ye isavia saveeŋ tonene pani? Maau. Maaron isavia saveeŋ tonene pani pasa, Abaram ighur ila toni, ve ghurla toni ighami ineep deŋia ila ye mata. \rq Mbnp 17:4+ \rq* \m \v 14 Ighaze tamtoghon to titaghon katin tutuuŋ, yes moghon to pale tighita saveeŋ mbuaaŋ to Maaron anoŋa, nene pale anoŋa ivot vena? Maau. Pale inim mbeb sorok. Ve ghurla toit tovene paam. Inim mbeb sorok. \v 15 Pasa, tamtoghon eta itaghon katin tutuuŋ maau. Iit tasob tamamalaaŋ pani. Tauto tutuuŋ inim pughu pa mbalmbali to Maaron izaza toit. Ve inimale tutuuŋ ineep maau, tone irau tamalaaŋ pani maau, ve leed sosor ila Maaron mata maau. \rq Ro 5:13, 7:7+; Ga 3:10,18 \rq* \p \v 16 Tauto Maaron igham poian ghiit, ve ighur leed ataam ite leso taghita saveeŋ mbuaaŋ toni anoŋa. Nene ghurla toit. Pasa, ŋgar toni iyaryaaŋ ighaze le saveeŋ mbuaaŋ toni ighur anoŋa pa Abaram papaghu toni tisob. Yes Yuda to titaghon tutuuŋ to Mose, ve yes to Yuda maau, to titaghon Abaram pa ghurla toni ne paam. Pasa, iit tasob to taghur ila to Krisi, Abaram inim tamaan. \rq Ro 3:24, 15:8; Ga 3:7,22 \rq* \m \v 17 Saveeŋa timbooda pataghaaŋ wa. Tighaze: \q2 “You naghur ghom leso unum ival tiina to ndug ndug tamandi.” \rq Mbnp 17:4+ \rq* \m Aazne, saveeŋ tonene anoŋa ivot pa iit tamtoghon to taghur ila to Krisi. Pasa, Maaron ighita ghiit ighaze iit tanim Abaram papaghu toni. Abaram ipatooŋ ghiit pa ataam to ghurla. Pasa, ye ighur ila to Maaron ighaze ye irau ipamundigin yes mateeŋa. Ve ighur ila ighaze Maaron isaav moghon, ve mbeb to muuŋ tineep maau ne, tivot. \rq Yo 5:21; Hib 11:3,19 \rq* \s1 Abaram ipatooŋ ghiit pa ataam to ghurla \p \v 18 Muuŋ, Maaron imbua saveeŋ toman Abaram ighaze: “Papaghu tiom pale timasa tinim ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ.” Abaram iwatag: Tau tapiri irau igham saveeŋ tonowen anoŋa ivot maau. Eemoghon ye ighur ila kat ighaze Maaron tapiri pale igham mbeb tonowen ivot. Tauto ighurghur mata pani. Ghurla toni iyaryaaŋ tovene, tauto inim ival tiina to ndug ndug tamandi. \rq Mbnp 15:5 \rq* \m \v 19 Sawa tonenen, Abaram iwatag: Ye inim olman wat, ve tapiri imbool wa. Pasa, ndaman toni igharau pa tamoot liim (100). Ve Sara paam inim olman tidi. Sawa toni to popaaŋ isob wa. Eemoghon Abaram iyoon ariaŋa pa ghurla toni. \rq Mbnp 17:17, 18:11; Hib 11:11+ \rq* \m \v 20 Ve lolo ru pa saveeŋ mbuaaŋ to Maaron maau. Ghurla toni iyaryaaŋ le iyaryaaŋ kat. Tauto ipatooŋ Maaron iza tiina ivot ighazooŋ. \v 21 Pasa, Abaram ighur ila kat tovene: Ighaze Maaron imbua saveeŋ pa mbeb eta, nene ye tapiri irau igham anoŋa ivot. \rq Mt 19:26 \rq* \m \v 22 Abaram ghurla toni iyaryaaŋ tovene, tauto Maaron ighita ighaze ye ŋgeu deŋia. \p \v 23-24 Saveeŋ waaro tonene, timbooda pa Abaram moghon maau. Iŋarua ghiit paam. Pasa, ighaze iit taghur ila to Maaron to ipamundigin Tiina toit Yesu pa mateeŋ, nene ye pale ighita ghiit ighaze iit paam taneep deŋiaad ila mata. \rq Ro 10:9, 15:4 \rq* \m \v 25 Pasa, sosor toit, tauto Maaron ipul Yesu ila tamtoghon nimadi, ve tirabi imaat. Ve ipamundigini pa mateeŋ, leso igham ghiit taneep deŋiaad ila mata. \rq Ro 5:8-9; 2Kor 5:21 \rq* \c 5 \s1 Aazne, itiŋa Maaron talup ghiit tanim ee moghon wa \p \v 1 Tovenen, iit to taghur ila to Krisi, taneep deŋiaad ila Maaron mata wa. Ve Tiina toit Yesu Krisi irab motin koi to muuŋ ineep ila itiŋa Maaron sosood. Ye inim ataam pait, tauto aazne itiŋa Maaron talup ghiit tanim ee moghon wa. \rq Mbaŋ 10:36; Ro 3:28; 2Kor 5:19; Ep 2:13+; Kol 1:20 \rq* \m \v 2 Krisi ndamo pait, tauto iit to taghur ila toni, irau tala tagharau Maaron, ve taneep ila poia toni lolo. Ve lolood poia ve tiniid iza pasa, iit taghurghur mataad pa sawa to ye igham ghiit tala taneep tomani ila ŋguruba lolo izi ndug sambam. \rq Ep 2:17, 3:12; Hib 10:19 \rq* \m \v 3 Ve tonene moghon maau. Lolood poia ve tiniid iza pa pataŋani naol to tivotvot pait ne paam. Pasa, iit tawatag: Pataŋani toit ipariaaŋ ghiit, leso tayoon ariaŋa. \rq Mbaŋ 5:41; 2Kor 12:10; Yems 1:2+; 1Pe 1:5+ \rq* \m \v 4 Ve ighaze tayoon ariaŋa pa badooŋ pataŋani, nene pale Maaron ighita ghiit ighaze iit taraua. Ve ighaze venen, nene irau taghur mataad pa nepooŋ poia to ye pale igham pait. \rq Hib 6:18+, 10:36; Yems 1:12 \rq* \m \v 5 Ve iit irau taghur mataad pani sorok ne maau. Ye pale igham nepooŋ poia tonowen pait. Pasa, ye igham Avuvu Patabuaŋ pait wa. Ve Avuvu tonowen izeev ghiit pa poia to Maaron, tauto tayamaana ila lolood taghaze Maaron lolo ineep toit kat. \rq Ro 8:15; Ga 4:6 \rq* \p \v 6 Aghita. Muuŋ, iit mataad iŋgal Maaron maau, ve leed tapiriid irau to tauul tauud maau. Eemoghon indeeŋ sawa kat to Maaron tau ighuri, Yesu Krisi imaat pa iit tamtoghon samsamiaad. \rq Ro 4:25; Ga 4:4+; Kol 2:13 \rq* \m \v 7 Tamtoghon eŋaeŋa avaat irau tiyokia taudi ve timaat pa tamtoghon ite. Ve irau tigham tovene pa tamtoghon soroksorok maau. Ŋgeu to ŋgar toni deŋia ve poia kat, ghoro yes irau tiyokia taudi ve timaat pani. \v 8 Eemoghon Maaron ŋgar toni ite. Sawa to ŋgar to ghamuuŋ sosor ikiskis ghiit sone, Krisi imaat pait. Ŋgar toni tonowen ipatooŋ ghiit ighaze Maaron lolo ineep toit kat. \rq Yo 3:16, 15:13; 1Pe 3:18; 1Yo 4:10 \rq* \m \v 9 Ve ighaze venen, iit tawatag kat taghaze: Krisi pale igham mulin ghiit pa mbalmbali to Maaron to pale ivot pa Mboŋ Muri ne paam. Pasa aazne, siŋ toni igham ghiit taneep deŋiaad ila Maaron mata wa. \rq 1Tes 1:10 \rq* \m \v 10 Aghita. Muuŋ, itiŋa Maaron tawaghurun koi pa tauud. Eemoghon mateeŋ to Natu irab motin koi tonowen, tauto aazne itiŋa Maaron talup ghiit tanim ee moghon wa. Ve ighaze venen, iit tawatag kat tovene: Natu to imundig pa mateeŋ ve aazne ineep mata iyaryaar, ye pale igham mulin ghiit ve taneep pooi. \rq 2Kor 5:18+; Ep 2:16; Kol 1:20+ \rq* \m \v 11 Ve tonene moghon maau. Iit tiniid iza pa Maaron, ve tapaiti ila Tiina toit Yesu Krisi iza. Pasa, Krisi inim ataam pait, tauto aazne, itiŋa Maaron talup ghiit tanim ee moghon wa. \s1 Adam inim pughu pa mateeŋ, ve Krisi inim pughu pa nepooŋ poia to taghami ila to Maaron \p \v 12 Iit tawatag: Muuŋ, ŋgeu ee moghon igham sosor, tauto ŋgar samia ivot le irau taan isob. Sosor toni, tauto igham tamtoghon tisob tisami. Ve ye to inim pughu pa mateeŋ ivot le irau tamtoghon tisob. \rq Mbnp 3:6+; Ro 6:23; 1Kor 15:21+ \rq* \m \v 13-14 Sawa to Adam, ve inim imuul sawa to Maaron isavia tutuuŋ toni pa yes Israela, tamtoghon to tineep izi taan tighamgham sosor. Onoon, tigham sosor tinimale Adam maau. Pasa, sawa tonenen, yes ledi ŋgalsekiiŋ eta inimale Adam maau. Tovenen tutuuŋ to Maaron to timalaaŋ pani, yes tighazooŋ pani maau. Ve tamtoghon to ighaze ikankaan pa tutuuŋ, nene Maaron irau mata kisin sosor toni maau. Eemoghon sawa tonenen, tamtoghon tisob tineep ila mateeŋ samba, ve timatmaat. Pasa, yes tineep ilooŋ ila Adam sosor toni lolo. \p Adam ipatooŋ ghiitpa Ŋgeu to inim muri. \rq 1Kor 15:21+,45 \rq* \m \v 15-16 Pasa Adam, ye ŋgeu ee moghon. Ve sawa to izoor Maaron aliŋa ve igham sosor, nene inim pughu pa mateeŋ igham tamtoghon tisob. Yesu Krisi tovene paam. Ye ŋgeu ee moghon. Ve ila uraat toni, poia tiina to Maaron iza to ival tiina sorok, ve ireu sosor todi. Tovenen poia to Maaron ipatooŋa pait, ve pataŋani to ivot ila sosor to Adam, nene raratedi maau. Pasa, sosor ee moghon kat to Adam, to iwaghamun ghiit tasob, ve inim pughu pa Maaron ighur atia pait. Eemoghon tamtoghon tigham sosor katindi inim inim le sawa to Yesu, ghoro Maaron igham poian ghiit sorok itaghon tau poia toni, ve igham ghiit taneep deŋiaad ila mata. \v 17 Tovenen muuŋ, Adam izoor Maaron aliŋa, tauto inim pughu pa tamtoghon tisob tineep ila mateeŋ samba ve timatmaat. Eemoghon poia to Maaron, nene tiina le tiina kat. Ve ŋgeu ee moghon to inim ataam pait ve poia to Maaron iza toit, nene Yesu Krisi. Tovenen yes to tigham poia to Maaron ila toni, ve ye igham di tineep deŋiadi ila Maaron mata, nene pale tigham nepooŋ poia ila toni, ve tineep tinimale kinik ve tigham pooz le alok. \rq Yo 1:16, 10:10; Syg 22:5 \rq* \p \v 18-19 Tovenen onoon, Adam, ye ŋgeu ee moghon. Ve sawa to izoor Maaron aliŋa ve imalaaŋ pa tutuuŋ toni, sosor toni tonowen, tauto inim pughu pa Maaron ighur atia pa tamtoghon tisob. Krisi tovene paam. Ye ŋgeu ee moghon. Ve itaghon katin ŋgar deŋia, tauto igham ival tiina tineep deŋiadi ila Maaron mata, ve tigham nepooŋ poia ila toni. \rq Ro 6:23; Pil 2:8; Hib 5:8+; 1Yo 2:2 \rq* \p \v 20 Maaron igham tutuuŋ pait, leso samia toit ivot ighazooŋ, ve taghilaal tauud taghaze iit ndiran to ghamuuŋ sosor. Onoon kat, iit tamtoghon, sosor toit tiina. Eemoghon poia to Maaron, nene tiina le tiina kat. Ilib pa sosor toit. \rq Ro 3:20, 7:7+ \rq* \m \v 21 Tovenen muuŋ, iit taneep ila ŋgar samia samba ve samia igham pooz pait. Tauto igham mateeŋ ivot pait. Eemoghon aazne, Tiina toit Yesu Krisi igham ghiit taneep deŋiaad ila Maaron mata wa. Tauto taneep ila poia to Maaron samba, ve poia toni ighamgham pooz pait. Leso tagham nepooŋ poia ila toni itaghoni taghoni gha ila. \rq Yo 1:17; Ro 6:23 \rq* \c 6 \s1 Iit tala toman Krisi pa mateeŋ toni, tovenen tapul ŋgar samia ineeple \p \v 1 Yo, ighaze Maaron lolo isamin ghiit ve ireu sosor toit itaghon tau poia toni, pale tasaav vena? Pale tanoknok ghamuuŋ ŋgar samia, leso poia toni tiina iza toit? \rq Ro 3:5+ \rq* \m \v 2 Maau kat! Iit to taghur ila to Krisi, tapul ŋgar samia wa, tanimale yes mateeŋa. Pale tataghon ataam samia muul vena? \rq Kol 3:3+; 1Pe 2:24 \rq* \m \v 3 Yam awatag maau? Sawa to tagham ya, itiŋa Yesu Krisi talup ghiit tanim ee moghon, ve tala tomani pa mateeŋ toni. \rq Ga 2:20, 5:24 \rq* \m \v 4 Onoon kat, sawa to tagham ya, nene inimale tamaat, ve titavia ghiit toman Krisi. Leso laghooŋ toman nepooŋ toit inim paghu, raraate inimale Krisi imaat, ve Tama Maaron tapiri ipamundigini pa mateeŋ. \rq 2Kor 5:17; Ep 2:5+, 4:22+; Kol 2:12 \rq* \p \v 5 Ighaze tala toman Krisi pa mateeŋ toni ve nepooŋ toit muŋgina isob, nene pale tala tomani pa mundigiiŋ toni paam, ve tagham nepooŋ paghu inimale ye igham nepooŋ paghu. \rq Ro 8:11; Pil 3:10+; 2Tim 2:11 \rq* \m \v 6 Iit tawatag: Lolood muŋgina, nene tirabi toman Yesu izala ai pambarooŋ wa. Leso ŋgar samia to ipapazaagh ghiit ne tapiri isob, ve tanim mbesooŋa pani muul sob. \rq Ga 