\id MRK - Mutu (Saveeng-Oov) NT [tuc] -Papua New Guinea 2011 (web version -2013) \h Markus \toc1 Varu poia To Yesu Krisi To Markus Imbooda \toc2 Markus \toc3 Mk \mt1 Varu poia To Yesu Krisi To Markus Imbooda \mt2 Mak—Mark \c 1 \s1 Yoan ŋgeu rughuzaaŋa igharaat ataam pa Yesu Krisi \r (Mt 3:1-12; Lu 3:1-18; Yo 1:19-28) \p \v 1-2 Nene varu poia to Yesu Krisi, ye Maaron Natu. Saveeŋa to imuuŋ, nene vene: Uraat toni imundig itaghon Maaron aliŋa to propet Isaia ivotia ve timbooda ila rau. Saveeŋ tovene: \q2 “Ulooŋ. You pale nambaaŋ mbesooŋa tiou imuuŋ payom. \q2 Ye pale ivotia aliŋag pa tamtoghon ve igharaat ataam payom. \rq Mal 3:1; Mt 11:10; Lu 7:27 \rq* \q2 \v 3 Ŋgeu eez imboboob izi ndug balim ighaze: \q2 ‘Agharaat ataam pa Ŋgeu Tiina! \q2 Apasaluŋgan ataam pani le deŋia moghon.” ’ \rq Is 57:14; Yo 1:23 \rq* \p \v 4 Saveeŋ tonene ighur anoŋa iza to Yoan ŋgeu rughuzaaŋa. Pasa, ye ila ivot ndug balim, ve ivovotia Maaron aliŋa pa tamtoghon ighaze tipul ŋgar todi samsamia, ve titoor ŋgar todi imuul ila pa Maaron, ve tigham ya. Leso Maaron ireu sosor todi. \rq Mbaŋ 13:24, 19:4 \rq* \m \v 5 Ival tiina to taan suruvu to Yudea, yesŋa Yerusalema tisob tiketkeet tilala toni izi ya Yordan paŋa, ve tivovotia sosor todi ila toni, ve ye irurughuuz di tonowe. \p \v 6 Yoan indudi pa uli to tigharaata pa kamel oro, ve ipus ŋgali pa puus to tigharaata pa ŋgai uli.\f + \fr 1:6 \ft Yoan indudi inimale muuŋ propet Ilia indudi. Ŋgar toni tonene inim ghilalooŋ pani ighaze ye pale igham uraat pida inimale propet Ilia. \f* \m Ve ighanghan isis, ve ighunghun bagil suru. \rq 2King 1:8 \rq* \m \v 7 Ye ivovotia saveeŋ pa tamtoghon tovene ighaze: “Ŋgeu eez pale inim muri payou. Ye tapiri tiina. Ilib payou kat. You naghita taug naraua maau kat. Uraat sorok inimale naput agheg pani ve napool waar to duduuŋa to aghe, nene paam, you poiag irau to nagham pani ne maau. \rq Mbaŋ 13:25 \rq* \m \v 8 You narughuuz gham pa ya moghon. Eemoghon ye pale igham Avuvu Patabuaŋ payam.” \rq Mbaŋ 2:4 \rq* \s1 Yesu igham ya \r (Mt 3:13-17; Lu 3:21-22) \p \v 9 Sawa tonenen, Yesu ipul ndug Nasaret to Galilaia, ve ilaagh ila ivot to Yoan izi ya Yordan, ve Yoan irughuuza tonowe. \v 10 Yesu ipul ya ve iza, ve sawa tonenen, mata iza le ighita sambam ikaak, ve Maaron Avuvu izi inim inimale man mbaluuz, ve izala pogho. \v 11 Ghoro saveeŋ ineep sambam ve izi inim ighaze: “You natug ee moghon yom. You lolog payom, ve yom ugham ghou lolog poia kat.” \rq Mbo 2:7; Is 42:1; Mt 12:18; Mk 9:7 \rq* \s1 Sadan itoov Yesu \r (Mt 4:1-11; Lu 4:1-13) \p \v 12 Yesu igham ya le isob, ve rikia moghon Maaron Avuvu ipamundigini ve ipul ya Yordan, ve ila ivot ndug balim. \v 13 Ye ineep tonowe toman mbeb to su irau mboŋ tamoot ru. Sawa tonenen, Sadan itovtoova. Eemoghon yes aŋela tinepneep tomani ve tiuluuli.\f + \fr 1:13 \ft Yesu ineep izi ndug balim ve Ŋgeu Samia itovtoova inimale muuŋ Adam ineep izi uum Eden ve Sadan itoova. Eemoghon Yesu itap ve igham sosor eta maau. \f* \rq Mbnp 2:19–3:7; Mbo 91:11+; 1Kor 15:47 \rq* \s1 Yesu ipamundigin uraat toni izi Galilaia \r (Mt 4:12-17; Lu 4:14-15) \p \v 14 Yoan ighamgham uraat toni ila, le tikisi ve tighuri ilooŋ ila ruum to yabyabuuŋ. Ghoro Yesu ila ivot taan suruvu to Galilaia muul, ve ipamundigin uraat toni to votiaaŋ varu poia to Maaron. \v 15 Ye isavsaav pa tamtoghon ighaze: “Alooŋ! Sawa to Maaron ipatooŋ pooz toni ivot ighazooŋ, nene inim igharau wa. Apul ŋgar tiam samsamia, ve atoor ŋgar tiam imuul ila pa Maaron, ve aghur ila varu poia!” \rq Mt 3:2; Ga 4:4 \rq* \s1 Yesu ipoi tamtoghon paaŋ tinim taghoniiŋa toni \r (Mt 4:18-22; Lu 5:1-11) \p \v 16 Sawa eez, Yesu ilaghlaagh taghon naari to ya naliu Galilaia, ve ighita ndiran ru to ghamuuŋ iigh tiwaswaas. Eez iza Simon, ve ite iza Andreas. Ye Simon tazi. \v 17 Yesu ighita di, ve isaav ila padi ighaze: “Ai, yamru anim ataghon ghou. You pale napatooŋ gham pa ataam to ghamuuŋ tamtoghon.” \v 18 Rikia moghon yesuru tipul malum todi tizi tineep, ve titaghon Yesu ve yesŋa tila. \p \v 19 Tilaagh tila ris, ve Yesu ighita Zebedi ndinatu ru, Yakobus ve Yoan, tinepneep izala waaŋ pogho ve tiyaim malum todi. \v 20 Yesu rikia moghon isaav ila padi ighaze tinim titaghoni. Tovenen yesuru paam tipul tamandi toman uraata toni tineep izala waaŋ pogho, ve tila titaghon Yesu ve yesŋa tila. \s1 Yesu indiir avuvu samia pa ŋgeu eez \r (Lu 4:31-37) \p \v 21 Yesu toman taghoniiŋa toni tila tivot ndug Kapernaum, ve tineep tonowe le umbom patabuaŋ ivot. Ghoro Yesu ilooŋ ila rumai, ve ipatoot di pa Maaron aliŋa. \v 22 Yes tilooŋ saveeŋ toni le ruŋadi iza pa ŋgar toni. Pasa, ye ipatoot tamtoghon inimale ndiran ŋgara pida to tutuuŋ maau. Saveeŋ toni toman tapiri. Ye isavsaav inimale tamtoghon to le iza pa uraat toni. \rq Mt 7:28+ \rq* \m \v 23 Sawa tonenen, ŋgeu eez ineep toman di ila rumai lolo. Ye, avuvu samia izeeva. Tovenen imboob aliŋa tiina ighaze: \v 24 “Aii, Yesu to Nasaret, unum sualen pasa? Yei nimbaaŋ payom? Ma unum ughaze uwaghamun ghei? You nawatag ghom wa. Yom ŋgeu patabuaŋ to Maaron.” \rq Mt 25:41; Mk 15:39; Yems 2:19 \rq* \p \v 25 Eemoghon Yesu iyaana ighaze: “Ai, yom neneeŋam. Upuli ve ughau ula!” \v 26 Ye isaav tovene, ve avuvu samia iwatokin ŋgeu tonenen, iyak samia, ve ipuli ve ila. \rq Mk 9:26 \rq* \m \v 27 Yes to tighita mbeb gharatooŋa tonenen, tisob ruŋadi iza pa Maaron tapiri, ve tiwasavon di tighaze: “Wai, nene sa mbeb tovene? Ŋgeu tonene ipatoot tamtoghon pa ŋgar paghu. Ve aghita. Avuvu samsamiadi paam tineep ila samba. Pasa, sawa to isaav ariaŋa padi, yes tilooŋ aliŋa ve tighau tila. Ŋgeu tonene, ye le iza ve tapiri.” \v 28 Pughu tonenen to Yesu varu ilaan rikia moghon le irau taan suruvu to Galilaia. \s1 Yesu igharaat moroghooŋ to Petrus rawa liva \r (Mt 8:14-15; Lu 4:38-39) \p \v 29 Yesu ipul rumai tonenen, ve yesŋa Yakobus ve Yoan malmalidi tila pa Petrus yesuru Andreas ruum todi. \v 30 Tilooŋ tila ruum lolo, ve tipaes pa Yesu tighaze Simon rawa liva imorooŋ le tini ituntun ve ighengheen we. \v 31 Tovenen Yesu ila toni, ikis olman tidi nima, ve ipamundigini iza iyoon, ve moroghooŋ toni isob. Ghoro olman tidi ila igharaat adi aniiŋ. \s1 Yesu igharaat moroghooŋa katindi \r (Mt 8:16-17; Lu 4:40-41) \p \v 32 Tinepneep le rabrab izi ve ndag izila, ghoro tamtoghon tiyou nditadi tisob to timorooŋ, ma avuvu samsamiadi tizeev di ne tila to Yesu, leso iuul di. \v 33 Ndug tonowen tamtoghona tisob tila tirou izi ataam avo to ruum to Yesu ineep pani. \p \v 34 Yesu igharaat tamtoghon katindi pa moroghooŋ todi naol naol, ve indiir avuvu samsamiadi naol padi paam. Avuvu samsamiadi tonowen tiwatagi wa. Tovenen ye iŋgalsekin di ighaze tisavia saveeŋ eta malep. \rq Mk 1:24, 3:11+ \rq* \s1 Yesu igham uraat izi paanu pida to Galilaia \r (Lu 4:42-44) \p \v 35 Mboŋmaagh ndoromaaŋa kat, ve Yesu imundig ve ipul paanu, ve ilaagh ila pa ndug balim eez. Ghoro eŋgeni ineep tonowe, ve isuŋ. \rq Mbo 5:3; Mt 14:23; Mk 6:46 \rq* \m \v 36 Eemoghon Simon toman ndita pida tila tikaala. \v 37 Tikaala tila le tindeeŋa, ve tipaes pani tighaze: “Ival tiina tikalkaal ghom we.” \v 38 Yesu ipamuul aliŋadi ighaze: “Iit irau tala pa paanu pida to tataŋgan ne. Leso navotia saveeŋ padi paam. Pasa, you nanim pa uraat tovene.” \v 39 Tauto Yesu ilaagh irau ndug ndug to Galilaia, ve ivovotia Maaron aliŋa ilooŋ ila rumai todi, ve indirndiir avuvu samsamiadi tighau pa tamtoghon. \s1 Yesu igharaat ŋgeu eez to kolekole (o sik lepra) ighami \r (Mt 8:1-4; Lu 5:12-16) \p \v 40 Ŋgeu eez, kolekole ighami.\f + \fr 1:40 \ft Ighaze kolekole igham tamtoghon eta, nene pataŋani tiina kat. Moroghooŋ toni ipoona pa ndita ve Maaron paam. Ye irau igharau tamtoghon eta maau, ve irau ilooŋ ila Rumai Tiina pa suŋuuŋ maau. \f* \m Ye iŋarua Yesu ila, iput aghe izi Yesu nagho, ve itaŋ rorani ighaze: “Ighaze lolom pa uul ghou, yom irau ugharaat ghou tinig poia, ve ugham ghou naŋgalaaŋ ila Maaron mata.” \p \v 41 Yesu lolo isamini, tovenen nima ila ikisi, ve isaav pani ighaze: “Poia, you pale nauul ghom. Yo, tinim poia, ve uŋgalaaŋ!” \v 42 Ye isaav tovene, ve rikia moghon kolekole ighau pa ŋgeu tonenen ve tini poia. \v 43-44 Ghoro Yesu imbaaŋa ila, ve isaav ariaŋa pani ighaze: “Ulooŋ, aazne tinim poia wa. Eemoghon usavia mbeb tonene varu pa tamtoghon eta malep. Malmalim ula, ve upatooŋ taum pa ŋgeu eta to watooŋrau, ve ugham watooŋrau itaghon tutuuŋ to Mose isavia. Leso upaghazoŋan taum pa tamtoghon, ve tiwatag tighaze tinim poia, ve uŋgalaaŋ ila Maaron mata wa.” \rq Wkp 14:1+ \rq* \m \v 45 Eemoghon ŋgeu tonenen itaghon Yesu aliŋa maau. Ye ila ve isavia mbeb to ivot pani ne varu pa yes ival. Tovenen Yesu irau ilaagh ila tamtoghon matadi muul maau, ve ilooŋ ila paanu eta maau. Ineep saguan izi ndug balim moghon. Eemoghon ndug ndug tilala toni. \c 2 \s1 Yesu igharaat ŋgeu narape eez ve ireu sosor toni \r (Mt 9:1-8; Lu 5:17-26) \p \v 1 Mboŋ pida inim ila, ghoro Yesu imuul ila pa Kapernaum, ndug to ye inepneep pani. Tamtoghon tilooŋ Yesu varu tighaze ye imuul ila ineep izi ruum toni, \v 2-3 tovenen ival tiina tila ve tipavonin ruum toni le ivon kat. Ataam pughu paam, tipoona le soso maau. Yesu ivovotia Maaron aliŋa padi, ve ndiran paaŋ timbaad ŋgeu narape eez tinim tighaze Yesu iuuli. Ŋgeu tonowen aghe imaat. Irau laghooŋ maau. \v 4 Ndiran paaŋ tonenen titoova pa tilooŋ tila tigharau Yesu. Eemoghon tiraua maau. Pasa, ival tiina tipoon di. Tovenen tigham narape tonenen, ve titaghon ndeet tizala pa ruum pogho. Ghoro tipas atob pida ighau, ve titugi toman moogh to ye igheen izala ne, le izi Yesu nagho. \v 5 Yesu ighita ndiran tonenen ghurla todi iyaryaaŋ kat. Tovenen isaav pa narape tonenen ighaze: “Ŋgeu tiou, sosor tiom, you nareua wa.” \rq Lu 7:48 \rq* \p \v 6 Ndiran ŋgara pida to tutuuŋ tineep toman di paam. Yes tilooŋ Yesu saveeŋ toni tonene, ve tigham ŋgar naol ila lolodi tighaze: \v 7 “Wai, pughu vena to ŋgeu tonene isavia saveeŋ tovene? Ye iveleg Maaron! Tamtoghon eta irau ireu sosor maau. Maaron moghon, ghoro ireu sosor.” \rq Mbo 32:5; Is 43:25; 1Yo 1:9 \rq* \p \v 8 Yesu rikia moghon ighilaal ŋgar todi ila lolo. Tovenen ighason di ighaze: \v 9-10 “Pughu vena to yam agham ŋgar naol ila lolomim? Sa saveeŋ to rauraua pa you nasavia, leso yam aghur ila? Nasaav pa narape tonene naghaze: ‘Sosor tiom, you nareua wa,’ ma naghaze: ‘Yom umundig, ugham moogh tiom, ve ulaagh’? Eemoghon you naghaze yam awatag kat tovene: Tamtoghon Natu, ye iza pa ireu sosor to tamtoghon izi taan.” Ghoro isaav pa narape tonenen ighaze: \v 11 “You nasaav payom: Umundig, ugham moogh tiom, ve umuul ula pa ruum.” \rq Yo 5:8; Mbaŋ 3:6 \rq* \p \v 12 Ye isaav tovene, ve ival tiina tonowen tisob timbatut narape tonenen, ve rikia moghon ye imundig iyoon, igham moogh toni, ve ivot ila. Yes tighita mbeb gharatooŋa tonenen, ve tisob ruŋadi iza, ve tipait Maaron iza pa tapiri ve poia toni tighaze: “Wai, muuŋ ve inim, iit taghita mbeb eta tovene maau.” \rq Mt 9:33 \rq* \s1 Yesu ipoi Levi inim taghoniiŋa toni \r (Mt 9:9-13; Lu 5:27-32) \p \v 13 Yesu ipul paanu tonenen, ve izila naari to ya Galilaia muul ve ilaghlaagh. Ival tiina tila toni, ve ye ipatoot di pa Maaron aliŋa. \v 14 Ghoro ilaagh muul ila, ve ighita ŋgeu eez to youŋ takes inepneep ila ina to uraat, iza Levi. Ye Alpeus natu. Yesu isaav pani ighaze: “Yom unum utaghon ghou.” Tovenen Levi imundig, ve itaghoni ve yesŋa tila. \p \v 15 Muri ghoro, Levi igham ghanghaniiŋ izi ruum toni. Yesu toman taghoniiŋa toni tinim tineep toman di, ve yesŋa tilup di pa ghanghaniiŋ. Sawa tonenen, Levi ndita katindi to youŋ takes, toman tamtoghon naol to ghamuuŋ sosor tinim tineep toman di paam ve yesŋa tilup di pa ghanghaniiŋ. Pasa, tamtoghon tovene, katindi titaghon Yesu. \v 16 Ndiran tutuuŋa pida to ledi ŋgar tintina pa tutuuŋ, tighita Yesu toman ndiran to ghamuuŋ sosor ve yes to youŋ takes tilup di pa ghanghaniiŋ, ve tighason taghoniiŋa to Yesu tighaze: “Wai, vena to tiina tiam yesŋa ndiran to youŋ takes ve yes to ghamuuŋ sosor tilup di pa ghanghaniiŋ?” \rq Mt 11:19; Lu 15:1+ \rq* \m \v 17 Yesu ilooŋ saveeŋ todi, ve isaav padi ighaze: “Yes to tinidi popoia ne, uraata to moroghooŋ le uraat padi maau. Yes moroghooŋa moghon, ghoro ye le uraat padi. You tovene paam. Nanim pa poiŋ tamtoghon deŋiadi maau. Nanim pa poiŋ yes to ghamuuŋ sosor.” \s1 Ghasoniiŋ pa ŋgar to ŋgunuuŋ tauud pa ghaniiŋ aniiŋ \r (Mt 9:14-15; Lu 5:33-35) \p \v 18 Taghoniiŋa to Yoan ŋgeu rughuzaaŋa, ve taghoniiŋa to yes ndiran tutuuŋa, sawa naol tiŋgun taudi pa ghaniiŋ aniiŋ itaghon suŋuuŋ ŋgara. Tovenen sawa eez, ndiran pida tiŋarua Yesu tila, ve tighasoni tighaze: “Taghoniiŋa to Yoan ve taghoniiŋa to ndiran tutuuŋa, sawa naol tiŋgun taudi pa ghaniiŋ aniiŋ. Pughu vena to taghoniiŋa tiom titaghon ŋgar tovene maau?” \p \v 19 Yesu ipamuul ghasoniiŋ todi tovene: “Ighaze vaiuuŋ paghu eta toman ndita tilup di pa ghanghaniiŋ to vaiuuŋ toni, pale ndita lolodi ipataŋan ve tiŋgun taudi pa ghaniiŋ aniiŋ? Maau. Pasa, itadi ite to ivai paghu, ye inepneep toman di. \v 20 Eemoghon muri, sawa eta pale ivot, ghoro tikis vaiuuŋ paghu tonenen, ve tighami ipul ndita. Sawa tonenen, ndita pale lolodi ipataŋan, ve tiŋgun taudi pa ghaniiŋ aniiŋ.” \s1 Ataam muŋgina irau ilup toman ataam paghu to Yesu maau \r (Mt 9:16-17; Lu 5:36-39) \p \v 21 Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ ite padi ighaze: “Uli muŋgina to imarepreep, irau tisai uli paghu suruvu izala pogho pa ipoona ne maau. Pasa, sawa to timen uli tonowen, nene pale uli paghu ighoon uli muŋgina, ve imarepreep le isami kat. \v 22 Vaen tovene paam. Irau tiliŋ vaen paghu izila patu muŋgina to tigharaata pa mekmek uli ne maau. Pasa, vaen paghu pale isar, ve igham patu muŋgina diŋia ve ivavaal. Ghoro vaen imaliŋ, ve patu paam isami. Tovenen vaen paghu izila patudi papaghu, ghoro poia.” \rq Mbaŋ 15:1-29; Ro 10:4; Hib 8:13 \rq* \s1 Tamtoghon Natu iŋgin umbom patabuaŋ to Maaron \r (Mt 12:1-8; Lu 6:1-5) \p \v 23 Umbom patabuaŋ eez, Yesu toman taghoniiŋa toni tilaghlaagh ila uum to wit lolodi, ve taghoniiŋa toni tiŋgoor wit anoŋa pida, ve tighan. \rq Lo 23:25 \rq* \m \v 24 Tovenen ndiran tutuuŋa pida to tineep tigharau di, tighason Yesu tighaze: “Ai, ughita! Pughu vena to taghoniiŋa tiom tigham ŋgar tonenen? Aazne, nene sawa to uraat maau. Nene umbom patabuaŋ to Maaron. Ŋgar to tighami, nene iyel pa tutuuŋ to umbom patabuaŋ.” \rq Igham 20:10, 34:21 \rq* \p \v 25-26 Yesu isaav padi ighaze: “Kamos to isavia sawa to kinik David yesŋa ndita pida timbool pa aniiŋ ve pitool di, yam awaata rita, ma maau? Kamos tonenen isaav tovene: Sawa to Abiata ye daba to watooŋrau, David ilooŋ ila mbeez (o haus sel) patabuaŋ to Maaron, ve igham mberet patabuaŋ to tighuri ila Maaron nagho. Mberet tonowen tutuuŋa tovene: Ival tiina irau tighan maau. Yes ndiran to watooŋrau moghon, ghoro tighani. Eemoghon David igham mberet tonenen ve ighani, ve irei pida pa tamtoghon toni ve tighan paam.” \rq Wkp 24:5+; 1Sam 21:4+ \rq* \p \v 27 Ghoro Yesu ipasob saveeŋ toni ighaze: “Maaron ighur umbom patabuaŋ pa iuul tamtoghon. Ighur tamtoghon pa tinim mbesooŋa pa umbom patabuaŋ ne maau. \rq Igham 23:12 \rq* \m \v 28 Tovenen Tamtoghon Natu, ye Tiina to iŋgin umbom patabuaŋ to Maaron.” \rq Kol 2:16-17 \rq* \c 3 \s1 Yesu igharaat ŋgeu eez to nima imaat \r (Mt 12:9-14; Lu 6:6-11) \p \v 1 Tineep le umbom patabuaŋ ite ivot, ghoro Yesu ilooŋ ila rumai eez. Ve ŋgeu eez inepneep toman di. Nima eez imaat. \v 2 Ndiran tutuuŋa pida tinepneep toman di paam. Yes tighaze tipayoon Yesu pa savsaveeŋ. Tovenen timbatuti tighaze tighita: Pale igharaat ŋgeu tonenen ila sawa to umbom patabuaŋ, ma maau? \v 3 Yesu isaav pa ŋgeu to nima imaat ighaze: “Unum uyoon sualen.” \p \v 4 Ghoro ighason ndiran tutuuŋa tonenen ighaze: “Laak, ŋgar sine to yam aghita aghaze deŋia itaghon tutuuŋ to umbom patabuaŋ? Tauul tamtoghon ve tagham poian di, ma tagham samin di? Tagham mulin di pa pataŋani todi, ma tarab di timaat?” Yesu isavia saveeŋ tonenen ve neneeŋadi moghon. Irau tipamuul aliŋa maau. \rq Lu 14:3 \rq* \m \v 5 Tovenen Yesu ate malmal ve mata ibelbel padi. Pasa, ŋgar todi iyaryaaŋ kat, ve lolodi isamin ŋgeu tonenen rita maau. Eemoghon lolo ipataŋan padi paam. Ghoro isaav pa ŋgeu to nima imaat ne ighaze: “Upaat nimam.” Tovenen ŋgeu tonenen ipaat nima le poia muul. \v 6 Tauto ndiran tutuuŋa to tineep toman di, timundig tivot tila pumuri, ve yesŋa ndiran pida to tiluplup toman Erod, tilup di ve tikaal ataam pa tirab Yesu imaat. \rq Mt 22:15+; Yo 5:16 \rq* \s1 Ival tiina titaghon Yesu \r (Mt 4:24-25, 12:15-16; Lu 6:17-19) \p \v 7 Yesu toman taghoniiŋa toni tipul ndug tonowen, ve tizila muul pa ya naliu Galilaia. Ve ival tiina kat to Galilaia titaghon di ve yesŋa tila. \v 8 Ve yes moghon maau. Tamtoghon katindi to Yudea, Yerusalem, ve Idumea, toman tamtoghon naol to ndug pida to tineep ila ya Yordan paŋa ite, tila toman di. Ve taan suruvu to ndug Tiro ve Sidon tamtoghona paam, tilooŋ Yesu varu pa mbeb naol to ye ighamgham di ne. Tovenen tisob tila tighaze tighita. \v 9 Ival tiina tonenen tila tiluvut Yesu. Tovenen ye isaav pa taghoniiŋa toni tigham waaŋ eta inim isaŋan pani. Ighaze tamtoghon tigiriŋi, ghoro iza waaŋ ve ila ipot saguan. \v 10 Pasa, Yesu igharaat moroghooŋa katindi le tinidi popoia. Tovenen ival tisob to timorooŋ, tiwandiron di tighaze le tikisi. \p \v 11 Yes to avuvu samsamiadi tizeev di, sawa isob to tighita Yesu, titaptap tizi taan ila ye nagho, ve timboboob aliŋadi tiina tighaze: “Yom Maaron Natu!” \rq Mk 1:24,34; Lu 4:41; Mbaŋ 19:15 \rq* \m \v 12 Eemoghon Yesu iyaan di, ve iŋgalsekin di ariaŋa ighaze tivotia iza ighazooŋ malep. \s1 Yesu ighur tamtoghon saaŋgul ve ru tinim taghoniiŋa toni \r (Mt 10:1-4; Lu 6:12-16) \p \v 13 Muri ghoro, Yesu izala pa lolooz eez, ve ipoi tamtoghon pida to ye lolo padi ne, tinim toni. \v 14-15 Ve ighur tamtoghon saaŋgul ve ru tinim taghoniiŋa toni. Leso tineep tomani, ve muri pale imbaaŋ di tila pa tivotia varu poia. Ve irei tapiri irau di, ve ighur avuvu samsamiadi tisob tineep ila sambadi. Leso tindiir di tighau. \p \v 16 Ndiran saaŋgul ve ru tonowen, izadi tovene: Simon (ye, Yesu iwaat iza ite ighaze Petrus), \v 17 ve Zebedi ndinatu ru, Yakobus yesuru tazi Yoan. (Ndiran ru tonene, Yesu iwaat di ighaze ‘Boanerges.’ Izadi tonene, pughu tovene: ‘Lalaav ndinatu.’) \rq Lu 9:54 \rq* \m \v 18 Ve Andreas, Pilip, Batoromai, Matayu, Tomas, Yakobus ite to Alpai natu, Tadeus, Simon ite to iyoon toman yes Selot,\f + \fr 3:18 \ft Selot, nene lupuuŋ eez to yes Yuda to tighaze tizurun gavman to Rom tighau. \f* \m \v 19 ve Yudas Iskariot to muri ighur Yesu ila koia nimadi. \s1 Yesu koia tighaze ye igham uraat toman Sadan tapiri \r (Mt 12:22-32; Lu 11:14-23, 12:10) \p \v 20 Yesu toman taghoniiŋa toni timuul tila pa ruum, ve ival tiina tinim tilup toman di muul. Tovenen ledi sawa rita to ghanghaniiŋ maau. \rq Mk 6:31 \rq* \m \v 21 Yesu siŋ toni pida tilooŋ varu pa mbeb naol to ye ighamgham di, ve tila tighaze tikisi. Pasa, tighaze ŋgar toni iwaghamgham. \rq Yo 7:5, 10:20 \rq* \p \v 22 Ndiran ŋgara pida to tutuuŋ tineep Yerusalem ve tinim, ve tiŋgal saveeŋ pani tighaze: “Belsebul, daba to avuvu samsamiadi, izeeva ve ipaloti. Tauto ye le tapiri pa indiir avuvu samsamiadi tighau.” \rq Mt 9:34 \rq* \p \v 23 Tovenen Yesu ipoi di tinim, ve isavia saveeŋ palelaaŋ tonene padi ighaze: “Vena, pale Sadan ighur koi pa tau ndita, ve indiir di tighau? Maau. \v 24 Ighaze kinik eta toman tamtoghon toni tiwaghurun koi pa taudi, ve tivalag di tineep ledi ledi, yes irau tiyoon ariaŋa maau. \v 25 Ve ruum paam. Ighaze tamtoghona tiwaghurun koi pa taudi, ve tivalag di tineep ledi ledi, yes irau tiyoon ariaŋa maau. \v 26 Sadan tovene paam. Ighaze imundig ve igham malmal pa tau ndita, ma tamtoghon toni tiwaghurun koi pa taudi ve tiwavalagun di, nene irau iyoon iyaryaaŋ muul ne maau. Tapiri ighaze isob. \p \v 27 “Tamtoghon eta irau ilooŋ ila ruum to ŋgeu ariaŋa eta ve iyou mbeb toni sorok ne maau. Ye irau itatan ŋgeu ariaŋa tonenen tapiri ve ikaui pa ravraav le isob, ghoro iyou mbeb tisob to tineep ilooŋ ila ruum toni lolo. \rq Kol 2:15; 1Yo 3:8, 4:4; Syg 20:2 \rq* \s1 Sosor to tamtoghon tigham pa Avuvu Patabuaŋ \r (Mt 12:31-37; Lu 12:10) \p \v 28 Onoon kat, you nasaav payam: Sosor isob to tamtoghon, ve saveeŋ samsamia naol to tipiyaava pa Maaron, nene Maaron irau ireua padi. \v 29 Eemoghon ighaze ŋgeu eta ipiyaav saveeŋ samia iŋarua Avuvu Patabuaŋ ve iveleg uraat toni, sosor tovene, Maaron irau ireua maau. Maau kat. Pale ineep le alok.” \rq Mt 12:31+; Lu 12:10; Hib \rq* \p \v 30 Yesu isavia saveeŋ tonenen padi pasa, yes tighaze avuvu samia izeeva. \s1 Yesu tina ve nditazi \r (Mt 12:46-50; Lu 8:19-21) \p \v 31 Sawa tonenen, Yesu tina ve nditazi tinim tivot. Yes tiyoon pumuri, ve timbaaŋ pa Yesu tighaze ivot ila todi. \v 32 Sawa tonenen, ival tiina tirou luvutin Yesu. Yes tisaav pani tighaze: “Ou, tinam ve nditazim tinim tiyondyood pumuri we. Tighaze tighita ghom.” \p \v 33 Yesu ipamuul aliŋadi ighaze: “Tinaŋ sei, ve nditazig sei masin?” \v 34 Ghoro mata ila pa ival tiina to tiluvuti, ve isaav padi ighaze: “Nene you nditinaŋ ve nditazig. \v 35 Pasa, sei to ighaze itaghon Maaron lolo, nene inim you tazig, livug, ve tinaŋ.” \rq Ro 8:29; Hib 2:11+ \rq* \c 4 \s1 Saveeŋ palelaaŋ to suruvuuŋ uuv \r (Mt 13:1-9; Lu 8:4-8) \p \v 1 Yesu ila ivot ya naliu dige, ve ipamundigin uraat toni muul to patoŋaaŋ tamtoghon pa Maaron aliŋa. Sawa tonenen, ival tiina kat tila tiluvuti tighaze tilooŋ saveeŋ toni. Tovenen ye iza waaŋ eez, ve tipanduura ivot ila ris. Ghoro mbole izi, ve ivotia Maaron aliŋa padi. Ve ival tiina tonowen tineep izi naari, ve tighurghur taliŋadi pa saveeŋ toni. \v 2 Yesu ipatoot di pa mbeb naol ila saveeŋ palelaaŋ. Ye isaav padi ighaze: \p \v 3 “Alooŋ. Sawa eez, ŋgeu eez igham wit uve, ve ila uum toni ighaze isuruuv di. \v 4 Sawa to ye isusuruuv uuv tonowen, pida titaptap tizi ataam. Tovenen man tiroov tila ve tighan suvun di. \v 5 Ve pida titaptap izi ndug to boŋar tiina ineep izila sila, ve taan ris moghon ineep izala pogho. Tauto titub rikia tiza. \v 6 Eemoghon sawa to ndag ighaaz ve taan ituntun, wit tonowen rauadi timalai ve timatmaat. Pasa, wariadi tizila kat maau. \v 7 Ve uuv pida titaptap ila waar mata mata lolodi. Tovenen waar tonowen titub toman wit tiza, ve tiwakaun di le anoŋadi maau. \p \v 8 “Eemoghon uuv pida titap tizala taan poia. Tovenen tipaar tiza le titub pooi, ve anoŋadi katindi. Pida anoŋadi irau tamoot ee saaŋgul (30), pida anoŋadi irau tamoot tol (60), ve pida anoŋadi irau tamoot liim (100).” \p \v 9 Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ tonenen le isob, ghoro ipariaaŋa ighaze: “Tamtoghon to ighaze le taliŋa, ye irau ilooŋ saveeŋ tonene, ve igham ŋgar pani pooi!” \s1 Pughu to Yesu isavsaav ila saveeŋ palelaaŋ \r (Mt 13:10-17; Lu 8:9-10) \p \v 10 Ival tiina tonenen tipul di ve tila, ve muri ghoro, Yesu toman taghoniiŋa toni saaŋgul ve ru ve ndiran pida, yes moghon tineep. Yes tighasoni pa saveeŋ palelaaŋ toni pughu, \v 11 ve Yesu isaav padi ighaze: “Pooz to Maaron, nene ŋgara yoŋgaaŋ. Eemoghon yam, Maaron igham poian gham ve ipaghazoŋan gham pa ŋgar tonenen. Ve yes to tineep ila pooz toni lolo maau, tiloŋlooŋ mos ila saveeŋ palelaaŋ moghon. [Pasa, lolodi ivool wa.] \q1 \v 12 Tauto pale matadi tighita mbeb, eemoghon irau tighilaal pughu maau. \q2 Ve taliŋadi tilooŋ saveeŋ, eemoghon irau tigham ŋgar pani maau. \q2 Ve inimale tighilaal mbeb pughu ve tigham ŋgar pani, tone titoor ŋgar todi, ve Maaron ireu sosor todi.” \rq Is 6:9+; Yo 12:40; Mbaŋ 28:26+; Ro 11:8 \rq* \s1 Saveeŋ palelaaŋ to suruvuuŋ uuv pughu \r (Mt 13:18-23; Lu 8:11-15) \p \v 13 Yesu isaav padi muul tovene: “Ighaze aghazooŋ pa saveeŋ palelaaŋ tonene pughu maau, nene pale awatag saveeŋ palelaaŋ pida pughudi vena? \v 14 Wit uve to ŋgeu tonenen isuruuv di, nene iza to Maaron saveeŋ toni. \rq 1Pe 1:23 \rq* \p \v 15 “Uuv pida to titaptap tizi ataam, nene iza to tamtoghon to tilooŋ Maaron aliŋa, eemoghon rikia moghon Sadan ila ve isad saveeŋ tonowen ighau pa lolodi. \p \v 16 “Ve uuv pida to titaptap izi ndug to yaam tiina ineep izila sila ve taan ris moghon ineep izala pogho, nene iza to tamtoghon to tilooŋ Maaron aliŋa, ve rikia moghon tighami toman lolodi poia kat. \v 17 Eemoghon saveeŋ tonowen ineep tuŋia ila lolodi maau. Yes tinimale aniiŋ to waria izila kat taan lolo maau. Tovenen tiyoon tuŋia ris, ve ighaze tamtoghon tigham samin di, ma pataŋani ite paam ivot padi pasa, titaghon Maaron aliŋa, nene rikia moghon titap ve tighur muridi pa Maaron. \p \v 18 “Ve uuv pida to titaptap ila waar mata mata lolodi, nene iza to tamtoghon to tilooŋ saveeŋ to Maaron. \v 19 Eemoghon pataŋani naol to taan, toman mbaliiŋ ve mbeb popoiadi naol to taan to tamtoghon lolodi igham pani, nene ighamun ŋgar todi. Tovenen saveeŋ to ineep ila lolodi ne, ighur anoŋa eta ivot maau. \rq Mt 19:23+; Lu 12:15; 1Tim 6:9,17; 1Yo 2:15+ \rq* \p \v 20 “Ve uuv pida to ŋgeu tonenen isuruuv di ila taan poia, nene iza to yes to tilooŋ saveeŋ to Maaron, ve tighami toman lolodi poia. Tovenen ghurla todi ighur anoŋa popoia katindi. Pida, anoŋadi tivot irau tamoot ee saaŋgul (30), pida, anoŋadi irau tamoot tol (60), ve pida anoŋadi irau tamoot liim (100).” \rq Yems 1:25 \rq* \s1 Saveeŋ palelaaŋ to lam \r (Lu 8:16-18) \p \v 21 Yesu isaav padi muul ighaze: “Laak, ighaze tamtoghon tigham lam eta inim, pale tipakudi pa oon, ma tizeeva ila watiŋ samba? Maau. Tisaroni iza imonau. \rq Mt 5:15; Lu 11:33 \rq* \m \v 22 Tovenen mbeb eta irau iyooŋ maau. Mbeb tisob to tiyooŋ, nene pale tipaghazoŋan di, leso tineep ghazooŋa. Ve ŋgar tisob to ŋgozaaŋ, nene pale tivot tighazooŋ. \rq Mt 10:26; Lu 12:2 \rq* \m \v 23 Tamtoghon to ighaze le taliŋa, ye irau ilooŋ saveeŋ tonene ve igham ŋgar pani pooi.” \p \v 24 Ghoro Yesu isaav padi muul ighaze: “Aghur taliŋamim pa saveeŋ to aloŋlooŋa, ve agham ŋgar pani pooi. Pasa, sa ŋgar to ighaze yam agham pa saveeŋ tonene, Maaron pale ipamuula payam. Ighaze azuaria gham pa agham ŋgar pani pooi ve ataghoni, nene pale Maaron igham lemim ŋgar pida paam. \rq Mt 7:2; Lu 6:38 \rq* \m \v 25 Pasa, tamtoghon to ighaze iwatag Maaron aliŋa ve itaghoni, nene pale Maaron iseeŋ ŋgar toni pa ŋgar pida muul. Eemoghon ighaze tamtoghon eta iwatag Maaron aliŋa ris, ve itaghoni maau, nene pale Maaron ipas ŋgar ris to ineep to tamtoghon tonenen ighau pani, ve ye ineep sorok.” \rq Mt 13:12, 25:29; Lu 19:26 \rq* \s1 Saveeŋ palelaaŋ to aniiŋ uve to itub iza \p \v 26 Yesu isaav padi muul ighaze: “Pooz to Maaron ŋgara, nene inimale ŋgeu eez to igham wit uve, ve ila isuruuv di ila uum, ve isasaŋan. \v 27-28 Mboŋ to naol ne, ye ighengheen. Ve ndag to naol ne, imundig ila ighamgham uraat toni pida. Ataam to aniiŋ itub iza pani, nene ye iwatagi maau. Taan tau, to igham aniiŋ tonenen itub. Tovenen paradi tiŋgig pa taan tiza muuŋ, ghoro rauadi tivot, ve tighur anoŋadi. \rq Yems 5:7 \rq* \m \v 29 Sawa to aniiŋ imatu, ŋgeu tonenen rikia moghon ila toman buza, ve imbut motmotini. Pasa, sawa to ŋgogaaŋ aniiŋ, tauto ivot wa.” \rq Syg 14:15+ \rq* \s1 Saveeŋ palelaaŋ to mastet uve \r (Mt 13:31-32; Lu 13:18-19) \p \v 30 Yesu isaav muul ighaze: “Pooz to Maaron, ŋgara vena? Pale tasavia iza to sa? \v 31 Nene inimale mastet uve. Mastet uve, nene gegegeu kat.\f + \fr 4:31 \ft Mastet uvedi, nene gegegeu kat tinimale ndog atulu ma mbuas uvedi. \f* \m Mbeb tisob to taan uvedi tintina tilib pani. \v 32 Eemoghon ighaze tasuruuv mastet uve ila taan, nene pale itub iza tiina inimale ai, le ilib pa ndoor tisob to uum, ve ighur boga tintina paam. Tovenen man to tirovroov ila tata paroŋania, yes irau tirei rumadi izala boga, leso tineep ila mastet tonenen yavyaava.” \p \v 33 Yesu ivotia Maaron aliŋa pa tamtoghon ila saveeŋ palelaaŋ katindi tovene. Leso iraurau padi pa tilooŋa ve tigham ŋgar pani. \v 34 Tovenen sawa isob to ye ivotia mos pa ival tiina, isavsaav ila saveeŋ palelaaŋ moghon. Eemoghon sawa to yesŋa taghoniiŋa toni moghon tineep, ye ipaghazoŋan saveeŋ isob pughu padi. \s1 Yesu isaav, ve yaghur ve dibom imaat \r (Mt 8:23-27; Lu 8:22-25) \p \v 35 Ndag ee moghon tonenen, Yesu toman taghoniiŋa toni tinepneep le rabrab izi, ghoro ye isaav padi ighaze: “Yo, anim tavool tala pa ya naliu paŋa ite.” \v 36 Tovenen tighur ival tiina tila, ve taghoniiŋa toni tiza waaŋ to Yesu ineep izala pogho ne, ve tivot tila. Waaŋ pida tila toman di paam. \v 37-38 Yesu iwat daba ila ali, ve izi igheen ila waaŋ mbole. Igheen le lolo imaagh. Mala maau ve yaghur tiina kat imundig, le ipei dibom tintina. Ereman ivon ila waaŋ lolo le rismoghon timarub. Tovenen taghoniiŋa toni tivaaŋa, ve tisaav pani tighaze: “Patoŋaaŋ, umundig lak! Yom ugham ŋgar pait, ma maau? Paam talaleed tonene!” \p \v 39 Yesu imundig, ve isaav ariaŋa pa yaghur inimale yanooŋi. Ghoro isaav pa dibom ighaze: “Ai, iraua! Atem izi!” Rikia moghon yaghur imaat, ve taun tiina izi. \v 40 Ghoro Yesu isaav pa taghoniiŋa toni ighaze: “Yam amatughez pasa? Aghur ila sone?” \v 41 Taghoniiŋa toni tighita mbeb gharatooŋa tonenen, ve matughezaaŋ tiina kat igham di. Ve tiwasavon di tighaze: “Wai, ŋgeu tonene sei kat, to yaghur ve dibom paam tilooŋ aliŋa ve titaghoni?” \rq Mbo 65:7, 89:9, 107:29 \rq* \c 5 \s1 Yesu indiir avuvu samsamiadi katindi pa ŋgeu eez \r (Mt 8:28-34; Lu 8:26-39) \p \v 1 Yesu toman taghoniiŋa toni tiraav tila tilooŋ naari to yes Gerasa to ineep ila ya naliu Galilaia paŋa ite. \v 2-4 Ndug tonowen, ŋgeu eez inepneep. Ye, avuvu samsamiadi katindi tizeeva, ve moghon moghon inepneep ilooŋ ila yaam saambu pida to tigharaat di tinim naal pa mateeŋa. Sawa to Yesu iyaat izi pa waaŋ, ŋgeu tonowen ipul ina to yaam saambu we, ve ilaagh iŋarua Yesu ila. Ŋgeu tonenen, sawa naol tikaui pa ravraav toman sen. Eemoghon ikuup motmotin di, ve ighau ila. Pasa, ye tapiri tiina kat. Tovenen tamtoghon eta irau ikisi ve ikaui muul maau. Ve tamtoghon eta irau ighami ate izi ne maau. \v 5 Mboŋ ve ndag, iwalaghlaagh ila lolooz, ve iloŋlooŋ ila yaam saambu to tigharaat di tinim naal pa mateeŋa. Ve sawa isob, imboboob sorok, ve ighoghorot tau pa yaam to ledi matadi. \p \v 6 Ye ighita Yesu to saguan we, ve ilaan iŋarua ila, ve itap izi Yesu nagho. \v 7-8 Yesu isaav pani ighaze: “Yom avuvu samia, ughau pani!” \p Tovenen avuvu samia tonowen igham ŋgeu tonenen imboob aliŋa tiina kat ighaze: “Aii, Yesu! Yom Maaron Tiina To Ilib Pa Ndimaronŋa Tisob Ne Natu. Unum sualen pasa? You nambaaŋ ilat payom? You nataŋ roran ghom pa Maaron iza, ughur yabyabuuŋ payou malep!” \rq Mt 25:41; Mk 1:24; Yems 2:19 \rq* \p \v 9 Yesu ighasoni ighaze: “Izam sei?” \p Ye ipamuul aliŋa ighaze: “You izag Legion\f + \fr 5:9 \ft ‘Legion,’ nene saveeŋ Latin. Rouŋ eez to ndaaba irau tamtoghon 6000, yes Roma tiwaata tighaze ‘Legion.’ \f* \m (o ‘Ndiŋndiŋ Ndiŋndiŋ’). Pasa, yei ival kat.” \p \v 10 Ghoro avuvu samia tonenen itaŋ roran Yesu ariaŋa ighaze indiir di tighau pa taan suruvu tonowen malep. \v 11 Ndug tonowen, ŋgai katindi tinepneep ila lolooz dige, ve tighanghan. \v 12 Tovenen avuvu samsamiadi to tizeev ŋgeu tonenen titaŋ roran Yesu tighaze: “Ughur ghei niŋarua ŋgai tonowen. Upul ghei nilooŋ nila lolodi.” \p \v 13 Yesu iyok padi, tovenen tipul ŋgeu tonenen, ve tiŋarua ŋgai tonowen tila le tizeev di tilooŋ tila lolodi. Ghoro tilaan taghon ndariri tizila, ve tiyatov di tizila ya lolo, ve tighun ya le tisob timatmaat. Ŋgai to timaat ne, irau ndiŋndiŋ ru (2000) ma venen. \p \v 14-15 Yes to tiŋginŋgin ŋgai, tighita mbeb tonenen, ve tighau tila tipaesia varu izi paanu todi ve ndug pida to tineep tigharau di ne paam. Tovenen tamtoghon tisob tila tighaze tighita mbeb to ivot. Tila tivot to Yesu, ve tighita ŋgeu to muuŋ avuvu samsamiadi katindi tizeeva, ŋgar toni ivot poia wa. Ye indudi pa nonogiiŋa ve mbole izi inepneep. Tovenen matughezaaŋ tiina igham di. \v 16 Ghoro yes to tineep ve tighita mbeb to ivot pa ŋgeu tonenen ve ŋgai, tipaesia mbeb tonenen pa tamtoghon. \v 17 Ival tiina tilooŋ paesiiŋ todi, ve titaŋ roran Yesu tighaze ipul ndug todi, ve ila pa ndug ite paam. \p \v 18 Tovenen Yesu imuul ila ighaze iza waaŋ ve yesŋa taghoniiŋa toni timuul tila. Sawa tonenen, ŋgeu to muuŋ avuvu samsamiadi katindi tizeeva, ye inim ve itaŋ rorani ighaze iyok, ghoro iza todi ve yesŋa tila. \v 19 Eemoghon Yesu iyok pani maau. Isaav pani ighaze: “Umuul ula pa paanu tiom, ve usavia uraat tiina to Maaron igham payom ne varu pa nditam. Pasa, Maaron lolo isamin ghom ve iuul ghom uneep pooi.” \p \v 20 Tovenen ŋgeu tonenen imuul ila, ve ivotia uraat tiina to Yesu igham pani ne varu irau ndug ndug to tineep ila taan suruvu to Dekapolis. Ival tisob to tilooŋ saveeŋ toni, ruŋadi iza pa Maaron tapiri le ŋgar todi isob. \s1 Yesu igharaat liva eez, ve ipamundigin Yairus natu liva pa mateeŋ \r (Mt 9:18-26; Lu 8:40-56) \p \v 21 Yesu toman taghoniiŋa toni tigham waaŋ, ve timuul tila pa ya naliu paŋa ite. Sawa to tila tilooŋ, ival tiina kat tila tiluvut Yesu izi naari. \v 22 Ghoro daba eez, iza Yairus, ila ivot. Iza Yairus. Ye yesŋa ndiran pida tiŋgin paanu tonowen rumai todi. Ye ighita Yesu, ve iput aghe izi Yesu aghe pughu, \v 23 ve itaŋ rorani ighaze: “Tiina tiou, natug liva igharau ighaze imaat. Unum tala ruum tiou, ve ughur nimam izala pogho. Leso imaat sob, ve tini poia muul.” \p \v 24 Tovenen Yesu itaghoni ve yesuru tila. Tilaghlaagh tila, ve ival tiina tikeet titaghon di. Yes tiwandiron di le tigiriŋ Yesu paam. \v 25 Liva eez ilaagh itaghon di paam tila. Ye, moroghooŋ to ndiliva ikisi irau ndaman saaŋgul ve ru wa. \v 26 Uraata katindi to moroghooŋa titoova pa tiuuli, ve ye iyamaan yabyabuuŋ tiina ila nimadi, ve ipul yaam toni isob pa gholiiŋ di. Eemoghon todi eta irau iuuli maau. Maau kat. Yes totoova, eemoghon tigham le moroghooŋ toni isami kat. \v 27-28 Liva tonowen ilooŋ Yesu varu wa. Tovenen mata iŋgal ighaze: “You nakis nonogiiŋa toni rita, ghoro moroghooŋ tiou tonene isob, ve tinig poia.” Tauto ila itaghon ival tiina tonowen, ve ilooŋ ila lolodi, ve indirndiir ila ila le ikis Yesu nonogiiŋa toni. \rq Lu 6:19 \rq* \p \v 29 Rikia moghon, siŋ imot pani, ve iyamaan tau ighaze tini poia wa. \v 30 Ve Yesu paam, iyamaan tau ighaze tapiri to ulaaŋ igham tamtoghon eta wa. Tovenen indaleel, ve mata ila pa ival tiina, ve ighason di ighaze: “Ai, sei ikis nonogiiŋa tiou?” \p \v 31 Taghoniiŋa toni tipamuul aliŋa tighaze: “Pughu vena to ughason ughaze sei ikis ghom? Ughita. Nene ival tiina tiluvutin ghom ve tiwandiron di. Eta avaat igiriŋ ghom.” \p \v 32 Eemoghon Yesu mata inesnes ighaze ighita sei kat to igham ŋgar tonenen. \v 33 Liva tonenen iwatag mbeb to ivot pani ne. Tovenen matughezaaŋ tiina ighami le tini irur, ve ila iput aghe izi Yesu nagho. Ghoro ivotia mbeb tisob to tivot pani ne. \p \v 34 Yesu isaav pani ighaze: “Livug, ghurla tiom, tauto iuul ghom ve tinim poia wa. Ula toman lolom poia.” \rq Mk 10:52; Lu 7:50, 17:19 \rq* \p \v 35 Yesu isavsaav sone, ve ndiran pida tineep Yairus ruum toni ve tinim, ve tipaes pani tighaze: “Olman, ughereb sorokin patoŋaaŋ tonanan inim pasa? Natum liva imaat wa.” \p \v 36 Eemoghon Yesu taliŋa irab saveeŋ todi. Tovenen isaav pa Yairus ighaze: “Umatughez