\id LUK - Mutu (Saveeng-Oov) NT [tuc] -Papua New Guinea 2011 (web version -2013) \h Lukas \toc1 Varu Poia to Lukas Imbooda \toc2 Lukas \toc3 Lu \mt1 Varu Poia to Lukas Imbooda \mt2 Luk—Luke \c 1 \s1 Paesiiŋ to Lukas \p \v 1-2 O tiina tiou Teopilus, Maaron igham uraat tiina ivot ila iit lolood itaghon saveeŋ mbuaaŋ toni. Sawa to uraat tonowen ivot muuŋ ve inim, ndiran pida tinepneep, ve tighita pa matadi. Tauto tipariaaŋ uraat tonenen saveeŋa ve tigham uraata. Ndiran tonowen tisaav pooi payei pa uraat tonenen. Leso niwatagi paam. Ve tamtoghon katindi titoova pa timbood poian kamos tonenen ila rau. \rq Mbaŋ 1:1+; Hib 2:3; 1Yo 1:1 \rq* \m \v 3-4 You tovene paam. Sawa mala ris, nazuari ghou, leso nawatag katin uraat naol tonenen ila to pughu ve inim. Ve nambood kamos tonenen ila rau itaghon katin mbeb to ivot. Tauto aazne, nasaŋgoora ilat payom. Leso uwatag ughaze saveeŋ to tipatoot ghom pani, nene onoon moghon. \rq 2Tim 3:14; 2Pe 1:16 \rq* \s1 Aŋela ivot to Sakaria \p \v 5 Sawa to kinik Erod iŋgin taan suruvu to Yudea, ŋgeu eez to watooŋrau inepneep, iza Sakaria. Ye ineep ila rouŋ to Abia pa uraat to watooŋrau. Azuwa iza Elisabet. Ye paam siŋ to Aron. \v 6 Yesuru tamtoghon deŋiadi. Ledi sosor eta ila Maaron mata maau. Sawa isob, matadi kisin tutuuŋ to Ŋgeu Tiina toman tutuuŋ ŋgara, ve titaghoni kat. \v 7 Eemoghon yesuru ledi natudi eta maau. Pasa, Elisabet ye uupa. Ve yesuru tinim ndolman watwaat wa. \p \v 8-9 Sawa eez, Sakaria toman ndita pida to tineep ila rouŋ to Abia, anadi tila tigham uraat ila Maaron nagho ila Rumai Tiina lolo. Ndiran to watooŋrau, gabuadi tovene: Sawa todi to uraat ighaze ivot, ghoro tiŋgozŋgooz. Leso ipatooŋ sei to pale ila itun naunauŋ to vuzi poia ila Maaron nagho. Sawa tonenen, tiŋgozŋgooz le Sakaria iza ivot. \v 10 Tovenen sawa to tunuuŋ naunauŋ, ye ineep ila Rumai Tiina lolo, ve igham uraat tonenen, ve ival tiina tineep pumuri ve tisuŋsuŋ. \p \v 11 Sakaria ighamgham uraat, ve mala maau, aŋela eez to Ŋgeu Tiina ivot toni, ve iyoon ila artaal dige to ila pa nima waan. \v 12 Sakaria ighita aŋela tonowen le ruŋa iza ve matughezaaŋ tiina ighami. \p \v 13 Eemoghon aŋela isaav pani ighaze: “Sakaria, umatughez malep. Suŋuuŋ tiom, Maaron ilooŋa wa. Azuwam Elisabet pale apo ve ipoop tamoot. Pain tonowen, yom uwaat iza Yoan. \v 14 Ye pale igham ghom tinim iza ve lolom poia kat. Ve yom moghon maau. Sawa to tina ipoopa, ival tiina pale tinidi iza ve lolodi poia pani paam. \v 15 Pasa, ye pale iza tiina ila Maaron mata. Ye irau ighun vaen, ma ya ariaŋa maau. Ve sawa to ye inepneep ila tiina apo lolo ve ila, Avuvu Patabuaŋ pale izeeva. \rq Nam 6:1+ \rq* \m \v 16 Ye pale igham tamtoghon katindi to Israel titoor ŋgar todi imuul ila pa Tiina todi Maaron. \v 17 Ŋgar toni ve tapiri pale inimale propet Ilia. Ve ye pale imuuŋ pa Ŋgeu Tiina, ve igharaat ataam pani. Pale itoor ndolman ŋgar todi imuul ila pa ndinatudi, leso tilup lolodi inim ee moghon. Ve igham yes ndiran to didiaaŋ titoor ŋgar todi, ve titaghon ŋgar poia tinimale tamtoghon deŋiadi. Leso igham tamtoghon tigharaat taudi ve tisaŋan sawa to Ŋgeu Tiina igham mulin di.” \rq Mal 3:1, 4:5+; Mt 3:3; Mk 9:12 \rq* \p \v 18 Sakaria ilooŋ saveeŋ tonene, ve ighason aŋela ighaze: “Sa mbeb pale inim ghilalooŋ payou leso nawatag naghaze saveeŋ tiom pale ighur anoŋa? Ughita, you nanim olman waat ve azuwag inim liva waat paam.” \rq Mbnp 18:11 \rq* \p \v 19 Aŋela ipamuul aliŋa ighaze: “You Gabriel. Moghon moghon nayondyood ila Maaron nagho. Ye imbaaŋ ghou nanim pa nasavia mbeb poia tonene varu payom. \rq Dan 8:16, 9:21; Hib 1:14 \rq* \m \v 20 Ve ulooŋ. Saveeŋ tiou tonene pale ighur anoŋa ivot itaghon sawa to Maaron ighuri. Eemoghon yom ughur ila maau. Tovenen avom pale ivool, ve irau usaav maau, lee saveeŋ tonene anoŋa ivot.” \p \v 21 Sakaria ineep mala ila Rumai Tiina lolo. Tovenen ival tiina to tineep pumuri tisaŋani le maau, ve tigham ŋgar naol pani. \v 22 Sawa to ivot ila todi, ye irau isavia saveeŋ eta padi maau. Ipartoghon pa nima moghon. Pasa, avo ivool. Tauto tighilaal tighaze mbeb eta avaat ivot pani ila rumai lolo. \p \v 23 Sakaria inepneep le sawa toni to uraat isob, ve imuul ila pa ndug toni. \v 24 Muri ghoro, azuwa Elisabet apo. Ye ineep ila ruum lolo irau kaiyo liim inim ŋgozaaŋ tau. \v 25 Ve mata iŋgal ighaze: “Ŋgeu Tiina ighita pataŋani tiou, tauto lolo isamin ghou ve iuul ghou le aazne mayag ila tamtoghon matadi muul maau.” \rq Mbnp 30:23 \rq* \s1 Maaron imbaaŋ aŋela Gabriel ila ivot to Maria \p \v 26 Elisabet kaiyo toni irau liim ve eez, ghoro Maaron imbaaŋ aŋela Gabriel ila ndug Nasaret to ineep taan suruvu to Galilaia. \v 27 Ye ila ivot to liva paghu eez, iza Maria. Ye, tisia pa ŋgeu eez wa, iza Yosep. Yosep tonene, ye siŋ to kinik David. \rq Mt 1:6+; Lu 2:5 \rq* \m \v 28 Gabriel ila ivot to Maria, ve isaav pani ighaze: “Maria, ndag poia! Ŋgeu Tiina lolo payom, ve ipakur ghom. Ve ye ineep toman ghom.” \p \v 29 Maria ilooŋ saveeŋ tonene le ruŋa iza ve igham ŋgar naol ighaze saveeŋ poia to aŋela isavia pani, nene pughu vena? \p \v 30 Tovenen aŋela isaav pani muul ighaze: “Maria, umatughez malep. Pasa, Maaron lolo payom ve igham poian ghom. \v 31 Ulooŋ. Yom pale apom, ve upoop natum tamoot. Pain tonenen, yom uwaat iza Yesu. \rq Is 7:14; Mt 1:21; Lu 2:21 \rq* \m \v 32 Ye pale iza tiina kat, ve tiwaata tighaze Maaron Tiina To Ilib Pa Ndimaronŋa Tisob Ne Natu. Tiina toit Maaron pale ighuri pa igham pooz inimale timbu David. \rq Mbo 2:6+, 132:11; Is 9:6+ \rq* \m \v 33 Ve pooz toni irau isob ne maau. Ye pale iŋgin Yakop papaghu toni itaghoni taghoni gha ila.” \rq Dan 2:44, 7:14; Hib 1:8 \rq* \p \v 34 Aŋela isavsaav le isob, ghoro Maria ighasoni ighaze: “Saveeŋ tiom tonene pale anoŋa ivot vena? Pasa, you liva paghu. Yeru ŋgeu eta nilup ghei sone.” \p \v 35 Aŋela ipamuul aliŋa ighaze: “Avuvu Patabuaŋ toman Maaron Tiina To Ilib Pa Ndimaronŋa Tisob Ne tapiri pale iza tiom. Tovenen pain to yom upoopa, ye pale patabuaŋ, ve tiwaata tighaze ‘Maaron Natu.’ \rq Mt 1:18+; Mk 15:39 \rq* \m \v 36 Ve ulooŋ. Waghamliva Elisabet to inim liva waat ve muuŋ tiwatwaata tighaze uupa, ye paam apo, ve kaiyo toni liim ve eez wa. \v 37 Pasa, Maaron, mbeb eta ila muri maau.” \rq Mbnp 18:14; Mt 19:26; Ro 4:21 \rq* \p \v 38 Tovenen Maria isaav pani muul ighaze: “Poia. You liva mbesooŋa to Ŋgeu Tiina. Ye irau igham mbeb ivot payou itaghon aliŋam.” Maria isavia saveeŋ tonene le isob, ghoro aŋela ipuli, ve ila. \s1 Maria ila ighita Elisabet \p \v 39 Sawa tonenen, Maria imundig ve ilaagh rikia moghon ila ivot Sakaria yesuru Elisabet ndug todi. Ndug tonowen ineep ila taan suruvu to Yudea izala lolooz. \v 40 Ila peria, ve malmali ilooŋ ila ruum to Sakaria, ve igham ‘ndag poia’ pa Elisabet. \p \v 41-42 Elisabet ilooŋ Maria aliŋa, ve natu ipuul ve ivazag ila tina apo lolo. Ghoro Avuvu Patabuaŋ izeev Elisabet, ve ipamundigini ve isaav aliŋa tiina ighaze: “Maria, Maaron ipakur ghom, ve ighur poia toni tiina iza tiom le ulib pa ndiliva tisob. Ve natum to apom pani ne, Maaron pale ipakuri ve ighur poia toni iza toni paam. \rq Lu 1:15 \rq* \m \v 43 You sei, to Maaron tiou tina inim iŋgig ghou? \v 44 Sawa kat to nalooŋ ugham ‘ndag poia’ payou, natug to ineep ila apog lolo ne, ipuul toman tini iza. \v 45 Poia to Ŋgeu Tiina pale iza tiom. Pasa, yom ughur ila ughaze saveeŋ to ye isavia payom, nene pale anoŋa ivot.” \s1 Mbouŋ to Maria \r (1Sam 2:1-10) \p \v 46-47 Ghoro Maria ipait Maaron iza tovene: \q2 “You napait Ŋgeu Tiina toman lolog. Pasa, ye iza tiina kat. \q2 Maaron, ye Volaaŋa tiou to igham mulin ghou. Tovenen lolog poia kat pani. \rq Mbo 34:2+; 1Tim 4:10 \rq* \b \q1 \v 48 You liva mbesooŋa toni sorok. Leg izag maau. \q2 Eemoghon ye mata iŋgalŋgal ghou ve igham poian ghou. \q2 Tovenen aazne ve ila, tamtoghon pale tisavia poia to Maaron to iza tiou. \rq Mbo 138:6; Lu 11:27 \rq* \b \q1 \v 49 Pasa, Maaron ariaŋa igham uraat tintina payou. \q2 Ye iza patabuaŋ. \rq Mbo 71:19, 111:9, 126:2+ \rq* \b \q1 \v 50 Tamtoghon to timatughez pani ve titaghon ŋgar toni, ye lolo isamin di, ve iuluul di. Ighamgham tovene pa tamtoghon to aazne, ve itaghoni taghoni gha ila. \rq Igham 20:6; Mbo 103:13-18 \rq* \b \q1 \v 51 Maaron nima ighamgham uraat tintina, leso ipatooŋ tapiri ivot ighazooŋ. \q2 Tamtoghon to tipapait taudi izadi tighaze yes tiraua, ye ireu di tiwaghaughau. \rq Lu 18:9+; 1Pe 5:5 \rq* \b \q1 \v 52 Ve yes daba to tapiridi tintina, ye indirndiir di pa inadi to ghamuuŋ pooz, ve itatan di tizi tinim mbeb sorok. \q2 Eemoghon tamtoghon to ledi izadi maau, ye ipakur di. \rq Mbo 113:7; Mt 23:12; Kol 2:15 \rq* \b \q1 \v 53 Ve yes to pitool di, ye igham mbeb popoia padi, ve tighan le isooŋ di. \q2 Eemoghon mbaliiŋ taudi, ye indiir di tighau tila toman nimadi ŋginiŋa moghon. \rq Mbo 34:10, 107:9; Lu 6:21 \rq* \b \q1 \v 54-55 Muuŋ, ye imbua saveeŋ toman nditimbuud tovene: Ye pale lolo isamin Abaram ve papaghu toni, ve iuul di itaghoni taghoni gha ila. \q2 Tauto aazne, mata iŋgal mbesooŋa toni Israel, ve iuul di.” \rq Mbnp 17:7; Mbo 98:3; Mika 7:20; Ro 11:28 \rq* \p \v 56 Maria ineep toman Elisabet irau kaiyo tol ma venen, ghoro imundig imuul ila pa ndug toni. \s1 Elisabet ipoop Yoan \p \v 57 Elisabet sawa toni to popaaŋ ivot, ve ipoop tamoot. \v 58 Siŋwaaro toni toman ndita pida to ruum todi igharau, tilooŋ Elisabet varu tighaze Ŋgeu Tiina lolo isamini ve igham ulaaŋ tiina pani. Tauto yesŋa Elisabet lolodi poia. \p \v 59 Tineep le mboŋ inim liim ve tol, ghoro nditadi tinim pa uraat to zirooŋ pain kainaŋen tonenen. Ve tighaze tiwaat pisis to tama Sakaria pani. \rq Mbnp 17:12 \rq* \m \v 60 Eemoghon tina isaav padi ighaze: “Maau! Tawaat iza Yoan.” \p \v 61 Yes tipamuul aliŋa tighaze: “Nene poia. Eemoghon siŋ tiom eta iza tovene maau.” \v 62 Tauto tipartoghon pa tama tighaze tighita pale iwaat iza sei? \p \v 63 Sakaria ipartoghon padi ve tigham rau inim, ve imbood saveeŋ tovene: “Ye iza Yoan.” Yes to tineep toman di, tighita mbeb tonenen le tisob ruŋadi iza. \v 64 Rikia moghon Sakaria avo pakia, yama imbees, ve ipait Maaron iza pa poia toni. \p \v 65 Tauto matughezaaŋ tiina igham tamtoghon tisob to tineep tigharau di. Ve tisavia mbeb tisob tonenen varu irau lolooz to taan suruvu to Yudea. \v 66 Tamtoghon tisob to tilooŋ mbeb tonenen varu, tigham ŋgar naol, ve tiwasavon di tighaze: “Wai, pain tonowen, muri pale igham sa?” Pasa, tighilaal tighaze ye ineep ila Ŋgeu Tiina nima wa. \s1 Mbouŋ to Sakaria \p \v 67 Ghoro Avuvu Patabuaŋ izeev Yoan tama Sakaria, ve ye ivotia Maaron aliŋa inim propet ighaze: \q1 \v 68 “Iit tapait Maaron pa poia toni! Ye Tiina to iit Israela. \q2 Pasa, ye inim pa ulaaŋ tamtoghon toni, leso igham mulin di pa pataŋani todi. \rq Mbo 72:18, 111:9; Lu 7:16 \rq* \b \q1 \v 69-70 Ye ighur leed Volaaŋa ariaŋa eez. Leso igham mulin ghiit pa pataŋani toit, itaghon saveeŋ to muuŋ ivotia ila yes propeta toni patabuaŋa avodi. \q2 Volaaŋa tonowen ivot ila siŋ to mbesooŋa toni David. \rq Mt 1:1; Ro 1:1-3 \rq* \b \q1 \v 71 Ye pale igham mulin ghiit ila koiaadŋa nimadi. \q2 Leso taneep ila yes to tighur koi pait ne sambadi muul sob. \b \q1 \v 72-73 Muuŋ, Maaron imbua saveeŋ toman timbuud Abaram, ve ipariaaŋa le iyaryaaŋ kat. Ighaze: \q2 Yesuru pale tilup di tinim ee moghon. Ve ye pale lolo isamin Abaram toman papaghu toni, ve iuul di pa pataŋani todi itaghoni taghoni gha ila. \q2 Tauto mata iŋgal saveeŋ mbuaaŋ toni patabuaŋ tonowen, \rq Mbnp 17:1+, 22:16+ \rq* \b \q1 \v 74 ve igham mulin ghiit ila koiaadŋa nimadi. \q2 Leso tamatughez muul sob, ve tambees pani toman lolood poia, \rq Ro 6:18,22; 1Yo 4:17+; Hib 9:14 \rq* \b \q1 \v 75 ve tataghon ŋgar to patabuaŋ ve deŋia moghon ila mata, le irau sawa toit to taan isob.” \rq Ep 4:24; Tit 2:12; 1Pe 1:15 \rq* \p \v 76 Ghoro Sakaria isaav pa natu ighaze: \q2 “Natug, yom pale tiwaat ghom tighaze propet to Maaron Tiina To Ilib Pa Ndimaronŋa Tisob. \q2 Pasa, yom pale umuuŋ pa Ŋgeu Tiina, ve ugharaat ataam pani. \rq Is 40:3; Mal 3:1; Mt 3:3, 11:9 \rq* \b \q1 \v 77 Yom pale upatoot Maaron tamtoghon toni, leso tiwatag ataam to ye pale igham mulin di ve ireu sosor todi. \rq Yer 31:34; Mt 1:21; Lu 3:3 \rq* \b \q1 \v 78 Pasa, Maaron toit, ye lolo pait, ve lolo isamin ghiit kat. \q2 Tovenen ghazooŋa to sambam pale izi inim pait inimale ndag ighan ndug ve iza. \b \q1 \v 79 Yes to ndoroom ikau di, ve tineep ila mateeŋ yavyaava, ghazooŋa tonowen pale isul di, ve ipaghazoŋan di. \q2 Ve ye pale igham pooz pait, leso tataghon ataam to taneep poia toman lolood luuma.” \rq Is 9:1+; Mt 4:16; Yo 8:12; Mbaŋ 26:18 \rq* \p \v 80 Yoan itub inim olman, ve Maaron Avuvu tapiri ineep toni ve ipaloti. Ye ila ineep izi ndug balim le irau sawa to ipamundigin uraat toni ila yes Israela matadi. \rq Lu 2:40,52 \rq* \c 2 \s1 Yesu tina ipoopa \r (Mt 1:18-25) \p \v 1 Elisabet ipoop Yoan, ve sawa pida inim ila, ghoro Augustus to kinik tiina to Rom, isaav ariaŋa pa ndug tisob to tineep ila samba, ighaze tila tighur izadi. \v 2 Nene sawa inim mata to tigham tamtoghon izadi. Uraat tonenen ivot indeeŋ Kirinius ighamgham pooz pa taan suruvu to Siria. \v 3 Tovenen ival tisob timuul tila pa paanu todi, leso tighur izadi. \p \v 4-5 Yosep pughu toni ivot ila to kinik David. Tovenen igham Maria, liva to tisia pani ne, ve yesuru tipul ndug Nasaret to ineep ila taan suruvu to Galilaia, ve tilaagh tila tivot taan suruvu to Yudea. Ghoro malmalidi tila tivot ndug to kinik David, iza Betelem. Leso tighur izadi. Sawa tonenen, Maria ye apo. \v 6 Tinepneep tonowe, ve Maria sawa toni to popaaŋ ivot. \rq Yo 7:42 \rq* \m \v 7 Tovenen ipoop natu aidaba, ve ikaukaui pa uli, ghoro ipagheena ila ŋgai inadi to ghanghaniiŋ. Yes tineep tonowe pasa, ruum to loomba tisob tivon. \s1 Aŋela tivot to yes ŋginiiŋa to sipsip \p \v 8 Mboŋ tonenen, ŋginiiŋa pida to sipsip tineep izi ndug Betelem dige, ve tiŋginŋgin sipsip todi. \v 9 Mala maau ve aŋela eez to Ŋgeu Tiina ivot todi, ve Ŋgeu Tiina ŋguruba isul luvutin di. Tovenen matughezaaŋ tiina kat igham di. \v 10 Eemoghon aŋela tonowen isaav padi ighaze: “Yam amatughez malep! Alooŋ. You nanim pa napaesia varu poia payam. Varu poia tonene pale igham tamtoghon tisob lolodi poia le poia kat. \rq Mbaŋ 13:52; Ro 15:13 \rq* \m \v 11 Pasa, mboŋ aazne, Volaaŋa tiam, tina ipoopa izi ndug to David wa. Ye Mesia, ve Tiina tiam. \rq Is 9:6; Mbaŋ 2:36; 1Yo 4:14 \rq* \m \v 12 Mbeb tonene pale ipatooŋa payam: Ala, pale aghita pain kainaŋen eez to tikaukaui pa uli, ve tipagheena igheen ila ŋgai inadi to ghanghaniiŋ.” \p \v 13 Mala maau ve aŋela ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ to ndug sambam tikeet tizi tinim, ve tilup di toman aŋela tonowen, ve tipait Maaron iza tighaze: \b \q1 \v 14 “Tapait Maaron to ineep sala le sala kat ne iza pa tapiri ve poia toni. \q2 Mboŋ aazne, luuma to Maaron izi inim taan. Tovenen yes to ye lolo poia padi, nene pale luuma toni iza todi, ve tineep pooi.” \rq Lu 19:38; Ro 5:1; Ep 2:14; Kol 1:20 \rq* \p \v 15 Yes aŋela tipul di, ve timuul tiza tila pa sambam. Ghoro yes ŋginiiŋa to sipsip tonenen tiwasavon di tighaze: “Yo, tamundig, ve tala pa Betelem. Leso taghita mbeb to Ŋgeu Tiina ipaesia pait ne.” \p \v 16 Tovenen tilaagh rikia tila, ve tighita Maria yesuru Yosep ve natudi. Ye ighengheen ila ŋgai inadi to ghanghaniiŋ. \v 17 Tighita di le isob, ghoro tipaesia saveeŋ to aŋela isavia padi pa pain kainaŋen tonenen. \v 18 Ival tisob to tilooŋ saveeŋ todi, ruŋadi iza ve tigham ŋgar naol. \v 19 Ve Maria ikis saveeŋ tonenen isob ineep ila lolo, ve mata iŋgalŋgali. \rq Lu 2:51 \rq* \m \v 20 Muri ghoro, yes ŋginiiŋa to sipsip timuul tila. Tilaghlaagh, ve tipapait Maaron iza pa mbeb tisob to tilooŋa ve tighita. Pasa, mbeb tonenen ivot itaghon katin saveeŋ to aŋela isavia padi. \s1 Maria yesuru Yosep tigham Yesu ila Rumai Tiina \p \v 21 Tinepneep ve mboŋ liim ve tol inim ila, ghoro uraat to zirooŋ natudi tonenen ivot, ve tiwaat iza Yesu. Pisis tonene, Maria apo sone, ve aŋela iwaata pataghaaŋ wa. \rq Mbnp 17:10; Mt 1:21,25 \rq* \m \v 22-23 Maria yesuru Yosep tineep le sawa todi ivot pa tigharaat taudi, leso tiŋgalaaŋ muul ila Maaron mata itaghon tutuuŋ to Mose. Tovenen tigham pain kainaŋen tonenen, ve tizala pa Yerusalem. Leso tighuri inim Ŋgeu Tiina le, itaghon saveeŋ to timbooda ila Ŋgeu Tiina tutuuŋ toni. Isaav tovene ighaze: \q2 “Ndinatumim aidaba, aghur di tisob tinim Maaron le.” \rq Igham 13:2,12; Wkp 12:2+ \rq* \m \v 24 Tovenen yesuru tila tighur pain kainaŋen tonenen inim Ŋgeu Tiina le, ve tirab man mbaluuz ru tinim watooŋrau itaghon tutuuŋ to Ŋgeu Tiina to ighaze: “Arab man mbaluuz ru, ma mbulumoor papaghu ru tinim watooŋrau.” \rq Wkp 12:8 \rq* \s1 Simeon ivotia ŋgar to pale ivot pa Yesu \p \v 25 Ŋgeu eez ineep izi Yerusalem, iza Simeon. Ye ŋgeu eez to ineep deŋia ila Maaron mata. Sawa isob, ye mata iŋgalŋgal Maaron, ve itaghon ŋgar toni. Ye ighurghur mata pa sawa to Maaron igham mulin yes Israela ve tineep poia muul. Ve Avuvu Patabuaŋ ineep tomani. \rq Is 40:1 \rq* \m \v 26 Avuvu Patabuaŋ ipaghazoŋani wa ighaze: Ye pale ighita Mesia to Maaron le isob, ghoro imaat. \v 27 Tovenen Yesu tama ve tina tighami tilooŋ tila sirsiir to Rumai Tiina lolo tighaze tigham ŋgar to tutuuŋ isavia ne pani. Ve sawa kat tonenen, Avuvu Patabuaŋ ipamundigin Simeon paam ve ilooŋ ila sirsiir to Rumai Tiina lolo. \v 28 Ye ighita pain kainaŋen, ve ila iiti iza imbaada, ve ipait Maaron iza ighaze: \b \q1 \v 29 “O Tiina, you mbesooŋa tiom. Ŋgaramus ateg izi. Aazne, ighaze yom ugham ghou napul taan ve nalat, you pale nalat toman lolog poia. \q2 Pasa, saveeŋ to yom umbua payou, tauto anoŋa ivot wa. \rq Mbnp 46:30; Pil 1:23 \rq* \b \q1 \v 30-31 Ataam to pale ugham mulin tamtoghon pani, yom upatooŋa payou, ve naghita pa matag wa. Ataam tonene, yom taum ugharaata ila ndug tisob matadi. \rq Is 40:5, 52:10; Lu 3:6 \rq* \b \q1 \v 32 Ye pale inim ghazooŋa pa yes to Yuda maau ne, ve ipaghazoŋan di payom. \q2 Ve igham tamtoghon tiom Israel izadi ivot inim tiina paam.” \rq Is 42:6, 49:6; Mbaŋ 13:47, 26:23 \rq* \p \v 33 Yesu tama ve tiina tilooŋ saveeŋ to Simeon isavia pa Yesu, le tigham ŋgar naol. \v 34-35 Ghoro Simeon ighur poia to Maaron iza todi, ve isaav pa Yesu tina Maria ighaze: “Ulooŋ. Pain tonene, Maaron ighuri pa valagiiŋ tamtoghon katindi to Israel. Pida pale tizuruni ve titap ve tilaledi. Ve pida, ye pale igham di timundig tiyoon. Pasa, ye pale igham ŋgar to ineep ila tamtoghon lolodi ivot ighazooŋ. Eemoghon tamtoghon katindi pale tizuruni. Ve ŋgar to pale ivot pani, nene yom pale uyamaana inimale buza mata iŋgal atem.” \rq Is 8:14; Mt 21:42+; Yo 19:25; Ro 9:32+ \rq* \s1 Propet liva Anna ighita Yesu \p \v 36 Propet liva eez ineep ila sirsiir to Rumai Tiina lolo paam, iza Anna. Tama iza Panuel, ve ye siŋ to Aser. Ye inim liva waat wa. Muuŋ, ivai. Eemoghon yesuru azuwa tineep irau ndaman liim ve ru moghon, ve azuwa imaat, ve ye izi inim naar. \v 37 Ye inepneep le ndaman toni irau tamoot paaŋ avua paaŋ (84). Ye ipulpul Rumai Tiina maau. Sawa isob, mboŋ ve ndag, imbesmbees pa Maaron tonowe. Ve iŋgungun tau pa ghaniiŋ aniiŋ ve isuŋsuŋ. \rq 1Tim 5:5 \rq* \m \v 38 Yosep yesuru Maria ve natudi tinepneep ila sirsiir to Rumai Tiina lolo sone, ve Anna ana ila ivot todi, ve ipait Maaron iza, ve ipaesia pain kainaŋen pa yes ival to tighurghur matadi pa sawa to Maaron igham mulin tamtoghon to Yerusalem pa pataŋani todi. \rq Is 52:9; Lu 1:68 \rq* \p \v 39 Yosep ve Maria tigham mbeb to tutuuŋ to Ŋgeu Tiina isavia ne uraata le isob, ghoro timuul tila pa ndug todi Nasaret to ineep ila taan suruvu to Galilaia. \rq Mt 2:23 \rq* \m \v 40 Natudi itub inim olman ris ve tapiri ivot. Ve ŋgar toni paam, ivot inim tiina, ve ŋgar popoia katindi tineep toni. Ve poia to Maaron ineep tomani. \rq Lu 1:80, 2:52 \rq* \s1 Yesu ndaman toni saaŋgul ve ru, ve ila Rumai Tiina \p \v 41 Ndaman to naol ne, Yesu tama ve tina tilala Yerusalem pa lupuuŋ tiina to Pasova.