2:19-20, 5:24; Kol 3:5 \rq* \m \v 7 Tamtoghon to ighaze imaat wa, nene samia tapiri irau ikisi muul maau. \rq Ro 8:2; 2Kor 3:17; 1Pe 4:1 \rq* \p \v 8 Tauto iit taghur ila tovene: Ighaze tala toman Krisi pa mateeŋ toni, nene pale itiŋa Krisi taneep mataad iyaryaar paam. \rq Ro 8:11; 2Tim 2:11 \rq* \m \v 9 Iit tawatag: Maaron ipamundigin Krisi pa mateeŋ wa, ve irau imaat muul maau. Tauto mateeŋ iŋgini muul maau. \rq Mbaŋ 2:24; Syg 1:18 \rq* \m \v 10 Pasa, ye imaat pa sosor toit pa ee moghon, ve isob. Irau imaat muul maau. Ve aazne, ye ineep pa igham uraat itaghon Maaron lolo ve ŋgar toni. \rq Hib 7:27, 9:28; 1Pe 3:18 \rq* \p \v 11 Yam tovene paam. Agham ŋgar aghaze: “Yei to ninim Yesu Krisi le, nipul ŋgar samia wa. Yei ninimale yes mateeŋa to irau tigham ŋgar samia muul maau. Ve aazne, nineep pa ghamuuŋ uraat itaghon Maaron lolo ve ŋgar toni.” \rq 2Kor 5:14+; Ga 2:20; Kol 3:3+ \rq* \p \v 12 Yam awatag: Muri, yam pale amaat. Tovenen apul samia igham pooz payam malep. Pale ighereb gham ve ataghon ŋgar samia to lolomim igham pani. \rq Mbo 119:133 \rq* \m \v 13 Aŋgin poian anoŋamim babaŋa tisob, inimale matamim, avomim, nimamim ma venen. Apul di tinim mbesooŋa pa ŋgar samia muul malep. Muuŋ, yam aneep animale yes mateeŋa. Ve aazne, Maaron ipamundigin gham ve agham nepooŋ paghu ila toni wa. Tovenen aghur taumim anim le kat. Ve aghur anoŋamim babaŋa tisob tinim ye le paam, leso tinim mbesooŋa pa ŋgar deŋia. \rq Ro 12:1; 2Kor 5:14+; Kol 3:5 \rq* \m \v 14 Pasa, yam aneep ila tutuuŋ samba muul maau. Yam aneep ila poia to Maaron samba. Tovenen samia irau igham pooz payam muul maau. \rq Ro 7:4+; Ga 5:18; 1Yo 3:6 \rq* \s1 Iit tanim mbesooŋa pa ŋgar samia muul maau \p \v 15 Vena? Ighaze iit taneep ila tutuuŋ samba muul maau, ve taneep ila poia to Maaron samba, pale mataad sorok pa ghamuuŋ ŋgar samia? Maau kat! \rq Ro 6:1; 1Pe 2:16; 1Yo 3:9 \rq* \m \v 16 Yam awatag maau? Ighaze aghur taumim ila tamtoghon eta samba ve ataghon ŋgar toni, yam anim mbesooŋa toni. Ighaze anim mbesooŋa pa ŋgar samia, nene pale ighereb gham pa mateeŋ ve alalemim. Eemoghon ighaze anim mbesooŋa pa Maaron, ve ataghon ŋgar toni, nene pale ighereb gham pa ghamuuŋ ŋgar to deŋia ila ye mata. \rq Yo 8:34; 2Pe 2:19 \rq* \m \v 17 Muuŋ, yam anim mbesooŋa pa ŋgar samia ve ŋgar tonowen igham pooz payam. Eemoghon iit tapait Maaron! Pasa, sawa to tipatoot gham pa saveeŋ to Krisi, ve tighur gham aneep ila saveeŋ tonowen samba, yam aghur ila, ve aghaze ataghoni kat toman lolomim. \v 18 Sawa tonenen, Krisi ipas gham avot pa samia tapiri, ve anim mbesooŋa pa ŋgar deŋia. \rq Yo 8:32; Ro 8:2 \rq* \p \v 19 You nasavia ataam to Krisi iza to ŋgar to yes mbesooŋa tighamghami, leso iraurau payam pa agham ŋgar pani. Aghita. Muuŋ, yam apul anoŋamim babaŋa naol tinim mbesooŋa pa ŋgar samia. Tauto amalaaŋ pa tutuuŋ to Maaron, ve agham ŋgar naol to tiŋgalaaŋ maau. Ve aazne, yam irau ataghon ŋgar raraate, ve apul anoŋamim babaŋa tisob tinim mbesooŋa pa ŋgar deŋia to Maaron. Leso anim ye le kat, ve ataghon ŋgar patabuaŋ moghon. \rq Ro 12:1 \rq* \p \v 20 Sawa to yam anim mbesooŋa pa ŋgar samia, ŋgar deŋia igham pooz payam maau. \v 21 Vena? Ŋgar to aghami pa sawa tonenen, igham anoŋa poia eta ivot payam? Maau kat. Aazne, matamim iŋgal imuul ila pani, ve mayamim. Pasa, ŋgar tovene pale igham ghiit tamaat ve talaleed. \rq Ro 8:13; Pil 3:19 \rq* \m \v 22 Eemoghon aazne, Maaron ipas gham avot pa samia tapiri, ve ŋgar tonowen igham pooz payam muul maau. Ve yam anim mbesooŋa to Maaron wa. Tauto aghita anoŋa poia tovene: Yam ataghon ŋgar patabuaŋ ve anim Maaron le kat. Ve muri, yam pale agham nepooŋ poia ila toni itaghoni taghoni gha ila. \rq 1Pe 1:9 \rq* \p \v 23 Ŋgar samia atia, nene mateeŋ. Eemoghon iit to taneep tuŋia ila to Tiina toit Yesu Krisi, Maaron igham poian ghiit, ve igham leed nepooŋ poia to pale iseeŋga itaghoni taghoni gha ila. \rq Mbnp 2:17; Ezek 18:4; Yo 3:16; Ro 5:12; Yems 1:15 \rq* \c 7 \s1 Taneep ila ataam to tutuuŋ muul maau. Maaron Avuvu to igham pooz pait \p \v 1 Yam toŋvetaz, tutuuŋ ŋgara, yam awatagi wa. Tutuuŋ iŋgin yes to tineep matadi iyaryaar moghon. Ve yes mateeŋa, nene tutuuŋ le saveeŋ eta padi maau. \v 2 Agham ŋgar pa ndiliva vaivaiŋa. Tutuuŋ isaav ighaze: Yes irau tineep toman ndizwadi le ndizwadi timaat. Eemoghon sawa to ndizwadi timaat, tutuuŋ to vaiuuŋ iŋgin di muul maau. \rq 1Kor 7:39 \rq* \m \v 3 Tovenen ighaze liva eta azuwa inepneep, ve liva tonenen ipuli, ve ila igham tamoot paghu, nene pale tiwaata tighaze ye liva to ghuruuŋ maat. Ve ighaze azuwa imaat, ve liva tonenen ila ivai muul, nene irau tiwaata tovene maau. Pasa, mateeŋ to azuwa irab motin vaiuuŋ todi, ve tutuuŋ to vaiuuŋ iŋgini muul maau. \rq Mt 5:32; Lu 16:18 \rq* \p \v 4 Yam toŋvetaz, ŋgar raraate moghon to ivot payam paam. Pasa, yam to ala toman Krisi pa mateeŋ toni, aazne aneep ila ataam to tutuuŋ muul maau, ve anim tamtoghon ite le wa. Nene ŋgeu to Maaron ipamundigini pa mateeŋ, leso tagham ŋgar popoia naol tivot pa Maaron. \rq Ro 6:3; Ga 2:19+, 5:18+ \rq* \p \v 5 Muuŋ, sawa to lolood muŋgina ighamgham pooz pait, tutuuŋ ipazaagh ghiit pa ghamuuŋ ŋgar samsamia naol. Tauto anoŋaad babaŋa inimale mataad, avood, nimaad, ma venen, tigham ŋgar samsamia naol. Ŋgar tovene to igham ghiit tamaat. \rq Ro 6:21; Ga 5:19 \rq* \m \v 6 Ve aazne, iit talup toman Krisi pa mateeŋ toni. Tauto ye ipas ghiit pa ataam to taghoniiŋ tutuuŋ. Ataam muŋgina to tutuuŋ to timbooda, nene iit tanim mbesooŋa pani muul maau. Tapuli wa. Ve aazne tambesmbees pa Maaron itaghon ataam paghu to Avuvu Patabuaŋ. \rq Ro 6:4, 8:2+; 2Kor 3:6 \rq* \s1 Tutuuŋ ipamundigin ŋgar toit, leso taghilaal sosor toit \p \v 7 Ighaze venen, pale tasaav vena? Tutuuŋ, nene mbeb samia? Maau kat! Tutuuŋ, nene mbeb poia. Ighaze tutuuŋ ineep maau, pale naghilaal sosor tiou vena? Aghita. Tutuuŋ to Maaron isaav ighaze: “Lolom igham pa nditam mbeb todi malep.” Tauto naghilaal naghaze ŋgar tovene, isosor. Ve inimale tutuuŋ tonene ineep maau, tone nakankaan pa ŋgar tonene. \rq Igham 20:17; Ro 3:20 \rq* \p \v 8 Eemoghon tutuuŋ tonene inim ataam pa ŋgar samia, ve ipazaagh ghou ve lolog igham pa mbeb naol. Ve inimale tutuuŋ tovene ineep maau, tone samia tapiri isob. \v 9 Tovenen sawa to nakankaan pa tutuuŋ to Maaron, you naneep poia. Ve sawa to tutuuŋ ivot ve nawatagi, nene ipamundigin ŋgar samia ila lolog. \v 10 Tauto igham ghou naneep saguan pa Maaron, ve irab ghou namaat. Aghita. Tutuuŋ to Maaron ighuri leso tagham nepooŋ poia, tauto igham mateeŋ ivot payou. \rq Mbnp 2:16–3:7; Wkp 18:5 \rq* \p \v 11 Pasa, tutuuŋ tonowen inim ataam pa ŋgar samia. Tauto itombaan ghou, ve irab ghou namaat. \rq Mbnp 3:13 \rq* \p \v 12 Eemoghon tutuuŋ, nene mbeb patabuaŋ. Ve ŋgar to tutuuŋ isavia ne paam. Nene patabuaŋ, deŋia, ve poia. \rq Mbo 19:7+; 1Tim 1:8 \rq* \p \v 13 Vena, mbeb poia tonowen, to irab ghou namaat? Maau kat! Ŋgar samia to irab ghou namaat. Aghita. Tutuuŋ to mbeb poia, nene inim ataam pa ŋgar samia, tauto irab ghou namaat. Pasa, ŋgar samia ighereb ghou namalaaŋ pa tutuuŋ, tauto inim pughu pa Maaron ighur atia payou ve namaat. Nene ipatooŋa ighaze ŋgar samia, nene mbeb samia le samia kat. \rq Ro 6:23 \rq* \s1 Lolood muŋgina iponpoon ghiit pa ghamuuŋ ŋgar poia \p \v 14 Iit tawatag: Tutuuŋ, nene itaghon ŋgar to Maaron Avuvu. Eemoghon you tamtoghon to taan, ve lolog muŋgina inepneep toman ghou sone. Tauto nepooŋ tiou to aazne, nene inimale samia ighol ghou ve nanim mbesooŋa pani. \rq Mbo 51:5; Ro 3:9, 6:15 \rq* \m \v 15 You nakankaan pa ŋgar to naghamghami ne. Pasa, ŋgar to naghaze nataghoni, nene naghami maau. Ve ŋgar to lolog pani maau kat, tauto naghamghami. \rq Ga 5:17; 1Yo 1:8+ \rq* \m \v 16 Ŋgar samia to naghamghami, ighaze lolog pani maau, nene ipatooŋ ghou ighaze taug nayok pa tutuuŋ to Maaron naghaze nene mbeb poia. \v 17 Tovenen ŋgar samia to naghamghami, taug lolog ve naghami maau. Samia to ineep ila lolog, tauto ipapazaagh ghou ve naghamghami. \v 18 You nawatag: Ŋgar poia eta ineep ila lolog maau. Nene nasavia lolog muŋgina. Pasa, lolog naghaze le nagham ŋgar popoia moghon. Eemoghon naraua maau. \rq Mbnp 6:5, 8:21 \rq* \m \v 19 Ŋgar popoia to naghaze nagham di, nene nagham di maau. Ve ŋgar samsamia to lolog padi maau kat, tauto naghamgham di. \v 20 Ŋgar samsamia to naghamgham di ne, ighaze lolog pa nagham di maau, nene ipatooŋ ghou ighaze taug lolog ve nagham di maau. Samia to ineep ila lolog, tauto ipapazaagh ghou ve naghamgham di. \p \v 21 You naghita ŋgar tonene ivotvot payou. Sawa to naghaze nagham ŋgar poia eta, ŋgar samia inepneep ila ŋgar tonenen lolo. \v 22 You lolog pa Maaron tutuuŋ toni kat, ve naghaze le nataghoni kat. \rq Mbo 119:35 \rq* \m \v 23 Eemoghon naghilaal ŋgar ite ineep ila lolog paam, ve ighamgham pooz pa anoŋag babaŋa inimale matag, avog, nimag, ma venen. Ŋgar tonene toman tutuuŋ to Maaron to ŋgar tiou iyaryaaŋ pani, nene tipaparab irau sawa isob. Ŋgar samia tonene ikis katin ghou ve ighamgham pooz payou. Irau ipul ghou maau. \rq Ga 5:17; Yems 4:1 \rq* \p \v 24 Oyai, nakaria taug wa. Atia to ŋgar samia tonene, nene mateeŋ! Sei to pale ipas ghou navot pa pataŋani tonene? \rq Ro 6:6, 8:2 \rq* \m \v 25 You lolog poia pa Maaron ve napaiti pa poia toni. Pasa, ila Tiina toit Yesu Krisi uraat toni, ye pale iuul ghou. \rq Yo 8:36; 1Kor 15:57 \rq* \p Tovenen ŋgar tiou naghaze nanim mbesooŋa pa Maaron, ve nataghon tutuuŋ toni. Eemoghon lolog muŋgina tapiri tiina, tauto nanim mbesooŋa pa ŋgar samia. \c 8 \s1 Nepooŋ to yes to titaghon pooz to Maaron Avuvu \p \v 1-2 Saveeŋ naol to nasavia ila wa, nene pughu tovene: Iit to taneep tuŋia ila to Yesu Krisi, aazne leed pughu eta pa Maaron ighur atia pait maau. Pasa, Maaron Avuvu to taghamgham nepooŋ poia ila toni, tapiri ipas ghiit pa ŋgar samia ve mateeŋ tapiri wa. \rq Yo 8:36; Ro 6:18, 8:33+ \rq* \m \v 3 Tutuuŋ, nene irau ipas ghiit tavot pa samia ve mateeŋ tapiri, ve igham ghiit taneep deŋiaad ila Maaron mata ne maau. Pasa, lolood muŋgina, nene irabrab matin tapiriid. Eemoghon mbeb to tutuuŋ irau ighami maau, tauto Maaron tau ighami. Pasa, ye imbaaŋ tau Natu izi inim taan, ve igham nepooŋ inimale iit tamtoghon samsamiaad, ve tini iyabyab, ve imaat inim