malep. Ukis ghurla tiom ariaŋa.” \v 37 Ghoro iŋgalsekin ival tiina ighaze tila tomani malep. Ve igham Petrus, Yakobus, ve tazi Yoan, ve yes moghon tila. \v 38 Tila tivot ruum to Yairus, ve Yesu ighita tamtoghon titaŋtaŋ pa liva kainaŋen toman oroor tiina, ve tiloŋlooŋ tivotvot pa ruum lolo. \v 39 Tovenen ilooŋ ila ruum lolo, ve isaav padi ighaze: “Pughu vena to yam ataŋtaŋ ve aghamgham oroor tiina? Liva kainaŋen imaat maau. Ye igheen.” \p \v 40 Yes tilooŋ saveeŋ toni tonene, ve tiŋiŋ pani. Yesu izurun di tisob tivot tila pumuri. Ghoro igham liva kainaŋen tina ve tama, toman taghoniiŋa toni tol tonenen, ve yesŋa tilooŋ tila ruum lolo to liva kainaŋen igheen pani. \v 41 Yesu ikis nima, ve isaav pani ighaze: “Talita kum!” Saveeŋ tonene, pughu tovene: “Liva kainaŋen, you nasaav payom: Umundig!” \rq Lu 7:14 \rq* \m \v 42 Rikia moghon mata iyaryaar, ve imundig ilaagh. Liva kainaŋen tonenen, ndaman toni irau saaŋgul ve ru. Tamtoghon tighita mbeb gharatooŋa tonenen, le ruŋadi iza ve ŋgar todi isob. \rq Yo 11:43+ \rq* \m \v 43 Eemoghon Yesu iŋgalsekin di ariaŋa ighaze tisavia mbeb tonenen varu pa tamtoghon eta malep. Ghoro isaav padi ighaze tigham aniiŋ inim, leso liva kainaŋen ighan. \c 6 \s1 Tamtoghon to Nasaret matadi velegin Yesu \r (Mt 13:53-58; Lu 4:16-30) \p \v 1 Yesu ipul ndug tonowen, ve imuul ila pa ndug toni pughu. Ve taghoniiŋa toni titaghoni ve yesŋa tila. \v 2 Sawa to umbom patabuaŋ, Yesu ilooŋ ila rumai todi, ve ipatoot di pa Maaron aliŋa. Tamtoghon katindi to tilooŋ saveeŋ toni, ruŋadi iza pa ŋgar toni, ve tisaav tighaze: “Wai, ŋgeu tonene igham ŋgar ve tapiri tiina tonene izi sine? Ŋgar popoia to isasavia di ne, ye igham di ila to sei? Pughu vena to uraat gharatooŋadi naol tivotvot ila ye nima? \rq Yo 7:15 \rq* \m \v 3 Vena, ye to ndug ite, to takankaan pani ne? Ye, ŋgeu sorok to reiŋ ruum moghon. Maria natu. Ve nditazi Yakobus, Yoses, Yudas, ve Simon, toman ndilivu tisob, to tinepneep toman ghiit ne.” Tovenen matadi velegini, ve lolodi pa tighur ila toni maau. \rq Yo 6:42 \rq* \m \v 4 Tauto Yesu isaav padi: “Ighaze tamtoghon eta inim propet to Maaron, nene pale tau ndug toni pughu toman siŋ toni, ve yes to tineep tomani ila ruum toni ne, matadi velegini. Eemoghon ighaze ye ila ndug ite, nene pale titandag pani ve tipait varu.” \rq Yo 4:44 \rq* \p \v 5 Tovenen Yesu irau igham mbeb gharatooŋa tiina eta izi tonowe maau. Ye ighur nima izala moroghooŋa eŋaeŋa poghodi le tinidi popoia. \v 6 Ve igham ŋgar naol pa ndug toni pughu: Pughu vena to yes tighur ila toni maau? \p Tovenen Yesu imundig, ipul ndug toni pughu, ve ilaghlaagh irau ndug ndug, ve ipatoot di pa Maaron aliŋa. \s1 Yesu imbaaŋ taghoniiŋa toni saaŋgul ve ru pa uraat \r (Mt 10:5-15; Lu 9:1-6) \p \v 7 Ghoro ipoi taghoniiŋa toni saaŋgul ve ru tinim, ve ighur di ruŋaruŋa ighaze tila pa uraat. Ve irei tapiri irau di, ve ighur avuvu samsamiadi tineep ila sambadi, leso tindiir di tighau. \v 8-9 Ve isaav padi tovene: Sawa to tila, yes irau tilaagh toman mbeb naol maau. Tighur duduuŋa to aghedi, ve tikis titi moghon. Irau tigham mbeb inimale aniiŋ ve pelpeel maau, ve yaam eta irau ineep ila lugluug todi maau. Nonogiiŋa todi paam, irau tigham ruŋaruŋa maau. Ee moghon to ineep ila tinidi, nene iraua. \v 10 Ve Yesu isaav padi: “Ighaze yam ala avot ndug eta, ruum sine to tighur gham pani, ghoro aneep ila ruum tonenen moghon le irau apul ndug tonowen ve ala. \v 11 Ve ighaze ndug eta lolodi pa ghamuuŋ gham maau, ve tizurun gham toman saveeŋ tiam, yam atut aghemim, ve ghavuur todi izi,\f + \fr 6:11 \ft Paesiiŋ to saveeŋ waaro tonene ineep ila Mt 10:14. \f* \m ghoro apul ndug tonenen ve ala. Leso inim ghilalooŋ padi pa sosor todi.” \p \v 12 Yesu isavsaav padi le isob, ghoro tila ve tivotia Maaron aliŋa pa tamtoghon ve tisaav padi tighaze: “Yam apul ŋgar tiam samsamia, ve atoor ŋgar tiam ila pa Maaron.” \v 13 Ve tindirndiir avuvu samsamiadi katindi tighaughau, ve timusmus ŋgoreeŋ to oliv izala moroghooŋa katindi poghodi, ve tisuŋ Maaron padi le tinidi popoia muul. \rq Yems 5:14+ \rq* \s1 Mateeŋ to Yoan ŋgeu rughuzaaŋa \r (Mt 14:1-12; Lu 3:19-20, 9:7-9) \p \v 14 Sawa tonenen, Yesu varu ilaan irau ndug naol, ve kinik Erod ilooŋa paam. Tamtoghon pida tighaze: “Nowe avaat Yoan ŋgeu rughuzaaŋa. Ye imaat, ve Maaron ipamundigini pa mateeŋ. Tauto tapiri tiina ineep toni, ve ighamgham mbeb gharatooŋadi.” \rq Mk 8:28 \rq* \m \v 15 Ve tamtoghon pida tighaze: “Maau. Ye avaat propet Ilia to imuul inim.” Ve pida tighaze: “Maau, ye avaat igham uraat inimale propeta muŋginadi pida.” \rq Mt 16:14; Lu 9:19 \rq* \p \v 16 Sawa to Erod ilooŋ Yesu varu, ye isaav pa tau ighaze: “Nowe avaat Yoan. Ŋgeu to nambut motin lua, tauto aazne Maaron ipamundigini pa mateeŋ.” \v 17-19 Ye isaav tovene pasa, mata iŋgal ŋgar to ye igham pa Yoan. Ŋgar tovene: Muuŋ, Erod isad togha Pilip azuwa Erodias ve ivaii. Sawa tonenen, Yoan ilala toni, ve inoknok saveeŋ pani ighaze: “Ŋgar to ugham pa togham azuwa, nene deŋia pa tutuuŋ to Maaron maau.” \rq Wkp 18:16 \rq* \p Yoan saveeŋ toni igham Erod azuwa ate yabyab. Tovenen ikalkaal ataam pa irabi imaat. Eemoghon iraua maau. Tauto Erod imbaaŋ tamtoghon pida tila tikis Yoan, ve tikaui pa ravraav, ve tighuri ilooŋ ila ruum to yabyabuuŋ. Leso igham azuwa lolo poia. \v 20 Erod iwatag ighaze Yoan, ye ŋgeu patabuaŋ, ve ŋgeu deŋia eez ila Maaron mata. Tovenen imatughez pani. Sawa to Yoan isavsaav pani, saveeŋ toni iŋgali le igham ŋgar naol. Eemoghon Erod ighaze le iloŋlooŋ saveeŋ toni. Tauto sawa to Yoan ineep ila ruum to yabyabuuŋ lolo, Erod igham poiani. \p \v 21 Tinepneep le sawa poia eez ivot pa Erodias irab Yoan imaat. Tiza pa sawa to Erod tina ipoopa, ghoro Erod igham ghanghaniiŋ tiina, ve ipoi yes daba to tiŋgin uraat toni, ve yes daba to malmal, toman ndiran pida to Galilaia to izadi tintina ne paam tinim, ve yesŋa tilup di pa ghanghaniiŋ. \v 22 Sawa tonenen, Erodias natu liva ilooŋ ila, ve itor ila matadi, le isad Erod toman ndita tonowen atedi. Tovenen Erod ipiyaav aliŋa pani ighaze: “Wais, sa mbeb to ighaze yom ughason ghou pani, you pale nagham payom!” \v 23 Ve ipariaaŋ saveeŋ mbuaaŋ toni tonowen le iyaryaaŋ kat ighaze: “Onoon sala! Sa mbeb to ighaze ughason ghou pani, you pale nagham payom. Ighaze yom ughaze navalag mbeb tisob to naŋgin di ne, ve nagham lem pida, nene poia paam!” \p \v 24 Erod isavia saveeŋ tonene le isob, ghoro liva paghu ivot ila pumuri, ve ighason tina ighaze: “Vena, pale naghasoni pa sa mbeb?” \p Tina isaav pani ighaze: “Ughasoni pa Yoan ŋgeu rughuzaaŋa daba.” \p \v 25 Tovenen liva paghu rikia moghon ila ivot to kinik Erod muul, ve isaav pani ighaze: “You naghaze yom ughur Yoan ŋgeu rughuzaaŋa daba ila oon, ve ughami inim tiou to aazne.” \p \v 26 Kinik Erod ilooŋ saveeŋ tonene le lolo ipataŋan kat. Eemoghon irau itoor aliŋa muul maau. Pasa, imbua saveeŋ ariaŋa pani ila ndita to yesŋa tilup di pa ghanghaniiŋ ne matadi wa. \v 27-28 Tovenen rikia moghon imbaaŋ ndaaba toni eez ighaze ila imbut motin Yoan lua, ve igham daba inim. Ndaaba tonowen itaghon Erod aliŋa, ve ila imbut motin Yoan lua. Ghoro ighur daba ila oon lolo, ve ighami inim, ve izuzuuna ila to liva paghu tonenen. Ghoro ye ana isakia ila to tina. \p \v 29 Yes taghoniiŋa to Yoan tilooŋ mbeb tonenen varu. Tovenen tila tigham Yoan paatu, ve tila tighuri ilooŋ ila yaam saambu eez to tigharaata inim naal pa mateeŋa. \s1 Yesu ipan tamtoghon ndiŋndiŋ liim (5000) \r (2King 4:42-44; Mt 14:13-21; Lu 9:10-17; Yo 6:1-14) \p \v 30 Yesu mbaŋooŋa toni tigham uraat le isob, ghoro timuul tinim tivot to Yesu, ve tipaes pani pa uraat naol to tigham di, toman saveeŋ isob to tipatoot tamtoghon pani. \v 31 Sawa tonenen, tamtoghon katindi tilala ve tinimnim, le Yesu toman taghoniiŋa toni ledi soso eta to atedi izi ve tighan aniiŋ maau. Tovenen Yesu isaav padi ighaze: “Yo, amundig ve tala pa ndug balim eta. Leso eŋgengiit taneep ve ateed izi.” \p \v 32 Tovenen tigham waaŋ tighaze tila pa ndug balim eez. Leso eŋgendi tineep tonowen, ve atedi izi. \v 33 Eemoghon ival tiina tighita di tiraav tila, ve tighilaal di pa ghaoŋ todi. Tovenen tamtoghon to ndug naol tilaagh taan, ve titaghon Yesu tila. Yesu toman taghoniiŋa toni tighaughau sone, ve ival tiina tonowen timuuŋ tila tivot ndug to Yesu toman taghoniiŋa toni tighaze tila pani, ve tisasaŋan. \v 34 Mala maau ve Yesu toman taghoniiŋa toni anadi tinim tilooŋ ndug tonowen. Yesu ighita ival tiina tonenen, le lolo isamin di. Pasa, yes tineep tinimale sipsip to ledi ŋginiiŋa maau. Tovenen ye ipamundigin saveeŋ toni, ve ipatoot di pa mbeb naol. \p \v 35 Tinepneep le rabrab izi, ghoro taghoniiŋa toni tila tisaav pani tighaze: “Ou, taneep izi ndug balim, ve mboŋ izi wa. \v 36 Usaav pa ival tiina tila pa ndug pida to tineep tataŋgan. Leso tighol adi aniiŋ ve tighan.” \p \v 37 Eemoghon Yesu isaav padi ighaze: “Maau. Yam taumim agham aniiŋ padi ve tighan.” \p Yes tipamuul aliŋa tighaze: “Wai, yom ughaze yei nila nighol aniiŋ pa ival tiina tonene? Ighaze nighol aniiŋ irau yaam denari 200, pale irau di wa?” \p \v 38 Tovenen Yesu isaav padi ighaze: “Ala aghita. Amim mberet piiz inepneep?” \p Yes tila tighita le isob, ghoro timuul tinim, ve tipaes pani tighaze: “Iit aad mberet liim, ve iigh ru moghon.” \p \v 39-40 Ghoro Yesu isaav padi ighaze tighur ival tiina tonenen ila rouŋ rouŋ, ve tisaav padi leso mboledi izi kikiliiŋ popoia tonowen pogho. Tovenen titaghon Yesu aliŋa, ve mboledi izi tonowe tila rouŋ rouŋ. Rouŋ pida irau tamtoghon tamoot liim (100), ve rouŋ pida irau tamoot ru saaŋgul (50). \p \v 41 Ghoro Yesu igham mberet liim toman iigh ru tonowen, ikis di, ve mata izala pa sambam, ve ipait Maaron pa aniiŋ tonenen. Isuŋ le isob, ghoro iteev mberet tonenen, ve ighuri ila taghoniiŋa toni nimadi, leso anadi tila tireii pa ival tiina. Ye igham ŋgar raraate pa iigh ru tonenen paam, ve ival tiina tighan. \v 42 Tovenen ival tisob tighan le apodi isuŋ. \v 43 Ve mberet toman iigh to tighan ve suruvu izi ineep, nene taghoniiŋa toni tiŋgooga, ve tinonog di tila nakaral saaŋgul ve ru le tivon. \v 44 Yes to tighan aniiŋ tonenen, yes nditamoot moghon, irau ndiŋndiŋ liim (5000) ma venen. \s1 Yesu ilaagh izala ya pogho \r (Mt 14:22-33; Yo 6:15-21) \p \v 45 Tighan le isob, ghoro Yesu ipasul taghoniiŋa toni ighaze tiza waaŋ, leso timuuŋ tivool tila pa ndug Betsaida to ineep ila ya naliu paŋa ite. Ve ye ineep, leso ighur ival tiina tonowen timuul tila pa ndug todi todi. \v 46 Ye ighur di tila, ghoro izala pa lolooz eez, leso ineep tonowe ve isuŋ. \rq Mk 1:35 \rq* \p \v 47 Waaŋ to taghoniiŋa toni tiza ve tila, nene ighaughau ila le ivot bodbodaaŋ to ya naliu, ghoro mboŋ izi padi. Ve Yesu eŋgeni izi ineep izi taan. \v 48 Mata ila le ighita pataŋani ivot pa taghoniiŋa toni. Pasa, yes tisoop yaghur ve tila. Tovenen tigham uraat tiina pa ŋgoraaŋ. Yesu inepneep le igharau ighaze ndugitun, ghoro izila naari, ve ilaagh izala ya pogho iŋarua di ila, le ighaze isalib padi. \v 49-50 Taghoniiŋa toni matadi ila le tighita Yesu ilaghlaagh izala ya pogho ve inim. Yes tisob tighita ve tighaze pa mariaam eta. Tovenen matughezaaŋ tiina igham di ve tisaŋeeŋ. \p Eemoghon Yesu rikia moghon ve isaav padi ighaze: “Ai, amatughez malep. Atemim izi. Nene you.” \v 51 Ghoro ila iza waaŋ toman di. Sawa tonene, yaghur ve dibom isob. Taghoniiŋa toni tighita mbeb gharatooŋa tonenen, le ŋgar todi isob. \v 52 Pasa, mbeb gharatooŋa to Yesu igham pa mberet, nene igham ŋgar todi ivot sone. Ledi ghilalooŋ maau pasa, lolodi iyaryaaŋ kat. \rq Mk 8:17 \rq* \s1 Yesu igharaat moroghooŋa katindi izi ndug \r (Mt 14:34-36) \p \v 53 Yesu toman taghoniiŋa toni tivool tila pa ya naliu paŋa ite, ve tilooŋ naari to ndug Genesaret, ve timbit waaŋ todi tonowe. \v 54 Sawa to tiyaat tizi pa waaŋ, ival tiina rikia moghon ve tighilaal Yesu. \v 55 Tovenen tilaan tila, ve tipaesia varu irau ndug tisob to tineep tigharau. Tovenen sawa to ighaze tamtoghon tilooŋ tighaze Yesu ila ivot ndug eta, ghoro timbadbaad moroghooŋa todi izala ndiu, ve tiŋarua tila, leso iuul di. \v 56 Yesu ilaghlaagh irau ndug tintina, ndug geegeu, ve taghon ndug dige dige paam. Sawa to ye ila ivot ndug eta, ghoro tiyou moroghooŋa todi tila maran, ve titaŋ rorani tighaze tikis nonogiiŋa toni dige rita moghon, ghoro poia. Ve ival tisob to tikisi, ye igham di tinidi popoia. \rq Mt 9:20, 14:36; Mbaŋ 19:12 \rq* \c 7 \s1 Tutuuŋ to Maaron ilib pa Yuda nditimbudi tutuuŋ todi \r (Mt 15:1-9) \p \v 1-4 Ndiran tutuuŋa toman Yuda pida paam timbees pa Maaron itaghon tutuuŋ to nditimbudi titaghoni muuŋ ve inim. Ŋgar todi tovene: Irau tighan aniiŋ sorok maau. Timen nimadi itaghon tutuuŋ todi le tiŋgalaaŋ ila Maaron mata, ghoro tighan. Ve ighaze tila nal ina, ve timuul tinim, nene yes irau titir ya izala poghodi, ve timen muun ilale. Leso tiŋgalaaŋ ila Maaron mata muul, ve tighan aniiŋ. Yes ledi tutuuŋ naol tovene. Tutuuŋ pida tiŋarua menuuŋ uur ve rubruub, ve tutuuŋ pida tiŋarua mbeb pida paam. \rq Mt 23:25+ \rq* \p Ndiran tutuuŋa pida toman ŋgara pida to tutuuŋ tipul Yerusalem, ve tila tineep toman Yesu. Yes tighita taghoniiŋa toni titaghon tutuuŋ todi to menuuŋ nimadi maau, ve rikia moghon tighan aniiŋ. Tovenen tighita di, le irau lolodi maau. Pasa, taghoniiŋa toni nimadi iŋgalaaŋ maau, ve tigham aniiŋ ve tighan. \rq Lu 11:38 \rq* \p \v 5 Tovenen tighason Yesu tighaze: “Ughita. Taghoniiŋa tiom nimadi iŋgalaaŋ maau, ve tighan aniiŋ. Pughu vena to titaghon tutuuŋ to nditimbuud maau?” \p \v 6 Yesu ipamuul aliŋadi ighaze: “Yam ndiran kaaromŋa. Aparim taumim sorok pa ghurla tiam! Muuŋ, propet Isaia ivotia Maaron aliŋa waaro eez to deŋia kat pa ŋgar to yam aghamghami. Isaav tovene: \q2 ‘Ndiran tonene tipapait ghou sorok pa avodi uli moghon. \q2 Eemoghon lolodi, nene ineep mala kat payou. \q2 \v 7 Saveeŋ ve tutuuŋ katindi to tipatoot tamtoghon pani, nene itaghon ŋgar tiou maau. Itaghon ŋgar to tamtoghon moghon. \q2 Tauto suŋuuŋ ve mbesooŋ todi to tighamgham payou, nene inim mbeb sorok, ve le anoŋa maau.’” \rq Is 29:13; Kol 2:20+; Tit 1:14 \rq* \p \v 8 Ve Yesu isaav padi muul ighaze: “Tutuuŋ to Maaron tau ighuri, yam apuli wa. Ve tutuuŋ to tamtoghon tighuri, tauto akisi tuŋia ve ataghoni.” \v 9 Yesu iseeŋ saveeŋ toni muul ighaze: “Yam apul murimim pa tutuuŋ to Maaron, ve apuli izi ineeple. Leso apariaaŋ tutuuŋ to nditimbumim tigham payam, ve ataghoni. Ŋgar tovene, yam araua kat! \v 10 Aghita. Tutuuŋ to Mose isaav tovene: \q2 ‘Matam loŋloŋaiŋa pa tamam ve tinam, ve utandag padi. \q2 Ve ‘ighaze tamtoghon eta ipiyaav saveeŋ samia pa tama ma tina, ye irau imaat.’ \rq Igham 20:12, 21:17 \rq* \p \v 11-12 Eemoghon yam asavsaav tovene: Ighaze tamtoghon eta le mbeb to iuul tama ma tina pani, eemoghon igham padi maau, ve isaav padi ighaze: ‘O, mbeb tonene, you irau nagham payam maau. Pasa, nawaat Maaron iza pani wa.’ Ighaze tamtoghon eta igham tovene, ve muri itoor ŋgar toni ve ighaze igham mbeb tonenen pa tama ve tina, yam aŋgalsekini aghaze ye igham tovene malep. \v 13 Tovenen tutuuŋ to nditimbumim tigham payam ve aazne ataghoni, nene igham gham atatan Maaron saveeŋ toni izi inim mbeb sorok. Ve ŋgar tiam naol to aghamgham di, nene raratedi moghon.” \s1 Mbeb to igham tamtoghon tasami ila Maaron mata \r (Mt 15:10-20) \p \v 14 Yesu isavsaav toman di le isob, ghoro ipoi ival tiina tinim toni muul, ve isaav padi ighaze: “Yam asob alooŋ saveeŋ tiou tonene, ve agham ŋgar pani pooi. \v 15-16 Mbeb to tamtoghon tighami ve tighani izila pa apodi ne, eta irau igham di tasami ila Maaron mata ne maau. Ŋgar samsamia to tineep ila lolodi ve tivotvot, tauto tigham di tasami ila Maaron mata.” \rq Mbaŋ 10:14+; Ro 14:14,20; 1Tim 4:4 \rq* \p \v 17 Yesu ipul ival tiina tonowen tineep pumuri, ve ilooŋ ila ruum lolo, ghoro taghoniiŋa toni tighasoni pa saveeŋ toni pughu. \v 18 Ye isaav padi ighaze: “Wai, yam paam lemim ŋgar maau? Aghilaal sone? Mbeb to tamtoghon tigham di ve tighan di, eta irau igham di tasami ila Maaron mata ne maau. \v 19 Pasa, mbeb tovene igham mbeb eta pa lolodi maau. Izila pa apodi moghon, ve mala maau timbebeghazi ilale.” \p Yesu saveeŋ toni tonene ipaghazoŋan ghiit ighaze mbeb to naol ne, nene poia pa ghaniiŋ. Eta irau igham ghiit tasami ila Maaron mata maau. \p \v 20 Ve Yesu isaav muul ighaze: “Ŋgar samsamia to tineep ila tamtoghon lolodi ve tivotvot, tauto tigham di tisami ila Maaron mata. \v 21-22 Pasa, ŋgar samsamia to tineep ila tamtoghon lolodi ve tivotvot, tauto tipamundigin di ve tigham ŋgar samsamia naol inimale: tighur maat, tiyub, tirab tamtoghon imaat, tiwaghamun vaiuuŋ, matadi aniiŋ, tigham didiaaŋ, tigham kaarom, matadi samia tinimale ŋgavuun ve ŋgai, tighur koi pa nditadi to ledi mbeb katindi, tipiyaav saveeŋ samia pa nditadi ve Maaron paam, tipait taudi izadi, ve tigham ŋgar samsamia pida paam tinimale yes to tikankaan pa Maaron. \v 23 Ŋgar samsamia naol tonene to tineep ila tamtoghon lolodi ve tivotvot, tauto tigham di tisami ila Maaron mata.” \s1 Grik tidi eez to Ponisia ighur ila to Yesu ariaŋa \r (Mt 15:21-28) \p \v 24 Yesu ipamundigin laghooŋ toni muul, ve ipul ndug tonowen, ve ilaagh ila ivot taan suruvu to ndug tiina Tair ineep pani. Ghoro ilooŋ ila ruum eez to ndug tonowen ve ineep. Ina to nepooŋ tonowen, ye ighaze tamtoghon tiwatagi malep. Eemoghon maau. Pasa, tamtoghon tighita wa. \p \v 25-26 Liva eez to ndug tonowen, avuvu samia izeev natu liva. Liva tonowen, ye Yuda maau. Ye Grik tidi to taan Ponisia to ineep ila taan suruvu to Siria. Ye ilooŋ Yesu varu, ve rikia moghon iŋarua Yesu ila, itap izi Yesu aghe pughu, ve itaŋ rorani ighaze indiir avuvu samia tonowen ighau pa natu liva. \p \v 27 Yesu isaav pani tovene: “Ighaze tasad aniiŋ to ndipain, ve tapiyaava rikia moghon ila ŋgavuun tighani, nene deŋia maau. Ndipain tighan muuŋ le apodi isuŋ, ghoro tapiyaav aniiŋ pida ila pa ŋgavuun tighan.”