\f + \fr 2:41 \ft Pasova, nene lupuuŋ tiina to yes Yuda to matadi iŋgal sawa to Maaron igham mulin nditimbudi izi Isip. \f* \rq Igham 23:14+ \rq* \m \v 42 Sawa to Yesu ndaman toni inim saaŋgul ve ru, tighami ve yesŋa tizala pa Yerusalem titaghon ŋgar to moghon moghon tighamghami. \v 43-44 Lupuuŋ tonowen isob, ghoro Yosep yesuru Maria tipamundigin laghooŋ todi tighaze timuul tila pa ndug todi. Eemoghon Yesu izi ineep Yerusalem. Ve tama ve tina tiwatagi maau. Matadi iŋgal sorok tighaze ye yesŋa tamtoghon pida timuuŋ tila wa. Tilaagh tila le rabrab izi, ghoro tikaala. Tovenen tilaagh irau nditadi, ve tighason di pani. \v 45 Eemoghon tindeeŋa maau. Tovenen timuul tila pa Yerusalem leso tikaala tonowe. \v 46 Tikaala irau mboŋ tol, ghoro tindeeŋa ineep ila sirsiir to Rumai Tiina lolo. Yesŋa ndiran ŋgara pida to tutuuŋ tinepneep, ve ye iloŋlooŋ di, ve ighaghason di pa savsaveeŋ pida. \v 47 Tamtoghon tisob to tilooŋ saveeŋ toni, ruŋadi iza pa ŋgar toni, ve saveeŋ to ye ipamuula pa ndiran ŋgara tonowen. \rq Mt 7:28 \rq* \m \v 48 Tama ve tina tighita le ruŋadi iza. Ve tina ila isaav pani ighaze: “Wai natug, pughu vena to yom ugham ŋgar tovene payei? Yeru tamam atemai iparab payom kat, ve nikaria kalooŋ ghom.” \p \v 49 Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “Ne? Yamru akaal ghou pasa? Awatag maau? You naneep ila Tamaŋ ruum toni lolo, ghoro poia.” \v 50 Eemoghon yesuru tighilaal saveeŋ to ye isavia padi ne pughu maau. \rq Lu 9:45, 18:34 \rq* \p \v 51 Ghoro yesŋa timundig, ve timuul tila pa Nasaret. Ye moghon moghon mata loŋloŋaiŋa padi. Ve tina ighur saveeŋ toman mbeb tisob to tivot pa natu ne ila lolo, ve ighamgham ŋgar padi. \rq Igham 20:12; Lu 2:19 \rq* \p \v 52 Yesu itub inim olman, ve ŋgar toni imatu pa ŋgar popoia to Maaron. Tovenen Maaron lolo poia pani. Ve tamtoghon paam, lolodi poia pani. \c 3 \s1 Yoan ŋgeu rughuzaaŋa igharaat ataam pa Yesu Krisi \r (Mt 3:1-12; Mk 1:1-8; Yo 1:19-28) \p \v 1 Tiberius inim kinik to Rom, ve igham pooz irau ndaman saaŋgul ve paaŋ, ve ite inim liim pani, nene Pontius Piladus iŋgin taan suruvu to Yudea, ve Erod iŋgin taan suruvu to Galilaia, ve togha Pilip iŋgin taan suruvu to Iturea ve Trakonitis, ve Lisanius iŋgin taan suruvu to Abilene. \v 2 Ve Anas yesuru Kaiapas tinim daba pa yes ndiran to watooŋrau. \rq Mt 26:3; Yo 18:13; Mbaŋ 4:6 \rq* \m Sawa tonenen, Yoan to Sakaria natu, inepneep izi ndug balim, ve Maaron aliŋa inim pani. \v 3 Tovenen imundig ilaagh irau ndug naol to tineep tigharau ya Yordan, ve ivovotia Maaron aliŋa pa tamtoghon ighaze tipul ŋgar todi samsamia, ve titoor ŋgar todi imuul ila pa Maaron ve tigham ya. Leso Maaron ireu sosor todi. \rq 1Pe 3:21 \rq* \m \v 4 Ŋgar to Yoan ighami, nene itaghon saveeŋ to ineep ila rau to propet Isaia. Isaav tovene: \q2 Ŋgeu eez imboboob izi ndug balim ighaze: “Agharaat ataam pa Ŋgeu Tiina. \q2 Apasaluŋgan ataam to naol ne pani le deŋiadi moghon. \q2 \v 5 Ndug ndariri, apavonin di tisob tiza raratedi. \q2 Ve lolooz toman ndug mbuŋa tisob, aghel di le tizi raratedi. \q2 Ataam to kookadi, yam agharaat di le deŋiadi moghon. \q2 Ve ataam naol to tisami, agharaat di le popoiadi. \rq Is 2:11,12,17 \rq* \q2 \v 6 Leso tamtoghon tisob to taan tighita katin uraat to Maaron pale ighami leso igham mulin di.” \rq Mbo 98:2; Is 40:3-5, 52:10 \rq* \s1 Saveeŋ to Yoan ivovotia pa tamtoghon \p \v 7 Ival tiina tiketkeet tilala to Yoan tighaze ye igham ya padi. Eemoghon Yoan isaav padi ighaze: “Yam tonene, moot samsamia ndinatudi! Sei imbaaŋ payam, to anim sualen? Vena, yam aghaze aŋguaaz taumim pa mbalmbali to Maaron to ighaze ivot ne? \rq Mt 12:34 \rq* \m \v 8 Ighaze onoon apul ŋgar tiam samsamia ineeple ve atoor ŋgar tiam ila pa Maaron, ghoro apatooŋ anoŋa toni popoia pida tivot ve taghita. Yam aghaze Abaram papaghu toni yam. Eemoghon anumeer mbeb tonenen malep. Pasa, you nasaav payam: Maaron, ye irau isaav pa yaam tonene, ve timundig tinim Abaram papaghu toni. \rq Mt 7:17+; Yo 8:39; Ro 2:28+; Ga 3:7 \rq* \m \v 9 Alooŋ. Nakavas to Maaron ineep ila ai pughudi ve isaŋan wa. Ai tisob to anoŋadi popoia maau, nene pale nakavas ighan di tizi, ve tipiyaav di tila yab ighan di.” \rq Mt 7:19 \rq* \p \v 10 Ival tiina tilooŋ saveeŋ tonene, ve tighason Yoan tighaze: “Wai, ighaze venen, pale nigham vena?” \p \v 11 Yoan ipamuul aliŋadi ighaze: “Tamtoghon to le nonogiiŋa ru, ghoro igham eez pa ita ite to ye le maau. Ve tamtoghon to ye a aniiŋ, ye irau itaghon ŋgar raraate moghon.” \rq Mt 25:35+; Yems 2:15+; 1Yo 3:17 \rq* \p \v 12 Ndiran pida to youŋ takes tila to Yoan paam tighaze irughuuz di. Ve tighasoni tighaze: “Patoŋaaŋ, yei tonene pale nigham vena?” \rq Lu 7:29 \rq* \p \v 13 Yoan isaav padi: “Sawa to ighaze ayou takes, yam ataghon inimale daba to gavman tisaav payam. Apoi pa yaam pida izala pogho malep.” \p \v 14 Ghoro ndaaba pida anadi tinim, ve tighasoni tighaze: “Ve yei tonene, pale nigham vena?” \p Yoan ipamuul aliŋadi ighaze: “Agham samin tamtoghon malep. Ve apamatughezan di, ve atombaan di pa ayub yaam todi malep. Atia tiam to tigham payam, nene iraua. Aghami ve lolomim poia pani.” \p \v 15 Sawa tonenen, ival tiina tighurghur matadi pa Mesia tighaze mala maau pale inim ivot. Tovenen tighita uraat to Yoan, ve tigham ŋgar ila lolodi tighaze: “Mesia avaat tau tonene, ma?” \p \v 16 Tovenen Yoan isaav ghazooŋa padi ighaze: “You narughuuz gham pa ya. Eemoghon ŋgeu eez pale inim muri payou. Ye tapiri tiina. Ilib payou kat. Uraat sorok inimale polaaŋ waar to duduuŋa to aghe, nene paam you poiag irau to nagham pani maau. Ye pale igham Avuvu Patabuaŋ payam toman yab.\f + \fr 3:16 \ft Ndiran ŋgara pida tighaze yab to Yoan isavia, nene ŋgara tovene: 1) Yesu pale iŋgabiiz tamtoghon ve ighur atia padi. 2) Ve pida tighaze yab tonene ŋgara, nene vene: Yesu pale igharaat tamtoghon toni, ve ipasob ŋgar samia todi, inimale yab ighan muun to ineep toman gol, leso iŋgalaaŋ kat. 3) Ve pida tighaze yab tonene iza to sawa to Pentekos, to Avuvu Patabuaŋ izi inim inimale yab. \f* \rq Is 4:4-5; Yo 1:33; Mbaŋ 1:5, 2:3 \rq* \m \v 17 Mbeb to tiriiŋ wit, to ye ikisi ila nima ve isasaŋan. Pasa, ye pale iŋgabiiz tamtoghon ve ivureer di inimale ŋgeu to ilos wit toni ve itiri iza. Leso yaghur iviviir wit uli ilale, ve wit anoŋa titaptap tizi taan. Wit anoŋa tonowen, ye pale ighur poiani ila ruum to aniiŋ. Eemoghon wit uli, ye pale ikori ila yab ighani. Yab tonowen, irau tirabi imaat maau. Ighanghan irau sawa isob.” \v 18 Tovenen Yoan ivovotia varu poia pa tamtoghon, ve ipalot di pa saveeŋ pida paam, leso titoor ŋgar todi. \s1 Erod ighur Yoan ila ruum to yabyabuuŋ lolo \r (Mt 14:3-4) \p \v 19 Muri, Yoan iyaan Erod to daba to taan suruvu to Galilaia. Pasa, Erod isad togha azuwa Erodias ve ivaii, ve igham ŋgar samsamia pida paam. \v 20 Tauto Erod iseeŋ ŋgar toni samia muul, ve ighur Yoan ila ruum to yabyabuuŋ lolo. \rq Mk 6:17+ \rq* \s1 Yesu igham ya \r (Mt 3:13-17; Mk 1:9-11) \p \v 21-22 Sawa to ival tiina tigham ya, Yesu paam ila toman di ighaze igham ya. Sawa to igham ya ve isuŋsuŋ, sambam ikaak, ve Avuvu Patabuaŋ izi inim inimale man mbaluuz, ve izala pogho. Ghoro saveeŋ ineep sambam ve izi inim ighaze: “You natug ee moghon to yom. You lolog payom, ve yom ugham ghou lolog poia kat.” \rq Mbo 2:7; Is 42:1; Mt 17:5; Yo 1:32 \rq* \s1 Pitiiŋ to Yesu pughu toni \r (Mt 1:1-17) \p \v 23 Yesu ndaman toni irau tamoot ee saaŋgul (30), ve ye ipamundigin uraat toni. Tamtoghon tigham ŋgar tighaze ye Yosep natu. Yosep tonene, ye Eli natu. \rq Lu 4:22; Yo 6:42 \rq* \m \v 24 Eli, ye Matat natu. Matat, ye Levi natu. Levi, ye Melki natu. Melki, ye Yanai natu. Yanai, ye Yosep natu. \v 25 Yosep, ye Matatias natu. Matatias, ye Amos natu. Amos, ye Naum natu. Naum, ye Esli natu. Esli, ye Nagai natu. \v 26 Nagai, ye Maat natu. Maat, ye Matatias natu. Matatias, ye Semein natu. Semein, ye Yosek natu. Yosek, ye Yoda natu. \v 27 Yoda, ye Yoanan natu. Yoanan, ye Resa natu. Resa, ye Zerubabel natu. Zerubabel, ye Sealtiel natu. Sealtiel, ye Neri natu. \v 28 Neri, ye Melki natu. Melki, ye Adi natu. Adi, ye Kosam natu. Kosam, ye Elmadam natu. Elmadam, ye Er natu. \v 29 Er, ye Yosua natu. Yosua, ye Elieser natu. Elieser, ye Yorim natu. Yorim, ye Matat natu. Matat, ye Levi natu. \v 30 Levi, ye Simeon natu. Simeon, ye Yuda natu. Yuda, ye Yosep natu. Yosep, ye Yonam natu. Yonam, ye Eliakim natu. \v 31 Eliakim, ye Melea natu. Melea, ye Mena natu. Mena, ye Matata natu. Matata, ye Natan natu. Natan, ye David natu. \v 32 David, ye Yesi natu. Yesi, ye Obet natu. Obet, ye Boas natu. Boas, ye Salmon natu. Salmon, ye Nason natu. \rq Rut 4:17-22 \rq* \m \v 33 Nason, ye Aminadap natu. Aminadap, ye Admin natu. Admin, ye Arni natu. Arni, ye Ezron natu. Ezron, ye Peres natu. Peres, ye Yuda natu. \rq Mbnp 29:35 \rq* \m \v 34 Yuda, ye Yakop natu. Yakop, ye Isak natu. Isak, ye Abaram natu. Abaram, ye Tera natu. Tera, ye Naor natu. \v 35 Naor, ye Serug natu. Serug, ye Reu natu. Reu, ye Peleg natu. Peleg, ye Eber natu. Eber, ye Sela natu. \v 36 Sela, ye Kainan natu. Kainan, ye Arpaksad natu. Arpaksad, ye Sem natu. Sem, ye Noa natu. Noa, ye Lamek natu. \v 37 Lamek, ye Metusela natu. Metusela, ye Enok natu. Enok, ye Yared natu. Yared, ye Malalel natu. Malalel, ye Kenan natu. \v 38 Kenan, ye Enos natu. Enos, ye Set natu. Set, ye Adam natu. Ve Adam, ye Maaron natu. \rq Mbnp 1:27 \rq* \c 4 \s1 Sadan itoov Yesu \r (Mt 4:4-11; Mk 1:12-13) \p \v 1-2 Avuvu Patabuaŋ izeev Yesu, ve ye ipul ya Yordan, ve imuul ila. Ila ivot ndug balim, ve ineep tonowe irau mboŋ tamoot ru. Sawa tonenen, Avuvu Patabuaŋ igham pooz pani pa laghooŋ toni, ve Ŋgeu Samia ivotvot toni ve itovtoova. Mboŋ tamoot ru tonenen isob, ve Yesu pitool matini. Pasa, sawa isob tonenen, ye ighan aniiŋ eta maau. \p \v 3 Ghoro Ŋgeu Samia isaav pani ighaze: “Laak, ighaze yom Maaron Natu, usaav pa yaam tonene, ve inim am aniiŋ.” \p \v 4 Eemoghon Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “Maaron aliŋa to timbooda, isaav tovene: \q2 ‘Aniiŋ moghon irau igham tamtoghon tineep pooi ne maau.’” \rq Lo 8:3; Is 55:1-2 \rq* \p \v 5 Ghoro Sadan ighami ve tizala ndug eez to ineep sala kat, ve rikia moghon ipatooŋ ndug tisob to kinik to taan tiŋgin di ne pani, \v 6-7 ve isaav pani ighaze: “Ughita. Mbeb popoiadi ve tintina tonowen to tamtoghon tipakur di ve tighamgham izadi pani, nene Maaron ipul di tisob tineep ila you nimag wa. Tovenen sei to you naghaze nagham mbeb tonowen pani, nene irau nagham pani. Ve yom taum. Ighaze uput aghem payou ve upakur ghou, you pale napul mbeb naol tonowen tisob tinim lem, leso uŋgin di.” \rq Yo 12:31; 1Yo 2:15+, 5:19 \rq* \p \v 8 Eemoghon Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “Maaron aliŋa waaro ite to timbooda, isaav tovene: \q2 ‘Uput aghem pa Tiina tiom Maaron moghon, ve umbees pa ye eŋgeni.’” \rq Lo 6:13, 10:20 \rq* \p \v 9 Ghoro Sadan ighami muul, ve tila Yerusalem, ve tizala tiyoon ila Rumai Tiina pogho to ineep sala kat, ve isaav pani: “Ighaze onoon yom Maaron Natu, uneep sualen, ve uyatov ghom uzila. \v 10-11 Pasa, Maaron aliŋa to timbooda, isaav ighaze: \q2 ‘Ye pale imbaaŋ aŋela toni pa tiŋgin ghom. \q2 Yes pale tikis ghom, ve tipalot ghom. Leso utut aghem ila yaam sob.’” \rq Mbo 91:11+ \rq* \p \v 12 Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “Eemoghon Maaron aliŋa waaro ite isaav tovene: \q2 ‘Utoov Tiina tiom Maaron tapiri malep.’” \rq Lo 6:16; 1Kor 10:9 \rq* \p \v 13 Tovenen Sadan itoov Yesu pa ataam naol naol le maau, ghoro ipuli, ve ila isaŋan pa sawa ite paam. \rq Hib 2:18, 4:15 \rq* \s1 Yesu ipamundigin uraat toni izi Galilaia \r (Mt 4:12-17; Mk 1:14-15) \p \v 14 Yesu imuul ila pa Galilaia, ve Avuvu Patabuaŋ tapiri tiina ineep toni. Tovenen varu ilaan irau taan suruvu tonowen. \v 15 Ye ipatoot tamtoghon pa Maaron aliŋa irau ndug ndug ila rumai todi lolodi. Ve tamtoghon tisob to tilooŋ saveeŋ toni, tipait iza. \s1 Tamtoghon to Nasaret tizurun Yesu \r (Mt 13:53-58; Mk 6:1-6) \p \v 16 Yesu imuul ila pa ndug toni pughu Nasaret to ye itub pani ve inim olman. Inepneep le umbom patabuaŋ ivot, ghoro itaghon ŋgar to moghon moghon ighamghami, ve ilooŋ ila rumai todi, leso isuŋ toman di. Ye imundig iyoon, leso iwaat Maaron aliŋa padi. \rq Mt 2:23 \rq* \m \v 17 Tizuzuun rau to propet Isaia ila toni, ve ye ipaata ve mata itaghoni izi le indeeŋ saveeŋ waaro eez to isaav ighaze: \q1 \v 18-19 “Maaron Avuvu ineep toman ghou. \q2 Pasa, ye ighur ghou pa navotia varu poia pa yes mbolaaŋa. \q2 Ve imbaaŋ ghou nanim pa nasaav pa yes to tineep ila koiadi nimadi tovene: \q2 ‘Avot ala! Yam aneep ila koiamimŋa nimadi muul maau.’ \q2 Ve yes to matadi pisi, Maaron ighaze you nasaav padi tovene: ‘Matamim pakia ve aghita ndug.’ \q2 Ve yes to koiadi titatan di, ve tighurghur pataŋani padi, Maaron imbaaŋ ghou nanim pa nagham mulin di. \q2 Ve ye ighaze navotia saveeŋ pa tamtoghon tovene: Sawa to Ŋgeu Tiina ipatooŋ poia toni ivot ighazooŋ, tauto ivot wa.” \rq Is 61:1+; Yo 3:34; 2Kor 6:2 \rq* \p \v 20 Yesu iwaat saveeŋ tonene le isob, ghoro iloi rau tonenen muul, ve ighuri ila to ŋgeu to iŋgin rumai, ve mbole izi, leso ivotia mos padi. Tamtoghon tisob to tinepneep, matadi deŋia pani, \v 21 ve ye ipamundigin saveeŋ toni ighaze: “Saveeŋ to aazne alooŋa ne, anoŋa ivot wa.” \p \v 22 Tamtoghon tisob to tilooŋ saveeŋ toni, ruŋadi iza pa saveeŋ popoia to ivot ila avo, ve tipaiti. Eemoghon tighaze: “Wai, ŋgeu tonene, Yosep natu. Pughu vena to ye irau isavia saveeŋ tovene?” \rq Mk 1:22; Yo 6:42, 7:15 \rq* \p \v 23 Tovenen Yesu isaav padi ighaze: “You nawatag: Yam pale apiyaav saveeŋ waaro eez to moghon moghon ivot ila tamtoghon avodi ne payou aghaze: ‘Dokta, matam iŋgal ve ugharaat taum muuŋ.’ Yei nilooŋ tighaze yom ughamgham mbeb tintina izi ndug Kapernaum. Pughu vena to ugham di izi ndug tiom pughu tonene maau?” \rq Mk 1:21+ \rq* \p \v 24 Yesu iseeŋ saveeŋ toni ighaze: “You nasaav payam kat. Ighaze tamtoghon eta inim propet to Maaron, nene pale tau ndug toni pughu tighami maau. \rq Mt 13:57; Yo 4:44 \rq* \m \v 25 Eemoghon you nasaav payam kat: Sawa to propet Ilia, uman itap rita maau irau ndaman tol ve suruvu, le pitool tiina ivot irau ndug. Sawa tonenen, ndinaara katindi to Israel tinepneep. \rq 1King 17:1+ \rq* \m \v 26 Eemoghon Maaron imbaaŋ Ilia ila pa iuul todi eta maau. Imbaaŋa ila to naar eez to ndug Zarepat to ineep ila taan suruvu to Sidon. \v 27 Ve sawa to propet Elisa tovene paam. Kolekole (o sik lepra) igham tamtoghon katindi to Israel. Eemoghon Elisa iuul todi eta maau. Naeman to ŋgeu to taan suruvu to Siria, ye moghon to Elisa iuuli le tini poia.” \rq 2King 5:1+ \rq* \p \v 28 Yes to tineep ila rumai tonowen lolo, tilooŋ saveeŋ tonene, le ireu lolodi. \v 29 Tovenen timundig ve tizurun Yesu pa ndug todi, ve tighami tila tivot raŋ to iyoon ila ndug dige, leso tisipiira izila. (Ndug todi ineep izala lolooz.) \v 30 Eemoghon maau. Ye ipasi ila lolodi, ve ighau ila. \rq Yo 8:59, 10:39 \rq* \s1 Yesu indiir avuvu samia pa ŋgeu eez \r (Mk 1:21-28) \p \v 31 Yesu izila ivot ndug Kapernaum to Galilaia, ve ineep toman di. Sawa to umbom patabuaŋ, ye ipatoot di pa Maaron aliŋa. \v 32 Yes tilooŋ saveeŋ toni le ruŋadi iza pa ŋgar toni. Pasa, saveeŋ toni, toman tapiri. Ve isavsaav inimale ŋgeu to ye le iza pa uraat tovene. \rq Mt 7:28+; Yo 7:46 \rq* \p \v 33 Sawa tonenen, ŋgeu eez inepneep toman di ila rumai lolo. Ye, avuvu samia izeeva. Tovenen imboob aliŋa tiina ighaze: \v 34 “Aii, Yesu to Nasaret, unum sualen pasa? Yei nimbaaŋ payom? Ma unum ughaze uwaghamun ghei? You nawatag ghom wa. Yom ŋgeu patabuaŋ to Maaron.” \rq Mt 8:29; Mk 1:24; Yems 2:19 \rq* \p \v 35 Eemoghon Yesu iyaana ighaze: “Ai! Yom neneeŋam! Upuli ve ughau ula!” Ye isaav tovene, ve avuvu samia ipiyaav ŋgeu tonowen izila taan ila ival tiina naghodi. Eemoghon iwaghamuni maau. Ipuli ve ighau ila. \p \v 36 Yes to tighita mbeb gharatooŋa tonenen, tisob ruŋadi iza ve tiwasavon di tighaze: “Wai, saveeŋ tonene, nene vena? Ŋgeu tonene, ye le iza ve tapiri. Aghita. Avuvu samsamiadi tineep ila samba. Pasa, ye isavsaav padi, ve tiloŋlooŋ aliŋa ve tighau tila.” \v 37 Pughu tonene to Yesu varu ilaan irau ndug tisob to taan suruvu tonowen. \s1 Yesu igharaat moroghooŋ to Petrus rawa liva \r (Mt 8:14-15; Mk 1:29-31) \p \v 38 Yesu ipul rumai tonowen, ve malmali ila Simon ruum toni ve ilooŋ ila. Simon rawa liva imorooŋ le tini ituntun kat ve ighengheen. Tovenen tighason Yesu tighaze iuuli. \v 39 Yesu ila iyoon igharau olman tidi dige, ve iyaan moroghooŋ toni tonowen. Rikia moghon ve moroghooŋ toni isob, ve tini poia. Ghoro olman tidi imundig, ve ila igharaat adi aniiŋ. \s1 Yesu igharaat moroghooŋa katindi \r (Mt 8:16-17; Mk 1:32-34) \p \v 40 Tinepneep le ndag izila, ghoro tamtoghon tiyou nditadi tisob to moroghooŋ naol naol igham di ne tila to Yesu, leso iuul di. Ye ighur nima izala tamtoghon eŋaeŋa poghodi, ve igharaat di le tisob tinidi popoia. \v 41 Avuvu samsamiadi paam. Tipul tamtoghon katindi, ve tighau tila, ve timboboob tighaze: “Yom Maaron Natu!” Pasa, yes tiwatag tighaze ye Mesia. Eemoghon ye iyaan di, ve isaav ariaŋa padi ighaze: “Neneeŋamim!” \rq Mk 1:24+, 3:11+ \rq* \s1 Yesu ipul Kapernaum, ve igham uraat izi ndug pida \r (Mk 1:35-39) \p \v 42 Mboŋ le ndugizau, ghoro Yesu imundig ve ipul ruum, ve ilaagh ila ivot ndug balim eez ighaze eŋgeni ineep tonowe. Eemoghon maau. Ival tiina tikaala ve titaghoni tinim. Tinim peria toni, ve tiŋguruuta tighaze ineep toman di. \rq Mt 14:23; Mk 6:46 \rq* \m \v 43 Eemoghon ye isaav padi ighaze: “You irau nala ve navotia saveeŋ pa pooz to ndug sambam izi ndug pida paam. Pasa, Maaron imbaaŋ ghou nanim pa uraat tonene.” \rq Lu 8:1 \rq* \m \v 44 Tauto Yesu ilaagh irau taan suruvu to Yudea, ve ivovotia Maaron aliŋa ila rumai todi lolodi. \c 5 \s1 Yesu ipoi tamtoghon pida tinim taghoniiŋa toni \r (Mt 4:18-22; Mk 1:16-20) \p \v 1 Sawa eez, Yesu iyondyood izi naari to ya naliu Genesaret,\f + \fr 5:1 \ft Ya naliu Galilaia iza ite, nene Genesaret. Ve iza ite inim tol pani, nene Tiberias. \f* \m ve ival tiina tila tiluvuti, ve tiwandiron di tighaze le tilooŋ Maaron aliŋa. \v 2 Yesu mata ila le ighita waaŋ ru to titataan di tiza naari. Uraata to waaŋ tonowen, yes ndiran to ghamuuŋ iigh. Yes tipul waaŋ ve tila tiyaim malum todi. \v 3 Waaŋ ru tonowen, eez to Simon. Yesu ila iza waaŋ tonenen, ve isaav pa Simon ighaze: “Unum upanduur waaŋ ivot ris.” Tovenen Simon iza ve ipanduur waaŋ ivot ila ris, ghoro Yesu mbole izi, ve ipatoot ival tiina pa Maaron aliŋa. \p \v 4 Isavsaav le isob, ghoro isaav pa Simon ighaze: “Tavot tala mazovan, ve araar malum tiam izi, ghoro awaas amim iigh.” \p \v 5 Simon ipamuul aliŋa ighaze: “Wai tiina, yei nikaria uraat mboŋ mboŋ le ndugizau, ve nigham iigh eta maau. Eemoghon yom usaav, tauto pale naraar malum izi muul.” \rq Yo 21:3+ \rq* \m \v 6 Tovenen yes titaghon Yesu aliŋa, le iigh katindi tiŋgud malum, ve rismoghon tone malum berekia. \v 7 Tovenen tikayab nditadi pida to tineep izala waaŋ ite pogho, leso tinim tiuul di. Yes tinim ve tipit iigh ila waaŋ todi ru tonowen, le tivon ve rismoghon timarub. \p \v 8 Simon Petrus ighita mbeb tonenen, le itap izi Yesu aghe