\id PHP - Mutu (Saveeng-Oov) NT [tuc] -Papua New Guinea 2011 (web version -2013) \h Pilipai \toc1 Rau To Paulus Imbooda Ila To Yes Pilipaia \toc2 Pilipai \toc3 Pil \mt1 Rau To Paulus Imbooda Ila To Yes Pilipaia \mt2 Filipai—Philippians \c 1 \p \v 1 You Paulus. Yeru Timoti mbesooŋa to Yesu Krisi. Nimbood rau tonene ilat to yam tamtoghon patabuaŋa to Maaron asob to aneep izi ndug Pilipai ve aneep tuŋia ila to Yesu Krisi, toman yes ŋginiiŋa to matadi payam, ve yam pida to auluul uraat ne paam. \rq Mbaŋ 16:12+ \rq* \m \v 2 Poia to Tamaan Maaron yesuru Tiina toit Yesu Krisi iza tiam, ve tiŋgin gham aneep pooi toman lolomim luuma. Onoon. \s1 Paulus ighur yes Pilipai ila suŋuuŋ toni \p \v 3 Sawa isob to matag iŋgal gham, you napait Maaron tiou pa poia toni. \v 4 Ve moghon moghon, naghurghur gham asob ila suŋuuŋ tiou. Ve sawa to nasuŋ, nasuŋ toman lolog poia kat. \rq Ro 1:9; 1Tes 1:2 \rq* \m \v 5 Pasa, sawa to yam aghur ila to Krisi muuŋ, ve inim aazne, itiŋa taluplup ghiit pa uraat to varu poia. \rq Pil 4:15+ \rq* \m \v 6 Ve you naghur ila naghaze Maaron tau ipamundigin uraat poia ila lolomim wa. Ve ye pale ikis uraat tonenen ila ila le sawa to Yesu Krisi imuul inim, ghoro ipasobi le isob kat. \rq 1Kor 1:8+ \rq* \p \v 7 You lolog pa yam asob, ve sawa isob matag iŋgalŋgal gham. Naghamgham ŋgar tovene payam, nene deŋia. Pasa, sawa to naneep ila ruum to yabyabuuŋ lolo, ma naneep pumuri ve naparab ariaŋa pa saveeŋ to varu poia, ve napaghazoŋan tamtoghon pani, you nawatag: Eŋgengou nayoon pa uraat tiou tonene maau. Itiŋa taluplup ghiit pani. Uraat tonene, Maaron ighuri inim nimaad itaghon ye tau poia toni. \v 8 Ila Maaron mata, you nasaav payam tovene: Yesu Krisi igham ghou lolog pa yam asob raraate inimale ye tau lolo payam. Tauto nakausim naghaze le naghita gham, ghoro poia. \rq Ro 1:10+ \rq* \p \v 9 Suŋuuŋ tiou iŋarua Maaron irau sawa isob naghaze ye tau ipalot gham, leso ŋgar to lolood pani ve lolood pa tamtoghon ivot inim tiina ila lolomim. Ve naghaze ye tau ipaghazoŋan gham. Leso awatagi kat, ve aghazooŋ pa ŋgar toni, \rq Ep 1:17+; 1Tes 3:12 \rq* \m \v 10-11 ve aghilaal sa ŋgar to poia kat pa ataghoni. Ve naghaze Yesu Krisi ipamundigin gham, leso ghurla tiam ighur anoŋa ve ataghon ŋgar deŋia. Ighaze agham tovene, yam pale apaghazoŋan tamtoghon pa Maaron tapiri ve poia toni, ve tipait iza. Ve sawa to Yesu Krisi imuul inim, yam pale lemim sosor eta maau, ve ŋgar tiam isob iŋgalaaŋ moghon ila Maaron mata. \rq 1Kor 1:8; Kol 1:10; 2Pe 3:14 \rq* \s1 Paulus isaav ighaze pataŋani toni inim ataam pa varu poia \p \v 12 Yam toŋvetaz, you naghaze yam awatag kat tovene: Pataŋani to ivot payou ne, nene ipoon ataam pa varu poia maau. Nene inim ataam pa varu poia ila irau ival tiina. \v 13 Aghita. Yes ndaaba tisob to tiŋgin kinik to Rom ruum toni, yesŋa ival tiina paam tiwatag tighaze aazne, you naneep ila ruum to yabyabuuŋ tonene lolo, ve tikau ghou pa sen pasa, you nataghon Krisi ve navovotia varu. \v 14 Ve mbeb ite paam. Toŋvetaz naol to Krisi tighita ghou naneep ila ruum to yabyabuuŋ lolo ve namatughez maau. Tauto ŋgar tiou tonene ipalot di, le yes paam timatughez muul maau. Tighur ila to Tiina toit ariaŋa, ve tirei taudi pa uraat to votiaaŋ saveeŋ toni. \p \v 15 Onoon, tamtoghon