watooŋrau pa ireu sosor toit. \rq Mbaŋ 13:38+; Ro 7:18; 2Kor 5:21; Hib 10:1+ \rq* \m \v 4 Ye igham tovene, leso tagham ŋgar deŋia to tutuuŋ isavia. Nene nasavia iit tamtoghon to tataghon ŋgar to lolood muŋgina maau, ve tataghon pooz to Maaron Avuvu. \rq Ro 3:31, 13:10; Ga 5:16,25 \rq* \p \v 5 Tamtoghon to titaghon lolodi muŋgina, yes matadi iŋgalŋgal ŋgar samsamia to lolodi muŋgina moghon. Eemoghon yes to titaghon pooz to Maaron Avuvu, matadi iŋgalŋgal mbeb ve ŋgar to Maaron Avuvu. \rq Yo 3:6; 1Kor 2:14+; Ga 5:19+ \rq* \m \v 6 Tamtoghon to matadi iŋgalŋgal ŋgar to lolodi muŋgina, titaghon ataam to mateeŋ. Ve yes to matadi iŋgalŋgal mbeb ve ŋgar to Maaron Avuvu, nene tigham nepooŋ poia ila to Maaron, ve tineep toman lolodi luuma. \rq Ro 5:1, 6:21+; Ga 6:8 \rq* \m \v 7 Ighaze tamtoghon eta ŋgar toni iyaryaaŋ ighaze itaghon lolo muŋgina, nene ye ighur koi pa Maaron. Tamtoghon tovene, lolo pa ineep ila tutuuŋ to Maaron samba maau. Ighaze itoova pa itaghoni, nene pale iraua maau. \v 8 Tovenen yes to titaghon lolodi muŋgina, nene irau tigham Maaron lolo poia ne maau. Maau le maau kat. \p \v 9 Eemoghon yam ataghon ŋgar to lolomim muŋgina muul maau. Pasa ighaze onoon Maaron Avuvu ineep ila lolomim, ye pale igham pooz payam. Ve tamtoghon to ighaze Krisi Avuvu ineep ila lolo maau, nene ye tamtoghon to Krisi maau. \rq 1Kor 3:16, 6:19; Ga 5:22+ \rq* \m \v 10 Onoon, sosor toit to inim pughu pa iit tasob tamatmaat. Eemoghon ighaze Krisi ineep ila lolomim, yam pale agham nepooŋ poia ila to Avuvu Patabuaŋ. Pasa, Krisi igham gham aneep deŋiamim ila Maaron mata wa. \v 11 Ve ighaze Maaron toit to ipamundigin Yesu Krisi pa mateeŋ ne Avuvu ineep ila lolomim, ye pale ipamundigin gham paam pa mateeŋ ila Avuvu tonowen tapiri, ve aneep matamim iyaryaar toman anoŋamim paghu. \rq Ro 6:5; 1Kor 6:14; 2Kor 4:14 \rq* \s1 Avuvu Patabuaŋ igham ghiit taghilaal taghaze tanim Maaron ndinatu \p \v 12 Tovenen yam toŋvetaz to Krisi, yam lemim pughu eta pa ataghon ŋgar to lolomim muŋgina muul maau. Yam irau ataghon ŋgar to Avuvu Patabuaŋ. \rq Ro 6:14 \rq* \m \v 13 Pasa, ighaze ataghon ŋgar to lolomim muŋgina, nene pale amatmaat ve alalemim. Ve ighaze agham tapirimim ila to Avuvu Patabuaŋ, ve arabrab matin ŋgar samsamia to lolomim muŋgina, nene pale agham nepooŋ poia ila to Maaron. \rq Ro 6:23; Ga 5:24, 6:8; Kol 3:5+ \rq* \p \v 14 Pasa, tamtoghon tisob to titaghon pooz to Maaron Avuvu, to tinim Maaron ndinatu. \v 15 Avuvu to Maaron igham payam, ye irau igham gham anim yes mbesooŋa sorok to timatughez pa daba todi ne maau. Ye Avuvu to igham ghiit tanim Maaron ndinatu. Ve ye to igham ghiit tapoi Maaron taghaze: “Abba,\f + \fr 8:15 \ft Yes Israela ndinatudi geegeu tipoipoi nditamandi tighaze: ‘Abba,’ inimale iit ndinatuud tipoipoi nditamandi tighaze ‘Amaŋ.’ Yesu paam ipoi Tama Maaron ighaze ‘Abba.’ Ughita Mk 14:36. \f* \m Tamaŋ!” \rq Ga 4:6; 2Tim 1:7 \rq* \m \v 16 Tovenen Avuvu Patabuaŋ tau isavsaav pait ila lolood, ve ipariaaŋ ghiit, leso taghur ila taghaze iit Maaron ndinatu. \rq Yo 1:12; 2Kor 1:22 \rq* \s1 Muri pale tala taneep toman Maaron ila ŋguruba lolo \p \v 17 Ighaze iit Maaron ndinatu, nene izaad pa ghamuuŋ mbeb popoiadi naol to Tamaan Maaron ighaze irei di pa tamtoghon toni. Ve iit moghon maau. Itiŋa Krisi pale tagham mbeb tonowen. Eemoghon iit irau tambaad pataŋani pa Krisi iza, ghoro muri itiŋa Krisi taneep poia ila ŋguruba lolo izi ndug sambam. \rq Ga 3:29, 4:7; Pil 1:29; Syg 21:7 \rq* \p \v 18 Pataŋani naol to aazne tivotvot ne, you naghita di tinimale mbeb sorok. Pasa, sawa to Maaron ipatooŋ ŋguruba toman tapiri ve poia toni pait izi ndug sambam, mbeb tonowen pale ilib kat pa pataŋani toit tisob. \rq 2Kor 4:17 \rq* \m \v 19 Aazne, mbeb tisob to Maaron ighur di, tiŋazuuva ve tighurghur matadi pa Maaron tighaze le rikia moghon ve tighita katin sawa to ye ipatooŋ ndinatu tivot tighazooŋ. \rq Kol 3:4; 1Yo 3:2 \rq* \m \v 20-21 Aazne, taghita mbeb naol to Maaron ighur di, tineep pooi maau. Tisasami rikia, ve uraat todi ilaan deŋia kat itaghon Maaron ŋgar toni maau. Mbeb tonowen titaghon taudi lolodi ve tigham tovene maau. Maaron tau ipul di tila samia nima, tauto tisami. Eemoghon ye igham ŋgar padi paam ighaze muri, ye pale igham mulin di paam, ve ipas di tivot pa samia tapiri. Leso tinim paghu ve tineep pooi ila ŋguruba lolo, tinimale iit to tanim ye ndinatu. \rq Mbnp 3:17+; 2Pe 3:13; Syg 21:1 \rq* \p \v 22 Iit tawatag: Muuŋ ve inim aazne, mbeb tisob to Maaron ighur di, tiyamaan yabyabuuŋ ve tiyakyak tinimale liva to ighaze ipoop. \v 23 Ve yes moghon maau. Iit paam. Onoon, Maaron igham tau Avuvu pait wa. Nene inim pughu pa mbeb popoia naol to muri pale tagham di. Eemoghon aazne, taneep toman pataŋani ve tataŋtaŋ, ve tasasaŋan sawa to pale Maaron ipas ghiit tavot pa samia tapiri, ve igham leed anoŋaad paghu. Sawa tonenen ighaze ivot, ghoro ye ipatooŋ ghiit ighaze: “Nene you ndinatug.” \rq 2Kor 5:2+; Pil 1:23, 3:21 \rq* \m \v 24 Onoon, Maaron igham mulin ghiit wa. Eemoghon taghita katin anoŋa sone. Tauto aazne, taghurghur mataad pani ve tanepneep. Ve inimale anoŋa ivot wa, tone irau taghur mataad pani muul maau. Pasa, ighaze mbeb eta anoŋa ivot, sei pale ighur mata pani muul? \rq 2Kor 5:7 \rq* \m \v 25 Nepooŋ poia to taghurghur mataad pani ne, iit taghita katini sone. Eemoghon iit tawatag: Maaron pale igham pait. Tauto tayoon ariaŋa, ve tasasaŋan moghon. \rq Hib 11:1 \rq* \s1 Maaron Avuvu ipasaluŋgan suŋuuŋ toit \p \v 26 Onoon, iit tamtoghon to taan, tapiriid imbool. Ve sawa naol, takankaan: Pale tasuŋ vena, leso suŋuuŋ toit deŋia pa Maaron ŋgar toni. Ve ŋgar pida to ineep ila lolood, nene ipataŋan pa tasavia ila suŋuuŋ toit. Eemoghon Avuvu Patabuaŋ iuluul ghiit, ve ipasaluŋgan suŋuuŋ toit iŋaŋarua Tamaan Maaron. \rq Yo 14:16; Ep 6:18 \rq* \m \v 27 Maaron itirtiir iit tasob lolood, ve iwatag Avuvu Patabuaŋ ŋgar toni paam. Ye iwatag: Sawa to Avuvu Patabuaŋ ighur iit tamtoghon to Maaron ila suŋuuŋ toni, ye isuŋsuŋ itaghon Maaron lolo. \s1 Mbeb eta irau iwaghamun ghiit kat ne maau \p \v 28 Iit tawatag: Mbeb tisob to tivotvot, nene Maaron itortoor di tinim mbeb popoia pa yes to lolodi pani. Nene yes to ye ipoi di tinim le itaghon tau ŋgar toni. \rq Mbnp 50:20; 2Tim 1:9 \rq* \m \v 29 Pasa, yes to ye tau isia di pataghaaŋ, tauto ŋgar toni iyaryaaŋ padi ighaze igham uraat padi ve itoor di lee tigham katin ŋgar to Natu Yesu Krisi. Leso ye inim aidaba, ve imuuŋ pa nditazi ve ndilivu katindi tonowen. \rq 2Kor 3:18; Ep 1:5; Kol 1:15+; 1Pe 1:2 \rq* \m \v 30 Ve yes to Maaron ŋgar toni iyaryaaŋ padi, tauto ipoi di tinim le. Ve yes to ipoi di tinim le, tauto igham di tineep deŋiadi ila mata. Ve yes to igham di tineep deŋiadi ila mata, nene ye pale ikis di tineep tuŋia ila toni ila ila le igham di tila tineep tomani ila ŋguruba lolo izi ndug sambam. \rq Yo 10:27+; 1Kor 6:11 \rq* \s1 Mbeb eta irau irab motin ghiit pa Maaron maau \p \v 31 Laak, ighaze Maaron igham tovene pait, pale tasaav vena? Ighaze ye tau ivool toit, sei irau iwaghamun ghiit? Maau. \rq Mbo 56:4; Hib 13:6 \rq* \m \v 32 Aghita. Maaron iŋguruut tau Natu pait maau. Ye ipuli izi inim taan, ve igham inaad ve imaat pait. Ighaze venen, Maaron pale igham leed mbeb toni popoia to naol ne, raraate inimale igham Natu pait. \rq Yo 3:16 \rq* \p \v 33 Ve iit tamtoghon to Maaron isia ghiit tanim le, sei pale ipayoon ghiit pa savsaveeŋ? Maau. Pasa, Maaron tau igham ghiit taneep deŋiaad ila mata wa. \rq Is 50:8+ \rq* \p \v 34 Ve sei pale ighur atia pait pa sosor toit? Maau. Pasa, Yesu Krisi imaat pa sosor toit, ve Maaron ipamundigini pa mateeŋ wa. Ve aazne, ye inepneep ila Maaron nima waan, ve suŋuuŋ toni iŋaŋarua Tama pait. \rq Mbo 110:1; Ro 8:1; Hib 7:24+; 1Yo 2:1 \rq* \p \v 35 Aghita. Krisi lolo ineep toit kat. Tovenen sa mbeb irau irab motin ghiit pani? Maau. Pataŋani naol naol to tivotvot pait inimale taneep sami, ma tamtoghon tighur pataŋani pait pasa, tataghon Krisi, ma pitool ghiit, ma mbolaaŋ igham ghiit, ma timbut ghiit pa buza, ma pataŋani ite paam, mbeb eta tovene irau irab motin ghiit pa Krisi maau. \v 36 Onoon, pataŋani naol tonene tivotvot pait. Saveeŋa timbooda pataghaaŋ tovene: \q2 “Yei ninim lem wa. Tauto sawa isob, tirabrab sorokin ghei nimatmaat. \q2 Yes tighita ghei ninimale sipsip to timbit di pa tirab di.” \rq Mbo 44:22; 1Kor 4:9, 15:30+ \rq* \m \v 37 Eemoghon pataŋani naol tonene irau tiwaghamun ghiit maau. Pasa, Krisi lolo pait kat, ve igham ghiit talib padi. \rq Yo 16:33; 1Kor 15:57; 2Kor 2:14; 1Yo 4:4; Syg 12:11 \rq* \p \v 38-39 Tovenen you naghur ila kat tovene: Iit to taneep tuŋia ila to Tiina toit Yesu Krisi, Maaron lolo ineep toit kat, ve mbeb eta irau irab motin ghiit pani maau. Mateeŋ, ma nepooŋaad to taan, aŋela eta, avuvu samia eta, mbeb to ledi tapiridi tintina, ŋgar to aazne ivotvot, ŋgar to muri pale ivot, mbeb to tineep sala, ma mbeb to tineep sila kat, mbeb tisob to Maaron ighur di, eta irau irab motin ghiit pa Maaron toit to lolo pait kat ne maau. Maau le maau kat. \c 9 \s1 Paulus lolo ipataŋan kat pa yes Israela to tighur ila to Krisi maau \p \v 1 Saveeŋ to you naghaze nasavia, nene kaarom maau. Nene saveeŋ onoon, ve nasavia toman lolog. Pasa, you tamtoghon to Krisi. Ve Avuvu Patabuaŋ to ighamgham pooz payou ne, ye igham ghou nayamaan taug naghaze saveeŋ tonene, nene onoon moghon. \v 2-3 Sawa isob, you naneep toman lolog ipataŋan kat ve nataŋtaŋ pa yes Israela. Pasa, yes tamtoghon tiou, ve pughu tiei ee moghon. Tovenen lolog iyaryaaŋ kat naghaze Maaron igham mulin di, ghoro poia. Ighaze Maaron irau ipaghau mbalmbali toni padi, ve ighuri iza tiou, nene poia moghon. Onoon kat, ighaze ataam ite paam ineep maau, you irau nayokia taug ve Maaron irab motin ghou pa Krisi ve nalaleg, leso nauul di. \rq Igham 32:32; Ro 10:1 \rq* \p \v 4 Yes Israela, Maaron igham mbeb popoiadi naol padi. Ye igham di tinim ndinatu. Ve muuŋ, inepneep ila lolodi, ve ipatooŋ tapiri ve poia toni padi. Pae katindi, Maaron imbua saveeŋ toman di, leso tilup di tinim ee moghon. Yes to tigham tutuuŋ toni. Ve Maaron ipatooŋ suŋuuŋ ŋgara padi leso titaghoni ila rumai lolo, ve imbua saveeŋ toman di pa mbeb naol. \rq Mbnp 17:2, 28:14+; Igham 4:22, 19:5 \rq* \m \v 5 