\id REV - Mutu (Saveeng-Oov) NT [tuc] -Papua New Guinea 2011 (web version -2013) \h Saveeŋ To Ipaghazoŋan Ŋgar Yoŋgaaŋ To Maaron \toc1 Saveeŋ To Ipaghazoŋan Ŋgar Yoŋgaaŋ To Maaron \toc2 Saveeŋ To Ipaghazoŋan Ŋgar Yoŋgaaŋ To Maaron \toc3 Syg \mt1 Saveeŋ To Ipaghazoŋan Ŋgar Yoŋgaaŋ To Maaron \mt2 Kamapim Tok Hait—Revelation \c 1 \p \v 1 Saveeŋ tonene isavia mbeb to muuŋ tineep ŋgozaaŋ ila to Maaron moghon, ve aazne Yesu Krisi ivotia di tivot tighazooŋ wa. Maaron ighaze mbesooŋa to Krisi tiwatag mbeb to mala maau pale tivot titaghon ŋgar toni. Tauto igham saveeŋ tonene pa Krisi. Ghoro Krisi ana imbaaŋ aŋela toni inim ivotia saveeŋ tonene pa you Yoan, mbesooŋa toni. \v 2 Mbeb naol to rau tonene isavia di ne, taug naghita di pa matag. Tauto napariaaŋ saveeŋa naghaze nene saveeŋ onoon to Maaron to ipariaaŋ tamtoghon pa tighur ila to Yesu Krisi. \rq Dan 2:28+; Syg 22:16 \rq* \p \v 3 Saveeŋ to nambooda ila rau tonene, nene Maaron tau aliŋa to iŋarua ghiit. Sei to ighaze iwaata pa tamtoghon, nene pale poia to Maaron iza toni. Ve yes to tilooŋa ve titaghoni ne paam, poia to Maaron pale iza todi. Pasa, sawa to saveeŋ tonene anoŋa ivot, nene inim igharau wa. \rq Lu 11:28; Syg 22:7,10 \rq* \s1 Rau tonene iŋarua lupuuŋ liim ve ru to Krisi \p \v 4 You Yoan. Nambood rau tonene ilat to yam lupuuŋ liim ve ru to Krisi to aneep izi taan suruvu to Asia. Maaron toit, ye ineep irau sawa isob. Ineep muuŋ, ineep aazne, ve muri ye pale inim. Ye tau, toman Yesu Krisi, ve Avuvu liim ve ru\f + \fr 1:4 \ft Sawa naol, ighaze Yoan isavia mbeb liim ve ru, nene pughu tovene. Mbeb tonenen, pida maau. Nene mbeb ee moghon, ve dodoli. Ve mbeb tonenen poia kat ve deŋia moghon. Le sosor eta maau. Ndiran ŋgara pida tighaze avuvu liim ve ru tonene tiza to Avuvu Patabuaŋ. Eemoghon ŋgara pida tighaze avuvu liim ve ru tonene, nene aŋela liim ve ru to timuuŋ pa aŋela tisob. \f* \m to tineep ila Maaron mata igharau ina to ghamuuŋ pooz, poia todi pale iza tiam, ve tiŋgin gham aneep pooi toman lolomim luuma. Onoon. \v 5 Yesu Krisi, ye lolo ee moghon, ve ipariaaŋ saveeŋ onoon. Leso tamtoghon tighur ila. Ye to imundig pa mateeŋ muuŋ. Ve ye imuuŋ pa mbeb to naol ne, ve iŋgin kinik tisob to taan. Ye lolo pait kat. Tauto siŋ toni imaliŋ ve imaat pa sosor toit, ve ipas ghiit tavot pa samia tapiri. \rq Mbo 89:27; Yo 18:37; 1Kor 15:20; Syg 19:16 \rq* \p \v 6 Ve igham ghiit tanim ye tau le. Leso tapatooŋ pooz toni pa tamtoghon, ve tambees pa Tama Maaron tanimale ndiran to watooŋrau. Yesu Krisi, ye iza tiina pa tapiri ve poia toni, ve iŋgin mbeb tisob. Tovenen iit tapaiti to aazne ve itaghoni taghoni gha ila. Onoon. \rq Igham 19:6; 1Pe 2:9; Syg 5:10 \rq* \q1 \v 7 Aghita. Ye pale ineep ila yaghur tae ve inim, ve tamtoghon tisob tighita pa matadi. \q2 Yes to tirabi imaat ne paam, pale tisob tighita. \q2 Tovenen ndug tisob to taan pale tighita, ve titaŋ tiina. \q2 Onoon kat. Mbeb tonene pale ivot. \rq Dan 7:13; Sek 12:10; Mt 24:30 \rq* \p \v 8 Tiina toit Maaron ineep irau sawa isob. Ineep muuŋ, ineep aazne, ve muri ye pale inim. Ye tapiri tiina kat. Ilib pa mbeb to naol ne. Ye isaav ighaze: “You naneep muŋgaaŋ, ve naneep muri kat. You nanim pughu pa mbeb tisob, ve you to napasob di.” \rq Mbo 90:2; Is 41:4; Syg 22:13 \rq* \s1 Krisi ighur uraat pa Yoan ighaze imbood saveeŋ tonene \p \v 9 You Yoan, toŋvetaz tiam. You nanim itamim ite pasa, Yesu igham ghiit tanim le, ve itiŋa taneep ila pooz toni lolo wa. Tauto tamtoghon tighurghur pataŋani pait. Eemoghon iit tayoon ariaŋa pa badooŋ pataŋani to ighamgham ghiit ne. Aazne, tizurun ghou nanim naneep izi mutu Patmos pasa, navotia Maaron aliŋa pa tamtoghon, ve napariaaŋ di pa tighur ila to Yesu. \rq Mbaŋ 14:22; Ro 8:17; 2Tim 1:8, 3:12 \rq* \p \v 10 Sawa patabuaŋ eez to Tiina toit, you nasuŋsuŋ, ve Maaron Avuvu tapiri iza tiou. Ghoro nalooŋ bobaaŋ eez inim pa murig. Avolutu tiina inimale tavuur itaŋ. \rq Igham 19:16,19-20 \rq* \m \v 11 Isaav ighaze: “Mbeb to yom ughita di ne, umbood di ila rau, ve usaŋgoora ila to lupuuŋ liim ve ru to Krisi to tineep izi ndug tonene: Epesus, Smerna, Pergamum, Tiatira, Sardis, Piladelpia, ve Laodisia.” \p \v 12 Tovenen natoor ghou naghaze naghita sei to isavsaav payou. Sawa to nandaleel, you naghita lam aiadi liim ve ru to tigharaat di pa gol, \v 13 ve ŋgeu eez iyoon ila bodbodaaŋ to lam aiadi tonowen. Nagho inimale Tamtoghon Natu. Ye indudi pa nonogiiŋa mala to ipoon avara le ila izila tuŋia ila aghe. Ve mbeb milmilia to tigharaata pa gol iluvut ate. \v 14 Daba raua moom ve ipisosooŋ kat inimale sipsip oro ma yaghur tae pisosooŋa. Ve mata inimale yab yama.\f + \fr 1:14 \ft Saveeŋ waaro tonene, ŋgara tovene: Yesu ineep muuŋ ve inim, ve ye le ŋgar tiina kat. Ve ye ighita mbeb tisob. Mbeb eta irau iyooŋ pani maau. \f* \v 15 Aghe milmilia inimale mbaras to yab ighani le muun ighau ve ŋgalaaŋa kat. Ve aliŋa, nene inimale ndug to ya tiina iyatyaat izizi toman avolutu tiina. \rq Dan 7:9,13, 10:5+; Syg 19:12 \rq* \m \v 16 Ye ikis pitum liim ve ru ila nima waan, ve buza eez ineep ila avo. Buza toni mata kat. Ve buza tonowen, ye mata ru. Ŋgeu tonowen nagho isul inimale ndag to ighaaz kat.\f + \fr 1:16 \ft Saveeŋ waaro tonene, ŋgara tovene: Yesu mata pa lupuuŋ toni, ve saveeŋ toni inim buza pa iparab pani ve itatan ŋgar samia. \f* \rq Mt 17:2; Ep 6:17; Hib 4:12 \rq* \p \v 17 You naghita ŋgeu tonowen le tapirig isob, ve natap izi aghe pughu nanimale tamtoghon to imaat. Eemoghon ye ikis ghou pa nima waan, ve isaav payou ighaze: “Umatughez malep. You to naneep muŋgaaŋ ve naneep muri kat. You nanim pughu pa mbeb tisob. Ve you pale naŋgin di tovene le taan sawa. \v 18 You naneep matag iyaryaar irau sawa isob. Muuŋ, you namaat. Eemoghon ughita. Aazne, naneep matag iyaryaar. Ve you pale naneep tovene le alok. You to naŋgin mateeŋ ve ndug to yes mateeŋa. \v 19 Tovenen umbood mbeb to ughita di ne. Mbeb tonene, aazne pida tivotvot. Ve pida pale tivot muri. \v 20 Pitum liim ve ru to yom ughita di tineep ila nimag waan ne, toman lam aiadi liim ve ru, nene pughu yoŋgaaŋ. Pughu tovene: Lam aia liim ve ru, nene tiza to lupuuŋ liim ve ru to Asia to nawaat izadi. Ve pitum liim ve ru iza to aŋela liim ve ru to tiŋgin lupuuŋ tonowen.”\f + \fr 1:20 \ft Grika tiwaat ‘mbaŋooŋa’ ila aliŋadi tighaze ‘aŋela.’ Tovenen ŋgara pida tighaze aŋela liim ve ru tonene tiza to tamtoghon liim ve ru to tiŋgin lupuuŋ liim ve ru to Krisi to tineep izi Asia. Ve ŋgara pida tighaze aŋela tonene, nene tamtoghon liim ve ru to lupuuŋ tonowen timbaaŋ di tila to Yoan. Ve pida tighaze aŋela tonene, nene aŋela tau to tiŋgin lupuuŋ to Krisi tonowen. \f* \c 2 \s1 Krisi aliŋa iŋarua lupuuŋ to ndug Epesus \p \v 1 Ŋgeu tonowen isaav payou muul ighaze: “Aŋela to iŋgin lupuuŋ tiou to tineep izi ndug Epesus, umbood saveeŋ ila pani tovene: \p ‘Ŋgeu to ikis pitum liim ve ru ila nima waan, ve ilaghlaagh ila lam aia milmilia liim ve ru lolodi, aliŋa ilat payom ighaze: \p \v 2 ‘Ŋgar ve uraat naol to yom\f + \fr 2:2 \ft Saveeŋ to Yoan imbooda pa lupuuŋ liim ve ru to Krisi, ighaze ughita saveeŋ ‘yom’ ineep ila, ugham ŋgar ughaze saveeŋ iŋarua tamtoghon ee moghon malep. Saveeŋ toni iŋarua tamtoghon tisob to lupuuŋ eŋaeŋa. \f* \m ughamgham di, you nawatag di tisob. Yom urab taum pa uraat tiou, ve uyoon ariaŋa pa badooŋ pataŋani. Ve yes to tighamgham ŋgar samia, yom ughurghur di maau. Ve yes to titoom tighaze yes mbaŋooŋa to Krisi, yom uŋgabiiz katin di, ve ughilaal di ughaze yes ndiran to kaarom. \rq 2Kor 11:13; 1Yo 4:1 \rq* \m \v 3 Pataŋani naol tivotvot payom pasa, yom utaghon ghou ve uvotia izag. Eemoghon uyasiil maau. Tinim iza ve uyoon ariaŋa. \rq Hib 10:36, 12:3+ \rq* \p \v 4 ‘Eemoghon mbeb eez, to you narere ghom pani. Sawa to ughur inim tiou muuŋ, lolom payou kat. Eemoghon aazne, lolom payou kat maau. \v 5 Matam iŋgal ŋgar to muuŋ ughami. Pasa aazne, yom utap tiina. Tovenen utoor ŋgar tiom, ve utaghon ŋgar to papazogi ughami. Ighaze maau, you pale nalat ve napas lam tiom aia ighau pa ina. \rq Hib 10:32+ \rq* \m \v 6 Ve ŋgar tiom ite to you naghita poia, nene vene: Yes to titaghon ataam ru tinimale Nikolas,\f + \fr 2:6 \ft Nikolas, ye ŋgeu eez to muuŋ isavsaav pa yes Kristen tovene: Ighaze tila toman yes to tikankaan pa Maaron pa ŋgar todi, ma tighur maat, ma tighan aniiŋ to tipait maaron kaaromŋa pani, nene mbeb sorok. Maaron irau mata ila pa ŋgar todi tonowen maau. \f* \m yom ughur koi pa ŋgar todi tonowen animale you. \p \v 7 ‘Tamtoghon to ighaze le taliŋa, ye irau ilooŋ saveeŋ to Maaron Avuvu isavia pa lupuuŋ to Krisi. Ighaze tamtoghon eta iyoon ariaŋa ve ilib pa tovaaŋ, you pale nayok pani, pa ighan ai anoŋa ila ai to iyoon ila uum to Maaron lolo. Leso ineep mata iyaryaar le alok.’ \rq Mbnp 2:9, 3:22; Syg 22:2,14 \rq* \s1 Krisi aliŋa iŋarua lupuuŋ to ndug Smerna \p \v 8 “Aŋela to iŋgin lupuuŋ tiou to tineep izi ndug Smerna, umbood saveeŋ ila pani tovene: \p ‘Ŋgeu to ineep muŋgaaŋ, ve ineep muri kat, aliŋa ilat payom. Ye to imaat ve imundig mata iyaryaar, isaav payom ighaze: \rq Syg 1:18 \rq* \p \v 9 ‘You nawatag: Pataŋani naol toman mbolaaŋ tiina igham ghom. Eemoghon you naghita ghom naghaze yom uraua kat pa ŋgar naol to Maaron. Ve you nawatag: Yes Yuda pida to yamŋa anepneep, tiŋgal saveeŋ naol payom. Onoon, ndiran tonowen tiparim taudi tighaze yes Yuda. Eemoghon yes Yuda tau maau. You naghita di naghaze yes lupuuŋ to Sadan. \rq Yo 8:39+; Ro 2:28+; Yems 2:5 \rq* \m \v 10 You nasaav payom: Mala maau pale pataŋani ite paam ivot payom. Eemoghon umatughez malep. Ŋgeu Samia pale ipazaagh tamtoghon ve tighur tamtoghon tiom pida tilooŋ tila ruum to yabyabuuŋ. Pataŋani tonenen pale itoov ghurla tiam. Eemoghon pale igham gham irau mboŋ saaŋgul moghon, ve isob. Tovenen akis ghurla tiam tuŋia le sawa tiam to mateeŋ. Leso nagham lemim atia to yes to tiyoon ariaŋa ve tilib pa tovaaŋ. Atia tonowen, nene nepooŋ to taneep mataad iyaryaar le alok. \rq 2Tim 4:8; Yems 1:12 \rq* \p \v 11 ‘Tamtoghon to ighaze le taliŋa, ye irau ilooŋ saveeŋ to Maaron Avuvu isavia pa lupuuŋ to Krisi. Ighaze tamtoghon eta iyoon ariaŋa ve ilib pa tovaaŋ, ye pale ineep pooi. Pasa, mateeŋ to inim ru pani, nene irau igham mbeb eta pani maau.’ \rq Syg 20:6,14, 21:8 \rq* \s1 Krisi aliŋa iŋarua lupuuŋ to ndug Pergamum \p \v 12 “Aŋela to iŋgin lupuuŋ tiou to tineep izi ndug Pergamum, umbood saveeŋ ila pani tovene: \p ‘Ŋgeu to aliŋa ilat payom, buza toni mata kat. Ve buza tonowen, ye mata ru. Ye isaav payom ighaze: \rq Syg 1:16 \rq* \p \v 13 ‘You nawatag: Sadan ina to ghamuuŋ pooz ineep izi ndug to yom uneep pani, ve ye ighamgham uraat toman tapiri tiina tonanan.\f + \fr 2:13 \ft Artaal tiina kat to maaron kaarom to yes Grika, iza Zeus, iyoon izi Pergamum. Artaal tonowen, ghitooŋa inimale kinik ina to ghamuuŋ pooz. Ve rumai tiina eez to yes Roma iyoon izi Pergamum paam. Pasa, yes Roma tighaze tamtoghon tisuŋ pa kinik to Rom ve tipaiti inimale ye Maaron. \f* \m Muuŋ, tamtoghon tiom eez, iza Antipas, lolo ee moghon ve ipariaaŋ saveeŋ tiou. Imatughez maau, ve ipul muri payou maau. Tauto tirabi imaat izi ndug tiam. Eemoghon sawa tonenen, yom upul ghurla tiom maau. Ve aazne paam, yom ukiskis izag sone. \p \v 14-15 ‘Eemoghon ŋgar tiom pida, you narere ghom pani. Pasa, tamtoghon tiom pida, titaghon ŋgar to Balam. Nene nasavia yes to titaghon Nikolas toman ndita ŋgar todi. Matam iŋgal. Muuŋ, Balam ipatooŋ Balak pa ataam to iweu yes Israela pa ghamuuŋ ŋgar samia. Tauto igham di titap pa ghurla todi, ve tighur muridi pa Maaron, ve tighan aniiŋ to tipait maaron kaaromŋa pani, ve tighur maat. \rq Nam 22:5, 25:1+, 31:16; 2Pe 2:15 \rq* \m \v 16 Tovenen utoor ŋgar tiom. Ighaze maau, you pale nalat tiom rikia moghon, ve naparab toman ndiran tonanan pa buza to ineep ila avog ne. \rq Syg 1:16, 19:15,21 \rq* \p \v 17 ‘Tamtoghon to ighaze le taliŋa, ye irau ilooŋ saveeŋ to Maaron Avuvu isavia pa lupuuŋ to Krisi. Ighaze tamtoghon eta iyoon ariaŋa ve ilib pa tovaaŋ, you pale nagham a aniiŋ manna to ineep iyooŋ izi ndug sambam. Ve nagham le yaam pisosooŋa eez to timbood iza paghu ila. Iza tonowen, eta iwatagi maau. Tamtoghon to igham yaam pisosooŋa tonowen, ye moghon to pale iwatagi.’ \rq Igham 16:14+; Is 62:2; Yo 6:48+; Syg 3:12, 22:4 \rq* \s1 Krisi aliŋa iŋarua lupuuŋ to ndug Tiatira \p \v 18 “Aŋela to iŋgin lupuuŋ tiou to tineep izi ndug Tiatira, umbood saveeŋ ila pani tovene: \p ‘Maaron Natu, mata inimale yab yama, ve aghe milmilia inimale mbaras to yab ighani le muun ighau ve ŋgalaaŋa kat. Aliŋa ilat payom ighaze: \rq Syg 1:14+ \rq* \p \v 19 ‘Ŋgar ve uraat naol to yom ughamgham di, you nawatag di tisob. Yom lolom payou ve tamtoghon paam. Ve ughur inim tiou ariaŋa, ve umbees payou kat, ve uyoon ariaŋa pa badooŋ pataŋani. Ve uraat tiom to aazne, nene ilib pa uraat to ugham di muuŋ. \p \v 20 ‘Ve mbeb ee moghon to you narere ghom pani. Liva samia eez ineep toman ghom. Ye iwaat tau ighaze ye propet to Maaron. Eemoghon ŋgar toni, nene inimale Yezebel to muuŋ ighamun ŋgar to yes Israela. Saveeŋ kaarom to ye ivovotia, nene ipaghau mbesooŋa tiou pa ataam tiou. Tauto matadi samia tinimale ŋgavuun, ve tighanghan aniiŋ to tipait maaron kaaromŋa pani. Ve yom neneeŋam pani moghon. Ugham ŋgar eta pani maau. \rq 1King 16:31+; Mbaŋ 15:29; 1Kor 10:19+ \rq* \m \v 21 You naghur soso pani naghaze itoor ŋgar toni ve ipul ŋgar toni to ghuruuŋ maat.