pida to tivovotia Krisi varu to sualen, tighamgham pa taudi izadi. Yes tighita uraat tiou ilaan poia, ve ireu lolodi. Tauto tiparzoor pa savsaveeŋ, ve tighaze titatan ghou. Eemoghon tamtoghon pida tivovotia Krisi varu toman ŋgar poia ve tighaze tiuul ghou. \v 16 Pasa, lolodi payou, ve tiwatag tighaze Maaron igham ghou nanim sualen pa napariaaŋ saveeŋ to varu poia, ve napaghazoŋan tamtoghon pani, leso tighilaala tighaze nene saveeŋ sosori maau. \v 17 Yes pida to tivovotia Krisi varu toman ŋgar to deŋia maau, tighamgham pa taudi izadi moghon. Tighaze tigham tamtoghon lolodi, leso tipul ghou ve titaghon di. Aghita. Aazne, you naneep ila ruum to yabyabuuŋ lolo, ve ndiran tonowen tighaze tighur pataŋani ite paam iza tiou. \v 18 Eemoghon tambaŋa paam. Yes tivotia varu poia toman sa ŋgar, nene mbeb todi. Ighaze onoon tigham uraat tonowen pa tipait Krisi iza, ma ŋgar ite paam ineep ila lolodi, you pale lolog poia moghon. Pasa, Krisi varu ila pa tamtoghon itaghon sa ataam, nene igham ghou lolog poia. \p \v 19 Tovenen you pale lolog poia kat to aazne, ve itaghoni taghoni gha ila. Pasa, yam aghurghur ghou ila suŋuuŋ tiam, ve Yesu Krisi Avuvu iuluul ghou. Tovenen you nawatag naghaze: Maaron pale ipas ghou navot pa pataŋani tonene. \rq 2Kor 1:11 \rq* \m \v 20 Eemoghon ighaze naneep, ma tirab ghou namaat, nene mbeb sorok. Ve mbeb ee moghon to lolog pani kat, ve moghon moghon nazuaria ghou pani, nene vene: Lolog pa namatughez, ma nagham ŋgar eta to pale igham ghou mayag ila Maaron mata ne maau. Naghaze nayoon ariaŋa, ve navotia Krisi iza ighazooŋ. Ve naghaze ŋgar to naghamgham di izi taan ne, tisob tipait ye iza. To aazne, ve itaghoni taghoni gha ila. \rq Ep 6:19+; 1Pe 4:16 \rq* \m \v 21 Pasa, you naghita naghaze nepooŋ tiou pughu, nene Krisi. Ve ighaze namaat, nene pale nagham mbeb poia to ilib kat pa nepooŋ tiou to taan. \rq Ga 2:20 \rq* \m \v 22 Eemoghon ighaze naneep izi taan, you irau nagham uraat to ighurghur anoŋa popoia. Tauto igham ghou nakankaan pa ŋgar sine to lolog pani. \v 23-24 Ŋgar tiou ru. Lolog naghaze le napul taan, ve nala naneep toman Krisi. Pasa, nene mbeb poia kat to ilib pa mbeb tisob. Eemoghon you leg uraat pa nauul gham paam. Ve ighaze naneep izi taan, nene you irau nagham uraat tonene. \rq 2Kor 5:8 \rq* \m \v 25 Tovenen you naghur ila naghaze you irau napul gham sone. Pale nalat ve itiŋa taneep ris. Leso napalot gham ve ghurla tiam ivot iyaryaaŋ, ve lolomim poia. \v 26 Ighaze Yesu Krisi iuul ghou, ve nalat naneep toman gham muul, nene pale igham gham lolomim poia kat, ve apait Krisi iza pa ulaaŋ tiina to igham payou. \s1 Yes Pilipai irau tilup lolodi inim ee moghon ve tiyoon ariaŋa \p \v 27 Sambam, nene inim ndug tiam wa. Tovenen yam irau ataghon ŋgar to ndug tonowen. Leso laghooŋ tiam poia ve deŋia pa varu poia to Krisi. Tovenen ighaze nalat naghita gham, ma nalat maau ve nalooŋ varumim moghon, you naghaze alup lolomim toman ŋgar tiam inim ee moghon, ve ayoon tuŋia, ve aparab ariaŋa pa saveeŋ to varu poia to iit taghur ila ne. \rq Ep 4:1; Pil 3:20; Kol 1:10; 1Tes 2:12 \rq* \m \v 28 Koiamimŋa to tipamatughezan gham, yam amatughez padi malep. Ayoon tuŋia. Leso agham di tighilaal tighaze yes pale tilaledi. Ve yam ghoro, Maaron pale igham mulin