Yes tivot ila to nditimbudi Abaram, Isak, ve Yakop. Ve siŋ todi tonowen iseeŋga inim inim le aazne Krisi ivot ila todi. Krisi, ye Maaron, ve mbeb tisob tineep ila ye samba. Tovenen iit irau tapait iza pa poia toni itaghoni taghoni gha ila. Onoon. \rq Mt 1:1+; Yo 1:1; Ro 1:3+, 11:28 \rq* \s1 Abaram papaghu toni pida, yes Israela kat. Ve pida maau \p \v 6 Onoon, aazne Israela katindi tighur ila to Krisi maau. Tovenen pale tasaav vena pa saveeŋ to Maaron imbua toman nditimbudi? Saveeŋ tonowen inim yaghur sorok? Maau. Pasa, tamtoghon to tivot ila to yes Israela, tisob tinim Israela kat maau. \rq Yo 8:39+; Ro 2:28+ \rq* \m \v 7 Ve Abaram papaghu toni tovene paam. Yes to tivot ila to Abaram, tisob tinim papaghu toni kat maau. Pasa, muuŋ, Maaron isaav pa Abaram ighaze: \q2 “Papaghu tiom kat pale tivot ila to natum Isak moghon.” \rq Mbnp 21:12 \rq* \m \v 8 Saveeŋ tonene, ŋgara tovene: Yes to tivot ila siŋ to Abaram, tisob tinim Maaron ndinatu maau. Yes to tivot titaghon saveeŋ mbuaaŋ toni, nene yes moghon to ye ighita di ighaze ye ndinatu. \rq Ga 3:29, 4:23,28 \rq* \m \v 9 Pasa muuŋ, Maaron imbua saveeŋ toman Abaram ighaze: \q2 “Sawa tonene ighaze ivot muul pa ndaman muri, you pale namuul nanim. Ve sawa to navot sone, azuwam Sara pale ipoop lem natum tamoot.” \rq Mbnp 18:10,14 \rq* \s1 Maaron isia tamtoghon tinim le itaghon tau lolo \p \v 10 Ve tonene moghon maau. Matamim iŋgal imuul ila pa timbumai Isak ve azuwa Rebeka paam. Rebeka ipoop booga ru. \v 11-12 Sawa to ipoop ndinatu ru tonowen sone, Maaron isaav pani ighaze: \q2 “Muri, natum aidaba pale inim mbesooŋa pa ŋgeu muria.” \rq Mbnp 25:23 \rq* \m Sawa to Maaron isavia saveeŋ tonene, ndipain ru tonenen tigham ŋgar poia eta, ma ŋgar samia eta sone. Maaron igham ŋgar tonene, leso ipatooŋ ataam to ye isia le tamtoghon. Pasa, ighaze ye isia tamtoghon eta inim le, nene pughu ineep ila tamtoghon tonenen tau ŋgar toni, ma uraat toni eta ne maau. Maaron itaghon tau lolo ve ŋgar toni, ve igham tamtoghon tonenen inim le. \rq Ro 8:29+; Ep 2:8 \rq* \m \v 13 Ve Maaron saveeŋ toni waaro ite isavia ŋgar raraate moghon. Ighaze: \q2 “You lolog pa Yakop ve naghami pa uraat tiou. Ve Esau, you matag ila pani maau. Napuli ineep.” \rq Mal 1:2+ \rq* \p \v 14 Ighaze tovene, pale tasaav vena? Maaron ŋgar toni deŋia maau? Tagham ŋgar tovene malep. \rq Lo 32:4; Mbo 92:15 \rq* \m \v 15 Pasa aghita. Muuŋ, Maaron isaav pa Mose ighaze: \q2 “Ŋgar to lolog isamin tamtoghon, nene ineep to you taug. Ighaze ateg waaro tamtoghon eta ve naghaze nareu sosor toni, nene pale nagham tovene. Tamtoghon to ighaze lolog isamini ve lolog pa nauuli, nene pale nauuli.” \rq Igham 33:19 \rq* \m \v 16 Tovenen Maaron ighita tamtoghon lolodi ve ŋgar to tizuaria di pani, ve igham di tinim le ne maau. Ighaze lolo isamin tamtoghon eta, ve isia inim le, ye itaghon tau lolo. \rq Ep 2:8+; 2Tim 1:9; Tit 3:5 \rq* \m \v 17 Ve Maaron aliŋa waaro ite to timbooda, isaav tovene: Muuŋ, Maaron isaav pa kinik to yes Isipa ighaze: \q2 “You taug naghur ghom unum kinik, leso unum ataam pa napatooŋ tapirig ivot ighazooŋ, ve muri tivotia varug irau taan isob.” \rq Igham 9:16 \rq* \m \v 18 Tovenen Maaron itataghon tau lolo. Ighaze lolo pa iuul tamtoghon eta, nene pale lolo isamini ve ireu sosor toni. Ve ighaze lolo pa igham tamtoghon eta ŋgar toni iyaryaaŋ kat leso izoor ye aliŋa, ye irau igham tovene paam. \rq Igham 4:21, 7:3; Yo 12:40; Ro 11:25 \rq* \s1 Mbalmbali to Maaron ve poia toni \p \v 19 Tamtoghon tiam eta pale ighason ghou ighaze: “Wai, ighaze Maaron ighamgham tovene, pughu vena to ye ighaze iit leed sosor pa ŋgar toit samsamia? Ighaze ye lolo pa ŋgar eta ivot, sei irau izoora?” \p \v 20 Ve you pale napamuul ghasoniiŋ toni tovene: “Yom sa ŋgeu to ughaze urere Maaron pa ŋgar toni? Vena, uur eta irau isaav pa tamtoghon to igharaata ighaze: ‘Pughu vena to yom ugharaat ghou tovene?’” Nene maau. \rq Is 45:9, 64:8 \rq* \m \v 21 Tamtoghon to gharatooŋ uur ighagharaat di itaghon tau lolo. Pasa, ye iza pa uraat tonowen. Tovenen ye irau igham taan ndouŋ eez inim, ve igharaat pida inim uur poia kat, leso ineep pa uraat tintina. Ve pida, ye igharaata inim uur to ineep pa uraat soroksorok. \rq 2Tim 2:20 \rq* \p \v 22 Maaron ighamgham tovene paam. Ye ighaze ipaghazoŋan tamtoghon pa tapiri, ve ipatooŋ mbalmbali toni pa ŋgar samia. Tauto ighur tamtoghon pida, leso mbalmbali toni iza todi ve tilaledi. Eemoghon ye iwaghamun di rikia maau. Itatan ate, ve isasaŋan di. \v 23 Ve ye ighaze ipaghazoŋan tamtoghon pa iza tiina ve poia toni paam. Tauto tamtoghon pida, ye ighur di, leso lolo isamin di ve igham di tila tineep tomani ila ŋguruba lolo. \v 24 Nene nasavia iit to Maaron ipoi ghiit tanim le. Iit Yuda, ve yes to Yuda maau ne paam. \v 25 Saveeŋa, propet Hosea isavia muuŋ wa. Ighaze: \q2 “Yes to tamtoghon tiou maau, you pale nawaat di naghaze ‘tamtoghon tiou.’ Ve yes to muuŋ lolog padi maau, you pale nasaav padi naghaze: ‘You lolog payam kat.’ \rq Hos 2:23; 1Pe 2:10 \rq* \q2 \v 26 Ve ndug to muuŋ tamtoghon tineep pani, ve Maaron isaav padi ighaze: ‘Yam tamtoghon tiou maau,’ ndug tonowen tamtoghona, to pale tiwaat di tighaze Maaron mata yaryaara ndinatu.” \rq Hos 1:10 \rq* \m \v 27 Isaia paam ivotia saveeŋ iŋarua yes Israela ighaze: \q2 “Onoon, yes Israela, tamtoghon todi ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ tinimale magargaar to te. Eemoghon tamtoghon todi to you pale nagham mulin di, yes ival maau. Eŋaeŋa moghon.” \rq Mbnp 22:17; Is 10:22+; Ro 11:5 \rq* \p \v 28 Pasa, Maaron irau isaŋan maau. Atia to ye ighaze ighuri pa tamtoghon to taan, ye pale igham uraata rikia moghon, ve ighuri isob iza todi. \v 29 Nene itaghon saveeŋ waaro ite to muuŋ propet Isaia ivotia. Ighaze: \q2 “Inimale Maaron ariaŋa ighurghur tamtoghon toit pida maau, tone iit tasob talaleed tanimale yes Sodoma ve Gomora.” \rq Is 1:9 \rq* \s1 Yes Israela tiyel pa ataam to ghurla \p \v 30 Tovenen pale tasaav vena? Ndug ndug to muuŋ tizuaria di pa tineep deŋiadi ila Maaron mata maau, tauto aazne tighur ila to Krisi, ve ye igham di tineep deŋiadi ila Maaron mata wa. \rq Ro 1:16+, 3:22, 4:5; Ga 2:16; Pil 3:9 \rq* \m \v 31 Eemoghon yes Yuda to tizuaria di tighaze le titaghon katin tutuuŋ to Mose, leso tineep deŋiadi ila Maaron mata, nene yes titoova le tiraua maau. \rq Ro 10:2+, 11:7; Ga 5:4 \rq* \m \v 32 Pasa, lolodi pa titaghon ataam to ghurla maau, ve tighaze uraat ve ŋgar popoia to tighamgham di, nene pale igham di tineep deŋiadi ila Maaron mata. Tauto tinim tamtoghon to itut aghe ila yaam, ve itap izi. \rq Lu 2:34; 1Kor 1:23 \rq* \m \v 33 Ŋgar to tighami, saveeŋa timbooda pataghaaŋ wa. Isaav tovene: \q2 “Aghita. You naghur yaam eez ineep izi lolooz Zion. \q2 Yaam tonowen, tamtoghon pida pale titut aghedi ila, ve titap tizi. \q2 Eemoghon tamtoghon tisob to tighur ila toni, nene pale tighita ghurla todi anoŋa. Eta irau ighur mata pani sorok ve maya ne maau.” \rq Mbo 118:22; Is 8:14, 28:16; Pe 2:6+ \rq* \c 10 \s1 Yes Israela tighazooŋ pa Maaron ataam toni sone \p \v 1 Yam toŋvetaz, you nagham ŋgar tiina kat pa yes Israela naghaze le Maaron igham mulin di, ghoro poia. Tauto sawa isob, suŋuuŋ tiou iŋaŋarua Maaron padi. \rq Ro 9:3 \rq* \m \v 2 You nawatag katin di, tovenen you irau nasavia gabuadi. Onoon, ŋgar todi iyaryaaŋ kat tighaze le titaghon katin ataam to Maaron. Eemoghon tighazooŋ kat pa Maaron lolo ve ŋgar toni maau. Tauto tiyel pa ataam toni. \rq Mbaŋ 21:20 \rq* \m \v 3 Pasa, ataam to Maaron igham ghiit taneep deŋiaad ila mata, nene tighilaala sone. Tauto tizurun ataam toni tonowen, ve tiyoon ila ataam to taghoniiŋ tutuuŋ tighaze ŋgar tonowen pale igham di tineep deŋiadi ila Maaron mata. \rq Ro 9:31+; Pil 3:9 \rq* \m \v 4 Eemoghon Krisi igham tutuuŋ to Mose anoŋa ivot wa. Tauto ataam to taghoniiŋ tutuuŋ inim imuul izi toni. Pasa, tamtoghon tisob to tighur ila toni, ye igham di tineep deŋiadi ila Maaron mata. \rq Mt 5:17; 2Kor 3:6; Ga 3:24+; Hib 8:13 \rq* \s1 Ataam to taghur ila, leso taneep deŋiaad ila Maaron mata \p \v 5 Ataam to taghoniiŋ tutuuŋ leso taneep deŋiaad ila Maaron mata, nene ipataŋan. Muuŋ, Mose imbood saveeŋa ighaze: “Tamtoghon to ighaze itaghon katin tutuuŋ, nene pale ineep pooi.” \rq Wkp 18:5; Lu 10:27+; Ga 3:12 \rq* \p \v 6 Ve ataam to taghur ila, leso taneep deŋiaad ila Maaron mata, nene rauraua. Pasa, isaav pait tovene: “Usaav ila lolom ughaze: ‘Sei irau iza ila sambam?’ Vene malep. Pasa, Maaron imbaaŋ Krisi izi inim taan wa. Ughaze ughami imuul izi inim pasa? \v 7 Ve usaav ughaze: ‘Sei irau izila ndug to mateeŋa?’ Vene paam malep. Pasa, Maaron ipamundigin Krisi pa mateeŋ wa. Yom ughaze upamundigini muul pasa?” \v 8 Saveeŋ tonene, ŋgara tovene: \q2 “Maaron saveeŋ toni ineep mala pait maau. Pasa, ineep ila avood ve lolood wa.” \rq Lo 30:11-14 \rq* \m Laak, sa saveeŋ? Nene saveeŋ to yei nivovotia pa ataam to ghurla. \v 9 Saveeŋ tonowen isaav pait tovene: Ighaze taum avom uvotia ghurla tiom ila ival tiina matadi ughaze: “Yesu, ye Tiina tiou,” ve ighaze lolom ighur ila ughaze Maaron ipamundigini pa mateeŋ wa, nene pale Maaron igham mulin ghom, ve uneep pooi. \rq Yo 3:15; Mbaŋ 16:31 \rq* \m \v 10 Pasa, ighaze lolood ighur ila, nene pale Krisi igham ghiit taneep deŋiaad ila Maaron mata. Ve ighaze tauud avood tavotia ghurla toit ila ival tiina matadi, nene pale Maaron igham mulin ghiit ve taneep pooi. \p \v 11 Pasa, Maaron aliŋa to timbooda, isaav tovene: \q2 “Tamtoghon tisob to tighur ila toni, nene pale tighita anoŋa to ghurla todi ve Maaron igham mulin di. Eta irau ighur mata pani sorok ve maya ne maau.” \rq Is 28:16; Ro 9:33 \rq* \p \v 12 Saveeŋ tonene iŋarua tamtoghon tisob. Yes Yuda, ve yes to Yuda maau ne paam. Pasa, Maaron ee moghon inepneep. Ye Tiina to iit tasob. Ve ye ighurghur poia toni tiina izaza to tamtoghon tisob to tighasoni pa ulaaŋ. \rq Mbaŋ 10:34+; Ro 3:22,29; Ga 3:28 \rq* \m \v 13 Pasa, Maaron aliŋa isaav ighaze: \q2 “Tamtoghon tisob to tighason Maaron pa ulaaŋ, ye pale igham mulin di ve tineep pooi.” \rq Yoel 2:32; Mbaŋ 2:21 \rq* \s1 Yes Israela ledi pughu eta pa tizurun Krisi maau \p \v 14 Eemoghon ighaze tamtoghon tighur ila to Maaron maau, nene pale tighasoni pa ulaaŋ vena? Ve ighaze