pughu, ve isaav pani ighaze: “Tiina, upul ghou ve ula! Pasa, you ŋgeu to ghamuuŋ sosor.” \rq Is 6:5 \rq* \m \v 9-10 Ye isaav tovene pasa, yesŋa ndita to tineep izala waaŋ pogho, ruŋadi iza pa iigh katindi to tigham di. Tighita mbeb tonenen inimale mbeb gharatooŋa eez. Ve yes moghon maau. Zebedi ndinatu ru Yakobus ve Yoan to yesŋa Petrus tiluplup di pa uraat, yesuru ruŋadi iza pa mbeb tonenen paam. \p Eemoghon Yesu isaav pa Petrus ighaze: “Umatughez malep. Aazne ve ila, yom pale ugham tamtoghon tovene.” \v 11 Ghoro tilooŋ tila tighereb waaŋ todi tizala pa naari, ve tipul mbeb todi tisob tizi tineep, ve titaghon Yesu ve yesŋa tila. \rq Lu 5:28, 14:33; Pil 3:7+ \rq* \s1 Yesu igharaat ŋgeu eez to kolekole (o sik lepra) ighami \r (Mt 8:2-4; Mk 1:40-45) \p \v 12 Sawa eez, Yesu inepneep izi ndug eez, ve ŋgeu eez inim. Kolekole ighami le tini isob isami. Ye ighita Yesu, le itap izi Yesu aghe pughu, ve ighur nagho izila pa taan, ve itaŋ rorani ighaze: “Oyai, tiina tiou, ighaze lolom pa uul ghou, yom irau ugharaat ghou tinig poia. Leso naŋgalaaŋ ila Maaron mata.” \p \v 13 Yesu nima ila ikisi, ve isaav pani ighaze: “Poia. You pale nauul ghom, leso uŋgalaaŋ ila Maaron mata. Yo, tinim poia!” Ye isaav tovene, ve rikia moghon kolekole ighau pa ŋgeu tonenen ve tini poia. \p \v 14 Ghoro Yesu iŋgalsekini ighaze isavia mbeb tonenen varu pa tamtoghon eta malep. Ve isaav pani ighaze: “Ulooŋ. Aazne, tinim poia wa. Tovenen malmalim ula, ve upatooŋ taum pa ŋgeu eta to watooŋrau, ve ugham watooŋrau pa Maaron itaghon tutuuŋ to Mose isavia. Leso upaghazoŋan taum pa tamtoghon, ve tiwatag tighaze tinim poia ve uŋgalaaŋ ila Maaron mata wa.” \rq Wkp 14:1+; Lu 17:14 \rq* \p \v 15 Eemoghon maau. Yesu varu ilandaad ila le irau ndug. Tovenen ival tiina kat tiketkeet tilala toni tighaze tilooŋ saveeŋ toni, ve ye igharaat moroghooŋ todi. \v 16 Tauto sawa pida, ye ilala pa ndug balim. Leso eŋgeni ineep ve isuŋ. \rq Mt 14:23; Mk 1:35, 6:46 \rq* \s1 Yesu igharaat ŋgeu narape eez ve ireu sosor toni \r (Mt 9:1-8; Mk 2:1-12) \p \v 17 Sawa eez, Yesu ipatoot tamtoghon pa Maaron aliŋa, ve ndiran tutuuŋa toman ŋgara pida to tutuuŋ tineep toman di paam. Ndiran tonowen, pida tineep ndug naol to Galilaia ve tinim, pida tineep taan suruvu to Yudea ve tinim, ve pida tineep Yerusalem ve tinim. Maaron tapiri inepneep toman Yesu, tovenen ye irau igharaat yes moroghooŋa le tinidi popoia muul. \p \v 18 Yesu isavsaav ve mala maau, ndiran pida timbaad ŋgeu narape eez izala ndiu ve tinim. Ŋgeu tonowen, aghe imaat. Irau ilaagh maau. Yes tikaal ataam tighaze tighami tilooŋ tila ve tighuri izi Yesu nagho. \v 19 Eemoghon ival tiina tipoon di. Tovenen tigham narape tonenen, ve titaghon ndeet tizala pa ruum pogho. Ghoro tipas atob pida ighau, ve titugi toman moogh toni, le izi Yesu nagho. \p \v 20 Yesu ighita ndiran tonenen ghurla todi iyaryaaŋ kat. Tovenen isaav pa narape tonenen ighaze: “Ŋgeu tiou, sosor tiom, you nareua wa.” \rq Lu 7:48 \rq* \p \v 21 Ndiran tutuuŋa ve yes ŋgara to tutuuŋ tilooŋ saveeŋ tonene, ve tigham ŋgar naol. Tovenen tiwasavon di tighaze: “Wai, ŋgeu tonene, ye sei to iveleg Maaron tovene? Tamtoghon eta irau ireu sosor maau. Maaron moghon, ghoro irau ireu sosor.” \rq Is 43:25; Mika 7:18; Lu 7:49 \rq* \p \v 22 Yesu ighilaal ŋgar todi wa. Tovenen ighason di ighaze: “Pughu vena to yam agham ŋgar naol ila lolomim? \v 23-24 Sa saveeŋ to rauraua payou pa nasavia, leso yam aghur ila? Nasaav pa ŋgeu tonene naghaze: ‘Sosor tiom, you nareua wa,’ ma nasaav pani naghaze: ‘Yom umundig ve ulaagh’? Eemoghon you naghaze yam awatag kat tovene: Tamtoghon Natu, ye iza pa ireu sosor to tamtoghon izi taan.” Ghoro isaav pa narape tonenen ighaze: “You nasaav payom: Umundig, ugham moogh tiom, ve umuul ula pa ruum.” \p \v 25 Rikia moghon ŋgeu tonenen imundig iyoon ila ival tiina matadi, igham moogh toni, ve ipapait Maaron iza pa tapiri ve poia toni, ve imuul ila pa ruum toni. \v 26 Yes to tighita mbeb gharatooŋa tonenen, tisob ruŋadi iza pa Maaron tapiri, ve matughezaaŋ tiina igham di, ve tipait Maaron iza pa tapiri ve poia toni tighaze: “Wai, mbeb to aazne taghita, nene ite kat!” \s1 Yesu ipoi Levi inim taghoniiŋa toni \r (Mt 9:9-13; Mk 2:13-17) \p \v 27 Yesu igharaat narape tonenen le isob, ghoro ipul ndug tonowen, ve ilaagh ila ris le ighita ŋgeu eez to youŋ takes inepneep ila ina to uraat, iza Levi. Yesu isaav pani ighaze: “Yom unum, utaghon ghou!” \v 28 Tovenen Levi imundig, ipul mbeb toni tisob tizi tineep, ve itaghon Yesu ve yesuru tila. \rq Lu 5:11, 14:33; Pil 3:7+ \rq* \p \v 29 Muri ghoro, Levi igham ghanghaniiŋ tiina pa Yesu izi ruum toni. Sawa tonenen, Levi ndita katindi to youŋ takes toman tamtoghon pida tinim tineep toman di paam, ve yesŋa tilup di pa ghanghaniiŋ. \v 30 Ndiran tutuuŋa pida toman nditadi pida to ledi ŋgar tintina pa tutuuŋ, tighita mbeb tonenen, ve tiyou avodi pa taghoniiŋa to Yesu tighaze: “Wai, pughu vena to yamŋa ndiran to ghamuuŋ takes, ve yes to ghamuuŋ sosor alup gham pa ghanghaniiŋ ma ghunghunuuŋ?” \rq Lu 15:1+ \rq* \p \v 31 Yesu ipamuul aliŋadi ighaze: “Yes to tinidi popoia, uraata to moroghooŋ le uraat padi maau. Yes moroghooŋa moghon, ghoro ye le uraat padi. \v 32 You tovene paam. Nanim pa poiŋ tamtoghon deŋiadi maau. Nanim pa napoi yes to ghamuuŋ sosor. Leso tipul ŋgar todi samsamia, ve titoor ŋgar todi ila pa Maaron.” \rq Yo 3:17; 1Tim 1:15 \rq* \s1 Ghasoniiŋ pa ŋgar to ŋgunuuŋ tauud pa ghaniiŋ aniiŋ \r (Mt 9:14-15; Mk 2:18-20) \p \v 33 Tamtoghon pida tisaav pa Yesu tighaze: “Sawa naol, taghoniiŋa to Yoan ŋgeu rughuzaaŋa tiŋgun taudi pa ghaniiŋ aniiŋ itaghon suŋuuŋ ŋgara. Ve taghoniiŋa to ndiran tutuuŋa tighamgham tovene paam. Eemoghon taghoniiŋa tiom titaghon ŋgar tovene maau. Sawa isob, tighanghan ve tighunghun.” \p \v 34 Yesu ipamuul ghasoniiŋ todi tovene: “Ighaze ŋgeu eta ivai paghu, ve yesŋa ndita tilup di pa ghanghaniiŋ to vaiuuŋ toni, pale irau agham di lolodi ipataŋan ve tiŋgun taudi pa ghaniiŋ aniiŋ? Maau. \v 35 Eemoghon muri, sawa eta pale ivot, ghoro tikis vaiuuŋ paghu tonenen, ve tighami ipul ndita ve ila. Sawa tonenen, ndita pale lolodi ipataŋan, ve tiŋgun taudi pa ghaniiŋ aniiŋ.” \rq Yo 16:5,6,20 \rq* \s1 Ataam muŋgina to suŋuuŋ irau ilup toman ataam paghu to Yesu maau \r (Mt 9:16-17; Mk 2:21-22) \p \v 36 Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ tonene padi paam ighaze: “Tamtoghon eta irau ireep uli toni paghu, ve isaii izala uli toni muŋgina to berekia ne maau. Pasa ighaze igham tovene, nene pale iwaghamun uli paghu. Ve mbeb ite. Uli paghu, nene raraate pa uli muŋgina maau. \v 37 Vaen tovene paam. Irau tiliŋ vaen paghu izila vaen patu muŋgina to tigharaata pa mekmek uli ne maau.\f + \fr 5:37 \ft Yes Yuda tighagharaat ya patudi pida pa mekmek ulidi. \f* \m Pasa, vaen paghu pale isar ve igham patu muŋgina diŋia ve berekia. Ghoro vaen imaliŋ, ve patu paam isami. \v 38 Tovenen vaen paghu izila patudi papaghu, ghoro poia. \rq Hib 8:13 \rq* \m \v 39 Eemoghon yes to tighunghun vaen muŋgina, lolodi pa vaen paghu maau. Pale tirere pani, ve tighaze: ‘Ee-e, taghun vaen muŋgina, ghoro poia.’”\f + \fr 5:39 \ft Uli paghu ve vaen paghu, nene iza to ataam paghu to suŋuuŋ to Krisi ipamundigini. Ve nonogiiŋa muŋgina ve vaen muŋgina iza to ataam muŋgina to yes Yuda titaghoni pa suŋuuŋ todi. Ighaze tatoova pa talup ataam ru tonene, nene irau ighur maau. Tataghon ataam to suŋuuŋ to Yesu isavia moghon, ghoro poia. \f* \rq Rom 10:16 \rq* \c 6 \s1 Tamtoghon Natu iŋgin umbom patabuaŋ \r (Mt 12:1-8; Mk 2:23-28) \p \v 1 Umbom patabuaŋ eez, Yesu toman taghoniiŋa toni tilaghlaagh ila uum to wit lolodi. Ve taghoniiŋa toni tiŋgoor wit anoŋa pida ve timumi, leso uli ighau ve tighan anoŋa. \rq Lo 23:25 \rq* \p \v 2 Tovenen ndiran tutuuŋa pida to tineep tigharau di, tisaav padi tighaze: “Ai, aazne, nene sawa to uraat maau. Nene umbom patabuaŋ to Maaron. Pughu vena to yam agham ŋgar to iyel pa tutuuŋ to umbom patabuaŋ?” \rq Igham 20:10, 34:21 \rq* \p \v 3 Yesu ipamuul aliŋadi ighaze: “Kamos to isavia sawa to kinik David yesŋa ndita pida pitool di, yam awaata, ma maau? \v 4 Sawa tonenen, David ilooŋ ila mbeez patabuaŋ to Maaron, ve igham mberet patabuaŋ to tighuri ila Maaron nagho. Mberet tonowen, tutuuŋa tovene: Ival tiina irau tighan maau. Yes ndiran to watooŋrau moghon, ghoro tighani. Eemoghon David igham mberet tonowen ve ighani, ve irei pida pa ndita ve tighan paam.” \rq Wkp 24:5+; 1Sam 21:1+ \rq* \p \v 5 Ghoro Yesu ipasob saveeŋ toni ighaze: “Tamtoghon Natu, ye Tiina to iŋgin umbom patabuaŋ to Maaron.” \rq Kol 2:16+ \rq* \s1 Yesu igharaat ŋgeu eez to nima imaat \r (Mt 12:9-14; Mk 3:1-6) \p \v 6 Tineep le umbom patabuaŋ ite ivot, ghoro Yesu ilooŋ ila rumai eez, ve ipatoot tamtoghon pa Maaron aliŋa. Ve ŋgeu eez inepneep toman di. Nima waan imaat. \v 7 Ŋgara pida to tutuuŋ toman ndiran tutuuŋa pida tinepneep toman di paam. Yes tighaze tipayoon Yesu pa savsaveeŋ. Tovenen timbatuti tighaze tighita: Pale igharaat moroghooŋa eta ila sawa to umbom patabuaŋ, ma maau? \v 8 Eemoghon Yesu iwatag ŋgar todi wa. Tovenen isaav pa ŋgeu to nima imaat ne ighaze: “Unum uyoon sualen.” Ŋgeu tonenen ilooŋ Yesu aliŋa, ve imundig ila iyoon igharaui. \p \v 9 Ghoro Yesu ighason di ighaze: “Laak. Ŋgar sine to yam aghita aghaze deŋia itaghon tutuuŋ to Maaron? Tauul tamtoghon ve tagham poian di pa sawa to umbom patabuaŋ, ma tagham samin di? Tagham mulin di pa pataŋani todi, ma tawaghamun di?” \p \v 10 Yesu imbatut ariaŋa padi tisob, ghoro isaav pa ŋgeu to nima waan samia ighaze: “Upaat nimam ivot deŋia.” Tovenen ŋgeu tonenen ipaat nima le nima poia muul. \v 11 Ndiran tutuuŋa ve yes ŋgara to tutuuŋ tonowen tighita mbeb tonenen le ipas atedi. Tovenen tiwasavon di tighaze pale tigham vena pa Yesu. \s1 Yesu ighur tamtoghon saaŋgul ve ru tinim mbaŋooŋa toni \r (Mt 10:1-4; Mk 3:13-19) \p \v 12 Sawa tonenen, Yesu izala pa lolooz eez ighaze isuŋ. Mboŋ tonenen, isuŋsuŋ ila le ndugizau. \v 13 Ghoro ipoi taghoniiŋa toni tinim tilup di, ve ighur tamtoghon todi saaŋgul ve ru tinim mbaŋooŋa toni. \v 14 Ndiran saaŋgul ve ru tonowen, izadi tovene: Simon (ye, Yesu iwaat iza ite ighaze Petrus) yesuru tazi Andreas, Yakobus ve Yoan, Pilip, Patoromai, \v 15 Matayu, Tomas, Yakobus ite to Alpai natu, Simon ite to tiwaata tighaze Selot,\f + \fr 6:15 \ft Selot, nene Yuda pida to ŋgar todi iyaryaaŋ tighaze tizurun gavman to Rom. \f* \m \v 16 Yudas to Yakobus natu, ve Yudas Iskariot to muri ighur Yesu ila koia nimadi. \s1 Yesu igharaat moroghooŋa ve ivotia mos \r (Mk 3:7-12) \p \v 17 Yesu toman taghoniiŋa toni tipul lolooz tonowen, ve tizila le tivot ndug raraate eez, ve tiyoon tonowe. Tamtoghon katindi to titaghon Yesu, toman ival tiina kat tila tineep toman di paam. Ival tiina tonowen to ndug naol to Yudea ve Yerusalem, ve yes to naari to tineep tigharau ndug Tiro ve Sidon ne paam. \v 18 Tinim tighaze tilooŋ Yesu saveeŋ toni, ve igharaat moroghooŋ todi. Ve yes to avuvu samsamiadi tiwaghamun di, ye indirndiir avuvu samsamiadi padi le tinidi popoia. \v 19 Ival tiina to tiluvuti, tisob tizuaria di tighaze le tikisi rita. Pasa, tighilaal tighaze tapiri to gharatooŋ yes moroghooŋa ivotvot ila toni, ve ighagharaat moroghooŋa tisob tinidi popoia. \s1 Sei masin to titaghon pooz to ndug sambam ŋgara ve poia to Maaron iza todi? \r (Mt 5:1-12) \p \v 20 Yesu mata ila pa taghoniiŋa toni, ve isaav padi ighaze: \q2 “Yam mbolaaŋa, tinimim iza pa poia to Maaron to iza tiam. \q2 Pasa, yam aneep ila Maaron pooz toni lolo wa. \rq Mt 25:34; Yems 2:5 \rq* \b \q1 \v 21 Yam to aazne pitool gham, tinimim iza pa poia to Maaron to iza tiam. \q2 Pasa, mbeb to ambool pani, Maaron pale igham payam le irau lolomim. \q2 Yam to lolomim ipataŋan ve ataŋ, tinimim iza pa poia to Maaron to iza tiam. \q2 Pasa muri, yam pale lolomim poia kat ve aŋiŋ. \rq Mbo 126:5+; Is 55:1+; Syg 7:16+ \rq* \b \q1 \v 22 “Ve yam to ataghon Tamtoghon Natu, ve tighur koi payam, ve tizurun gham pa lupuuŋ todi, ve tipiyaav saveeŋ velegiiŋ payam, ve tiwaghamun izamim, yam paam tinimim iza pa poia to Maaron to iza tiam. \rq Yo 15:19, 16:2; 1Pe 4:14 \rq* \b \q1 \v 23 Lolomim poia kat ve ayaat toman tinimim iza. Pasa, atia tiam tiina ineep izi ndug sambam ve isasaŋan gham. Ŋgar to tigham payam, muuŋ nditimbudi tigham pa yes propeta to tivotia Maaron aliŋa ne paam. \rq Mbaŋ 5:41, 7:52; 1Tes 2:14+ \rq* \s1 Yes to muri pale lolodi ipataŋan \b \q1 \v 24 “Oyai, yam to mbaliiŋ taudi, akaria taumim wa. \q2 Onoon, aazne lemim mbeb to igham gham lolomim poia. Eemoghon mbeb tau to muri, yam izamim pani maau. \rq Lu 16:25; Yems 5:1 \rq* \b \q1 \v 25 Yam to aazne araua kat pa aniiŋ ve mbeb naol ne, akaria taumim wa. \q2 Pasa muri, yam pale ambool, ve pitool gham. \b \q1 Yam to aazne aŋiŋiŋ ne, akaria taumim wa. \q2 Pasa muri, yam pale lolomim ipataŋan ve ataŋ. \rq Is 65:13 \rq* \b \q1 \v 26 Ve yam to aazne tamtoghon tisob tipait gham, yam paam, akaria taumim wa. \q2 Pasa muuŋ, nditimbumim tighamgham tovene pa propet kaaromŋa to titoom tighaze tivotia Maaron aliŋa.” \rq Yo 15:19; 1Yo 4:5; Yems 4:4 \rq* \s1 Taghur lolood pa koiaadŋa \r (Mt 5:38-48) \m \v 27 Yesu isaav padi muul ighaze: “Yam to aloŋlooŋ ghou ne, you nasaav payam tovene: Lolomim pa koiamimŋa ve agham poian di. Tamtoghon tisob to tighur koi payam, yam irau agham poian di. \rq Ro 12:20 \rq* \p \v 28 Yes to tipiyaav saveeŋ samia payam, asuŋ Maaron pa igham poian di. Ve yes to tigham samin gham, aghur di ila suŋuuŋ tiam. \rq Lu 23:34; Mbaŋ 7:60 \rq* \m \v 29 Ighaze ŋgeu eta ipambar paŋam, upamuul nima malep. Utoor ghom, ve ipambar paŋam ite paam. Ve ighaze ŋgeu eta igham nonogiiŋa tiom to moŋeŋaaŋ, upuli igham nonogiiŋa tiom ite to undud ghom pani ne paam. \rq 1Kor 6:7 \rq* \m \v 30 Ighaze tamtoghon eta ighason ghom pa le mbeb eta, ugham pani moghon. Ve ighaze ŋgeu eta igham mbeb tiom eta ila, ughasoni pa ipamuula malep. Upuli ineep inim le. \rq Lo 15:7+; 1Yo 3:17 \rq* \m \v 31 Sa ŋgar to aghaze tamtoghon tigham payam, nene irau agham ŋgar raraate tovene padi paam. \rq Mt 7:12 \rq* \p \v 32 “Ighaze lolomim pa yes to lolodi payam moghon, pale alib pa tamtoghon pida vena? Maau. Pasa, ŋgar tovene, yes to ghamuuŋ sosor tighamghami paam. \v 33 Ve ighaze agham poian yes to tighamgham poian gham ne moghon, pale alib pa tamtoghon pida vena? Maau. Pasa, ŋgar tovene, yes to ghamuuŋ sosor tighamghami paam. \v 34 Ve ighaze aŋgagabiiz yes to tighaze tigham bun ilat tiam, ve yes to awatag di aghaze yes pale tiyat bun todi, ghoro ayok padi pa tigham bun. [Eemoghon yes to awatag di aghaze yes irau tiyat bun todi rikia maau, nene irau agham padi maau.] Ighaze ataghon ŋgar tovene, nene pale alib pa tamtoghon pida vena? Pasa ŋgar tovene, yes to ghamuuŋ sosor tighamghami paam. Tovenen yam ataghon ŋgar tonene malep. \p \v 35 Yam irau ataghon ŋgar ite tovene: Lolomim pa koiamimŋa, ve agham poian di. Agham mbeb padi toman lolomim poia. Ve aghur matamim padi pa tiyat mbeb tiam malep. Leso agham lemim atia tiina, ve anim Maaron Tiina To Ilib Pa Ndimaronŋa Tisob Ne ndinatu. Pasa, yes ndiran samsamiadi, ve yes to tighita poia toni inimale mbeb sorok, ve lolodi imaghmaagh pani, ye ighamgham poian di paam. \rq Ro 5:8 \rq* \m \v 36 Tovenen lolomim isamin tamtoghon ve auul di, inimale Tamamim Maaron lolo isamin di ve iuluul di.” \s1 Taŋgabiiz tamtoghon taghaze yes samsamiadi rikia malep \r (Mt 7:1-6) \p \v 37 Yesu isaav muul ighaze: “Aŋgabiiz tamtoghon aghaze yes samsamiadi rikia malep. Ve aghur pataŋani iŋarua di pa sosor todi rikia malep. Pasa, ighaze yam agham tovene, nene pale Maaron igham ŋgar raraate payam paam. Yam apul nditamim sosor todi. Leso Maaron ipul sosor tiam paam. \rq Mt 6:14; Ro 2:1; Yems 2:13 \rq* \p \v 38 Auul, ghoro aghita ulaaŋ ilat payam paam. Poia to iza tiam, nene pale tiina le tiina kat. Pale inimale tipavonin nakaral le ivon kat ve imaliŋ. Pasa, sa ulaaŋ to yam agham pa tamtoghon, nene pale ŋgar ee moghon imuul pa yam taumim.” \rq Np 19:17; Mk 4:24; Ga 6:7+ \rq* \p \v 39 Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ tonene padi paam, ighaze: “Vena, ŋgeu eta to mata pisi, irau ighereb ita ite to mata pisi paam ve ipatooŋ ataam pani? Maau. Nene pale yesuru ve titap tizila saambu. \rq Mt 15:14 \rq* \m \v 40 Ŋgeu paghu eta irau ilib pa patoŋaaŋ toni ne maau. Eemoghon ighaze igham ŋgar to patoŋaaŋ toni isob inim le, nene pale yesuru ŋgar todi raraate. \rq Mt 10:24+; Yo 13:16, 15:20 \rq* \p \v 41 Vena to rikia moghon matam ila pa buzbuz to ineep ila itam ite mata? Eemoghon ai suruvu tiina to ineep ila taum matam, yom uyamaana maau? \v 42 Ighaze ai suruvu tiina ineep ila matam ve ughilaala maau, vena to usaav pa itam ite ughaze: ‘O, buzbuz to ineep ila matam, you irau nauul ghom ve natapaara izi.’ Yom ŋgeu to kaarom! Uparim taum sorok pa ghurla tiom! Ai suruvu tiina to ineep ila taum matam, upasi izi muuŋ. Leso ughita poian buzbuz to ineep ila itam ite mata, ve utapaara izi.” \rq Ro 2:1+ \rq* \s1 Taghilaal ai ila anoŋadi \r (Mt 7:16-18, 12:33-35) \p \v 43 Yesu isaav muul ighaze: “Ai poia irau ighur anoŋa samia eta maau. Ve ai samia irau ighur anoŋa poia eta maau. \v 44 Tovenen ai anoŋa to ipatooŋ ai: Ai poia, ma samia? Vena, waar mata mata irau ighur anoŋa poia eta, leso taidi? Maau. \v 45 Tamtoghon tovene paam. Ndiran popoiadi tipavonin lolodi pa ŋgar popoia. Tovenen tigham ŋgar popoia tivotvot. Ve ndiran samsamiadi tipavonin lolodi pa ŋgar samsamia. Tauto tigham ŋgar samsamia tivotvot. Pasa, ŋgar to lolood ivon pani, tauto ivotvot ila avood. \s1 Ndiran ru tirei ruum \r (Mt 7:24-27) \p \v 46 “Pughu vena to yam awatwaat ghou aghaze: ‘Tiina tiou, Tiina tiou,’ eemoghon ataghon saveeŋ tiou maau? \rq Yems 2:26 \rq* \m \v 47 You pale napatooŋ gham pa yes to tinim tiou, ve tilooŋ aliŋag ve titaghoni. \v 48 Tamtoghon tovene, yes tinimale ŋgeu to irei ruum. Ye ipayoon ruum gunguna tizila le koŋia kat ila boŋar to ineep ila taan lolo ne pogho. Tovenen sawa to uman tiina izi, ve yawaaŋa ivot toman tapiri ve itok ruum toni, ruum katia maau. Pasa, ŋgeu tonenen irei ruum ariaŋa. \v 49 Eemoghon tamtoghon to ighaze iloŋlooŋ saveeŋ tiou, ve itaghoni maau, ye inimale ŋgeu to ipayoon ruum gunguna tizila tuŋia maau. Tovenen sawa to uman tiina izi, ve yawaaŋa ivot toman tapiri ve itok ruum toni, rikia moghon ruum imatit izila ve imbiriis ilale.” \rq Ro 2:13; Yems 1:22 \rq* \c 7 \s1 Daba eez to iŋgin ndaaba to Rom ighur ila ariaŋa \r (Mt 8:5-13) \p \v 1 Yesu ivotia saveeŋ tonenen pa tamtoghon le isob, ghoro imundig ve ilooŋ ila pa ndug Kapernaum. \v 2 Daba eez to Rom inepneep tonowe. Ye iŋgin ndaaba irau tamoot liim (100). Ve ye le mbesooŋa eez, to ye lolo pani kat. Mbesooŋa tonowen, moroghooŋ tiina ighami le igharau ighaze imaat. \v 3 Sawa to daba tonenen ilooŋ tighaze Yesu inim, ye imbaaŋ ndolman pida to yes Yuda tila toni. Leso tighasoni pa inim igharaat mbesooŋa toni. \v 4 Tovenen tila tivot to Yesu, ve titaŋ rorani tighaze: “Aa tiina tiei, nighaze yom uul ŋgeu tonowen, ghoro poia. Pasa, ye ŋgeu poia eez. \v 5 Ye lolo pa iit Yuda kat, ve irei lemai rumai paam.” \p \v 6 Tovenen Yesu ila toman di ve yesŋa tila. Tila le tigharau ruum, ve daba tonenen imbaaŋ tamtoghon toni pida tila tivot to Yesu, ve tisavia aliŋa pani tighaze: “Tiina, daba tiei aliŋa ilat payom ighaze: ‘Ukaria ghom pa laghooŋ malep. Pasa, you poiag irau to ulooŋ unum ruum tiou maau. \v 7 Ve you poiag irau to nalat peria tiom ne maau. Eemoghon you naghur ilat tiom tovene: Ighaze usaav moghon, nene pale mbesooŋa tiou tini poia. \v 8 Pasa, you nawatag pa taug. You paam naneep ila daba tiou sambadi, ve tighur ghou pa naŋgin yes ndaaba to tineep ila you sambag ne. Tovenen ighaze nasaav pa ndaaba tiou eta naghaze: “Ula!” nene pale ila. Ve ighaze nasaav pa ite: “Unum!” ye pale inim. Ve ighaze nasaav pa mbesooŋa tiou eta naghaze: “Ugham uraat tonene!” nene pale itaghon aliŋag.’” \p \v 9 Yesu ilooŋ daba tonenen aliŋa, le ruŋa iza pani. Ghoro itoora, mata imuul pa ival tiina to titaghoni ne, ve isaav padi ighaze: “You nasaav payam kat. You naghita tamtoghon eta to Israel to ghurla toni iyaryaaŋ kat inimale daba tonowen ne maau.” \rq Mt 15:28 \rq* \m \v 10 Ghoro ndiran to daba tonenen imbaaŋ di ne, timuul tila pa ruum, le tighita mbesooŋa tonowen tini poia. \s1 Yesu ipamundigin naar eez natu pa mateeŋ \p \v 11 Muri ghoro, Yesu toman taghoniiŋa toni timundig ve tila pa ndug eez, iza Nain. Ve ival tiina titaghon di, ve yesŋa tila. \v 12 Tila tigharau ataam to didiiŋ tiina to iluvutin ndug tonowen, ve tila tivot to tamtoghon pida to timbaad mateeŋ eez ve tivot. Ŋgeu paghu to imaat, ye naar eez natu ee moghon kat. Tovenen ival tiina to ndug tonowen tilaagh toman naar tonowen, ve yesŋa tila. \p \v 13 Tiina toit Yesu ighita naar tonenen, le lolo isamini. Tovenen isaav pani ighaze: “Olman tidi, utaŋ malep!” \v 14 Ghoro iŋarua mateeŋ tonenen ila, ve ikis ndiu. Tovenen yes to timbaad pain tonowen, aghedi tuŋia. Ve Yesu isaav ighaze: “Ŋgeu paghu, you nasaav payom: Umundig!” \rq Lu 8:54; Mbaŋ 9:40 \rq* \p \v 15 Rikia moghon mateeŋ tonenen imundig, mbole izi, ve avo pakia ve isavsaav. Ghoro Yesu ikis nima, ve ighuri ila to tina. \rq 1King 17:17+; 2King 4:32+ \rq* \m \v 16 Tamtoghon tighita mbeb tonenen, le matughezaaŋ tiina igham di tisob, ve tipait Maaron iza pa tapiri ve poia toni tighaze: “Onoon kat, aazne propet tiina eez inim ineep toman ghiit wa. Maaron mata iŋgal tamtoghon toni, tauto inim pa iuul di!” \rq Lu 1:68,76, 24:19 \rq* \m \v 17 Tovenen Yesu varu pa mbeb tonene ilaan irau ndug ndug to yes Yuda, ve ila pa ndug tisob to tineep tigharau taan todi ne paam. \s1 Yoan imbaaŋ taghoniiŋa toni ru tila to Yesu \r (Mt 11:2-19) \p \v 18 Yoan tamtoghon toni pida tila ve tipaes pa Yoan pa mbeb naol to Yesu ighamgham di. Tovenen Yoan ipoi tamtoghon toni ru tinim, \v 19 ve imbaaŋ di ighaze tila to Tiina toit Yesu, ve tighasoni tovene: “Ulaaŋa to pale Maaron imbaaŋa inim, yom taum tonene, ma nisaŋan ŋgeu ite paam?” \p \v 20 Tovenen yesuru tila tivot to Yesu, ve tisaav pani tighaze: “Yoan ŋgeu rughuzaaŋa imbaaŋ ghei ninim pa nighason ghom: Ulaaŋa to pale Maaron imbaaŋa inim, yom taum tonene, ma nisaŋan ŋgeu ite paam?” \p \v 21 Sawa tonenen, Yesu igharaat tamtoghon katindi to moroghooŋ samsamia naol tiwaghamun di, le tinidi popoia. Ve indirndiir avuvu samsamiadi tighau pa tamtoghon. Ve yes to matadi pisi, ye igharaat matadi le tighita ndug. \v 22 Tovenen ipamuul ghasoniiŋ todi ighaze: “Uraat to yamru aghita ve saveeŋ to alooŋa ne, amuul ala ve apaesia pa Yoan. Asaav pani tovene: Matadi pisi tighita ndug, ve narapeŋa timundig tilaagh. Yes to kolekole igham di, tinidi popoia ve tiŋgalaaŋ ila Maaron mata. Taliŋadi pamu tilooŋ saveeŋ, mateeŋa timundig, ve yes mbolaaŋa tiloŋlooŋ varu poia. \v 23 Ve tamtoghon to ighaze ighita uraat tiou, ve irere ghou maau, nene pale tini iza pa poia to Maaron to pale iza toni.” \rq Is 29:18+, 35:5+, 61:1; Lu 4:18 \rq* \s1 Yesu ipait Yoan \p \v 24-25 Yoan mbaŋooŋa toni tonenen tipul Yesu ve tila, ghoro Yesu isavia Yoan pa ival tiina to yesŋa tinepneep. Ighaze: “Laak, sawa to ala ndug balim, yam aghaze aghita sa? Vivib raua to yaghur irabi? Ma ala aghaze aghita ŋgeu eta to indudi pa nonogiiŋa poia? Maau. Pasa, ndiran to tindud di pa nonogiiŋa to bodeeŋadi popoia, ve tigham nepooŋ popoia kat, yes tineep izi ndug tovene maau. Yes tineep ila ruum tintina to yes kinik. \v 26 Tovenen yam ala aghaze aghita sa mbeb tonowe? Yam ala pa aghita propet to Maaron, ne? Ve nene onoon. Yoan, ye propet eez. Eemoghon you nasaav payam: Yoan, ye propet moghon maau. Ye igham uraat pida paam to ilib pa yes propeta. \v 27 Ye ŋgeu to muuŋ timbood saveeŋa ila rau patabuaŋ. Isaav tovene: \q2 ‘Ulooŋ. You pale nambaaŋ mbesooŋa tiou eez imuuŋ payom. \q2 Ye pale ivotia aliŋag pa tamtoghon, ve igharaat ataam payom.’ \rq Mal 3:1; Mk 1:2 \rq* \p \v 28 You nasaav payam: Tamtoghon tisob to nditinandi tipoop di izi taan ne, eta iza ilib pa Yoan maau. Eemoghon ighaze ŋgeu sorok eta ineep ila pooz to Maaron lolo, ve ighita anoŋa toni, nene pale ighita katin poia to Maaron le ilib pa Yoan.” \p \v 29 Ival tiina toman ndiran pida to youŋ takes paam, tilooŋ saveeŋ tonene, ve tiyok pani tighaze: “Maaron ŋgar toni, nene deŋia.” Tisaav tovene pasa, tighur ila Yoan saveeŋ toni, ve tigham ya wa. \rq Lu 3:12 \rq* \m \v 30 Eemoghon ndiran tutuuŋa ve yes ŋgara to tutuuŋ tizurun ataam to Maaron ighuri padi. Tauto tigham ya ila to Yoan maau. \rq Mt 21:32 \rq* \p \v 31 Yesu iseeŋ saveeŋ toni ighaze: “Tamtoghon to aazne, gabuadi vena? Pale nasavia di iza to sa? \v 32 Yes tinimale ndipain geegeu to tirou taghon maran ate, ve timboboob ila pa nditadi pida tighaze: \q2 ‘Yei nipambar ambam payam, \q2 eemoghon ator maau. \q2 Ve nimbou taŋizŋiiz, \q2 eemoghon lolomim isami ve ataŋ maau.’ \p \v 33 “Aghita. Sawa to Yoan ŋgeu rughuzaaŋa inim ve igham uraat toni, ye iŋgungun tau pa ghaniiŋ aniiŋ ve ghunuuŋ vaen. Eemoghon yam lolomim pani maau, ve aghaze avuvu samia izeeva. \v 34 Ve sawa to Tamtoghon Natu inim ve igham uraat toni, ye ighanghan ve ighunghun. Eemoghon ye paam, yam lolomim pani maau, ve aghaze: ‘Aghita. Nowe ŋgeu to ilala toman yes ndiran to ghamuuŋ sosor ve yes to tiyouyou takes, ve yesŋa tiluplup di pa ghaniiŋ ve ghunuuŋ.’ \rq Lu 5:29+, 15:1+ \rq* \m \v 35 Eemoghon yes to titaghon ŋgar poia to Maaron, tipatooŋ ŋgar tonowen tighaze nene deŋia moghon.” \s1 Liva eez to ghamuuŋ sosor ve ŋgeu tutuuŋa eez \p \v 36 Ndiran tutuuŋa todi eez, iza Simon, ipoi Yesu ighaze ila ruum toni pa ghanghaniiŋ. Tovenen Yesu ila mbole izi toman di ve tighanghan. \rq Lu 11:37 \rq* \p \v 37 Liva eez to ndug tonowe, ye liva to ghamuuŋ sosor. Ye ilooŋ tighaze Yesu inepneep ila ruum to ŋgeu tutuuŋa tonowen pa ghanghaniiŋ. Tovenen rikia moghon igham ŋgoreeŋ ve ila ighaze ighita Yesu. Ŋgoreeŋ tonowen, vuzi poia ve atia tiina, ve ineep ila apatu paghuna eez lolo. \v 38 Ye ila ivot, ve iput tau izi Yesu muri igharau aghe, ve itaŋtaŋ. Ye ikorkor Yesu aghe, ve mata suru itaptap izala, ve imusmusi pa daba rau. Ve igham ŋgoreeŋ tonowen, ve iliŋi izala Yesu aghe. \p \v 39 Ŋgeu tutuuŋa to ipoi Yesu pa ghanghaniiŋ, ye ighita ŋgar to liva tonenen ighami, ve igham ŋgar ila lolo ighaze: “Wai, inimale ŋgeu tonene propet tau to Maaron, tone ighilaal ighaze liva to ikiskisi ne, ye liva to ghamuuŋ sosor.” \p \v 40 Tovenen Yesu isaav pani ighaze: “Simon, you leg saveeŋ ris to naghaze nasavia payom.” \p Simon ipamuul aliŋa ighaze: “Poia. Patoŋaaŋ, usaav lak!” \p \v 41 Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ tonene pani ighaze: “Sawa eez, ndiran ru tila to ŋgeu eez, ve tigham bun ila toni. Eez igham yaam denari\f + \fr 7:41 \ft Ighaze tamtoghon eta igham uraat pa ndag eez, mboŋmaagh ve ila rabrab, nene tigham denari eez pani inim le atia. \f* \m 500, ve ite igham pius liim. \v 42 Eemoghon muri, yesuru irau tiyat bun todi maau. Tovenen ŋgeu to igham yaam padi, lolo isamin di ve ipul bun todi. Laak, ndiran ru tonene, sei to pale ighur lolo kat pa ŋgeu tonowen ilib pa ita ite?” \p \v 43 Simon ipamuul aliŋa ighaze: “Avaat ye to igham bun tiina kat, ve ŋgeu tonenen ipul bun toni.” \p Yesu isaav pani ighaze: “Aliŋam deŋia.” \v 44 Ghoro itoora, mata ila pa liva tonenen, ve isaav pa Simon muul ighaze: “Matam inim pa liva tonene. Yom upoi ghou pa ghanghaniiŋ, tauto nanim ruum tiom. Eemoghon ugham leg ya pa namen agheg maau. Ve ughita liva tonene. Ye imen agheg pa mata suru, ve imusi pa daba rau. \v 45 Ve sawa to nalooŋ nanim ruum tiom, yom uyaŋin payou rita maau. Eemoghon liva tonene, ye ikorkor agheg tuŋia ve iyayaŋin pani. Ipuli maau. \v 46 Ve yom uliŋ ŋgoreeŋ rita izala dabag maau. Eemoghon ye iliŋ ŋgoreeŋ to vuzi poia izala agheg. \p \v 47 “Tovenen you nasaav payom. Onoon, liva tonene igham sosor naol. Eemoghon sosor toni to katindi, nene you nareu di tisob. Tauto ye lolo payou kat. Eemoghon ighaze ŋgeu eta inumeer ighaze ye le sosor ŋgiira moghon pa Maaron ireua, nene pale lolo payou kat maau.” \rq Mbo 32:1 \rq* \m \v 48 Yesu isavsaav pa Simon le isob, ghoro isaav pa liva tonenen ighaze: “Sosor tiom to naol, you nareu di tisob wa.” \rq Mt 9:2; Mk 2:5+; Lu 5:20+ \rq* \p \v 49 Yes to tineep toman Yesu pa ghanghaniiŋ tonenen, tilooŋ saveeŋ toni le tigham ŋgar naol, ve tiwasavon di tighaze: “Ŋgeu tonene, ye sei to ighaze ireu sosor to tamtoghon paam?” \p \v 50 Ve Yesu isaav pa liva tonenen muul ighaze: “Ghurla tiom, tauto igham mulin ghom wa. Ula toman lolom poia.” \rq Mt 9:22; Mk 10:52; Lu 17:19 \rq* \c 8 \s1 Ndiliva pida tilaghlaagh toman Yesu ve tiuluuli \p \v 1 Yesu ipamundigin laghooŋ toni muul, ve ilaagh irau ndug tintina ve geegeu, ve ivovotia varu poia pa pooz to Maaron. Taghoniiŋa toni saaŋgul ve ru, \v 2 toman ndiliva pida tilaagh tomani. Ndiliva tonowen, muuŋ Yesu indiir avuvu samsamiadi tighau padi ve igharaat di pa moroghooŋ todi. Todi eez, nene Maria to ndug Magdala. Muuŋ, Yesu indiir avuvu samsamiadi liim ve ru tighau pani. \v 3 Ve Yoana to azuwa Kuza iŋgin uraat pida to Erod, ve Susana, toman ndiliva pida paam. Yes tiuluul Yesu toman taghoniiŋa toni pa adi aniiŋ ve mbeb pida paam. \rq Mt 27:55 \rq* \s1 Saveeŋ palelaaŋ to suruvuuŋ uuv \r (Mt 13:1-9; Mk 4:1-9) \p \v 4 Sawa eez, ival tiina kat to ndug ndug tikeet tila to Yesu, ve ye isavia saveeŋ palelaaŋ tonene padi ighaze: \p \v 5 “Sawa eez, ŋgeu eez igham wit uve, ve ila uum toni ighaze isuruuv di. Sawa to ye isusuruuv uuv tonowen, pida titaptap tizi ataam. Tovenen tamtoghon tivazag di, ve man tiroov tila ve tighan suvun di. \v 6 Ve pida titaptap izi ndug to boŋar tiina ineep izila sila, ve taan ris moghon ineep izala pogho. Tauto titub rikia tiza. Eemoghon mala maau rauadi timalai ve timatmaat. Pasa, taan tonowen lolo mamaasa. Ya maau. \v 7 Ve uuv pida, titaptap ila waar mata mata lolodi. Tovenen waar tonowen titub toman wit tiza, ve tiwakaun di le timatmaat. \v 8 Eemoghon uuv pida titaptap tizala taan poia. Tovenen titub pooi tiza, ve tisob anoŋadi katindi irau tamoot liim (100).” \p Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ tonene le isob, ghoro isaav aliŋa tiina ighaze: “Tamtoghon to ighaze le taliŋa, ye irau ilooŋ saveeŋ tonene ve igham ŋgar pani pooi.” \s1 Pughu to Yesu isavsaav ila saveeŋ palelaaŋ \r (Mt 13:10-17; Mk 4:10-12) \p \v 9 Taghoniiŋa toni tilooŋ saveeŋ palelaaŋ tonene, ve tighasoni pa pughu. \p \v 10 Yesu ipamuul aliŋadi ighaze: “Pooz to Maaron, nene ŋgara yoŋgaaŋ. Eemoghon yam, Maaron igham poian gham, ve ipaghazoŋan pooz toni ŋgara le ighazooŋ payam. Ve tamtoghon pida, yes tiloŋlooŋ mos ila saveeŋ palelaaŋ moghon. [Pasa, lolodi ivool wa.] \q2 ‘Tauto pale matadi tighita mbeb, eemoghon irau tighilaal pughu maau. \q2 Ve taliŋadi tilooŋ saveeŋ, eemoghon irau tigham ŋgar pani maau.’” \rq Is 6:9+; Mbaŋ 28:26; Ro 11:8 \rq* \s1 Saveeŋ palelaaŋ to suruvuuŋ uuv pughu \r (Mt 13:18-23; Mk 4:13-20) \p \v 11 Yesu isaav padi muul ighaze: “Saveeŋ palelaaŋ tonene, pughu tovene: Wit uve, nene iza to Maaron saveeŋ toni. \rq 1Pe 1:23 \rq* \m \v 12 Uuv pida to titaptap tizi ataam, nene iza to tamtoghon to tilooŋ Maaron aliŋa, eemoghon rikia moghon Sadan ila ve isad saveeŋ tonowen ighau pa lolodi. Pa vene, tighur ila to Maaron ve igham mulin di. \v 13 Ve uuv pida to titaptap izi ndug to boŋar tiina ineep izila sila ve taan ris moghon ineep izala pogho, nene iza to tamtoghon to tilooŋ Maaron aliŋa, ve tighami toman lolodi poia kat. Eemoghon saveeŋ tonowen ineep tuŋia ila lolodi maau. Yes tinimale aniiŋ to waria izila kat taan lolo maau. Tovenen tighur ila sawa tuku moghon, ve ighaze tovaaŋ eta ivot padi, nene rikia moghon titap, ve tipul muridi pa Maaron. \v 14 Ve uuv pida to titaptap ila waar mata mata lolodi, nene iza to tamtoghon to tilooŋ Maaron aliŋa, eemoghon pataŋani naol to taan nepooŋa, toman mbaliiŋ ve mbeb popoiadi naol to tamtoghon lolodi igham pani, nene ighamun ŋgar todi. Tovenen saveeŋ to ineep ila lolodi, nene ighur anoŋa eta ivot maau. Yes tinimale uuv to itub iza, eemoghon anoŋa imatu maau. \rq 1Tim 6:9+,17; 2Tim 4:10 \rq* \m \v 15 Ve uuv pida to titap tizala taan poia, nene iza to yes to ŋgar todi poia, ve lolodi ee moghon ila pa Maaron. Tovenen tilooŋ saveeŋ toni, ve tikisi ariaŋa ila lolodi, ve ghurla todi ighurghur anoŋa popoia.” \rq Hib 10:36; Yems 1:25 \rq* \s1 Saveeŋ palelaaŋ to lam \r (Mt 5:14-16; Mk 4:21-25) \p \v 16 Yesu isaav muul: “Ighaze tamtoghon eta itun lam, pale ipakudi pa oon, ma izeeva ila watiŋ samba? Maau. Pale isaroni iza imonau. Leso iyaryaar pa yes to tilooŋ tila ruum lolo. \rq Mt 5:15; Lu 11:33 \rq* \m \v 17 Tovenen mbeb eta irau iyooŋ maau. Mbeb tisob to ŋgozaaŋ, nene pale tivotia di le tighazooŋ. Ve ŋgar to yoŋgaaŋ, nene pale ivot ighazooŋ, ve ival tiina tiwatagi. \rq Mt 10:26; Lu 12:2 \rq* \m \v 18 Tovenen aghur taliŋamim ve agham ŋgar pooi pa saveeŋ to aloŋlooŋa ne. Pasa, tamtoghon to ighaze iwatag Maaron aliŋa ve itaghoni, nene pale Maaron iuuli, ve iseeŋ ŋgar toni pa ŋgar pida muul. Eemoghon ighaze tamtoghon eta inumeer sorok ighaze ye iwatag Maaron aliŋa, ve itaghoni maau, nene pale Maaron ipas ŋgar toni tonenen ighau pani, ve ye ineep sorok.” \rq Mt 13:12, 25:29 \rq* \s1 Yesu tina ve nditazi \r (Mt 12:46-50; Mk 3:31-35) \p \v 19 Sawa tonenen, Yesu tina ve nditazi tinim tighaze tighita. Eemoghon ival tiina tiluvuti ve tipoon di. \v 20 Tovenen tipaes pani tighaze: “Ou, tinam ve nditazim tinim tiyondyood pumuri we. Tighaze tighita ghom.” \p \v 21 Yesu ipamuul aliŋadi ighaze: “Tinaŋ ve nditazig, nene yes to tilooŋ Maaron aliŋa ve titaghoni.” \rq Yo 15:14+; Ro 8:29; Hib 2:11+ \rq* \s1 Yesu isaav, ve yaghur ve dibom imaat \r (Mt 8:23-27; Mk 4:35-41) \p \v 22 Sawa eez, Yesu toman taghoniiŋa toni tiza waaŋ, ve isaav padi ighaze: “Yo, tala tavool pa ya naliu paŋa ite.” Tovenen tivot tila. \v 23 Tiraav tila, ve Yesu izi igheen le lolo imaagh kat. Mala maau ve yaghur tiina imundig le ipei dibom tintina. Ereman ivon ila waaŋ lolo, le rismoghon timarub ve tilaledi. \p \v 24 Tovenen taghoniiŋa toni tila tivaaŋ Yesu, ve tisaav pani tighaze: “Tiina, Tiina, umundig lak! Paam tamarub ve talaleed tonene!” Yesu imundig ve isaav ariaŋa pa yaghur ve dibom inimale yanooŋ di, le yaghur imot ve dibom imaat, ve taun izi. \v 25 Ghoro isaav pa taghoniiŋa toni ighaze: “Ghurla tiam ineep sine?” \p Taghoniiŋa toni tighita mbeb tonenen, le matughezaaŋ tiina igham di ve ŋgar todi isob. Ve tiwasavon di tighaze: “Wai, ŋgeu tonene sei kat, to isaav pa yaghur ve dibom, ve tilooŋ aliŋa ve titaghoni?” \rq Mbo 65:7, 89:9, 107:29 \rq* \s1 Yesu indiir avuvu samia pa ŋgeu eez izi ndug Gerasa \r (Mt 8:28-34; Mk 5:1-20) \p \v 26 Yesu toman taghoniiŋa toni tiraav tila tilooŋ naari to yes Gerasa to ineep ila ya naliu Galilaia paŋa ite. \v 27 Yesu iyaat izi pa waaŋ, ve ŋgeu eez to ndug tonowen ilaagh iŋarua ila. Ye, avuvu samsamiadi katindi tizeeva le ŋgar toni iwaghamgham kat. Tovenen muuŋ ve inim, ye indudi pa uli eta maau. Ilaghlaagh tini ŋginiŋa. Ve ineep ila ruum eta maau. Inepneep ilooŋ ila yaam saambu pida to tigharaat di tinim naal pa mateeŋa. \p \v 28-29 Ye ighita Yesu, le iyak samia, ve itap izi Yesu nagho. Yesu isaav ariaŋa pa avuvu samia to izeev ŋgeu tonowen ighaze ipuli ve ighau ila. Eemoghon ye imboob aliŋa tiina ighaze: “Aii Yesu! Yom Maaron Tiina To Ilib Pa Ndimaronŋa Tisob Ne Natu. Unum sualen pasa? You nambaaŋ ilat payom? You nataŋ roran ghom. Ughur yabyabuuŋ payou malep!” Ŋgeu tonenen, sawa naol to avuvu samia tonowen imundig pani, tamtoghon titoova pa tikaui pa ravraav toman sen. Leso ineep le ate izi. Eemoghon mbeb eta irau ikisi maau. Ye ikuup motmotin ravraav ve sen tonenen tizi, ve avuvu samia ipamundigini, ve ighau ila pa ndug balim muul. \p \v 30 Yesu ighasoni ighaze: “Izam sei?” \p Ye ipamuul aliŋa ighaze: “You izag ‘Legion’\f + \fr 8:30 \ft Ndaaba rouŋ eez to irau tamtoghon 6000, nene yes Roma tiwaat di tighaze ‘Legion.’ \f* \m (o ‘Ndiŋndiŋ Ndiŋndiŋ’).” Ye isaav tovene pasa, avuvu samsamiadi to tizeeva, yes ival kat. \v 31 Ghoro titaŋ roran Yesu muul tighaze indiir di tila tineep saambu samia to le pughu maau ne malep. \rq Syg 9:2, 20:1-3 \rq* \p \v 32 Ndug tonowen, ŋgai ketooŋ tiina eez tinepneep ila lolooz dige ve tighanghan. Tovenen avuvu samsamiadi to tizeev ŋgeu tonenen titaŋ roran Yesu tighaze iyok padi, leso tizeev di tilooŋ tila ŋgai tonowen lolodi. \v 33 Yesu iyok padi, tovenen tipul ŋgeu tonenen, ve tiŋarua ŋgai tonowen tila, le tizeev di tilooŋ tila lolodi. Ghoro ŋgai tonowen tilaan taghon ndariri tizila, ve tiyaat tizila ya lolo, ve tighun ya le tisob timatmaat. \p \v 34 Yes to tiŋginŋgin ŋgai, tighita mbeb tonenen, ve tighau tila tipaesia varu izi ndug todi ve ndug pida to tigharau di ne paam. \v 35 Tovenen tamtoghon tisob tikeet tila tighaze tighita mbeb to ivot ne. Tila tivot to Yesu, ve tighita ŋgeu to avuvu samsamiadi tipuli, ŋgar toni poia ivot wa. Ye indudi pa nonogiiŋa eez, ve mbole izi igharau Yesu aghe. Tovenen matughezaaŋ tiina igham di. \p \v 36 Ghoro yes to tighita mbeb to ivot ne tipaes pa ival tiina pa ataam to Yesu igharaat ŋgeu tonenen, ve indiir avuvu samsamiadi tighau pani. \v 37 Ival tiina to ndug Gerasa ve ndug pida to tineep tigharau, tilooŋ paesiiŋ todi tonenen, le matughezaaŋ tiina kat igham di. Tovenen tighason Yesu tighaze ipul di, ve ila pa ndug ite paam. Tovenen Yesu toman taghoniiŋa toni tipul di, ve tiza waaŋ todi tighaze timuul tila. \p \v 38 Ve ŋgeu to avuvu samsamiadi tipuli, ye inim ve ighason Yesu ariaŋa ighaze iyok pani, ve yesŋa tila. Eemoghon Yesu iyok pani maau. Isaav pani ighaze: \v 39 “Umuul ula pa ndug tiom, ve usavia uraat tiina to Maaron igham payom.” Tovenen ŋgeu tonenen imuul ila, ve ivotia uraat tiina to Yesu igham pani ne varu le irau ndug. \s1 Yesu igharaat liva eez, ve ipamundigin Yairus natu liva pa mateeŋ \r (Mt 9:18-26; Mk 5:21-43) \p \v 40 Yesu toman taghoniiŋa toni tigham waaŋ, ve timuul tila pa ya naliu paŋa to papazogi tineep pani. Ival tiina tineep tonowe ve tisasaŋani. Tovenen tighita inim peria, ve tighami toman lolodi poia. \v 41 Mala maau ve daba eez to iŋgin rumai todi ne, inim ivot todi paam. Iza Yairus. Ye iput aghe izi Yesu aghe pughu, ve itaŋ rorani ighaze yesuru tila ruum toni. \v 42 Pasa, natu liva imorooŋ le ighaze imaat. Ye natu liva ee moghon kat. Ve ndaman toni irau saaŋgul ve ru. \p Tovenen Yesu itaghoni ve tila. Tilaagh tila, ve ival tiina titaghon di, ve tiwandiron di le tigiriŋ Yesu paam. \v 43 Liva eez ilaagh itaghon di paam tila. Ye, moroghooŋ to ndiliva ikisi irau ndaman saaŋgul ve ru wa. Ye ipul yaam toni isob pa gholiiŋ yes uraata to gharatooŋ moroghooŋa. Eemoghon eta irau iuuli maau. \v 44 Ye itaghon Yesu, ve indirndiir ila ila le ikis Yesu nonogiiŋa toni avo dige. Rikia moghon siŋ imot pani, ve tini poia muul. \p \v 45 Tovenen Yesu ighason di ighaze: “Ai, sei ikis ghou?” \p Yes tisob tipamuul aliŋa tighaze: “Yei maau.” \p Ve Petrus isaav pani ighaze: “Tiina, ughita. Nene ival tiina tiluvutin ghom ve tiwandiron di. Tauto eta avaat igiriŋ ghom.” \p \v 46 Eemoghon Yesu isaav padi ighaze: “Maau. Todi eta avaat ikis