gham ve aneep pooi. \v 29 Pasa, Krisi ndamo payam, tauto Maaron igham poian gham ve igham gham aghur ila to Krisi ve anim le. Ve tonene moghon maau. Ye ipait gham ve igham gham ambaad pataŋani pa Krisi iza paam. \rq Mbaŋ 5:41+ \rq* \m \v 30 Muuŋ, yam aghita ghou nambaad pataŋani ve naparab ariaŋa pa Maaron saveeŋ toni. Ve aazne, aloŋlooŋ varug tighaze you naghamgham tovene sone. Ve yam paam aghamgham tovene. Tovenen itiŋa tayoon tuŋia, ve taparab ariaŋa pa Krisi iza. \rq Mbaŋ 16:19+; 1Tes 2:2 \rq* \c 2 \s1 Iit irau tatatan tauud izaad, talup lolood inim ee moghon, ve lolood pa nditaad \p \v 1 Yam aneep tuŋia ila to Krisi, ve ye ipapalot gham. Ve ŋgar toni to lolo payam kat, tauto irabrab atemim. Maaron Avuvu ilup gham anim ee moghon. Ve Maaron ŋgar toni to lolo isamin ghiit ve iuluul ghiit, nene ipamundigin gham ve ataghon ŋgar raraate. \v 2 Ighaze venen, yam irau alup lolomim toman ŋgar tiam inim ee moghon, ve lolomim pa nditamim ve agham poian di, inimale Krisi lolo payam ve igham poian gham. Ve azuaria gham, leso asob ataghon ŋgar ee moghon. Ighaze agham tovene, nene pale agham ghou lolog poia le poia kat. \rq Ro 15:5; 1Pe 3:8 \rq* \m \v 3 Agham ŋgar pa taumim moghon malep. Ve agham ŋgar eta pa apait taumim izamim malep. Paitooŋ to tamtoghon, nene mbeb sorok. Yam irau atatan izamim, ve agham ŋgar tiina pa nditamim, ghoro poia. \rq Ro 12:10+; Ga 5:26; 1Pe 5:5 \rq* \m \v 4 Tovenen matamim iŋgal taumim moghon malep. Matamim iŋgal nditamim paam. \rq Ro 15:2; 1Kor 10:24, 13:5 \rq* \s1 Krisi ipatooŋ ghiit pa ŋgar to tatatan izaad \p \v 5 Ŋgar to Yesu Krisi, akisi tuŋia ila lolomim. \rq Mt 11:29; Yo 13:15; 1Yo 2:6 \rq* \b \q1 \v 6 Aghita. Ye Maaron tau. Yesuru Maaron raratedi. \q2 Ŋgar ve tapiri isob to ineep to Maaron, nene ineep to Krisi paam. Eemoghon ye lolo pa ikis ŋgar ve tapiri tonowen maau. \rq Yo 1:1+; Kol 1:15; Hib 1:3 \rq* \b \q1 \v 7 Iza tiina toman tapiri, ŋguruba, ve nepooŋ toni to ndug sambam, ye ipul di tizi tineep, ve iyok ighaze inim mbesooŋa sorok. \q2 Tauto izi inim taan ve inim tamtoghon. \rq Mt 20:28; Yo 1:14, 13:4+; 2Kor 8:9 \rq* \b \q1 \v 8 Tovenen tamtoghon tighita tighaze ye tamtoghon inimale iit. \q2 Ve ye itatan tau, ve mata loŋloŋaiŋa pa Maaron ila ila le imaat. \q2 Ve mateeŋ toni, poia maau. \q2 Pasa, imaat izala ai pambarooŋ. \rq Mt 26:39; Yo 10:17+; Hib 5:8, 12:2 \rq* \q1 \v 9 Pughu tonene to Maaron ighami izala le izala kat ilib pa mbeb tisob, ve igham tau iza pani. \q2 Iza tonowen ilib pa mbeb tisob izadi. \rq Mbaŋ 2:33; Ep 1:20+; Hib 1:3+ \rq* \b \q1 \v 10-11 Pasa, Maaron ighaze tamtoghon tisob tiput aghedi pa Yesu, ve tipait iza, ve tisaav ghazooŋa tighaze: “Yesu Krisi, ye Tiina.” \q2 Yes to tineep izi sambam, yes to tineep izi taan, ve yes mateeŋa to tineep ila taan lolo ne paam. \q2 Tama Maaron itaghon ataam tovene, leso tamtoghon tisob tipait iza pa tapiri ve poia toni. \rq Yo 5:23; Mbaŋ 2:36; Syg 5:13 \rq* \s1 Iit tapatooŋ ghazooŋa to Maaron pa tamtoghon \p \v 12 Yam ndiran tiou, lolog payam kat. Muuŋ ve inim, sawa to itiŋa tanepneep, yam matamim loŋloŋaiŋa, ve ataghon Krisi ŋgar toni. Eemoghon aazne, you naneep toman gham maau. Tovenen you nasaav payam: Azuaria gham le ataghon katin Krisi ŋgar toni. Onoon, Maaron igham mulin