tilooŋ varu maau, pale tighur ila toni vena? Ve ighaze ledi tamtoghon eta pa ivotia mos padi maau, pale tilooŋ Maaron varu vena? \rq Mbaŋ 8:30+ \rq* \m \v 15 Ve ighaze timbaaŋ yes uraata tila maau, pale tivotia mos pa tamtoghon vena? Pasa, Maaron aliŋa to timbooda, isaav tovene: \q2 “Tamtoghon tighita yes to tilaghov varu poia inim, le igham di lolodi poia.” \rq Is 52:7; Ep 6:15 \rq* \p \v 16 Eemoghon yes Israela tisob titaghon saveeŋ to varu poia maau. Eŋaeŋa moghon. Isaia isavia saveeŋa muuŋ wa. Ighaze: \q2 “Tiina, sei ighur ila saveeŋ to yei nivotia padi?” \rq Is 53:1; Yo 12:38; Hib 4:2 \rq* \m \v 17 Tovenen Maaron aliŋa to taloŋlooŋa, tauto ipamundigin ghiit pa taghur ila. Ve sawa to tivotia Krisi varu, tamtoghon tilooŋ saveeŋ toni. \p \v 18 Ighaze venen, pale tasaav vena pa yes Israela? Tilooŋ varu poia sone? Maau. Yes tilooŋa wa. Pasa, Maaron aliŋa isaav tovene: \q2 “Aliŋadi ila irau taan, ve saveeŋ todi ilaan irau ndug tisob.” \rq Mbo 19:4 \rq* \m \v 19 Ma vena? Yes Israela tilooŋ saveeŋ tonowen, ve tikankaan pa pughu? Maau. Yes irau tighazooŋ pani. Aghita. Muuŋ, Mose isaav ighaze: \q2 “Yes ndug ndug to ledi izadi maau ve ledi ŋgar maau, you pale nagham di tinim leg ve naghur poia tiou iza todi. \q2 Ve yam pale aghita ŋgar to nagham padi, ve igham gham atemim yabyab, ve aghaze le mbeb tovene ivot payam paam, ghoro poia.” \rq Lo 32:21; Ro 11:11,14 \rq* \m \v 20 Ve propet Isaia isaav ghazooŋa kat ighaze: \q2 “Tamtoghon to tizuaria di payou maau, yes tauto tindeeŋ ghou. \q2 Ve yes to tighason payou maau, tauto napatooŋ taug padi.” \rq Is 65:1; Ro 9:30 \rq* \m \v 21 Eemoghon yes Israela, Isaia isavia saveeŋ iŋarua di ighaze: \q2 “Yam to taliŋamim saambu maau ve azorzoor aliŋag, sawa isob you nakaak nimag ve nasasaŋan gham pa amuul anim tiou. Eemoghon anim maau.” \rq Is 65:2 \rq* \c 11 \s1 Maaron irau ipul muri pa yes Israela maau \p \v 1 Ighaze venen, pale tasaav vena? Maaron ipul muri pa tamtoghon toni? Maau kat! Aghita. You tamtoghon to Israel. You paghu to Abaram, ve pughu tiou ivot ila to Benyamin. \rq Mbo 94:14; 2Kor 11:22; Pil 3:5 \rq* \m \v 2 Maaron irau ipul muri pa yes Israela maau. Pasa, ye tau isia di tinim le wa. Matamim iŋgal imuul ila pa kamos to propet Ilia. Maaron aliŋa to timbooda, isaav tovene: Ilia ivotia sosor to yes Israela ila to Maaron, ve itaŋ rorani ighaze: \q1 \v 3 “O Tiina, yes tirab propeta tiom tisob timatmaat wa. \q2 Ve artaal to tigharaat di payom, tovene paam. Tireu di tisob timbiriis tila wa. \q2 Tovenen aazne, you eŋgengou kat to naneep. Ve tizuaria di pa rabuuŋ ghou paam.” \rq 1King 19:10+ \rq* \m \v 4 Ve Maaron ipamuul Ilia aliŋa ighaze: \q2 “Maau. Aazne, you leg tamtoghon irau 7000 to nakis di ve tiyondyood ariaŋa. Tauto tiput aghedi pa maaron kaarom Baal maau.” \rq 1King 19:18 \rq* \p \v 5 Aazne, ŋgar raraate ivot muul. Maaron isia yes Israela pida tinim le, itaghon tau lolo ve poia toni. Tauto tighur ila to Krisi. \rq Ro 9:27 \rq* \m \v 6 Ndiran tonowen, Maaron igham di tinim le, itaghon uraat ve ŋgar todi popoia ne maau. Ye itaghon tau lolo ve poia toni, ve igham di. Ve inimale ye igham di tinim le itaghon uraat ve ŋgar todi popoia, tone poia toni tonowen inim poia tau maau. \rq Ro 4:4+, Ro 9:15+; Ep 2:8 \rq* \p \v 7 Ighaze tovene, pale tasaav vena? Mbeb to yes Israela tizuaria di pani, ival tiina tighami maau. Tamtoghon todi eŋaeŋa to Maaron tau isia di tinim le, yes moghon to tighami. Ve yes pida, ye ipul di titaghon taudi ŋgar todi. Tauto ŋgar todi iyaryaaŋ kat tighaze tizoor saveeŋ toni. \rq Ro 9:31; 2Kor 3:14 \rq* \m \v 8 Saveeŋa timbooda pataghaaŋ tovene: \q2 “Maaron igham di lolodi imaagh pa taudi tinimale tamtoghon to igheen le lolo imaagh kat. Tauto matadi tighita mbeb, eemoghon tighilaal pughu maau. Ve taliŋadi tiloŋlooŋ saveeŋ, eemoghon titaghoni maau. Ve ŋgar todi tonowen isob sone. Iseeŋga iseeŋga ve inim aazne.” \rq Lo 29:3+; Is 29:10; Yo 12:40; Mbaŋ 28:26+ \rq* \m \v 9 David paam isavia saveeŋ iŋarua di ighaze: \q2 “Toŋ to aniiŋ todi ineep izala, pale inim liis padi, ve inim yaam to titut aghedi ila, ve titap tizi. Leso iyat sosor todi.\f + \fr 11:9 \ft Ndiran ŋgara pida tighaze saveeŋ to toŋ, nene iza to tutuuŋ to Maaron igham pa yes Israela. Tutuuŋ tonowen, nene mbeb poia. Eemoghon yes Israela tigham ŋgar tiina kat pani. Tauto ighamun ŋgar todi, ve tighilaal Yesu maau. \f* \rq Mbo 69:22+ \rq* \q2 \v 10 Matadi pale ipis, ve tighilaal maau. \q2 Ve yes pale timbaad pataŋani tiina le ndimodi ikook, ve tineep tovene le alok.” \s1 Yes Israela tizurun Krisi, tauto ighur soso pa varu poia ila irau ndug ndug \p \v 11 Yes Israela to tighur ila to Krisi maau ne, yes tinimale tamtoghon to itut aghe ila yaam, ve itap. Ve vena, pale tineep tovene itaghoni taghoni gha ila? Maau. Pale timundig muul. Onoon, aazne tiyel pa ataam to Maaron. Eemoghon ŋgar to tighami, nene inim ataam pa Maaron igham mulin ndug ndug to Yuda maau ne. Leso yes Israela tighita ŋgar poia to ye igham padi, ve lolodi igham pani kat, ve timuul tila toni. \rq Mbaŋ 13:46; Ro 10:19 \rq* \m \v 12 Sawa to yes Israela tiyel pa ataam to Maaron ve tipul muridi pani, nene inim ataam pa poia tiina to Maaron iza to ival tiina to taan. Pasa sawa tonenen, poia toni iŋarua ival tiina to Yuda maau. Ve ighaze venen, iit tawatag: Ighaze yes Israela tisob titoor ŋgar todi imuul ila pa Maaron, nene pale poia toni tiina kat iza to tamtoghon tisob, le ilib pa poia toni to muuŋ iza todi.\f + \fr 11:12 \ft Sawa to yes Yuda tizoorndug tighaze tirab Yesu izala ai pambarooŋ, yes tiyel pa ataam to Maaron. Eemoghon iit tawatag: Mateeŋ toni to inim ataam pa Maaron ireu sosor toit ve igham mulin ghiit. Ve sawa to Yuda tighur pataŋani pa mbaŋooŋa to Krisi, yes tipul Yerusalem ve tighau tila pa ndug pida. Mbeb tonenen to inim ataam pa yes to Yuda maau ne tilooŋ varu poia. \f* \rq Ro 11:25 \rq* \p \v 13 Yo, you naghaze nasavia saveeŋ pida iŋarua yam to Yuda maau. Pasa, Maaron imbaaŋ ghou pa nagham uraat payam. Ve you naghita naghaze uraat tiou tonene, nene uraat tiina, ve uraat tau. Tovenen naghaze nagham katin uraat tiou. \rq Mbaŋ 9:15 \rq* \m \v 14 Pasa, ighaze uraat tiou ighur anoŋa popoia naol tivot ila lolomim, nene pale nditag Israela tighita ve lolodi igham pani, ve tamtoghon todi pida pale titoor ŋgar todi ila pa Maaron ve igham mulin di. \rq Ro 10:19 \rq* \m \v 15 Aghita. Sawa to yes Israela tizoor Maaron ŋgar toni, ve ye ipul muri padi, nene inim ataam pa ival tiina to taan yesŋa Maaron tilup di tinim ee moghon. Tovenen muri, ighaze Maaron igham mulin yes Israela paam, ve yesŋa tilup di muul tinim ee moghon, nene inimale mundigiiŋ to yes mateeŋa.\f + \fr 11:15 \ft Ataam ite to tatoor saveeŋ waaro tonene, nene vene: “nene iit tawatag: Sawa to Maaron ipamundigin yes mateeŋa, inim igharau wa.” \f* \m \v 16 Sawa to tigharaat mberet, ighaze tipamuuŋ Maaron pa pida muuŋ, nene pale mberet isob tonenen inim Maaron le. Ve ai oliv tovene paam. Ighaze waria inim Maaron le, nene pale boga paam tisob tinim Maaron le.\f + \fr 11:16 \ft Mberet pida to tipamuuŋ Maaron pani, nene iza to yes Israela eŋaeŋa to tighur ila to Yesu muuŋ. Ve ai oliv waria, nene iza to yes Israela nditimbudi Abaram, Isak, ve Yakop to Maaron imbua saveeŋ toman di. Mbeb ru tonowen tigham Maaron lolo ineep tuŋia ila to yes Israela. Tauto ye irau ipul muri padi kat maau. \f* \rq Nam 15:17+ \rq* \s1 Mataad velegin yes Israela malep. Pasa iit paam, Maaron irau ighurghur ghiit maau \p \v 17 Yes Israela tinimale ai oliv to tipatari. Ve yam to Yuda maau ne, animale oliv susu bogadi. Aazne, nene inimale Maaron isoop oliv to tipatari boga pida tizi, ve ighur gham ala apaak ila inadi. Tauto aazne, atub toman oliv to patariiŋ tonowen boga pida, ve yamŋa aghamgham taan ŋgoreeŋa ila waria. \rq Yer 11:16; Yo 15:2+; Ep 2:11+ \rq* \m \v 18 Eemoghon apakur taumim sorok aghaze: “Yei popoiamai ve nilib pa oliv boga pida to Maaron isoop di tizi.” Venen malep. Matamim iŋgal. Yam ai boga moghon. Ai waria ighamgham tapiri ilat tiam maau. Yam aghamgham tapirimim ila ai waria. \p \v 19 Ve yam pida pale amundig ve asaav aghaze: “Oliv boga tonowen, Maaron isoop di tizi, leso yei nila nigham inadi.” \v 20 Saveeŋ tiam tonanan onoon. Eemoghon Maaron isoop di sorok maau. Ye isoop di tizi pasa, yes tighur ila toni maau. Ve aazne, yam agham inadi pasa, ayoon ariaŋa ve akis ghurla tiam. Eemoghon apakur taumim malep. Yam amatughez. \rq Is 66:2,5; 1Kor 10:12; Pil 2:12; 1Pe 1:17 \rq* \m \v 21 Pasa, ighaze Maaron ighurghur oliv tau boga maau, nene pale yam paam, ye irau ighurghur gham maau. \p \v 22 Tovenen matamim iŋgal pooi. Onoon, Maaron ye poia pughu. Eemoghon ye irau ighurghur ghiit maau. Yes Israela to tipul muridi pani ve titap, ye ighurghur di maau. Ve yam, ghoro igham poian gham. Eemoghon yam irau akis poia toni ariaŋa, ve aneep ilooŋ ila. Ighaze maau, ye pale isoop gham azi paam. \rq 1Kor 15:2; Hib 3:14 \rq* \m \v 23 Ve muri, ighaze yes Israela titoor ŋgar todi ve tighur ila to Krisi, nene pale Maaron ipaak di tila inadi muul. Pasa, ye tapiri irau igham tovene. \v 24 Aghita. Yam to Yuda maau ne, animale oliv susu. Yam avot ila oliv to patariiŋ ne maau. Eemoghon Maaron igham uraat payam, tauto aazne apaak ila oliv to patariiŋ tonowen ve anim boga. Ighaze Maaron igham tovene payam, onoon kat, oliv to patariiŋ bogadi to ye isoop di tizi, ye pale ipaak di tila inadi muul. \s1 Muri, yes Israela pale tighur ila to Krisi \p \v 25 Yam toŋvetaz, you naghaze navotia mbeb yoŋgaaŋ eez payam. Leso apakur gham sorok sob. Onoon, aazne Maaron ipul yes Israela pida titaghon taudi ŋgar todi. Tauto ŋgar todi iyaryaaŋ kat tighaze tizoor saveeŋ toni. Eemoghon ye irau ipul di tineep tovene itaghoni taghoni gha ila ne maau. Pale tinepneep tovene, le ye iyou ndug ndug tamtoghonadi to ye isia di pataghaaŋ ne tisob tinim le. \rq Lu 21:24; Yo 10:16; Syg 7:9 \rq* \m \v 26 Ghoro igham mulin yes Israela tisob paam. Saveeŋa timbooda pataghaaŋ wa: \q2 “Volaaŋa pale ineep lolooz Zion ve inim. \q2 Ve ye pale igham Yakop papaghu toni tipul ŋgar todi samsamia, ve matadi iŋgal Maaron muul. \rq Mbo 14:7; Is 59:20 \rq* \q2 \v 27 Ve you pale naghur ledi ataam paghu, leso nareu sosor todi