ghou. Pasa, nayamaan taug naghaze tapirig to ulaaŋ igham tamtoghon eta wa.” \p \v 47 Liva tonowen ighilaal ighaze ye irau iŋgooz tau muul maau. Tovenen matughezaaŋ ighami le tini irur, ve ila itap izi Yesu nagho. Ghoro ivotia pughu to ye ikis Yesu, ila ival tiina tonowen matadi. Ve ipaes padi paam pa Yesu tapiri to iuuli le rikia moghon moroghooŋ toni isob. \v 48 Yesu ilooŋ saveeŋ toni, ve isaav pani ighaze: “Livug, ghurla tiom, tauto iuul ghom ve tinim poia wa. Ula toman lolom poia.” \p \v 49 Yesu isavsaav sone, ve ŋgeu eez ineep Yairus ruum toni ve inim, ve ipaes pa Yairus ighaze: “Olman, ughereb sorokin patoŋaaŋ tonanan inim malep. Pasa, natum liva imaat wa.” \p \v 50 Yesu ilooŋ saveeŋ tonenen, ve isaav pa Yairus ighaze: “Umatughez malep. Ukis ghurla tiom ariaŋa, ghoro natum liva imundig muul.” \p \v 51 Tila peria ruum, ve Yesu iŋgalsekin tamtoghon ighaze eta ilooŋ ila ruum lolo toman di malep. Ghoro igham Petrus, Yoan, ve Yakobus, toman liva kainaŋen tama ve tina, ve yes moghon tilooŋ tila. \v 52 Sawa tonenen, ival tiina to tineep pumuri, titaŋtaŋ pa liva kainaŋen toman oroor tiina. Eemoghon Yesu isaav padi ighaze: “Yam ataŋ malep. Liva kainaŋen imaat maau. Ye igheen.” \rq Yo 11:11+ \rq* \p \v 53 Yes tilooŋ saveeŋ toni tonene, ve tiŋiŋ pani. Pasa, yes tiwatag: Liva kainaŋen imaat wa. \v 54 Eemoghon Yesu ila ikis nima, ve isaav pani toman aliŋa tiina ighaze: “Liva kainaŋen, umundig!” \rq Yo 11:43+ \rq* \m \v 55 Rikia moghon liva kainaŋen avuvu imuul inim, ve imundig. Ghoro Yesu isaav padi ighaze: “Agham a aniiŋ inim ve ighan.” \v 56 Liva kainaŋen tina ve tama tighita mbeb gharatooŋa tonenen le ŋgar todi isob. Ve Yesu iŋgalsekin di ariaŋa ighaze tisavia mbeb to ivot ne varu pa tamtoghon eta malep. \rq Lu 5:14 \rq* \c 9 \s1 Yesu imbaaŋ taghoniiŋa toni saaŋgul ve ru pa uraat \r (Mt 10:1-15; Mk 6:7-13) \p \v 1 Muri ghoro, Yesu ipoi taghoniiŋa toni saaŋgul ve ru tinim tilup di, ve irei tapiri irau di, leso tigharaat moroghooŋ naol naol. Ve ighur avuvu samsamiadi tisob tineep ila sambadi, leso tindiir di tighau pa tamtoghon. \v 2 Ve imbaaŋ di tila ighaze tivotia pooz to Maaron pa tamtoghon, ve tigharaat yes moroghooŋa le tinidi popoia. \rq Mt 28:19+; Mk 16:15+ \rq* \m \v 3 Yesu isaav padi ighaze: “Sawa to ala, alaagh toman mbeb naol malep. Tovenen akis mbeb eta inimale titi, pelpeel, aniiŋ, ve yaam malep. Ve nonogiiŋa tiam paam, agham ru malep. Ee moghon to ineep ila tinimim, nene iraua. \v 4 Ighaze ala avot ndug eta, ruum sine to ighaze tighur gham pani, aneep ila ruum tonenen moghon le irau apul ndug tonowen ve ala. \v 5 Ve ighaze ndug eta lolodi pa tigham gham maau, ve tizurun gham, yam atut aghemim ve ghavuur todi izi, ghoro apul ndug todi ve ala. Leso inim ghilalooŋ padi pa sosor todi.” \rq Lu 10:4+ \rq* \p \v 6 Yesu isavsaav padi le isob, ghoro tipuli, ve tila tilaagh irau ndug ndug, ve tivovotia varu poia pa tamtoghon. Ve ndug sine to tila padi, tigharaat moroghooŋa todi paam. \s1 Erod igham ŋgar naol pa Yesu \r (Mt 14:1-2; Mk 6:14-16) \p \v 7 Erod, ye daba to iŋgin taan suruvu to Galilaia. Ilooŋ Yesu varu pa uraat to ye ighamghami, le igham ŋgar naol. Pasa, tamtoghon pida tisavsaav tighaze Yesu, ye Yoan ŋgeu rughuzaaŋa to imaat ne, ve Maaron ipamundigini pa mateeŋ. \v 8 Ve tamtoghon pida tighaze ye propet Ilia to ivot muul. Ve pida tighaze Yesu, ye propet muŋgina eez to imaat alok wa, ve aazne imundig muul ve inim. \v 9 Tauto Erod isaav pa tau ighaze: “Yoan, you nambut motin lua wa. Nowe sei kat to naloŋlooŋ varu tighaze ye ighamgham mbeb gharatooŋadi ivotvot?” Tovenen ikalkaal ataam ighaze le ighita Yesu. \rq Lu 23:8 \rq* \s1 Yesu ipan tamtoghon ndiŋndiŋ liim (5000) \r (2King 4:42-44; Mt 14:13-21; Mk 6:30-44; Yo 6:1-13) \p \v 10 Yesu mbaŋooŋa toni tila tigham uraat le isob, ghoro timuul tinim tivot toni, ve tipaes pani pa uraat to tighami. Yesu igham di ve yesŋa tipul ival tiina, ve tila pa taan suruvu to ineep igharau ndug Betsaida. Leso eŋgendi tineep. \v 11 Eemoghon ival tiina tilooŋ varudi, ve titaghon di tila. Yesu ighita di, ve igham di toman lolo poia, ve isavsaav padi pa pooz to Maaron, ve igharaat moroghooŋa todi le tinidi popoia. \p \v 12 Tinepneep le rabrab izi, ghoro taghoniiŋa toni saaŋgul ve ru tila tisaav pani tighaze: “Ughita. Taneep izi ndug balim. Usaav pa ival tiina tonene tila pa ndug pida to tineep tataŋgan. Leso tikaal adi aniiŋ ve ndug to ghenooŋ.” \p \v 13 Eemoghon Yesu isaav padi ighaze: “Maau. Yam taumim agham aniiŋ padi ve tighan.” \p Yes tipamuul aliŋa tighaze: “Wai, iit aad aniiŋ naol maau. Ughita. Nene mberet liim, ve iigh ru moghon. Pale irau ival tiina tonene wa? Ma vena? Ughaze nila nighol aniiŋ pida paam padi?” \v 14 Tisaav tovene pasa, ival tiina tonowen, nditamoot moghon irau ndiŋndiŋ liim (5000) ma venen. \p Yesu isaav padi muul ighaze: “Aghur tamtoghon ila rouŋ rouŋ, ve asaav padi mboledi izi. Aghur tamtoghon irau tamoot ru saaŋgul (50) ila rouŋ eŋaeŋa.” \p \v 15 Tovenen titaghon Yesu aliŋa, ve tila tighur ival tiina tonenen ila rouŋ rouŋ, ve mboledi izi. \v 16 Ghoro Yesu igham mberet liim toman iigh ru tonowen, ikis di, ve mata izala pa sambam ve ipait Maaron pa aniiŋ tonenen. Isuŋ le isob, ghoro iteev mberet toman iigh ru tonenen, ve ighuri ila taghoniiŋa toni nimadi, ve anadi tila tireii pa ival tiina tonowen. \v 17 Tisob tighan le apodi isuŋ. Ve avodi alulu to izi ne, tiŋgoog di, ve tinonog di tila nakaral saaŋgul ve ru le tivon. \s1 Petrus ivotia Yesu ighaze ye Mesia \r (Mt 16:13-20; Mk 8:27-30) \p \v 18 Sawa eez, Yesu toman taghoniiŋa toni eŋgendi tineep, ve ye isuŋsuŋ. Isuŋ le isob ghoro ighason di ighaze: “Laak, tamtoghon tigham ŋgar payou tighaze you sei?” \p \v 19 Yes tipamuul ghasoniiŋ toni tighaze: “Ndiran pida tighaze yom Yoan ŋgeu rughuzaaŋa, pida tighaze yom propet Ilia, ve pida tighaze propet muŋginadi to timaat alok wa, yom todi eez to imundig pa mateeŋ ve inim.” \p \v 20 Yesu ighason di muul ighaze: “Ve yam taumim, aghaze you sei?” \p Petrus ipamuul aliŋa ighaze: “Yom Mesia. Maaron ighur ghom pa ugham mulin tamtoghon toni itaghon saveeŋ mbuaaŋ toni.” \rq Yo 6:68+, 11:27 \rq* \p \v 21 Petrus isaav le isob, ghoro Yesu iŋgalsekin di ariaŋa ighaze tivotia saveeŋ tonenen pa tamtoghon eta malep. \s1 Yesu isavia mateeŋ ve mundigiiŋ toni \r (Mt 16:21-23; Mk 8:31-33) \p \v 22 Sawa tonenen, Yesu isaav ghazooŋa pa taghoniiŋa toni ighaze: “Tamtoghon Natu, ye pale imbaad pataŋani naol, ve yabyabuuŋ tiina ighami itaghon Tama Maaron ŋgar toni. Ve yes pooza toman daba to watooŋrau ve yes ŋgara to tutuuŋ pale tizuruni, ve tirabi imaat. Eemoghon mboŋ inim tol, Maaron pale ipamundigini pa mateeŋ.” \s1 Ataam to tataghon Yesu \r (Mt 16:24-28; Mk 8:34–9:1) \p \v 23 Yesu isaav pa tamtoghon tisob to yesŋa tinepneep: “Ighaze tamtoghon eta lolo pa inim leg ve itaghon ataam tiou, ye irau itatan tau, imbaad ai pambarooŋ toni irau sawa isob, ve inim itaghon ghou. \rq Mt 10:38+; Lu 14:27 \rq* \m \v 24 Pasa, tamtoghon to ighaze ikaal ataam pa tau leso ineep poia izi taan, ye pale ilale. Ve ighaze tamtoghon eta lolo ee moghon, ve ipul tau payou, nene pale igham nepooŋ poia ila to Maaron. \rq Lu 17:33; Yo 12:24+ \rq* \m \v 25 Ighaze tamtoghon eta igham mbeb popoiadi to taan tisob tinim le, eemoghon tau anunu ilale, nene pale mbeb naol tonowen tiuuli vena? Maau. \p \v 26 “Ighaze tamtoghon eta maya payou ve saveeŋ tiou, ve ipesamun ghou, sawa to Tamtoghon Natu imuul inim, ve ipatooŋ yesuru Tama Maaron, ve aŋela toni patabuaŋa tapiridi ve ŋgurubadi ivot ighazooŋ, nene pale ye maya pa tamtoghon tonenen paam, ve ipesamuni. \rq Mt 10:33; Lu 12:9; 2Tim 2:12 \rq* \p \v 27 “Ve alooŋ. You nasaav payam kat. Tamtoghon pida to itiŋa tayondyood ne, pale timaat sone, ve tighita Maaron ipatooŋ pooz toni ivot ighazooŋ.”\f + \fr 9:27 \ft Paesiiŋ to saveeŋ waaro tonene ineep ila Mk 9:1. \f* \s1 Yesu ipatooŋ ŋguruba ivot ighazooŋ \r (Mt 17:1-8; Mk 9:2-8) \p \v 28 Yesu isavia saveeŋ tonene le isob, ve mboŋ liim ve tol inim ila, ghoro igham Petrus, Yoan, ve Yakobus, ve yes paaŋ moghon tizala lolooz eez. Leso isuŋ tonowe. \v 29 Ye isuŋsuŋ, ve nagho itoora, ve nonogiiŋa toni paam ipisosooŋ ve isul kat. \v 30-31 Mala maau ve ndiran ru, Mose ve Ilia, tivot toni toman ŋgurubadi tiina. Tisavsaav toman Yesu pa uraat to ye pale ighami izi Yerusalem, ve ataam to ye pale igham mulin tamtoghon, ve ipul taan ve imuul izala pa sambam.\f + \fr 9:30-31 \ft Lukas imbood saveeŋ ila yes Grika aliŋadi ighaze Mose ve Ilia tisavsaav pa ‘Eksodos’ to Yesu. Pughu tovene: Buk to Baibol to inim ru pani, ‘Kisim Bek,’ tiwaat iza ila Grik aliŋadi tighaze ‘Eksodos.’ Saveeŋ tonene, pughu tovene: ‘ataam to tavot tala.’ Buk tonowen isavia ataam to Maaron igham mulin yes Israela nditimbudi pa pataŋani todi, ve igham di tipul Isip, ve tinim ye tau le. Yesu uraat toni, nene ŋgara raraate. Pasa, mateeŋ ve mundigiiŋ toni, nene ataam paghu to Maaron igham mulin ghiit pa pataŋani to sosor toit. Leso samia tapiri ikis ghiit muul sob, ve tanim Maaron le. \f* \v 32 Petrus toman ndita ru tigheen le lolodi imaagh kat. Sawa to timundig ve matadi pakia, tighita Yesu ŋguruba, ve ndiran ru to tiyondyood tomani. \rq Igham 34:29; Yo 1:14; 2Pe 1:16+ \rq* \m \v 33 Tinepneep le ndiran ru tonowen tighaze tipul Yesu, ve Petrus isaav ila pa Yesu ighaze: “Tiina, taneep sualen le poiawaat kat. Vena, pale nirei mbeez tol? Eez payom, eez pa Mose, ve eez pa Ilia.” Aliŋa tonene, ye igham ŋgar pooi ve isavia ne maau. Isaav sorok. \p \v 34 Petrus isavsaav, ve yaghur tae izi inim le ikau di. Tovenen matughezaaŋ tiina igham di. \rq Igham 40:34+ \rq* \m \v 35 Ghoro tilooŋ Maaron aliŋa ivot ila yaghur tae tonowen lolo ighaze: “Nanan natug. You taug nasia ve naghuri pa uraat tiou wa. Alooŋ aliŋa, ve ataghoni!” \rq Mbo 2:7; Is 42:1; Lu 3:22 \rq* \m \v 36 Saveeŋ tonene isob, ve matadi ila le tighita Yesu eŋgeni. Mbeb to tighita, tisavia pa tamtoghon eta rikia maau. Ineep todi moghon le muri ghoro, tivotia. \s1 Yesu indiir avuvu samia pa pain kainaŋen eez \r (Mt 17:14-20; Mk 9:14-29) \p \v 37 Yesu toman taghoniiŋa toni tol tonenen tineep mboŋ ndugizau, ghoro tipul lolooz, ve timuul tizila le tindeeŋ ival tiina kat to tiŋarua di tinim. \v 38-39 Ŋgeu eez to ineep ila ival tiina tonowen lolodi, imboob ila pa Yesu ighaze: “Patoŋaaŋ, you nataŋ roran ghom: Unum ughita natug tonene ve uuli lak! Natug ghora ee moghon kat, ve avuvu samia izeeva. Ighaze imundig pani, nene rikia moghon iyak tiina, itap izila taan, tua ikatotooŋ, ve mbeera izi. Mbeb tonene iwaghamuni le isami kat. Ve ipulpuli maau. \v 40 You nataŋ roran taghoniiŋa tiom naghaze tindiir avuvu samia tonene ighau pani. Eemoghon titoova, le tiraua maau.” \p \v 41 Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “Oyai, yam tamtoghon to aazne, aghur ila maau, ve ŋgar tiam iwaghamgham kat. Itiŋa takaria nepooŋ wa. Tovenen naghaze pa ŋgar tiam ivot ve aghilaal ris. Eemoghon maau. Moghon moghon, yam agham pataŋani payou. Pale ŋeez o ateg izi? Poia. Ugham natum inim.” \p \v 42 Pain tonowen iŋarua Yesu ila, ve avuvu samia tonowen imundig pani, ve ipiyaava izila taan, ve igham tua ikatotooŋ. Tovenen Yesu iyaan avuvu samia ighau, ve igharaat pain tonenen le tini poia. Ghoro ighuri imuul ila to tama. \v 43 Yes to tighita mbeb gharatooŋa tonenen, tisob ruŋadi iza pa Maaron tapiri, le ŋgar todi isob. \s1 Yesu iyol aliŋa muul pa mateeŋ toni \r (Mt 17:22-23; Mk 9:30-32) \p Tamtoghon tighita uraat gharatooŋadi naol to Yesu ighamgham di ne, ve tisob avodi ikaak. Tovenen Yesu isaav pa taghoniiŋa toni ighaze: \v 44 “Yam aghur taliŋamim pooi pa saveeŋ tonene. Tamtoghon Natu, pale tighuri ila koia nimadi.” \rq Lu 9:22 \rq* \m \v 45 Taghoniiŋa toni tilooŋ saveeŋ tonene, eemoghon tighazooŋ pani maau. Tikankaan pani. Pasa, pughu iyooŋ padi. Eemoghon tighason Yesu pa saveeŋ toni pughu maau. Pasa, timatughez. \rq Lu 18:34 \rq* \s1 Sei to iza tiina kat? \r (Mt 18:1-5; Mk 9:33-37) \p \v 46 Sawa eez, taghoniiŋa toni tiwazoran di pa sei todi to iza tiina ilib padi tisob. \rq Mk 10:35+; Lu 22:24+ \rq* \m \v 47 Yesu iwatag ŋgar to ineep ila lolodi wa. Tovenen igham pain kainaŋen eez inim, ve ipayoonda iyoon izi ye dige, \v 48 ve isaav padi: “Ighaze tamtoghon eta mata iŋgal ghou, ve igham pain tonene ve iuuli pa you izag, nene ye igham ghou paam. Ve ighaze tamtoghon eta igham ghou, nene ye igham Tamaŋ to imbaaŋ ghou nanim ne paam. Pasa, yes to tineep ila yam lolomim, ve tamtoghon matadi izi padi tighaze ledi izadi maau, nene Maaron ighita di ighaze izadi tintina.” \rq Mt 10:40+; Yo 13:20 \rq* \s1 Tamtoghon to ighaze ighur koi pait maau, nene inim itaad ite \r (Mk 9:38-40) \p \v 49 Yoan ilooŋ saveeŋ tonene, ve isaav pa Yesu ighaze: “Tiina, yei nighita ŋgeu eez indirndiir avuvu samsamiadi ila yom izam. Eemoghon ye itaghon ghiit pa lupuuŋ toit tonene maau. Tovenen yei niŋgalsekini nighaze igham tovene malep.” \p \v 50 Eemoghon Yesu isaav padi ighaze: “Ai, yam agham vene malep. Pasa, tamtoghon to ighaze ighur koi payam maau, nene inim itamim ite, ve irau iuul gham.” \rq Mt 12:30; Lu 11:23; 1Kor 3:1-9 \rq* \s1 Ndug eez to Samaria lolodi pa tigham Yesu maau \p \v 51 Sawa to Maaron ighaze igham Yesu imuul iza ila pa ndug sambam, nene inim igharau wa. Tovenen Yesu ŋgar toni iyaryaaŋ ighaze izala pa Yerusalem. \v 52 Ye imbaaŋ tamtoghon pida timuuŋ tila pa ndug eez to Samaria, leso tigharaat ataam pani. \v 53 Eemoghon tamtoghon to ndug tonowen tilooŋ tighaze Yesu ŋgar toni iyaryaaŋ ighaze izala pa Yerusalem, tovenen lolodi pa tighami maau. \rq Yo 4:9 \rq* \m \v 54 Taghoniiŋa toni ru, Yakobus ve Yoan, tighita mbeb tonene le irau lolodi maau. Tovenen tighason Yesu tighaze: “Tiina, ughaze nigham vena? Pale nighason Maaron, leso igham yab sambam ve izi inim, ve ighan tamtoghon tonowen?” \rq 2King 1:10+; Mk 3:17 \rq* \p \v 55 Eemoghon Yesu itoora ve iyaan di. \v 56 Ghoro tipamundigin laghooŋ todi muul, ve tila pa ndug ite. \s1 Ataam to tataghon Yesu \r (Mt 8:19-22) \p \v 57 Yes tilaghlaagh taghon ataam tila, ve ŋgeu eez isaav pa Yesu ighaze: “Ndug sine to yom ughaze ula pani, you pale nataghon ghom ve ituru tala.” \p \v 58 Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “Ŋgavuun sagsag ledi inadi ila taan saambu. Ve man to tirovroov ila tata paroŋania, ledi rumadi izala ai. Eemoghon Tamtoghon Natu, ye le ina to ghenooŋ maau.” \rq 2Kor 8:9; Pil 2:6+ \rq* \p \v 59 Ghoro Yesu isaav pa ŋgeu ite ighaze: “Unum utaghon ghou.” \p Eemoghon ŋgeu tonowen ipamuul aliŋa ighaze: “Tiina, vena? Irau upul ghou namuul nala naneep toman tamaŋ? Ve nasaŋani le imaat ve natavia, ghoro nalat nataghon ghom?” \p \v 60 Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “Maau. Yes to ledi ghilalooŋ pa Maaron maau ve titaghon ataam to mateeŋ, yes irau titavia mateeŋa. Eemoghon yom, ghoro ula uvotia pooz to Maaron pa tamtoghon.” \p \v 61 Ghoro ŋgeu ite, ana inim ve isaav pa Yesu ighaze: “Tiina, you naghaze nataghon ghom. Ve vena? Irau upul ghou namuul nala pa ndug tiou ve yeiŋa nditag nineep ris? Ve nakis nimadi le isob, ghoro nalat nataghon ghom.” \p \v 62 Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “Maau. Ighaze tamtoghon eta igham pooz pa waaŋ ve indandaleel, nene irau igham poian pooz to Maaron uraata maau.” \rq Lu 17:32; Pil 3:13+ \rq* \c 10 \s1 Yesu imbaaŋ tamtoghon tamoot tol saaŋgul ve ru (72) pa uraat \p \v 1 Muri ghoro, Tiina toit Yesu ighur tamtoghon tamoot tol saaŋgul ve ru (72) paam pa uraat, ve imbaaŋ di ighaze tilaagh ruŋaruŋa, ve timuuŋ tila pa ndug tisob to ye ighaze ila padi, ve tigharaat ataam pani. \v 2 Ve isaav padi ighaze: “Alooŋ. Aniiŋ katindi timatu wa. Eemoghon uraata to ŋgogaaŋ aniiŋ, yes ival maau. Tovenen aghason Uum Tau to iŋgin uraat to ŋgogaaŋ aniiŋ. Leso imbaaŋ uraata pida muul tila pa uraat to ŋgogaaŋ aniiŋ toni. \rq Mt 9:37+; Yo 4:35 \rq* \m \v 3 Ala. You nambaaŋ gham ala animale sipsip ndinatu to tineep ila ŋgavuun sagsag lolodi. Tovenen apatum gham. \rq Mt 10:16; Mbaŋ 20:29; 1Kor 15:32 \rq* \m \v 4 Sawa to ala, alaagh toman mbeb naol inimale lugluug, pelpeel, ve duduuŋa to aghemim malep. Ve ighaze avot to ŋgeu eta izi ataam luvuŋa, avomim imbees tomani malep. Matamim pa laghooŋ moghon, ve malmalimim ala. \rq 2King 4:29; Lu 9:3+ \rq* \p \v 5 “Ruum sine to alooŋ ala pani, asavia saveeŋ palotiiŋ pa ruum tonenen tamtoghona muuŋ aghaze: ‘Maaron pale igham gham aneep pooi toman lolomim luuma.’ \v 6 Ighaze ruum tonenen tau, ye ŋgeu to ŋgar luuma, nene pale luuma to Maaron to asavia, ineep toni. Ve ighaze maau, nene pale palotiiŋ tiam imuul pa taumim. \v 7 Ruum sine to papazogi tighur gham aneep pani, aneep tonanan moghon. Asakia gham ala ruum ite paam malep. Ve sa aniiŋ ma ya to tigham payam, arere malep. Aghan ve aghun moghon. Pasa, yes uraata irau tigham ledi atia. \rq Mt 10:10; 1Kor 9:11+; 1Tim 5:18 \rq* \m \v 8 Tovenen ighaze yam alooŋ ala pa ndug eta, ve tigham gham toman lolodi poia, ve tigham amim aniiŋ, arere malep. Aghan moghon. \rq 1Kor 10:27 \rq* \m \v 9 Agharaat moroghooŋa to ndug tonenen le tinidi popoia, ve asaav padi tovene: ‘Pooz to Maaron, nene inim igharau gham wa!’ \v 10-11 Eemoghon ighaze ala avot ndug eta, ve lolodi pa tigham gham maau, yam ala ayoon maran ate, ve atut aghemim ve ghavuur todi izi, ghoro asaav padi aghaze: ‘Aghita. Aazne, yei nitut aghemai ve ghavuur to ndug tiam izi. Leso inim ghilalooŋ payam pa sosor tiam. Yam irau awatag kat tovene: Pooz to Maaron inim igharau gham wa.’ \rq Lu 9:5; Mbaŋ 13:51, 18:6 \rq* \p \v 12 “You nasaav payam kat: Sawa to Mboŋ Muri, pataŋani tiina kat pale iŋarua ndug tonenen tamtoghona le ilib pa pataŋani to pale ivot pa yes tamtoghon to Sodom. \rq Mbnp 19:24+; Mt 10:15 \rq* \s1 Yesu iyaan ndug pida to titoor ŋgar todi maau \r (Mt 11:20-24) \p \v 13 “Oyai, yam tamtoghon to Korazin ve Betsaida, akaria taumim wa! Pasa, you nagham mbeb gharatooŋadi tintina naol tivot izi ndug tiam. Eemoghon atoor ŋgar tiam ila pa Maaron sone. Inimale ndug Tiro ve Sidon to tikankaan pa Maaron ne, tighita mbeb tovene, tone lolodi ipataŋan pa sosor todi, ve tindud di pa nonogiiŋa to moŋiiŋ, ve mboledi izala avab, ve titoor ŋgar todi alok wa. \v 14 Tovenen you nasaav payam: Sawa to Mboŋ Muri, ve Maaron ighaze iŋgabiiz tamtoghon ve ighur atia padi, ye pale ighur atia rauraua pa tamtoghon to ndug ru tonowen. Eemoghon yam pale agham atia tiina kat pa sosor tiam. \v 15 Ve yam tamtoghon to ndug Kapernaum paam, yam agham ŋgar aghaze Maaron pale ipakur gham, ve igham gham azala pa ndug sambam? Maau kat! Yam pale azila ndug samia to mateeŋa.” \rq Is 14:13+ \rq* \p \v 16 Yesu isaav muul pa taghoniiŋa toni tovene: “Ighaze tamtoghon eta ilooŋ aliŋamim, ye ilooŋ ghou paam. Ve ighaze tamtoghon eta izurun gham, ye izurun ghou paam. Ve ighaze tamtoghon eta izurun ghou, ye izurun Ŋgeu to imbaaŋ ghou nanim ne paam.” \rq Mt 10:40; Yo 13:20; 1Tes 4:8; 1Yo 4:6 \rq* \s1 Uraata tamoot tol saaŋgul ve ru (72) timuul tila to Yesu ve tipaesia uraat todi \p \v 17 Yes tamoot tol saaŋgul ve ru (72) to Yesu imbaaŋ di pa uraat, tila tilaagh pa uraat todi le isob, ghoro timuul tila to Yesu, ve tisaav pani toman tinidi iza tighaze: “Tiina, uraat tiei ilaan pooi, ve avuvu samsamiadi paam tineep ila sambamai. Sawa to nindiir di ila yom izam, yes tilooŋ ghei ve tighau.” \p \v 18 Yesu isaav padi ighaze: “You naghita Sadan itap sambam ve izi inim taan inimale lalaav waro to ilaan izi pa taan.