gham ila uraat to Krisi wa. Eemoghon yam irau amatughez ve aroron pani, ve azuaria gham pa taghoniiŋ ŋgar to Krisi, le aghita anoŋa toni ivot. \rq Mbo 2:11; 1Pe 1:17 \rq* \m \v 13 Pasa, Maaron ighamgham uraat tiina ila lolomim, ve ipapalot gham. Tauto lolomim aghaze le ataghon ŋgar to igham Maaron lolo poia, ve tapirimim irau to ataghon ŋgar tovene. \rq Yo 15:5; 2Kor 3:5; Hib 13:21 \rq* \p \v 14 Sa ŋgar to ighaze aghami, aghami toman lolomim poia. Ayasiil ve awazoran gham pani malep. \v 15-16 Leso lemim sosor eta sob, ve ŋgar tiam isob iŋgalaaŋ ve deŋia moghon ila Maaron mata, ve aneep animale ye ndinatu. Ival tiina to taan to aneep ila lolodi, laghooŋ todi deŋia maau, ve titaghon ŋgar samsamia. Eemoghon yam akis saveeŋ mata yaryaara, ve azuzuuna ila todi, tauto apatooŋ ghazooŋa to Krisi padi animale pitum to tiraŋ pa mboŋ. Ighaze yam ataghon ŋgar naol tonene, sawa to Krisi imuul inim, you pale lolog poia, ve napakur ghou payam. Pasa, gabuamim pale ipatooŋ ghou ighaze you napul tapirig payam sorok maau. You nagham katin uraat tiou ve anoŋa ivot. \rq Mt 5:14+; Ep 5:1,8; 1Tes 2:19+ \rq* \p \v 17 Ghurla tiam ipamundigin gham, tauto arei taumim pa Maaron ve ambesmbees pani toman tinimim iza. Ŋgar tiam tonanan, nene inimale watooŋrau poia eez to yam aghuri ila toni, ve igham ghou lolog poia toman gham. Onoon, aazne nambaad pataŋani ve nakankaan: Pale siŋ tiou imaliŋ ve namaat ma venen. Ighaze ŋgar tovene ivot, nene pale inimale vaen to tiliŋi izala watooŋrau tiam pogho. \rq Mbaŋ 21:13; 2Tim 4:6 \rq* \m \v 18 Tovenen sa ŋgar to ighaze ivot payou, yam lolomim poia. Leso itiŋa lolood poia. \rq Pil 3:1, 4:4 \rq* \s1 Paulus ighaze imbaaŋ Timoti ila iŋgig yes Pilipai \p \v 19 You naghur matag pa Tiina toit Yesu naghaze mala maau pale igharaat ataam eta, leso nambaaŋ Timoti ilat iŋgig gham ve ipalot gham. Ve sawa to ighaze ye imuul inim ve isavia varumim, nene pale igham ghou lolog poia, ve ipalot ghou paam. \v 20 You leg ŋgeu ite paam inimale Timoti maau. Yeru ŋgar tiei ee moghon. Pasa, sawa isob, ye ighamgham ŋgar tiina payam, ve ikalkaal ataam pa iuul gham. \v 21 Tamtoghon katindi matadi iŋgalŋgal taudi moghon. Ve mbeb to Yesu Krisi ighita di ighaze tintina ila mata, nene yes tigham ŋgar padi maau. \rq 2Tim 4:10,16 \rq* \m \v 22 Eemoghon Timoti, yam awatagi wa. Ye ŋgeu poia eez. You naghita ŋgar ve uraat toni, ye iraua. Ye itaghon ghou inimale taug natug, ve yeru nimbesmbees pa uraat to varu poia. \rq 1Kor 4:17; 1Tim 1:2 \rq* \m \v 23 Tovenen you pale naneep ve naghita: Pale tighur sa ataam payou. Ghoro rikia moghon nambaaŋa ilat tiam. \v 24 Ve you naghur ila ariaŋa naghaze mala maau pale Tiina toit Krisi igharaat ataam payou, leso taug nalat naghita gham paam. \s1 Paulus ipait Epaproditus iza. Pasa, ye irei tau pa uraat to Krisi \p \v 25 Toŋvetaz toit Epaproditus to yam ambaaŋa inim pa iuul ghou pa mbolaaŋ tiou, ye inim peria wa. Ye mbesooŋa poia eez to Maaron, ve igham ghou lolog poia kat. Yeru niluplup ghei pa uraat, ve yeru ndaaba to Krisi to niparab ariaŋa pa saveeŋ toni. Eemoghon matag iŋgal naghaze you pale nambaaŋa imuul ilat tiam. \v 26 Pasa, ye ikausim pa yam asob ighaze le imuul ilat ighita gham. Ye igham ŋgar tiina payam pasa, iwatag ighaze yam alooŋ varu