ve yeiŋa nilup ghei muul ninim ee moghon.” \rq Is 27:9; Yer 31:33+; Hib 8:8+ \rq* \p \v 28 Aazne, yes Israela to tighur ila varu poia maau, tinim Maaron koia. Ve nene inim ataam pa poia to Maaron iza to ndug ndug to Yuda maau ne. Eemoghon ye lolo inepneep to yes Israela sone. Pasa, ye tau isia di tinim le wa. Ve nditimbudi Abaram, Isak, ve Yakop, to ndamodi padi. \rq Lo 7:8, 10:15; Ro 9:5 \rq* \m \v 29 Ighaze Maaron ipoi tamtoghon eta inim le, ve igham mbeb poia eta pani, ye irau itoor ŋgar toni muul ne maau. Tovenen ye irau ipul muri pa tamtoghon tonenen kat, ma igham mulin mbeb tonenen ne maau. \rq Nam 23:19 \rq* \p \v 30 Aghita. Muuŋ, yam to Yuda maau ne, azorzoor Maaron ŋgar toni. Ve aazne, yes Yuda anadi tighamgham tovene. Eemoghon ŋgar to tighami, tauto inim ataam payam ve Maaron lolo isamin gham, ve ireu sosor tiam. \p \v 31 Tovenen aazne, yes Israela tizorzoor Maaron ŋgar toni. Eemoghon muri, poia toni to ye lolo isamin yam to Yuda maau, ve ireu sosor tiam, nene pale ipamundigin ŋgar todi. Leso titoor ŋgar todi, ve Maaron lolo isamin di ve ireu sosor todi paam. \v 32 Pasa, Maaron ipul ŋgar to zoraaŋ saveeŋ ighamun iit tasob. Leso iit tasob leed ataam ee moghon pa tala toni. Nene poia toni to ye lolo isamin ghiit ve ireu sosor toit. Ataam ite paam maau. \rq Ro 3:9; Ga 3:22 \rq* \s1 Tapait Maaron pa ŋgar toni \p \v 33 Onoon kat, Maaron, ye ŋgar pughu. Ŋgar toni, nene ila le ila kat, inimale mazovan bibiliiŋa. Pasa, ye iwatag mbeb tisob. Sei irau iwatag katin ŋgar toni ve ataam to ye itaghoni? Ighaze tatoova pa tagham ŋgar pani, nene pale ŋgar toit iraua maau. \rq Yop 11:7+; Mbo 92:5 \rq* \q1 \v 34 “Pasa, sei iwatag Ŋgeu Tiina ŋgar toni? \q2 Ve sei irau iuuli pa ŋgar? \rq Is 40:13; 1Kor 2:16 \rq* \q2 \v 35 Ve sei igham Maaron le mbeb, leso muri iyati? Maau.” \rq Yop 35:7, 41:11 \rq* \p \v 36 Pasa, ye tau to inim pughu pa mbeb tisob. Ve mbeb tisob tiyaryaaŋ ila toni, ve tineep leso tipaghazoŋan ye iza. Tovenen iit tapaiti irau sawa isob. Onoon. \rq 1Kor 8:6; Kol 1:16; Hib 2:10; Syg 4:11 \rq* \c 12 \s1 Tapul tauud tanim Maaron le \p \v 1 Tovenen yam toŋvetaz, aghita. Maaron lolo isamin ghiit ve igham mulin ghiit wa. Tauto naghaze napariaaŋ gham pa aghur anoŋamim ila pa Maaron inim watooŋrau mata yaryaara. Watooŋrau tovene, nene patabuaŋ ila ye mata, ve ighami lolo poia kat. Ighaze tambees pa Maaron itaghon ataam tovene, nene deŋia. \rq Yo 4:24; Ro 6:13; 1Pe 2:5 \rq* \m \v 2 Yes to titaghon ŋgar to taan, yam ala toman di pa ŋgar todi muul malep. Apul Maaron itoor ŋgar tiam ve gabuamim inim paghu kat. Leso aghilaal ŋgar to Maaron lolo pani. Nene ŋgar to poia kat, ve deŋia moghon, ve ighami lolo poia. \rq Ep 4:23, 5:17; 1Yo 2:15+ \rq* \s1 Taŋgabiiz poian tauud, ve iit eŋaeŋa tagham uraat to Maaron ighuri inim nimaad \p \v 3 Maaron ighur ghou nanim uraata toni itaghon tau lolo ve poia toni. Tovenen you naghaze napariaaŋ gham asob tovene: Agham ŋgar sorok aghaze yam popoiamim alib pa nditamim malep. Yam irau aŋgabiiz poian taumim: Maaron igham gham aghur ila ariaŋa ve ataghon katin ghurla tiam ŋgara, ma maau? \rq 2Kor 13:5; Pil 2:3 \rq* \p \v 4 Iit anoŋaad le babaŋa naol: Agheed, nimaad, avood, mataad, ve mbeb pida paam. Ve anoŋaad to naol ne, ledi uraat eŋaeŋa irau di. \v 5 Iit to taneep tuŋia ila to Krisi, tovene paam. Iit tanimale Krisi nima, aghe, ve anoŋa babaŋa pida paam to tilup di tinim ee moghon. \rq 1Kor 12:12-27 \rq* \m \v 6 Maaron irei uraat ve tapiri naol naol le irau ghiit, itaghon tau lolo ve poia toni. Tovenen iit irau tagham uraat toit toit. Ighaze Maaron ighur ŋgeu eta inim propet, ŋgeu tonenen irau ivotia Maaron aliŋa pa tamtoghon itaghon ghurla toni.\f + \fr 12:6 \ft Ataam ite to tatoor saveeŋ waaro tonene, nene vene: “ŋgeu tonenen irau ivotia Maaron aliŋa pa tamtoghon itaghon saveeŋ to iit taghur ila.” \f* \rq 1Kor 12:4+; Ep 4:7,11+; 1Pe 4:10+ \rq* \m \v 7 Ighaze Maaron igham ŋgeu eta le ŋgar pa uraat to ulaaŋ tamtoghon, ye irau itaghon katin ŋgar to ulaaŋ. Ve ighaze tamtoghon eta le uraat pa ipatoot tamtoghon pa Maaron aliŋa, ye irau ipatoot di kat. \v 8 Ve ighaze eta le ŋgar pa uraat to palotiiŋ tamtoghon, ye irau ipalot di. Ve ighaze eta le uraat pa reiŋ mbeb pa yes mbolaaŋa, ye irau iuul di kat, ve irei mbeb toni toman lolo poia. Ighaze eta le ŋgar pa ŋginiiŋ uraat, ye irau mata iza pa uraat toni, ve igham katini. Ve ighaze eta le ŋgar pa uraat to ulaaŋ yes to pataŋani igham di, ye irau iuul di toman lolo poia. \rq 2Kor 9:6-13; 1Pe 5:2 \rq* \s1 Tutuuŋ pida to tiŋarua tamtoghon to Krisi \p \v 9 Ighaze yam aghur lolomim pa tamtoghon, agham kaarom pani malep. Aghur lolomim padi kat, ve apatooŋ anoŋa ivot. Yam irau aghur koi pa ŋgar samia ve aneep saguan pani. Ve ŋgar poia, ghoro akisi tuŋia. \rq 2Kor 6:6; 1Tes 5:21+; 1Pe 1:22 \rq* \m \v 10 Yam anim toŋvetaz to Krisi wa. Tovenen lolomim pa taumim kat ve agham poian gham. Agham ŋgar pa taumim izamim malep. Apait nditamim pa ŋgar popoia to yes tigham di. \rq Ga 5:26; Pil 2:3; Hib 13:1 \rq* \m \v 11 Uraat to agham pa Ŋgeu Tiina, matamim mormoria pani malep. Apul Avuvu Patabuaŋ ipamundigin gham, leso matamim kaviaaŋa pa mbesooŋ tiam, ve aghami toman lolomim. \rq 1Tes 5:19 \rq* \m \v 12 Yam awatag: Muri, Maaron pale igham mulin ghiit ve taneep pooi. Matamim iŋgal mbeb tonene ve aghur matamim pani irau sawa isob. Leso igham gham lolomim poia. Ve ayoon ariaŋa pa badooŋ pataŋani, ve asuŋ irau sawa isob. Apul suŋuuŋ malep. \rq Ro 5:2, 15:13; Kol 4:2; 1Tes 5:16+; Yems 1:4 \rq* \m \v 13 Ighaze mbolaaŋ igham Maaron tamtoghon toni, ghoro auul di. Ve ighaze loomba tilat, yam agham di toman lolomim poia, ve aŋgin poian di. \rq 2Kor 8:7; Hib 13:2; 1Pe 4:9 \rq* \p \v 14 Ighaze tamtoghon tighur pataŋani payam pasa, ataghon ŋgar to Krisi, yam aghur samia iza todi malep. Aghason Maaron pa igham poian di. \rq Mt 5:44+; 1Kor 4:12; 1Pe 3:9 \rq* \m \v 15 Yes to tinidi iza, yam tinimim iza toman di. Ve yes to ledi pataŋani ve titaŋ, yam ataŋ toman di. \v 16 Yam asob alup lolomim ve ŋgar tiam inim ee moghon. Apait taumim, ve ala toman yes to izadi tintina moghon malep. Yam irau alup gham toman yes to ledi izadi maau. Ve aparim taumim pa ŋgar tiam malep.\f + \fr 12:16 \ft Ataam ite to tatoor saveeŋ waaro tonene, nene vene: “Azuaria gham pa uraat tintina pa agham izamim pani malep. Uraat tau tamtoghon tighita inimale uraat sorok, yam irau aghami toman lolomim poia.” \f* \rq Mbo 131:1+; Ro 15:5+; 2Kor 13:11; Pil 2.2 \rq* \p \v 17 Ighaze tamtoghon tigham samin gham, ayati pa ŋgar samia malep. Atoova pa ataghon ŋgar to deŋia moghon ila tamtoghon tisob matadi. \rq Mt 5:39; 2Kor 8:21; 1Tes 5:15 \rq* \m \v 18 Ve atoova pa alup gham toman tamtoghon tisob anim ee moghon. Tovenen sa ŋgar to yam irau aghami pa ilup gham, ghoro aghami. \rq Mt 5:9; Ro 14:19; Hib 12:14 \rq* \p \v 19 Yam ndiran tiou, lolog payam kat. Nayol aliŋag muul. Ŋgar samia to tamtoghon tigham payam, yam ayati malep. Apuli ila Maaron nima. Ye tau pale ighur pataŋani iŋarua di. Pasa, Maaron aliŋa to timbooda, isaav ighaze: \q2 “You leg uraat pa naghur atia pa ŋgar samia. Taug pale nayati.” \rq Lo 32:35; Mbo 94:1; Hib 10:30 \rq* \m \v 20 Tovenen taumim ayat ŋgar samia malep. Agham poian koiamimŋa. Pasa, Maaron aliŋa waaro ite isaav tovene: \q2 “Ighaze koiam eta pitoola, ugham a aniiŋ. \q2 Ve ighaze muruni, ugham a ya. \q2 Leso ughami ighilaala sosor toni, ve maya.” \rq Igham 23:4+; Np 25:21+; Mt 5:44 \rq* \p \v 21 Tovenen apul ŋgar samia itatan gham malep. Yam irau atatan ŋgar samia pa ŋgar poia. \c 13 \s1 Taneep ila yes pooza to taan sambadi \p \v 1 Tamtoghon tisob irau tineep ila yes pooza to taan to tiŋgin ghiit ne sambadi. Pasa, pooza eta to taan iyoon sorok maau. Maaron tau ighur uraat tonowen ila nimadi. \rq Yo 19:11; Tit 3:1; 1Pe 2:13+ \rq* \p \v 2 Tovenen ighaze tamtoghon eta izoor yes pooza to taan, nene ye izoor Maaron. Pasa, Maaron to ighur di pa uraat todi. Tovenen ighaze tamtoghon eta izoor di, ye pale igham atia pa ŋgar toni tonenen. \v 3 Laak, sei masin to timatughez pa yes pooza to taan? Tamtoghon to tighamgham ŋgar poia? Maau. Ndiran to tighamgham ŋgar samsamia, to timatughez padi. Tovenen ighaze yom lolom pa yes pooza to taan tighur pataŋani payom maau, ghoro ugham ŋgar poia moghon. Leso umatughez sob, ve yes pooza tipait ghom. \v 4 Pasa, pooza to taan, yes mbesooŋa to Maaron. Yes tineep pa tiuul ghom, leso uneep pooi. Eemoghon ighaze ughamgham ŋgar samia, ghoro upatum ghom. Pasa, yes tikis buza sorok maau. Yes izadi pa ghuruuŋ atia pa tamtoghon to tighamgham ŋgar samia. Leso tipatooŋ mbalmbali to Maaron padi. Ve yes irau tighurghur ghom maau. \v 5 Tovenen iit tasob irau taneep ila yes pooza sambadi, ve talooŋ aliŋadi. Pasa ighaze tazoor di, nene pale Maaron ate yabyab pait, ve yes tigham ye nagho ve tighur atia pait. Ve mbeb ite. Ighaze tazoor di, nene pale tauud tayamaana ila lolood taghaze iit tagham sosor ila Maaron mata. \p \v 6 Pughu tonene to yam irau apiyaav takes paam. Pasa, yes pooza, nene yes mbesooŋa to Maaron. Sawa isob, yes tipamaat pa uraat to Maaron ighuri ila nimadi. \v 7 Tovenen sa mbeb to yam irau agham pa yes pooza, ghoro aghami. Ighaze tipoi gham pa takes, ghoro agham padi. Ve yes to ledi izadi, yam atandag padi ve apakur di. Pasa, ighaze agham padi tovene, nene deŋia. \rq Mt 22:21 \rq* \s1 Taghur lolood pa tamtoghon tisob ve tagham poian di \p \v 8 Ighaze agham bun, apuli ineep mala sob. Rikia ve ayati. Eemoghon iit tasob leed bun tiina eez inepneep. Tayati, pale taraua maau. Bun toit, nene vene: Iit irau lolood pa tamtoghon tisob ve tagham poian di. Pasa, ŋgeu to ighaze lolo pa tamtoghon ve igham poian di, nene ye ipatooŋ tutuuŋ anoŋa ivot. \rq Mt 22:37-40; Ga 5:14 \rq* \m \v 9 Pasa, tutuuŋ to naol ne inimale “Ughur maat malep,” “Urab tamtoghon imaat malep,” “Uyub malep,” “Lolom igham pa nditam mbeb todi malep,” ve tutuuŋ pida paam, nene tisob tineep ila tutuuŋ ee moghon tonene lolo: “Lolom pa tamtoghon ve ugham poian di, inimale lolom pa taum.” \rq Igham 20:13+; Wkp 19:18 \rq* \m \v 10 Ighaze lolood pa tamtoghon, nene iit irau tagham sosor eta padi maau. Tauto ighaze lolood pa tamtoghon ve tagham poian di, nene pale tataghon tutuuŋ ŋgara ve tagham tutuuŋ anoŋa ivot. \rq 1Kor 13:4+; Ga 5:6; Yems 2:8 \rq* \s1 Sawa inim igharau wa \p \v 11 Tovenen yam irau ataghon ŋgar tovene. Pasa, yam aghilaal sawa tonene wa. Tovenen agheen iraua. Amundig! Pasa, sawa to Maaron igham mulin ghiit, nene inim igharau wa. Sawa to iit taghur ila muuŋ, sawa tonenen inepneep mala sone. Eemoghon aazne, inim igharau wa. Tovenen agheen iraua. Amundig! \rq 1Kor 7:29+; Ep 5:14; 1Tes 5:6+ \rq* \m \v 12 Aghita. Mboŋ ighaze isob, ve ndugizau tonene. Tovenen tapul ŋgar to ndoroom isob ineeple, ve tandud ghiit pa ŋgar to ghazooŋa inimale ndaaba tigharaat di pa mburuguuŋ to malmal. \rq Ep 5:11, 6:11+ \rq* \m \v 13 Iit irau tataghon ŋgar to ghazooŋa tanimale tamtoghon to tilaagh pa ndag. Ve ŋgar to talup ghiit pa ghunuuŋ ve ghamuuŋ ŋgar samsamia naol, ŋgar to ghuruuŋ maat, ŋgar to mataad samia tanimale ŋgavuun, ŋgar to parzoraaŋ, ve ŋgar to ŋuŋuaaŋ toman ŋgar samsamia pida paam, nene tagham di muul malep. \rq Lu 21:34; Ga 5:19+; Ep 5:18; 1Pe 4:3; 1Yo 1:7 \rq* \m \v 14 Agham ŋgar to Tiina toit Yesu Krisi inim lemim, inimale andud gham pa nonogiiŋa paghu. Ve ŋgar samsamia to lolomim muŋgina ipapazaagh gham pani, nene akaal ataam pa ghamuuŋi malep. \rq Ga 3:27; Ep 4:24; Kol 3:10; 1Pe 2:11 \rq* \c 14 \s1 Ighaze nditaad pida titaghon ataam ite pa ghurla todi, nene tayou avood padi malep \p \v 1 Ighaze tamtoghon eta ghurla toni iyaryaaŋ sone, ve ye ighaze ilat toman gham pa suŋuuŋ, ghoro ayok pani, ve aghami toman lolomim poia. Ayou avomim pani pa ŋgar toni pida to ite ris pa ŋgar tiam ne malep. \rq Ro 15:1; 1Kor 8:9+, 9:22 \rq* \m \v 2 Tamtoghon pida tighur ila tighaze yes irau tighan mbeb tisob. Ve tamtoghon pida, ghurla todi iyaryaaŋ kat maau, ve tigham ŋgar tovene: Ighaze tighan mbeb pida mindadi, nene pale igham di tiŋgalaaŋ ila Maaron mata maau. Tauto tighanghan aniiŋ ve ndoor moghon.\f + \fr 14:2 \ft Sawa pida, yes to Yuda maau ne, tirab sipsip ma makau inim watooŋrau pa maaron kaaromŋa todi, ve timoz suruvu ilooŋ ila rumai lolo, ve tigham suruvu ila ndug to raukoliiŋ, leso tamtoghon tigholi. Ve ataam todi to rabuuŋ mbeb, nene ite pa ataam to yes Yuda. Yes to timatughez pa ghaniiŋ mbeb mindadi, timatughez pa ghaniiŋ mbeb tovene. \f* \m \v 3 Yes to tighanghan mbeb tisob, matadi izi pa nditadi to timatughez pa ghaniiŋ mbeb pida malep. Ve yes to timatughez pa ghaniiŋ mbeb pida, tovene paam. Tighita nditadi to tighanghan mbeb tisob, ve tighaze yes tisosor malep. Pasa, yes paam, Maaron igham di tinim le. \rq Kol 2:16 \rq* \m \v 4 Ve yom sei to ughaze uŋgabiiz yes mbesooŋa to Ŋgeu Tiina pa ŋgar to tighamghami? Maaron tau pale iŋgabiiz di. Ighaze ighita di ighaze ŋgar todi deŋia, ma tisosor, nene ye mbeb toni. Eemoghon ye pale ighita di ighaze ŋgar todi deŋia. Pasa, ye irau ipalot di, leso tiyoon ariaŋa ve titaghon ŋgar toni. \rq Mt 7:1; Yems 4:11+ \rq* \p \v 5 Ve tamtoghon pida, yes tighita tighaze sawa eez to suŋuuŋ, nene patabuaŋ ilib pa sawa pida. Ve tamtoghon pida tighita tighaze sawa to naol, nene raratedi moghon ila Maaron mata. Nene poia. Tamtoghon eŋaeŋa irau tigham ŋgar pooi pa mbeb tonene, ve sa ŋgar to tighita tighaze deŋia, ghoro titaghoni. \v 6 Tamtoghon to tipatab pa sawa eta, tighamgham tovene pa tipait Ŋgeu Tiina. Ve tamtoghon to tighanghan mbeb tisob, yes paam tipakur Ŋgeu Tiina. Pasa, sawa to tighan, lolodi poia pani ve tipaiti pa mbeb to ye igham padi. Ve yes to tighanghan mbeb pida maau ne, yes paam matadi iŋgal Maaron. Tauto tighamgham tovene, ve tipapaiti pa poia toni toman lolodi poia. \rq 1Kor 10:30+; 1Tim 4:3+ \rq* \p \v 7 Pasa, nepooŋaad, nene mbeb to iit tauud maau. Ve mateeŋ toit paam, nene mbeb to iit tauud maau. \rq 2Kor 5:15; Ga 2:20; 1Pe 4:2 \rq* \m \v 8 Ighaze taneep, nene taneep pa tambees pa Tiina toit ve tapait iza. Ve ighaze tamaat, nene taneep ila ye nima. Tovenen ighaze taneep, ma tamaat, nene iit toni moghon. \rq Pil 1:20; 1Tes 5:10 \rq* \m \v 9 Pasa, Krisi imaat ve imundig muul, leso inim tiina pa tamtoghon tisob. Yes mateeŋa, ve yes to tineep matadi iyaryaar ne paam. \rq Mt 28:18+; Mbaŋ 2:36 \rq* \m \v 10 Tovenen pughu vena to yom ughaze uŋgabiiz toŋvetaz tiom to Krisi ve matam izi padi? Yom uwatag maau? Muri, iit tasob pale tayoon ila Maaron mata. Leso iŋgabiiz ghiit, ve ighur atia pait. \rq Mt 25:31+; Mbaŋ 17:31; 2Kor 5:10 \rq* \m \v 11 Saveeŋa timbooda pataghaaŋ wa tovene: \q2 “You Tiina tiam. Naneep irau sawa isob. Avog iyaryaaŋ naghaze: Tamtoghon tisob pale tiput aghedi payou ve tipait ghou, ve tisaav ghazooŋa tighaze you Maaron tau.” \rq Is 45:23; Pil 2:10+ \rq* \m \v 12 Tovenen iit eŋaeŋa tasob pale tayoon ila Maaron mata, ve tavotia ŋgar to taghami izi taan ne ila toni. \rq Mt 12:36; 2Kor 5:10; 1Pe 4:5 \rq* \s1 Tagham nditaad titap pa ghurla todi malep \p \v 13 Tovenen iit taŋgabiiz nditaad ve taveleg di muul malep. Ve tagham ŋgar eta pa tagham yes toŋvetaz to Krisi titap pa ghurla todi, ma tapoon ataam padi pa Krisi malep. \rq Mt 18:6+; 1Kor 8:9, 10:32 \rq* \m \v 14 Pasa, Tiina toit Yesu ipaghazoŋan ŋgar tiou le nawatag kat tovene: Mbeb to taghanghan di ne, eta samia ila Maaron mata maau. Eemoghon ighaze tamtoghon eta igham ŋgar ighaze mbeb eta iŋgalaaŋ ila Maaron mata maau, ye ipatumi. Pasa, ighaze ighan mbeb tonenen, nene ye igham sosor. \rq Mk 7:14+; Mbaŋ 10:15; Tit 1:15 \rq* \m \v 15 Tovenen ighaze yom ughan mbeb eta ila toŋvetaz tiom mata, le ureu lolo, nene yom utaghon ŋgar to lolood pa tamtoghon maau. Mbeb tovene, ughani malep. Pale uwaghamun toŋvetaz tiom to Krisi imaat pani. \rq 1Kor 8:11+, 10:24+ \rq* \m \v 16 Tovenen ighaze yam agham ŋgar aghaze mbeb tisob, nene popoia pa ghaniiŋ, nene poia. Eemoghon apatum gham. Pa vene, aghan mbeb to nditamim pida tirere pani, ghoro tiyou avodi payam tighaze yam agham ŋgar samia. \v 17 Pooz to Maaron, nene mbeb to ghaniiŋ ve ghunuuŋ maau. Pooz to Maaron ŋgara, nene vene: Tataghon ŋgar deŋia, ve itiŋa talup ghiit tanim ee moghon, ve Avuvu Patabuaŋ igham ghiit taneep toman lolood poia kat ve lolood luuma. \rq Ro 15:13; Ga 5:22+ \rq* \m \v 18 Tamtoghon to ighaze imbees pa Krisi itaghon ataam tovene, nene pale Maaron lolo poia pani, ve tamtoghon paam tiyok pani tighaze ŋgar toni poia. \rq 2Kor 8:21 \rq* \p \v 19 Iit irau tazuaria ghiit pa ghamuuŋ ŋgar to igham tamtoghon tisob tineep pooi toman lolodi luuma, ve tawapalotin ghiit pa ŋgar popoia pida. \rq Mbo 34:14; Ro 15:2; Hib 12:14 \rq* \m \v 20 Tovenen yam awazoran gham pa mbeb to ghaniiŋ malep. Pa vene, awaghamun uraat to Maaron. Onoon, mbeb tisob tiŋgalaaŋ ila Maaron mata, ve popoia pa taghan di. Eemoghon ighaze tamtoghon eta ighan mbeb eta, ve igham ita ite itap pa ghurla toni, nene ye igham ŋgar samia. \rq Ro 14:14+; 1Kor 8:9,13 \rq* \m \v 21 Tovenen ighaze matam iŋgal ughaze ughan mbeb minda, ma ughun vaen, ma ugham ŋgar ite paam to irau igham toŋvetaz tiom eta itap pa ghurla toni, nene poia pa upul ŋgar tonanan. \p \v 22 Mbeb tovene, ighaze yom ughur ila ughaze poia, ma samia, nene mbeb to yamru Maaron. Ighaze tamtoghon eta iyamaan tau ighaze ŋgar to itaghoni, nene Maaron le saveeŋ pani maau, ye pale tini iza. \rq 1Yo 3:21 \rq* \m \v 23 Eemoghon ighaze tamtoghon eta lolo ru pa mbeb eta ve ighani, nene ye igham sosor. Pasa, ye ighur ila ve igham ŋgar tonenen maau. Ve sa ŋgar to iit taghami itaghon ghurla toit maau, nene isosor. \c 15 \s1 Tagham ŋgar pa tauud moghon malep. Tagham ŋgar pa nditaad paam \p \v 1 Iit to ghurla toit iyaryaaŋ ne, irau tataghon tauud lolood maau. Iit irau mataad iŋgal yes to ghurla todi iyaryaaŋ sone, ve tatatan tauud, ve tataghon ŋgar to irau lolodi ve ŋgar todi, ve tatoova pa tapalot di. \rq Ro 14:1; 1Tes 5:14 \rq* \m \v 2 Tovenen iit tasob irau tataghon ŋgar to iuul nditaad, ve tapalot di pa ŋgar popoia. Leso tapariaaŋ ghurla todi. \rq 1Kor 10:24; Pil 2:4+ \rq* \m \v 3 Agham ŋgar pa Krisi. Ye igham ŋgar pa tau maau. Ŋgar toni itaghon Maaron aliŋa waaro eez to timbooda. Isaav tovene: \q2 “O Maaron, saveeŋ velegiiŋ to tipiyaava payom, nene inim payou paam.” \rq Mbo 69:9; Yo 6:38 \rq* \m \v 4 Maaron aliŋa isob to muuŋ timbooda, nene ineep pa ipaghazoŋan ghiit, ve ipalot ghiit. Leso lolood ru malep, ve tayoon ariaŋa pa badooŋ pataŋani, ve taghur mataad pa sawa to Maaron igham mulin ghiit ve taneep pooi. \rq Ro 4:23+; 1Kor 10:11; 2Tim 3:16+ \rq* \p \v 5 Maaron toit ipapalot ghiit, leso tayoon ariaŋa pa badooŋ pataŋani. Ye tau pale igham gham alup lolomim toman ŋgar tiam inim ee moghon itaghon ŋgar to Yesu Krisi. \rq Ro 12:16; 1Kor 1:10; Pil 2:2 \rq* \m \v 6 Leso yam asob lolomim ee moghon, ve alup avomim, ve apait Tiina toit Yesu Krisi Tama Maaron pa tapiri ve poia toni. Onoon. \s1 Krisi inim pa yes Yuda moghon maau. Ye inim pa tamtoghon tisob \p \v 7 Krisi lolo poia payam, ve igham gham anim le wa. Tovenen yam paam, lolomim poia pa taumim ve agham poian gham. Leso apaghazoŋan Maaron iza tiina toman tapiri ve poia toni. \v 8 Pasa, you nasaav payam: Krisi inim mbesooŋa pa yes Yuda, ve igham uraat itaghon saveeŋ mbuaaŋ to Maaron isavia pa nditimbudi. Leso anoŋa ivot, ve ipaghazoŋan Maaron ighaze saveeŋ toni, nene onoon moghon. \rq Mbaŋ 3:25+; 2Kor 1:20 \rq* \m \v 9 Ve igham ndug ndug to Yuda maau ne tipait Maaron iza pa tapiri ve poia toni. Pasa, ye lolo isamin di ve ireu sosor todi. Saveeŋa timbooda pataghaaŋ wa. Isaav tovene: \q2 “You pale napait ghom ila ndug ndug to Yuda maau ne lolodi, \q2 ve nambou mbouŋ pa napakur izam.” \rq Mbo 18:49; Yo 10:16 \rq* \p \v 10 Ve saveeŋ waaro ite isaav tovene: \q2 “Yam ndug ndug to Yuda maau ne, asob alup gham toman Maaron tamtoghon toni, ve tinimim iza pani.” \rq Lo 32:43 \rq* \p \v 11 Ve saveeŋ waaro ite isaav tovene: \q2 “Yam to Yuda maau ne, asob apakur Maaron. \q2 Yam ndug ndug to aneep irau taan, asob apait Maaron iza.” \rq Mbo 117:1 \rq* \p \v 12 Propet Isaia paam isavia mbeb tonene ighaze: \q2 “Paghu eez to Yesi pale ivot ve inim kinik, ve igham pooz pa ndug tisob. \q2 Ndug ndug to Yuda maau ne, pale tinumeera, ve tighur matadi pa sawa to ye iuul di tineep pooi.” \rq Is 11:1,10; Mt 12:21; Syg 22:16 \rq* \p \v 13 Maaron to iit taghurghur mataad pani, pale igham yam to aghur ila toni lolomim poia kat, ve aneep poia toman