\f + \fr 7:27 \ft Saveeŋ to Yesu tonene pughu tovene: Ye pale igham uraat ila yes Yuda lolodi le isob, ghoro pooz to Maaron ila irau ndug ndug to Yuda maau ne paam. \f* \p \v 28 Liva tonenen ipamuul aliŋa ighaze: “Tiina, aliŋam poia. Eemoghon ŋgavuun paam tisasaŋan. Ighaze ndipain tighanghan, ve aniiŋ ŋgiira ŋgiira itaptap izi taan, nene inim ŋgavuun adi pa tighan.” \p \v 29 Yesu ilooŋ saveeŋ tonene, ve isaav pani muul ighaze: “Yom upamuul aliŋag le deŋia kat. Tovenen umuul ula pa ruum toman lolom poia. Pasa, avuvu samia ighau pa natum liva wa.” \p \v 30 Tovenen liva tonenen imuul ila pa ruum, ve ighita natu liva ighengheen izala watiiŋ toni. Avuvu samia ighau pani ve tini poia wa. \s1 Yesu igharaat ŋgeu eez to taliŋa toman avo ivool \p \v 31 Yesu ipul taan suruvu to Tair, ve isakia laghooŋ toni ila ivot ndug Sidon. Ghoro iluvut muul inim, ve imbut taan suruvu to Dekapolis, ve ila ivot ya naliu Galilaia muul. \rq Mt 15:29+ \rq* \m \v 32 Ye inepneep tonowe, ve tigham ŋgeu eez ila toni. Ŋgeu tonowen, taliŋa ipam, ve irau isavia saveeŋ ighazooŋ maau. Tovenen titaŋ roran Yesu tighaze ighur nima izala ŋgeu tonenen pogho, leso tini poia. \v 33 Yesu ighami ve yesuru tila saguan ris pa ival tiina, ghoro izeev nima u ru ilooŋ ila ŋgeu tonenen taliŋa. Le isob, ghoro iŋazub ila nima, ve ighur nima ila ŋgeu tonenen yama. \rq Mk 8:23; Yo 9:6 \rq* \m \v 34 Ghoro mata iza pa sambam, iyavan, ve isaav pani ighaze: “Epata!” (Saveeŋ tonene, pughu tovene: ‘Ukaak.’) \p \v 35 Rikia moghon ve ŋgeu tonenen taliŋa toman avo pakia, ve isaav aliŋa ivot ighazooŋ. \rq Is 35:5+ \rq* \m \v 36 Yesu iŋgalsekin di ariaŋa ighaze tivotia mbeb gharatooŋa tonenen varu pa tamtoghon eta malep. Eemoghon maau. Onoon, ye iŋgalsekin di pae katindi. Eemoghon yes tinoknok votiaaŋ mbeb tonenen varu gha ila. \v 37 Tamtoghon tisob to tilooŋ mbeb tonenen varu, ruŋadi iza kat le ŋgar todi isob, ve tisaav tighaze: “Wai, ŋgeu tonene, ye iraua kat. Mbeb tisob to ye ighamgham di, nene popoia moghon. Aghita. Yes to taliŋadi pamu, ve yes to avodi ivool ne paam, ye igham di tiloŋlooŋ saveeŋ ve tisavsaav.” \c 8 \s1 Yesu ipan tamtoghon ndiŋndiŋ paaŋ (4000) \r (Mt 15:32-39) \p \v 1 Sawa tonenen, ival tiina kat tila tilup di toman Yesu muul, ve yesŋa tinepneep le aniiŋ todi isob. Tovenen Yesu ipoi taghoniiŋa toni tinim, ve isaav padi ighaze: \v 2 “You lolog isamin ival tiina tonene. Pasa, itiŋa takaria nepooŋ ve mboŋ inim tol wa. Ve adi aniiŋ eta to tighan maau. \v 3 Ighaze naghur di tila toman pitool di, nene pale tapiridi isob ve matadi ililiit izi ataam luvuŋa. Pasa, tamtoghon todi pida tilaagh ndug mala tinim.” \p \v 4 Taghoniiŋa toni tipamuul aliŋa tighaze: “Wai, iit taneep izi ndug balim. Pale tagham aniiŋ sine ve tagham pa ival tiina tonene?” \p \v 5 Tovenen Yesu ighason di ighaze: “Mberet tiam piiz inepneep?” \p Yes tipamuul ghasoniiŋ toni tighaze: “Liim ve ru.” \p \v 6 Ghoro Yesu isaav pa ival tiina mboledi izi taan, ve igham mberet liim ve ru tonenen, ve ipait Maaron pani. Le isob, ghoro iteeva, ve ighuri ila to taghoniiŋa toni. Leso anadi tila tireii pa ival tiina. Tovenen tighami tila ve tireii padi. \v 7 Yes adi iigh geegeu pida paam. Yesu ipait Maaron pa iigh tonenen le isob, ghoro isaav padi tila tireii pa tamtoghon. \v 8 Ival tiina tonowen tighan le apodi isuŋ. Ve avodi muri to izi, taghoniiŋa toni tiŋgoog di, ve tinonog di tila nakaral tintina liim ve ru le tivon. \v 9-10 Ival tiina to tighan aniiŋ tonenen, yes irau ndiŋndiŋ paaŋ (4000) ma venen. Tighan le isob, ve Yesu ighur di timuul tila pa ndug todi todi. Ghoro rikia moghon yesŋa taghoniiŋa toni tizila muul pa naari, ve tiza waaŋ todi, ve tiraav tivool tila pa taan suruvu to Dalmanuta. \s1 Ndiran tutuuŋa tighaze Yesu igham mbeb gharatooŋa eta inim ghilalooŋ padi \r (Mt 12:38-39, 16:1-4; Lu 11:16,29) \p \v 11 Yesu toman taghoniiŋa toni tinepneep tonowe, ve ndiran tutuuŋa pida tiŋarua tila tighaze titoova. Yesŋa Yesu tiwazoran di, ve tizoorndug tighaze ye igham mbeb gharatooŋa eta inim ghilalooŋ padi ve tighita. Leso tighur ila tighaze Maaron to sambam ineep tomani pa uraat toni. \rq Yo 6:30 \rq* \m \v 12 Yesu iyavan inim yasilooŋ padi, ve isaav padi toman lolo ipataŋan kat ighaze: “Oyais, pughu vena to ndiran to aazne tizuaria di pa ghitooŋ ghilalooŋ? You nasaav payam kat: Maaron irau ipatooŋ mbeb eta inim ghilalooŋ padi ne maau. Maau kat.” \v 13 Ghoro ipul di tineep, ve izila naari ve iza waaŋ muul, ve yesŋa taghoniiŋa toni timuul tivool tila pa ya naliu paŋa ite. \s1 Yis to Erod ve ndiran tutuuŋa \r (Mt 16:5-12) \p \v 14 Taghoniiŋa toni lolodi imaagh ve tigham adi taman maau. Tigham mberet ee moghon kat to ineep izi waaŋ. \v 15 Yes tighaughau tila, ve Yesu mata iŋgal ŋgar samsamia to Erod ve ndiran tutuuŋa. Tovenen iveivei pa taghoniiŋa toni ighaze: “Matamim imosmoos, ve apatum gham pa yis to Erod ve ndiran tutuuŋa!” \rq Lu 12:1; 1Kor 5:6+ \rq* \p \v 16 Eemoghon taghoniiŋa toni tighilaal saveeŋ toni pughu maau. Tovenen tiwasavon di tighaze: “Ye avaat isaav pait pasa, lolood imaagh ve tagham aad mberet maau.” \p \v 17 Yesu iwatag ŋgar todi wa. Tovenen isaav padi muul ighaze: “Yam awayoun avomim pa mberet pasa? Aghilaal ghou sone? Lemim ŋgar maau? Lolomim avaat iyaryaaŋ kat, tauto aghazooŋ payou sone. \rq Mk 6:52 \rq* \m \v 18-19 Yam lemim matamim ve taliŋamim. Pughu vena to aghita mbeb maau, ve alooŋ saveeŋ maau? Lolomim imaagh wa? Sawa to nateev mberet liim moghon pa tamtoghon ndiŋndiŋ liim (5000), yam aŋgoog aniiŋ pida pida izila nakaral tintina piiz le tivon?” \p Yes tipamuul aliŋa tighaze: “Saaŋgul ve ru.” \rq Mk 4:12; Mbaŋ 28:26+ \rq* \p \v 20 Yesu ighason di muul ighaze: “Ve sawa to nateev mberet liim ve ru pa tamtoghon ndiŋndiŋ paaŋ (4000), yam ayou aniiŋ pida pida izila nakaral piiz?” \p Yes tipamuul aliŋa tighaze: “Liim ve ru.” \p \v 21 Ghoro Yesu isaav padi ighaze: “Vena? Aghilaal sone?” \s1 Yesu igharaat mata pisi eez izi ndug Betsaida \p \v 22 Yesu toman taghoniiŋa toni tila tilooŋ izi ndug Betsaida. Ghoro tamtoghon pida tigham ŋgeu mata pisi eez inim toni, ve titaŋ roran Yesu tighaze ye ighur nima iza ila ŋgeu tonowen pogho, ve igharaat mata. \v 23 Tovenen Yesu ikis mata pisi tonenen nima, ve igherebi ve yesuru tipul paanu, ve tivot tila saguan. Yesuru tiyoon tonowe, ve Yesu ighur ŋazuba ila ŋgeu tonenen mata, ve nima ru izala pogho. Ghoro ighasoni ighaze: “Vena, ughita mbeb eta, ma maau?” \p \v 24 Ŋgeu tonenen mata ila, ve isaav pani ighaze: “Vee! You naghita tamtoghon pida tilaghlaagh. Eemoghon naghita poian di maau. Ghitoŋadi inimale ai ma venen.” \v 25 Tovenen Yesu ighur nima ila ikis ŋgeu tonenen mata muul. Ŋgeu tonenen itugtug mata ila ila le mata pakia ve ighita mbeb to naol ighazooŋ. \v 26 Ghoro Yesu isaav pani ighaze: “Umuul ula pa paanu malep. Malmalim ula pa ruum tiom.” \s1 Petrus ivotia Yesu ighaze ye Mesia \r (Mt 16:13-20; Lu 9:18-21) \p \v 27 Yesu toman taghoniiŋa toni tipul ndug Betsaida, ve tighaze tila pa ndug geegeu pida to tigharau ndug tiina Sisarea Pilipai. Tilaghlaagh taghon ataam tila, ve Yesu ighason di ighaze: “Laak, tamtoghon tigham ŋgar tighaze you sei?” \p \v 28 Yes tipamuul ghasoniiŋ toni tighaze: “Ndiran pida tighaze yom Yoan ŋgeu rughuzaaŋa, ve pida tighaze yom propet Ilia, ve pida tighaze yom propet ite paam.” \p \v 29 Yesu ighason di muul ighaze: “Ve yam taumim, aghaze you sei?” \p Petrus ipamuul aliŋa ighaze: “Yom Mesia.”\f + \fr 8:29 \ft Paesiiŋ to saveeŋ waaro tonene ineep ila Mt 16:16. \f* \rq Yo 6:68+, 11:27 \rq* \m \v 30 Petrus isavsaav le isob, ghoro Yesu iŋgalsekin di ariaŋa ighaze tivotia saveeŋ tonenen pa tamtoghon eta malep. \s1 Yesu isavia mateeŋ ve mundigiiŋ toni \r (Mt 16:21-23; Lu 9:22) \p \v 31 Sawa tonenen, Yesu imundig ve ipatoot taghoniiŋa toni ighaze: “Tamtoghon Natu pale imbaad pataŋani naol, ve yabyabuuŋ tiina ighami itaghon Tama Maaron ŋgar toni. Ve yes pooza toman yes daba to watooŋrau, ve yes ŋgara to tutuuŋ pale tizuruni, ve tirabi imaat. Eemoghon mboŋ inim tol, ye pale imundig pa mateeŋ.” \v 32 Yesu isaav ghazooŋa padi. Tovenen Petrus ighami ila dige, ve iyaana. \v 33 Eemoghon Yesu itoora, mata imuul pa taghoniiŋa toni pida, ve iyaan Petrus ighaze: “Sadan, ughau ula pa murig! Ŋgar tiom itaghon Maaron ŋgar toni maau. Yom utaghon ŋgar to tamtoghon moghon.” \s1 Ataam to tataghon Yesu \r (Mt 16:24-28; Lu 9:23-27) \p \v 34 Ghoro Yesu ipoi ival tiina tinim tilup di toman taghoniiŋa toni, ve isaav padi: “Ighaze tamtoghon eta lolo pa inim leg, ve itaghon ataam tiou, ye irau itatan tau, imbaad ai pambarooŋ toni,\f + \fr 8:34 \ft Ai pambarooŋ toit, nene pataŋani naol naol to tambaad di pasa, tataghon Yesu. \f* \m ve inim itaghon ghou. \rq Mt 10:37+ \rq* \m \v 35 Pasa, tamtoghon to ighaze ikaal ataam pa tau leso ineep poia izi taan, ye pale ilale. Ve ighaze tamtoghon eta lolo ee moghon, ve ipul tau payou ve uraat to varu poia, nene pale igham nepooŋ poia ila to Maaron. \rq Lu 17:33; Yo 12:25 \rq* \m \v 36 Ighaze tamtoghon eta igham mbeb popoiadi tisob to taan tinim le, eemoghon tau anunu ilale, nene pale mbeb naol tonowen tiuuli vena? Maau. \v 37 Pale tamtoghon tonenen igham sa mbeb ve irabolin anunu pani? Maau kat.” \rq Mbo 49:7+ \rq* \p \v 38 “Tamtoghon to aazne, yes samsamiadi kat. Tipul muridi pa Maaron tinimale liva to ipul azuwa ve igham tamoot paghu. Ighaze tiam eta maya payou ve saveeŋ tiou, ve ipesamun ghou ila yes tonene matadi, nene pale sawa to Tamtoghon Natu imuul inim toman aŋela toni patabuaŋa, ve ipatooŋ Tama Maaron ŋguruba ve tapiri ivot ighazooŋ, ye pale ipesamun tamtoghon tonenen iza paam.” \rq Mt 10:33; Ro 1:16; 2Tim 2:12 \rq* \c 9 \s1 Yesu ipatooŋ ŋguruba ivot ighazooŋ \r (Mt 17:1-13; Lu 9:28-36) \p \v 1 Yesu isaav padi muul ighaze: “You nasaav payam kat. Tamtoghon pida to itiŋa tayondyood, pale timaat sone, ve tighita Maaron ipatooŋ pooz toni ivot ighazooŋ toman tapiri tiina.”\f + \fr 9:1 \ft Ŋgara katindi tighaze Yesu isavia sawa to yesŋa taghoniiŋa toni tol tizala lolooz, ve ipatooŋ ŋguruba ivot ighazooŋ. Ve ŋgara pida tighaze ye isavia sawa to Pentekos ve inim. Pasa, sawa tonenen, uraat to votiaaŋ varu poia ilaan toman tapiri tiina. \f* \rq Mt 16:28; Lu 9:27 \rq* \p \v 2 Mboŋ liim ve eez inim ila, ghoro Yesu igham Petrus, Yakobus, ve Yoan, ve yes paaŋ moghon tizala lolooz eez to daba izala kat. Leso eŋgendi tineep. \v 3 Tinepneep tonowe, ve Yesu nagho itoora ila yes tol matadi. Ve nonogiiŋa toni paam, ipisosooŋ kat ve isul tiina. Tamtoghon eta to taan irau igham uli ipisosooŋ kat tovene ne maau. \v 4 Tinepneep ve tighita Ilia yesuru Mose tivot ve tisavsaav toman Yesu. \p \v 5 Tovenen Petrus imundig ve isaav ila pa Yesu ighaze: “Patoŋaaŋ, taneep sualen le poiawaat kat. Vena, pale nirei mbeez tol? Eez payom, eez pa Mose, ve eez pa Ilia?” \v 6 Aliŋa tonene, ye igham ŋgar pooi ve isavia ne maau. Isaav sorok. Pasa, toman ndita ru timatughez kat. \v 7 Mala maau ve yaghur tae izi le ikau di. Ghoro tilooŋ Maaron aliŋa ivot ila yaghur tae tonowen lolo ighaze: “Nanan you taug Natug to lolog pani kat. Alooŋ aliŋa ve ataghoni!” \rq Igham 40:34+; Mt 3:17; 2Pe 1:17+ \rq* \m \v 8 Rikia moghon taghoniiŋa toni matadi ines, ve tighita tamtoghon eta muul maau. Yesu eŋgeni moghon. \p \v 9 Yes tipul lolooz, ve sawa to tilaghlaagh tizila, Yesu iŋgalsekin di ariaŋa ighaze mbeb to tighita izala lolooz, tivotia pa tamtoghon rikia malep. Ineep todi moghon, le sawa to Tamtoghon Natu imundig pa mateeŋ, ghoro tisavia. \v 10 Tovenen mbeb tonenen ineep to taudi moghon. Eemoghon tigham ŋgar naol pa saveeŋ to Yesu isavia pa mateeŋ toni tighaze: “Saveeŋ tonene, pughu vena?” \s1 Taghoniiŋa to Yesu tighasoni pa mulaaŋ to propet Ilia \r (Mt 17:10-13) \p \v 11 Ghoro taghoniiŋa toni tighasoni tighaze: “Pughu vena to yes ŋgara to tutuuŋ tighaze propet Ilia pale imuul inim muuŋ, ghoro Mesia tau inim?” \rq Mal 4:5; Mt 11:14 \rq* \p \v 12-13 Yesu ipamuul ghasoniiŋ todi ighaze: “Saveeŋ todi tonenen, nene deŋia. Ilia pale inim muuŋ, ve igharaat mulin mbeb tisob to tisami. Ve you nasaav payam. Ilia, ye inim wa.\f + \fr 9:12-13 \ft Yesu isavia Yoan ŋgeu rughuzaaŋa. Pasa, uraat pida to Yoan, nene raraate inimale uraat to muuŋ Ilia ighami. \f* \m Ve matamim iŋgal ŋgar to tamtoghon tigham pani. Yes tighur pataŋani naol pani irau taudi lolodi itaghon saveeŋ muŋgina to ineep pataghaaŋ wa. Ve ighaze venen, pale vena pa Maaron aliŋa to timbooda iŋarua Tamtoghon Natu? Saveeŋ tonenen isaav tovene: Ye pale imbaad pataŋani naol, ve yabyabuuŋ tiina ighami itaghon Maaron ŋgar toni, ve tamtoghon tivelegi ve tizuruni.” \rq Mbo 22:1+; Is 53:3; Lu 1:17 \rq* \s1 Yesu indiir avuvu samia pa pain kainaŋen eez \r (Mt 17:14-21; Lu 9:37-42) \p \v 14 Yesu toman taghoniiŋa toni tol tonenen timuul tila tivot to nditadi pida, ve tighita ival tiina tiluvut di. Ndiran ŋgara pida to tutuuŋ tineep toman di paam, ve yesŋa tiwazoran di pa savsaveeŋ. \v 15 Ival tiina tonowen tighita Yesu, le tisob ruŋadi iza, ve rikia moghon tilaan tiŋarua tila, ve tighami toman lolodi poia. \v 16 Yesu ighason di ighaze: “Yamŋa ndiran tonene awazoran gham pa sa?” \p \v 17 Ŋgeu eez to ineep ila ival tiina tonenen lolodi, ipamuul ghasoniiŋ to Yesu ighaze: “Patoŋaaŋ, avuvu samia izeev natug tonene, ve ighami avo ivool. Tauto naghami inim tiom, leso uuli. \v 18 Sawa isob to avuvu samia imundig pani, ipiyaava izila taan, ve livo kikikia, mbeera izizi, ve tua ikatotooŋ paam. Tovenen naghason taghoniiŋa tiom naghaze tindiir avuvu samia tonene ighau pani. Eemoghon titoova, le tiraua maau.” \p \v 19 Yesu ilooŋ saveeŋ tonene, ve isaav padi ighaze: “Oyai, yam tamtoghon to aazne, aghur ila maau kat. Itiŋa takaria nepooŋ wa. Tovenen naghaze pa ŋgar tiam ivot ris ve aghilaal. Eemoghon maau. Moghon moghon, yam aghamgham pataŋani payou. Pale ŋeez o ateg izi? Poia, agham pain kainaŋen inim.” \v 20 Tovenen tighami ila toni. Sawa to avuvu samia tonenen ighita Yesu, rikia moghon imundig pa pain kainaŋen le itap izi taan, ve itatambul toman tua ikatotooŋ, ve mbeera izi. \v 21 Tovenen Yesu ighason tama ighaze: “Pataŋani tonene ighami ris wa, ma ŋgaramus ne?” \p Tama ipamuul aliŋa ighaze: “Sawa to ye kainaŋen ve inim, mbeb tonene ighamghami. \v 22 Mbeb tonene, poia maau. Ighaze le iwaghamuni kat. Sawa naol, ighami itaptap izala yab. Ve sawa pida, ighami itap izila ya lolo. Tovenen ighaze yom uraua, ghoro lolom isamin ghei, ve uul ghei.” \p \v 23 Yesu isaav pani ighaze: “Wai, pughu vena to yom usaav ughaze: ‘Ighaze yom uraua, uul ghei.’ Nene ineep ila ghurla tiom moghon. Tamtoghon to ighaze ighur ila, mbeb eta irau ila muri maau.” \rq Mk 11:23; Yo 11:40 \rq* \p \v 24 Tovenen pain kainaŋen tama rikia moghon ve itaŋ roran Yesu ighaze: “You naghur ila. Eemoghon ghurla tiou, nene iraua maau. Uul ghou lak!” \p \v 25 Yesu ighita ival tiina tilaan tiŋarua di tinim, tovenen iyaan avuvu samia tonenen, ve indiira ighaze: “Yom to uwaghamun pain kainaŋen tonene, ve avo ve taliŋa ivool, you nasaav payom: Upuli ve ughau ula! Uzeeva muul malep.” \v 26 Ye isaav tovene, ve avuvu samia iyak sami, ve iwatoktokin pain kainaŋen le itap izi taan. Ghoro ipuli, ve ighau. Sawa to ipuli, pain kainaŋen mata iborboor, ve iwamatmaat. Tovenen ival tiina tighita ve tighaze: “Waii, imaat ghora wa!” \v 27 Eemoghon Yesu ikis nima, ve iiti imundig iyoon. \p \v 28 Ghoro Yesu imuul ila pa ruum. Yesŋa taghoniiŋa toni moghon tinepneep, ve tighasoni tighaze: “Pughu vena to yei irau nindiir avuvu samia tonowen maau?” \p \v 29 Yesu ipamuul ghasoniiŋ todi ighaze: “Tasuŋ, ghoro irau tandiir mbeb tovene. Ataam ite paam maau.” \s1 Yesu isaav muul pa mateeŋ ve mundigiiŋ toni \r (Mt 17:22-23; Lu 9:43-45) \p \v 30-31 Yesu toman taghoniiŋa toni tipul ndug tonowen, ve tilaagh inimale yoŋgaaŋ, ve timbut taan suruvu to Galilaia. Yesu lolo pa tamtoghon tiwatag laghooŋ todi malep. Pasa, ye ighaze ipatoot taghoniiŋa toni moghon pa ŋgar to pale ivot pani. Ye isaav padi ighaze: “Tamtoghon Natu, pale tighuri ila koia nimadi, leso tirabi imaat. Eemoghon mboŋ inim tol, ye pale imundig pa mateeŋ.” \v 32 Taghoniiŋa toni tilooŋ saveeŋ tonene, ve tikankaan pa pughu. Eemoghon timatughez pa ghasoniiŋ Yesu. \s1 Sei to iza tiina kat? \r (Mt 18:1-5; Lu 9:46-48) \p \v 33 Yes tilaagh tila tivot Kapernaum ve tilooŋ tila ruum lolo, ghoro Yesu ighason taghoniiŋa toni ighaze: “Laak, sawa to talaghlaagh taghon ataam tanim, yam awasavon gham pa sa?” \v 34 Yes neneeŋadi moghon. Pasa, tiwasavon di pa sei todi to iza tiina ilib padi tisob. \v 35 Tovenen Yesu mbole izi, ve ipoi taghoniiŋa toni saaŋgul ve ru tinim, ve isaav padi ighaze: “Tamtoghon to ighaze iza inim tiina ilib pa ndita tisob, ye irau itatan tau iza izi kat inimale yes to ledi izadi maau, ve imbees pa tamtoghon tisob.” \rq Mt 20:26+, 23:11; Mk 10:43+ \rq* \m \v 36 Ghoro Yesu igham pain kainaŋen eez, ipayoonda iyoon ila lolodi, ve iiti iza imbaada. Ghoro isaav pa taghoniiŋa toni muul: \v 37 “Ighaze tamtoghon eta mata iŋgal ghou, ve igham pain kainaŋen eta tovene, ve iuuli pa you izag, nene ye igham ghou paam. Ve ighaze tamtoghon eta igham ghou, ye igham ghou moghon maau. Igham Tamaŋ Maaron to imbaaŋ ghou nanim ne paam.” \rq Mt 10:40; Yo 13:20 \rq* \s1 Tamtoghon to ighaze ighur koi pait maau, ye inim itaad ite \r (Lu 9:49-50) \p \v 38 Yoan imundig ve isaav pa Yesu ighaze: “Patoŋaaŋ, yei nighita ŋgeu eez indirndiir avuvu samsamiadi ila yom izam. Eemoghon ye itaghon ghiit pa lupuuŋ toit tonene maau. Tovenen yei niŋgalsekini nighaze igham tovene malep.” \p \v 39 Eemoghon Yesu isaav padi ighaze: “Ai, yam agham vene malep! Pasa, ighaze ŋgeu eta igham mbeb gharatooŋa tiina eta pa you izag, nene ye irau rikia moghon itoor aliŋa muul, ve isavia saveeŋ samia payou ne maau. \rq 1Kor 12:3 \rq* \m \v 40 Alooŋ. Tamtoghon to ighaze ighur koi pait maau, ye inim itaad ite, ve irau iuul ghiit. \rq Mt 12:30; Lu 11:23 \rq* \m \v 41 Onoon kat, you nasaav payam: Ighaze tamtoghon eta mata iŋgal ighaze yam tamtoghon to Krisi, ve igham amim ya rita ila rubruub pa ghunuuŋ, nene Maaron irau lolo imaagh pani maau. Ye pale igham le atia poia.” \rq Mt 10:42 \rq* \s1 Tagham nditaad titap pa ghurla todi malep \r (Mt 18:6-9; Lu 17:1-2) \p \v 42 Yesu isaav muul ighaze: “Ndipain to tighur inim tiou ne, ighaze tamtoghon eta iwat todi eta, ve ighami itap pa ghurla toni, ye ikaria tau wa. Tamtoghon tovene, poia pa timbit yaam tiina ila lua, ve tipandalini izila te lolo ve ilale. \p \v 43-44 “Ighaze nimam eez igheghereb ghom pa ghamuuŋ sosor, nene poia pa umbut motini, ve upiyaava ilale. Onoon, yom pale unum narape. Eemoghon muri, yom pale ulooŋ ula ndug sambam, ve uneep matam iyaryaar. Ve ighaze nimam rugharu tineep, nene pale unoknok ghamuuŋ sosor, ve sawa to Mboŋ Muri, ghoro tipiyaav ghom uzila ndug samia to yab ighanghan pani irau sawa isob. Yab tonowen, irau imaat maau. \rq Mt 5:30 \rq* \p \v 45-46 “Ve ighaze aghem eez igheghereb ghom pa ghamuuŋ sosor, nene poia pa umbut motini, ve upiyaava ilale. Onoon, yom pale unum narape. Eemoghon muri, yom pale ulooŋ ula ndug sambam, ve uneep matam iyaryaar. Ve ighaze aghem rugharu tineep, nene pale unoknok ghamuuŋ sosor, ve sawa to Mboŋ Muri, ghoro tipiyaav ghom uzila ndug samia to yab ighanghan pani irau sawa isob. \p \v 47 “Ve matam tovene paam. Ighaze matam dige eta igheghereb ghom pa ghamuuŋ sosor, nene poia pa upeii ve upiyaava ilale. Onoon, yom pale matam atulu ee moghon. Eemoghon muri, yom pale ulooŋ ula uneep Maaron ndug toni. Ve ighaze matam rugharu tineep, nene pale unoknok ghamuuŋ sosor, ve sawa to Mboŋ Muri, ghoro tipiyaav ghom uzila ndug samia to yab ighanghan pani. \rq Mt 5:29 \rq* \m \v 48 Motmoot to ndug tonowen timatmaat maau. Tighanghan tamtoghon irau sawa isob. Ve yab to ndug tonowen tovene paam. Irau tirabi imaat maau. Ighanghan irau sawa isob. \rq Is 66:24 \rq* \p \v 49 “Yes to watooŋrau tighurghur te izala watooŋrau pogho, leso iŋgalaaŋ ila Maaron mata. Le isob, ghoro yab ighani. Ŋgar tovene pale ivot pa tamtoghon tisob.\f + \fr 9:49 \ft Muuŋ, Maaron isaav pa yes Israela ighaze tighur te (o sol) izala watooŋrau todi inim ghilalooŋ pa saveeŋ mbuaaŋ toni (Wok Pris 2:13). Yab inim ghilalooŋ pa: 1) atia to Maaron pale ighuri pa tamtoghon pa Mboŋ Muri, 2) uraat to Avuvu Patabuaŋ, ve 3) pataŋani naol to titoov ghurla toit ve tigham ghiit tagharaat tauud, leso taŋgalaaŋ ila Maaron mata. \f* \rq Ezek 43:24 \rq* \p \v 50 “Te nene mbeb poia. Eemoghon ighaze tapiri isob, ve itete muul maau, pale tagharaata vena? Maau. Yam irau anim te poia, ve apatooŋ ŋgar luuma to Maaron pa tamtoghon. Leso yamŋa awalupun gham anim ee moghon, ve aneep pooi.”\f + \fr 9:50 \ft Paesiiŋ to saveeŋ waaro tonene ineep ila Mt 5:13. \f* \rq Mt 5:13; Lu 14:34+; Ro 12:18 \rq* \c 10 \s1 Saveeŋ to rabuuŋ motin vaiuuŋ \r (Mt 19:1-12; Lu 16:18) \p \v 1 Yesu imundig muul, ipul ndug tonowen, ve ilaagh ila ivot taan suruvu to Yudea to ineep ila ya Yordan paŋa ite. Inepneep tonowe, ve ival tiina tikeet tila toni muul. Tovenen ye ipatoot di muul pa Maaron aliŋa itaghon ŋgar to moghon moghon ighamghami. \p \v 2 Ndiran tutuuŋa pida tila toni tighaze titoova. Tovenen tighasoni tighaze: “Vena? Ighaze tamoot eta irab motin vaiuuŋ toni, ve izurun azuwa, nene deŋia pa tutuuŋ toit, ma maau?” \p \v 3 Yesu ighason di ighaze: “Tutuuŋ to Mose ighuri payam, isaav vena?” \p \v 4 Yes tipamuul aliŋa tighaze: “Mose iyok pa nditamoot tirab motin vaiuuŋ todi. Eemoghon tamoot eta ighaze izurun azuwa, ye irau imbood azuwa le rau eta inim paesiiŋ. Leso ipaghazoŋan di ighaze vaiuuŋ todi isob wa. Ghoro izuruni ila.” \rq Lo 24:1+; Mt 5:31 \rq* \p \v 5 Yesu isaav padi muul ighaze: “Saveeŋ tiam tonenen, nene onoon. Ve Mose imbood tutuuŋ tovene payam pasa, ŋgar samia iyaryaaŋ kat ila lolomim. \v 6 Eemoghon muuŋ kat, sawa to Maaron ighur sambam ve taan, ye ighur tamtoghon. Ighur tamoot ve liva. \rq Mbnp 1:27, 5:2 \rq* \m \v 7 Pughu tonene to tamoot eta ighaze ivai, ye pale ipul tama ve tina, ve yesuru azuwa tilup di tinim ee moghon. \rq Mbnp 2:24; Ep 5:31 \rq* \m \v 8 Muuŋ, yesuru tineep ledi ledi. Ve sawa to tivai, tinim tamtoghon ee moghon. Tovenen yesuru irau tineep ledi ledi muul maau. Pasa, tilup di tinim ee moghon wa. \v 9 Ve yes to Maaron tau ilup di tinim ee moghon, tamtoghon eta irau ivalag di muul maau.” \p \v 10 Yesu toman taghoniiŋa toni timuul tila ruum, ghoro tighasoni muul pa saveeŋ tonenen. \v 11 Yesu isaav padi tovene: “Ighaze tamoot eta irab motin vaiuuŋ toni ve ivai liva paghu, ye imalaaŋ pa tutuuŋ to vaiuuŋ, ve igham sosor pa azuwa muŋgina. \v 12 Ve liva tovene paam. Ighaze irab motin vaiuuŋ toni, ve ivai tamoot paghu, ye imalaaŋ pa tutuuŋ to vaiuuŋ.” \rq Mt 5:32; 1Kor 7:10+ \rq* \s1 Yesu ipalot ndipain \r (Mt 19:13-15; Lu 18:15-17) \p \v 13 Tamtoghon tighamgham ndinatudi geegeu tila to Yesu, leso ighur nima izala poghodi ve ipalot di. Eemoghon taghoniiŋa toni tighita di, ve tiyaan di. \v 14 Yesu ighita ŋgar to tighami, le irau lolo maau. Tovenen isaav padi ighaze: “Ai, yam apoon ataam pa ndipain malep. Apul di tinim tiou. Pasa, pooz to Maaron toman ndug toni, nene to yes to ŋgar todi inimale ndipain geegeu tonene.\f + \fr 10:14 \ft Ndipain geegeu tinumeer nditamandi ve nditinandi ve tineep ila sambadi. Iit paam irau tanumeer Maaron ve taneep ila ye samba. Leso tataghon pooz toni, ve muri talooŋ tala ndug sambam. \f* \rq 1Kor 14:20; 1Pe 2:2 \rq* \m \v 15 You nasaav payam kat: Ighaze tamtoghon eta itaghon pooz to Maaron ŋgara inimale ndipain geegeu tonene maau, ye pale irau ilooŋ ila ndug toni ne maau.” \rq Mt 18:3 \rq* \p \v 16 Yesu isavsaav le isob, ghoro igham ndipain tonowen, imbaad di, ve nima izala poghodi, ve ighur poia to Maaron iza todi. \s1 Mbaliiŋ tau eez isavsaav toman Yesu \r (Mt 19:16-30; Lu 18:18-30) \p \v 17 Yesu ighaze ipamundigin laghooŋ toni muul. Eemoghon ŋgeu eez ilaan iŋarua ila, iput aghe izi Yesu nagho, ve ighasoni ighaze: “Patoŋaaŋ, yom poiam. Pale nagham vena, leso nagham nepooŋ poia ila to Maaron, ve naneep matag iyaryaar le alok?” \rq Mbaŋ 16:30 \rq* \p \v 18 Yesu ipamuul ghasoniiŋ toni ighaze: “Pughu vena to yom ughaze you poiag? Maaron moghon to poia. Ite paam maau. \v 19 Tutuuŋ to naol ne, yom uwatag di wa: ‘Urab tamtoghon imaat malep, ughur maat malep, uyub malep, upariaaŋ saveeŋ kaarom malep, uwatombanon tamtoghon ve uyub mbeb todi malep, ve matam loŋloŋaiŋa pa tamam ve tinam, ve utandag padi.’” \rq Igham 20:12+; Lo 5:16+; Ro 13:9 \rq* \p \v 20 Ŋgeu tonowen ilooŋ saveeŋ tonene, ve isaav pa Yesu muul ighaze: “Wai, Patoŋaaŋ, sawa to you pain ghou ve inim aazne, you nataghon tutuuŋ tonenen tisob.” \p \v 21 Yesu ighita ŋgeu tonenen le lolo pani. Tovenen isaav pani muul ighaze: “Poia. Ve ŋgar eez to yom ughami sone. Ula ugholia mbeb tiom tisob, ve urei yaama pa yes mbolaaŋa, leso ugham lem mbaliiŋ tau izi ndug sambam. Le isob, ghoro unum utaghon ghou.” \rq Mbaŋ 2:45, 4:32+; 1Tim 6:17+ \rq* \m \v 22 Ŋgeu tonenen ilooŋ saveeŋ tonene, ve imundig, ipul Yesu, ve ila toman lolo ipataŋan. Pasa, ye mbaliiŋ tau kat. \p \v 23 Ghoro Yesu itoora, mata ila pa taghoniiŋa toni, ve isaav padi ighaze: “Yes mbaliiŋ taudi, ipataŋan padi kat pa titaghon pooz to Maaron ve tilooŋ tila ndug toni.” \rq Mk 4:19; 1Tim 6:9+ \rq* \m \v 24 Taghoniiŋa toni tilooŋ saveeŋ tonene le ruŋadi iza. Tovenen Yesu isaav padi muul ighaze: “Wais ndipain tiou, alooŋ. Ipataŋan kat pa tamtoghon titaghon pooz to Maaron ve tilooŋ tila ndug toni! \v 25 Aghita. Ighaze kamel eta itoova pa izeev tau ilooŋ ila sarum saambu, pale iraua wa? Maau. Yes mbaliiŋ taudi tovene paam. Ighaze taudi titoova pa titaghon pooz to Maaron ve tilooŋ tila ndug toni, nene pale tiraua maau.” \p \v 26 Taghoniiŋa toni tilooŋ saveeŋ tonene le ruŋadi iza ve ŋgar todi isob. Tovenen tighasoni tighaze: “Wai, ighaze venen, sei to pale Maaron igham mulini ve ineep pooi?” \p \v 27 Yesu mata ila padi, ve isaav padi tovene: “Ighaze tamtoghon taudi titoova, nene pale tiraua maau. Eemoghon Maaron, mbeb eta ila muri maau. Tovenen ighaze ye igham mulin di, nene pale tineep pooi.” \p \v 28 Yesu isaav tovene, ve Petrus ipamuul aliŋa ighaze: “Ughita. Yei tonene nipul mbeb tiei tisob tizi tineep, ve ninim nitaghon ghom.” \p \v 29 Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “Onoon kat, you nasaav payam. Ighaze tamtoghon eta igham ŋgar payou toman varu poia, ve ipul ruum toni, toŋvetaz toni, tina tama, ndinatu, ma uum toni, \v 30 nene pale poia tiina to Maaron iza toni le iyat mulin mbeb tisob to tamtoghon tonenen ipul di, irau tamoot liim (100). Pasa, sawa tonene to ye ineep izi taan, Maaron pale igham le ruum, toŋvetaz, ndinatu, nditina, ve uum katindi. Eemoghon tamtoghon pale tighur pataŋani pa tamtoghon tonenen paam pasa, ye itaghon ghou ve ivovotia varug. Ve sawa to Mboŋ Muri ighaze ivot, ye pale ineep mata iyaryaar le alok. \p \v 31 “Eemoghon tamtoghon katindi to aazne timuŋmuuŋ, nene pale tizi tineep muri kat. Ve yes to aazne tineep muri kat, nene pale anadi tila timuuŋ.” \rq Mt 20:16; Lu 13:30 \rq* \s1 Yesu isaav muul pa mateeŋ ve mundigiiŋ toni \r (Mt 20:17-19; Lu 18:31-34) \p \v 32 Yesu toman taghoniiŋa toni tilaagh taghon ataam to izala pa Yerusalem. Yesu imuuŋ, ve yes titaghoni. Taghoniiŋa toni ŋgar todi iwaghamgham. Ve yes to tilaagh toman di, matughezaaŋ igham di. Yesu igham taghoniiŋa toni saaŋgul ve ru tila saguan, ghoro isaav padi muul pa mbeb to pale ivot pani. \v 33 Ighaze: “Alooŋ. Iit taghaze tala pa Yerusalem tonene. Tala tavot, pale tighur Tamtoghon Natu ila daba to watooŋrau toman yes ŋgara to tutuuŋ nimadi itaghon Maaron ŋgar toni. Ve yes pale tipayoonda pa savsaveeŋ, ve tighur atia pani tighaze ye pale imaat. Ghoro tighuri ila yes to Yuda maau ne nimadi. \v 34 Ve anadi tipamogherani, tivuragi, ve tilosi pa waar mata mata, ghoro tirabi imaat. Eemoghon mboŋ inim tol, ye pale imundig pa mateeŋ.” \s1 Yakobus ve Yoan tighaze tinim tintina \r (Mt 20:20-28) \p \v 35 Yesu isavia mateeŋ toni le isob, ghoro Zebedi ndinatu ru, Yakobus ve Yoan, tila tigharau Yesu, ve tisaav pani tighaze: “Patoŋaaŋ, mbeb eez to yeru lolomai pani kat. Tovenen nighaze nighason ghom pani. Irau ughami payei?” \p \v 36 Tovenen Yesu ighason di ighaze: “Yamru aghaze you nagham sa payam?” \p \v 37 Yesuru tipamuul aliŋa tighaze: “Yei nighaze muri, sawa to uneep toman ŋgurubam tiina izi ndug sambam, ghoro ugham ghei nineep ila digem. Eez ineep ila pa nimam waan, ve ite ineep ila pa nimam ŋas.” \p \v 38 Yesu ipamuul aliŋadi ighaze: “Mbeb to aghason ghou pani, yamru awatag pataŋani toni maau. Aghita. Rubruub\f + \fr 10:38 \ft Rubruub to Yesu isavia, nene iza to yabyabuuŋ to ye pale imbaada, leso ireu sosor to tamtoghon ve itatan mbalmbali to Maaron. \f* \m to you pale naghun ila ne, yamru irau aghun ila paam? Ve pataŋani tiina to pale igham ghou, yamru irau aghami paam?” \rq Mk 14:36; Lu 12:50 \rq* \p \v 39 Yesuru tipamuul aliŋa tighaze: “Vee, yeru irau nighun ila.” \p Tovenen Yesu isaav padi muul ighaze: “Onoon, rubruub to you pale naghun ila, yamru pale aghun ila paam. Ve pataŋani to pale igham ghou, nene pale igham yamru paam. \rq Mbaŋ 12:2; Pil 3:10; Syg 1:9 \rq* \m \v 40 Eemoghon mbeb to yamru aghason ghou pani ne, you naŋgini maau. Nene ineep to Tamaŋ Maaron. Sei to pale ineep ila pa nimag waan, ve sei to pale ineep ila pa nimag ŋas, nene ye tau ighur di pataghaaŋ wa.” \p \v 41 Nditadi saaŋgul tilooŋ Yakobus yesuru Yoan saveeŋ todi, le irau lolodi maau. \v 42 Tovenen Yesu ipoi di tinim, ve isaav padi ighaze: “Ŋgar to ndug ndug to Yuda maau ne, yam awatagi wa. Yes daba to tiŋgin di, tipapait taudi izadi, ve titatan yes to tineep ila sambadi. Ve tamtoghon todi pida to izadi tintina, yes titaghon ŋgar raraate moghon. Sawa naol, tipatooŋ tapiridi pa yes to tineep ila sambadi, ve titatan di. \rq Lu 22:25+ \rq* \m \v 43 Eemoghon ŋgar tovene ineep tiam malep. Ighaze tamtoghon tiam eta lolo pa imuuŋ payam, ve iza inim tiina ila lolomim, nene ye irau itatan tau iza, ve inim mbesooŋa payam. \rq Mt 23:11; Mk 9:35; Lu 9:48 \rq* \m \v 44 Ve ighaze tiam eta lolo pa imuuŋ pa yam asob, nene ye irau itatan tau iza izi kat, ve inim mbesooŋa sorok pa yam asob. \rq 1Pe 5:3 \rq* \m \v 45 Leso itaghon Tamtoghon Natu ŋgar toni. Pasa, ye inim pa tamtoghon timbees pani ne maau. Ye inim inimale mbesooŋa pa iuul tamtoghon, ve ipul tau imaat pa ival tiina. Leso ighol atia to sosor todi, ve ipas di tivot pa samia tapiri.” \rq Yo 13:14; Pil 2:7; 1Tim 2:5+ \rq* \s1 Yesu igharaat mata pisi eez igharau Yeriko, iza Bartimeus \r (Mt 20:29-34; Lu 18:35-43) \p \v 46 Yesu toman taghoniiŋa toni tila tivot ndug Yeriko. Ghoro tisakia laghooŋ todi muul, ve yesŋa ival tiina tipul ndug, ve tilaagh tila le tivot to ŋgeu mata pisi eez, iza Bartimeus. Ye Timai natu. Mbole izi ataam dige, ve isuŋsuŋ tamtoghon pa le mbeb. \v 47 Ye ilooŋ tighaze ŋgeu to inim ne, ye Yesu to Nasaret. Tovenen imboob aliŋa tiina ighaze: “Aa Yesu, David Natu, lolom ghora, isamin ghou ve uul ghou lak!” \p \v 48 Tamtoghon katindi tilooŋa, ve tiyaana tighaze neneeŋa. Eemoghon maau. Ye itaŋ roran Yesu muul toman aliŋa tiina kat ighaze: “O David Natu, lolom isamin ghou ve uul ghou lak!” \p \v 49 Tovenen Yesu iyoon, ve isaav ila pa tamtoghon pida ighaze: “Asaav pani inim o.” \p Tovenen tipoi mata pisi tonowen tighaze: “Ai, lolom poia, ve umundig. Pasa, ye ipoi ghom ighaze ula toni.” \v 50 Ŋgeu tonenen itir nonogiiŋa to moŋeŋaaŋ izi ineep, ve imundig ve ila to Yesu. \v 51 Ila ivot toni, ghoro Yesu ighasoni ighaze: “Yom ughaze nagham vena payom?” \p Mata pisi tonenen ipamuul aliŋa ighaze: “Aa mos tau, you naghaze yom ugharaat matag. Leso naghita ndug.” \p \v 52 Tovenen Yesu isaav pani ighaze: “Ula lak! Ghurla tiom, tauto iuul ghom ve matam poia wa.” Rikia moghon ŋgeu tonenen mata poia ve ighita ndug. Ghoro itaghon Yesu ve yesŋa tilaagh taghon ataam tila. \rq Mt 9:22; Mk 5:34 \rq* \c 11 \s1 Yesu izala pa Yerusalem \r (Mt 21:1-11; Lu 19:28-40; Yo 12:12-19) \p \v 1 Yesu toman taghoniiŋa toni tilaagh tila le tigharau Yerusalem, ve tivot ndug ru, Betpage ve Betania, to tineep ila lolooz Oliv dige. \v 2 Ghoro Yesu imbaaŋ taghoniiŋa toni ru ighaze: “Yamru amuuŋ azala ndug tonowen. Ala avot, pale aghita esele paghu eez to timbiti iyondyood. Ŋgeu eta mbole izala pogho pa eta sone. Apoola, ve aghami izi inim. \v 3 Ighaze tamtoghon eta ighason gham ighaze: ‘Pughu vena to yamru agham tovene?’ ghoro asaav pani aghaze: ‘Tiina tiei le uraat pani. Ye pale rikia moghon ve ighami imuul inim.’” \p \v 4 Tovenen yesuru timuuŋ tila tivot ndug tonowen, ve tighita esele paghu eez iyondyood. Esele tonowen, timbiti ila ataam dige igharau ataam to ruum eez. Yesuru tipoola, \v 5 ve tamtoghon pida to tiyondyood tonowe tighason di tighaze: “Ai, yamru agham sa? Pughu vena to apool sorokin esele tonanan?” \p \v 6 Yesuru tipamuul aliŋadi inimale Yesu isaav padi. Ghoro ndiran tonowen tiyokia esele padi, \v 7 ve yesuru tighami, ve timuul tizila to Yesu. Tila tivot toni, ghoro tiduduum nonogiiŋa todi to moŋeŋaaŋ tizi, tizavar di tizala esele pogho, ve Yesu izala mbole izi. \v 8 Ghoro ival tiina to tilaagh toman di, tizavar nonogiiŋa todi to moŋeŋaaŋ taghon ataam pa tipakuri. Ve tamtoghon pida tila timbut mbeb inimale napatolo mbila taghon ataam dige, ve tigham di tinim tisuruuv di taghon ataam paam. \v 9 Ve tamtoghon pida timuuŋ pa Yesu, ve pida tilaagh muri, ve tipaiti toman aliŋadi tiina tighaze: \q2 “Hosana!\f + \fr 11:9 \ft ‘Hosana,’ nene saveeŋ waaro eez to yes Israela. Pughu tovene: ‘ugham mulin’ o ‘uul.’ Ighaze tilool ve tipait ŋgeu eta iza, nene pale titem pa saveeŋ tonene. \f* \q2 Ŋgeu tonene inim pa Ŋgeu Tiina iza. \q2 Poia to Maaron pale iza toni ve ipaloti! \rq Mbo 118:25+ \rq* \q2 \v 10 Tamtoghon to aazne inim ne, pale inim kinik, ve igham pooz inimale muuŋ timbuud David ighami. \q2 Poia to Maaron pale iza toni ve ipaloti. \q2 Hosana! Tapait Maaron to ineep sala le sala kat ne iza!” \p \v 11 Yesu ila ivot Yerusalem, ghoro ilooŋ ila sirsiir to Rumai Tiina lolo. Iyondyood tonowe, ve mata ines pa mbeb, ve ighita ŋgar naol to tighamgham di ila rumai lolo. Eemoghon igharau pa mboŋ izi. Tovenen yesŋa taghoniiŋa toni saaŋgul ve ru tipul Yerusalem, ve timuul tila pa ndug Betania. \s1 Yesu isaav ve ai fik igorgor \r (Mt 21:18-19) \p \v 12 Mboŋ ndugizau, ghoro Yesu toman taghoniiŋa toni timundig ve tipul ndug Betania, ve tighaze timuul tila pa Yerusalem. Tilaghlaagh taghon ataam tila, ve Yesu iyamaan tau pitoola. \v 13 Mata ila le ighita ai fik eez iyoon saguan. Tovenen ilaagh ŋarua ila ighaze igham anoŋa pida ve ighan. Eemoghon ila le ighita ai tonowen anoŋa eta maau. Raua moghon. Pasa, sawa tonenen, nene sawa to ai fik anoŋadi sone. \v 14 Tovenen isaav pa ai tonenen ighaze: “Aazne ve ila, yom pale ughur anoŋam eta muul pa tamtoghon tighani ne maau.” \rq Lu 13:6 \rq* \p Yesu isavia saveeŋ tonene, ve taghoniiŋa toni tilooŋa paam. \s1 Yesu izurun tamtoghon to raukoliiŋ tighau pa Rumai Tiina \r (Mt 21:12-17; Lu 19:45-48; Yo 2:13-22) \p \v 15 Yesu toman taghoniiŋa toni tila tivot Yerusalem, ghoro Yesu ilooŋ ila sirsiir to Rumai Tiina lolo, le ighita tamtoghon to tirauraukol izi tonowe. Tovenen izurun di tighau tivot tila pumuri. Ye ipakud toŋ to yes ndiran to paraboliiŋ yaam, toman watiiŋ to yes to tirauraukol pa man mbaluuz, le mbeb todi isob imaliŋ izila taan. \v 16 Ve yes to timbadbaad mbeb todi, ve tilala tinimnim ila sirsiir to Rumai Tiina lolo, ye iŋgalsekin di ighaze tigham tovene muul malep. \v 17 Ghoro ipatoot di pa Maaron aliŋa ighaze: “Yam awatag maau? Maaron aliŋa to timbooda, isaav ighaze: ‘Pale tiwaat rumai tiou tighaze nene suŋuuŋ ina to ndug tisob.’ Eemoghon yam aghami inim ndug to yubyubŋa tiyoŋyooŋ ila.” \rq Is 56:7; Yer 7:11 \rq* \p \v 18 Yes daba to watooŋrau toman yes ŋgara to tutuuŋ tilooŋ saveeŋ tonene, ve timundig ve tikaal ataam pa tirab Yesu imaat. Pasa, ival tiina ruŋadi iza pa saveeŋ toni ve titaghoni wa. Tovenen yes daba timatughez pani. \p \v 19 Rabrab izi, ghoro Yesu toman taghoniiŋa toni tipul Yerusalem, ve timuul tila pa ndug todi to ghenooŋ. \s1 Ghurla toit, tapiri tiina \r (Mt 21:20-22) \p \v 20 Ndugizau, ghoro Yesu toman taghoniiŋa toni timundig ve tilaagh taghon ataam muul tila. Tila le tighita ai fik to Yesu isavia saveeŋ pataŋani iŋarua, nene igorgor izala to duba, ve izila waria paam. \v 21 Tovenen Petrus mata iŋgal Yesu aliŋa, ve isaav pani ighaze: “Patoŋaaŋ, ughita! Ai fik to noor usavia saveeŋ pataŋani iŋarua, tauto igorgor wa!” \p \v 22-23 Yesu ipamuul Petrus aliŋa, ve isaav padi ighaze: “Yam irau aghur ila to Maaron. You nasaav payam kat: Ighaze tamtoghon eta isaav pa lolooz tonene ighaze: ‘Umundig, ve upiyaav taum ula te.’ Ve ighaze lolo ru maau, ve ighur ila ighaze saveeŋ toni pale ighur anoŋa, nene pale Maaron igham mbeb tonenen ivot. \rq Mt 17:20; Lu 17:6 \rq* \m \v 24 Tovenen you nasaav payam. Ighaze yam asuŋ Maaron pa mbeb eta, ve aghur ila aghaze ye pale igham mbeb tonenen ivot, ye pale ighami ivot payam. \rq Yo 14:13; Yems 1:5+ \rq* \p \v 25 “Ighaze ayoon pa suŋuuŋ, ve matamim kisin sosor to tamtoghon eta, yam irau apul sosor toni. Leso Tamamim Maaron to ineep izi sambam ireu sosor tiam paam. \rq Mt 5:23, 6:14+; Kol 3:13 \rq* \m \v 26 [Eemoghon ighaze yam apul sosor to nditamim maau, nene pale sosor tiam paam, Tamamim Maaron to ineep sambam we ireua maau.]” \s1 Yes daba tighason Yesu pa sei to ighuri pa uraat toni \r (Mt 21:23-27; Lu 20:1-8) \p \v 27 Yesu toman taghoniiŋa toni tila tivot Yerusalem muul, ve Yesu ilooŋ ila sirsiir to Rumai Tiina lolo, ve ilaghlaagh tonowe. Yes daba to watooŋrau toman ŋgara pida to tutuuŋ ve pooza pida tilup di ve tila tivot toni, ve tighasoni tighaze: \v 28 “Laak, uraat to ughamghami ne, yom izam pani vena? Ve sei kat to ighur ghom pa uraat tonene?” \rq Yo 2:18; Mbaŋ 4:7 \rq* \p \v 29 Yesu ipamuul aliŋadi ighaze: “Ghasoniiŋ tiam poia. Eemoghon you leg ghasoniiŋ eez payam paam. Ighaze yam apamuul ghasoniiŋ tiou, nene pale you napamuul tiam paam, ve navotia pughu to you izag pa uraat tiou. \v 30 Yo, asaav payou. Yoan to muuŋ irurughuuz tamtoghon, uraat toni pughu vena? Ye itaghon ŋgar to ndug sambam, ma itaghon ŋgar to tamtoghon?” \p \v 31 Yes tipamuul aliŋa rikia maau. Tiwasavon di tighaze: “Wai, pale tasaav vena? Ighaze tasaav taghaze: ‘Yoan itaghon ŋgar to ndug sambam,’ ye pale isaav pait: ‘Ighaze venen, pughu vena to yam aghur ila saveeŋ toni maau?’ \v 32-33 Ve ighaze tasaav taghaze: ‘Yoan itaghon ŋgar to tamtoghon,’ pale poia?” Tisaav tovene pasa, tamtoghon tisob tighur ila tighaze Yoan ye propet tau. Tovenen yes timatughez, ve tipamuul ghasoniiŋ to Yesu tighaze: “Ii, yei nikankaan pani.” \p Tauto Yesu ana isaav padi: “Ighaze venen, you paam, irau napamuul ghasoniiŋ tiam, ve navotia pughu to izag pa uraat tiou tonene maau.” \c 12 \s1 Saveeŋ palelaaŋ to uraata samsamiadi to tiŋgin uum vaen \r (Mt 21:33-46; Lu 20:9-19) \p \v 1 Yesu isaav muul pa yes daba to yes Yuda ila saveeŋ palelaaŋ ighaze: “Sawa eez, ŋgeu eez igharaat taan toni ve ivazog vaen ila.\f + \fr 12:1 \ft Paesiiŋ to saveeŋ waaro tonene ineep ila Mt 21:33. \f* \m Ghoro ikau sirsiir iluvuti, ve itai saambu eez inim ndug to pisooŋ vaen. Ve irei mbeez aghe mala. Leso yes uraata tineep izala, ve matadi izila pa uum vaen ve tiŋgini. Ye igharaat mbeb le isob, ghoro ipul uum vaen toni ila uraata pida nimadi. Leso tigham uraat pani, ve sawa to youŋ vaen anoŋa, ghoro tivalagi, ve pida inim vaen tau a, ve pida inim yes adi. Ye igharaat saveeŋ toman di le isob, ghoro imundig, ipul ndug toni, ve ila ineep mala izi ndug ite. \rq Mbo 80:8+; Is 5:1+ \rq* \p \v 2 “Ineep tonowe le sawa to youŋ vaen anoŋa ivot, ghoro imbaaŋ mbesooŋa toni eez ila to yes uraata tonowen. Leso iŋgig di, ve igham vaen anoŋa pida to tighuri pa uum tau. \v 3 Eemoghon sawa to mbesooŋa tonowen ila peria todi, tikisi ve tilosi. Ghoro tizuruni toman nima ŋginiŋa, ve imuul ila. \v 4 Tovenen uum tau imbaaŋ mbesooŋa toni ite ila. Eemoghon ye paam, tirabi izala daba, ve tipamayaŋini \v 5 Tovenen uum tau imbaaŋ mbesooŋa toni ite inim tol ana ila. Ye ila ivot todi, ve tirabi imaat. Ve mbesooŋa toni pida, tovene paam. Tirab pida le naghodi isami, ve pida, tirab di timatmaat. \p \v 6 “Mbesooŋa toni tisob titoova le maau, ve ŋgeu ee moghon to inepneep. Nene ye tau natu to ye lolo pani kat. Tovenen uum tau imbaaŋ natu tonowen ila. Pasa, igham ŋgar tovene: ‘Ighaze taug natug ila, nene pale tiroron pani ve tilooŋ aliŋa.’ \v 7 Eemoghon sawa to yes uraata tonenen tighita natu ilaghlaagh saguan iŋarua di inim, tiwasavon di tighaze: ‘Ou, aghita. Nowe tiina toit natu, tauto ilaagh inim we. Muri, ye pale igham uum tonene toman mbeb tisob to tama. Tala tarabi imaat. Leso tagham mbeb naol tonene tinim leed.’ \rq Mt 27:18 \rq* \m \v 8 Tovenen tila tikisi, ve tirabi imaat. Ghoro tisur paatu iza, ve tila tipiyaava ila pumuri.” \rq Hib 13:12 \rq* \p \v 9 Yesu isavia saveeŋ tonene le isob, ghoro ighason di ighaze: “Yam agham ŋgar vena? Pale uum vaen tau igham vena pa yes uraata tonowen? Ye pale inim, ve irab di tisob timatmaat, ve ighur uum vaen toni ila ndiran pida nimadi, leso tiŋgin poiani.” \rq Mbaŋ 13:46, 28:28 \rq* \m \v 10 Ghoro Yesu isaav padi muul ighaze: “Maaron aliŋa waaro eez to timbooda, yam awaata, ma maau? Saveeŋ tonenen isaav ighaze: \q2 ‘Yaam to yes to reiŋ ruum matadi velegini, ve tipiyaava ilale, tauto inim pughu pa ruum ve ipaloti. Leso ruum iyoon ariaŋa izala pogho. \q2 \v 11 Maaron tau igham ŋgar tonene ivot. \q2 Ve yei nighita inimale mbeb gharatooŋa eez ila matamai.’” \rq Mbo 118:22+ \rq* \p \v 12 Yes daba tilooŋ saveeŋ palelaaŋ tonene, ve tighilaal tighaze Yesu isavia saveeŋ tonene iŋarua di. Tovenen tighaze tikisi pataghaaŋ. Eemoghon timatughez pa ival tiina, tauto tipuli ineep, ve tighau tila. \s1 Ghasoniiŋ to piyavooŋ takes ila pa kinik tiina to Rom \r (Mt 22:15-22; Lu 20:20-26) \p \v 13 Muri ghoro, daba to yes Yuda timbaaŋ ndiran tutuuŋa toman Erod tamtoghon toni pida tila to Yesu. Yes tighaze titombaana pa savsaveeŋ. Ighaze ipiyaav aliŋa eta isosor, ghoro inim pughu pa tipayoonda pa savsaveeŋ. \v 14 Tovenen tila tivot toni, ve tigham saveeŋ ŋgoreeŋ pani tighaze: “Patoŋaaŋ, yei niwatag: Yom ŋgeu to saveeŋ onoon moghon. Ighaze tamtoghon izadi tintina, ma ledi izadi maau, yom ugham ŋgar pa mbeb tovene maau. Usasavia ŋgar raraate moghon pa tamtoghon tisob, ve usavsaav ghazooŋa ila matadi. Ve ighaze upatooŋ tamtoghon pa ataam to Maaron, saveeŋ tiom isob, nene onoon moghon. Tovenen usaav ghazooŋa payei. Ighaze iit Yuda tapiyaav takes ila pa kinik tiina to Rom, pale deŋia pa tutuuŋ toit, ma maau? Tapiyaav, ma ineeple?” \p \v 15 Eemoghon Yesu iwatag kaarom todi wa. Tovenen isaav padi ighaze: “Pughu vena to yam aghaze atoov ghou? Yaam to tapiyaava pa takes ne, agham eta inim naghita.” \v 16 Tovenen tigham yaam denari eez ila toni, ve ighason di ighaze: “Laak, sei anunu ve iza tonene?” \p Yes tipamuul ghasoniiŋ toni tighaze: “Nanan kinik tiina to Rom.” \p \v 17 Yesu isaav padi muul tovene: “Tau tonene. Ighaze mbeb to kinik tiina to Rom, ghoro aghami imuul ila to tau. Ve mbeb to Maaron, yam apamuula ila to Maaron.”\f + \fr 12:17 \ft Paesiiŋ to saveeŋ waaro tonene ineep ila Mt 22:21. \f* \p Yes tilooŋ saveeŋ toni tonene, le ruŋadi iza pani. \rq Mbnp 1:27; Ro 13:7; 1Pe 2:17 \rq* \s1 Ghasoniiŋ pa mundigiiŋ to yes mateeŋa \r (Mt 22:23-33; Lu 20:27-40) \p \v 18-19 Yes Sadusi, tisavsaav tighaze mateeŋa irau timundig maau. Tovenen Sadusi pida tiŋarua Yesu tila, ve tighasoni tighaze: “Patoŋaaŋ, muuŋ Mose imbood tutuuŋ pait tovene: Ighaze ŋgeu eta ivai, ve yesuru azuwa ledi natudi eta maau, ve tamoot imaat, nene tazi eta irau ivai naar toni. Leso liva ipoop, ve natudi tonenen igham tama olman to imaat ne ina, ve iyoon pa mbeb toni. \rq Lo 25:5; Mbaŋ 23:8 \rq* \p \v 20 “Laak, sawa eez, toŋvetaz liim ve ru tinepneep. Ŋgeu aidaba ivai, eemoghon le natu maau, ve imaat. \v 21 Tovenen tazi to itaghoni, ye igham naar tonowen ve ivaii. Eemoghon tazi tonowen paam, le natu maau, ve imaat. Ghoro tazidi ite to inim tol padi, ŋgar raraate ivot pani. Le natu maau, ve imaat. \v 22 Tighamgham tovene le yes liim ve ru tivai liva ee moghon tonenen, ve tisob timaat. Ve ledi ndinatudi maau. Muri ghoro, naar tonenen paam, ana imaat. \v 23 Laak, sawa to Maaron ighaze ipamundigin yes mateeŋa, nene pale liva tonowen inim sei kat azuwa? Pasa, yes liim ve ru, to tisob tivaii.” \p \v 24 Yesu ipamuul aliŋadi ighaze: “Oyai, yam tonene awatag Maaron tapiri ve saveeŋ toni rita maau. Tauto ŋgar tiam iwaghamgham. \v 25 Sawa to Mboŋ Muri ve Maaron ighaze ipamundigin yes mateeŋa, nene pale tamtoghon tivai muul maau. Nepooŋ todi pale inimale yes aŋela to tineep izi sambam. \rq 1Kor 15:42-53 \rq* \m \v 26-27 Yo, you naghaze naghason gham pa mundigiiŋ to yes mateeŋa. Vena, saveeŋ waaro eez to Mose imbooda, isavia sawa to Maaron ivot toni inimale yab ighanghan ila ai kainaŋen duba. Yam awaat saveeŋ tonenen, ma maau? Sawa tonenen, Maaron isaav pani ighaze: \q2 ‘You Maaron to Abaraam, Maaron to Isak, ve Maaron to Yakop.’ \rq Igham 3:6 \rq* \p “Maaron, ye Maaron to yes mateeŋa maau. Ye Maaron to yes to tineep matadi iyaryaar. Tovenen ŋgar tiam iyel kat.”\f + \fr 12:26-27 \ft Paesiiŋ to saveeŋ waaro tonene ineep ila Mt 22:32. \f* \s1 Tutuuŋ sine to tiina kat ilib pa tutuuŋ tisob? \r (Mt 22:34-40; Lu 10:25-28) \p \v 28 Ŋgeu ŋgara eez to tutuuŋ inim ve ilooŋ Yesu toman yes Sadusi tiwazoran di pa savsaveeŋ. Ye ilooŋ saveeŋ to Yesu, ve ighita ighaze Yesu ipamuul saveeŋ todi kat. Tovenen ye ana ighason Yesu ighaze: “Tutuuŋ sine to tiina kat ilib pa tutuuŋ tisob?” \p \v 29 Yesu ipamuul ghasoniiŋ toni ighaze: “Tutuuŋ to tiina kat ilib pa tutuuŋ tisob, nene vene: \q2 ‘O yam Israela alooŋ! Tiina toit Maaron, ye moghon to Maaron tau. \rq Lo 6:4+ \rq* \q2 \v 30 Tovenen lolom pa Tiina tiom Maaron. Ughur lolom toman ŋgar tiom ve tapirim isob ila pani.’ \rq Lo 10:12+ \rq* \p \v 31 “Ve tutuuŋ tiina ite to inim ru pani, nene vene: \q2 ‘Lolom pa tamtoghon ve ugham poian di inimale lolom pa taum.’ \rq Wkp 19:18 \rq* \m Tutuuŋ eta ilib pa tutuuŋ ru tonene maau.” \rq Ga 5:14; Yems 2:8 \rq* \p \v 32 Ŋgeu tonowen ilooŋ saveeŋ tonene, ve isaav pa Yesu ighaze: “Patoŋaaŋ, saveeŋ tiom, nene deŋia kat. Saveeŋ to usavia, nene onoon moghon. Pasa, Ŋgeu Tiina moghon to Maaron tau. Maaron ite paam maau. \rq Lo 4:35,39 \rq* \m \v 33 Tovenen ighaze iit taghur lolood toman ŋgar toit ve tapiriid isob ila pani, ve taghur lolood pa tamtoghon ve tagham poian di inimale lolood pa tauud, nene mbeb tiina kat. Ilib pa mbeb tisob to taghur di izala artaal leso yab ighan suvun di, toman watooŋrau pida to taghamgham di.” \rq Mbo 40:6-8, 51:16-17; Mt 9:13 \rq* \p \v 34 Yesu ighita ighaze ŋgeu tonenen ipamuul saveeŋ toman ŋgar poia. Tovenen isaav pani ighaze: “Yom uneep mala pa pooz to Maaron maau.” Sawa tonenen ve ila, tamtoghon tighason Yesu pa saveeŋ eta muul maau. Pasa, timatughez pa saveeŋ toni. \s1 Ighaze Mesia ivot ila siŋ to kinik David, pale iza irau ilib pa David vena? \r (Mt 22:41-46; Lu 20:41-44) \p \v 35 Yesu ipatoot tamtoghon pa Maaron aliŋa ila sirsiir to Rumai Tiina lolo, ve ighason di ighaze: “Laak, pughu vena to yes ŋgara to tutuuŋ tighaze Mesia pale ivot ila siŋ to kinik David? Pasa, muuŋ Avuvu Patabuaŋ ipamundigin David, ve isaav ighaze: \q1 \v 36 ‘Maaron isaav pa Tiina tiou ighaze: “Unum mbolem izi ila pa nimag waan, le irau natatan koiamŋa ve tapiridi isob kat, ve uvazag di ila aghem samba.” ’ \rq Mbo 110:1; Mbaŋ 2:34+; 1Kor 15:25; Hib 1:13 \rq* \p \v 37 “Aghita. David tau iwaat Mesia ighaze ‘tiina toni.’ Eemoghon Mesia, ye siŋ to David. Mbeb tonene, ŋgara vena?”\f + \fr 12:37 \ft Paesiiŋ to saveeŋ waaro tonene ineep ila Mt 22:45. \f* \p Ival tiina to tiloŋlooŋ Yesu saveeŋ toni, tinidi iza ve lolodi poiawaat kat. \s1 Yesu iveivei pa tamtoghon pa ŋgar pakuruuŋ to yes ŋgara to tutuuŋ \r (Mt 23:1-36; Lu 20:45-47) \p \v 38 Yesu ipatoot tamtoghon pa Maaron aliŋa, ve isaav padi ighaze: “Apatum gham pa yes ŋgara to tutuuŋ! Yes tighaze tindud di pa nonogiiŋa mamala, ve tilaghlaagh taghon maran ate. Leso tamtoghon tighita di ve tipait di. \v 39 Ve ighaze tilooŋ tila rumai, ma tila pa ghanghaniiŋ, yes tighaze le tineep ila watiiŋ popoiadi to tighur di pa yes to izadi tintina. \v 40 Yes tiwatombanon yes ndinaara ve tigham ruum todi toman mbeb todi to naol ne tinim ledi. Ve tiyotyoot suŋuuŋ todi le mala kat. Leso tamtoghon tighita di tighaze yes ndiran patabuaŋa. Tovenen atia to muri pale iza todi, nene tiina le tiina kat.” \s1 Yesu ipait naar eez pa paitooŋ toni to ighuri \r (Lu 21:1-4) \p \v 41 Yesu mbole izi ila Rumai Tiina nagho igharau ndug to tamtoghon tighurghur paitooŋ todi ila,\f + \fr 12:41 \ft Yes Yuda tigharaat mbeb inim makau ndooŋa malmala saaŋgul ve tol (13), ve tipayoon di ila Rumai Tiina nagho, leso tamtoghon tighur paitooŋ todi ilooŋ ila. \f* \m ve imbatut ival tiina to tilala pa tighur paitooŋ todi. Mbaliiŋ taudi katindi tila, ve tighur yaam tintina ila. \v 42 Mala maau liva mbolaaŋa eez, ye naar, ana ila ighur yaam kaviaaŋa gegegeu ru tila. \v 43 Yesu ighita mbeb tonenen, ve ipoi taghoniiŋa toni tinim, ve isaav padi ighaze: “You nasaav payam kat. Naar tonowen, ye liva mbolaaŋa. Eemoghon yaam to ye ighuri we, nene ilib pa yaam to ival tisob tighuri. \v 44 Pasa, yes tisob ledi yaam tiina inepneep, ve tighur ŋgiira moghon. Ve naar tonowen, mbolaaŋ ighami. Eemoghon yaam toni ris to iŋgini pa nepooŋ toni, tauto ighuri isob ila.” \rq 2Kor 8:1+,12 \rq* \c 13 \s1 Yesu isaav pa rewaaŋ Rumai Tiina to Yerusalem \r (Mt 24:1-2; Lu 21:5-6) \p \v 1 Yesu ipul Rumai Tiina, ve ivot ila pumuri, ghoro taghoniiŋa toni eez isaav pani ighaze: “Patoŋaaŋ, ughita. Tirei katin rumai tonowen pa yaam tintina to ŋgeretuŋadi popoia kat! Ve ruum pida to tiyoon tigharau we paam, paghunadi kat.” \p \v 2 Eemoghon Yesu isaav pani ighaze: “Ughita ruum tintina tonowen? You nasaav payom: Muri pale tireu mbirisan di tisob tizi. Irau tipul yaam eta ineep izala yaam ite pogho muul maau.” \rq Lu 19:44 \rq* \s1 Pataŋani naol pale tivot muuŋ, ghoro tireu Rumai Tiina izi \r (Mt 10:17-22, 24:3-14; Lu 21:7-19) \p \v 3 Yes tilaagh tizala lolooz Oliv, ghoro Yesu mbole izi tonowen, ve mata ila pa Rumai Tiina to iyondyood we. Petrus, Yakobus, Yoan, ve Andreas tila toni, ve yes moghon tineep tomani, ghoro tisaav pani tighaze: \v 4 “Usaav ghazooŋa payei. Saveeŋ to usavia pa rewaaŋ Rumai Tiina, pale ŋeez o mbeb tonenen ivot? Ve ighaze sawa to mbeb tonenen igharau, pale sa mbeb inim ghilalooŋ pani?” \p \v 5 Yesu isaav padi ighaze: “Apatum gham. Pa vene, tamtoghon eta iweu gham, ve apul ataam tiou. \rq Ep 4:14; 2Tes 2:1+; 1Yo 4:1 \rq* \m \v 6 Pasa, muri tamtoghon naol pale tinim ve tiwaat sorokin izag, ve tighaze: ‘Ŋgeu to yam asasaŋani, nene taug tonene.’ Ve tamtoghon katindi pale tighur ila kaarom todi tonowen, ve tipul ataam tiou. \rq Mbaŋ 5:36+; 1Yo 2:18 \rq* \p \v 7 “Ighaze yam alooŋ malmal tintina varudi, ma alooŋ saveeŋ yaghur tighaze malmal tintina pale tivot, yam asaŋeeŋ malep. Pasa, mbeb tovene pale tivot itaghon Maaron ŋgar toni. Eemoghon taan sawa, nene sone. \v 8 Tovenen ndug tintina pale tigham malmal pa ndug tintina pida. Ve kinik pida pale tigham malmal pa kinik to ndug pida. Ve yoŋgyoog pale itok taan, ve pitool ivot izi ndug pida. Pataŋani naol tonenen, nene tinimale yabyabuuŋ to ndiliva tiyamaana muuŋ, ghoro tipoop.