pa moroghooŋ toni wa. \v 27 Ve varu to yam alooŋa, nene onoon. Moroghooŋ tiina kat ighami, ve rismoghon tone imaat. Eemoghon Maaron lolo isamini ve iuuli, tauto tini poia muul. Ve ye eŋgeni maau. You paam, Maaron lolo isamin ghou ve iuul ghou. Pasa, inimale Epaproditus imaat, tone igham pataŋani ite paam iza tiou. \v 28 Tovenen you naghaze nambaaŋa rikia moghon imuul ilat. Leso yam aghita, ve lolomim poia muul. Ve ighaze lolomim poia, nene pale igham ghou ateg izi paam. \v 29 Tovenen ighaze ye imuul ilat peria, yam aghami toman lolomim poia. Pasa yamŋa, tamtoghon to Krisi. Ndiran tovene, yam irau atandag padi ve apait di. \rq 1Tes 5:12+; 1Tim 5:17 \rq* \m \v 30 Aghita. Ye rismoghon tone imaat pa uraat to Krisi. Pasa, ye iwatag: Yam aneep mala payou, ve taumim irau auul ghou maau. Tauto irei tau, ve izuaria tau le inim peria tiou, leso iuul ghou to sualen. Tovenen ulaaŋ to yam irau agham payou maau, nene ye igham payou. \c 3 \s1 Paulus isaav ariaŋa pa yes Pilipaia ighaze tipatum di pa yes to tiyaryaaŋ pa ŋgar to taghoniiŋ tutuuŋ to yes Yuda \p \v 1 Yam toŋvetaz, you naghaze nasavia saveeŋ tiou ris tonene, ve isob. Yam aneep tuŋia ila to tiina toit Krisi. Tovenen lolomim poia le poia kat. \rq 2Kor 13:11+; 1Tes 5:16 \rq* \p Aliŋag to muuŋ you nasavia payam, tauto aazne nayoli muul. Irau tinig imum pa bodeeŋi maau. Pasa, naghaze napoon gham pa ŋgar pida to deŋiadi maau. \p \v 2 Apatum gham pa yes to tiyaryaaŋ pa ŋgar to zirooŋ tamtoghon toman ŋgar pida to yes Yuda. Ndiran tovene, yes tinimale ŋgavuun sagsag.\f + \fr 3:2 \ft Yes Yuda matadi velegin ŋgavuun. Yes tighita tighaze ŋgavuun, nene mbeb to iŋgalaaŋ ila Maaron mata maau. Pasa, ŋgavuun tighanghan mbeb mbuuzadi. Ve tipaleel saveeŋ pa yes to Yuda maau ne, tighaze yes ŋgavuun. Eemoghon Paulus isavia saveeŋ ite muul. Pasa, ye isaav tovene: Yes to tiyaryaaŋ pa tutuuŋ to yes Yuda ve ŋgar to zirooŋ tamtoghon, to tiŋgalaaŋ ila Maaron mata maau tinimale ŋgavuun. \f* \m Uraat samia to tighamghami, nene iŋgalaaŋ ila Maaron mata maau. Ve ŋgar to tisasavia, nene kaarom. Yes tiwaghorotin tamtoghon ve tiwaghamun ulidi sorok. Tovenen apatum gham padi. \rq Ga 5:2,6 \rq* \m \v 3 Alooŋ. Ŋgar tau to zirooŋ tamtoghon, nene mbeb to lolood. Tovenen iit tamtoghon to Krisi, to tataghon katin ŋgar tau to zirooŋ tamtoghon, ve tanim Maaron tamtoghon toni. Nene nasavia iit tamtoghon to tanumeer tauud tapiriid ve ŋgar toit maau, ve tambees pa Maaron itaghon pooz to Maaron Avuvu, ve tiniid iza pa Yesu Krisi ve tapait ye iza. \rq Ro 2:28+; Kol 2:11 \rq* \s1 Muuŋ, Paulus itaghon katin tutuuŋ tisob to yes Yuda \p \v 4 Ndiran tonowen tinumeer ŋgar to tighamghami ila taudi tapiridi, ve tipait taudi pani. Eemoghon sa ŋgar to yes tighami, nene you naghami paam le nalib padi. \rq 2Kor 11:18,21 \rq* \m \v 5 Pasa, sawa to tinaŋ ipoop ghou ve mboŋ inim liim ve tol, ghoro tizir ghou. You tamtoghon to Israel. Rumai tiou, nene Benyamin. Tamaŋ ve tinaŋ, yesuru Hibrua kat ve aliŋadi Hibru. Ve you paam Hibru kat ve nasaav Hibru. Ve ndiran tutuuŋa, you todi eez. \rq Mbaŋ 22:3, 23:6; Ro 11:1; 2Kor 11:22 \rq* \m \v 6 Muuŋ, you nazuaria ghou naghaze le nataghon katin tutuuŋ to yes Yuda. Tauto ipazaagh ghou ve naghur pataŋani naol pa lupuuŋ to Krisi. Tutuuŋ to yes Yuda, you nayel pa eta maau. Nataghon di le tisob. \rq Mbaŋ 8:3, 9:1+; Ga 1:13+ \rq* \s1 Paulus inumeer tau muul maau. Inumeer Krisi moghon \p \v 7 Muuŋ, you nagham ŋgar naghaze ŋgar naol tonowen pale tiuul ghou leso naneep deŋiag ila Maaron mata. Eemoghon aazne, you nawatag Krisi ve nanim le wa. Tauto naghita naghaze ŋgar naol tonowen, nene mbeb sorok to ipoon ghou pa Krisi. \v 8 Ve tonene moghon maau. You naghita naghaze mbeb popoiadi tisob to taan paam, nene mbeb sorok. Irau to tiuul ghou maau. Ve mbeb ee moghon kat, to naghita naghaze nene mbeb tau, ve mbeb poia kat to ilib pa mbeb to naol ne. Nene ŋgar to nawatag katin Tiina tiou Yesu Krisi. Onoon, ye inim pughu pa napul mbeb tiou tisob tizi tineep. Eemoghon matag ila pa mbeb tonowen muul maau. You naghita di tinimale buzbuz. Pasa, ŋgar tiou iyaryaaŋ naghaze le nagham Krisi inim leg. \rq Lu 9:24; Yo 17:3 \rq* \m \v 9 Leso sawa to Mboŋ Muri, ghoro Maaron ighita ghou ighaze you tamtoghon to Krisi. Tovenen ŋgar popoia naol to nagham di itaghon tutuuŋ, you nanumeer eta pa igham ghou naneep deŋiag ila Maaron mata ne maau. You nanumeer Krisi moghon. Ighaze naghur ila toni, ye pale igham ghou naneep deŋiag ila Maaron mata. \rq Ro 1:17, 3:21+ \rq* \m \v 10 Tovenen you naghaze le nawatag katin Krisi ve mundigiiŋ toni tapiri.\f + \fr 3:10 \ft Sawa to Maaron ipamundigin Krisi pa mateeŋ, ye ipatooŋ tapiri tiina. Ve aazne, Krisi ireirei tapiri tonowe pait pasa, ye imundig pa mateeŋ wa. \f* \m Ve naghaze nayoon toman Krisi pa badooŋ pataŋani, ve nataghon katin Maaron aliŋa le irau mateeŋ tiou. Leso nataghon ŋgar to Krisi ŋgar. \rq Ro 8:17; 2Kor 4:10+; 1Pe 4:13 \rq* \m \v 11 Ighaze nagham tovene, sawa to Mboŋ Muri, Maaron pale ipamundigin ghou pa mateeŋ. \rq Yo 11:24; Ro 6:5 \rq* \s1 Paulus izuaria tau pa taghoniiŋ Krisi ŋgar toni \p \v 12 You nawatag: Ŋgar to Krisi, you naghami iraua sone. Tauto aazne, nazuaria taug pani. Pasa, Yesu Krisi igham ghou nanim le, leso nataghon ŋgar tovene. \rq 1Tim 6:12 \rq* \m \v 13 Yam toŋvetaz to Krisi, you nawatag: Nakis suvun ŋgar tonene sone. Ve ŋgar ee moghon to you nataghoni, nene vene: Sa mbeb to muuŋ ivot, matag ila pani muul maau. You nazuaria ghou pa ghamuuŋ mbeb to inepneep ila pa naghog. \rq Lu 9:62 \rq* \m \v 14 Aazne, nene inimale you naneep ila landooŋ tiina. Tovenen tapirig pa landooŋ. Leso nala peria, ve nagham atia tiou. Nene nepooŋ toman Krisi izi ndug sambam. Iit tamtoghon to taneep tuŋia ila to Krisi, Maaron ipoi ghiit tanim le, leso igham atia tonenen pait. \rq 1Kor 9:24+; 2Tim 4:7+; Hib 12:1 \rq* \m \v 15 Iit to tawatag katin Maaron ŋgar toni le ŋgar toit imatu, nene pale tagham ŋgar tovene. Ve ighaze yam pida ŋgar tiam raraate inimale you maau, nene poia. Maaron tau pale ipaghazoŋan ŋgar tiam. \v 16 Eemoghon sa ŋgar poia to iit taghazooŋ pani, iit irau mataad kisini, ve tataghoni kat. \s1 Tataghon yes to tipatooŋ ghiit pa ŋgar to Krisi \p \v 17 Yam toŋvetaz, ŋgar to you napatooŋa payam, matamim kisini ve ataghoni. Ve you moghon maau. Tamtoghon tisob to laghooŋ todi raraate inimale yei ne, yes paam tinim patoŋaaŋ popoia payam. Tovenen aghita di, ve ataghon di pa ŋgar todi. \rq 1Kor 4:16+, 11:1; 1Pe 5:3 \rq* \m \v 18 Pasa, tamtoghon katindi, laghooŋ todi toman