\f + \fr 2:21 \ft Saveeŋ tonene, avaat saveeŋ palelaaŋ. Saveeŋ waaro naol to buk tonene to tisavia ŋgar to ghuruuŋ maat, nene ŋgaradi tovene: Tamtoghon tighur muridi pa Krisi ve timbees pa maaron ite tinimale liva to ipul azuwa ineep, ve ighur maat toman tamoot ite. Liva samia to Krisi isavia, ye iweuweu yes Kristen to ndug Tiatira ve timbesmbees pa maaron kaaromŋa pida, inimale muuŋ kinik Ahab azuwa Yezebel iweua ve ipul muri pa Yoova, ve imbees pa maaron kaarom Baal. \f* \m Eemoghon ye lolo pa itoor ŋgar toni ve ipul ŋgar samia tonowen maau. \rq Ro 2:4; Syg 9:20+ \rq* \m \v 22 Tovenen you pale nagham moroghooŋ samia ivot pani. Ve yes to tiluplup tomani pa ŋgar toni samia ne paam. Ighaze titoor ŋgar todi maau, nene pale naghur pataŋani tiina iŋarua di. \v 23 Ve Yezebel ndinatu paam,\f + \fr 2:23 \ft Yezebel ndinatu, nene yes to titaghoni pa ŋgar toni. \f* \m you pale narab di tisob timatmaat. Leso lupuuŋ to Krisi tisob tiwatag tighaze you natirtiir tamtoghon lolodi ve ŋgar todi. Ve you pale naghur atia iŋarua yam eŋaeŋa itaghon ŋgar tiam tiam. \rq Mbo 7:9; Ro 2:6; 2Kor 5:10; Syg 20:12+ \rq* \p \v 24 ‘Eemoghon yam pida to ndug Tiatira ataghon Yezebel ŋgar toni maau. Ve saveeŋ toni to tiwaata tighaze “Sadan ŋgar toni yoŋgaaŋ,” yam awatagi maau. Tovenen you nasaav payam naghaze irau naghur pataŋani ite paam iza tiam maau. \v 25 Eemoghon yam irau ayoon ariaŋa, ve akis ŋgar to Maaron to ineep tiam ne tuŋia, le sawa to namuul nanim. \p \v 26-28 ‘Ighaze tamtoghon eta iyoon ariaŋa ve ilib pa tovaaŋ, ve itaghon ŋgar tiou le indeeŋ sawa toni isob, nene pale naghur ndug ndug tineep ila samba ve igham pooz padi, inimale Tamaŋ Maaron ighur di tineep ila you sambag. Ve pooz toni pale iyaryaaŋ kat. Ye pale irab matin ndiran samsamiadi tapiridi, inimale tamtoghon to irab balagin uur ve imbiriis. \rq Mbo 2:8+; 1Kor 6:2+; Syg 20:4 \rq* \m Ve you pale nagham pitum Daga to mboŋmaagh pa tamtoghon tonenen paam.\f + \fr 2:26-28 \ft Pitum Daga to mboŋmaagh, nene iza to Krisi ve sawa paghu to pale ivot pa Mboŋ Muri. \f* \rq Nam 24:17; Is 60:1-3; 2Pe 1:19; Syg 22:16 \rq* \p \v 29 ‘Tamtoghon to ighaze le taliŋa, ye irau ilooŋ saveeŋ to Maaron Avuvu isavia pa lupuuŋ to Krisi.’ \c 3 \s1 Krisi aliŋa iŋarua lupuuŋ to ndug Sardis \p \v 1 “Aŋela to iŋgin lupuuŋ tiou to tineep izi ndug Sardis, umbood saveeŋ ila pani tovene: \p ‘Ŋgeu to Maaron Avuvu liim ve ru tineep tomani, ve ikis pitum liim ve ru, aliŋa ilat payom ighaze: \rq Syg 1:4,16 \rq* \p ‘Ŋgar ve uraat to yom ughamgham di, you nawatag di tisob. Tamtoghon tipait ghom toman lupuuŋ tiom tighaze nepooŋ tiam to anunumim, nene iyaryaaŋ kat. Eemoghon you naghita ghurla tiam, nene imaat wa. \v 2 Ugheen iraua! Umundig, ve upalot ghurla tiom ŋgiira to inepneep. Pa vene, isob kat. You nasaav tovene pasa, naghita ghom naghaze ŋgar ve uraat tiom, nene deŋia kat ila Tamaŋ Maaron mata sone. \v 3 Aazne, yom unumale ŋgeu to igheen le lolo imaagh. Tovenen utoor ŋgar tiom. Saveeŋ to muuŋ tisavia payom ve ughami, matam iŋgali muul ve utaghoni. Ighaze umundig maau, you pale nalat nakarmotin ghom nanimale ŋgeu yubyub. Pasa, sawa to you pale namuul nanim, yom uwatagi maau. \rq Mk 13:33; 1Tes 5:2-6; 2Pe 3:10 \rq* \p \v 4 ‘Eemoghon yam to ndug Sardis, tamtoghon tiam pida tiŋgin taudi pooi, ve tipel nonogiiŋa todi maau. Tovenen yes popoiadi irau to tindud di pa nonogiiŋa pisosooŋa,\f + \fr 3:4 \ft Nonogiiŋa pisosooŋa, nene inim ghilalooŋ pa yes to ŋgar todi iŋgalaaŋ ve deŋia moghon ila Maaron mata. Ve tiparab ariaŋa ve tilib pa tovaaŋ naol to Sadan. \f* \m ve yeiŋa nilup ghei pa laghlaghooŋ. \rq Syg 6:11, 7:9+ \rq* \p \v 5 ‘Ighaze tamtoghon eta iyoon ariaŋa ve ilib pa tovaaŋ, nene pale you nagham le nonogiiŋa pisosooŋa, leso indudi pani. Ve iza to ineep ila rau to nepooŋ mataad yaryaara, nene irau namusi ilale maau. Pale navotia tamtoghon tonenen iza ila Tamaŋ Maaron toman aŋela toni matadi, ve naghaze ye tamtoghon tiou. \rq Mt 10:32; Lu 10:20; Syg 19:8, 20:12, 21:27 \rq* \p \v 6 ‘Tamtoghon to ighaze le taliŋa, ye irau ilooŋ saveeŋ to Maaron Avuvu isavia pa lupuuŋ to Krisi.’ \s1 Krisi aliŋa iŋarua lupuuŋ to ndug Piladelpia \p \v 7 “Aŋela to iŋgin lupuuŋ tiou to tineep izi ndug Piladelpia, umbood saveeŋ ila pani tovene: \p ‘Nene saveeŋ to Ŋgeu to patabuaŋ kat ve ighamgham ŋgar onoon moghon. Ye to ikis ki to David.\f + \fr 3:7 \ft Saveeŋ waaro tonene, ŋgara tovene: Yesu iŋgin mbeb tisob ve ighamgham pooz padi inimale muuŋ David igham pooz pa yes Israela. Sa ŋgar to ye ighaze ighami, nene ye irau ighami. Mbeb eta ila muri maau. \f* \m Tovenen ighaze ye ikaak ataam, tamtoghon eta irau ipoona muul maau. Ve ighaze ipoon ataam, eta irau ikaaka muul maau. Ye aliŋa ilat payom ighaze: \rq Syg 1:18, 19:11 \rq* \p \v 8 ‘Ŋgar ve uraat to yom ughamgham di, you nawatag di tisob. Onoon, yom tapirim tiina maau. Eemoghon matam kisin saveeŋ tiou ve utaghoni, ve upesamun izag maau. Ughita. You nakaak ataam eez ila naghom wa. Ve tamtoghon eta irau ipoona maau.\f + \fr 3:8 \ft Saveeŋ waaro tonene, ŋgara tovene: Krisi igham ataam poia ivot pa yes Piladelpia tigham uraat toni. \f* \rq 1Kor 16:9; 2Kor 2:12 \rq* \m \v 9 You nawatag: Yuda pida tighamgham pataŋani payom. Ndiran tonowen tigham izadi sorok tighaze yes Yuda. Eemoghon tigham kaarom. Pasa, yes titaghon katin Yuda ŋgar todi maau. Yes tineep ila Sadan lupuuŋ toni. Tovenen you pale nagham di tilat tiput aghedi izi aghem pughu, ve tipait ghom. Leso tighilaal tighaze you lolog payom kat. \rq Is 60:14; Ro 2:28; Syg 2:9 \rq* \m \v 10 Pasa, yom matam kisin saveeŋ tiou ve utaghoni, ve uyoon ariaŋa pa badooŋ pataŋani. Tovenen you pale napaghau ghom pa tovaaŋ tiina to pale ivot pa tamtoghon tisob to taan. \v 11 Mala maau pale nalat. Tovenen uyoon ariaŋa, ve ukis ŋgar to Maaron to ineep tiom ne tuŋia. Ighaze maau, nene pale atia tiom to isasaŋan ghom ne, irau ughami maau. Pasa atia tonowen, nene to yes to tiyoon ariaŋa ve tilib pa tovaaŋ. \rq 2Tim 2:12; Hib 10:36+; Syg 2:25 \rq* \p \v 12 ‘Ighaze tamtoghon eta iyoon ariaŋa ve ilib pa tovaaŋ, nene you pale naghuri inim ododeŋ pa ipambood rumai to Maaron tiou. Ye pale ineep tuŋia igharau Maaron. Irau tipasi muul maau. Ve you pale nambood izag paghu, toman Tamaŋ Maaron iza, ve Tamaŋ Maaron ndug toni iza paam izala tamtoghon tonenen pogho. Ndug tonowen, nene Yerusalem paghu to ineep to Maaron tiou izi ndug sambam, ve izi inim. \rq Ga 4:26+; Hib 12:22; Syg 14:1, 21:2 \rq* \p \v 13 ‘Tamtoghon to ighaze le taliŋa, ye irau ilooŋ saveeŋ to Maaron Avuvu isavia pa lupuuŋ to Krisi.’ \s1 Krisi aliŋa iŋarua lupuuŋ to ndug Laodisia \p \v 14 “Aŋela to iŋgin lupuuŋ tiou to tineep izi ndug Laodisia, umbood saveeŋ ila pani tovene: \p ‘Nene saveeŋ to ŋgeu to ighaze: “Onoon” pa saveeŋ mbuaaŋ tisob to Maaron, ve igham anoŋadi tivot ila uraat toni. Ye iyoon ariaŋa ve ipariaaŋ saveeŋ onoon toman lolo ee moghon. Ve ye inim pughu pa mbeb tisob to Maaron ighur di. Aliŋa ilat payom ighaze: \rq Yo 1:3+; 2Kor 1:20; Kol 1:15+ \rq* \p \v 15 ‘Ŋgar ve uraat to yom ughamgham di, you nawatag di tisob. Yom unumale ya to ituntun kat maau, ve iyauŋ kat maau. You naghaze yom uneep ila ŋgar ru tonene eta, ghoro poia!\f + \fr 3:15 \ft Ndug eez to igharau ndug Laodisia, ledi ya tuntunu to iuluul yes moroghooŋa. Ve ndug ite to igharau di, ledi ya yauŋa to poia kat pa ghunuuŋ. Eemoghon ndug Laodisia ledi ya poia eta igharau di maau. \f* \m \v 16 Eemoghon maau. Yom uneep bodbodaaŋ unumale ya to ituntun kat maau, ve iyauŋ kat maau. Tovenen ugham ghou ateg inaunau, ve rismoghon tone naluar ghom uvot pa avog. \v 17 Pasa, yom usavsaav ughaze: “You tonene, mbaliiŋ tau. Nambool pa mbeb eta maau. Narau mbeb to naol ne.” Eemoghon you naghita ghom le lolog isamin ghom. Pasa, yom uneep sami, ve mbolaaŋ tiina igham ghom. Ve matam pisi, ve lem nonogiiŋa pa upoon tinim maau. Eemoghon lem ghilalooŋ maau. \rq Lu 12:21; 1Kor 4:8 \rq* \m \v 18 Tovenen you nasaav payom: Yom irau unum tiou, ve ughol lem gol to yab ighani le muun ighau pani ve iŋgalaaŋ kat. Leso unum mbaliiŋ tau to ndug sambam. Ve yom irau ughol lem nonogiiŋa pisosooŋa, leso upoon tinim pani. Pa vene, tighita ghom tinim ŋginiŋa, ve mayam. Ve ughol lem marasin pa matam. Leso ughuri ila matam, ve igham matam poia ve ughita ndug. \rq Is 55:1; Mt 13:44; 1Pe 1:7; Syg 7:13+ \rq* \p \v 19 ‘Tamtoghon tisob to lolog padi, you nayaan di, leso napasaluŋgan di. Tovenen naghaze utoor ŋgar tiom, ve uzuaria ghom le ŋgar tiom deŋia kat. \rq 1Kor 11:32; Hib 12:5+ \rq* \m \v 20 Ughita. You nayoon ila ataam avo, ve napitpit ataam. Ighaze tamtoghon eta ilooŋ aliŋag ve ikaak ataam payou, you pale nalooŋ nala toni, ve yeru nilup ghei ve nighanghan. \rq Yo 14:23 \rq* \p \v 21 ‘Ighaze tamtoghon eta iyoon ariaŋa ve ilib pa tovaaŋ, nene pale you nayok pani pa yeru nineep ila inag to ghamuuŋ pooz, inimale you nayoon ariaŋa ve nalib pa tovaaŋ, tauto yeru Tamaŋ nineep ila ina to ghamuuŋ pooz. \rq 2Tim 2:12; 1Kor 6:2 \rq* \p \v 22 ‘Tamtoghon to ighaze le taliŋa, ye irau ilooŋ saveeŋ to Maaron Avuvu isavia pa lupuuŋ to Krisi.’” \c 4 \s1 Maaron ineep ila ina to ghamuuŋ pooz izi ndug sambam \p \v 1 You naghita mbeb tonenen le isob, ghoro matag ila le naghita ataam eez ikakaak izi ndug sambam. Ghoro ŋgeu to muuŋ nalooŋa isaav payou inimale tavuur itaŋ, aliŋa inim payou muul ighaze: “Uza unum sualen, leso napatooŋ ghom pa mbeb pida to muri pale tivot titaghon Maaron ŋgar toni.” \p \v 2 Rikia moghon Maaron Avuvu tapiri iza tiou, ve naghita Maaron ina to ghamuuŋ pooz iyoon izi ndug sambam, ve Ŋgeu eez inepneep ila. \rq Mbo 47:8; Is 6:1 \rq* \m \v 3 Ye nagho milmilia inimale yaam yaspa ve karnelian to ŋgeretuŋadi popoia. Ve maalraŋgo to ŋguruba airaumbiti inimale yaam emeral, iluvut ŋgeu tonowen ina to ghamuuŋ pooz. \rq Ezek 1:22-28 \rq* \m \v 4 Ve naghita ŋginiiŋa tamoot ee ve paaŋ (24) tineep ila inadi to ghamuuŋ pooz ve tiluvut Maaron ina to ghamuuŋ pooz.\f + \fr 4:4 \ft Ndiran ŋgara tighaze ŋginiiŋa 24 tonene, nene yes aŋela to tiŋgin Maaron tamtoghon toni, ma Yakop ndinatu saaŋgul ve ru ve yes mbaŋooŋa saaŋgul ve ru to Krisi. Saveeŋ waaro naol to rau tonene isavia mbeb saaŋgul ve ru (12), ma tamoot ee ve paaŋ (24) [=12+12], ma tamoot liim, tamoot ru avua paaŋ (144) [=12 taims 12]. Saveeŋ tovene, nene iza to Maaron tamtoghon toni, ma Krisi lupuuŋ toni. \f* \m Yes tindud di pa nonogiiŋa pisosooŋa, ve moghar tineep izala dabadi. Moghar todi tonowen, tigharaat di pa gol. \v 5 Ve naghita lalaav waro milia to ivotvot ila Maaron ina to ghamuuŋ pooz, ve nalooŋ lalaav avolutu. Ve sul liim ve ru tighanghan ila Maaron ina to ghamuuŋ pooz nagho. Sul tonowen, nene Maaron avuvu liim ve ru. \rq Igham 19:16; Syg 1:4 \rq* \m \v 6 Ve mbeb ite ineep tonowe paam. Ghitooŋa inimale te. Tigharaata pa galas to ŋgalaaŋa kat. \p Ve mbeb matadi yaryaara paaŋ tiyoon tiluvut Maaron ina to ghamuuŋ pooz.\f + \fr 4:6 \ft Ndiran ŋgara tighaze mbeb paaŋ tonene, nene aŋela ariaŋadi kat to timbesmbees pa Maaron ve tiŋgin ina to ghamuuŋ pooz. Yes paaŋ pasa, tighamgham uraat irau sambam ve taan dige to naol. Ighaze buk tonene isavia mbeb paaŋ, nene pughu tovene: Mbeb tonenen tineep o tivot irau ndug tisob. \f* \m Mbeb paaŋ tonowen, matadi katindi, tineep irau tinidi tisob. Matadi tineep pa naghodi ve muridi paam. \rq Ezek 1:5+; Is 6:1-3 \rq* \m \v 7 Mbeb paaŋ tonowen, eez nagho inimale laion. Ve ite nagho inimale makau tamoot. Ve ite nagho inimale tamtoghon. Ve inim paaŋ pani, nagho inimale manbog to iraav bage pa rovaaŋ. \v 8 Mbeb paaŋ tonowen ledi bagedi liim ve eez le irau di. Ve matadi katindi kat. Irau anoŋadi ve bagedi paam. Ve yes atedi izi maau. Mboŋ ve ndag, tipapait Maaron iza tighaze: \b \q1 “Tiina toit Maaron, tapiri tiina kat. Ilib pa mbeb to naol ne. \q2 Ye patabuaŋ, le patabuaŋ, le patabuaŋ kat! \q2 Ye ineep muuŋ, ineep aazne, ve muri ye pale inim.” \rq Is 6:2+; Syg 1:4 \rq* \s1 Tipait Maaron iza izi ndug sambam \p \v 9 Ŋgeu to ineep ila ina to ghamuuŋ pooz irau sawa isob, mbeb matadi yaryaara paaŋ tonowen moghon moghon tipakuri ve tipait iza pa tapiri ve poia toni. \v 10 Ve sawa to tigham tovene, yes ŋginiiŋa tamoot ee ve paaŋ tila titap tizi ila mata, ve tipakuri paam. Ve tizugua moghar todi to ineep izala dabadi, ve tighur di tizi ila ŋgeu tonowen ina to ghamuuŋ pooz nagho, ve tipait iza tighaze: \p \v 11 “O Maaron, Tiina tiei, yom poiam kat. Ighaze nipakur ghom ve nipait izam pa tapirim ve poia tiom, nene deŋia. Pasa, yom moghon to ughur mbeb tisob tivot. Onoon kat, yom utaghon taum ŋgar tiom ve ughur mbeb tisob tivot. Tauto tineep tovene.” \rq Mbnp 1:1; Mbaŋ 14:15, 17:24 \rq* \c 5 \s1 Sipsip to Maaron irau ipool rau to Maaron ve iraava \p \v 1 Ghoro matag ila le naghita Ŋgeu to ineep ila ina to ghamuuŋ pooz, ikis rau eez ila nima waan. Rau tonowen, tiloii ve tipaak bagil liim ve ru ila avo dige, leso ikori le tuŋia. Bagil liim ve ru tonowen, mboom to Maaron ineep ila. Ve rau tonowen, timbood saveeŋ ila lolo ve ndimo paam.\f + \fr 5:1 \ft Rau to saveeŋ waaro tonene isavia, nene iza to ŋgar isob to Maaron pale igham di tivot izi sambam ve taan, leso ighur atia iŋarua tamtoghon pa sosor todi, ve igham mulin tamtoghon toni. Ŋgar tonowen, Krisi igham uraata, leso anoŋa ivot. \f* \rq Is 29:11; Ezek 2:9+; Dan 7:10, 12:4 \rq* \m \v 2 Ve naghita aŋela eez to tapiri tiina imboob aliŋa tiina ighaze: “Sei to poia kat irau to iwalab bagil pa rau tonowen, ve iraava?” \p \v 3 Tovenen titiir sambam, taan, ve taan lolo paam. Eemoghon tighita ŋgeu eta to poia kat irau to iraav rau tonowen ve ighita lolo ne maau. \v 4 Tovenen you nataŋ tiina. Pasa, tindeeŋ eta to poia kat irau to iraava ve ighita lolo ne maau. \p \v 5 You nataŋtaŋ, ve ŋginiiŋa tamoot ee ve paaŋ (24), todi eez inim ve isaav payou ighaze: “Utaŋ malep. Ughita ŋgeu tonowen. Ye Laion to ivot ila Yakop natu Yuda siŋ toni, ve ye paghu to kinik David. Ye iyoon ariaŋa ve ilib pa tovaaŋ wa. Tovenen ye poia irau to iwalab bagil liim ve ru pa rau tonowen, ve iraava.” \rq Mbnp 49:9+; Is 11:1,10; Dan 7:13-14; Ro 15:12; Hib 7:14; Syg 6:1 \rq* \p \v 6 Ghoro matag ila le naghita Sipsip eez iyoon igharau Maaron ina to ghamuuŋ pooz. Ve mbeb matadi yaryaara paaŋ toman yes ŋginiiŋa tamoot ee ve paaŋ (24) tiluvuti. Sipsip tonowen ghitooŋa inimale muuŋ tirabi imaat. Ye le ndooŋa liim ve ru.\f + \fr 5:6 \ft Mbeb ndooŋa inim ghilalooŋ pa tapiri. Saveeŋ tonene pughu tovene: Sipsip to Maaron, ye ariaŋa ve tapiri tiina kat ilib pa mbeb to naol ne. \f* \m Ve mata paam, liim ve ru. Mata tonowen, nene Maaron Avuvu liim ve ru to ye imbaaŋ di tila tirau taan. \rq Is 53:7; Yo 1:29; 1Kor 5:7 \rq* \m \v 7 Sipsip tonowen ilaagh iŋarua Ŋgeu to ineep ila ina to ghamuuŋ pooz, ve igham rau to yes ikisi ila nima waan.