\f + \fr 10:18 \ft Ndiran ŋgara pida tighaze Yesu saveeŋ toni tonene, pughu tovene: Uraat to uraata toni tighami, nene ipatooŋa ighaze Maaron itatan Sadan tapiri wa. \f* \rq Yo 12:31; Syg 12:7+ \rq* \m \v 19 Alooŋ. You nagham lemim tapirimim to avazag moot samsamiadi toman skorpion, ve atatan koiaad Sadan tapiri le isob. Ve mbeb eta pale irau iwaghamun gham maau. \rq Mbo 91:13; Mk 16:18; Mbaŋ 28:5 \rq* \m \v 20 Eemoghon tinimim iza pa avuvu samsamiadi to tineep ila sambamim ve tilooŋ aliŋamim ne malep. Tinimim iza pasa, timbood izamim ila rau to ndug sambam wa.” \rq Pil 4:3; Hib 12:23; Syg 20:12, 21:27 \rq* \p \v 21 Rikia moghon, Avuvu Patabuaŋ igham Yesu lolo poia le poia kat. Tovenen isaav ighaze: “O Tamaŋ, yom Tiina to uŋgin sambam ve taan. You napait ghom toman lolog poia. Pasa, yes to ledi ŋgar tintina ve tighazooŋ pa mbeb naol, yom uŋgooz uraat tiou tonene pughu padi. Ve upaghazoŋani pa yes to titatan taudi izadi, ve tinumeer ghom inimale yes ndipain tinumeer nditamandi ve nditinandi. Oo Tamaŋ, yom utaghon taum lolom ve poia tiom, tauto ugham tovene. \rq 1Kor 1:20,26+; 3:18+ \rq* \p \v 22 “Tamaŋ Maaron ighur mbeb tisob tinim nimag wa. Ve ye moghon to iwatag katin tau Natu. Tamtoghon ite paam maau. Ve Tamaŋ Maaron tovene paam. Tamtoghon eta iwatagi kat maau. Tau Natu, ve yes to Natu ipaghazoŋan di pani, yes moghon to tiwatagi.” \rq Mt 28:18; Yo 1:18, 3:35, 10:15, 17:26 \rq* \p \v 23 Ghoro Yesu itoora, mata ila pa taghoniiŋa toni, ve isaav padi ighaze: “Yam to aghita uraat tiou ne, tinimim iza pa poia to Maaron to iza tiam! \rq Mt 13:16+ \rq* \m \v 24 Pasa, you nasaav payam: Muuŋ, propet ve kinik naol tighaze le tighita mbeb to yam aghita. Eemoghon yes tighita maau. Ve tighaze le tilooŋ saveeŋ to yam aloŋlooŋa. Eemoghon tilooŋa maau.” \rq 1Pe 1:10+ \rq* \s1 Saveeŋ palelaaŋ to ŋgeu to Samaria to ipatooŋ ŋgar poia \r (Lu 18:18-30) \p \v 25 Sawa tonenen, ŋgeu eez to le ŋgar tiina pa tutuuŋ, imundig ve ighaze itoov Yesu. Tovenen ighasoni ighaze: “Patoŋaaŋ, pale nagham vena, leso naneep matag iyaryaar le alok?” \p \v 26 Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “Saveeŋ to ineep ila tutuuŋ ne, yom uwaata ve ugham ŋgar pani vena?” \p \v 27 Ŋgeu tonowen ipamuul aliŋa ighaze: \q2 “Lolom pa Tiina tiom Maaron. Ughur lolom toman ŋgar tiom ve tapirim isob ila pani. \q2 Ve lolom pa nditam ve ugham poian di, inimale lolom pa taum.” \rq Wkp 19:18; Lo 6:5 \rq* \p \v 28 Yesu ilooŋ saveeŋ toni, ve isaav pani ighaze: “Saveeŋ tiom, nene deŋia. Ugham tovene, ghoro ugham nepooŋ poia ila to Maaron, ve uneep matam iyaryaar le alok.” \rq Wkp 18:5; Mt 19:17 \rq* \p \v 29 Eemoghon ŋgeu tonenen ighaze ipatooŋ tau ighaze ye ŋgeu deŋia. Tovenen ighason Yesu muul ighaze: “Nditag sei masin to yom ughaze you naghur lolog padi ne?” \p \v 30 Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “Sawa eez, ŋgeu eez ineep Yerusalem, ve ighaze izila pa ndug Yeriko. Ye ilaghlaagh taghon ataam ila, ve mala maau yubyubŋa pida tivot toni, ve tirabi tirabi le nagho isami kat. Rismoghon tone imaat. Ve tiyou nonogiiŋa toman mbeb toni tisob. Ghoro tipuli izi, ve tighau tila. \p \v 31 “Mala maau ve ŋgeu eez to watooŋrau itaghon ataam tonowen inim, le ighita ŋgeu tonenen ighengheen izi ataam. Eemoghon iuuli maau. Isalib pani, ve malmali taghon ataam dige ve ila. \v 32 Ye inim ila, ve uraata eez to Rumai Tiina ana inim, ve ighita ŋgeu tonenen ighengheen. Eemoghon ye paam, iuuli maau, ve isalib pani, ve malmali taghon ataam dige ve ila.\f + \fr 10:32 \ft Ŋgeu to watooŋrau ve uraata to Rumai Tiina timatughez pa tigharau ŋgeu tonenen pasa, tutuuŋ to Mose isaav tovene: Ighaze tamtoghon eta igharau mateeŋ eta, nene pale ighami isami ila Maaron mata. Tamtoghon tovene, ye irau igham watooŋrau ve igharaat mulin tau le iŋgalaaŋ ila Maaron mata, ghoro ilooŋ ila Rumai Tiina muul. Ughita Namba 19:11-16. \f* \p \v 33 “Ghoro Samaria taamdi eez, ana inim peria ndug to ŋgeu tonenen ighengheen pani. Ye ighita, le lolo isamini kat, ve ighaze iuuli. \v 34 Tovenen ilaagh iŋarua ila, ve iliŋ ŋgoreeŋ toman vaen izala ndaab avo ina, ve ikaui. Ghoro isuri izala esele toni pogho, ve ighami ila pa ruum to yes loomba, ve iŋgini tonowe. \v 35 Mboŋ ndugizau ghoro iwaan yaam denari ru ila lugluug toni, ighur di ila to ŋgeu to iŋgin ruum tonowen, ve isaav pani ighaze: ‘Nagham yaam tonene payom, leso uŋgin poian ŋgeu tonene. Ve ighaze iraua maau, yom uuli pa yaam tiom le irau namuul nanim. Ghoro nayat mulin yaam tiom.’” \p \v 36 Yesu isavia saveeŋ tonene le isob, ghoro ighason ŋgeu ŋgara to tutuuŋ tonenen ighaze: “Laak, yom ugham ŋgar vena pa ndiran tol tonenen? Sei to inim ŋgeu to yes yubyubŋa tirabi ne ita ite?” \p \v 37 Ŋgeu tonenen ipamuul aliŋa ighaze: “Ye to lolo isamini ve iuuli.” \p Tovenen Yesu isaav pani: “Tau tonene. Ula ve utaghon ŋgar raraate moghon.” \s1 Yesu ila ighita Marta ve Maria \p \v 38 Yesu toman taghoniiŋa toni tilaagh taghon ataam tila le tivot ndug eez. Liva eez to ndug tonowen, iza Marta. Ye igham Yesu ve tila ruum toni. \rq Yo 11:1, 12:2+ \rq* \m \v 39 Marta taziliva, iza Maria. Maria mbole izi igharau Yesu aghe pughu, ve iloŋlooŋ saveeŋ toni. \v 40 Eemoghon Marta mata naol pa uraat to ŋginiiŋ yes loomba todi. Tovenen ila to Yesu, ve isaav pani ighaze: “Tiina, yom ugham ŋgar payou, ma maau? Ughita. Tazigliva ipul ghou, ve eŋgengou naghamgham uraat. Usaav pani inim iuul ghou lak!” \p \v 41 Eemoghon Tiina toit Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “Aa Marta, yom matam naol pa uraat, tauto lolom ipataŋan ve ugham ŋgar naol. \v 42 Yom irau ugham ŋgar pa mbeb ee moghon. Pasa, nene iraua. Tazimliva Maria iŋgabiiz pooi. Tauto izuaria tau pa mbeb to poia le poia kat. Ve mbeb tonene, eta irau iŋguaaza pani maau.” \c 11 \s1 Ataam to suŋuuŋ \r (Mt 6:9-13) \p \v 1 Sawa eez, Yesu isuŋsuŋ izi ndug eez. Isuŋ le isob, ghoro taghoniiŋa toni eez isaav pani ighaze: “Tiina, yei nighaze upatooŋ ghei pa ataam to suŋuuŋ inimale Yoan ipatooŋ taghoniiŋa toni.” \p \v 2 Yesu isaav padi ighaze: “Sawa to yam aghaze asuŋ, asaav tovene: \q2 ‘Tamamai, ugham tamtoghon tisob tipatab pa yom izam. \q2 Pooz tiom inim irau ndug le isob. \rq Syg 11:15 \rq* \b \q1 \v 3 Ugham aniiŋ to aazne payei.\f + \fr 11:3 \ft Saveeŋ tonene isaav pa aniiŋ moghon maau. Aniiŋ ilup mbeb naol to iuul ghiit pa nepooŋ toit. Tovenen sa mbeb to aazne tambool pani, nene tasuŋ Maaron pani, leso iuul ghiit pa mbeb tonenen. \f* \rq Mbo 23:1; Pil 4:19; 1Tim 6:8 \rq* \b \q1 \v 4 Upul sosor tiei. Pasa, tamtoghon tisob to tigham sosor payei, yei nipul sosor todi paam. \q2 Upul tovaaŋ ivot payei malep.’”\f + \fr 11:4 \ft Ataam ite to tatoor saveeŋ waaro tonene, nene vene: “Upul ghei nitap pa tovaaŋ malep.” \f* \rq Mt 18:21+; Yo 17:15; Ep 4:32; 2Tes 3:3 \rq* \s1 Maaron pale ilooŋ suŋuuŋ toit \r (Mt 7:7-11) \p \v 5-6 Yesu isaav padi muul tovene: “Ighaze tiam eta loom toni inim pa mboŋ anoŋa, ve a aniiŋ eta pa igham pani maau, nene pale igham vena? Ye pale ila to ita ite eta, ve ighasoni ighaze: ‘Ou, itag ite, ugham ag mberet tolta tinim. Leso nagham di pa loom tiou. Pasa, ye ineep ndug mala inim, ve ag aniiŋ eta to nagham pani ne maau. Pale nayati muri.’ \p \v 7 “Ve ighaze ita ite to ineep ruum lolo, iyasiil pani ighaze: ‘Ah, upararai ghou pasa? You napoon ataam ila ivool, ve toman ndinatug nigheen wa. Irau namundig ve nauul ghom maau.’” \p \v 8 Ve Yesu iseeŋ saveeŋ toni muul ighaze: “Vena? Ighaze ita ite ipamuul aliŋa tovene, pale ŋgeu tonenen ipuli? Maau. Ye pale inoknok ghasoniiŋi. Ve you nasaav payam. Ita ite tonenen pale ilooŋ aliŋa, ve imundig ve igham mbeb tisob to ŋgeu tonenen imbool pani. Onoon, ye mata iŋgal ighaze ŋgeu tonenen, ye ita ite ve iuuli ne maau. Pale iuuli pasa, ŋgeu tonenen maya maau, ve inoknok ghasoniiŋi.” \rq Lu 18:1+ \rq* \p \v 9 Ghoro Yesu iseeŋ saveeŋ toni muul ighaze: “Tovenen you nasaav payam: Aghason, ghoro aghami. Akaala, ghoro andeeŋa. Apit ataam, ghoro ataam ikaak payam. \rq Mk 11:24; Yo 15:7; 1Yo 5:14+ \rq* \p \v 10 “Pasa, tamtoghon tisob to tighason, nene pale tighami. Ve ighaze tikaala, nene pale tindeeŋa. Ve ighaze tipit ataam, nene pale ataam ikaak padi. \v 11 Vena? Ighaze tamtoghon tiam eta natu ighason tama pa iigh, pale tama igham moot pani? \v 12 Ma ighaze ye ighason tama pa man atulu, pale tama igham skorpion pani? Maau. \v 13 Aghita. Yam ndiran to ghamuuŋ ŋgar samsamia naol. Eemoghon aghamgham mbeb popoiadi moghon pa ndinatumim. Ve Tamamim to ineep sambam, poia toni, nene ilib payam kat. Tovenen tamtoghon tisob to tighasoni pa Avuvu Patabuaŋ, ye pale ilooŋ di, ve igham padi.” \rq Yo 4:10, 7:38+; Mbaŋ 2:38 \rq* \s1 Yesu koia tighaze ye igham uraat toman Sadan tapiri \r (Mt 12:22-30; Mk 3:22-27) \p \v 14 Ŋgeu eez, avuvu samia izeeva ve ighami avo ivool. Yesu indiir avuvu samia tonowen ighau pani, ghoro ŋgeu tonenen avo ikaak ve isavsaav. Yes to tineep ve tighita mbeb gharatooŋa tonenen, ruŋadi iza pani ve ŋgar todi isob. \v 15 Eemoghon tamtoghon todi pida tisaav tighaze: “Nowe Belsebul, daba to avuvu samsamiadi, ipaloti. Tauto ye le tapiri pa indiir avuvu samsamiadi tighau.” \v 16 Ve tamtoghon pida tighaze titoov Yesu. Tovenen tizoorndug tighaze ye igham mbeb gharatooŋa eta inim ghilalooŋ padi. Leso tiwatag tighaze Maaron to sambam ineep tomani pa uraat toni. \rq Mt 16:1; Mk 8:11 \rq* \p \v 17 Eemoghon Yesu iwatag ŋgar todi wa. Tovenen isaav padi: “Ighaze kinik eta toman tamtoghon toni tiwaghurun koi pa taudi, ve tivalag di tineep ledi ledi, nene pale ndug todi isami kat, ve tamtoghon tineep pani muul maau. Ve ruum paam. Ighaze tamtoghona tiwaghurun koi pa taudi, ve tivalag di tineep ledi ledi, nene pale tireu mbirisan ruum todi, ve lupuuŋ todi isami. \p \v 18 “Sadan tovene paam. Ighaze tamtoghon toni tiwaghurun koi pa taudi ve tivalag di, nene pale pooz toni iyaryaaŋ vena? Maau. Laak, yam aghaze you nandirndiir avuvu samsamiadi pa Belsebul tapiri. \v 19 Ighaze venen, vena pa nditamim to tindirndiir avuvu samsamiadi? Sei ipalot di pa ŋgar todi tonowen? Ŋgar to yes tighami, nene ipatooŋ gham ighaze ŋgar tiam deŋia maau. \v 20 Eemoghon ighaze you nandiir avuvu samsamiadi pa Maaron tapiri, nene yam irau awatagh aghaze pooz to Maaron inim peria tiam wa. \rq Igham 8:19 \rq* \p \v 21 “Ighaze ŋgeu ariaŋa eta igharaat tau pa malmal, ve iyoon ariaŋa pa ŋginiiŋ ruum toni, nene pale mbeb toni tisob tineep pooi. \v 22 Eemoghon ighaze tamtoghon eta to tapiri ilib pa ŋgeu ariaŋa tonenen ila peria toni, ve igham malmal le ilib pani, nene pale iyou mbeb tisob to malmal to ŋgeu ariaŋa tonenen inumeer di ne, toman mbeb toni pida, ve irei di pa ndita. \rq Kol 2:15; 1Yo 3:8, 4:4; Syg 20:2 \rq* \p \v 23 “Ighaze tamtoghon eta inim toman ghou maau, ye inim koiag. Ve ighaze ŋgeu eta iuul ghou pa lupuuŋ tamtoghon maau, nene pale ireu di timbiriis.” \rq Mk 9:40; Lu 9:50 \rq* \s1 Saveeŋ palelaaŋ to avuvu samia to ighau ila ve imuul inim \r (Mt 12:43-45) \p \v 24-25 Yesu isaav padi muul: “Ighaze avuvu samia ipul ŋgeu eta ve ighau ila, nene pale iwalaghlaagh izi ndug balim to le ya maau ne, ve ikaal le ina pa ineep pani ve ate izi. Ighaze ikaal le maau, pale isaav pa tau ighaze: ‘You pale namuul nala naŋgig inag muŋgina to napuli ve nanim ne!’ Tovenen ye pale imuul ila. Ighaze ila ivot, ve ighita tizaar ruum lolo, ve tigharaata le paghuna kat, \v 26 nene pale ila iyou ndita liim ve ru paam to tilib pani pa ghamuuŋ ŋgar samsamia ne, ve yesŋa timuul tinim tizeev tamtoghon tonenen, ve tineep le tineep kat. Irau tipuli muul maau. Tovenen ye pale isami kat. Muuŋ, nepooŋ toni poia ris. Ve aazne, isami le isami kat!” \rq Yo 5:14; Hib 6:4+; 2Pe 2:20+ \rq* \s1 Poia to Maaron iza to sei? \p \v 27 Yesu isavia saveeŋ tonene, ve liva eez to ineep ila ival tiina lolodi, imboob ila pani ighaze: “Liva to ipoop ghom ve igham payamyam payom, ye avaat tini iza pa poia to Maaron to iza toni.” \rq Lu 1:28,42,48 \rq* \p \v 28 Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “Saveeŋ tiom poia. Eemoghon yes to tilooŋ Maaron aliŋa ve titaghoni, nene pale tinidi iza kat pa poia to Maaron to iza todi.” \rq Mt 7:21; Lu 8:15; Yo 14:21; Yems 1:25 \rq* \s1 Yesu inim ghilalooŋ pa tamtoghon itaghon ŋgar to muuŋ Yona ighami \r (Mt 12:38-42) \p \v 29 Sawa tonenen, tamtoghon katindi tiketkeet tila to Yesu. Tovenen ye isaav padi ighaze: “Ndiran to aazne, samsamiadi kat. Pasa, tizuaria di tighaze le tighita mbeb gharatooŋa eta inim ghilalooŋ padi, ghoro tighur ila. Ve mbeb ee moghon kat to pale Maaron ipatooŋa inim ghilalooŋ padi. Ite paam maau. Nene mbeb inimale muuŋ ivot pa sawa to propet Yona. \v 30 Yona toman saveeŋ toni inim ghilalooŋ pa tamtoghon to Ninive. Tamtoghon Natu tovene paam. Pale inim ghilalooŋ pa ndiran to aazne. \rq Yona 1:17, 2:10, 3:4 \rq* \p \v 31 “Muuŋ, garawaat tidi (o kwin) to igham pooz pa taan suruvu to ineep ila pa daudau pughu ilaagh mala kat inim ighaze ilooŋ ŋgar popoia to kinik Solomon. Ve aazne, mbeb to ilib kat pa Solomon, ivotvot ila lolomim. [Eemoghon yam aghilaala maau.] Tovenen sawa to Mboŋ Muri, ve Maaron ighaze iŋgabiiz tamtoghon ve ighur atia padi, liva tonowen pale imundig toman yam ndiran to aazne, ve ivotia sosor tiam ivot ighazooŋ. \rq 1King 10:1+; 2Sto 9:1+ \rq* \p \v 32 “Yes Ninivea\f + \fr 11:32 \ft Ninive, nene ndug tiina to yes Asiria. Yes Ninivea, Yuda maau, ve tiwatag Maaron maau. Ival tiina irau ndug ndug timatughez padi pasa, ndaaba todi lolodi isamin tamtoghon maau, ve tighurghur pataŋani naol padi. \f* \m tovene paam. Muuŋ, tilooŋ saveeŋ to Yona ivotia ne, ve rikia moghon tighilaal sosor todi, ve titoor ŋgar todi ila pa Maaron. Ve aazne, mbeb to ilib kat pa ŋgar to Yona ighami, ivotvot ila lolomim. [Eemoghon yam aghilaala maau.] Tovenen sawa to Mboŋ Muri, ve Maaron ighaze iŋgabiiz tamtoghon ve ighur atia padi, yes Ninivea pale timundig toman yam ndiran to aazne, ghoro tivotia sosor tiam ivot ighazooŋ.” \rq Yona 3:5+ \rq* \s1 Ghazooŋa ve ndoroom \r (Mt 5:14-16, 6:22-23) \p \v 33 Yesu isaav muul: “Ighaze tamtoghon eta itun lam, pale iŋgooza, ma ipakudi pa uur? Maau. Pale isaroni iza imonau. Leso ŋguruba igham ndug ighazooŋ pa yes to tilooŋ tila pa ruum. \rq Mk 4:21; Lu 8:16; Pil 2:15+ \rq* \m \v 34 Mataad, nene inimale lam to ineep ila anoŋaad. Pasa, taghita ghazooŋa pani. Tovenen ighaze matam poia ve ughilaal ghazooŋa to Maaron, nene ipatooŋ ghom ighaze ŋgar to ghazooŋa ivon ila lolom wa. Eemoghon ighaze matam ipis, ve ughilaal ghazooŋa to Maaron maau, nene ipatooŋ ghom ighaze ŋgar to ndoroom ivon ila lolom. \v 35 Tovenen upatum ghom. Pa vene, unumeer sorok ughaze ghazooŋa to Maaron ineep ila lolom wa. Eemoghon maau. Lolom ivonvon pa ŋgar to ndoroom sone. \v 36 Ighaze ndoroom rita ineep toman anoŋam pida eta maau, ve anoŋam isob itaghon ŋgar to ghazooŋa moghon, nene pale gabuam isob ipatooŋ ghazooŋa to Maaron inimale lam ŋguruba igham ndug ighazooŋ.” \s1 Yesu iyaan ndiran tutuuŋa ve yes ŋgara to tutuuŋ \r (Mt 23:1-36; Mk 12:38-40) \p \v 37 Yesu isavsaav, ve ŋgeu eez to tutuuŋ ighasoni ighaze yesuru tila ruum toni ve tighan. Tovenen tilooŋ tila ruum toni, ve mboledi izi pa ghanghaniiŋ. \v 38 Ŋgeu tonowen ighita Yesu itaghon tutuuŋ todi to menuuŋ nimadi maau, ve igham aniiŋ ve ighan moghon. Tovenen ruŋa iza ve igham ŋgar naol. \rq Mt 15:1+; Mk 7:1+ \rq* \p \v 39 Tiina toit Yesu isaav pani ighaze: “Yam ndiran tutuuŋa animale tamtoghon to imen rubruub dige le iŋgalaaŋ kat. Eemoghon lolo, nene muun inepneep. Pasa, ŋgar to yam aghamgham di ila tamtoghon matadi, nene agharaat di le popoia kat. Eemoghon lolomim, nene ivon pa ŋgar to yubuuŋ ve ŋgar samsamia naol naol. \rq Mk 7:4; Tit 1:15 \rq* \m \v 40 Yam lemim ŋgar maau! Vena, Maaron ighur mbeb to tineep ghazooŋa moghon, ve ighur mbeb lolodi maau? \v 41 Eemoghon ighaze lolomim isamin yes mbolaaŋa ve arei mbeb tiam pida padi, nene pale ŋgar tiam isob iŋgalaaŋ, ve mbeb eta irau igham gham asami ila Maaron mata maau. \rq Is 58:6+; Lu 12:33; Yems 1:27 \rq* \p \v 42 “Yam ndiran tutuuŋa, akaria taumim wa! Onoon, ndoor soroksorok to aghagharaat sur pani, nene matamim iŋgalŋgal pa valagiiŋ di tinim ndouŋ saaŋgul, ve aghamgham ndouŋ eŋaeŋa ila pa Maaron. Nene poia. Ŋgar tonenen, apuli malep. Eemoghon tutuuŋ to tintina kat ila Maaron mata, nene lolomim imaghmaagh padi. Tutuuŋ tovene: ‘Uŋgabiiz poian pataŋani to tamtoghon, ve ugharaata le deŋia,’ ve ‘Lolom pa Maaron.’ Tutuuŋ tovene, yam ataghon di paam, ghoro poia. \rq Lo 6:5; Mika 6:8 \rq* \p \v 43 “Yam ndiran tutuuŋa, akaria taumim wa! Pasa, sawa to yam alooŋ ala rumai, aghaze le aneep ila watiiŋ popoiadi moghon to tighur di pa yes to izadi tintina. Ve ighaze alaagh ila maran ate, aghaze tamtoghon tighita gham, ve tisavia saveeŋ popoia payam inimale pakuruuŋ gham. \rq Lu 14:7, 20:46 \rq* \m \v 44 Onoon kat, yam akaria taumim wa! Yam animale naal\f + \fr 11:44 \ft Yes Yuda tighita tighaze mateeŋa inadi, nene ndug samia to igham di tisami ila Maaron mata. Tovenen lolodi pa tigharau ndug tovene maau. \f* \m to tamtoghon tiwatag di maau, tovenen tighaze pa ndug poia moghon ve tilaghlaagh izala poghodi.” \p \v 45 Ghoro ŋgeu ŋgara eez to tutuuŋ, imundig ve ipamuul Yesu aliŋa ighaze: “Patoŋaaŋ, saveeŋ to yom upiyaava, nene inimale yom uveleg ghei paam!” \p \v 46 Yesu isaav pani ighaze: “Yam ŋgara to tutuuŋ paam, akaria taumim wa! Pasa, yam aseeŋ Maaron tutuuŋ toni pa tutuuŋ naol itaghon taumim ŋgar tiam. Tauto agham pataŋani naol pa tamtoghon tinimale ai posaaŋ tintina to ipataŋan kat pa badooŋ di. Eemoghon yam auul di rita pa badooŋ di maau. \rq Mbaŋ 15:10; Ga 5:1 \rq* \p \v 47-48 “Yam akaria taumim wa! Agham ŋgar pa yes propeta to muuŋ nditimbumim tighur koi padi ve tirab di timatmaat. Ndiran tonowen to aazne yam agharaat naal todi poghodi le paghunadi kat. Ŋgar tiam tonanan ipatooŋ gham ighaze yam paam ayok pa ŋgar samsamia to nditimbumim tigham di aghaze nene ŋgar poia. \rq Mbaŋ 7:51+ \rq* \m \v 49 Pughu tonene, to Maaron ivotia ŋgar toni ighaze: ‘You pale nambaaŋ yes propeta toman mbaŋooŋa tiou tila pa ndiran tonowen. Eemoghon yes pale tighur koi padi, ve tirab pida timatmaat, ve tighur pataŋani naol pa pida, ve tinaan di itaghon ndug ndug ve tila.’ \v 50-51 Tovenen atia to pale iza to tamtoghon to aazne, nene pale tiina kat. Pasa, propeta tisob to tamtoghon tirab di timatmaat, siŋ todi atia pale iza to tamtoghon to aazne. You nasaav payam kat. Sawa to Maaron ighur sambam ve taan, inim mateeŋ to Abel, ve itaghoni taghoni inim le mateeŋ to propet Sakaria to ineep ila Rumai Tiina lolo igharau artaal ve tirabi imaat ne, tamtoghon to aazne siŋ todi pale imaliŋ inimale yatuuŋ siŋ to yes tisob tonowen. \rq Mbnp 4:8; 2Sto 24:20+ \rq* \p \v 52 “Yam ŋgara to tutuuŋ, akaria taumim wa! Pasa, ki to ikaak ataam pa tamtoghon leso tiwatag katin Maaron, yam aŋguaaza padi. Yam taumim alooŋ ala maau. Ve yes to tizuaria di tighaze tiwatag katin Maaron ve tilooŋ tila ndug toni, nene yam aponpoon ataam padi.” \p \v 53-54 Yesu isavia saveeŋ tonene le isob ghoro imundig ve ivot ila pumuri. Ndiran tutuuŋa toman yes ŋgara to tutuuŋ tonenen atedi yabyab kat pani. Tovenen sawa tonenen ve ila, tinoknok ghasoniiŋi pa mbeb naol naol, ve tisasaŋan. Tighaze ye isavia saveeŋ eta isosor, ghoro inim le pughu pa tikisi. \c 12 \s1 Taparim tauud pa ghurla toit malep \r (Mt 10:26-27, 16:6; Mk 8:15) \p \v 1 Sawa tonenen, tamtoghon ival le ival kat tinim tighaze tilooŋ Yesu saveeŋ toni. Yes tinim tilup di le ndug ivon padi ve ledi soso maau, ve tiwandiron di. Yesu ipamundigin saveeŋ toni, ve iveivei pa taghoniiŋa toni muuŋ ighaze: “Apatum gham pa yis to ndiran tutuuŋa. Nene you nasavia gabuadi to tiparim taudi pa ghurla todi. \rq 1Kor 5:6+ \rq* \m \v 2 Alooŋ. Mbeb eta irau iyooŋ maau. Mbeb tisob to ndunuŋadi, nene pale tipool di, leso tineep ghazooŋa. Ve ŋgar to ŋgozaaŋ, nene pale tisob tivot tighazooŋ. \rq Ro 2:16; Hib 4:13 \rq* \m \v 3 Tovenen saveeŋ to yam asavia ila ndoroom lolo inim ŋgozaaŋ, nene pale ivot pa ndag le ival tiina tilooŋa. Ve saveeŋ to yam akamuun pani ila ruum lolo, nene pale tamtoghon tiyoon izala ruum todi poghodi ve titem pani, leso ival tiina tilooŋa.