ŋgar todi ipatooŋ di ighaze yes tipul muridi pa Krisi, ve tighur koi pa ai pambarooŋ toni. Saveeŋ tonene, you nasavia payam pae katindi wa. Ve aazne, nataŋtaŋ ve nasavia muul. \v 19 Tamtoghon tovene, taghoni tala, nene pale tilaledi. Pasa, ŋgar to ulidi to inim maaron padi ve timbesmbees pani, ve ŋgar todi ilala pa mbeb to taan moghon. Ve ŋgar to iit taghita taghaze mayaŋiiŋa, nene yes tighita tighaze ŋgar poia, ve tipakur di pani. \rq Ro 8:5+, 16:18; 2Pe 2:1+ \rq* \s1 Sambam, nene ndug toit \p \v 20 Eemoghon iit ndug toit, nene sambam. Tauto taghurghur mataad pa Tiina toit Yesu Krisi, ve tasasaŋan sawa to ye ipul sambam, ve imuul izi inim pa igham mulin ghiit. \rq Ep 2:19; 1Tes 4:16+; Hib 12:22 \rq* \m \v 21 Krisi, ye tapiri tiina kat. Ye irau igham mbeb to sambam ve taan tisob tineep ila samba. Tovenen sawa to Mboŋ Muri ivot, ye pale itoor anoŋaad to taan to tisasami rikia, leso tinim ye tau anoŋa to poia kat, ve tisul toman ŋgurubadi tiina. \rq Ro 8:29+; 1Kor 15:43+ \rq* \c 4 \s1 Tayoon ariaŋa ve talup lolood inim ee moghon \p \v 1 Tovenen yam toŋvetaz tiou, ataghon ŋgar to nasavia ila rau tonene. Leso ayoon ariaŋa, ve aneep tuŋia ila to Tiina toit Krisi. You lolog payam kat, ve yam agham ghou lolog poia le poia kat. Tauto nakausim naghaze le nalat naghita gham, ghoro poia. You naghita gham naghaze yam anim atia poia eez to Maaron igham payou. Pasa, uraat to muuŋ naghami ila lolomim, nene ighur anoŋa. \rq 1Tes 2:19+ \rq* \p \v 2 Yo, yam ndiliva ru, Ewodia ve Sintike, yamru anim Tiina toit le wa. Tovenen naghaze napalot gham, leso alup lolomim ve ŋgar tiam inim ee moghon. \v 3 Ve yom to itag ite kat ve ituru taluplup ghiit pa uraat, naghaze yom uul ndiliva ru tonanan, leso titaghon ŋgar tovene. Pasa, yesuru, yeiŋa niluplup ghei pa uraat, ve niparab ariaŋa pa varu poia. Ve yes moghon maau. Kelemen, ve yes pida to yeiŋa niluplup ghei pa uraat tigham tovene paam. Yes tisob izadi ineep ila rau to nepooŋ mataad yaryaara. \rq Lu 10:20; Syg 3:5, 20:12 \rq* \s1 Tutuuŋ pida to iŋarua iit tamtoghon to Krisi \p \v 4 Lolomim poia kat ve tinimim iza pa Tiina toit irau sawa isob. Nasaav muul. Lolomim poia le poia kat! \rq Pil 3:1; 1Tes 5:16 \rq* \m \v 5 Yam irau apatooŋ ŋgar poia ila tamtoghon tisob matadi. Pasa, sawa to Tiina toit, nene inim igharau wa. \rq Hib 10:37; Yems 5:8+; 1Pe 4:7 \rq* \m \v 6 Lolomim imbumbu pa mbeb eta malep. Sa ŋgar ma mbeb to ighaze ivot payam, nene asavia pa Maaron. Suŋuuŋ tiam iŋarua irau sawa isob, apaiti pa poia toni, ve aghasoni pa iuul gham. \rq Mbo 55:22; Mt 6:25+; 1Pe 5:7 \rq* \m \v 7 Leso luuma to Maaron inim sigeu pa lolomim ve ŋgar tiam, ve ikis gham aneep tuŋia ila to Yesu Krisi toman lolomim poia. Luuma toni, nene mbeb poia kat to ilib pa iit tasob ŋgar toit. \rq Yo 14:27; Kol 3:15 \rq* \p \v 8 Yam toŋvetaz to Krisi, you naghaze nasavia saveeŋ tiou ris tonene ve isob. Ŋgar naol to paghunadi kat ve tamtoghon tipait di, matamim iŋgal di irau sawa isob. Ŋgar tovene: ŋgar onoon, ŋgar to poia kat ila tamtoghon matadi, ŋgar deŋia, ŋgar ŋgalaaŋa, ŋgar to tamtoghon lolodi pani, ve ŋgar to tamtoghon tipaiti. \v 9 Ve ŋgar isob to you napatoot gham pani ve aghami inim tiou, toman saveeŋ isob to alooŋa ila you avog, ve ŋgar isob to aghita