lolomim luuma. Ve Avuvu Patabuaŋ tapiri ipalot gham, leso lolomim ru sob, ve anumeer Maaron kat, ve asaŋan sawa to ye igham mulin ghiit ve taneep pooi. Onoon. \rq Ro 14:17; 1Kor 4:20 \rq* \s1 Paulus isavia uraat toni to votiaaŋ varu poia \p \v 14 Yam toŋvetaz, you nawatag: Ŋgar poia ivon ila lolomim, ve aghazooŋ kat pa Maaron aliŋa. Tovenen yam asob irau apatoot nditamim pa saveeŋ toni. \rq 2Pe 1:12; 1Yo 2:21 \rq* \m \v 15-16 You nawatag: Ŋgar pida to nambood di ila rau tonene, nene ariaŋadi. Eemoghon nasavia di tighazooŋ payam, leso napamundigin ŋgar tiam muul, ve matamim kisin di. Pasa, you nanimale ŋgeu to watooŋrau to nagham uraat payam. Maaron ighur ghou nanim mbesooŋa to Yesu Krisi itaghon tau lolo ve poia toni, ve ighur uraat inim nimag pa navotia varu poia toni pa ndug ndug to Yuda maau ne. Leso titoor ŋgar todi ve tighur ila to Krisi, ve Avuvu Patabuaŋ igham uraat padi le titaghon ŋgar patabuaŋ. Ghoro naghur di tila to Maaron tinim watooŋrau to ighami lolo poia kat. \rq Mbaŋ 9:15; Ro 11:13; Ga 2:7+ \rq* \p \v 17 Yesu Krisi, ineep toman ghou pa uraat to naghamghami pa Maaron. Tauto tinig iza pa uraat tiou tonene. \v 18 You irau avog ila pa saveeŋ ma uraat ite paam ne maau. Uraat to Krisi ighami ivot ila nimag, mbeb tonene moghon to pale nasavia. Ye tau ipapalot saveeŋ toman uraat tiou. Tauto uraat tiou ighur anoŋa, ve ndug ndug to Yuda maau ne titoor ŋgar todi, ve titaghon ŋgar to Krisi. \v 19 Avuvu Patabuaŋ tapiri ineep tiou, ve sawa to navotia mos, ye ighamgham mbeb gharatooŋadi ve uraat tintina tivotvot tinim ghilalooŋ pa tamtoghon, leso tighur ila to Krisi. You napamundigin uraat izi Yerusalem muuŋ. Ghoro nataghon taan nala nala le navot izi taan suruvu to Ilirikum. Ndug tonowen tisob tilooŋ katin varu poia to Yesu Krisi wa. \rq Mbaŋ 19:11; 1Kor 2:4; 2Kor 12:12 \rq* \m \v 20 Pasa, ŋgar tiou iyaryaaŋ naghaze ndug sine to tilooŋ Krisi varu sone, ghoro nala navotia varu poia padi. You lolog pa narei ruum izala gungun to tamtoghon ite ipayoonda ne maau. Naghaze taug napayoon gungun, ve narei ruum izala, ghoro poia. \v 21 Ataam to nataghoni pa uraat tiou, saveeŋa ineep ila Maaron aliŋa to timbooda. Isaav tovene: \q2 “Tamtoghon to tilooŋ varu sone, nene pale tighita. \q2 Ve yes to tilooŋ saveeŋ toni sone, nene pale tilooŋa ve tiwatagi.” \rq Is 52:15 \rq* \s1 Paulus ighaze ila ighita yes Roma \p \v 22 Sawa naol, you naghaze nalat naghita gham. Eemoghon uraat tiou to votiaaŋ varu poia ikiskis ghou, tauto nalat maau. \rq Ro 1:13 \rq* \m \v 23-24 Eemoghon aazne, naghita naghaze yes to taan suruvu tonene, you leg uraat eta padi muul maau. Ve nagham ŋgar naghaze nala pa taan suruvu to Spen ve navotia varu poia izi tonowe. Tovenen you pale nalat naŋgig gham, ve naneep toman gham ris le isob, ghoro auul ghou pa laghooŋ tiou, ve namundig muul nala pa Spen. Pasa, ndaman katindi, matag iŋgal naghaze nalat naghita gham, ghoro poia. \rq 1Kor 16:6 \rq* \p \v 25 Eemoghon you pale nala Yerusalem muuŋ, ve nauul Maaron tamtoghon toni to tineep tonowe le isob, ghoro nalat navot tiam. \rq Mbaŋ 19:21, 24:17 \rq* \m \v 26 Pasa, yes to Masedonia ve Akaia lolodi ipamundigin di, ve tiŋgoog yaam pida inim nimadi, ve tighuri inim nimag wa. Tighaze naghami nala, ve nagham pa Maaron tamtoghon toni to tineep toman mbolaaŋ izi Yerusalem. \rq 1Kor 16:1+; 2Kor 8:1, 9:2,12; Ga 2:9 \rq* \m \v 27 Ŋgar tonene, taudi lolodi ve tighami. Ve nene deŋia. Pasa, yes Yuda tinim ataam pa yes to Yuda maau ne, ve tigham mbeb popoia katindi to iuul di pa nepooŋ to anunudi. Tovenen ighaze yes to Yuda maau ne, matadi iŋgal yes Yuda pa mbeb popoia pida to taan ve tiuul di pani, nene poia. \v 28 Tovenen you naghaze napasob uraat tonene, ve naghur yaam to tiŋgooga ne ila yes Yerusalema nimadi le isob, ghoro nalat naghita gham, ve nala pa Spen. \rq 2Kor 8:20+ \rq* \m \v 29 You nawatag: Sawa to nalat peria tiam, nene pale poia tiina kat to Krisi iza tiam. \rq Ro 1:11 \rq* \p \v 30-31 Yam toŋvetaz, itiŋa taghur ila to Tiina toit Yesu Krisi, ve Avuvu Patabuaŋ igham ghiit lolood pa tauud. Tovenen you naghason gham naghaze asuŋ Maaron ariaŋa, leso inim sigeu payou pa yes to Yudea to tighur ila maau. Ve iuul ghou pa uraat to naghaze naghami izi Yerusalem pa nauul tamtoghon toni. Leso ilaan pooi, ve igham di lolodi poia. Tovenen aghur ghou ila suŋuuŋ tiam. Leso itiŋa tazuaria ghiit pa ghamuuŋ uraat to Yesu Krisi. \rq 2Kor 1:11; Kol 4:3 \rq* \m \v 32 Ve muri, ighaze Maaron lolo pa ighaze nalat, nene pale nalat naghita gham toman lolog poia, ve naneep toman gham ris ve itiŋa tawapalotin ghiit, ghoro nala. \p \v 33 Maaron, ye igham ghiit taneep poia toman lolood luuma. Ye tau pale ineep toman gham asob. Onoon. \c 16 \s1 Paulus igham ndag poia toni ila pa yes Roma \p \v 1-2 You naghaze napaes payam pa livuud Fibi. Ye liva poia eez to iuluul lupuuŋ to Krisi izi ndug Kenkria. Iuluul ival tiina, ve iuluul ghou paam. Tovenen sawa to ye ilat ivot, yam aghami toman lolomim poia, ve yamŋa aneep. Ve ighaze ye le pataŋani eta, ghoro auuli. Pasa, iit tamtoghon to Maaron irau tataghon ŋgar tovene. \p \v 3 Agham ndag poia tiou ila pa Prisila yesuru azuwa Akwila to yeiŋa niluplup ghei pa uraat to Yesu Krisi. \rq Mbaŋ 18:2+,26; 2Tim 4:19 \rq* \m \v 4 Yesuru tirei taudi payou, ve rismoghon tone timaat. Tovenen lolog poia kat padi ve napait di. Ve you moghon maau. Lupuuŋ tisob to yes to Yuda maau ne, lolodi poia padi ve tipait di paam. \p \v 5 Ve lupuuŋ to Krisi to tiluplup di ilooŋ ila yesuru ruum todi ne paam, agham ndag poia tiou ila padi. Ve ndag poia tiou ila pa Epenetus paam. You lolog pani kat, ve ye ŋgeu to imuuŋ pa tamtoghon tisob to Asia, ve ighur ila to Krisi muuŋ. \rq 1Kor 16:15 \rq* \m \v 6 Agham ndag poia tiou ila pa Maria. You nawatag: Ye ighamgham uraat tiina ila lolomim pa iuul gham. \v 7 Ve ndag poia tiou ila pa Andronikus yesuru Yunias. Yesuru toŋvetaz tiou, ve muuŋ yeiŋa nineep ila ruum to yabyabuuŋ lolo. Tamtoghon tighita di tighaze yesuru mbaŋooŋa popoia kat to Krisi ve tilib pa mbaŋooŋa pida. Ve yesuru tinim Krisi le muuŋ, ghoro you anag. \p \v 8 Agham ndag poia tiou ila pa Ampliatus paam. Pasa, Tiina toit Yesu ilup ghei, tauto lolog pani kat. \v 9 Ve ndag poia tiou ila pa itaad Urbanus to itiŋa taluplup ghiit pa uraat to Krisi, ve ila pa itag ite Stakis paam. Pasa, you lolog pani kat. \v 10 Agham ndag poia tiou ila pa Apeles. Ye ŋgeu poia eez to itaghon katin ŋgar to Krisi. Ŋgar ve uraat to ye ighami, nene ipatooŋa ighaze ye iraua. Ve ndag poia tiou ila pa nditaad to tineep toman Aristobulus ila ruum toni ne paam. \v 11 Agham ndag poia tiou ila pa toŋvetaz tiou Erodion. Ve ndag poia tiou ila pa Narsisus toman tamtoghon toni to tinim Tiina toit Yesu le ne paam. \p \v 12 Agham ndag poia tiou ila pa Tripena yesuru Triposa. Pasa, ndiliva ru tonowen, yesuru tirab taudi kat pa uraat to Tiina toit. Ve ndag poia tiou ila pa Persis paam. Ye liva ite to igham uraat naol pa Tiina toit. Tauto lolog pani kat. \v 13 Agham ndag poia tiou ila pa Rupus yesuru tina paam. Rupus, Tiina toit Krisi isia inim le wa. Ve naghita tina inimale you tinaŋ paam. \rq Mk 15:21 \rq* \m \v 14 Ve agham ndag poia tiou ila pa Asinkritus, Pelegon, Ermes, Patorobas, Ermas, ve toŋvetaz pida to Krisi to yesŋa tinepneep ne paam. \v 15 Ve ndag poia tiou ila pa Pilologus, Yulia, Nereus yesuru livu, ve Olimpas, toman tamtoghon tisob to Maaron to yesŋa tinepneep ne paam. \p \v 16 Yam asob anim toŋvetaz to Krisi wa. Tovenen lolomim poia pa taumim, ve awakisin nimamim.\f + \fr 16:16 \ft Paulus imbood saveeŋ tovene: ‘Aghan avomim.’ Nene ataam todi to tipatooŋ tighaze lolodi pa taudi. Ve iit tagham tovene maau. Tayaŋin pa tamtoghon ve itiŋa tawakisin nimaad. \f* \p Lupuuŋ to Krisi to tineep irau taan suruvu tonene, tisob tigham ndag poia todi payam paam. \s1 Saveeŋ palotiiŋ pida \p \v 17 Yam toŋvetaz, apatum gham pa yes to tizorzoor saveeŋ to tipatoot gham pani, ve tireureu lupuuŋ tiam, ve tighamgham tamtoghon titap pa ghurla todi. Ndiran tovene, aneep saguan padi. \rq 2Tes 3:14; Tit 3:10; 2Yo 10 \rq* \m \v 18 Pasa, yes timbees pa Tiina toit Krisi maau. Titaghon ŋgar to ulidi moghon. Saveeŋ todi, nene ŋgoreeŋa kat. Tauto igham yes to ledi ghilalooŋ maau ne lolodi, ve titaptap pa ghurla todi. \rq Pil 3:18+; Kol 2:4; 2Pe 2:3 \rq* \p \v 19 Yam, tipaesia varumim irau ndug tighaze ataghon katin Krisi saveeŋ toni. Tauto agham ghou lolog poia kat. Ve naghaze ŋgar samia eta ineep toman gham malep. Ve ŋgar popoia, ghoro aghilaala ve akisi. \rq Mt 10:16; Ro 1:8; 1Kor 14:20 \rq* \p \v 20 Maaron toit, ye igham ghiit taneep poia toman lolood luuma. Mala maau pale iuul gham, leso atatan Sadan tapiri ve avazagi ila aghemim samba. \rq Mbnp 3:15; Syg 12:11 \rq* \p Poia to Tiina toit Yesu Krisi ineep toman gham. \p \v 21 Timoti, to yeru niluplup ghei pa uraat to Krisi ne, igham ndag poia payam. Ve toŋvetaz tiou tol, Lusius, Yason, ve Sosipater, ndag poia todi ilat payam paam. \rq Mbaŋ 16:1+, 20:4 \rq* \p \v 22 Ve you Tertius paam nagham ndag poia tiou ilat payam ila Tiina toit iza. Paulus isavsaav, ve you nambodbood saveeŋ toni ila rau tonene. \p \v 23 Gaius paam igham ndag poia toni payam. Ye to igham ghou naneep tomani ila ruum toni. Ye iŋgin poian ghou, toman tamtoghon tisob to Krisi to tiluplup di pa suŋuuŋ ila ruum toni. Ve Erastus to iŋgin yaam to ndug tonene, yesuru toŋvetaz toit Kwartus tigham ndag poia todi ilat payam paam. \rq Mbaŋ 19:29; 1Kor 1:14 \rq* \p \v 24 Poia to Tiina toit Yesu Krisi iza tiam. Onoon. \s1 Paulus ipait Maaron iza \p \v 25 Varu poia to Yesu Krisi to you navovotia, Maaron pale ipalot gham pani, leso ayoon ariaŋa. Onoon, muuŋ kat ve inim, varu poia tonene ivot ighazooŋ maau. \rq 1Kor 2:7; Ep 3:9; Kol 1:26+; 2Tim 1:9+ \rq* \m \v 26 Eemoghon yes propeta timbood saveeŋa. Ve aazne, Maaron mata yaryaara to ineep le alok, ye ivotia ighazooŋ wa. Ve ye avo iyaryaaŋ ighaze saveeŋ tonene ilaan irau ndug tisob. Leso tighur ila to Krisi ve titaghon saveeŋ toni. \rq Ro 1:5; Tit 1:3 \rq* \m \v 27 Maaron ite paam maau. Ye eŋgeni. Ve ŋgar toni, nene tiina le tiina kat. Tovenen iit tapaiti pa tapiri ve poia toni ila Yesu Krisi iza. To aazne, ve itaghoni taghoni gha ila. Onoon.