\f + \fr 5:7 \ft Saveeŋ waaro tonene avaat isavia sawa to Krisi imuul iza ila sambam ve igham iza tiina ve tapiri pa iŋgin mbeb tisob. \f* \rq Dan 7:13+; Pil 2:9-11; Hib 2:9 \rq* \m \v 8 Ye igham rau tonowen, ve mbeb matadi yaryaara paaŋ toman ŋginiiŋa tamoot ee ve paaŋ (24) tila titap tizi ila mata, ve tipakuri. Yes eŋaeŋa tikis mbeb inimale gita, ve oon geegeu to tigharaat di pa gol le irau di. Oon tonowen tivon pa naunauŋ popoia. Naunauŋ tonowen, nene suŋuuŋ to Maaron tamtoghon toni patabuaŋa. \rq Mbo 141:2; Hib 13:15; Syg 4:8+, 8:3+, 15:2 \rq* \s1 Tipait Sipsip to Maaron \p \v 9 Yes tipait Sipsip to Maaron pa mbouŋ paghu eez, tighaze: \b \q1 “Yom poiam kat irau to ugham rau tonanan, ve uwalab bagil pani, ve uraava. \q2 Pasa, tirab ghom umaat, ve siŋ tiom igham mulin ival tiina ve tinim Maaron le wa. \q2 Yes to ndug ndug. Ve tinidi, aliŋadi ve gabuadi, naol naol. \rq Mbo 96:1, 98:1+; 1Pe 1:18+ \rq* \b \q1 \v 10 Yom ugham di tisob tinim Maaron le. Leso tineep ila pooz toni samba, ve timbees pani tinimale ndiran to watooŋrau. \q2 Ve yes pale tigham pooz izi taan.” \rq Igham 19:6; 1Pe 2:9; Syg 1:6 \rq* \p \v 11 Ghoro matag ila muul, le naghita aŋela katindi kat ve nalooŋ aliŋadi. Yes ndiŋndiŋ, le ndiŋndiŋ, le ndiŋndiŋ. Irau tanin di maau. Tiluvut Maaron ina to ghamuuŋ pooz, toman mbeb matadi yaryaara paaŋ ve yes ŋginiiŋa tamoot ee ve paaŋ (24) paam. \rq Mbo 68:17; Dan 7:10; Hib 12:22 \rq* \m \v 12 Ve timbou aliŋadi tiina tighaze: \q2 “Sipsip to Maaron to tirabi imaat, ye iraua kat pa tapiri, mbaliiŋ, ve ŋgar to naol. Ye ariaŋa ve iza tiina. Ve ye ŋguruba tiina, ve poia pughu. Tovenen tapait iza, ghoro poia.” \p \v 13 Ghoro nalooŋ mbeb naol naol to Maaron ighur di, tisob tipait Maaron toman Sipsip toni izadi. Yes to tineep sambam, yes to tineep izi taan, yes to tineep taan lolo, ve yes to tineep te lolo ne paam. Tisob tilup avodi tighaze: \b \q1 “Ye to ineep ila ina to ghamuuŋ pooz, toman Sipsip toni, iit irau tapakur di pa tapiridi ve poia todi, ve tapait izadi itaghoni taghoni gha ila!” \p \v 14 Ve mbeb matadi yaryaara paaŋ tiyolyol saveeŋ tighaze: ‘Onoon! Onoon!’ Ve yes ŋginiiŋa tamoot ee ve paaŋ paam, titap tizi ve tipait Maaron toman Sipsip toni. \c 6 \s1 Sipsip to Maaron iwalab bagil liim ve ru \p \v 1 Ghoro you naghita Sipsip to Maaron igham rau to bagil liim ve ru tineep ila, ve ipas bagil eez muuŋ.\f + \fr 6:1 \ft Krisi iwalab bagil liim ve ru, nene ŋgara tovene: Sawa to tamtoghon to Krisi tineep izi taan, pataŋani naol naol pale igham di. Eemoghon Krisi iŋgin pataŋani todi. \f* \m Ve nalooŋ mbeb matadi yaryaara paaŋ, todi eez imboob aliŋa tiina kat inimale lalaav avolutu ighaze: “Unum!” \v 2 Ghoro matag ila le naghita hos pisosooŋa eez. Ŋgeu to ineep izala pogho ve ilaan pani, ye ikis pane, ve tigham le moghar eez. Pasa, ye iparab ariaŋa toman koia pida ve ilib padi wa. Tauto ila ighaze iparab muul. \rq Sek 1:8+; Syg 19:11 \rq* \p \v 3 Ghoro Sipsip to Maaron iwalab bagil ite izi, ve nalooŋ mbeb matadi yaryaara paaŋ, todi ite isaav ighaze: “Unum!” \v 4 Tovenen hos ite ivot ila. Hos tonowen, kaviaaŋa kat inimale yab yama. Ve ŋgeu to ineep izala pogho ve ilaan pani, tizuzuun buza tiina eez ila toni, ve tiyok pani pa ipaghau ŋgar luuma pa taan ve ipazaagh tamtoghon pa malmal. Leso tiwarabun di ve timatmaat. \rq Mt 24:6+ \rq* \p \v 5 Ghoro Sipsip to Maaron iwalab bagil ite inim tol izi, ve nalooŋ mbeb matadi yaryaara paaŋ, todi ite inim tol, isaav ighaze: “Unum!” Ghoro matag ila le naghita hos asosooŋa eez. Ve ŋgeu to ineep izala pogho ve ilaan pani, ye ŋgeu to mata ighurghur pa aniiŋ ila sawa to mbolaaŋ. Tovenen ikis sikel ila nima. \v 6 Mala maau ve nalooŋ ŋgeu eez aliŋa ivot ila mbeb matadi yaryaara paaŋ tonowen lolodi ighaze: “Pitool pale ivot. Ve aniiŋ atia pale izala kat. Ighaze tamtoghon tigham uraat pa ndag eez, atia to tigham pa uraat todi, nene irau tighol aniiŋ tiina pani maau. Aniiŋ bali to atia rauraua, yes pale irau tighol uur geegeu tol ma venen. Ve aniiŋ wit, atia todi tonowen pale irau tighol uur kainaŋen ee moghon kat. Eemoghon uwaghamun ai oliv ve vaen malep.” \p \v 7 Ghoro Sipsip to Maaron iwalab bagil ite inim paaŋ izi, ve nalooŋ mbeb matadi yaryaara paaŋ, todi ite inim paaŋ, isaav ighaze: “Unum!” \v 8 Ghoro matag ila le naghita hos yaŋoŋa eez. Ve ŋgeu to ineep izala pogho ve ilaan pani, tiwaat iza tighaze: ‘Mateeŋ.’ Ye imuuŋ, ve ndug to mateeŋa itaghoni. Ve tivalag tamtoghon tisob to taan tinim rouŋ paaŋ, ve tighur rouŋ eez ila yesuru nimadi, leso tirab di timatmaat. Tovenen timbut tamtoghon pida pa buza. Ve pida, pitool tiina ve moroghooŋ samsamia irab di. Ve pida, mbeb sagsag tighan di ve timatmaat. \p \v 9 Ghoro Sipsip to Maaron iwalab bagil ite inim liim izi, ve naghita ival tiina anunudi tineep ila artaal to ndug sambam samba. Yes tonowen, muuŋ titaghon saveeŋ onoon to Maaron ve tipariaaŋ tamtoghon pa tighur ila to Yesu. Tauto yes to tighur koi pa Krisi tirab di timatmaat. \rq Mbaŋ 14:22; 2Tim 1:8; Syg 1:9, 7:9+ \rq* \m \v 10 Yes timboob toman aliŋadi tiina kat tighaze: “O Maaron, yom ariaŋam kat, ve patabuaŋ, ve avom onoon. Ŋeez o uŋgabiiz tamtoghon to tineep izi taan, ve uyat siŋ tiei?” \rq Ro 12:19; Syg 19:2 \rq* \m \v 11 Ghoro tigham tamtoghon tonowen ledi nonogiiŋa pisosooŋa mamala le irau di, ve tisaav padi tighaze: “Atemim izi ve asaŋan ris. Pasa, toŋvetaz tiam pida to timbesmbees pa Krisi, Maaron ighur di ighaze timaat tinimale yam. Sawa to tirab di le tisob, ghoro iyat siŋ tiam.” \p \v 12 Ghoro naghita Sipsip to Maaron iwalab bagil ite inim liim ve eez izi, le yoŋgyoog tiina kat itok taan. Ve ndag mata iyasosooŋ inimale uli asosooŋa to moŋiiŋ. Ve kaiyo paam, mata ikaviaaŋ inimale siŋ. \v 13 Ve pitum to tineep ila sambam paroŋania, titaptap tizi tinim taan tinimale ai fik to anoŋa ŋgalpeenda, ve yaghur tiina itoki le titaptap tizi. \v 14 Ve tinduur sambam paroŋania ila pa dige eez inimale rau to tiloii. Ve tinduur lolooz toman mutu tisob tighau pa inadi paam. \rq Is 34:4; Mt 24:29+; Mbaŋ 2:20; Syg 16:20 \rq* \p \v 15 Tovenen yes kinik to taan toman yes to izadi tintina, ve daba to yes ndaaba, mbaliiŋ taudi, yes to ledi tapiridi tintina, yes mbesooŋa, ve yes to mbesooŋa maau ve tiŋgin taudi, tisob tila tiyooŋ ila yaam sambudi ve yaam tintina to lolooz lolodi. \v 16 Ve timboboob pa lolooz ve yaam tighaze: “Apol anim azala poghomai ve apoon ghei pa Ŋgeu to ineep ila ina to ghamuuŋ pooz ne mata. Leso ighita ghei sob, ve niyooŋ pa mbalmbali to Sipsip toni. \rq Lu 23:30; Syg 9:6 \rq* \m \v 17 Pasa, sawa tiina to tipatooŋ mbalmbali todi ighaze ivot tonene. Sei irau iyoon ve ipaloti?” \rq Mbo 76:7; Yoel 2:11 \rq* \c 7 \s1 Tighur Maaron mboom toni izala tamtoghon 144,000 ndamodi inim ghilalooŋ padi \p \v 1 Mbeb tonowen isob, ghoro naghita aŋela paaŋ tiyoon ila taan dige paaŋ. Eez iyoon ila pa rag, eez iyoon ila pa yavaar, ite iyoon ila pa kagu, ve ite paam iyoon ila pa daudau. Ve tikis yaghur paaŋ tonowen. Leso tiviviir taan, te, ma ai eta sob. \v 2-3 Ve naghita aŋela ite ineep pa ndag iza, ve iza. Ye ikis mbeb to mboom to Maaron mata yaryaara ineep ila, ve isaav aliŋa tiina ila pa aŋela paaŋ tonowen ighaze: “Awaghamun taan toman te ve ai rikia malep. Asaŋan ris, ve nighur Maaron toit mboom toni ila yes mbesooŋa toni ndamodi le isob o.” Ye isaav tovene pasa, Maaron igham aŋela paaŋ tonowen ledi tapiridi pa tiwaghamun taan ve te. \rq Ezek 9:4+; Syg 9:4, 14:1, 22:4 \rq* \p \v 4-8 Nanepneep, ve nalooŋ yes Israela piiz to Maaron mboom toni iza ndamodi inim ghilalooŋ padi. Yes irau ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ (144,000).\f + \fr 7:4-8 \ft Ndiran ŋgara pida tighaze tamtoghon 144,000 tonene tiza to Maaron tamtoghon toni tisob. Yes to tineep pa sawa to saveeŋ mbuaaŋ muŋgina, ve yes to tineep pa sawa to saveeŋ mbuaaŋ paghu ne paam. Mboom to Maaron, yes ŋgara pida matadi iŋgal tighaze nene iza to Avuvu Patabuaŋ. Saveeŋ pida to ipariaaŋ ŋgar todi, nene: 2Kor 1:22, Ep 1:13-14, ve Ep 4:30. \f* \m Yes Israela tonenen, rumai todi eŋaeŋa ledi tamtoghon irau ndiŋndiŋ saaŋgul ve ru (12,000). Tovenen rumai to Yuda tamtoghon todi 12,000, to Ruben 12,000, to Gat 12,000, to Aser 12,000, to Naptali 12,000, to Manase 12,000, to Simeon 12,000, to Levi 12,000, to Isakar 12,000, to Zebulun 12,000, to Yosep 12,000, ve to Benyamin 12,000. Yes tonowen tisob tigham mboom to Maaron, tauto inim ghilalooŋ padi ighaze yes tinim le wa. \s1 Ival tiina to ndug ndug tipait Maaron iza izi ndug sambam \p \v 9 Mbeb tonowen isob, ghoro naghita ival tiina kat tiyoon ila Sipsip to Maaron mata igharau Tama ina to ghamuuŋ pooz. Yes to ndug ndug. Ve tinidi, toman gabuadi, ve aliŋadi naol naol. Yes tindud di pa nonogiiŋa pisosooŋa, ve tikis napatolo raua ila nimadi. Yes ival le ival kat. Tamtoghon eta irau inin di maau. \rq Syg 3:5, 5:9, 14:6 \rq* \m \v 10 Ve timboboob aliŋadi tiina tighaze: “Tapakur Maaron toit to ineep ila ina to ghamuuŋ pooz ne toman Sipsip toni. Pasa, yesuru tigham mulin ghiit, tauto taneep pooi.” \p \v 11 Ve aŋela tisob tiyoon tiluvut Maaron ina to ghamuuŋ pooz toman ŋginiiŋa tamoot ee ve paaŋ (24) ve mbeb matadi yaryaara paaŋ. Ve matadi iŋarua Maaron ina to ghamuuŋ pooz, ve titap naghodi izi ila Maaron mata, ve tipaiti tighaze: \q1 \v 12 “Onoon kat. Iit tapait Maaron toit pa poia toni. Ye iza tiina kat, ve ŋgar toni tiina. \q2 Lolood poia pani pasa, ye igham poian ghiit. \q2 Ye ariaŋa, ve tapiri tiina kat. \q2 Tovenen iit pale tapaiti tovene itaghoni taghoni gha ila! Onoon.” \rq Syg 5:12+ \rq* \p \v 13 Ghoro ŋginiiŋa tonowen, todi eez ighason ghou ighaze: “Sei masin to tindud di pa nonogiiŋa pisosooŋa we? Yes tilaagh vena to tinim?” \p \v 14 You napamuul aliŋa naghaze: “Tiina, yom uwatag di.” \p Ghoro ye isaav payou muul ighaze: “Sawa to tighur pataŋani tiina pa Maaron tamtoghon toni, ndiran tonowen tiyoon ariaŋa, ve tilib pa tovaaŋ to ivot padi. Yes timen nonogiiŋa todi pa Sipsip to Maaron siŋ toni, tauto tiŋgalaaŋ ve tipisosooŋ kat. \rq Is 1:18; Mk 13:19+; Hib 9:14; 1Yo 1:7 \rq* \p \v 15 “Pughu tonene to ndiran tonowen tineep tigharau Maaron ina to ghamuuŋ pooz, ve timbesmbees pani ila rumai toni lolo, ve tipapaiti irau mboŋ ve ndag. Ŋgeu to ineep ila ina to ghamuuŋ pooz, pale ineep toman di, ve ighur di tineep ila samba ve ipoon di. \v 16 Tovenen yes irau pitool di, ma murun di muul maau. Ve ndag irau ighaaz katin di muul maau. \rq Mbo 121:6; Is 49:10 \rq* \m \v 17 Pasa, Sipsip to Maaron to ineep toman Maaron igharau ina to ghamuuŋ pooz, ye tau pale iŋgin di ve mata padi. Ve ye pale ighereb di tila pa ya to nepooŋ mataad yaryaara to bokbokia izaza. Ve Maaron tau pale imus matadi suru isob ighau, ve irau titaŋ muul maau.” \rq Mbo 23:1+; Is 25:8; Yo 7:37+, 10:11+; Syg 21:4 \rq* \c 8 \s1 Sipsip to Maaron iwalab bagil ite inim liim ve ru \p \v 1 Sipsip to Maaron iwalab bagil ite inim liim ve ru izi, ghoro ndug sambam tikia, ve ineep le mala ris irau aua alulu ma venen. \rq Hab 2:20; Sek 2:13 \rq* \m \v 2 Ghoro matag ila le naghita aŋela liim ve ru to moghon moghon tiyondyood ila Maaron mata. Tigham ledi tavuur liim ve ru, ve tirei eŋaeŋa irau di. \p \v 3 Ghoro aŋela ite ila iyoon igharau artaal. Artaal tonowen, tigharaata pa gol, ve iyoon ila Maaron ina to ghamuuŋ pooz nagho. Aŋela tonowen ikis oon eez to tigharaata pa gol, ve tigham le naunauŋ tiina to vuzi poia. Leso ilupi toman suŋuuŋ to Maaron tamtoghon toni patabuaŋa, ve igham watooŋrau pani izala artaal tonowen. \v 4 Tovenen igham uraat pa watooŋrau tonowen, le naunauŋ to vuzi poia ne mbuasa toman suŋuuŋ to Maaron tamtoghon toni patabuaŋa izala ila Maaron mata. \rq Mbo 141:2; Syg 5:8 \rq* \m \v 5 Ghoro aŋela igham oon tonowen ve ipavonini pa yab to artaal le ivon, ve ipiyaava izila pa taan. Ghoro ndug milia, ve lalaav irabrabi, ve yoŋgyoog itoktok. \s1 Aŋela paaŋ tivib tavuur todi \p \v 6 Ghoro aŋela liim ve ru to tikis tavuur irau di, tigharaat di leso tivib di.\f + \fr 8:6 \ft Yes Israela tivib tavuur inim ghilalooŋ pa pataŋani to ighaze ivot. \f* \m \v 7 Yes tivalag taan toman ai tisob to tiyoon ila tinim ndouŋ tol, ghoro aŋela to imuuŋ padi, ivib tavuur toni, ve tipiyaav ais toman yab ve siŋ tizi tinim taan. Yab tonowen ighan suvun ndouŋ eez. Ve ndouŋ ru tisami maau. Popoiadi ve tinepneep. Eemoghon kikiliiŋ, ghoro yab ighani le isob. \rq Igham 9:23+ \rq* \p \v 8 Ghoro tivalag te inim tol. Ve aŋela ite inim ru ivib tavuur toni, ve tipiyaav mbeb inimale lolooz tiina kat izila te lolo. Lolooz tonowen, yab ighanghan ila. Tovenen te dige eez itoora inim siŋ. Ve dige ru tisami maau. Popoiadi ve tinepneep. \rq Syg 16:3 \rq* \m \v 9 Mbeb to tineep ila te dige to isami, tisob timatmaat. Ve waaŋ to tipot ila te dige tonowen paam, tisob tisami ve timbiriis. \p \v 10-11 Ghoro tivalag ya tisob tinim ndouŋ tol, ve aŋela ite inim tol, ana ivib tavuur toni, ve pitum tiina eez itap sambam ve izi inim. Pitum tonowen iyaryaar inimale sul. Ve tiwaat iza, ‘Papaii.’ Itap izala ya ndouŋ eez poghodi le iwaghamun di. Ya to tirereer, ve ya to tivotvot ila taan lolo ne paam. Tauto ival tiina to tighunghun ya papaii tonowen timatmaat. Ve ya ndouŋ ru tisami maau. Popoiadi ve tinepneep. \rq Igham 7:20+; Yer 9:15; Syg 16:4 \rq* \p \v 12 Ghoro aŋela ite inim paaŋ, ana ivib tavuur toni, ve iwaghamun ndag dige eez ve kaiyo dige eez. Ve ndag dige ru ve kaiyo dige ru, tisami maau. Popoiadi ve tinepneep. Pitum tovene paam. Tivalag di tinim ndouŋ tol, ve tiwaghamun rouŋ eez, ve rouŋ ru tisami maau. Popoiadi ve tinepneep. Tovenen ndag dige ve kaiyo dige tonowen tighaaz kat maau. Ve pitum ndouŋ eez tonowen paam, tiraŋ maau. Tauto ndag suruvu, ndug inim ndoroom. Ve mboŋ suruvu paam, ndoroom tiina ikau ndug. \rq Igham 10:21+; Mt 24:29+; Syg 16:10 \rq* \p \v 13 Ghoro matag ila le naghita manbog eez iroov ila tata, ve imboob aliŋa tiina ighaze: “Oyai, oyai, oyai. Aa, tamtoghon to tineep izi taan, tikaria taudi wa! Pasa, paite paam aŋela tol paam anadi tivib tavuur todi.” \c 9 \s1 Tavuur to inim liim itaŋ \p \v 1 Ghoro aŋela ite to inim liim, ana ivib tavuur toni, ve naghita pitum eez to muuŋ itap sambam ve izi inim taan. Pitum tonowen, tighuri inim ŋginiiŋ pa saambu tiina to le pughu maau. Tovenen tighur ki to saambu tonowen avo ila nima.\f + \fr 9:1 \ft Pitum tonene avaat iza to Sadan tau, ma avuvu samia eta to inim daba pa ndita pida. Ughita saveeŋ waaro 11 to ŋgat tonene. Saambu to saveeŋ tonene isavia, nene izila le izila kat. Tighurghur avuvu samsamiadi tineep tonowe, leso tisaŋan pa sawa to Maaron ighur atia padi. \f* \rq Is 14:12-15; Lu 10:18; 2Pe 2:4; Jud 1:6; Syg 20:1+ \rq* \m \v 2 Ye ikaak saambu tonowen avo, ve mbuas tiina kat imbuŋ iza pani inimale yab tiina kat ighanghan. Mbuas tonowen ipoon ndag mata le ndug ndoroom. \rq Ep 6:12 \rq* \p \v 3 Ghoro mbeb tinimale isis tivot ila mbuas tonowen lolo, ve tila tineep irau taan. Maaron igham mbeb tonowen ledi tapiridi inimale skorpion to taan.\f + \fr 9:3 \ft Skorpion, nene mbeb to mbole mala ve iŋgalŋgal tamtoghon. Ghitooŋa inimale iron. Ighaze skorpion iŋgal tamtoghon eta, nene pale yabyabuuŋ tiina ighami inimale araraaŋ iŋgal tamtoghon. \f* \v 4 Ve tiŋgalsekin di tighaze: Yes irau tiwaghamun kikiliiŋ, ai, ma mbeb ite paam to itub izi taan ne maau. Yes to Maaron mboom toni ineep ila ndamodi maau, yes moghon to isis tonowen pale tiwaghamun di. \rq Syg 7:3 \rq* \m \v 5 Tovenen yes pale tigham yabyabuuŋ tiina pa tamtoghon irau kaiyo liim. Yabyabuuŋ tonowen inimale skorpion iŋgal tamtoghon. Eemoghon Maaron iyok pa mbeb tonowen tirab tamtoghon eta imaat ne maau. \v 6 Sawa to pataŋani tonenen ivot, tamtoghon pale tikaal ataam pa timaat, leso atedi izi pa yabyabuuŋ todi. Eemoghon pale tikaala le maau. Pale tipasul tighaze le timaat rikia, ghoro poia. Eemoghon mateeŋ irau ivot padi maau. \rq Lu 23:30; Syg 6:16 \rq* \p \v 7 Isis tonowen, ghitoŋadi inimale hos to tigharaat di pa malmal. Dabadi, tighur mbeb tinimale moghar milmilia izala. Ve naghodi inimale tamtoghon. \v 8 Dabadi raua, mamala. Ve livodi tintina inimale laion. \v 9 Tipoon atedi pa mbeb ariaŋa to tigharaata pa ain. Ve sawa to tiroov, bagedi avolutu inimale karis katindi to hos tighereb di tilaan pa malmal. \rq Yoel 1:6, 2:4+ \rq* \m \v 10 Yes ledi uvudi paam. Uvudi mata, nene inimale skorpion toni, leso tiŋgal tamtoghon pani. Ve Maaron igham ledi tapiridi pa tiwaghamun tamtoghon pa uvudi mata irau kaiyo liim. \v 11 Ve yes ledi kinik to iŋgin di paam. Kinik todi, nene aŋela to iŋgin saambu tiina to le pughu maau. Tiwaat iza ila Hibru aliŋadi tighaze ‘Abaddon.’ Ve ila Grika aliŋadi tighaze ‘Apolion.’\f + \fr 9:11 \ft Aŋela samia tonene, iza ru ‘Abaddon’ ve ‘Apolion.’ Pughudi ee moghon: ‘Ŋgeu to iwaghamun mbeb.’ \f* \p \v 12 Nene saveeŋ to pataŋani tiina to ivot muuŋ. Ve ru paam pale tivot. \rq Syg 8:13 \rq* \s1 Tavuur inim liim ve eez itaŋ \p \v 13 Ghoro aŋela ite inim liim ve eez, ana ivib tavuur toni, ve nalooŋ saveeŋ ivot ila artaal to iyoon ila Maaron mata. Artaal tonowen, tigharaata pa gol, ve mbeb tinimale ndooŋ tiyoon ila dadabu paaŋ. \v 14 Ye isaav pa aŋela tonenen ighaze: “Aŋela paaŋ to timbit di ve tineep ila ya tiina Euprates dige, upool ravraav padi ve tila. Pasa sawa todi, tauto ivot wa.” \rq Syg 16:12 \rq* \m \v 15 Aŋela paaŋ tonowen, Maaron ighur di pataghaaŋ ve tisasaŋan moghon pa sawa kat to ye tau ighuri. Tovenen tipool di, ve tila tivalag tamtoghon tisob to taan tinim rouŋ tol le isob, ghoro tirab rouŋ eez timatmaat, ve tipul rouŋ ru tineep. \rq Syg 8:7+ \rq* \m \v 16 Ve nalooŋ tighaze aŋela paaŋ tonowen ndaaba todi to tineep izala hos ve tiparab, yes irau ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ (200 milion ma venen). \p \v 17 Ve tandagiiŋ tiou, you naghita yes to tineep izala hos ve tilaan padi ne, ghitoŋadi tovene: Mbeb ariaŋadi to tipoon atedi pani, nene ŋgeretuŋadi kaviaaŋa inimale yab, bibiliiŋa, ve yaŋoŋa. Ve hos todi dabadi, nene inimale to laion. Ve mbeb samsamia tol tivotvot ila avodi pa tiwaghamun tamtoghon. Nene yab, mbuas, ve yaam salfa tuntunu to vuzi samia kat. \v 18 Tovenen tivalag tamtoghon tisob to taan tinim rouŋ tol, ve yab, mbuas, ve yaam salfa tuntunu to ivotvot ila hos todi avodi ne, tirab rouŋ eez, le tisob timatmaat. \v 19 Hos tonowen, tapiridi ineep ila avodi ve uvudi. Uvudi mata, nene inimale moot samia daba. Tauto tiwaghamun tamtoghon pani. \p \v 20 Ival tiina to timaat ila pataŋani naol tonowen maau, tighita pataŋani tonenen tivotvot. Eemoghon ipamundigin ŋgar todi maau. Yes titoor ŋgar todi, ve tipul ŋgar samsamia naol to tighamgham di ne maau. Yes timbesmbees pa avuvu samsamiadi. Ve maaron kaaromŋa to tigharaat di pa ai, gol, silva, mbaras, ve yaam pida paam, lolodi pa tipul di maau. Tovenen mbeb to irau tighita ndug maau, tilooŋ saveeŋ maau, ve tilaagh maau, tauto tamtoghon tonowen timbesmbees padi, ve tipait di tinim maaron padi. \rq Mbo 106:37, 115:4+; Mbaŋ 7:41; 1Kor 10:19+ \rq* \m \v 21 Ve ŋgar todi to rabuuŋ tamtoghon timatmaat, ghamuuŋ mur, ghuruuŋ maat, ve yubuuŋ, nene paam, tipul di maau. \rq Syg 22:15 \rq* \c 10 \s1 Aŋela izuzuun rau kainaŋen ila to Yoan \p \v 1 Ghoro matag ila le naghita aŋela ariaŋa ite to ineep sambam ve izi inim. Yaghur tae ikaui inim nonogiiŋa toni, ve maalraŋgo ineep izala daba pogho. Nagho isul inimale ndag. Ve aghe ru, nene tinimale gungun tintina to yab ighanghan ila. \rq Ezek 1:28; Mt 17:2; Syg 1:15+ \rq* \m \v 2 Ye ikis rau kainaŋen eez to tiraava pataghaaŋ. Aghe waan iza te, ve aghe ŋas iza taan. \v 3 Ye imboob aliŋa tiina kat inimale laion itaŋ. Ghoro nalooŋ lalaav avolutu tiina kat itaŋ pa liim ve ru toman saveeŋ, ve ipamuul bobaaŋ toni. \rq Mbo 29:3; Yo 12:29 \rq* \m \v 4 Mbeb tonenen isob, ve naghaze nambood saveeŋ tonowen ila rau. Eemoghon nalooŋ saveeŋ ineep sambam ve izi inim ighaze: “Saveeŋ to ivot toman lalaav avolutu ve ulooŋa, umbooda malep. Ineep inim ŋgozaaŋ.” \rq Dan 8:26, 12:4,9 \rq* \p \v 5 Ghoro naghita aŋela to aghe eez iyoon ila te ve aghe ite iyoon ila taan ne, iit nima waan iza pa sambam, \v 6 ve ipariaaŋ saveeŋ toni ila Maaron to ineep irau sawa isob ne iza. Ye Maaron to ighur sambam, taan, ve te, toman mbeb tisob to tineep ila. Aŋela tonowen isaav ighaze: “Irau tasaŋan muul maau. Sawa isob wa. \rq Igham 20:11; Mbo 146:6 \rq* \m \v 7 Sawa to aŋela to inim liim ve ru pani ivib tavuur toni, nene pale Maaron ŋgar toni yoŋgaaŋ isob anoŋa ivot itaghon saveeŋ toni. Saveeŋ tonowen, muuŋ ye ivotia pa yes propeta to timbesmbees pani.” \p \v 8 Ghoro ŋgeu to aliŋa ineep sambam ve izi inim, ye isaav payou muul ighaze: “Aŋela to aghe eez iyoon ila te ve aghe ite iyoon ila taan, yom ula toni ve ugham rau kainaŋen to tiraava ve ikiskisi we.” \p \v 9 Tovenen nala toni, ve naghasoni naghaze igham rau kainaŋen tonowen inim tiou. Ye isaav payou ighaze: “Ughami ve ughani. Pale uyamaana poiawaat ila avom inimale bagil suru. Eemoghon izila apom, pale igham apom iyabyab.” \rq Ezek 3:3 \rq* \m \v 10 Tovenen nagham rau to ineep ila aŋela tonowen nima, ve naghani. Nayamaana poiawaat ila avog inimale bagil suru. Eemoghon sawa to natoona, igham apog iyabyab.\f + \fr 10:10 \ft Rau to Yoan ighami, nene Maaron aliŋa ineep ila. Maaron aliŋa isob, nene poia inimale bagil suru. Eemoghon Maaron aliŋa tonowen isavia pataŋani to pale ivot pa tamtoghon. Tauto sawa to Yoan itoona, ighami apo iyabyab. \f* \rq Mbo 19:10, 119:103 \rq* \p \v 11 Ghoro tisaav payou muul tighaze: “Yom pale uvotia Maaron aliŋa muul, ve usavia ŋgar to pale ivot pa yes kinik ve ival tiina to taan. Yes to ndug ndug. Ve tinidi toman gabuadi ve aliŋadi, naol naol.” \c 11 \s1 Uraata ru to Maaron tipariaaŋ saveeŋ toni \p \v 1 Muri ghoro, tigham leg ai eez to tovaaŋ mbeb, ve tisaav payou tighaze: “Ula utoov Rumai Tiina toman artaal, ve unin yes to tisuŋsuŋ ila lolo.\f + \fr 11:1 \ft Tovaaŋ Rumai Tiina ŋgara, nene vene: Maaron tau pale iŋgin tamtoghon toni, ve mata padi. Ughita Sek 2:1-5. \f* \rq Ezek 40:3+; Sek 2:1-5 \rq* \m \v 2-3 Eemoghon didiiŋ tiina to iluvut rumai dige, yom utoova malep. Pasa, Maaron ipul soso tonowen pa ndug ndug to Yuda maau ne, leso tiŋgini irau kaiyo tamoot ru avua ru (42). Mboŋ 1260 tonenen, yes pale tivazag ndug patabuaŋ Yerusalem. Sawa tonenen, you pale nambaaŋ uraata tiou ru pa tivotia aliŋag pa tamtoghon, leso tighur inim tiou. Yesuru pale tindud di pa nonogiiŋa asosooŋa to moŋiiŋ.” \rq Dan 7:24+; Lu 21:24; Syg 12:6, 13:5 \rq* \p \v 4 Yesuru tinimale ai oliv ru ve lam aia ru to tiyoon izi Ŋgeu Tiina to iŋgin taan isob ne nagho.\f + \fr 11:4 \ft Yes to tivotia Maaron aliŋa pa tamtoghon, tighamgham tapiridi ila to Maaron Avuvu, ve tipatooŋ ghazooŋa toni padi tinimale lam. \f* \rq Sek 4:1-4,11-14; Mt 5:14 \rq* \m \v 5 Ighaze koiadi eta itoova pa iwaghamun yesuru, nene pale yab ivot ila yesuru avodi ve ighani. Tovenen tamtoghon to ighaze itoova pa iwaghamun yesuru, nene pale imaat pa ataam tonene. \rq Yer 5:14 \rq* \m \v 6 Maaron tapiri ineep to yesuru. Tovenen sawa to tineep izi taan ve tivotia Maaron aliŋa pa tamtoghon, yes irau tigham pataŋani naol tivot izi taan. Yesuru irau tipoon tata, leso uman izi sob. Ve irau titoor ya inim siŋ paam. Sawa sine to tighaze tigham tovene, yesuru irau tighami. \rq Igham 7:17+; 1King 17:1; Yems 5:17 \rq* \p \v 7 Tovenen yesuru pale tipariaaŋ tamtoghon pa tighur ila to Maaron aliŋa. Ve sawa to tipasob uraat todi tonowen, nene pale mbeb samia ipul saambu to le pughu maau ne, ve iza iparab toman di. Ghoro ilib padi ve irab di timaat. \rq Dan 7:21; Syg 13:1-7 \rq* \m \v 8 Ve tamtoghon pale tipul yesuru patudi tigheen sorok izi ataam dige to ineep ila ndug tiina\f + \fr 11:8 \ft Ndug tiina tonene, avaat iza to Yerusalem, Rom, Babilon, ma ndug tiina sine to titaghon ŋgar samsamia to taan ve tighur koi pa uraata to Maaron. \f* \m lolo. Ndug tonowen to tirab Tiina todi izala ai pambarooŋ ve imaat. Ve tipaleel pa ndug tonowen iza tighaze Sodom ve Isip. \rq Is 1:10+; Mk 10:33+; Lu 13:34 \rq* \m \v 9 Ival tiina pale tila timarar yesuru patudi irau mboŋ tol ve suruvu. Yes to ndug ndug. Ve tinidi toman aliŋadi ve gabuadi, naol naol. Ve yes irau tiyok pa tamtoghon eta pa itavia patudi maau. \v 10 Pasa muuŋ, propet ru tonowen tighur pataŋani tintina tizaza to tamtoghon to taan. Tovenen sawa to yesuru timaat, tamtoghon to taan pale lolodi poia ve tinidi iza, ve tiwarein mbeb pa taudi. \rq Yo 16:20 \rq* \p \v 11 Eemoghon mboŋ tol ve pida tonenen isob, ghoro Maaron ivib Avuvu mata yaryaara ilooŋ ila yesuru patudi, ve timundig tiyoon. Tovenen yes to tighita di, matughezaaŋ tiina igham di. \rq Ezek 37:5+ \rq* \m \v 12 Mala maau ve tilooŋ bobaaŋ tiina ineep sambam ve izi inim ighaze: “Yamru aza anim sualen!” Ghoro ndiran ru tonowen koiadi timarar di, ve yaghur tae indae di tizala pa ndug sambam. \rq 2King 2:1+; Mbaŋ 1:9; 1Tes 4:17 \rq* \m \v 13 Rikia moghon, yoŋgyoog tiina kat itok ndug tiina tonowen, le ruum katindi tipolpol ve timbiriis. Ndug eŋaeŋa eŋaeŋa to ruum saaŋgul tineep ila, todi eez ipol, ve liim ve paaŋ popoiadi. Yoŋgyoog tonowen irab tamtoghon ndiŋndiŋ liim ve ru 7000 timatmaat. Ve yes to popoiadi, matughezaaŋ tiina kat igham di, ve tipait Maaron to sambam iza. \p \v 14 Nene pataŋani tiina to inim ru. Ve ite inim tol pani, ighaze ivot tonene. \s1 Tavuur inim liim ve ru itaŋ \p \v 15 Ghoro aŋela ite to inim liim ve ru pani, ana ivib tavuur toni, ve nalooŋ ival tiina to tineep izi sambam, tisaav aliŋadi tiina tighaze: “Aa, ghara ŋgar samia to muuŋ igham pooz pa taan ne tapiri isob, ve mbeb to naol ne titaghon pooz to Maaron toit ve Mesia toni. Ve ye pale igham pooz tovene itaghoni taghoni gha ila!” \rq Igham 15:18; Mbo 10:16; Syg 10:7 \rq* \m \v 16 Ghoro yes ŋginiiŋa tamoot ee ve paaŋ (24) tipul inadi to ghamuuŋ pooz to tiyoon izi Maaron mata, ve titap tizi ve tipait iza tighaze: \q2 \v 17 “O Maaron, Tiina tiei, tapirim ilib pa mbeb to naol ne. Yom uneep muuŋ ve inim. \q2 Yei lolomai poia payom, ve nipait ghom. Pasa, tapirim tiina toman pooz tiom, tauto upatooŋa ivot ighazooŋ wa. \rq Mbo 93:1, 97:1+, 99:1; Syg 1:4,8 \rq* \b \q1 \v 18 Ndug ndug to tiwatag ghom maau ne, atedi yabyab payom. Eemoghon aazne, nene sawa to upatooŋ mbalmbali tiom ivot ighazooŋ, ve uŋgabiiz yes mateeŋa ve ughur atia padi. \q2 Tovenen yes propeta to muuŋ timbesmbees payom, toman tamtoghon tiom patabuaŋa to timatughez payom ve titaghon ŋgar tiom, yom pale ugham ledi atia poia. Yes to izadi tintina, ve yes to ledi izadi maau ne paam. \q2 Eemoghon ndiran to tiwaghamun mbeb izi taan, yom pale uwaghamun di paam.” \rq Mbo 2:1+, 46:6, 110:5, Mbo 115:13; Mt 20:8; Ro 2:5+ \rq* \p \v 19 Tisavsaav le isob, ghoro ataam to Rumai Tiina to ineep izi sambam ikaak, ve Bokis to Saveeŋ Mbuaaŋ ineep ighazooŋ. Ghoro ndug milia, lalaav irabrabi, yoŋgyoog itoktok, ve ais patu patu tintina titaptap sambam ve tizizi. \rq Igham 9:24, 19:16; Hib 9:4; Syg 8:5 \rq* \c 12 \s1 Liva ve moot tiina \p \v 1 Ghoro naghita mbeb eez ivot izi sambam inim ghilalooŋ. Mbeb tonowen, pughu tiina. Liva eez indudi pa ndag, ve iyoon izala kaiyo. Ve pitum saaŋgul ve ru tineep izala daba tinimale moghar.\f + \fr 12:1 \ft Liva to saveeŋ waaro tonene isavia, ye iza to Maaron tamtoghon toni, ve moot iza to Sadan. \f* \m \v 2 Liva tonowen apo ve ighaze ipoop. Tovenen iyamaan yabyabuuŋ tiina ve iyakyak. \p \v 3 Mala maau ve mbeb ite ivot izi sambam inim ghilalooŋ. Naghita moot tiina eez. Tini kaviaaŋa inimale yab ŋgiliŋi. Ve daba liim ve ru, ve ndooŋa saaŋgul. Ve moghar liim ve ru tinimale moghar to yes kinik tineep irau daba liim ve ru tonowen. \rq Dan 7:7 \rq* \m \v 4 Pitum to tineep sambam we, moot tonowen uvu induur ndouŋ eez, ve ipiyaav di tizila taan. Ve ndouŋ ru tineep pooi. Ghoro moot ila iyoon izi liva tonenen nagho ve isasaŋani. Ighaze ipoop, ghoro rikia moghon ve itoon natu. \rq Dan 8:10 \rq* \p \v 5 Liva tonenen ipoop natu tamoot. Natu tonowen pale iŋgin ndug tisob, ve pooz toni pale ariaŋa kat. Tauto moot ighaze irabi imaat. Eemoghon Maaron indaea iza ila, ve ighuri ineep ila nima waan igharau ina to ghamuuŋ pooz.\f + \fr 12:5 \ft Liva natu, nene Mesia, Yesu Krisi. Sadan lolo pa Mesia ivot ve igham uraat toni malep. Ve ye iwatag: Mesia pale ivot ila to Maaron tamtoghon toni. Tauto sawa to Adam ve inim sawa to Krisi, Sadan moghon moghon ipamundigin tamtoghon pa rabuuŋ yes to titaghon Maaron ŋgar toni. Ye itoova pa irab Yesu imaat paam. Eemoghon ŋgar toni tonowen ighur maau. Pasa, Yesu imundig pa mateeŋ. Tauto sawa tonenen ve inim, Sadan ikalkaal ataam pa irab tamtoghon to Krisi. Eemoghon Maaron pale mata padi. \f* \rq Lu 2:6+; Mbaŋ 1:9+; Pil 2:9+ \rq* \p \v 6 Ghoro liva tonenen ighau ila ve ineep izi ndug balim. Nene ndug toni to nepooŋ to Maaron tau ighuri pani pataghaaŋ. Ye pale ineep tonowe ve Maaron iŋgini pa nepooŋ toni irau mboŋ 1260.