ghou naghami, nene matamim kisin di ve ataghon di. Leso Maaron toit to ŋgar luuma pughu, ineep toman gham. \rq Ro 15:33; 1Kor 4:16; Pil 3:16+; 2Tes 3:16 \rq* \s1 Paulus lolo poia pa ulaaŋ to yes Pilipaia tisaŋgoora pani \p \v 10 You nawatag: Sawa mala, yam matamim iŋgal aghaze auul ghou. Eemoghon lemim ataam maau. Ve aazne, ŋgar tiam tonanan ighur anoŋa, ve asaŋgoor ulaaŋ pida inim tiou muul. Tauto igham ghou lolog poia le poia kat, ve napait Tiina toit Yesu Krisi. \v 11 You mbolaaŋ igham ghou ve nasavia saveeŋ tonene maau. Pasa, you naghazooŋ pa nepooŋ ŋgara wa. Tovenen sa ŋgar ma mbeb to ighaze ivot payou, poia payou ma isami payou, nene naneep toman lolog poia moghon. \rq 1Tim 6:6+ \rq* \m \v 12 Sawa pida, mbolaaŋ igham ghou, ve sawa pida leg mbeb katindi ve naneep poia. Mbeb naol to tivot payou, nene tiuul ghou le nawatag katin nepooŋ ŋgara. Tauto naghazooŋ pa ataam to naneep toman lolog poia irau sawa isob. Tovenen ighaze apog isuŋ ma pitool ghou, ma leg mbeb katindi, ma mbolaaŋ igham ghou, ma sa mbeb ite paam to ighaze ivot payou, nene you naneep toman lolog poia moghon. \rq 1Kor 4:11; 2Kor 6:10, 11:27 \rq* \m \v 13 Pasa, you naneep tuŋia ila to Krisi, ve ye ipapalot ghou. Tovenen sa mbeb to ighaze ivot payou, nene mbeb eta maau. You naraua. \rq 2Kor 12:9+; Ep 3:16; Kol 1:11 \rq* \p \v 14 Eemoghon ulaaŋ to yam agham payou ne, nene ŋgar poia. Pasa, nene inimale itiŋa talup ghiit pa badooŋ pataŋani tiou tonene. \v 15 Yam to Pilipai awatag: You napamundigin uraat to varu poia izi ndug tiam ve muri ghoro, napul taan suruvu to Masedonia ve nala. Sawa tonenen, lupuuŋ tiam moghon to auluul ghou pa uraat tiou, ve aghamgham leg yaam ma mbeb pida. Lupuuŋ pida tigham tovene maau. \rq 2Kor 11:9 \rq* \m \v 16 Ve sawa to nala naneep izi ndug Tesalonika ve nagham uraat ila le mbolaaŋ igham ghou, yam asasaŋgoor ulaaŋ pida inim tiou tonowe paam. \rq Mbaŋ 17:1+ \rq* \m \v 17 Yam agham ŋgar pa aliŋag tonene aghaze you nagham pa leg mbeb malep. You naghaze ŋgar poia to yam aghami ne, ivot inim tiina. Pasa, muri Maaron pale iyati ve igham lemim atia poia. \p \v 18 Aazne, you nambool pa mbeb eta muul maau. You leg mbeb katindi ve naraua kat. Pasa, saŋgoor tiou to yam aghuri ila to Epaproditus, ye ighuri inim tiou wa. Ulaaŋ tiam tonene, nene inimale watooŋrau toman vuzi poia to Maaron iyok pani ve ighami lolo poia kat. \rq Pil 2:25; Hib 13:16 \rq* \m \v 19 Maaron tiou, ye iza tiina pa tapiri ve poia toni. Ve ye iraua kat pa mbeb to naol ne. Tovenen yam to aneep tuŋia ila to Yesu Krisi, sa mbeb to ambool pani, ye pale iuul gham pani. \rq Mbo 23:1; 2Kor 9:8 \rq* \m \v 20 Tovenen iit tapait Tamaan Maaron iza irau sawa isob. To aazne, ve itaghoni taghoni gha ila. Onoon! \s1 Ndag poia to Paulus ila pa yes Pilipaia \p \v 21 Agham ndag poia tiou pa tamtoghon patabuaŋa tisob to Yesu Krisi. Ve yes toŋvetaz to Krisi to tineep toman ghou ne, ndag poia todi ilat payam paam. \v 22 Ve yes moghon maau. Maaron tamtoghon toni patabuaŋa tisob to tineep sualen, ndag poia todi ilat payam paam. Ve yes to tighamgham uraat ila kinik to Rom ruum toni lolo, yes paam tisaav ariaŋa payou tighaze you nagham ndag poia todi ilat payam paam. \p \v 23 Poia to Tiina toit Yesu Krisi ineep toman yam asob. Onoon.