\f + \fr 13:8 \ft Yes Yuda tighur ila tighaze: Pataŋani naol pale tivot muuŋ itaghon Maaron ŋgar toni, ghoro Mesia inim ve igham nepooŋ poia ivot. \f* \s1 Tamtoghon pale tighur pataŋani pa yes to titaghon Yesu \p \v 9 “Apatum gham. Pasa, yes Yuda pale tipayoon gham pa savsaveeŋ ila daba todi matadi, ve tilos gham ilooŋ ila rumai todi. \rq Mbaŋ 4:1+, 5:17+, 22:30+ \rq* \m Ve ndug ndug to tighur koi payou, pale tipayoon gham paam pa savsaveeŋ ila yes daba to taan ve kinik matadi. Pasa, yam ataghon ghou. Mbeb to ivot payam pa sawa tonenen, nene pale inim ataam payam pa avotia varug ve apariaaŋ saveeŋ tiou ila yes pooza tonowen matadi. \rq Mbaŋ 16:19, 25:23+ \rq* \m \v 10 Ve varu poia, pale tivotia irau ndug tisob itaghon Maaron ŋgar toni. Le isob, ghoro taan sawa ivot. \p \v 11 “Ighaze tikis gham ve tighur gham ila yes daba nimadi pa savsaveeŋ, yam lolomim imbumbu, ve akaal ŋgar ve savsaveeŋ pa asavia padi malep. Sawa to tipayoon gham pa savsaveeŋ, sa ŋgar to ighaze ivot payam, yam asavia moghon. Pasa, Maaron tau pale ipatooŋ gham pa sa saveeŋ to ye ighaze yam asavia. Tovenen yam pale asaav itaghon taumim ŋgar tiam maau. Avuvu Patabuaŋ tau pale ivotia aliŋa ila yam avomim. \rq Mt 10:19-20; Lu 12:11+ \rq* \p \v 12 “Sawa tonenen ighaze ivot, tamtoghon pale tighur toŋvetaz todi ila yes daba nimadi, leso tirab di timaat. Ve ndolman pale tigham ŋgar raraate moghon pa ndinatudi. Ve ndipain pale tighur koi pa nditamandi ve nditinandi paam, ve tighur di tila yes daba nimadi, leso tirab di timaat. \v 13 Ival tisob pale tighur koi payam. Pasa, yam avotia you izag, ve ataghon ghou. Eemoghon tamtoghon to ighaze iyoon ariaŋa ve ikis ghurla toni tuŋia le irau sawa toni isob, nene pale Maaron igham mulini ve ineep pooi.” \rq Yo 15:18,20; Syg 2:7,11, 3:5 \rq* \s1 Pataŋani tiina kat pale ivot pa Yerusalem \r (Mt 24:15-28; Lu 21:20-24) \p \v 14 Yesu isaav muul ighaze: “Muri, yam pale aghita tamtoghon tipayoon mbeb samia kat ilooŋ ila ndug patabuaŋ pa tiwaghamuni. Ndug tonowen, mbeb tovene irau ilooŋ ila maau. Eemoghon pale tipayoonda iza iyoon tonowen, ghoro tipul ndug tonowen ineeple. (Yom sei to uwaat saveeŋ tonene, ugham ŋgar pani pooi.) Ighaze mbeb tonenen ivot, tamtoghon to tineep izi taan suruvu to Yudea, yes irau rikia moghon tighau tizala pa lolooz. \rq Dan 9:27, 11:31, 12:11 \rq* \m \v 15 Tovenen ighaze ŋgeu eta ineep ila ndug to nepooŋ to ruum pogho we,\f + \fr 13:15 \ft Yes Yuda, ruum todi poghodi babaŋadi. Tovenen tirourou tonowe inimale iit tarourou ila patar. \f* \m nene irau imuul izila ruum lolo ve igham mbeb toni eta ne maau. Izi ve ighau malmali ila. \rq Lu 17:31 \rq* \m \v 16 Ve ighaze tamtoghon eta ighamgham uraat ila uum, ve pataŋani tonenen ivot, ye paam. Irau imuul ila igham nonogiiŋa to moŋeŋaaŋ maau. Ighau malmali ila. \v 17 Sawa tonenen ighaze ivot, ndiliva to apodi, ve yes payamyamŋa, tikaria taudi wa. Pasa, tipataŋan pa ghaoŋ. \v 18 Tovenen yam asuŋ Maaron. Leso ighur pataŋani tonenen ila sawa to ndug yauŋa sob, ve ighur soso payam pa aghau. \v 19 Pasa, pataŋani to sawa tonenen, pale tiina le tiina kat. Sawa to Maaron ighur sambam ve taan ve inim aazne, pataŋani tovene ivot pa eta sone. Ve muri paam, irau ivot muul maau. \rq Dan 12:1; Yoel 2:2 \rq* \m \v 20 Ighaze Maaron iŋgoor sawa to pataŋani tonenen tuku maau, nene irau tamtoghon eta ineep maau. Tisob tilaledi. Eemoghon ye igham ŋgar pa yes to ye tau isia di tinim le ne. Tauto iŋgoor sawa tonenen inim tuku wa. \p \v 21 “Sawa tonenen, ighaze tamtoghon eta isaav payam ighaze: ‘Aghita. Mesia tau tonene!’ ma isaav ighaze: ‘Ye ineep nowe!’ yam aghur ila saveeŋ toni malep. \rq 2Tes 2:1+ \rq* \m \v 22 Pasa, ndiran kaaromŋa pale timundig, ve pida titoom tighaze yes Mesia. Ve pida pale titoom tighaze yes propeta to tivotia Maaron aliŋa. Ve yes pale tigham mbeb gharatooŋadi toman ghilalooŋ pida tivot paam. Leso tiweu tamtoghon ve tipul ataam to Maaron. Yes to Maaron isia di tinim le ne paam. Ndiran kaaromŋa tonowen pale titoova pa tiweu di, leso tipul ataam to Maaron. \rq Lo 13:1+; 2Tes 2:9+; Syg 13:13 \rq* \p \v 23 “Alooŋ. Mbeb naol tonene tivot sone, ve you nasavia di payam pataghaaŋ. Tovenen apatum gham. \s1 Mulaaŋ to Tamtoghon Natu \r (Mt 24:29-31; Lu 21:25-28) \p \v 24 “Ighaze pataŋani to sawa tonenen tivotaar le isob, nene pale ndag ighaaz muul maau, ve ndug ndoroom. Ve kaiyo paam, pale ighaaz muul maau. \v 25 Pitum to sambam paroŋania pale tipul inadi, ve titaptap tizi. Ve Maaron pale iwatokin mbeb pida to sambam paroŋania to tapiridi tintina ne le tirur. \v 26 Ghoro tamtoghon matadi izala, ve tighita Tamtoghon Natu ineep ila yaghur tae lolo, ve izi inim toman tapiri ve ŋguruba tiina kat. \rq Dan 7:13; 1Tes 4:16+; Syg 1:7 \rq* \m \v 27 Ve ye pale imbaaŋ aŋela toni tila tirau taan dige paaŋ. Leso tiyou yes to ye isia di tinim le, ve tigham di tila toni. Pale tila pa rag pughu, daudau pughu, yavaar pughu, ve kagu pughu.” \s1 Saveeŋ palelaaŋ to ai fik \r (Mt 24:32-35; Lu 21:29-33) \p \v 28 Ghoro Yesu isaav padi muul ighaze: “Agham ŋgar pa ai fik. Ighaze boga mbiti, ve sududu papaghu tipeet tiza, ghoro aghilaal aghaze sawa to ndag ighaze ivot. \v 29 Mbeb to you nasavia di payam ne, ŋgara raraate moghon. Ighaze yam aghita mbeb naol tonene tivotvot, ghoro awatag aghaze: Sawa to Tamtoghon Natu mulaaŋ toni, nene inim igharau wa, inimale tamtoghon to iyoon ila ataam avo. \v 30 You nasaav payam kat: Yes to sawa tonene pale timaat sone, ve tighita mbeb tonowen tisob tivotaar. \v 31 Sambam paroŋania ve taan pale tilaledi. Eemoghon saveeŋ tiou waaro eta irau ilale ne maau.” \rq Mbo 102:25+, 119:89; Mt 5:18 \rq* \s1 Sawa kat to Tamtoghon Natu mulaaŋ toni, nene tamtoghon eta iwatagi maau \r (Mt 24:36-44; Lu 12:40) \p \v 32 Yesu isaav muul ighaze: “Sawa kat to Tamtoghon Natu mulaaŋ toni, nene tamtoghon eta iwatagi maau, aŋela to tineep izi sambam we tiwatagi maau, ve Natu paam, iwatagi maau. Tama Maaron moghon, to iwatagi. \rq Mbaŋ 1:7; 1Tes 5:1+ \rq* \s1 Tapamaat ariaŋa ve tagham uraat to Maaron ighuri inim nimaad \p \v 33 “Tovenen apatum gham ve apamaat ariaŋa. Pasa, sawa tonenen, yam awatagi maau. \v 34 Pale ivot inimale ŋgeu eez to ighaze imundig ve ila pa ndug mala. Tovenen ighur uraat irau mbesooŋa toni, ve ipul ruum toman mbeb toni pida ila nimadi, leso tiŋgin di. Ve isaav pa mbesooŋa toni to iŋgin ataam ne ighaze ighur mata pani ve isaŋani. Ighur uraat padi le isob, ghoro ipul di, ve ila. \rq Mt 25:14; Lu 12:35+ \rq* \p \v 35 “Tovenen you nasaav payam. Apamaat ariaŋa. Pasa, sawa kat to ruum tau mulaaŋ toni, yam awatagi maau. Pale ilat pa rabrab kat, ma mboŋ anoŋa, ma ndug itun, ma mboŋmaagh kat, nene yam awatagi maau. \v 36 Tovenen yam apamaat ariaŋa. Pa vene, aghengheen, ve ye ilat ve ikarmotin gham. \v 37 Tovenen saveeŋ to you nasavia payam, nene ila pa ival tisob paam: Apamaat ariaŋa.” \c 14 \s1 Yes daba to Yuda tikaal ataam pa tirab Yesu imaat \r (Mt 26:1-5; Lu 22:1-2; Yo 11:45-53) \p \v 1 Mboŋ ru isob, ghoro tiza pa sawa to Pasova\f + \fr 14:1 \ft Pasova, nene lupuuŋ tiina to yes Yuda to matadi iŋgal imuul ila pa sawa to nditimbudi tineep sami izi Isip, ve Maaron igham mulin di ila yes Isipa nimadi. \f* \m toman lupuuŋ tiina to yes Yuda to tilup di pa suŋuuŋ ve tighan mberet to le yis maau ne. Yes daba to watooŋrau toman yes ŋgara to tutuuŋ tighaze tirab Yesu imaat. Tovenen tilup di, ve tikaal ataam pa tikisi inimale yoŋgaaŋ. \v 2 Tisaav tighaze: “Iit irau takisi pa sawa to lupuuŋ tiina tonene maau. Pa vene, tareu ival tiina lolodi, ve tipamundigin malmal.” \rq Mbo 2:1-3 \rq* \s1 Liva eez iliŋ ŋgoreeŋ to vuzi poia ne izala Yesu daba \r (Mt 26:6-13; Yo 12:1-8) \p \v 3 Ŋgeu eez to ndug Betania, iza Simon. Ye, muuŋ kolekole ighami. Yesu toman taghoniiŋa toni tila ruum toni, ve mboledi izi pa ghanghaniiŋ, ve liva eez igham ŋgoreeŋ apatu paghuna eez to ŋgoreeŋ ineep ila, ve inim. Ŋgoreeŋ tonowen, vuzi poia, ve atia tiina kat. Tigharaata pa mbeb to tiwaat iza tighaze ‘nard.’ Ye igham ŋgoreeŋ apatu tonowen, ve iseŋ polin avo,\f + \fr 14:3 \ft Ŋgoreeŋ apatu to liva tonene, avo mala. Tauto ye iseŋ polin avo. \f* \m ghoro iliŋi izala Yesu daba. \p \v 4 Tamtoghon todi pida tighita ŋgar to liva tonowen ighami, le irau lolodi maau. Tovenen tiyou avodi pa liva tonenen tighaze: “Wai, ye iwaghamun ŋgoreeŋ tonowen pasa? \v 5 Mbeb tonowen, atia tiina kat. Inimale tagholia, tone tagham yaam tiina kat irau 300 denari ma venen, leso tauul yes mbolaaŋa pani!” Tovenen tiyaan liva tonenen. \p \v 6 Eemoghon Yesu isaav padi ighaze: “Ayou avomim pani pasa? Apuli ineep. Ŋgar to ye igham payou ne, nene paghuna. \v 7 Yes mbolaaŋa pale yamŋa anepneep irau sawa isob. Tovenen sawa sine to yam aghaze auul di, nene irau auul di. Eemoghon you, mala maau pale napul gham, ve irau naneep toman gham muul maau. \v 8 Ŋgar to liva tonene irau igham payou, tauto ighami wa. Ŋgoreeŋ to ye iliŋi izala poghog, nene inimale ye igharaat ghou pataghaaŋ pa mateeŋ tiou. \rq Yo 19:40 \rq* \m \v 9 Tovenen you nasaav payam kat: Muri, tamtoghon pale tila tivotia varu poia irau taan isob. Ve ndug sine to tivotia varu poia padi, nene pale tisavia ŋgar to liva tonene igham payou. Leso tamtoghon matadi kisini.” \s1 Yudas ighaze ye pale ighur Yesu ila koia nimadi \r (Mt 26:14-16; Lu 22:3-6) \p \v 10 Taghoniiŋa to Yesu saaŋgul ve ru, todi eez, iza Yudas Iskariot. Sawa tonenen, ye ila to yes daba to watooŋrau, ve isaav padi ighaze ye pale ighur Yesu ila nimadi. \v 11 Yes tilooŋ saveeŋ toni, le lolodi poia kat, ve yesŋa timbua saveeŋ tighaze pale tigham le yaam pida. Timbua saveeŋ le isob, ghoro Yudas ila ve isaŋan. Ighaze soso poia eta ivot, ghoro ighur Yesu ila nimadi. \s1 Taghoniiŋa to Yesu tila tigharaat aniiŋ to Pasova \r (Mt 26:17-19; Lu 22:7-13) \p \v 12 Tinepneep le ndag to tipamundigin lupuuŋ tiina to ghaniiŋ mberet to le yis maau ne ivot. Sawa tonenen, yes Yuda tirabrab sipsip ndinatu pa ghanghaniiŋ to Pasova. Tovenen taghoniiŋa toni tighason Yesu tighaze: “Tiina, yom ughaze nila nigharaat aniiŋ to Pasova payom izi sine?” \rq Igham 12:6+ \rq* \m \v 13 Tovenen Yesu imbaaŋ taghoniiŋa toni ru tila, ve isaav padi ighaze: “Yamru alooŋ ala Yerusalem, ghoro aghita ŋgeu eez imbaad ya ila uur, ve ilaagh iŋarua gham ilat. \v 14 Matamim kisini ve ataghoni. Ruum sine to ighaze ye ilooŋ ila, yamru ataghoni alooŋ ala, ve asaav pa ruum tau aghaze: ‘Patoŋaaŋ toit ighason ghom ighaze: Ruum suruvu to yom ughuri pani ne ineep pa dige sine? Pasa, ye ighaze yesŋa taghoniiŋa toni tilup di sualen pa ghanghaniiŋ to Pasova.’ \p \v 15 Ŋgeu tonenen pale ipatooŋ ruum suruvu tiina eez payam. Ineep sala. Ndug to nepooŋ ve ghanghaniiŋ, nene tigharaata wa. Yamru agharaat aad aniiŋ pataghaaŋ tonowe.” \p \v 16 Yesu isavsaav padi le isob, ghoro taghoniiŋa toni tonowen timundig ve tilooŋ tila Yerusalem, ve tighita mbeb tisob tivot titaghon Yesu aliŋa. Tovenen tigharaat aniiŋ to Pasova tonowe. \s1 Yesu yesŋa taghoniiŋa toni tighan aniiŋ to Pasova \r (Mt 26:20-25; Lu 22:14-23; Yo 13:21-30) \p \v 17 Rabrab izi, ve Yesu yesŋa taghoniiŋa toni saaŋgul ve ru tila tivot ruum tonowen, ve mboledi izi pa ghanghaniiŋ to Pasova. \v 18 Yes tighanghan, ve Yesu isaav padi ighaze: “You nasaav payam kat. Yam tonene, tiam eez to aazne ighanghan toman ghou ne, pale ighur ghou nala koiagŋa nimadi.” \rq Mbo 41:9 \rq* \p \v 19 Taghoniiŋa toni tilooŋ saveeŋ tonene, le lolodi ipataŋan. Tovenen yes eŋaeŋa tisaav pani tighaze: “Wai, Tiina, pale nagham ŋgar tovene payom wa? You irau nagham tovene maau.” \p \v 20 Yesu isaav padi muul ighaze: “Yam saaŋgul ve ru tonene, tiam eez to yeru nizeev mberet izila rubruub ee moghon, nene ye to pale igham ŋgar tonene. \v 21 Tovenen Tamtoghon Natu pale ila ve tirabi imaat itaghon saveeŋa to timbooda pataghaaŋ wa. Ve ŋgeu to pale ighuri ila koia nimadi, ye ikaria tau wa! Inimale tina ipoopa maau, tone poia!” \s1 Yesu irei mberet ve vaen pa taghoniiŋa toni \r (Mt 26:26-30; Lu 22:17-20; 1Kor 11:23-25) \p \v 22 Yes tighanghan, ve Yesu igham mberet ve ipait Maaron pani. Ghoro iteeva, ve ireii irau taghoniiŋa toni, ve isaav padi ighaze: “Aghami. Nene you mindag.” \v 23 Ghoro igham rubruub vaen, ipait Maaron pani, ve izuzuuna ila todi, ve yes tisob tighun ila. Ve isaav padi ighaze: \v 24 “Nene siŋ tiou to pale imaliŋ pa tamtoghon katindi. Leso ipariaaŋ saveeŋ mbuaaŋ to ataam paghu to pale Maaron yesŋa tamtoghon tilup di tinim ee moghon. \rq Igham 24:8; 1Kor 10:16; Hib 8:8+, 9:16+ \rq* \m \v 25 You nasaav payam kat: You pale naghun vaen muul maau, le irau sawa paghu ivot ve itiŋa talup ghiit muul izi sambam, ghoro naghun.” \p \v 26 Tighanghan le isob, ve timbou mbouŋ eez to tipait Maaron, ghoro tivot tila pumuri, ve tizala pa lolooz Oliv. \rq Mbo 118:29 \rq* \s1 Yesu isaav ighaze Petrus pale ipesamun iza \r (Mt 26:31-35; Lu 22:31-34; Yo 13:36-38) \p \v 27 Yesu yesŋa taghoniiŋa toni tila tivot lolooz Oliv, ghoro isaav padi ighaze: “Mboŋ aazne, yam asob pale atap pa ghurla tiam, ve apul murimim payou. Pasa, Maaron aliŋa to timbooda, isaav ighaze: \q2 ‘You pale narab ŋginiiŋa to sipsip, ve sipsip tiwaghaughau.’ \rq Sek 13:7; Yo 16:32 \rq* \p \v 28 “Eemoghon muri, sawa to Tamaŋ Maaron ipamundigin ghou pa mateeŋ, you pale namuuŋ nala nasaŋan gham izi Galilaia.” \p \v 29 Petrus ilooŋ saveeŋ tonene, ve isaav ariaŋa pa Yesu ighaze: “Nene yes pida. Ve you irau natap ve napul murig payom ne maau.” \p \v 30 Yesu isaav pani ighaze: “Nes Petrus, you nasaav payom kat. Mboŋ aazne, yom pale upesamun izag pae tol le isob, ghoro tatareek itaŋ muul inim pae ru.” \p \v 31 Tovenen Petrus isaav ariaŋa muul ighaze: “Sei isaav! Ighaze tirab ghou namaat toman ghom, nene poia. Tirab ghou lak! Eemoghon irau napesamun izam maau.” Ve taghoniiŋa toni tisob tisavia saveeŋ raraate moghon. \s1 Yesu isuŋ izi Getsemane \r (Mt 26:36-46; Lu 22:39-46) \p \v 32 Ghoro Yesu igham taghoniiŋa toni, ve yesŋa tilaagh tila tivot ndug eez, iza Getsemane. Tila tivot tonowe, ve ye isaav padi ighaze: “Mbolemim izi sualen, ve you nala nasuŋ tonowe.” \v 33 Ghoro igham Petrus, Yakobus, ve Yoan, ve yesŋa tila saguan ris. Sawa tonenen, Yesu lolo ipataŋan le ipataŋan kat, ve igham ŋgar naol pa pataŋani to pale ivot pani. \v 34 Tovenen isaav padi ighaze: “Oyai, lolog ipataŋan kat le rismoghon tone namaat. Yam aneep sualen ve apamaat ariaŋa.” \rq Yo 12:27 \rq* \m \v 35 Ghoro ilaagh ila ris, iput aghe ve ighur nagho izila pa taan, ve ighason Maaron ighaze irau to ipaghau pataŋani tonenen pani, ma maau? Pasa, Yesu iwatag: Sawa to pataŋani iza toni, tauto ivot wa. \v 36 Ve isaav ighaze: “Abba,\f + \fr 14:36 \ft ‘Abba,’ nene Hibru aliŋadi waaro eez. Yes Israela ndinatudi geegeu tipoipoi nditamandi tighaze: ‘Abba,’ inimale iit ndinatuud tipoipoi nditamandi tighaze ‘Amaŋ.’ \f* \m Tamaŋ, mbeb eta ila murim maau. You naghaze upaghau rubruub\f + \fr 14:36 \ft Rubruub to Yesu isavia, nene iza to yabyabuuŋ to ye pale imbaada, leso ireu sosor to tamtoghon ve itatan mbalmbali to Maaron. \f* \m tonene payou. Eemoghon utaghon ŋgar tiou malep. Utaghon taum lolom.” \p \v 37 Isuŋ le isob, ghoro imuul ila to taghoniiŋa toni tol tonenen, ve ighita di tigheen. Tovenen isaav pa Petrus ighaze: “Simon, yom ugheen? Irau upamaat ris maau? \v 38 Yam apamaat ariaŋa ve asuŋ. Pa vene, tovaaŋ ivot payam, ve atap. Onoon, lolood taghaze le tataghon Maaron ŋgar toni. Eemoghon ŋgar to uliid iyaryaaŋ ila lolood, tauto igham ghiit tapiriid iraua maau.” \rq Ro 7:23; Ga 5:17 \rq* \p \v 39 Yesu isavsaav padi le isob, ghoro ipul di, ve ila isuŋ muul itaghon suŋuuŋ to papazogi ighami. \v 40 Isuŋ le isob, ghoro imuul ila to taghoniiŋa toni, ve ighita di tighengheen sone. Pasa, matadi ighengheen kat. Tovenen ledi saveeŋ eta to tisavia pani ne maau. \v 41 Yesu ila isuŋ muul inim pae tol, ghoro imuul ila, ve isaav padi ighaze: “Wai, atemim izi ve aghengheen sone? Iraua lak! Pasa, sawa to tighur Tamtoghon Natu ila ndiran samsamia nimadi, tauto ivot wa. \v 42 Amundig ve tala. Aghita. Ŋgeu to ighaze ighur ghou nala koiagŋa nimadi, tauto inim peria wa!” \s1 Tikis Yesu \r (Mt 26:47-56; Lu 22:47-53; Yo 18:3-12) \p \v 43 Yesu isavsaav sone, ve Yudas ighereb ival tiina a tinim peria. (Yudas, ye taghoniiŋa saaŋgul ve ru, todi eez.) Ival tiina tonowen, yes daba to watooŋrau toman yes ŋgara to tutuuŋ ve pooza pida to yes Yuda timbaaŋ di tila. Yes tikis buza toman ndaab le irau di. \v 44 Yudas igharaat saveeŋ padi pataghaaŋ ighaze: “Tala peria ve ighaze aghita nasavag ŋgeu eta ve nayaŋin pani, nene ye tau. Akisi, ndaaba tiŋgin poiani, ve aghami ala. You pale nagham ŋgar tovene inim ghilalooŋ payam, leso aghilaal ŋgeu tonowen.” \p \v 45 Tovenen sawa to tila tivot todi, Yudas rikia moghon iŋarua Yesu ila, ve isaav pani ighaze: “Aa Patoŋaaŋ!” ve isavagi ve iyaŋin pani. \v 46 Ghoro ival tiina tonenen tikis Yesu. \v 47 Tovenen yes to tiyoon toman Yesu, todi eez ipas buza toni iza, ve isap motin ŋgeu eez taliŋa. Ŋgeu tonowen, ye mbesooŋa to daba to imuuŋ pa yes to watooŋrau. \p \v 48 Ghoro Yesu isaav pa ival tiina tonenen ighaze: “Wai, pughu vena to alaagh toman buza ve ndaab, ve anim aghaze akis ghou? You ŋgeu to ghamuuŋ malmal? \v 49 Sawa naol, itiŋa tanepneep izi Rumai Tiina nagho, ve napatoot gham pa Maaron aliŋa. Yam akis ghou pataghaaŋ tonowe maau? Poia. Akis ghou lak. Leso Maaron aliŋa to timbooda pataghaaŋ, anoŋa ivot.” \p \v 50 Yesu isavia saveeŋ tonene, ve taghoniiŋa toni tisob tipuli, ve tighau. \rq Mbo 88:8; Mk 14:27 \rq* \p \v 51 Ŋgeu paghu eez\f + \fr 14:51 \ft Ndiran ŋgara pida tighaze ŋgeu paghu to ighau ila, nene Markus to imbood varu poia tonene. \f* \m itaghon Yesu ve yesŋa tila tivot ndug tonowen. Ye ikawaal uli moghon. Yes ndaaba tighaze tikisi paam. \v 52 Eemoghon tigham sapirini, ve tikis uli toni moghon. Tovenen kambaŋmbaŋiiŋa, ve ilaan ighau ila. \s1 Tipayoon Yesu pa savsaveeŋ ila daba to yes Yuda matadi \r (Mt 26:57-68; Lu 22:54-55,63-71; Yo 18:13-14,19-24) \p \v 53 Yes tigham Yesu tila, ve tighuri ilooŋ ila ruum to daba to imuuŋ pa yes to watooŋrau. Daba tisob to watooŋrau, toman yes ŋgara to tutuuŋ ve yes pooza tilup di tonowe ve tisasaŋan. \v 54 Petrus ipaspasi pooi, ve itaghon Yesu ila. Eemoghon ilaagh muri kat padi, pasa imatughez. Ye ilaagh riŋa riŋa tovene le ila peria sirsiir to ruum tonenen. Ghoro ilooŋ ila sirsiir lolo, ve mbole izi toman uraata pida to daba to watooŋrau ila yab dige, ve yab ilaava. \p \v 55 Yes daba to watooŋrau toman tamtoghon tisob to lupuuŋ tiina to tiŋgin yes Yuda, titoova pa tikaal tamtoghon pida, leso tipariaaŋ saveeŋ tighaze yes tighita Yesu igham sosor, ve inim pughu pa tirabi imaat. Eemoghon ŋgar todi ighur