\f + \fr 12:6 \ft Muuŋ, propet Ilia ineep izi ndug balim irau ndaman tol ve suruvu. Sawa tonenen, Maaron mata pani ve iŋgini pa nepooŋ toni. Ve muuŋ, kinik samia eez to yes Grika, iza Antiokus Epipanes, ighaze igham yes Israela tipul ghurla todi. Tovenen ighur pataŋani tiina kat padi irau ndaman tol ve suruvu. Tovenen, ndaman tol ve suruvu, ma mboŋ 1260, ma kaiyo tamoot ru avua ru, nene iza to sawa to ŋgar samia ivot inim tiina ve igham pooz, ve tamtoghon to Maaron tineep ila pataŋani tiina lolo. Sawa samia tovene, yes irau tiyoon ariaŋa. Pasa, Maaron pale mata padi. \f* \rq 1King 17:1+; Dan 7:25; Syg 11:2+, 13:5 \rq* \p \v 7 Mala maau ve naghita malmal tiina ivot izi ndug sambam. Mikael toman aŋela toni tipamundigin malmal pa moot tiina tonenen. Ghoro moot toman aŋela toni anadi tipamuul malmal padi.\f + \fr 12:7 \ft Mikael, ye aŋela eez to iza tiina kat. Ye iŋgin Maaron tamtoghon toni, ve imuŋmuuŋ pa ndaaba to Maaron. \f* \m \rq Dan 10:13,21 \rq* \m \v 8-9 Eemoghon tapiridi iraua maau. Tovenen moot toman aŋela toni irau tineep izi ndug sambam muul maau, ve tipiyaav di tizila taan. Moot tonenen ineep muuŋ ve inim. Tiwaat iza tighaze Sadan, ma Ŋgeu Samia. Ye to itotombaan tamtoghon irau taan isob, ve igheghereb di pa ghamuuŋ ŋgar samsamia. \rq Lu 10:18; Yo 12:31; 2Kor 11:3; Syg 20:2+ \rq* \p \v 10 Ghoro nalooŋ bobaaŋ tiina ivot izi ndug sambam tighaze: “Aazne, Maaron toit igham mulin tamtoghon toni ve tineep pooi, ve ipatooŋ tapiri toman pooz toni ivot ighazooŋ wa. Ve ighur mbeb to naol ne tisob tineep ila Mesia toni samba, leso iŋgin di. Pasa, Ŋgeu Samia to mboŋ ve ndag iŋgalŋgal saveeŋ pa toŋvetaz toit ila Maaron mata, tauto tizuruni pa ndug sambam, ve tipiyaava izila taan wa.\f + \fr 12:10 \ft Sadan iza, nene pughu tovene: ‘Ŋgeu to ŋgaliiŋ saveeŋ.’ \f* \rq Yop 1:9+; Sek 3:1 \rq* \m \v 11 Toŋvetaz toit tigham ŋgar pa nepooŋ poia to taan maau, ve timatughez pa mateeŋ maau. Tirei taudi kat. Ve Sipsip to Maaron siŋ toni ipalot di le tiyoon ariaŋa pa votiaaŋ saveeŋ onoon ila ila le irau mateeŋ todi. Tauto tilib pa Ŋgeu Samia wa. \rq Yo 12:25; Ro 16:20; 1Yo 5:4; Syg 7:14 \rq* \m \v 12 Tovenen yam to aneep izi ndug sambam, tinimim iza ve lolomim poia. Eemoghon yam to taan ve yam to te, apatum gham. Pasa, Ŋgeu Samia tauto izilat. Ve ye iwatag ighaze sawa toni inim igharau wa. Tovenen ate yabyab kat.” \p \v 13 Moot ighita tipiyaava izi inim taan wa. Tovenen ila inaan liva to ipoop natu tamoot, ighaze ighur pataŋani pani. \v 14 Eemoghon tigham liva tonenen le bage ru inimale manbog, leso iroov ila ina to nepooŋ to ndug balim we, ve ineep saguan pa moot. Ve Maaron pale mata pani, ve iŋgini pa nepooŋ toni irau ndaman tol ve suruvu. \rq Igham 19:4; 1King 17:1+; Dan 7:25; Syg 11:2+, 13:5 \rq* \m \v 15 Tauto moot inaan liva tonenen, ve ya tiina goŋia ivot pa avo, leso izugua ilale. \v 16 Eemoghon taan iuuli, ve ikaak avo ve ighun suvun ya to ivot ila moot avo. \v 17 Tovenen moot ate yabyab kat pa liva tonenen, ve ila ipamundigin malmal pa liva paghu toni pida. Nene yes to matadi kisin tutuuŋ to Maaron ve titaghoni, ve tivotia ghurla todi ighazooŋ tighaze yes tighur ila to Yesu. \v 18 Ghoro moot ila iyoon izi naari. \rq Syg 1:9, 11:7, 13:7, 14:12 \rq* \c 13 \s1 Mbeb samia iza pa te \p \v 1 Ghoro matag ila le naghita mbeb samia eez\f + \fr 13:1 \ft Mbeb samia tonene avaat iza to gavman samsamiadi to tighaze tigham tamtoghon to Maaron tipul ghurla todi. Tovenen tighurghur pataŋani padi, ve tirab di timatmaat. Sawa to Yoan, gavman to Rom tighamgham tovene. \f* \m ineep te lolo ve bokia iza. Mbeb tonowen, daba liim ve ru, ve ndooŋa saaŋgul. Ndooŋ toni saaŋgul tonowen, moghar saaŋgul tinimale moghar to yes kinik tineep ila. Ve timbood saveeŋ naol ila daba liim ve ru tinim mbeb tonenen iza. Iza naol tonowen, ighaze ŋgeu eta to taan igham di, nene iveleg Maaron ve ipait tau sorok inimale ye Maaron. \rq Dan 7:2+; Syg 11:7 \rq* \m \v 2 Mbeb samia to you naghita, nagho inimale lepad, aghe inimale bea, ve avo inimale laion.\f + \fr 13:2 \ft Lepad, bea, ve laion, nene mbeb samsamia tol to tintinadi kat, ve tirabrab tamtoghon timatmaat. \f* \m Ghoro moot ighur tapiri ve iza ila toni, ve ighuri ineep ila tau ina to ghamuuŋ pooz, ve ighur mbeb naol to taan tila mbeb tonenen samba, leso iŋgin di. \rq Dan 7:4+; Syg 12:3 \rq* \m \v 3 Ve naghita mbeb tonenen daba eez, sip ineep ila. Pasa, muuŋ tirabi imaat. Eemoghon imundig muul toman tini poia. Tamtoghon to tineep izi taan ve titaghon ŋgar to taan, tisob ruŋadi iza pa mbeb tonenen ve titaghoni. \rq Mbnp 3:15; Syg 17:8 \rq* \m \v 4 Ve tiput aghedi pa moot ve tipaiti. Pasa, ye to ighur tapiri ve iza ila to mbeb tonenen. Ve mbeb samia tonenen paam, tiput aghedi pani ve tipaiti tighaze: “Aighat, sei irau mbeb tonene? Ve sei irau iparab tomani ve ilib pani? Maau.” \p \v 5 Maaron ipul mbeb samia tonenen iŋgin ndug irau kaiyo tamoot ru avua ru (42). Sawa tonenen, mbeb tonenen ipapait tau iza, ve ipiyaav saveeŋ velegiiŋ naol pa Maaron. \rq Dan 7:8,25, 11:36; Syg 11:2 \rq* \m \v 6 Tovenen ikaak avo, ve isavia saveeŋ velegiiŋ naol pa Maaron. Iveleg Maaron iza, iveleg ina to nepooŋ, ve iveleg yes to tinepneep toman Maaron izi sambam ne paam. \v 7 Ve Maaron ipul mbeb tonenen iparab toman tamtoghon toni patabuaŋa le ilib padi. Ve ighur tamtoghon tisob tineep ila mbeb tonenen samba, leso iŋgin di. Tinidi, toman gabuadi, aliŋadi, ve ndug todi, naol naol. \rq Dan 7:21 \rq* \m \v 8 Ve ival tiina to taan tiput aghedi pa mbeb tonenen ve tipaiti. Nene yes to izadi ineep ila rau to nepooŋ mataad yaryaara maau. Rau tonowen, Sipsip to Maaron to tirabi imaat, iŋgini. Muuŋ kat, sawa to Maaron ighur sambam ve taan sone, ye imbood tamtoghon toni izadi ila rau tonenen pataghaaŋ wa. \rq Lu 10:20; Ep 1:4; Syg 17:8, 20:12+ \rq* \m \v 9 Tamtoghon to ighaze le taliŋa, ye irau ilooŋ saveeŋ tonene, ve igham ŋgar pani pooi. \p \v 10 Sawa to mbeb samia tonenen igham pooz, yes to Maaron ighur di pa tilooŋ tila ruum to yabyabuuŋ, nene pale tilooŋ tila ruum to yabyabuuŋ itaghon ŋgar toni. Ve yes to ye ighur di pa timaat pa buza, nene pale timaat pa buza. Tovenen Maaron tamtoghon toni patabuaŋa irau tikis ghurla todi tuŋia, ve tiyoon ariaŋa pa badooŋ pataŋani. \rq Yer 15:2, 43:11; Mt 26:52; Hib 6:12; 1Pe 4:19; Syg 14:12 \rq* \s1 Mbeb samia ite to ineep taan lolo ve iza \p \v 11 Ghoro matag ila le naghita mbeb samia ite ineep taan lolo ve iza. Ndooŋa ru inimale sipsip. Eemoghon saveeŋ toni, nene raraate inimale moot.\f + \fr 13:11 \ft Mbeb samia ite to saveeŋ waaro tonene isavia, avaat iza to propet kaaromŋa to tighamun tamtoghon ŋgar todi, ve tighereb di pa ghamuuŋ ŋgar to Sadan. \f* \m \v 12 Ye igham ita ite to ivot muuŋ ne nagho, ve ighereb ival tiina leso tineep ila mbeb tonowen samba. Tovenen tamtoghon tisob to tineep izi taan ve titaghon ŋgar to taan, ye igham di tiput aghedi pa mbeb samia to ivot muuŋ, ve tipaiti. Nene ye to tirabi imaat, ve imundig muul. \rq Mt 7:15, 24:11 \rq* \m \v 13-14 Mbeb samia to inim ru pani, Maaron ipuli igham mbeb gharatooŋadi tintina tivotvot. Tauto ighereb tamtoghon ve titaghon ita ite to ivot muuŋ ne pa ŋgar toni. Ye irau igham yab ineep sambam ve izi inim taan ila tamtoghon matadi. Kaarom toni tonowen ighamun tamtoghon to taan ŋgar todi. Tauto tigharaat ita ite to ivot muuŋ ne anunu ve tipaiti. Nene ye to tirabi imaat, ve imundig muul. \rq Lo 13:1+; Mt 24:24; 2Tes 2:9+ \rq* \m \v 15 Ve Maaron ipul mbeb samia to inim ru pani igham mbeb gharatooŋa ite. Ye igham ita ite anunu to tigharaata ne le yaghur, leso isavsaav inimale mbeb to ineep mata iyaryaar. Ve yes to tiput aghedi pa anunu tonowen maau, nene pale anunu tonenen isaav, ve tirab di timatmaat. \rq Dan 3:4+ \rq* \p \v 16 Ve ye iyou tamtoghon tisob, ve izoorndug padi ighaze tigham ita ite to ivot muuŋ ne mboom toni ila nimadi waan ma ndamodi inim ghilalooŋ padi. Yes to izadi tintina, ve yes to ledi izadi maau, yes mbaliiŋ taudi ve yes mbolaaŋa, yes mbesooŋa ve yes to mbesooŋa maau ne. \v 17 Ve tighur tutuuŋ ariaŋa tovene: Yes to ledi ghilalooŋ tonowen, yes moghon to irau tighol mbeb ve tigholia mbeb todi. Ve ighaze maau, nene pale maau. Ghilalooŋ tonowen, nene mbeb samia to ivot muuŋ ne iza. \rq Syg 14:9+, 16:2, 19:20, 20:4 \rq* \p \v 18 Ighaze taghazooŋ pa Maaron ŋgar toni, nene pale tawatag mbeb tonene pughu. Tovenen tamtoghon to le ŋgar, nene pale iwatag ataam to niniiŋ mbeb samia tonowen iza, ve ighilaal pughu. Ghilalooŋ toni, nene 666. Ve nene ghilalooŋ to tamtoghon.\f + \fr 13:18 \ft Ndiran ŋgara pida matadi iŋgal tighaze: 7, nene iza to mbeb to poia kat ve deŋia moghon. Tovenen 7, nene Maaron namba toni. Ve 6, nene iza to mbeb to izuaria tau kat ighaze le inim Maaron tau, eemoghon iraua maau. Tovenen 666, nene iza to yes to tiveleg Maaron, ve tipait taudi izadi tighaze le tigham Maaron ina. Muuŋ ve inim, daba pida to taan tigham ŋgar tovene. Ve sawa to Yoan paam, kinik tiina to Rom igham ŋgar tovene. Ŋgara pida tighaze namba 666 iŋarua kinik samia eez to yes Roma, iza Nero. Pasa, yes Israela ledi ataam to niniiŋ leta to tineep ila tamtoghon izadi. Ve ighaze tanin leta to Nero iza itaghon ataam todi, nene ivot inim 666. \f* \c 14 \s1 Timbou mbouŋ paghu izi lolooz Zion \p \v 1 Ghoro matag ila le naghita Sipsip to Maaron toman tamtoghon toni ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ (144,000) tiyondyood izi lolooz Zion. Tamtoghon tonowen, timbood yesuru Tama Maaron izadi ila ndamodi. \rq Syg 7:3+ \rq* \m \v 2 Mala maau ve nalooŋ ival tiina aliŋadi ineep sambam ve izi inim. Avolutu tiina kat inimale ya katindi tiyatyaat tizizi, ma lalaav avolutu. Ve nalooŋ mbeb avolutu poia kat inimale tamtoghon tirab gita ma venen. \v 3 Ival tiina tonowen timbou mbouŋ paghu igharau Maaron ina to ghamuuŋ pooz ila yes ŋginiiŋa tamoot ee ve paaŋ (24) toman mbeb matadi yaryaara paaŋ matadi. Ival tiina tonenen, yes tamtoghon ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ (144,000) to taan to Sipsip to Maaron ighol di tinim le, ve ipas di tivot pa samia tapiri. Ve yes moghon to irau tiwatag mbouŋ tonowen ve timboui. \rq Mbo 149:1; Syg 5:9 \rq* \m \v 4 Nene yes to tighur maat maau. Tiŋgin taudi pooi. Tovenen tiŋgalaaŋ ila Maaron mata.\f + \fr 14:4 \ft Saveeŋ to Yoan imbooda, isaav tovene: Tamtoghon 144,000 to saveeŋ waaro tonene isavia di, tila to yes ndiliva ve yesŋa tigheen maau. Ndiran ŋgara katindi tighaze saveeŋ tonene, nene saveeŋ palelaaŋ to iŋarua yes to tineep saguan pa maaron kaaromŋa ve ŋgar samsamia to taan, ve titaghon ŋgar ŋgalaaŋa moghon ila Maaron mata. \f* \m Ve ndug sine to Sipsip to Maaron ighaze ila pani, nene yes titaghoni moghon. Ye ipas di ila ival tiina to taan lolodi, ve ighol di tinim le wa. Tovenen yes tinimale aniiŋ mata to tighuri ila to Maaron yesuru Sipsip toni pa tipait di. \rq 2Kor 11:2; Ep 5:27; Yems 1:18 \rq* \m \v 5 Ve saveeŋ kaarom eta ivot ila avodi maau. Tauto ledi sosor eta ila Maaron mata maau. \rq Kol 3:9 \rq* \s1 Aŋela tol \p \v 6 Ghoro matag ila le naghita aŋela eez iroov ila tata. Varu poia to ineep irau sawa isob, nene ineep toni. Ye le uraat pa ivotia saveeŋ tonowen pa tamtoghon tisob to tineep izi taan. Yes to ndug ndug. Ve tinidi toman aliŋadi, ve gabuadi, naol naol. \rq Mk 13:10 \rq* \m \v 7 Aŋela tonowen isaav aliŋa tiina ighaze: “Sawa to gabizooŋ tamtoghon ve ghuruuŋ atia padi, tauto ivot wa. Tovenen amatughez pa Maaron, ve apait iza pa tapiri ve poia toni. Ye to ighur sambam, taan, te, ve ya tisob to tivotvot ila taan lolo. Tovenen aput aghemim pani ve apaiti.” \rq Syg 15:4 \rq* \p \v 8 Mala maau ve aŋela ite, ana itaghoni inim, ve isaav ighaze: “Ndug tiina Babilon itap wa! Itap le isami kat! Ndug to igheghereb tamtoghon pa ŋgar toni samsamia, ve ighamun ŋgar todi inimale ipaghun di pa ya ariaŋa, tauto aazne izi inim mbeb sorok.” \rq Is 21:9; Yer 51:8; Syg 17:1+ \rq* \p \v 9 Aŋela tonowen inim ila, ghoro ite inim tol pani, ana itaghon yesuru inim, ve isaav aliŋa tiina tovene: “Ighaze tamtoghon eta iput aghe pa mbeb samia, ma mbeb tonowen anunu, ve ipaiti, ve igham ghilalooŋ toni ila ndamo ma nima, \v 10 nene ye pale ighun ila rubruub to ivon kat pa mbalmbali to Maaron. Mbalmbali toni tonowen, nene inimale vaen to ariaŋa kat. Irau Maaron itoor ya ite paam tomani ve irab matin tapiri ne maau. Tovenen tamtoghon tonenen pale tighur yabyabuuŋ tiina pani, ve yab toman yaam salfa tuntunu to vuzi samia ighani ila aŋela patabuaŋa to Maaron ve Sipsip toni matadi. \rq Mbo 11:6, 75:8; Is 51:17; Syg 13:16+ \rq* \m \v 11 Ndiran tovene, yab to ighan di, nene pale mbuasa izaza tovene itaghoni taghoni gha ila. Irau isob maau. Tovenen yes to tiput aghedi pa mbeb samia, ma mbeb tonowen anunu, toman yes to tigham ghilalooŋ toni, yab pale ighan di tovene irau mboŋ ve ndag itaghoni taghoni gha ila. Irau atedi izi pa yabyabuuŋ maau. \rq Jud 1:7 \rq* \m \v 12 Tovenen Maaron tamtoghon toni patabuaŋa irau tiyoon ariaŋa pa badooŋ pataŋani. Nene yes to titaghon tutuuŋ to Maaron ve tighur ila to Yesu ariaŋa.” \p \v 13 Aŋela tonowen isavsaav le isob, ghoro nalooŋ saveeŋ ineep sambam ve izi inim ighaze: “Umbood saveeŋ tovene: Aazne ve ila, yes to tineep tuŋia ila to Tiina toit Yesu le irau mateeŋ todi, nene pale poia to Maaron iza todi ve tinidi iza.” \p Maaron Avuvu paam isavia saveeŋ ee moghon ighaze: “Onoon kat, yes pale atedi izi pa uraat ve pataŋani todi. Ve ŋgar popoia to tigham di, pale tineep toman di ve tila.” \rq 2Tes 1:7; Hib 4:10 \rq* \s1 Sawa to youŋ aniiŋ to Maaron to imatu wa \p \v 14 Ghoro matag ila le naghita yaghur tae pisosooŋa, ve ŋgeu eez mbole izala pogho. Ŋgeu tonowen, nagho inimale Tamtoghon Natu, ve moghar to kinik ineep ila daba. Moghar tonowen, tigharaata pa gol. Ve ye ikis buza kooka eez to mata kat. \rq Ezek 1:26; Dan 7:13; Mk 13:26 \rq* \m \v 15 Ghoro aŋela ite ivot pa Rumai Tiina to sambam we, ve imboob pa ŋgeu to ineep izala yaghur tae ighaze: “Sawa to ŋgogaaŋ aniiŋ, ighaze ivot tonene. Pasa, aniiŋ wit tiom to titub izi taan, timatu wa. Tovenen ugham buza tiom kooka tonanan, ve undeeb di tizi.” \rq Mk 4:29 \rq* \m \v 16 Tovenen ŋgeu to ineep ila yaghur tae pogho, igham buza toni, ve indeeb wit tisob to titub izi taan, leso tiyou di ve tilup di ila ruum to aniiŋ.\f + \fr 14:16 \ft Saveeŋ waaro tonene avaat isavia sawa to Krisi imuul inim ve iyou tamtoghon toni. \f* \s1 Mbalmbali to Maaron iza to tamtoghon \p \v 17 Mala maau ve aŋela ite, ana ivot pa Rumai Tiina to sambam we. Ye paam, ikis buza kooka eez to mata kat. \v 18 Ghoro aŋela ite paam to iŋgin yab to artaal, ipul artaal ve ivot, ve imboob pa ita ite to ikis buza kooka ighaze: “Vaen to taan tisob tibulbuul wa. Ugham buza tiom tonanan ula utotoor di, ve ulup di.” \v 19-20 Tovenen aŋela tonowen igham buza toni, ve ila itotoor vaen to tineep izi taan ne anoŋadi tisob tizi. Ghoro iyou di ve ilup di, ve igham di ila, ve isuruuv di tila Maaron ndug toni to pisooŋ vaen to ineep ndug tiina dige. Pasa, sawa to mbalmbali to Maaron iza todi, tauto ivot wa. Tovenen tivazag vaen anoŋa tonowen izi ndug to pisooŋ vaen le suru tiina kat ivot. Ve ipot iza le raraate pa hos aze. Ve ireer ila ndug mala irau 300 kilomita ma venen. Vaen suru tonowen, nene siŋ to tamtoghon to imaliŋ. \rq Syg 19:15 \rq* \c 15 \s1 Aŋela liim ve ru tikis pataŋani liim ve ru \p \v 1 Ghoro matag ila le naghita mbeb tiina ite ivot izi sambam inim ghilalooŋ. Ghilalooŋ tonowen, ite kat. Nagham ŋgar pani le naraua maau. Naghita aŋela liim ve ru tikis pataŋani liim ve ru to samsamiadi kat. Pataŋani tonowen pale tivot pa tipasob mbalmbali to Maaron. \rq Syg 11:18 \rq* \s1 Tamtoghon to Maaron tipait iza ila mbouŋ \p \v 2 Ve naghita mbeb ite. Tigharaata pa galas toman yab, ve ghitooŋa inimale te. Ve Maaron tamtoghon toni tiyoon ila dige. Nene yes to tiyoon ariaŋa, ve tilib pa mbeb samia toman anunu, ve namba to inim ghilalooŋ pa iza. Yes tiput aghedi pani maau, ve tigham namba toni maau. Yes tikis gita to Maaron igham padi, ve tipait Maaron iza ila mbouŋ. \rq Syg 4:6, 12:11, 13:15+ \rq* \m \v 3 Yes timbou mbouŋ to Mose, ye mbesooŋa to Maaron. Mbouŋ tonowen iŋarua Sipsip to Maaron paam.\f + \fr 15:3 \ft Muuŋ, yes Israela tiyoon ila Te Kaviaaŋa dige ve tipait Maaron iza ila mbouŋ pa ulaaŋ toni. Tamtoghon to saveeŋ waaro tonene isavia di, tovene paam. Tipait Maaron iza ila mbouŋ. Pasa, Sipsip to Maaron igham mulin di, ve ighur atia pa koiadi. \f* \m Timbou tovene: \q2 “O Maaron, Tiina tiei, tapirim ilib pa mbeb to naol ne. \q2 Uraat to yom ughamgham di, nene tintina kat. Nigham ŋgar padi le niraua maau. \q2 Yom kinik tiina kat to uŋgin ndug tisob. Ve ŋgar tiom, nene deŋia ve onoon moghon. \rq Igham 15:1+; Lo 32:4+; Mbo 111:2 \rq* \b \q1 \v 4 Tiina tiei, yom moghon to patabuaŋ. Tovenen tamtoghon tisob irau timatughez payom ve titaghon ŋgar tiom, ve tipait izam pa tapirim ve poia tiom. \q2 Ndug naol pale tisob tinim tiput aghedi payom, ve tipait ghom. Pasa, ŋgar tiom to ughurghur atia pa tamtoghon, tauto upatooŋa ivot ighazooŋ wa.” \rq Mbo 86:9 \rq* \s1 Oon liim ve ru to tivon pa mbalmbali to Maaron \p \v 5 Muri ghoro, matag ila le naghita mbeez patabuaŋ to inim rumai izi sambam. Lolo to patabuaŋ kat ne, ataama ikaak. Nene lolo to saveeŋ mbuaaŋ to Maaron toman tutuuŋ toni ineep ila. \rq Syg 11:19 \rq* \m \v 6 Aŋela liim ve ru to naghita di muuŋ, tineep mbeez tonowen lolo ve tivot. Yes tikis pataŋani liim ve ru to samsamiadi kat, le irau di. Aŋela tonenen nonogiiŋa todi ŋgalaaŋa ve milmilia kat. Ve mbeb milmilia to tigharaat di pa gol, tineep tiluvut atedi. \v 7 Ghoro mbeb matadi yaryaara paaŋ, todi eez irei oon geegeu liim ve ru, le irau di. Oon liim ve ru tonowen, tigharaat di pa gol, ve tivon kat pa mbalmbali to Maaron to ineep irau sawa isob. \v 8 Ve Maaron ŋguruba ve tapiri toman mbuasa ivot, le ipavonin Rumai Tiina to iyoon izi sambam ne lolo. Tauto eta irau ilooŋ ila maau. Pale tineep ve tisaŋan, le aŋela liim ve ru tonenen tipasob uraat todi to ghuruuŋ pataŋani pa tamtoghon le isob, ghoro tilooŋ tila. \rq Igham 40:34 \rq* \c 16 \s1 Tamtoghon tiyamaan katin mbalmbali to Maaron \p \v 1 Ghoro nalooŋ bobaaŋ tiina ivot ila rumai lolo to sambam we, ve inim pa aŋela liim ve ru tonenen ighaze: “Mbalmbali to Maaron to ineep ila oon tiam lolodi, ala aliŋi izila pa taan.” \p \v 2 Ghoro aŋela to imuuŋ padi, igham oon toni, ve ila iliŋ mbalmbali to Maaron izila pa taan. Tovenen yes to tigham ghilalooŋ to mbeb samia ve tipait mbeb tonowen anunu, mbotmboot igham di. Mbotmboot tonowen poia maau. Mbotmboot samsamia, ve yabyabuuŋa tiina kat. \rq Igham 9:9+; Syg 13:12+ \rq* \p \v 3 Ghoro aŋela ite inim ru, ana igham oon toni, ve ila iliŋ mbalmbali to Maaron izila pa te, le te itoora inim siŋ to yes mateeŋa. Tovenen mbeb to tineep ila te lolo, timatmaat le tisob. Eta ineep muul maau. \rq Syg 8:8+ \rq* \p \v 4 Ghoro aŋela ite inim tol, ana igham oon toni, ve ila iliŋ mbalmbali to Maaron izila pa ya, le ya tisob tinim siŋ paam. Ya to tirereer, ve ya to tivotvot ila taan lolo ne paam. \v 5 Ve nalooŋ aŋela to iŋgin ya, isaav pa Maaron ighaze: \q2 “Yom uneep muuŋ, ve aazne paam. Ve yom patabuaŋ kat. \q2 Ŋgar to ughami pa uyat ŋgar samsamia to tamtoghon, nene deŋia moghon. \rq Mbo 119:137 \rq* \b \q1 \v 6 Pasa, yes tirab tamtoghon tiom patabuaŋa ve yes propeta, ve siŋ todi imaliŋ. \q2 Tauto anam ugham di tighun siŋ. Atia todi tonowen, deŋia kat pa ŋgar to yes tighami.” \rq Mt 23:34+; Syg 11:18 \rq* \p \v 7 Ve nalooŋ saveeŋ ineep artaal ve ivot inim ighaze: “Onoon kat. Maaron, Tiina tiei, tapirim ilib pa mbeb to naol ne. Gabizooŋ tiom ve atia to ughuri pa tamtoghon, nene deŋia ve onoon moghon.” \p \v 8 Ghoro aŋela ite inim paaŋ, ana igham oon toni, ve ila iliŋ mbalmbali to Maaron iŋarua ndag. Tovenen ndag ighaaz kat, ve isalaam tamtoghon inimale yab. \rq Syg 8:12 \rq* \m \v 9 Ndag ighaaz katin di, le tinidi isapoop. Eemoghon lolodi pa titoor ŋgar todi maau, ve tipait Maaron iza maau. Timundig ve tipiyaav saveeŋ samsamia naol pani. Pasa, yes tiwatag: Ye to iŋgin pataŋani tonowen. \p \v 10 Ghoro aŋela ite inim liim, ana igham oon toni, ve ila iliŋ mbalmbali to Maaron iŋarua mbeb samia ina to ghamuuŋ pooz. Tovenen yes to tineep ila mbeb tonowen samba, ndoroom tiina ikau di. Ve yabyabuuŋ tiina igham tamtoghon le livodi kikikia. \rq Igham 10:21+; Syg 9:2 \rq* \m \v 11 Tovenen tipiyaav saveeŋ samsamia naol pa Maaron to sambam. Pasa, yabyabuuŋ tiina ve mbotmboot samsamia igham di. Eemoghon titoor ŋgar todi ve tipul ŋgar todi samsamia maau. \rq Syg 9:20+ \rq* \p \v 12 Ghoro aŋela ite inim liim ve eez, ana igham oon toni, ve ila iliŋ mbalmbali to Maaron iŋarua ya tiina Euprates, le imaak ve imamaas. Leso igharaat ataam pa yes kinik to ndag iza tinim. \rq Syg 9:14 \rq* \m \v 13 Ve naghita avuvu samsamiadi tol. Ghitoŋadi inimale ŋgob. Eez ivot ila moot avo, ite ivot ila mbeb samia avo, ve ite inim tol pani, ivot ila propet kaarom to igham mbeb samia nagho ne avo. \rq 1Yo 4:1+; Syg 12:3+, 13:1,11 \rq* \m \v 14 Avuvu samsamia tonowen pale tigham mbeb gharatooŋadi tintina tivotvot tinim ghilalooŋ pa tamtoghon. Ighaze sawa tiina to Maaron ariaŋa iŋgabiiz tamtoghon ve ighur atia padi inim igharau, nene pale tila tipazaagh yes kinik irau taan isob, leso tiyou yes ndaaba todi tinim, ve tipamundigin malmal pa Maaron. \rq Mbo 2:2+; Mt 24:24; 2Tes 2:9; Syg 17:14 \rq* \p \v 15 [Ve matamim iŋgal Krisi aliŋa to isaav ighaze:] “Alooŋ. You pale nanim nakarmotin gham nanimale ŋgeu yubyub. Tovenen tamtoghon to ighaze igharaat tau pataghaaŋ, ve ipamaat ariaŋa le nanim, nene pale tini iza pa poia to Maaron to pale iza toni. Eemoghon ighaze tamtoghon eta igharaat tau maau, nene pale iwaghamgham, ve maya inimale ŋgeu to kambaŋbaŋiiŋa.” \rq Mt 24:42+; 1Tes 5:2+; 2Pe 3:10 \rq* \p \v 16 Tovenen avuvu samsamiadi tonowen tila tiyou yes kinik toman ndaaba todi, ve tilup di izi ndug to tiwaat iza ila saveeŋ Hibru tighaze Armagedon. Leso tigham malmal tonowe. \rq Sek 12:11; Syg 19:19 \rq* \p \v 17 Ghoro aŋela ite inim liim ve ru pani, ana ila iliŋ mbalmbali to Maaron izila pa tata. Ve bobaaŋ tiina ivot ila Maaron ina to ghamuuŋ pooz to Rumai Tiina lolo we. Isaav ighaze: “Tau tonene. Isob wa!” \v 18 Ghoro ndug milia, lalaav irabrabi guruŋguruŋia ve yoŋgyoog itok. Yoŋgyoog tonowen, tiina le tiina kat. Sawa to Maaron ighur tamtoghon tivot izi taan ve inim, yoŋgyoog tiina eta tovene itok taan pa eta sone. \v 19 Yoŋgyoog tonowen igham taan to ndug tiina Babilon ivavaal le inim suruvu tol. Ve ndug tintina irau taan to naol ne tovene paam, tisami ve timbiriis. Tovenen Maaron lolo imaagh pa ndug tiina Babilon\f + \fr 16:19 \ft Babilon, nene iza to ndug tiina Rom, toman ŋgar naol to taan to iweu tamtoghon ve tighur muridi pa Maaron. Yoan lolo pa iwaat Rom iza kat malep, tauto iwaata ighaze Babilon. \f* \m sosor toni maau. Mata iŋgalŋgali, tauto ipaghuni pa vaen ariaŋa kat. Vaen tonowen, nene mbalmbali toni to tiina le tiina kat. \rq Syg 11:13, 14:8+, 18:2+ \rq* \m \v 20 Sawa tonenen, mutu tisob tilaledi. Ve lolooz paam, eta ineep muul maau. \rq Syg 6:14 \rq* \m \v 21 Ve ais patu patu tintina titaptap sambam ve tizizi, ve tirabrab tamtoghon. Ais tonowen, gegegeu maau. Pataŋani to patua eŋaeŋa, nene irau 50 kilogram ma venen. Tovenen tamtoghon tipiyaav saveeŋ samsamia naol pa Maaron. Pasa, pataŋani tonowen, tiina le tiina kat. \rq Igham 9:23+; Syg 11:19 \rq* \c 17 \s1 Liva to ataam to ighereb tamtoghon pa ghamuuŋ ŋgar samsamia \p \v 1 Ghoro yes aŋela liim ve ru to tikis oon liim ve ru, todi eez inim ve isaav payou ighaze: “Unum ve napatooŋ ghom pa atia to pale iŋarua liva to ataam to mbole izala ya tintina naol poghodi. Liva tonowen, ye iza tiina kat.\f + \fr 17:1 \ft Liva to ataam ve ndug tiina Babilon, nene saveeŋ palelaaŋ ru to tiza to ndug tiina Rom, toman ŋgar naol to taan to tiweu tamtoghon ve tipul muridi pa Maaron. Ya naol tonene tiza to ndug ndug to taan. Liva tonene mbole izala poghodi pasa, ye to iŋgin di. Ndug tiina Babilon to ineep ila taan to yes Babilona, nene le ya katindi to tireer ila ndug lolo. Saveeŋ tonene, pughu tovene: Ŋgar to Babilon (o ŋgar samsamia to taan) ighamgham pooz pa ndug ndug. \f* \rq Yer 51:12+; Syg 18:1+ \rq* \m \v 2 Ye to igheghereb yes kinik to taan, ve yesŋa tighurghur maat.\f + \fr 17:2 \ft Ghuruuŋ maat tonene, nene iza to ŋgar to taghur lolood pa mbeb to taan, ma maaron kaarom eta, ve tapul muriid pa Maaron tau. \f* \m Ve yes kinik moghon maau. Ye ighamun ŋgar to ival tiina to tineep izi taan, ve titaghoni pa ŋgar toni samia le inimale tighun vaen ariaŋa ve ŋgar todi iwaghamgham.” \rq Yer 51:7; Syg 14:8, 18:3 \rq* \p \v 3 Ghoro Avuvu Patabuaŋ tapiri iza tiou, ve aŋela tonowen igham ghou nala navot ndug balim. Navot tonowe, ve naghita liva eez inepneep. Mbole izala mbeb samia eez pogho. Mbeb tonowen, tini kaviaaŋa kat, ve bodeeŋ naol tineep irau tini isob. Bodeeŋ tonowen, tinimale iza. Ve iza naol tonowen, pughudi ee moghon. Pughudi tovene: Ye iveleg Maaron, ve ipait tau iza ighaze ye Maaron. Mbeb tonenen, daba liim ve ru, ve ndooŋa saaŋgul. \rq Syg 13:1-8 \rq* \m \v 4 Liva tonowen indudi pa nonogiiŋa poia kat to bodeeŋa aindan ve kaviaaŋa. Ve itiktiik tau pa mbeb popoiadi naol tinimale gol, yaam milmilia pida, ve ŋgool atulu. Ye ikis rubruub eez to tigharaata pa gol. Rubruub tonowen ivon pa ŋgar samsamia naol ve ŋgar to ghuruuŋ maat to liva tonenen ighamghami. Ŋgar tovene iŋgalaaŋ ila Maaron mata maau. Samia kat. \v 5 Ve timbood liva tonenen iza ila ndamo. Iza tonowen, saveeŋ palelaaŋ. Isaav tovene: \p “Nene ndug tiina Babilon. Ndiliva to ataam toman tamtoghon tisob to tighamgham ŋgar samsamia kat izi taan, ye to inim tinandi. Pasa, ye to ipapazaagh di pa ghamuuŋ ŋgar tovene.” \rq Syg 14:8 \rq* \p \v 6 You naghita liva tonenen ighun, le ŋgar toni iwaghamgham. Pasa, Maaron tamtoghon toni patabuaŋa to tipariaaŋ Yesu saveeŋ toni, ye ikaria ghunuuŋ siŋ todi. Ye to ipazaagh tamtoghon pa rabuuŋ di timatmaat. You naghita, le nagham ŋgar naol ve ŋgar tiou iwaghamgham. \rq Syg 6:9, 12:11, 16:6 \rq* \p \v 7 Tovenen aŋela tonenen ighason ghou ighaze: “Pughu vena to yom ugham ŋgar naol? Mbeb samia to daba liim ve ru ve ndooŋa saaŋgul, toman liva to ineep izala mbeb tonowen pogho, nene ŋgara yoŋgaaŋ. Eemoghon you pale napaghazoŋan ghom pani. \v 8 Mbeb samia to yom ughita ne, muuŋ ye ineep. Ve aazne, ineep maau. Eemoghon mala maau pale iza muul pa saambu to le pughu maau. Ve ineep ris, ghoro Maaron iwaghamuni ve ilale. Muuŋ kat, sawa to Maaron ighur sambam ve taan sone, timbood tamtoghon toni izadi ila rau to nepooŋ mataad yaryaara wa. Tamtoghon tisob to izadi ineep ila rau tonowen maau, yes pale tighita mbeb samia ve ruŋadi iza pani. Pasa, muuŋ, ye ineep. Ve aazne ineep maau. Eemoghon muri pale ivot muul. \rq Dan 12:1; Syg 13:1+ \rq* \p \v 9 “Tamtoghon to le ŋgar, ye pale ighazooŋ pa mbeb tonene pughu. Mbeb samia daba liim ve ru, nene tiza to lolooz liim ve ru to liva tonenen ineep izala.\f + \fr 17:9 \ft Ndug tiina Rom ineep izala ndug mbuŋa liim ve ru. \f* \m Ve tiza to kinik liim ve ru paam. \v 10 Todi liim, uraat todi isob ve tizi wa. Ve ite inim liim ve eez, tauto aazne inepneep ve ighamgham pooz. Ve ite inim liim ve ru, ye ivot sone. Eemoghon sawa to ighaze ivot, ye pale ineep mala ris. \v 11 Mbeb samia to muuŋ ineep ve aazne ineep maau, nene kinik to inim liim ve tol pani. Yesŋa kinik liim ve ru tonowen, ŋgar todi raraate. Ye pale ineep ris, ghoro Maaron iwaghamuni ve ilale. \p \v 12 “Ve ndooŋa saaŋgul to ughita di, nene tiza to kinik saaŋgul. Eemoghon sawa todi to ghamuuŋ pooz, nene sone. Pale tisaŋan le sawa to yesŋa mbeb samia tigham tapiridi, ghoro tilup di, ve tiŋgin taan pa sawa rismoghon. \rq Dan 7:24 \rq* \m \v 13 Kinik saaŋgul tonowen, ŋgar todi ee moghon. Ve yes pale tighur tapiridi toman mbeb naol to tiŋgin di tisob tila to mbeb samia, leso tipaloti. \v 14 Ve yesŋa mbeb samia pale tilup di, ve tiparab toman Sipsip to Maaron ve tamtoghon toni. Eemoghon pale tiraua maau. Sipsip to Maaron pale ilib padi. Pasa, ye tiina ilib pa ndimaronŋa tisob. Ve ye kinik tiina to ilib pa kinik tisob. Tamtoghon toni, nene yes to ye tau isia di ve ipoi di tinim le, ve tikis ghurla todi ariaŋa.” \rq 1Tim 6:15; Syg 16:14, 19:19 \rq* \p \v 15 Ghoro aŋela tonenen isaav payou muul ighaze: \p “Ya naol to ughita liva to ataam mbole izala poghodi, nene tiza to ndug ndug to taan to tinidi, toman aliŋadi ve gabuadi naol naol. \v 16 Ve mbeb samia ndooŋa saaŋgul to ughita di ne, tiza to kinik saaŋgul. Muri pale yesŋa mbeb tonowen titoor ŋgar todi, ve tighur koi pa liva to ataam, ve tiwaghamuni kat. Pale tireep nonogiiŋa toni le kambaŋ, ve tighan minda le isob, ghoro tipiyaava izala yab ighani ve ilale. \rq Ezek 16:37+; Syg 18:8 \rq* \m \v 17 Pasa, Maaron ighur ŋgar ineep ila kinik saaŋgul tonowen lolodi wa ighaze tilup ŋgar todi inim ee moghon, ve tipul mbeb to tiŋgin di tila mbeb samia nima. Leso iŋgin di, le irau Maaron saveeŋ toni anoŋa ivot. Tovenen ŋgar tonene pale ivot itaghon Maaron tau ŋgar toni. \p \v 18 “Liva to yom ughita, nene iza to ndug tiina to ighamgham pooz pa kinik tisob to taan.” \c 18 \s1 Babilon itap izi inim mbeb sorok \p \v 1 Muri ghoro, matag ila le naghita aŋela eez ipul sambam ve izi inim. Ye tapiri tiina kat, ve ŋguruba isul taan le ighazooŋ kat. \rq Syg 10:1 \rq* \m \v 2 Ye imboob aliŋa tiina kat ighaze: \q2 “Ndug tiina Babilon isami wa! Itap le isami kat! Aazne, ndug balim kat. Tamtoghon eta ineep muul maau. \q2 Tauto mbeb naol to tiŋgalaaŋ ila Maaron mata maau ne, tighami inim ledi inadi to nepooŋ. \q2 Avuvu samsamiadi, man samsamia, ve mbeb samsamia naol to lolood pa taghita di maau ne, tilup di tonowe. \rq Is 13:19+, 21:9; Yer 50:39+ \rq* \b \q1 \v 3 Pasa, ndug tonowen to igheghereb ndug ndug pa ghamuuŋ ŋgar samia ve yesŋa tighurghur maat. \q2 Ye ipaghun di pa vaen toni ariaŋa kat, le ŋgar todi iwaghamgham. Yes kinik to taan paam, yesŋa tighurghur maat. \q2 Ye ighaze igham mbeb popoiadi naol to taan tinim le, ve ineep poia le poia kat. \q2 Tauto ndiran to raukoliiŋ tilala toni, ve tigholia mbeb todi ila toni, ve tinim mbaliiŋ taudi.” \rq Syg 14:8, 17:2 \rq* \m \v 4 Ve nalooŋ saveeŋ ite ineep sambam ve izi inim ighaze: \q2 “Tamtoghon tiou, apul ndug tonanan ve aghau. Pa vene, iyes gham pa ŋgar toni samia, ve pataŋani to pale iza toni, iza tiam paam. \rq Mbnp 19:12+; Yer 51:6; 2Kor 6:17 \rq* \b \q1 \v 5 Pasa, sosor toni indoui izala izala le ikis sambam paroŋania wa. Ŋgar toni samsamia naol tonowen, Maaron mata kisin di. \rq Mbnp 18:20+; Yona 1:2 \rq* \b \q1 \v 6 Ŋgar samsamia naol to ye ighamgham di, yam apamuul di timuul tila pani. Ve atia to aghaze agham pani ne, aghur ite paam izala pogho ve agham pani! \q2 Muuŋ, ye itoor ya ariaŋa pa tamtoghon ve ipaghun di pani. Tovenen aazne, yam irau atoor ya ariaŋa kat, ve aliŋi ila ye tau rubruub toni, le ivon kat. Leso ighuni le isooŋ katini. \rq Mbo 137:8; Yer 50:29 \rq* \b \q1 \v 7 Muuŋ, ye ipakuri kat, ve igham mbeb popoiadi naol to taan tinim le, ve nepooŋ toni poia kat. Tovenen ye pale iyamaan yabyabuuŋ tiina ve itaŋ, leso iyat ŋgar toni tonowen. \q2 Pasa, ye igham tini ighaze: ‘You garawaat tidi. Nambool pa mbeb eta maau. You pale naneep ila inag to ghamuuŋ pooz, ve nepooŋ tiou poia moghon itaghoni taghoni gha ila. You naar leso nataŋ? Maau. Pataŋani eta irau ivot payou maau.’ \rq Is 47:7+ \rq* \b \q1 \v 8 Pataŋani naol to Maaron pale ighur di pani, nene pale tisob tivot pani pa ndag ee moghon. Sawa tonenen, taŋiiz, pitool, ve moroghooŋ toman mateeŋ pale tivot pani. Ve yab pale ighani, le inim avab. \q2 Pasa, Tiina toit Maaron to pale ighur atia pani, ye ariaŋa ve tapiri tiina kat.” \rq Yer 50:34 \rq* \p \v 9 Yes kinik to taan to muuŋ yesŋa liva tonenen tighur maat ve tigham nepooŋ poia kat ila toni, ighaze tighita yab ighani ve mbuasa iza, nene pale lolodi isami kat ve titaŋ tiina pani. \rq Yer 50:46; Ezek 26:16+ \rq* \m \v 10 Sawa to tighita yabyabuuŋ tiina ighami, matughezaaŋ tiina pale igham di, ve tineep saguan ve tiŋazuuva tighaze: \q2 “Oyai, ukaria taum wa! Aa ndug tiina, ukaria taum wa! \q2 Babilon, yom izam ve tapirim tiina. Eemoghon aazne, ugham atia tiom, ve rikia moghon pataŋani tiina igham ghom ve umbiriis.” \rq Is 21:9 \rq* \p \v 11 Ve ndiran to raukoliiŋ irau taan isob, pale lolodi ipataŋan ve tikausim pani. Pasa, ledi tamtoghon eta to ighol mbeb todi muul maau. \rq Ezek 27:28-36 \rq* \m \v 12 Muuŋ, tigholia mbeb naol naol ila toni: Gol, silva, ŋgool atulu, ve yaam milmilia pida to popoiadi ve atiadi tintina. Ve uli popoiadi to bodeeŋadi pisosooŋa, aindan, ve kaviaaŋa, ve ai pida to vuzidi popoia toman mbeb popoia naol to tigharaat di pa elepan ndooŋa, ve ai popoia to atiadi tintina, ain, baras, ve yaam pida to bodeeŋadi popoia. \v 13 Ve mbeb pida paam to vuzidi popoia ve atiadi tintina. Ve vaen, ŋgoreeŋ, aniiŋ, makau, sipsip, ve hos toman karis. Ve tigholia tamtoghon paam tinim mbesooŋa sorok. Mbeb naol tonene, irau tiraukol padi tonowe muul maau. \p \v 14 Ve yes pale tisaav pa ndug tiina Babilon tighaze: “Mbeb naol to lolom igham padi, eta igharau ghom muul maau. Mbaliiŋ tiom to popoiadi kat ve ughamgham izam padi, tisob tilaledi wa. Irau ughita di muul maau.” \p \v 15 Ndiran to raukoliiŋ to tigholia mbeb todi izi Babilon ve tinim mbaliiŋ taudi, pale timatughez pa yabyabuuŋ tiina to ighami. Tovenen yes pale tineep saguan pani, ve tikausim pani tighaze: \b \q1 \v 16 “Oyai, ukaria taum wa! Ndug tiina, ukaria taum ve usami wa. \q2 Muuŋ, yom undud ghom pa nonogiiŋa popoiadi kat to bodeeŋadi pisosooŋa, aindan, ve kaviaaŋa. Ve utiik taum pa mbeb naol to tigharaat di pa gol, ŋgool atulu, ve yaam popoia pida to atiadi tintina. \b \q1 \v 17 Eemoghon sawa tuku tonene, mbaliiŋ tiom tisob tisami ve tilaledi.” \p Ve yes daba to waaŋ toman uraata todi, ve yes to tiza waaŋ toman di, ve tamtoghon tisob to tiravraav pa raukoliiŋ ne paam, pale tisob tiyoon saguan. \v 18 Ve matadi ila pa mbuas to izaza pa ndug tiina Babilon, ve tikausim pani tighaze: “Oyai, sa ndug tiina ite paam to irau Babilon?” \v 19 Tovenen lolodi ipataŋan, titaŋ tiina ve timoŋ pani. Ve tiŋazuuva tighaze: \q2 “Oyai, ukaria taum wa! Aa ndug tiina, ukaria taum ve usami kat! \q2 Aazne, rikia moghon ve umbiriis ve ulalem. Pale nigham vena? \q2 Mbaliiŋ tiom moghon, tauto yei to lemai waaŋ ne, nisob ninim mbaliiŋ tau.” \p \v 20 “Tovenen yam to ndug sambam, yam mbaŋooŋa to Krisi, yam propeta, ve yam tamtoghon patabuaŋa to Maaron, lolomim poia ve tinimim iza! Pasa aazne, Maaron iŋgabiiz ndug tiina Babilon, ve ighur atia pani pa iyat sosor to ye igham payam.” \p \v 21 Ghoro naghita aŋela eez to tapiri tiina kat, igham yaam tiina eez ve ipiyaava izila pa te, ve isaav ighaze: \q2 “Ŋgar raraate tovene pale ivot pa ndug tiina Babilon. Pale tireua ilale. Irau tighita muul maau. \b \q1 \v 22 Tovenen tamtoghon eta pale ineep izi ndug Babilon, ve ilooŋ mbouŋ, gita, tavuur, sab, ma mbeb ite paam avolutu tonowe muul maau. \rq Yer 25:10 \rq* \q2 Ve ndiran to tighagharaat mbeb naol naol ne paam, eta pale ineep tonowe muul maau. \q2 Ve yaam tintina to mumuuŋ wit inim palawa ne paam, irau talooŋ avolutu ila ndug lolo muul maau. \b \q1 \v 23 Ve lam eta irau ighan ila ndug lolo muul maau. \q2 Ve oroor to vaivaiŋa papaghu irau ivot ila ndug lolo muul maau. \q2 Ndiran tiom to raukoliiŋ tiraua kat. Tilib pa tamtoghon tisob to taan. \q2 Ve mur tiom, nene ighamun ndug tisob ŋgar todi le tiyel pa ataam to Maaron. \b \q1 \v 24 Yom urabrab tamtoghon patabuaŋa to Maaron ve yes propeta toni toman ival tiina to taan, ve siŋ todi imaliŋ. Tovenen lem sosor tiina kat ila Maaron mata.” \rq Mt 23:35+; Syg 17:6+ \rq* \c 19 \s1 Tipait Maaron izi ndug sambam \p \v 1 Muri ghoro, nalooŋ oroor tiina ivot izi ndug sambam inimale ival tiina kat timbou. Tighaze: \q2 “Aleluia, tapait Tiina toit Maaron! Ye igham mulin ghiit ve taneep poia wa. Ye iza tiina. Ve tapiri paam, tiina le tiina kat. \rq Syg 7:10,12 \rq* \b \q1 \v 2 Ighaze ye iŋgabiiz tamtoghon ve ighur atia padi, gabizooŋ toni, nene deŋia ve onoon moghon. \q2 Liva to ataam to iza tiina, ye igheghereb tamtoghon to taan pa ŋgar toni samsamia, ve yesŋa tighurghur maat. Tauto Maaron ighur atia pani. \q2 Muuŋ, liva tonowen irabrab mbesooŋa to Maaron ve siŋ todi imamaliŋ. Tauto aazne, Maaron iyat ŋgar toni tonowen.” \rq Syg 15:3, 16:7 \rq* \m \v 3 Ghoro ival tiina tonowen timboob muul tighaze: “Aleluia! Yab to ighan liva samia tonowen, mbuasa pale izaza tovene itaghoni taghoni gha ila.” \rq Syg 18:9,18 \rq* \p \v 4 Ghoro ŋginiiŋa tamoot ee ve paaŋ (24), toman mbeb matadi yaryaara paaŋ, titap tizi ve tipait Maaron to ineep ila ina to ghamuuŋ pooz ne iza tighaze: “Aleluia! Onoon kat. Iit tapait Maaron iza!” \p \v 5 Ghoro saveeŋ ivot ila Maaron ina to ghamuuŋ pooz ve inim ighaze: “Yam mbesooŋa to Maaron to amatughez pani ve ataghon ŋgar toni, asob apait Maaron toit iza! Yam to izamim tintina, ve yam to lemim izamim maau ne paam.” \rq Mbo 22:23; Syg 11:18 \rq* \p \v 6 Mala maau ve nalooŋ oroor tiina ivot izi sambam muul. Oroor tonowen, inimale ival tiina timboboob. Ve inimale ndug to ya katindi tiyatyaat tizi pani, ve inimale lalaav kiliŋia. Ival tiina tonowen tisaav tighaze: \q2 “Aleluia! Iit tapait Tiina toit Maaron iza. Ye tapiri tiina kat. Ilib pa mbeb to naol ne. Ve ighamgham pooz irau sawa isob. \rq Mbo 93:1; Syg 11:17 \rq* \b \q1 \v 7 Iit tiniid iza ve lolood poia, ve tapait iza pa tapiri ve poia toni. Pasa, Sipsip to Maaron vaiuuŋ toni, tauto ighaze ivot tonene. Liva to tisia pani, ye igharaat tau wa. \rq Mt 22:2; 2Kor 11:2; Ep 5:32; Syg 21:2,9 \rq* \b \q1 \v 8 Ye indudi pa nonogiiŋa pisosooŋa to Maaron tau igham pani. Nonogiiŋa tonowen, iŋgalaaŋ ve milmilia kat.” \m (Nonogiiŋa tonenen iza to ŋgar deŋiadi naol to Maaron tamtoghon toni patabuaŋa tighamgham di.) \rq Is 61:10; Syg 3:5 \rq* \p \v 9 Ghoro aŋela isaav payou muul ighaze: “Umbood saveeŋ tovene: ‘Yes to tipoi di tinim pa Sipsip to Maaron vaiuuŋ toni, ve yesŋa tilup di pa ghanghaniiŋ, nene pale tinidi iza pa poia to Maaron to iza todi.’” Ve ipariaaŋ saveeŋ toni ighaze: “Saveeŋ tonene, nene saveeŋ onoon to Maaron.” \rq Lu 14:15+ \rq* \p \v 10 Ye isaav tovene, ve natap nazi aghe pughu naghaze napaiti. Eemoghon ye iŋgalsekin ghou ighaze: “Wai, ugham vene malep! You mbesooŋa to Maaron nanimale yom ve yes toŋvetaz tiom to yamŋa akis saveeŋ onoon to Yesu ariaŋa, ve apariaaŋ tamtoghon pa tighur ila toni. Tovenen uput aghem ve upait Maaron moghon. Pasa, uraat tau to yes propeta, nene vene: Yes tipariaaŋ tamtoghon, leso tighur ila to Yesu.” \s1 Malmal tiina to Mboŋ Muri \p \v 11 Ghoro matag ila le naghita sambam ikaak. Ve naghita hos pisosooŋa eez, ve ŋgeu eez ineep izala pogho. Ŋgeu tonowen, tiwaata tighaze: ‘Ŋgeu to ighamgham ŋgar onoon, ve itaghon saveeŋ mbuaaŋ toni.’ Sawa to iŋgabiiz tamtoghon ve ighur atia padi, ma igham malmal, ye itataghon ŋgar deŋia moghon. \rq Mbo 45:3+, 96:13; Syg 1:5, 6:2 \rq* \m \v 12 Mata inimale yab yama. Ve moghar katindi to kinik tineep ila daba. Ve timbood iza ila tini pataghaaŋ wa. Iza tonowen, tamtoghon ite paam iwatag pughu maau. Ye moghon to iwatagi. \rq Dan 10:6; Syg 1:14, 2:18 \rq* \m \v 13 Nonogiiŋa toni, siŋ ikaria le isami. Ve tiwaat iza tovene: ‘Ŋgeu to ipaghazoŋan ghiit pa saveeŋ ve ŋgar to Maaron.’ \rq Is 63:2+; Yo 1:1,14 \rq* \p \v 14 Ye imuuŋ, ve ndaaba katindi to sambam titaghoni. Yes tineep izala hos pisosooŋadi poghodi, ve nonogiiŋa todi pisosooŋa ve ŋgalaŋadi kat. \v 15 Ŋgeu to imuuŋ padi, buza eez to mata kat ineep ila avo. Leso imbut tamtoghon to ndug ndug pani. Ve ye pale iŋgin di ve igham pooz padi. Ve pooz toni, nene ariaŋa kat. Tovenen ye pale ivazag di ila aghe samba, ve siŋ todi ireer inimale vaen to tivazagi ve suru izi. Leso ipatooŋ mbalmbali to Maaron padi. Ye Maaron ariaŋa to igham pooz pa mbeb to naol ne. \rq Syg 1:16, 12:5, 14:19+ \rq* \m \v 16 Ŋgeu tonenen, timbood iza ila nonogiiŋa toni ve ila ŋgoi paam tovene: ‘Kinik To Ilib pa Kinik Tisob, ve Maaron Tiina To Ilib Pa Ndimaronŋa Tisob.’ \rq 1Tim 6:15; Syg 17:14 \rq* \p \v 17 Ghoro naghita aŋela eez iyoon ila ndag lolo, ve imboob ila pa man tisob to tirovroov ila tata paroŋania ighaze: “Yam anim alup gham pa ghanghaniiŋ tiina to Maaron! \rq Ezek 39:17+ \rq* \m \v 18 Leso aghan tamtoghon tisob to taan mindadi. Yes kinik, yes daba to malmal, yes to tapiridi tintina, hos toman yes to tilaan padi, yes mbesooŋa, yes to mbesooŋa maau ve tiŋgin taudi, yes to izadi tintina, ve yes to ledi izadi maau ne paam. Aghan di tisob.” \p \v 19 Ghoro naghita mbeb samia ve yes kinik to taan toman ndaaba todi tila tilup di tighaze tigham malmal pa ŋgeu to ineep izala hos pisosooŋa pogho, toman ndaaba toni. \rq Mbo 2:2; Syg 16:14+, 17:12+ \rq* \m \v 20 Eemoghon tapiridi iraua maau. Mbeb samia tonenen, yesuru ita ite to propet kaarom, ŋgeu tonowen toman ndaaba toni tigham di, ve tipiyaav di matadi iyaryaar ve tizila saambu tiina to ivon pa yaam salfa ve yab to ighanghan irau sawa isob. Propet kaarom tonowen, muuŋ igham mbeb samia nagho, ve ighamgham mbeb gharatooŋadi ila tamtoghon matadi. Tauto itombaan di ve tigham ghilalooŋ to mbeb samia, ve tiput aghedi pa mbeb tonowen anunu. \rq Dan 7:11; Syg 13:13+, 20:10 \rq* \m \v 21 Mbeb ru tonowen ndaaba todi paam, ŋgeu to ineep izala hos pisosooŋa pogho, imbut di pa buza to ineep ila avo, le tisob timatmaat. Ghoro man tisob tiroov tila, ve timbutur izala poghodi, ve tighan tighan le apodi isuŋ. \c 20 \s1 Ndaman ndiŋndiŋ eez (1000) \p \v 1 Muri ghoro, matag ila le naghita aŋela ite ineep sambam ve izi inim. Ye ikis ki to saambu to le pughu maau ne, toman sen tiina eez to ariaŋa kat. \rq Syg 9:1 \rq* \m \v 2-3 Ye izila ve ikis moot to ineep muuŋ kat ve inim. Moot tonowen, tiwaat iza tighaze: ‘Ŋgeu Samia’ ve ‘Sadan.’ Aŋela tonowen ikaui pa sen le tuŋia, ve ipiyaava izila saambu to le pughu maau ne, ve ipoon saambu tonowen avo le tuŋia kat. Ye pale ineep tonowe irau ndaman ndiŋndiŋ eez (1000). Leso itombaan tamtoghon to ndug ndug muul sob, le ndaman ndiŋndiŋ eez (1000) tonenen isob. Ghoro tipool sen pani, ve tipuli ivot ilaagh ris. \rq Lu 10:18+; Yo 12:31; Syg 12:9 \rq* \p \v 4 Ve naghita yes to Maaron ighur di pa uraat to gabizooŋ, mboledi izi ila inadi to ghamuuŋ pooz. Ve naghita Krisi tamtoghon toni to timbut motin luadi ne anunudi paam. Ndiran tonowen tiput aghedi pa mbeb samia ve mbeb tonowen anunu maau. Ve tigham ghilalooŋ toni ila ndamodi ve nimadi maau. Yes titaghon Maaron aliŋa, ve tipariaaŋ tamtoghon pa tighur ila to Yesu. Tovenen yes timundig pa mateeŋ muuŋ, ve yesŋa Krisi tigham pooz pa ndaman ndiŋndiŋ eez (1000) tonenen. \rq Dan 7:27; 1Kor 6:2+; 2Tim 2:12; Syg 3:21, 5:10 \rq* \m \v 5 Nene mundigiiŋ to mateeŋa to ivot muuŋ. Ve mateeŋa pida, yes pale tisaŋan le ndaman ndiŋndiŋ eez (1000) tonenen isob, ghoro anadi timundig. \rq 1Tes 4:16 \rq* \m \v 6 Yes to timundig pa mateeŋ muuŋ, nene Maaron tamtoghon toni patabuaŋa. Yes pale tinidi iza pa poia to Maaron to iza todi. Ve mateeŋ to inim ru pani, nene le tapiri eta pa itatan di maau. Ndaman tamoot liim (1000) tonenen, yes pale tinim ndiran to watooŋrau pa Maaron ve Krisi, ve yesŋa Krisi tigham pooz. \rq Ro 5:17; 1Pe 2:5,9; Syg 1:6, 2:11, 20:14 \rq* \s1 Ŋgeu Samia ilale \p \v 7 Ighaze ndaman ndiŋndiŋ eez (1000) tonenen isob, nene pale tikaak saambu to tipiyaav Ŋgeu Samia ilooŋ ila, ve tipuli ivot. \v 8 Ghoro ila itombaan ndug ndug irau taan isob, ve ilup di leso tigham malmal pa Maaron tamtoghon toni tinimale Gog ve Magog.