maau. \v 56 Onoon, tamtoghon katindi tipariaaŋ saveeŋ kaarom tighaze yes tighita Yesu igham sosor. Eemoghon saveeŋ todi raraate maau. Tisavia saveeŋ mata naol. \rq Igham 20:16; Lo 19:15 \rq* \m \v 57 Ghoro ndiran pida timundig, ve tiŋgal saveeŋ pani tighaze: \v 58 “Yei nilooŋ ŋgeu tonene isaav ighaze: ‘Rumai Tiina to tamtoghon tireii pa nimadi, you pale nareua izi, ve napayoon rumai ite pa mboŋ tol moghon. Rumai tonowen, tamtoghon pale tireii pa nimadi maau.’” \rq Yo 2:19; Mbaŋ 6:14 \rq* \m \v 59 Eemoghon yes paam, aliŋadi raraate maau. Saveeŋ todi mata naol. \p \v 60 Tovenen daba to watooŋrau imundig iyoon ila yes pooza tonenen matadi, ve isaav pa Yesu ighaze: “Ulooŋ wa? Yes tipariaaŋ saveeŋ tighaze tilooŋ ghom usavia saveeŋ tovene. Vena, irau upamuul saveeŋ todi, ma maau?” \v 61 Eemoghon Yesu isavia saveeŋ eta maau. Neneeŋa moghon. Tovenen daba to watooŋrau ighasoni muul ighaze: “Usaav ghazooŋa payei lak. Yom Mesia? Maaron to tamtoghon tipaiti pa poia toni ne, Natu yom?” \rq Is 53:7 \rq* \p \v 62 Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “Vee! Taug tonene. Ve muri, yam pale aghita: \q2 ‘Tamtoghon Natu ineep ila ina to ghamuuŋ pooz to ineep ila Maaron ariaŋa nima waan. Ve ye pale ineep ila yaghur tae to sambam, ve imuul izi inim.’” \rq Mbo 110:1; Dan 7:13; Syg 1:7 \rq* \p \v 63 Daba to watooŋrau ilooŋ saveeŋ tonene le irau lolo maau kat. Tovenen ireep nonogiiŋa toni, ve isaav ighaze: “Isob wa! Takaal tamtoghon ite paam pa ipariaaŋ saveeŋ muul pasa? \v 64 Aazne, yam taumim alooŋ katin saveeŋ ila ye tau avo wa. Ye isavia saveeŋ velegiiŋ pa Maaron. Laak, yam agham ŋgar vena pani?” \p Yes tisob tilup avodi, ve tisaav tighaze: “Ye isosor wa. Tamtoghon tovene irau ineep maau. Ye imaat.” \rq Wkp 24:16; Yo 19:7 \rq* \m \v 65 Ghoro tamtoghon todi pida timundig ve tivuragi, tikau mata, tirabi, ve tipamogherani tighaze: “Yom propet, ne? Yo, uvotia Maaron aliŋa payei!” Ghoro yes uraata pida to Rumai Tiina anadi tighami, ve tipambar paŋa paam. \s1 Petrus ipesamun Yesu iza \r (Mt 26:69-75; Lu 22:56-62; Yo 18:15-18,25-27) \p \v 66-67 Sawa to yes daba tilooŋ saveeŋ to Yesu, Petrus ineep sila igharau yab to titavuna ila sirsiir lolo, ve yab ilaava. Liva paghu eez to imbesmbees pa daba to watooŋrau, inim ve imbatut poian Petrus nagho, ve isaav ighaze: “Ai, yom tonene ulaghlaagh toman Yesu to Nasaret paam.” \p \v 68 Eemoghon Petrus ipesam pa tau ighaze: “Wai, saveeŋ to yom usavia ne, you nawatagi maau. Nakankaan pani.” Ghoro ipul ina tonowen, ve induur ivot igharau sirsiir avo. Sawa tonenen, tatareek itaŋ. \v 69 Liva mbesooŋa tonowen mata ila le ighita Petrus muul. Tovenen isaav pa yes to tiyondyood tigharaui ighaze: “Ai, aghita! Ŋgeu tonene, ye todi eez paam.” \v 70 Eemoghon Petrus ipesam pa tau muul. \p Tinepneep ris, ghoro yes to tiyoon tigharau Petrus, anadi tisaav pani tighaze: “Onoon kat. Yom tonene, todi eez paam. Pasa, yom to Galilaia.” \p \v 71 Tovenen Petrus imundig, ve isaav ariaŋa kat ighaze: “Onoon sambam, ŋgeu to yam asavsaav pani ne, you nawatagi rita maau kat. Ighaze natoom, Maaron tau pale iwaghamun ghou!” \v 72 Rikia moghon, tatareek itaŋ muul inim pae ru. Tovenen Petrus mata iŋgal Yesu aliŋa to ighaze: “Mboŋ aazne, yom pale upesamun izag pae tol le isob, ghoro tatareek itaŋ muul inim pae ru.” Tovenen Petrus lolo isami pa tau, ve itaŋ tiina. \c 15 \s1 Tipayoon Yesu pa savsaveeŋ ila Piladus mata \r (Mt 27:1-2,11-14; Lu 23:1-5; Yo 18:28-38) \p \v 1 Mboŋmaagh kat, yes daba to watooŋrau toman ŋgara to tutuuŋ, ve daba pida to lupuuŋ tiina to tiŋgin yes Yuda, tisob tilup di, ve tiwasavon di pa sa ŋgar to pale tigham pa Yesu. Le isob, ghoro tikis Yesu, tikau nima, ve tighami tila tighuri ila Piladus nima. \v 2 Piladus ighason Yesu ighaze: “Vena, yom kinik to yes Yuda?” \p Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “Nanan taum saveeŋ tiom.” \rq Yo 18:36-37. \rq* \p \v 3 Ghoro yes daba to watooŋrau timundig, ve tiŋgal saveeŋ naol pa Yesu. \v 4 Tovenen Piladus ighasoni muul ighaze: “Vena, yom irau upamuul saveeŋ todi, ma maau? Ughita. Yes tiŋgal saveeŋ naol payom.” \v 5 Eemoghon Yesu isavia saveeŋ eta muul maau. Neneeŋa moghon. Tovenen Piladus igham ŋgar naol. \rq Is 53:7 \rq* \s1 Piladus iyok ighaze tirab Yesu izala ai pambarooŋ \r (Mt 27:15-26; Lu 23:13-25; Yo 18:39–19:16) \p \v 6 Ndaman to naol ne, lupuuŋ tiina to Pasova ighaze ivot, Piladus ighamgham tovene: Yes to tineep ila ruum to yabyabuuŋ lolo, ighaze ival tiina tighasoni pa ipul todi eta ivot, nene pale ipuli ivot. \v 7 Sawa tonenen, ŋgeu eez, iza Barabas, yesŋa ndiran pida paam tineep ila ruum to yabyabuuŋ lolo. Pasa, sawa to ival tiina tipamundigin malmal pa tizurun gavman to Rom, Barabas toman ndita tonowen tirab tamtoghon pida timaat. \p \v 8 Tovenen ival tiina tila to Piladus, ve tighasoni tighaze ipul tamtoghon todi eta ivot itaghon ŋgar to moghon moghon ighamghami. \v 9 Piladus ipamuul aliŋadi ighaze: “Vena? Yam aghaze you napul kinik to yam Yuda ilat payam?” \v 10 Piladus isaav tovene pasa, ye iwatag: Daba to yes Yuda tigham Yesu inim, ve tighuri ila nima pasa, tighita tamtoghon katindi tipait Yesu pa uraat toni ve titaghoni. Tauto ireu yes daba tonowen lolodi, ve tighur koi pani. \p \v 11 Eemoghon yes daba to watooŋrau tipazaagh ival tiina, leso tiyok pa Piladus aliŋa sob, ve tighasoni pa ipul Barabas ivot ila. \rq Mbaŋ 3:13+ \rq* \m \v 12 Tovenen Piladus ighason di muul: “Ighaze venen, pale nagham vena pa ŋgeu to yam awaata aghaze ye kinik to yam Yuda?” \p \v 13 Yes timboob muul toman aliŋadi tiina tighaze: “Urabi izala ai pambarooŋ!” \p \v 14 Tovenen Piladus ighason di muul ighaze: “Pasa? Ye igham sa sosor?” \p Eemoghon azedi iyaryaaŋ pa bobaaŋ tighaze: “Urabi izala ai pambarooŋ!” \p \v 15 Piladus ighaze igham ival tiina tonowen lolodi poia. Tovenen ilooŋ aliŋadi, ve ipul Barabas ivot ila todi. Ve isaav ve tilos Yesu.\f + \fr 15:15 \ft Ravraav to Roma tiloslos tamtoghon pani, poia maau. Timbit mbeb matadi ila, leso iwaghamun tamtoghon kat. \f* \m Ghoro ighuri ila ndaaba toni pida nimadi. Leso tighami tila, ve tirabi izala ai pambarooŋ. \s1 Yes ndaaba tipamogheran Yesu \r (Mt 27:27-31; Yo 19:2-3) \p \v 16 Yes ndaaba tonowen tigham Yesu tilooŋ tila gavana ruum toni lolo, ghoro tipoi nditadi tisob tinim tilup di, ve tipamogheran Yesu inimale ye kinik. \v 17-18 Tigham uli eez to bodeeŋa inimale aindan, ve tipiyaava izala Yesu avara. Ve tigham waar mata mata ve titalia, ve tighuri izala Yesu daba inimale moghar ndamooda. Ghoro tisaav pani tighaze: “Iya, aa kinik to yes Yuda, yei nipait ghom!” \v 19 Ve tigham toon ve tiloslos daba pani, tivuragi, ve tiput aghedi pani inimale tipakuri. \v 20 Tipamogherani le isob, ghoro tiduduum uli to bodeeŋa inimale aindan izi pani, ve tindudi pa tau uli toni muul, ve tighami tila, leso tirabi izala ai pambarooŋ. \s1 Tirab Yesu izala ai pambarooŋ \r (Mt 27:32-44; Lu 23:26-43; Yo 19:17-27) \p \v 21-22 Yes tipul ndug tiina Yerusalem, ve tilaagh taghon ataam tila, le tivot to ŋgeu eez to ndug Sairini, iza Simon. Ye Aleksander ve Rupus tamandi. Ye ineep Yerusalem dige, ve ighaze ilooŋ ila pa ndug tiina. Yes ndaaba tighita, ve tisasaara inim, ve tighur ai pambarooŋ to Yesu izala avara, ve ana imbaada, ve tila tivot ndug eez, iza ‘Golgata.’ (‘Golgata’ pughu tovene: Ndug to ghitooŋa inimale tamtoghon daba rubruuba.) \v 23 Ndaaba tighaze tigham Yesu a vaen to titoora toman marasin, leso iuuli pa yabyabuuŋ toni. Eemoghon ye lolo pa ighuni maau. \v 24 Yes tirabi izala ai pambarooŋ, ghoro tigham Yesu nonogiiŋa toni toman mbeb toni pida, ve tighaze tireii irau di. Tovenen tigham mogheraaŋ eez, leso tighita sei to pale igham sa mbeb. \rq Mbo 22:18 \rq* \p \v 25 Sawa to tirab Yesu izala ai pambarooŋ, ndag anunu igham liim ve paaŋ. \v 26 Timbood paesiiŋ to mateeŋ toni pughu izala ai pambarooŋ toni daba. Paesiiŋ tonowen isaav tovene: ‘Kinik to yes Yuda.’ \v 27-28 Sawa to tirab Yesu izala ai pambarooŋ, tirab tamtoghon ru paam. Eez, tipayoonda imonau ila pa Yesu nima waan, ve ite ila pa nima ŋas. Yesuru ndiran to didiaaŋ ve ghamuuŋ malmal.\f + \fr 15:27-28 \ft Yes Roma tirab tamtoghon ila ai pambarooŋ pa sosor sorok maau. Yes to samsamiadi kat, ve yes to tigham malmal pa tizurun gavman to Rom tighau, yes moghon to Roma tirab di ila ai pambarooŋ. \f* \rq Is 53:12 \rq* \m \v 29 Sawa to Yesu imonau ila ai pambarooŋ, ival tiina tilala tinimnim. Matadi izaza pani, ve dabadi katia pani inimale velegiiŋi, ve tisasavia saveeŋ velegiiŋa pani tighaze: “Aa, ughita wa! Yom to ughaze ureu Rumai Tiina izi, ve mboŋ inim tol, ghoro upayoonda muul. \v 30 Poia. Uul taum ve uzi pa ai pambarooŋ tiom tonanan!” \rq Mbo 22:7, 109:25; Yo 2:19 \rq* \p \v 31 Yes daba to watooŋrau toman ŋgara to tutuuŋ tivelegi paam. Tiwasavon di tighaze: “Ye iuluul tamtoghon naol, eemoghon irau iuul tau maau. \v 32 Ye ighaze ye Mesia ve kinik to iit Israela. Poia. Taneep ve taghita. Ighaze ipul ai pambarooŋ toni ve izi inim taan, ghoro taghur ila toni!” Ndiran ru to tirab di tizala ai pambarooŋ igharau Yesu, yesuru paam tisavia saveeŋ velegiiŋ naol pani. \s1 Yesu imaat \r (Mt 27:45-56; Lu 23:44-49; Yo 19:28-30) \p \v 33 Ndag anunu iza inim bobodaaŋ, ghoro ndoroom tiina ivot irau taan isob, ve inepneep tovene le ndag ivool (3 kilok). \v 34 Ghoro Yesu imboob aliŋa tiina ighaze: “Eloi, Eloi lema sabaktani!” Saveeŋ tonene, pughu tovene: \q2 ‘Maaron tiou, Maaron tiou! Pughu vena to upul murim payou?’ \rq Mbo 22:1 \rq* \p \v 35 Tamtoghon pida to tiyondyood tigharau Yesu, tilooŋ sapirin saveeŋ tonene, ve tisaav tighaze: “Alooŋ! Ipoi propet Ilia.”\f + \fr 15:35 \ft Yes Israela tiwaat propet Ilia iza tighaze ‘Eliyahu.’ Tauto sawa to Yesu ipoi Maaron ighaze: “Eloi, Eloi,” tamtoghon tighaze pa ye ipoi Ilia. \f* \v 36 Tovenen tamtoghon todi eez ilaan ila igham momosan, ve izeeva izila uur eez to vaen ineep ila. Ghoro ikaui ila ai mala, ve izuzuuna izala pa Yesu, leso iyavoona. Ve isaav ighaze: “Aneep ve taghita. Pale Ilia inim iuuli ve ighami izi, ma maau?” \rq Mbo 69:21 \rq* \m \v 37 Ghoro Yesu imboob muul toman aliŋa tiina, ve iyavan ve imaat. \p \v 38 Sawa kat tonenen, uli tiina to imonau ila Rumai Tiina lolo ve iponpoon ndug to patabuaŋ kat ne, imarepreep to sala we, ve malmali izila sila, le inim ru. \rq Igham 40:21; Hib 6:19+, 10:19+ \rq* \m \v 39 Daba to yes ndaaba iyondyood ila Yesu nagho, ve ighita Yesu imaat. Ye ighita mateeŋ toni, ite kat. Tovenen isaav ighaze: “Onoon kat, ŋgeu tonene, ye Maaron Natu.” \rq Mk 1:24 \rq* \m \v 40 Ndiliva pida tiyondyood saguan, ve timarar mbeb to ivotvot pa Yesu. Ndiliva tonowen, tol to tiyoon toman di, nene Maria to ndug Magdala, ve Maria ite to Yosep yesuru Yakobus kainaŋen tinandi, ve Salome. \v 41 Sawa to Yesu ighamgham uraat izi Galilaia, ndiliva tonenen titaghoni ve timbesmbees pani. Ve ndiliva naol to yesŋa Yesu tilaagh tila pa Yerusalem, yes paam tineep toman di. \s1 Tighur Yesu paatu ila naal lolo \r (Mt 27:57-61; Lu 23:50-56; Yo 19:38-42) \p \v 42 Sawa tonenen, nene sawa to titar taudi pa umbom patabuaŋ to ighaze ivot. \v 43 Ve rabrab izi wa. Tovenen ŋgeu eez to ndug Arimatea, iza Yosep, ipariaaŋ tau, ve ila to Piladus, ve ighasoni ighaze iyokia Yesu paatu pani. Yosep, ye ŋgeu eez to ival tiina titandag pani, ve tipapait iza. Ye ineep ila lupuuŋ tiina to yes daba to tiŋgin yes Israela. Ve ighurghur mata pa sawa to pale Maaron ipatooŋ pooz toni ivot ighazooŋ. \p \v 44 Sawa to Yosep ipaes pa Piladus ighaze Yesu imaat wa, Piladus igham ŋgar naol ighaze: “Yesu imaat onoon, ma maau?” Tovenen ipoi daba to yes ndaaba to tirab Yesu izala ai pambarooŋ ne inim, ve ighasoni ighaze: “Yesu imaat kusia wa, ma sone?” \v 45 Daba tonowen ipaes pani ighaze Yesu imaat wa. Tovenen Piladus iyokia Yesu paatu pa Yosep. \p \v 46 Yosep ighol uli pisosooŋa eez, ve ighami ila. Ve yesŋa ndiran pida tizugua Yesu paatu izi pa ai pambarooŋ, ve tikaui pa uli tonowen. Ghoro tighami tila, ve tighuri ilooŋ ila yaam saambu eez to tigharaata pataghaaŋ inim naal pa mateeŋa. Ve tipatambulin yaam tiina eez ila ipoon naal avo. \v 47 Maria to Magdala yesuru Maria ite to Yose tina ne tineep toman di paam. Tovenen yesuru tila tighita ndug to tighur Yesu paatu pani. \c 16 \s1 Yesu imundig pa mateeŋ \r (Mt 28:1-8; Lu 24:1-12; Yo 20:1-10) \p \v 1 Umbom patabuaŋ isob, ghoro Maria to Magdala yesuru Maria ite to Yakobus tina, ve Salome, yes tol tila tighol naunauŋ toman ŋgoreeŋ to vuzi poia ne tighaze tighami tila, ve tiliŋi izala Yesu paatu. \v 2 Tovenen ndag to imuuŋ pa wik tonenen, mboŋmaagh to ndag ghara iza, ve yes tol timundig ve tila pa naal to Yesu. \v 3 Tilaghlaagh tila, ve tiwasavon di tighaze: “Sei pale iuul ghiit, ve ipatambulin yaam tiina ighau pa naal avo?” \v 4 Tila tivot, ve matadi ila le tighita yaam tiina to ipoon naal avo, ineep ila ina muul maau. Tipatambulini ighau ila pa dige wa. \v 5 Tovenen ndiliva tonowen tilooŋ tila naal lolo, le tighita ŋgeu paghu eez mbole izi dige ila pa nimadi waan. Ye indudi pa nonogiiŋa pisosooŋa. Yes tighita, le ruŋadi iza ve ŋgar todi isob. \p \v 6 Ŋgeu tonowen isaav padi ighaze: “Yam agham ŋgar naol malep. You nawatag: Yam anim aghaze aghita Yesu to Nasaret to tirabi izala ai pambarooŋ ne paatu. Eemoghon ye ineep sualen muul maau. Maaron ipamundigini pa mateeŋ wa! Aghita ina to tighur paatu igheen ila. \v 7 Alooŋ. Yam ala ve apaesia mbeb tonene varu pa taghoniiŋa toni. Ve matamim iŋgal Petrus, ve apaes pani paam. Asaav padi aghaze: Yesu pale imuuŋ ila Galilaia. Ataghoni ala, ghoro aghita izi tonowe itaghon saveeŋ to muuŋ ye isavia payam.” \p \v 8 Ye isavsaav padi le isob, ghoro ndiliva tonenen tipul naal, ve tivot tila pumuri, ve tighau tila toman matughezaaŋ tiina. Pasa, mbeb to ivot padi, nene igham di ruŋadi iza le ŋgar todi isob. Tovenen tisavia mbeb tonenen varu pa tamtoghon eta maau.\f + \fr 16:8 \ft Ndiran ŋgara katindi tighaze saveeŋ to Markus imbooda, inim imuul waaro 8 moghon. Eemoghon muri, tiseeŋ varu poia to Markus pa saveeŋ pida itaghon varu poia to Matayu ve Lukas. Saveeŋ tonowen to aazne ineep ila waaro 9 ila imuul waaro 20. Ve buk muŋginadi pida, saveeŋ waaro ite ipasob varu poia to Markus. Saveeŋ tovene: “Ndiliva tonenen timuul tila, ve tipaesia saveeŋ isob to aŋela isavia padi ne pa Petrus toman yes to tineep tomani. Muri ghoro, Yesu imbaaŋ taghoniiŋa toni tila pa tivotia saveeŋ patabuaŋ to Maaron irau ndug tisob. Yes to tineep ila pa ndag iza, ve yes to tineep ila pa ndag izila ne paam. Leso tiwatag ataam to Maaron igham mulin di, ve tineep matadi iyaryaar le alok. Saveeŋ toni tonenen irau isob ne maau. Ineep le alok.” \f* \s1 Maria to Magdala ighita Yesu \r (Mt 28:9-10; Yo 20:11-18) \p \v 9 Ndag to ivot muuŋ pa wik tonenen (Sande), mboŋmaagh kat, ve Yesu imundig pa mateeŋ. Ghoro ila ivot to Maria to Magdala muuŋ. Ye liva to muuŋ Yesu indiir avuvu samsamiadi liim ve ru tighau pani. \rq Lu 8:2 \rq* \m \v 10 Maria ighita le isob, ghoro ila ipaes pa yes to muuŋ tilaghlaagh toman Yesu. Pasa, yes tineep toman lolodi ipataŋan ve titaŋtaŋ pani sone. \v 11 Ye isaav padi ighaze: “Yesu, imundig pa mateeŋ, ve ineep mata iyaryaar. You naghita pa taug matag kat.” Eemoghon yes tighur ila saveeŋ toni maau. \s1 Taghoniiŋa ru tighita Yesu izi ataam luvuŋa \r (Lu 24:13-35) \p \v 12 Muri ghoro, taghoniiŋa ru to Yesu tipul ndug tiina Yerusalem, ve tilaagh taghon ataam tila, ve Yesu ivot todi. Eemoghon tighilaala rikia maau. Pasa, nagho itoora ite ris. \v 13 Sawa to tighilaala, timuul tila ve tipaesia mbeb tonenen varu pa taghoniiŋa toni pida. Eemoghon saveeŋ todi paam, nditadi tighur ila maau. \s1 Yesu ivot to taghoniiŋa toni \r (Yo 20:26-31) \p \v 14 Muri ghoro, taghoniiŋa toni saaŋgul ve eez (11) tilup di pa ghanghaniiŋ ve tinepneep. Mala maau ve Yesu tau ivot todi, ve iyaan di. Pasa, ye imundig pa mateeŋ, ve tamtoghon pida tighita ve tisavia varu padi wa. Eemoghon ŋgar todi iyaryaaŋ, ve tighur ila maau. \rq 1Kor 15:5+ \rq* \s1 Yesu ighur uraat pa taghoniiŋa toni \r (Mt 28:18-20; Lu 24:44-49; Mbaŋ 1:6-8) \p \v 15 Ve Yesu isaav padi ighaze: “Ala irau ndug tisob, ve avotia varu poia pa tamtoghon tisob to taan. \rq Mt 28:19; Mbaŋ 1:8; Kol 1:23 \rq* \m \v 16 Ighaze tamtoghon eta ighur inim tiou ve igham ya, nene pale Maaron igham mulini ve ineep pooi. Eemoghon yes to tighur ila maau, nene pale Maaron ighur atia padi ve tilaledi. \rq Yo 3:18,36; Mbaŋ 2:38; Ro 10:9 \rq* \m \v 17 Yes to tighur inim tiou, nene pale nagham ledi tapiridi to tigham mbeb gharatooŋadi tivot tinim ghilalooŋ pa tamtoghon, leso tighur inim tiou. Mbeb tovene: Pale tindiir avuvu samsamiadi tighau pa tamtoghon ila you izag, ve tisavsaav ila ndug ndug aliŋadi to tiwatagi maau. \rq Mbaŋ 2:6+, 5:16, 8:7, 10:46; 1Kor 12:9+,28 \rq* \m \v 18 Ve ighaze tikis moot samia eta, ma tighun mbeb lili eta, nene pale iwaghamun di maau. Ve ighaze tighur nimadi izala moroghooŋa poghodi, ve tighason Maaron pa iuul di, ye pale igham di tinidi popoia muul.” \rq Lu 10:19; Mbaŋ 3:7+, 28:3+; Yems 5:14+ \rq* \s1 Yesu izala pa sambam \r (Lu 24:50-53; Mbaŋ 1:9-11) \p \v 19 Tiina toit Yesu isavsaav pa taghoniiŋa toni le isob, ghoro Tama Maaron ighami imuul iza ila pa sambam, ve mbole izi ila ye nima waan. \rq Mbo 110:1; Mbaŋ 2:33+, 7:55; Ro 8:34; Hib 1:3 \rq* \m \v 20 Ghoro taghoniiŋa toni tila tivotia varu poia irau ndug tisob. Ve Tiina toit ineep toman di pa uraat todi, ve igham mbeb gharatooŋadi pida tivot ila nimadi. Tauto ipariaaŋ saveeŋ todi, ve tamtoghon tighur ila tighaze saveeŋ tonenen, nene saveeŋ onoon. \rq Mbaŋ 4:29, 14:3; Hib 2:3 \rq*