\f + \fr 20:8 \ft Magog ve Gog, nene tiza to yes ndug ndug to tighur koi pa Maaron ve tamtoghon toni. Ughita Ezekiel 38:2,8+. \f* \m Maaron koia tonowen, irau tanin di maau. Yes ival kat tinimale magargaar to naari. \rq Syg 16:14 \rq* \m \v 9 Yes pale tineep taan dige to naol, ve tila tivot ndug to Maaron tamtoghon toni tineep pani. Ve tiluvutin di toman ndug tiina Yerusalem to Maaron lolo pani kat, leso tigham malmal padi. Eemoghon yab to Maaron pale ineep sambam izi inim, ve ighan koia tonenen tisob tilaledi. \v 10 Ve Ŋgeu Samia to itombaan di tinim ne, Maaron pale ipiyaava izila saambu tiina. Nene saambu to yab ighanghan ila, ve yaam salfa to vuzi samia ivotvot pani. Ndug tonowen, to papazogi tipiyaav mbeb samia yesuru ita ite to propet kaarom tizila. Tovenen yes tol pale tineep tonowe, ve tigham yabyabuuŋ tiina kat. Ve yabyabuuŋ todi irau isob ne maau. Pale igham di irau mboŋ ve ndag, ve inepneep tovene itaghoni taghoni gha ila. \rq Mbo 11:6; Syg 14:10+, 19:20 \rq* \s1 Maaron iŋgabiiz tamtoghon \p \v 11 Ghoro matag ila le naghita Maaron ineep ila ina to ghamuuŋ pooz to pisosooŋa ve tiina kat. Ve taan toman mbeb to sambam paroŋania tighaze tighau pa ye mata. Eemoghon ledi ndug eta pa tiyooŋ pani maau. \rq Mt 25:31+; 2Pe 3:7,10+ \rq* \m \v 12 Ve naghita mateeŋa tisob tiyoon ila Maaron ina to ghamuuŋ pooz nagho. Yes to izadi tintina, ve yes to ledi izadi maau ne paam. Ghoro tiraav rau pida. Rau tonowen, ŋgar naol to tamtoghon tigham di ne, timbood di ila. Ve tiraav rau ite. Nene rau to nepooŋ mataad yaryaara. Tovenen Maaron mata itaghon rau ru tonowen, ve iŋgabiiz di itaghon ŋgar todi todi. \rq Dan 7:9+; Mt 16:27; Ro 2:6; 2Kor 5:10 \rq* \m \v 13 Sawa tonenen, te ipul yes mateeŋa to tineep ila lolo tila. Ve Mateeŋ toman ndug to mateeŋa paam. Tipul mateeŋa tisob tila. Ghoro Maaron iŋgabiiz tamtoghon tisob itaghon ŋgar todi todi. \v 14 Ghoro tipiyaav Mateeŋ toman ndug to mateeŋa tila saambu tiina to yab ighanghan ila. Leso tilaledi. Yab tonowen, nene mateeŋ to inim ru pani. \rq 1Kor 15:26,54+; Syg 2:11 \rq* \m \v 15 Tovenen sei to ighaze iza ineep ila rau to nepooŋ mataad yaryaara maau, nene pale tipiyaava izila saambu tiina to yab ighanghan ila. \rq Mt 13:40+, 25:41 \rq* \c 21 \s1 Sambam ve taan papaghu \p \v 1 Ghoro matag ila le naghita sambam paghu ve taan paghu. Pasa, sambam ve taan to tivot muuŋ, nene tilaledi wa. Ve te tovene paam, ineep muul maau. \rq Is 65:17; 2Pe 3:13 \rq* \m \v 2 Ve naghita ndug patabuaŋ to Maaron. Ineep toni to sambam we ve izi inim. Ndug tonowen, Yerusalem paghu. Ye igharaat tau le paghuna kat, inimale liva to ighaze ila pa vaiuuŋ tamoot to tisia pani. \rq Is 61:10; Ga 4:26; Hib 12:22; Syg 19:7 \rq* \m \v 3 Ghoro nalooŋ bobaaŋ tiina ivot ila Maaron ina to ghamuuŋ pooz ve inim ighaze: “Aghita. Maaron ighur ina to nepooŋ ineep ila tamtoghon lolodi wa. Aazne ve ila, ye pale ineep toman di ve inim Maaron todi. Ve yes tinim ye le kat, ve tilup di tinim ee moghon. \rq Wkp 26:11+; Ezek 37:27; 2Kor 6:16; Syg 7:15+ \rq* \m \v 4 Ye pale imus matadi suru isob ilale. Ve mateeŋ, moŋiiŋ, taŋiiz, ve yabyabuuŋ irau tivot muul maau. Pasa, nepooŋ to muuŋ isob wa.” \rq Is 25:8; 1Kor 15:26 \rq* \p \v 5 Ve ŋgeu to inepneep ila ina to ghamuuŋ pooz, isaav ighaze: “Ulooŋ. You naghamgham mbeb tisob tinim papaghu.” Ve isaav payou muul ighaze: “Saveeŋ tiou tonene, nene onoon. Tamtoghon irau tighur ila kat. Tovenen umbooda.” \rq Is 43:19; 2Kor 5:17 \rq* \m \v 6 Ve isaav muul ighaze: “Tau tonene. Isob wa! You naneep muŋgaaŋ, ve naneep muri kat. You nanim pughu pa mbeb to naol ne, ve you to napasob di. Ighaze tamtoghon eta muruni, you pale nagham a ya mata yaryaara to bokbokia. Ya tonene, le atia maau. Pale nagham pani sorok. \rq Is 55:1; Yo 7:37; Syg 1:8, 16:17, 22:17 \rq* \m \v 7 Tamtoghon to ighaze iyoon ariaŋa ve ilib pa tovaaŋ, ye pale iza pa igham mbeb popoia naol to nasavia di ne. Ve you pale nanim Maaron toni, ve ye inim natug. \rq 2Kor 6:18; Hib 8:10 \rq* \m \v 8 Eemoghon yes to timatughez ve tipul ghurla todi, yes to tighur ila maau, yes to ŋgar todi iŋgalaaŋ ila Maaron mata maau, yes to tirab tamtoghon timaat, yes to tighur maat, yes mura, yes to timbesmbees pa maaron kaaromŋa, ve tamtoghon tisob to avodi kaarom, ndiran tovene inadi, nene saambu tiina to yab ighanghan ila, ve yaam salfa to vuzi samia ivotvot pani. Nene mateeŋ to inim ru pani.” \rq 1Kor 6:9+; Ga 5:19+; Ep 5:5; Syg 20:15 \rq* \s1 Yerusalem paghu \p \v 9 Ghoro aŋela eez inim tiou, ve isaav payou ighaze: “Unum ve ughita liva tonene. Ye pale ivai Sipsip to Maaron ve inim azuwa.” Muuŋ, naghita aŋela liim ve ru tikis oon eŋaeŋa le irau di. Oon todi tonowen tivon pa pataŋani liim ve ru to tipasob Maaron mbalmbali toni. Aŋela to isavsaav payou ne, ye todi eez. \rq Ep 5:25+; 2Kor 11:2; Syg 19:7+ \rq* \m \v 10 Rikia moghon ve Maaron Avuvu tapiri iza tiou, ve aŋela tonowen indae ghou nazala lolooz tiina eez to daba izala kat, ve ipatooŋ ndug patabuaŋ Yerusalem payou. Nene ineep to Maaron to sambam we, ve izi inim. \rq Hib 12:22+; Syg 3:12 \rq* \m \v 11 Maaron ŋguruba igham ndug tonowen isul. Ghitooŋa ite kat. Nene inimale yaam milmilia to atia tiina, ve inimale yaam yaspa to ŋgalaaŋa kat inimale galas. \rq Is 60:1+; Syg 22:5 \rq* \m \v 12 Ve didiiŋ ariaŋa iluvuti. Didiiŋ tonowen izala kat, ve le ataam tintina irau saaŋgul ve ru (12). Ataam tonowen, aŋela saaŋgul ve ru (12) tiŋgin di, ve timbood rumai saaŋgul ve ru to Israela izadi ila. \rq Ezek 48:30+ \rq* \m \v 13 Ataam tonenen, tol tineep ila pa rag, tol tineep ila pa kagu, tol tineep ila pa daudau, ve tol tineep ila pa yavaar. \v 14 Didiiŋ to ndug tonowen iyoon izala yaam tintina saaŋgul ve ru (12) to tinim pughu pani. Yaam tonowen, timbood Sipsip to Maaron mbaŋooŋa toni saaŋgul ve ru izadi ila. \rq Ep 2:20 \rq* \p \v 15 Aŋela to isavsaav payou, ye le ai milmilia eez to tovaaŋ mbeb, leso itoov ndug tonowen, ve didiiŋ to iluvuti toman ataama. \v 16 Aŋela itoov ndug tonowen mala toni, le irau 12,000 stadia.\f + \fr 21:16 \ft 12,000 stadia, nene irau 2200 kilomita ma venen. Nima ŋgari 144, nene inimale roov 36. Yes ŋgara pida tighaze 12,000 stadia, nene saveeŋ palelaaŋ. Iza to Maaron tamtoghon toni tisob. Yes ival le ival kat. Tanin di, pale taraua maau. Tovenen ndug to yes pale tineep pani, nene tiina le tiina kat. \f* \m Ve tuku toni, toman lolo sala ve izi inim, nene raraate moghon. \v 17 Ve itoov didiiŋ le irau nima ŋgari 144. Tovaaŋ tonene, nene aŋela itaghon tovaaŋ to tamtoghon. \v 18 Didiiŋ tonowen, tigharaata pa yaam yaspa. Ve ndug tiina, tigharaata pa gol to milmilia ve ŋgalaaŋa kat inimale galas. \v 19 Yaam tintina to didiiŋ ariaŋa to ndug tonowen iyoon izala poghodi, tipambood di pa yaam popoiadi saaŋgul ve ru to atiadi tintina ve bodeeŋadi naol naol.\f + \fr 21:19 \ft Muuŋ, daba to watooŋrau le mbeb inimale lugluug to imonau ila ate, ve yaam saaŋgul ve ru tonene tineep ila lolo. Saveeŋ tonene avaat pughu tovene: Tamtoghon to ndug sambam (o lupuuŋ to Krisi aazne paam) irau tineep tigharau Maaron ve timbees pani inimale muuŋ daba to watooŋrau ighamghami. \f* \m Yaam tovene: Yaspa, sapaia, aget, emeral, \v 20 oniks, karnelian, krisolit, beril, topaz, krisopres, haiasin, ve amatis. \rq Igham 28:17+; Is 54:11+ \rq* \m \v 21 Didiiŋ ataama saaŋgul ve ru, tigharaat di pa mbeb saaŋgul ve ru tinimale ŋgool atulu to milmilia kat ve atiadi tintina. Ve ataam to itaghon ndug lolo, tigharaata pa gol to poia kat ve ŋgalaaŋa inimale galas. \p \v 22 Naghita rumai eta iyoon tonowe maau. Pasa, Tiina toit Maaron, to tapiri tiina kat ilib pa mbeb to naol ne, yesuru Sipsip toni tineep tonowe. Tovenen yes taudi to tinim rumai pa ndug tonowen. \v 23 Ndug tonowen le uraat eta pa ndag ma kaiyo muul maau. Pasa, Maaron tau ŋguruba, tauto isul ndug ve ighami ighazooŋ. Ve Sipsip to Maaron to inim lam pani. \rq Is 60:19+; Yo 1:4-5, 8:12; Syg 22:5 \rq* \m \v 24 Tamtoghon to ndug ndug pale tilaagh ila ghazooŋa to ndug tonowen. Ve yes kinik to taan pale tilooŋ tila toman paitooŋ todi, ve tipait Maaron. \rq Mbo 72:10+; Is 60:3+,11 \rq* \m \v 25 Ataam to didiiŋ ariaŋa to iluvut ndug, tivolvool maau. Tikakaak irau sawa isob. Pasa, ndug tonowen, ndoroom maau. \v 26 Ndug ndug pale tilooŋ tila ndug tonowen toman paitooŋ todi, ve tipait Maaron. \v 27 Eemoghon mbeb to tiŋgalaaŋ maau, eta irau ilooŋ ila maau. Ve ighaze tamtoghon eta ighamgham ŋgar samsamia, ma ighamgham kaarom, ye paam irau ilooŋ ila maau. Ndiran to izadi ineep ila rau to nepooŋ mataad yaryaara to Sipsip to Maaron iŋgini, yes moghon to irau tilooŋ tila ndug tonowen. \rq Is 52:1; Lu 10:20; Syg 3:5, 22:14+ \rq* \c 22 \s1 Ya to nepooŋ mataad yaryaara \p \v 1 Ghoro aŋela tonenen ipatooŋ ya to nepooŋ mataad yaryaara payou. Ya tonowen, milmilia ve iŋgalaaŋ kat inimale galas. Ve ivot ila Maaron yesuru Sipsip toni inadi to ghamuuŋ pooz, ve ireer ivot. \rq Ezek 47:1; Sek 14:8; Yo 7:37+ \rq* \m \v 2 Ya tonenen ireer itaghon bodbodaaŋ to ataam tiina to itaghon ndug lolo. Ve ai to nepooŋ mataad yaryaara iyoon ila ya tonenen paŋa ru. Ndaman tisob, ai tonowen anooŋa ivotvot pa saaŋgul ve ru. Tovenen anoŋa ivotvot irau kaiyo to naol ne. Ve raua tineep pa tigharaat tamtoghon to ndug tisob, leso tineep pooi. \rq Mbnp 2:9, 3:22; Ezek 47:12; Syg 2:7 \rq* \p \v 3 Pataŋani naol to muuŋ Maaron ighur di tiŋarua tamtoghon pa sosor todi, nene tisob wa. Irau tivot muul maau. Ve Maaron yesuru Sipsip toni inadi to ghamuuŋ pooz pale iyoon izi ndug tonowen. Ve Maaron mbesooŋa toni pale tineep tonowe, ve timbesmbees pani. \rq Mbnp 3:17; Ezek 48:35; Syg 7:15 \rq* \m \v 4 Yes pale tighita katin nagho. Ve ye iza ineep ila ndamodi. \rq Mbo 17:15; Mt 5:8; 1Kor 13:12; 1Yo 3:2 \rq* \m \v 5 Ndug tonowen, mboŋ muul maau. Ve tamtoghona ledi uraat pa lam ma ndag muul maau. Pasa, Tiina todi Maaron ŋguruba igham ndug ighazooŋ padi. Ve yes pale tigham pooz irau sawa isob. \rq Is 60:19+; Dan 7:27; 2Tim 2:12; Syg 5:10, 21:23 \rq* \s1 Mala maau pale Yesu imuul inim \p \v 6 You naghita mbeb naol tonene le isob, ghoro aŋela tonenen isaav payou muul ighaze: “Saveeŋ tonene, saveeŋ onoon. Tovenen tamtoghon irau tighur ila kat. Ŋgeu Tiina, ye Maaron to ipamundigin yes propeta toni ve tivotia aliŋa pa tamtoghon. Ye imbaaŋ aŋela toni inim, leso ipaghazoŋan yes mbesooŋa toni pa mbeb to mala maau pale ivot itaghon ŋgar toni. \rq Syg 1:1+ \rq* \p \v 7 “Ve ulooŋ. Yesu aliŋa ilat payom ighaze: ‘Mala maau you pale nanim.’ \p Tamtoghon to ighaze mata kisin Maaron aliŋa to ineep ila rau tonanan ve itaghoni, ye pale tini iza pa poia to Maaron to pale iza toni.” \rq Syg 3:11 \rq* \p \v 8 You Yoan taug nalooŋ ve naghita katin mbeb naol tonene. Aŋela ipatooŋ di payou le isob, ghoro natap nazi aghe pughu naghaze napaiti. \v 9 Eemoghon ye iŋgalsekin ghou ighaze: “Wai, ugham vene malep! You mbesooŋa to Maaron nanimale yom, toman toŋvetaz tiom to tinim propet to Maaron ne, ve tamtoghon tisob to matadi kisin saveeŋ to ineep ila rau tonanan ve titaghoni. Tovenen upait ghou malep. Yom irau uput aghem pa Maaron ve upaiti, ghoro poia.” \rq Syg 19:10 \rq* \p \v 10 Ghoro isaav payou muul ighaze: “Maaron aliŋa to ineep ila rau tonanan, uŋgooza malep. Pasa, sawa to saveeŋ anoŋa ivot, nene inim igharau wa. \rq Syg 1:3 \rq* \m \v 11 Tovenen ighaze tamtoghon eta ighamgham ŋgar to deŋia maau, nene ye ila pa nagho moghon! Ve ighaze tamtoghon eta ighamgham ŋgar to iŋgalaaŋ maau, nene ye paam, ila pa nagho moghon. Eemoghon tamtoghon to ighaze ighamgham ŋgar deŋia, nene ye irau mata kisin ŋgar tonenen ve itaghoni. Tovenen yes to Maaron igham di tinim tamtoghon toni patabuaŋa, irau matadi kisin ŋgar patabuaŋ ve titaghoni.” \rq Ezek 3:27 \rq* \p \v 12 “Alooŋ. Mala maau pale nanim ve naghur atia pa tamtoghon tisob itaghon ŋgar todi todi. \rq Mt 16:27; Ro 2:6, 14:12 \rq* \m \v 13 “You naneep muŋgaaŋ, ve naneep muri kat. You nanim pughu pa mbeb to naol ne, ve you to napasob di. Mbeb tisob pughudi, nene you. Ve mbeb tisob tineep pa titaghon ŋgar tiou.” \rq Is 44:6, 48:12; Syg 1:8, 21:6 \rq* \p \v 14 Yes to timen nonogiiŋa todi le tiŋgalaaŋ, nene pale poia to Maaron iza todi ve tinidi iza. Pasa, yes pale irau tighan ai to nepooŋ mataad yaryaara anoŋa, ve titaghon ataam tilooŋ tila pa ndug tiina to Maaron. \rq Mbnp 3:22; Syg 2:7, 7:14, 21:27 \rq* \m \v 15 Eemoghon yes to matadi samia tinimale ŋgavuun, ve yes mura, yes to tighur maat, yes to tirab tamtoghon timaat, yes to timbesmbees pa maaron kaaromŋa, toman tamtoghon tisob to lolodi pa ŋgar to kaarom ve tighamgham kaarom, yes irau tilooŋ tila ndug tonene maau. Pale tineep pumuri. \rq 1Kor 6:9; Ga 5:19+; Syg 21:8 \rq* \p \v 16 “You Yesu to nambaaŋ aŋela tiou ilat ve isavia saveeŋ tonene pa yam to aneep ila lupuuŋ tiou irau ndug ndug. Leso napariaaŋ gham pa aghur inim tiou. You paghu to David. You ai matasupu to navot ila toni. Ve you pitum Daga to mboŋmaagh to iraŋ kat.” \rq Nam 24:17; Is 11:1+; Syg 2:28, 5:5 \rq* \p \v 17 Maaron Avuvu yesuru liva to ighaze ivai, tisaav tighaze: “Unum!” Ve yes to tilooŋ saveeŋ tonene paam, tisaav raraate tighaze: “Unum.” Ighaze tamtoghon eta muruni, ghoro inim ve ighun ya mata yaryaara to le atia maau. \rq Is 55:1; Yo 7:37+; Syg 21:2,6 \rq* \s1 Yoan isaav ariaŋa pa yes to tiwaat saveeŋ toni \p \v 18 Tamtoghon tisob to tilooŋ Maaron aliŋa to ineep ila rau tonene, you avog iyaryaaŋ padi tovene: Ighaze tamtoghon eta iseeŋ saveeŋ ite paam ila toman Maaron aliŋa tonene, Maaron pale ighur pataŋani to rau tonene isavia di tiza toni. \rq Lo 4:2, 12:32 \rq* \m \v 19 Ve ighaze tamtoghon eta ipas Maaron aliŋa pida to ineep ila rau tonene ve ipuli, nene pale Maaron imus iza ighau. Ye irau ighan ai to nepooŋ mataad yaryaara, ve ineep izi ndug patabuaŋ to rau tonene isavia ne maau. \rq Igham 32:33; Mbo 69:28 \rq* \p \v 20 Tovenen ŋgeu to ivotia mbeb naol tonene ve ipariaaŋ saveeŋa, ye isaav ighaze: “Onoon kat, mala maau pale nanim.” \p Nene onoon. Yesu, Tiina tiei, unum lak! \rq 1Kor 16:22 \rq* \p \v 21 Poia to Tiina toit Yesu iza to yam asob. Onoon.