\f + \fr 12:3 \ft Ighaze yes Yuda tighaze ival tiina tiwatag saveeŋ eta, nene tiyoon ila ruum todi poghodi ve titem pani, inimale iit tatemtem pa saveeŋ ila maran. \f* \s1 Tamatughez pa Maaron moghon \r (Mt 10:28-31) \p \v 4 “Aa nditag, you nasaav payam. Yes to tighaze tirab gham amaat, yam amatughez padi malep. Pasa, ighaze tirab gham amaat, nene isob. Tiwaghamun anoŋamim moghon. Muri, irau tigham mbeb eta payam muul maau. \rq Hib 13:6 \rq* \m \v 5 Tovenen you nasaav payam: Amatughez pa Maaron moghon. Pasa, ye tapiri tiina, ve yam aneep ila ye nima. Ighaze lolo pa irab tamtoghon eta imaat, nene ye irau ipiyaav tamtoghon tonenen anunu izila ndug samia paam. Tauto nasaav payam: Amatughez pa Maaron moghon. \rq Hib 10:31; Yems 4:12 \rq* \p \v 6 “Aghita. Man niuruŋgu, nene man sorok. Irau taghol liim pa yaam kaviaaŋa ru moghon. Eemoghon Maaron irau lolo imaagh pa eta maau. \v 7 Ve yam ndamomim ve alib kat pa niuruŋgu to katindi. Ve ye iwatag katin gham. Dabamim raua paam, ye inin di tisob. Tovenen yam amatughez malep. Ye pale mata iŋgal gham.” \rq Lu 21:18; Mbaŋ 27:34 \rq* \s1 Tapesamun Yesu iza malep \r (Mt 10:32-33, 12:32) \p \v 8 Yesu isaav muul ighaze: “You nasaav payam. Ighaze tamtoghon eta isaav ghazooŋa ila tamtoghon matadi ighaze ye inim leg ve itaghon ghou, nene pale Tamtoghon Natu paam, isaav ghazooŋa ila Maaron aŋela toni matadi ighaze tamtoghon tonenen inim ye le wa. \rq Syg 3:5 \rq* \m \v 9 Eemoghon ighaze ŋgeu eta ipesam pa tau ila tamtoghon matadi ighaze ye tamtoghon tiou maau, nene pale Tamtoghon Natu ipesamuni paam ila Maaron aŋela toni matadi. \rq Mk 8:38; Lu 9:26; 2Tim 2:12; 1Yo 2:23 \rq* \p \v 10 “Ighaze tamtoghon eta ipiyaav saveeŋ samia iŋarua Tamtoghon Natu, nene sosor toni tonenen, Maaron irau ireua pani. Eemoghon ighaze ipiyaav saveeŋ samia iŋarua Avuvu Patabuaŋ ve iveleg uraat toni, sosor tovene, Maaron irau ireua maau. \rq Mk 3:28+; Hib 6:4+, 10:26 \rq* \p \v 11 “Ighaze tikis gham, ve tipayoon gham ila rumai lolo, ma tipayoon gham ila yes pooza ve daba to ndug matadi, lolomim imbumbu ve akaal ŋgar ve saveeŋ pa ambotoon taumim malep. \rq Mk 13:11; Lu 21:14+ \rq* \m \v 12 Pasa, sawa to tipayoon gham pa savsaveeŋ, Avuvu Patabuaŋ tau pale ipatooŋ gham pa sa saveeŋ to Maaron ighaze yam asavia.” \rq Mt 10:19+ \rq* \s1 Saveeŋ palelaaŋ to mbaliiŋ tau to le ŋgar maau \p \v 13 Ŋgeu eez ineep ila ival tiina lolodi, ve isaav pa Yesu ighaze: “Patoŋaaŋ, usaav pa toghag, leso ivalag mbeb to tamamai ipul di payei, ve igham leg pida.” \p \v 14 Eemoghon Yesu isaav pani ighaze: “Wai, ŋgeu tiou, sei ighur ghou pa nagharaat saveeŋ tiam ve navalag mbeb tiam?” \v 15 Ghoro Yesu isaav pa ival tiina ighaze: “Matamim iza ve apatum gham pa ŋgar to lolood igham pa mbeb naol naol to taan. Alooŋ. Ighaze tamtoghon eta ye le mbeb katindi to taan, nene mbeb tonowen moghon irau ighami ineep pooi ne maau.” \rq Mbo 62:10; Lu 4:4; 1Tim 6:6+,17 \rq* \p \v 16 Ghoro ye isavia saveeŋ palelaaŋ padi ighaze: “Sawa eez, mbaliiŋ tau eez, taan toni ŋgoreeŋa tiina. Tovenen mbeb tisob to ye ivazog di, titub tiza le anoŋadi katindi. \v 17 Ye ighita anoŋadi tonowen, ve igham ŋgar ighaze: ‘Wai, pale nagham vena pa aniiŋ tiou tonene? Naghur di sine? Pasa, mbeez tiou tiraua maau.’ \v 18 Ghoro ŋgar eez ivot pani: ‘Aa, ghara matag iŋgal ŋgar eez! You pale nareu mbeez tiou muŋginadi tizi, ve narei papaghu ve tintina. Leso naghur aniiŋ tiou toman mbeb tiou tisob tilooŋ tila. \v 19 Isob, ghoro nasaav pa taug naghaze: Wais, naraua kat wa! Mbeb popoia naol to nandou di, nene pale iuul ghou irau ndaman katindi. Aazne ve ila, you pale ateg izi, ve naghan ve naghun, ve naneep toman lolog poia moghon.’ \rq 1Kor 15:32; Yems 5:5 \rq* \p \v 20 “Eemoghon Maaron isaav pani ighaze: ‘Ah, borou taamdi! Lem ŋgar maau kat! Mboŋ aazne, yom pale umaat. Ve sei pale iyou mbeb tiom to undou di ne?’” \rq Mbo 39:6, 49:16+ \rq* \p \v 21 Ghoro Yesu ipasob saveeŋ toni ighaze: “Ŋgar raraate moghon pale ivot pa tamtoghon tisob to tindou ledi mbaliiŋ to taan, eemoghon timbool pa ŋgar popoia to Maaron lolo pani.” \rq Mt 6:19+; 1Tim 6:18+ \rq* \s1 Lolood imbumbu malep \r (Mt 6:25-34) \p \v 22-23 Yesu iseeŋ saveeŋ toni muul, ve isaav pa taghoniiŋa toni ighaze: “Tovenen you nasaav payam: Lolomim imbumbu pa nepooŋ tiam to taan malep. Agham ŋgar naol pa amim aniiŋ to ghaniiŋ, ve nonogiiŋa to andud gham pani ne malep. Onoon, aniiŋ ve nonogiiŋa iuul ghiit pa nepooŋ to taan. Eemoghon mbeb tovene irau iuul ghiit pa tagham nepooŋ poia ila to Maaron ne maau. Ve nepooŋ tonowen, to mbeb tau. \rq Pil 4:6; Hib 13:5; 1Pe 5:7 \rq* \m \v 24 Agham ŋgar pa man kool. Yes tivazog aniiŋ maau, ve tiyou aniiŋ anoŋa maau. Ve ledi mbeez to ndouŋ aniiŋ todi ilooŋ ila ne maau. Maaron tau ipanpan di. Ve yam, Maaron ighita gham ighaze yam ghoro, mbeb tau. Alib kat pa man to naol ne. \v 25 Vena? Ighaze tiam eta igham ŋgar naol pa nepooŋ toni to taan, ve ikaal ataam pa iseeŋ sawa toni le mala ris, pale iraua wa? Maau. \v 26 Ighaze yam irau agham mbeb ŋgiira tonenen maau, pughu vena to lolomim imbumbu, ve agham ŋgar naol pa mbeb pida to taan inimale aniiŋ ve nonogiiŋa? \p \v 27 “Aghita kananaŋ to tiyondyood we. Titub vena? Taudi tigham uraat, ma tigharaat ledi nonogiiŋa eta? Maau. Eemoghon you nasaav payam. Muuŋ, kinik Solomon, ye iza tiina kat, ve indudi pa nonogiiŋa to popoiadi kat. Eemoghon nonogiiŋa toni eta bodeeŋa poia inimale kananaŋ tonowen ruŋgudi maau. \rq 1King 10:4+; 2Sto 9:3+ \rq* \m \v 28 Ve aghita kikiliiŋ to ruŋgudi popoia we. Nene mbeb sorok. Aazne inepneep. Ve bozo pale tindeeba, ve tizaara ila yab ighani. Eemoghon Maaron tau ipambooda le paghuna kat. Laak, ighaze ye mata iŋgal mbeb sorok tovene, ye pale mata iŋgal gham paam, ve igham lemim nonogiiŋa. Oyai, ghurla tiam rismoghon kat! \rq Mt 10:29 \rq* \m \v 29 Tovenen lolomim imbumbu ve arab taumim pa ghamuuŋ aniiŋ to ghaniiŋ ve ya to ghunuuŋ malep. \v 30 Pasa, mbeb tovene, to ndug ndug to tiwatag Maaron maau ne tirabrab taudi pa ghamuuŋ di. Tamamim Maaron iwatag: Ighaze yam ambool pa mbeb tovene, irau aneep poia maau. [Tovenen ye pale iuul gham.] \v 31 Yam irau azuaria gham pa ataghon pooz to Maaron muuŋ. Ghoro ye tau mata iŋgal gham pa mbeb naol tovene paam.” \rq Mbo 37:4,25; Ro 14:17 \rq* \s1 Mbeb to sambam, nene mbaliiŋ tau \r (Mt 6:19-21) \p \v 32 Yesu isaav muul ighaze: “O yam sipsip to Maaron, onoon yam ival maau. Eemoghon amatughez malep. Pasa, Tamamim Maaron lolo poia payam, ve ighaze igham gham aneep ila pooz toni lolo leso aghita anoŋa toni. \rq Mt 25:34; Lu 22:29+ \rq* \m \v 33 Tovenen agholia mbeb tiam, ve arei yaama pa yes mbolaaŋa. Nene ataam to agharaat lemim lugluug to irau isami maau, ve andou lemim mbaliiŋ tau izi ndug sambam. Mbaliiŋ to ndug tonowen irau isob maau. Ineep irau sawa isob. Ve yubyubŋa irau tiyubi maau, ve up paam irau iwaghamuni maau. \rq Lu 18:22; Mbaŋ 2:45; 1Tim 6:18+ \rq* \m \v 34 [Tovenen azuaria gham pa ndug tonowen.] Pasa, ndug to yam aghita aghaze mbaliiŋ tiam ineep pani, nene pale lolomim iyaryaaŋ pani.” \s1 Mbesooŋa to Maaron irau tisaŋan mulaaŋ to Tiina todi \r (Mt 24:45-51; Mk 13:32-37) \p \v 35 Yesu isaav muul ighaze: “Yam agharaat gham pataghaaŋ, ve matamim iŋgal lam tiam ighan irau sawa isob, ve asaŋan. \rq Mt 25:1+; 1Tes 5:5+; 1Pe 1:13 \rq* \m \v 36 Ataghon ŋgar to yes mbesooŋa to tiina todi ineep ila ghanghaniiŋ to vaiuuŋ, ve ighaze imuul inim. Yes tighurghur matadi ve tisasaŋani. Leso sawa to ighaze ye imuul inim peria ve ipit ataam, nene pale rikia moghon ve tikaak ataam pani. \v 37 You nasaav payam kat. Yes mbesooŋa to tiina todi imuul inim, ve ighita di tighurghur matadi ve tisasaŋani, nene pale tinidi iza pa poia to pale iza todi. Pasa, tiina todi pale igharaat tau pa ŋgaliiŋ aniiŋ, ghoro isaav padi mboledi izi, ve ye tau inim ve iŋgal adi aniiŋ, ve imbees padi. \p \v 38 “Ighaze tiina todi inim pa mboŋ anoŋa, ma ndug itun, ve ighita di tighurghur matadi ve tisasaŋani, nene pale tinidi iza pa poia to pale iza todi. \p \v 39 “Agham ŋgar pooi. Ighaze ruum tau eta iwatag sawa kat to yubyub eta ighaze inim, ye irau igheen maau. Pale ipamaat, ve iŋgin ruum toni pooi. Pa vene, yubyub tonenen ireu ruum toni, ve ilooŋ ila iyub mbeb toni. \rq 1Tes 5:2+ \rq* \m \v 40 Yam tovene paam. Agharaat gham pataghaaŋ ve asaŋan. Pasa, Tamtoghon Natu pale inim pa sawa eta to yam awatagi maau, ve ikarmotin gham.” \rq Mk 13:33; Syg 16:15 \rq* \s1 Saveeŋ palelaaŋ to mbesooŋa poia ve mbesooŋa samia \r (Mt 24:45-51) \p \v 41 Yesu isavia saveeŋ tonene le isob, ghoro Petrus ighasoni ighaze: “Tiina, vena? Saveeŋ palelaaŋ tiom tonene iŋarua ghei, ma ila pa tamtoghon tisob?” \p \v 42 Tiina toit Yesu ipamuul aliŋa tovene: “Ighaze mbesooŋa eta ŋgar toni poia, ve tini imbees pa uraat to tighuri ila nima, nene pale tiina toni ighuri inim daba. Leso iŋgin ruum toni toman mbesooŋa toni pida, ve igham adi aniiŋ ila sawa to tiina toni ighuri. \v 43 Mbesooŋa to ighaze tiina toni ila pa ndug ite, ve imuul inim le ighita mbesooŋa tonenen igham katin uraat toni, nene pale tini iza pa poia to pale iza toni. \v 44 You nasaav payam kat: Tiina toni pale ighuri inim daba, ve iŋgin mbeb toni tisob. \rq Lu 19:17+ \rq* \p \v 45 “Eemoghon ighaze mbesooŋa eta lolo ighur ighaze: ‘Ah, tiina tiou irau rikia imuul inim sone.’ Tovenen imundig ve irab sorokin ndita pida, nditamoot ve ndiliva. Ve ighanghan ve ighunghun le iwaghamgham. Mbesooŋa tonenen, ye irau ipatumi. \v 46 Pasa, tiina toni pale imuul inim, ve ikarmotini pa sawa eta to ye iwatagi maau. Ghoro ilos matini le uli imotmot, ve ipiyaava izila ndug samia. Leso ineep tonowe toman yes to matadi iŋgal uraat todi maau ve tizorzoor aliŋa. \p \v 47 “Tovenen mbesooŋa to iwatag ŋgar to tiina toni lolo pani, eemoghon igharaat tau pa uraat maau, ve itaghon ŋgar to tiina toni maau, nene pale tilos matini. \rq Yems 4:17 \rq* \m \v 48 Eemoghon mbesooŋa to ighaze ikankaan pa ŋgar to tiina toni, ve isosor pa mbeb pida, nene pale tiina toni lolo isamini, ve ilosi kat maau. Pasa, tamtoghon tisob to Maaron igham ledi mbeb katindi, nene pale ighur mata padi pa tigham mbeb tonowen uraata leso anoŋadi katindi tivot. Ve ighaze Maaron inumeer ŋgeu eta, ve ighur mbeb tiina ila nima pa iŋgini, nene pale Maaron ighur mata pani pa igham anoŋa tiina ivot.” \s1 Yesu pale inim pughu pa tamtoghon tivalag di \r (Mt 10:34-36) \p \v 49 Yesu isaav muul ighaze: “You nanim pa napiyaav yab izi taan. Ve naghaze yab tonowen iyaryaar, ghoro poia! \v 50 Eemoghon pataŋani tiina pale igham ghou muuŋ. Le isob, ghoro mbeb tonenen ivot. Tovenen you pale naneep toman lolog ipataŋan le irau napasob uraat tonenen le isob. \rq Mk 10:38+; Yo 12:27 \rq* \m \v 51 Vena? Yam aghaze you nanim pa napasob malmal tisob to taan, ve nalup tamtoghon tinim ee moghon? Maau. You nasaav payam. You pale nanim pughu pa tamtoghon tivalag di, ve tineep saguan saguan pa taudi. \v 52 Sawa tonene ve ila, toŋvetaz irau tilup di tinim ee moghon muul maau. Ighaze yes liim, ve tilup di ila ruum ee moghon, nene pale tivalag di, ve tol tineep ila dige eez, ve ru tineep ila dige ite. \v 53 Ve nditamandi ve nditinandi toman ndinatudi pale tivalag di ve tineep saguan saguan pa taudi paam. Ve ndiliva toman ndirawadi liva tovene paam, pale tineep saguan saguan pa taudi. \rq Mika 7:6 \rq* \s1 Tamtoghon tighilaal mbeb to ivotvot ne maau \r (Mt 16:2-3) \p \v 54 Yesu isaav pa ival tiina tovene: “Ighaze yam aghita yaghur tae iyoon ila rag pughu, nene pale rikia moghon asaav aghaze: ‘O, uman ighaze inim tonene.’ Le onoon, uman inim. \v 55 Ve ighaze yaghur ilaagh yavaar inim, nene asavsaav aghaze: ‘O, nene pale ndug ituntun.’ Le onoon, mbeb ivot inimale yam asavia. \v 56 Yam ndiran kaaromŋa. Aparim taumim sorok pa ghurla tiam! Pughu vena to yam irau aŋgabiiz ndug, eemoghon mbeb to ivotvot pa sawa tonene, yam aghilaal pughu maau.” \s1 Rikia ve tagharaat saveeŋ toit toman Maaron \r (Mt 5:25-26) \p \v 57 Yesu isaav muul ighaze: “Ŋgar deŋia, yam awatagi wa. Pughu vena to aŋgabiiz pooi maau? \v 58 Ighaze tamtoghon eta ighaze ipayoon ghom pa savsaveeŋ, yom usaŋan malep. Sawa to yamru alaghlaagh ala pa ndug to gharatooŋ saveeŋ, rikia moghon utoova pa ugharaat saveeŋ tiom toman ŋgeu tonenen le lolo poia. Pa vene, iweu ghom ula to daba to gharatooŋ saveeŋ, ve daba tonowen ighur ghom ula uraata toni nima, ve ana ighur ghom ulooŋ ula ruum to yabyabuuŋ. \v 59 Onoon kat, you nasaav payom. Yom irau uvot rikia maau. Pale unepneep tonowe le irau upasob atia to tighuri payom, le isob kat.” \rq Mt 18:34 \rq* \c 13 \s1 Ighaze tatoor lolood maau, nene pale talaleed \p \v 1 Sawa tonenen, tamtoghon pida to tineep toman di, tipaesia ndiran pida to Galilaia varudi pa Yesu. Tighaze sawa to ndiran tonowen tigham watooŋrau pa Maaron, Piladus irab di timatmaat, ve siŋ todi imaliŋ toman siŋ to mbeb to tirab di tinim watooŋrau. \v 2 Yesu ipamuul aliŋadi ighaze: “Yam agham ŋgar vena pa ndiran tonowen? Aghaze tilib pa tamtoghon tisob to Galilaia pa ghamuuŋ sosor, tauto pataŋani tonowen ivot padi ne? \rq Yo 9:2+ \rq* \m \v 3 Maau kat! Ve you nasaav payam: Ighaze atoor ŋgar tiam ila pa Maaron maau, yam asob pale alalemim animale ndiran tonowen. \rq Mbo 7:12 \rq* \m \v 4 Ve yes saaŋgul liim ve tol (18) to tineep igharau ya naliu Siloam, ve ruum to daba mala ipol izala poghodi ve irab di timatmaat ne, yam agham ŋgar padi vena? Aghaze sosor todi ilib pa tamtoghon tisob to tineep Yerusalem we, tauto pataŋani tonowen ivot padi? \v 5 Maau kat! Ve you nasaav payam: Ighaze atoor ŋgar tiam ila pa Maaron maau, yam pale asob alalemim animale ndiran tonowen.” \s1 Saveeŋ palelaaŋ to ai to le anoŋa maau \p \v 6 Ghoro Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ padi ighaze: “Sawa eez, ŋgeu eez ivazog ai fik ila vaen toni lolo. Ai tonowen itub iza, ve muri ghoro, ŋgeu tonenen ila iloui. Ighaze anoŋa, ghoro igham a pida. Eemoghon ila le ighita anoŋa eta maau. \v 7 Tovenen isaav pa uraata toni to iŋgin vaen ighaze: ‘Ulooŋ. You nalala nanimnim pa youŋ ai tonene anoŋa irau ndaman tol wa. Eemoghon naghita anoŋa eta sone. Uŋgori ighau! Ipasob sorokin taan ŋgoreeŋa pasa?’ \rq Mt 3:10, 7:19; Yo 15:2,6 \rq* \p \v 8 “Eemoghon uraata toni ipamuul aliŋa ighaze: ‘Wai, tiina tiou, uwaghamun ai pasa? Upuli ineep pa ndaman tonene, ve natoor taan toman ŋgai tae, ve naghuri ila ai pughu. \v 9 Ve taghita pa ndaman muri. Ighaze anoŋa, ghoro poia. Ve ighaze maau, ghoro taŋgori ighau.’” \rq 2Pe 3:9,15 \rq* \s1 Yesu igharaat moroghooŋ to liva eez ila sawa to umbom patabuaŋ \p \v 10 Umbom patabuaŋ eez, Yesu ipatoot tamtoghon pa Maaron aliŋa ila rumai lolo. \v 11 Liva eez ineep toman di paam. Ye, avuvu samia irabrab matin tapiri ve iwaghamuni le ndimo ikook irau ndaman saaŋgul liim ve tol (18) wa. Tovenen irau iyoon deŋia maau. \v 12 Yesu ighita, ve ipoii inim, ve isaav pani ighaze: “Liva, moroghooŋ tiom irau ikis ghom muul maau.” \v 13 Ghoro ighur nima izala pogho, ve rikia moghon liva tonowen tini poia ve iyoon deŋia, ve ipait Maaron iza pa tapiri ve poia toni. \p \v 14 Eemoghon ŋgeu to iŋgin rumai, ighita mbeb tonenen le irau lolo maau. Pasa, Yesu igharaat liva tonenen pa sawa to umbom patabuaŋ. Tovenen ŋgeu tonowen iyaan yes to tineep ila rumai lolo ighaze: “Ai, wik to naol ne, iit leed sawa liim ve eez to uraat. Ighaze lolomim pa ŋgeu tonene igharaat moroghooŋ tiam, anim pa sawa to uraat. Anim pa sawa to umbom patabuaŋ malep!” \rq Igham 20:8+ \rq* \p \v 15 Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “Yam ndiran to kaarom. Aparim taumim sorok pa ghurla tiam! Umbom patabuaŋ to naol ne, yam asob apaspas makau ve esele tiam, ve agham di tila tighunghun ya. \rq Lu 14:5; Yo 7:22+ \rq* \m \v 16 Ve aghita liva tonene. Ye Abaram paghu toni. Eemoghon Sadan ikisi irau ndaman saaŋgul liim ve tol (18) wa. Tovenen ighaze you nauuli, ve nagham mulini pa pataŋani toni ila sawa to umbom patabuaŋ, nene deŋia. Ma yam agham ŋgar vena?” \rq Is 58:6+; Lu 6:9 \rq* \p \v 17 Yesu isavia saveeŋ tonene, le koia tisob mayadi. Eemoghon ival tiina tisob tinidi iza. Pasa, tighita mbeb tintina to Yesu ighamgham di, ve tighilaal tapiri ve poia toni. \s1 Saveeŋ palelaaŋ to mastet uve \r (Mt 13:31-32; Mk 4:30-32) \p \v 18 Ghoro Yesu isaav muul ighaze: “Pooz to Maaron, nene ŋgara vena? Pale nasavia iza to sa? \v 19 Nene inimale mastet uve\f + \fr 13:19 \ft Mastet uve, nene gegegeu kat tinimale ndog atulu ma mbuas uvedi. \f* \m to ŋgeu eez ighami ila, ve isuruuva ila uum toni. Muri ghoro, uuv kainaŋen tonowen itub iza tiina inimale ai, ve ighur boga naol. Tovenen man to tirovroov ila tata paroŋania, tirei rumadi izala boga.” \rq Mt 24:14 \rq* \s1 Saveeŋ palelaaŋ to yis \r (Mt 13:33) \p \v 20 Yesu isaav muul ighaze: “Pooz to Maaron, nene ŋgara vena? Pale nasavia iza to sa? \v 21 Nene inimale yis ris to liva eez imbuula toman palawa tiina. Yis rismoghon tonowen indil irau palawa tonenen lolo le ighami isar.” \s1 Ataam to tagham nepooŋ poia ila to Maaron, nene tiina maau. \r (Mt 7:13-14,21-23) \p \v 22 Yesu ighaze izala pa Yerusalem. Tovenen itaghon ataam ila, ve ighaze ila ivot ndug kainaŋen, ma ndug tiina eta, ghoro ipatoot di pa Maaron aliŋa. Ighamgham tovene itaghoni taghoni gha ila. \v 23 Ŋgeu eez imundig ve ighasoni ighaze: “Tiina, vena? Tamtoghon to pale Maaron igham mulin di ve tineep pooi, yes ival, ma eŋaeŋa moghon?” \p \v 24 Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “Ataam to tataghon pooz to Maaron ve talooŋ tala ndug toni, nene avo tiina maau. Kainaŋen kat. Tovenen azuaria gham pa alooŋ ala. Pasa, tamtoghon ival pale titoova pa tilooŋ tila, eemoghon tiraua maau. \rq Pil 3:12+; 1Tim 6:12 \rq* \p \v 25 “Tovenen agham ŋgar pooi. Muri, ruum tau pale imundig, ve ipoon ataam. Ve ighaze ayoon pumuri, ve apit ataam ve ataŋ rorani aghaze: ‘Tiina, ukaak ataam payei lak!’ Nene pale ipamuul aliŋamim ighaze: ‘Yam sei masin? You nakankaan payam. Alaagh vena to anim?’ \rq Mt 25:10+ \rq* \p \v 26 “Ghoro apamuul aliŋa aghaze: ‘Wai, tiina tiei, muuŋ taluplup ghiit pa ghanghaniiŋ ve ghunuuŋ, ve yom upatoot tamtoghon pa Maaron aliŋa izi ndug tiei. Lolom imaagh payei?’ \p \v 27 “Eemoghon ye pale isaav payam ighaze: ‘Yam sei masin? You nasaav payam wa. You nakankaan payam. Yam ndiran to ghamuuŋ ŋgar samsamia naol. Asob aghau ala saguan payou!’” \rq Mt 25:41 \rq* \p \v 28 “Tovenen yam pale lolomim isami kat, ve ayak toman livomim kikikia. Pasa, aghita Abaram, Isak, ve Yakop, toman propeta tisob tilup di toman Maaron izi ndug toni. Eemoghon yam ghoro tipiyaav gham avot ala pumuri. \rq Mt 8:11+, 13:42, 24:51 \rq* \m \v 29 Sawa tonenen ighaze ivot, nene pale ndug tisob tinim tilup di izi Maaron ndug toni, ve mboledi izi pa ghanghaniiŋ. Yes to rag pughu, yavaar pughu, daudau pughu, ve kagu pughu. \rq Lu 14:15; Syg 19:9 \rq* \p \v 30 “Ve alooŋ. Ndiran pida to aazne tineep muri kat, nene pale tila timuuŋ. Ve ndiran pida to aazne timuŋmuuŋ, nene pale anadi tizi tineep muri kat.” \rq Mt 19:30, 20:16 \rq* \s1 Yesu lolo ipataŋan pa Yerusalem \r (Mt 23:37-39) \p \v 31 Sawa kat tonenen, ndiran tutuuŋa pida tila tipaes pa Yesu tighaze: “Ulooŋ. Upul ndug tonene, ve ughau ula pa ndug ite paam! Pasa, Erod ŋgar toni iyaryaaŋ ighaze irab ghom umaat.” \p \v 32 Yesu ipamuul aliŋadi ighaze: “Ŋgeu tonowen, ye irau sa? Ye inimale ŋgavuun sagsag to geegeu. Yam ala asavia aliŋag pani tovene: ‘Ulooŋ. Aazne ve bozo, you pale nandiir avuvu samsamiadi ve nagharaat moroghooŋa. Ve mboŋru,\f + \fr 13:32 \ft Saveeŋ ‘mboŋru,’ nene iza to sawa to Yesu ipasob uraat toni izi Yerusalem. \f* \m ghoro napasob uraat tiou le isob kat.’ \v 33 Tovenen aazne, bozo, ve mboŋru, you irau nataghon ataam to Maaron ighuri payou. Pasa, irau tirab propet eta to Maaron izi ndug ite paam maau. Tirabi imaat izi Yerusalem, ghoro deŋia.” \p \v 34 Ghoro Yesu isaav muul toman lolo ipataŋan ighaze: “O Yerusalem, Yerusalem, yom ndug to urabrab propeta to Maaron timatmaat. Ve yes uraata to ye imbaaŋ di tilat payom, yom urabrab di pa yaam ve timatmaat. Sawa naol, you naghaze nalup tamtoghon tiom, ve nayou di tinim tiou. Leso napakud di inimale tatareek ipakud ndinatu pa bage. Eemoghon yes lolodi pa tinim maau. \v 35 Tovenen Maaron pale ipul rumai tiom ineep sorok, ve le tamtoghona maau. Ve you nasaav payom: Yom pale ughita ghou muul maau, le irau ŋgar to tamtoghon tiom ivot, ve tisaav tighaze: \rq Mt 23:37+; Lu 21:20,24 \rq* \q2 ‘Poia to Maaron iza to ŋgeu tonene ve ipaloti. \q2 Pasa, ye igham Maaron nagho, ve inim!’” \rq Mbo 118:26 \rq* \c 14 \s1 Yesu igharaat ŋgeu eez to sariiŋ tiina ighami \p \v 1 Umbom patabuaŋ eez, Yesu ila ruum to ŋgeu eez pa ghanghaniiŋ. Ŋgeu tonowen, ye daba eez to ndiran tutuuŋa. Sawa tonenen, tamtoghon pida to tineep toman di, timbatut Yesu tighaze tighita pale igham sa ŋgar? \rq Lu 11:37 \rq* \p \v 2 Mala maau ve ŋgeu eez imundig iyoon ila Yesu nagho. Ye, sariiŋ tiina ighami. \v 3 Tovenen Yesu ighason ila pa ndiran tutuuŋa ve yes ŋgara to tutuuŋ ighaze: “Laak, yam agham ŋgar vena? Ighaze tagharaat yes moroghooŋa pa sawa to umbom patabuaŋ, nene deŋia pa tutuuŋ to Maaron, ma maau?” \rq Mt 12:10; Lu 6:9 \rq* \m \v 4 Yes tisavia saveeŋ eta maau. Neneeŋadi moghon. Tovenen Yesu nima ila ikis ŋgeu tonenen, igharaata tini poia, ve isaav pani ila. \p \v 5 Ghoro ighason di muul ighaze: “Vena, sawa to umbom patabuaŋ, ighaze tiam eta natu, ma makau toni itap izila saambu to titaii pa ya, pale ipuli ineep? Maau. Ye pale rikia moghon ila ve ighami iza.” \rq Mt 12:11; Lu 13:15 \rq* \p \v 6 Yes tilooŋ saveeŋ tonene le tikankaan: Pale tisavia sa saveeŋ? Tovenen neneeŋadi. \s1 Tapait tauud malep \p \v 7 Tamtoghon pida to tipoi di tinim pa ghanghaniiŋ tonenen, tighur taudi sorok tila watiiŋ popoiadi to tighur di pa yes to izadi tintina. Yesu ighita ŋgar tonenen, ve isavia saveeŋ palelaaŋ tonene padi: \rq Mt 23:6 \rq* \p \v 8 “Ighaze ŋgeu eta ipoi ghom pa ghanghaniiŋ to vaiuuŋ, mbolem izi sorok ila watiiŋ to tighuri pa yes to izadi tintina ne malep. Pasa, ighaze ghanghaniiŋ tama ipoi ŋgeu eta to iza tiina ilib payom inim paam, \v 9 nene pale ghanghaniiŋ tama ilat, ve isaav payom ighaze: ‘Umundig upul watiiŋ tonene, ve ŋgeu tonowen inim mbole izi.’ Ghoro umundig toman mayam tiina, ve umuul ula uneep watiiŋ to muri kat we. \v 10 Tovenen ighaze tipoi ghom pa ghanghaniiŋ eta, upakur ghom ve ula mbolem izi muŋgaaŋ malep. Ula mbolem izi ila watiiŋ to muri kat. Pasa, ighaze ghanghaniiŋ tama inim, ve isaav payom ighaze: ‘Itag ite, umundig unum mbolem izi muŋgaaŋ igharau ghou.’ Nene pale ipakur ghom ila ival tiina to yamŋa aghanghan ne matadi. \v 11 Pasa, tamtoghon to ighaze ipakur tau iza, nene pale titatan iza izi. Ve ighaze tamtoghon eta itatan tau iza, nene pale tipakuri, ve iza inim tiina.” \rq Mt 23:12; Lu 18:14; Yems 4:6; 1Pe 5:5 \rq* \p \v 12 Ghoro Yesu isaav pa ŋgeu to ipoii pa ghanghaniiŋ tonenen: “Ighaze ugham ghanghaniiŋ eta, upoi nditam, toŋvetaz tiom, siŋ tiom, ma yes mbaliiŋ taudi to tineep tigharau ghom ne malep. Pasa muri, yes pale tipoi ghom pa ghanghaniiŋ toman di, ve tiyat mulin nimam. Nene atia tiom. \v 13-14 Tovenen ighaze yom ugham ghanghaniiŋ, upoi yes to irau tigham ghanghaniiŋ maau, inimale yes mbolaaŋa, yes narapeŋa, ve yes to matadi pisi. Leso poia to Maaron iza tiom, ve sawa to ye ipamundigin tamtoghon deŋiadi pa mateeŋ, nene pale ye tau iyat nimam, ve igham lem atia poia.” \rq Lo 14:29; Yo 5:29 \rq* \s1 Poiŋ to Maaron to inim pait, tayasiil pani malep \r (Mt 22:1-10) \p \v 15 Yes to yesŋa Yesu tilup di pa ghanghaniiŋ ila toŋ ee moghon, tamtoghon todi eez ilooŋ Yesu saveeŋ toni, ve isaav pani ighaze: “Yes to tilooŋ tila Maaron ndug toni pa ghanghaniiŋ tonowen, nene pale poia to Maaron iza todi ve tinidi iza.” \rq Lu 13:29; Syg 19:9 \rq* \p \v 16 Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ tonene pani ighaze: “Sawa eez, ŋgeu eez ighaze igham ghanghaniiŋ tiina. Tovenen isavtaran tamtoghon katindi ighaze tinim pa ghanghaniiŋ tonowen. \v 17 Sawa to ghanghaniiŋ ighaze ivot, ye imbaaŋ mbesooŋa toni eez imuul ila, leso isaav pa yes to poiŋ to tiina toni igham di ne ighaze: ‘Ai, yam anim rikia! Pasa, tigharaat mbeb tisob wa.’ \p \v 18 “Eemoghon yes tisob tinidi imum. Tovenen tipaleel saveeŋ pani leso tila pa ghanghaniiŋ tonenen sob. Ŋgeu to mbesooŋa tonowen ila ivot toni muuŋ, ye isaav pani ighaze: ‘Poia, irau nalat. Eemoghon leg uraat ris. You naghol taan pida eez, ve aazne naghaze nala naghita.’ \v 19 Ŋgeu ite ana isaav pani ighaze: ‘Poia, irau nalat. Eemoghon naghol bapalo saaŋgul, ve aazne naghaze nala natoov di pa uraat.’ \m \v 20 Ve ŋgeu ite to inim tol pani, ana isaav pani ighaze: ‘You ŋgaramus navai. Tovenen irau nalat maau.’ \rq 1Kor 7:33 \rq* \p \v 21 “Mbesooŋa tonenen imuul ila to tiina toni, ve ipaesia aliŋadi pani. Tiina toni ilooŋ saveeŋ toni le ate yabyab kat, ve isaav pani: ‘Ighaze venen, rikia moghon umuul ula, ve ulaagh taghon ataam tintina ve geegeu to ndug, ve uyou yes mbolaaŋa, yes narapeŋa, ve yes to matadi pisi, ve yamŋa anim.’ \p \v 22 “Tovenen mbesooŋa tonenen imuul ila, ve igham uraat itaghon tiina toni aliŋa. Le isob, ghoro imuul inim, ve ipaes pani ighaze: ‘Tiina tiou, aliŋam to yom usavia, tauto nasavia pa tamtoghon le isob. Eemoghon ruum to ghanghaniiŋ, soso inepneep sone.’ \p \v 23 “Tiina toni ipamuul aliŋa: ‘Ighaze venen, upul ndug tonene, ve ula ulaagh taghon ataam ve uum digedi, ve umbuur ariaŋa pa tamtoghon, ve yamŋa anim. Leso tipavonin ruum tiou le ivon kat. \v 24 You nasaav payam. Yes to poiŋ tiou igham di ve tinidi imum, tamtoghon todi eta irau avo itut aniiŋ tiou maau le maau kat!’” \rq Mt 21:43; Mbaŋ 13:46 \rq* \s1 Taŋgabiiz tauud pooi, ghoro tataghon Yesu \r (Mt 10:37-38) \p \v 25 Ival tiina titaghon Yesu, ve yesŋa tilaghlaagh. Yesu itoora, ve isaav padi: \v 26 “Ighaze tamtoghon eta lolo pa tama, tiina, azuwa, ndinatu, toŋvetaz toni, ma tau nepooŋ toni ilib payou, nene irau inim taghoniiŋa tiou maau. \v 27 Ve ighaze ŋgeu eta imbaad ai pambarooŋ toni\f + \fr 14:27 \ft Ai pambarooŋ toit, nene pataŋani naol to tambaad di pa Yesu iza. \f* \m ve itaghon ghou maau, nene ye paam, irau inim taghoniiŋa tiou maau. \rq Mt 16:24+; Lu 9:23+; 2Tim 3:12 \rq* \p \v 28 “Ighaze tiam eta igham ŋgar pa reiŋ ruum to daba mala, ye irau ineep ve inin poian yaam toni muuŋ. Pale irau ipasob ruum, ma maau? Ighaze yaam toni iraua, ghoro ipamundigin uraat. \v 29-30 Pa vene, ipamundigin uraat to reiŋ ruum, ve ipasobi maau, ghoro tamtoghon tisob to tighita uraat toni, tiŋiŋ pani ve tivelegi tighaze: ‘Wai, ŋgeu tonowen igham tini pa reiŋ ruum tiina. Ipasobi wa?’ \p \v 31 “Ve kinik to ighaze igham malmal pa kinik ite, nene pale itaghon ŋgar raraate moghon. Ighaze ye le ndaaba 10,000 moghon, ve kinik ite le ndaaba 20,000. Nene pale iŋgabiiz ndaaba toni muuŋ ve igham ŋgar pooi: Irau tigham malmal pa kinik ite tonowen, ma maau? \v 32 Ighaze maau, sawa to kinik tonowen ilaghlaagh mala sone, ye pale imbaaŋ uraata pida tila pa tigharaat saveeŋ, leso malmal ivot sob.” \rq 2Kor 5:20 \rq* \p \v 33 Ghoro Yesu ipasob saveeŋ toni ighaze: “Yam tovene paam. Ighaze tiam eta ipul muri pa mbeb toni tisob maau, nene ye irau inim taghoniiŋa tiou maau.”\f + \fr 14:33 \ft Saveeŋ tonene, ŋgara tovene: Iit irau taghur Krisi imuuŋ pa mbeb toit to naol ne: yaam, taan, uraat, toŋvetaz toit, izaad, ve mbeb to naol ne. \f* \rq Lu 5:11,28; Pil 3:7+ \rq* \s1 Saveeŋ palelaaŋ to te (o sol) \r (Mt 5:13; Mk 9:50) \p \v 34 Yesu isaav muul ighaze: “Te,\f + \fr 14:34 \ft Paesiiŋ to saveeŋ waaro tonene ineep ila Mt 5:13. \f* \m nene mbeb poia. Eemoghon ighaze tapiri isob ve itete muul maau, nene pale tagharaata vena? Maau. \rq Hib 6:4-6 \rq* \m \v 35 Te tovene, le uraat muul maau. Irau tatoora toman ŋgai tae pa igham taan ŋgoreeŋa maau. Tovenen iit pale tapiyaava ilale. Tamtoghon to ighaze le taliŋa, ye irau ilooŋ saveeŋ tonene ve igham ŋgar pani pooi.” \c 15 \s1 Saveeŋ palelaaŋ to sipsip to ilale \r (Mt 18:12-14) \p \v 1 Sawa eez, tamtoghon pida to youŋ takes, toman ndiran pida to ghamuuŋ sosor tila to Yesu tighaze tilooŋ saveeŋ toni. \v 2 Ndiran tutuuŋa pida toman ŋgara pida to tutuuŋ tighita di, ve tiyou avodi pa Yesu tighaze: “Wai, ŋgeu tonowen, vena to igham ndiran to ghamuuŋ sosor toman lolo poia, ve yesŋa tiluplup di pa ghaniiŋ?” \rq Lu 5:30; Mbaŋ 11:3 \rq* \p \v 3 Tovenen Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ tonene padi: \p \v 4 “Ighaze tiam eta le sipsip tamoot liim (100), ve iŋginŋgin di izi ndug balim, ve eta ilale, nene pale igham vena? Ye pale ipul sipsip toni tamoot paaŋ saaŋgul liim ve paaŋ (99) tonenen tineep, ve ila ikalkaal sipsip toni to ilale ne, le irau indeeŋa. \rq Ezek 34:11,16; Lu 19:10; Yo 10:11 \rq* \m \v 5 Sawa to ighaze indeeŋa, nene pale iiti izala avara, \v 6 ve imbaada imuul ila pa ndug toni toman tini iza. Ghoro ipoi ndita ve yes to tineep tigharaui ne tinim, ve isaav padi ighaze: ‘Anim, itiŋa lolood poia ve tiniid iza! Pasa, sipsip tiou to ilale, tauto nandeeŋa wa!’ \rq 1Pe 2:25 \rq* \p \v 7 “You nasaav payam. Ighaze ŋgeu eta to ghamuuŋ sosor ipul ŋgar toni samia ineeple, ve itoor ŋgar toni ila pa Maaron, nene yes to ndug sambam tighamgham tovene paam. Lolodi poia kat, ve tinidi iza pa ŋgeu ee moghon tonenen ilib pa ndiran tamoot paaŋ saaŋgul liim ve paaŋ (99) to tinumeer tighaze tineep deŋiadi ila Maaron mata ve ledi pughu eta pa titoor ŋgar todi maau.” \s1 Saveeŋ palelaaŋ to yaam to ilale \p \v 8 Yesu isaav muul tovene: “Ighaze liva eta le yaam silva saaŋgul, ve eta ilale, nene pale igham vena? Ye pale itun lam, ve izaar ruum lolo, ve mata ines pooi pa yaam tonenen le irau indeeŋa. \v 9 Sawa to ighaze indeeŋa, ye pale ipoi ndita ve yes to tineep tigharaui ne tinim, ve isaav padi ighaze: ‘Alei, anim itiŋa lolood poia ve tiniid iza. Pasa, yaam tiou to ilale, tauto nandeeŋa wa.’ \p \v 10 “You nasaav payam: Ighaze ŋgeu eta to ghamuuŋ sosor ipul ŋgar toni samia ineeple, ve itoor ŋgar toni ila pa Maaron, nene ŋgar raraate ivotvot ila aŋela to Maaron lolodi paam. Yes lolodi poia kat, ve tinidi iza pa ŋgeu ee moghon tonenen.” \s1 Saveeŋ palelaaŋ to ŋgeu to lolo pa ndinatu ru kat \p \v 11 Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ ite paam padi ighaze: \p “Sawa eez, ŋgeu eez inepneep. Ye ndinatu ru. \v 12 Tinepneep, ve ŋgeu muria imundig ve isaav pa tama ighaze: ‘Tamaŋ, you naghaze yom uvalag mbeb tiom, ve sa mbeb to yom ughaze upuli inim leg, nene ugham payou pataghaaŋ.’ Tama itaghon aliŋa, ve ivalag mbeb toni inim ru, ve ighur pida ila inim ŋgeu muria le, ve pida ineep pa ŋgeu olman. \p \v 13-14 “Sawa pida inim ila, ghoro natu muria iyou mbeb toni tisob, ve imundig toman di, ve ila pa ndug mala. Ila ivot tonowe, ghoro isuruuv yaam toni pa mbeb soroksorok le yaam isob. Mala maau ve pitool tiina ivot izi ndug tonowen. Tauto mbolaaŋ igham ŋgeu tonenen, le nepooŋa poia maau. \v 15 Tovenen ila ighason paanu tau eez pa uraat. Ye iyok pani, ve imbaaŋa ila pa ŋginiiŋ ŋgai toni. \v 16 Ye pitoola kat. Eemoghon eta iuuli pa aniiŋ maau. Tovenen ighaze le ighan aniiŋ pida to ŋgai. Eemoghon aniiŋ tonowen paam, eta igham pani maau. \p \v 17 “Ye inepneep ila le ighilaal ighaze ye isosor wa. Ve ikausim pa nepooŋ toni to muuŋ ighaze: ‘Oyai, uraata to tamaŋ tighanghan le apodi isuŋ, ve aniiŋ alulu izi ineep. Ve you tonene, aazne namaat pa pitool. \v 18 Tambaŋa. You pale namuul nala to tamaŋ. Sawa to nala navot toni, nene pale nasaav pani naghaze: Tamaŋ, you nagham sosor pa Maaron to sambam, ve nagham sosor payom paam. \rq Mbo 51:4 \rq* \m \v 19 You poiag maau. Tovenen irau uwaat ghou natum muul maau. Vena, irau uyok ve nanim uraata payom?’ \p \v 20 “Ye igharaat ŋgar toni le isob, ghoro imuul ila to tama. Ilaghlaagh mala sone, ve tama mata ila le ighita. Rikia moghon ighilaala ve lolo isamini. Tovenen ilaan ila isavagi, ve itaŋ pani. \v 21 Ghoro natu isaav pani ighaze: ‘Tamaŋ, you nagham sosor pa Maaron to sambam, ve nagham sosor payom paam. You poiag maau. Tovenen irau uwaat ghou natum muul maau.’ \p \v 22 “Eemoghon tama irab motin saveeŋ toni, ve isaav pa yes mbesooŋa toni ighaze: ‘Ai, yam rikia ala agham nonogiiŋa mala to paghuna kat inim, ve andud natug tonene pani. Ve agham ring, ve aghuri ila nima u, ve agham duduuŋa to aghe ve aghuri ila aghe. \v 23 Ve yam pida ala aghita makau natu to naghuri pa ghanghaniiŋ, ve arabi. Ye to itub kat. Leso tagham ghanghaniiŋ pa natug tonene toman tiniid iza. \v 24 Pasa, iit taghaze pa ye imaat wa. Eemoghon maau. Mata iyaryaar, ve imuul inim ivot. Taghaze pa ye ilale wa. Eemoghon maau. Aazne, taghita muul.’ Tovenen mbesooŋa toni tila tigham uraat itaghon olman aliŋa. Ghoro tilup di pa ghanghaniiŋ toman tinidi iza. \rq Ep 2:1,5 \rq* \p \v 25 “Mala maau ve natu olman ana, ineep uum ve inim. Ilaagh inim igharau ruum, ve ilooŋ oroor tiina. Ambam itaŋtaŋ, ve tighamgham narogho. \v 26 Tovenen ipoi mbesooŋa eez inim, ve ighasoni ighaze: ‘Ai, oroor tonowe to sa?’ \p \v 27 “Mbesooŋa tonowen ipamuul aliŋa ighaze: ‘Iit taghaze pa tazim imaat wa. Eemoghon maau. Imuul inim toman tini poia! Tauto tamam lolo poia kat, ve irab makau natu to ighuri pa ghanghaniiŋ ne, ve tighanghan pani.’ \p \v 28 “Natu olman ilooŋ saveeŋ tonene, le irau lolo maau ve ate yabyab kat. Tauto lolo pa ilooŋ ila ruum maau. Tovenen tama ivot ila toni, ve itoova pa irab ate. \v 29 Eemoghon ye isaav pa tama ighaze: ‘Tamaŋ, ndaman katindi, you naneep toman ghom, ve nakaria uraat payom. Nazoor aliŋam rita maau. Eemoghon ndag eta, yom upakur ghou pa mbeb eta maau. Maau kat. Inimale ugham leg mekmek natu eta ve yeiŋa nditag nighanghan toman tinimai iza, tone lolog poia ris. Eemoghon maau. \v 30 Ve natum tonowen, ye ila ve yesŋa ndiliva to ataam tiwaghamun mbeb tiom le isob. Eemoghon sawa to imuul inim, yom urab makau natu poia to taghuri pa ghanghaniiŋ ne pani!’ \p \v 31 “Tama ipamuul aliŋa ighaze: ‘O natug, sawa isob, ituru tanepneep. Ve mbeb tiou to naol ne, nene yom tiom. \v 32 Ughita. Iit taghaze pa tazim imaat wa. Eemoghon ineep mata iyaryaar. Ve taghaze pa ilale wa. Eemoghon aazne, inim peria ve taghita muul. Tovenen ighaze tagham ghanghaniiŋ pani toman tiniid iza, nene deŋia.’” \c 16 \s1 Saveeŋ palelaaŋ to uraata to ikaal ataam pa tau leso muri ineep pooi \p \v 1 Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ tonene pa taghoniiŋa toni ighaze: “Sawa eez, mbaliiŋ tau eez inepneep. Ye le uraata eez to iŋginŋgin mbeb toni. Eemoghon ndiran pida tila ve tiŋgal saveeŋ pa uraata toni tonowen tighaze ye isusuruuv yaam toman mbeb pida to tiina toni soroksorok. \v 2 Tovenen mbaliiŋ tau tonenen ipoii inim, ve isaav pani ighaze: ‘Yom ugham uraat vena? Pasa, nakaria loŋaaŋ saveeŋ tiom wa! Yom ula rikia, ve umbood uraat tiom to ughamghami ne ila rau, ve ughami inim naghita. Pasa, yom pale usob pa uraat tonene. Irau uŋgin mbeb tiou muul maau.’ \p \v 3 “Uraata toni ilooŋ saveeŋ tonene, ve ikaal ŋgar ighaze: ‘Wai, tiina tiou ighaze ipasob ghou pa uraat to ŋginiiŋ mbeb toni. Pale nagham vena? Tapirig irau to nagham uraat pataŋani inimale mbutuuŋ taan ne maau. Ve mayag paam pa nasuŋ tamtoghon pa leg mbeb.’ \v 4 Tovenen inepneep le ŋgar eez ivot pani, ve isaav ighaze: ‘Ya! Ghara matag iŋgal ŋgar eez! Ighaze nagham tovene, nene pale tamtoghon lolodi poia payou, ve sawa to tiina tiou ipasob ghou pa uraat, tamtoghon pida pale tigham ghou nala ruum todi, ve naneep ila nimadi.’ \p \v 5 “Ghoro ye ipoi yes to ledi bun ineep ila to tiina toni, ve eŋaeŋa tila toni. Ye to ila ivot toni muuŋ, uraata tonenen ighasoni ighaze: ‘Ai, usaav: Bun tiom piiz ineep ila to tiina tiou?’ \p \v 6 “Ŋgeu tonowen ipamuul aliŋa ighaze: ‘Ŋgoreeŋ to ineep ila patudi tintina irau tamoot liim (100).’ \p “Uraata tonenen isaav pani ighaze: ‘You pale nanduura izi ris. Nes, ugham rau to bun tiom ineep ila ne, mbolem izi, ve rikia moghon umbood tamoot ru saaŋgul (50) moghon. Ve pida, ineeple.’ \p \v 7 “Ghoro ŋgeu ite ana ila toni, ve uraata tonenen ighasoni ighaze: ‘Yo, usaav: Bun tiom piiz?’ \p “Ye ipamuul aliŋa ighaze: ‘Bek tamoot liim (100) to tivon pa aniiŋ wit.’ \p “Uraata tonenen isaav pani ighaze: ‘Nes, ugham rau to bun tiom ineep ila ne, ve umbood bek wit tamoot paaŋ (80) moghon.’” \p \v 8 Ghoro Yesu isaav muul ighaze: “Onoon, ŋgar to uraata tonenen ighami, nene deŋia maau. Eemoghon sawa to tiina toni ilooŋ varu, ye ipait uraata tonenen iza. Pasa, ye igham ŋgar pa pataŋani to ighaze ivot pani, ve ikaal ataam pa tau, leso muri ineep pooi. \p “Tamtoghon to titaghon ŋgar to taan, tilib pa yes to titaghon ŋgar to ghazooŋa. Pasa, yes tiwatag katin sa ŋgar to taan to yes irau tighami, leso tineep pooi izi taan. Ve titaghon ŋgar tonowen. Eemoghon yes to tiwatag ŋgar to ghazooŋa, titaghoni iraua maau. \rq Yo 12:36; Ep 5:8; 1Tes 5:5 \rq* \m \v 9 “You nasaav payam: Akaal ataam pa taumim, leso muri aneep pooi. Yaam to taan to inim pughu pa ŋgar samsamia naol, yam areii pa tamtoghon. Leso lolodi poia payam. Ve muri, sawa to yaam to taan isob, nene pale tigham gham ala aneep pooi ila ruum tiam izi ndug sambam itaghoni taghoni gha ila. \s1 Mbeb to sambam, nene mbeb tau \p \v 10 “Ighaze tamtoghon eta iŋgin poian mbeb ŋgiira to tighuri ila nima, nene pale iŋgin poian mbeb tiina paam. Ve ighaze tamtoghon eta igham ŋgar to deŋia maau pa mbeb ŋgiira, nene pale igham ŋgar raraate moghon pa mbeb tiina paam. \rq Lu 19:17+ \rq* \m \v 11 Yaam to taan, mbeb tau maau. Ve inim pughu pa ŋgar samsamia naol. Tovenen ighaze yam aŋgin poian yaam itaghon Maaron ŋgar toni maau, nene pale ighur mbeb tau to sambam ilat nimamim vena? Maau. \v 12 Onoon kat, ighaze tighur mbeb ilat nimamim ve aŋgin poiani maau, nene pale sei igham mbeb inim lemim kat?\f + \fr 16:12 \ft Maaron ighur mbeb naol tinim nimaad, ve ighaze taŋgin poian di itaghon ye tau ŋgar toni: Yaam, taan toit, tapiriid, ŋgar, saveeŋ toni, ndizwaad, ndinatuud, ve mbeb pida paam. Ighaze taŋgin poian mbeb naol tonowen maau, ye irau igham leed mbeb tau to ndug sambam maau. \f* \m \v 13 Mbesooŋa eta irau imbees kat pa daba ru maau. Pale ighur lolo pa eez, ve lolo ineep toni kat. Ve ite, nene pale ighur lolo pani kat maau, ve mata izi pani. Tovenen yam irau ambees kat pa Maaron toman mbaliiŋ to taan ne maau.” \rq Mt 6:24 \rq* \p \v 14 Ndiran tutuuŋa lolodi pa yaam kat. Yes tilooŋ saveeŋ isob tonenen, ve tipiyaav saveeŋ velegiiŋ naol pa Yesu. \v 15 Tovenen Yesu isaav padi ighaze: “Yam aghamgham ŋgar naol ila tamtoghon matadi, leso tighita gham tighaze yam ndiran deŋiamim. Eemoghon Maaron iwatag lolomim wa. Ve alooŋ! Mbeb to tamtoghon tighita tighaze mbeb tiina, nene Maaron ighita ighaze mbeb samia kat.” \rq Mbo 7:9; Mt 23:28; Lu 18:9+ \rq* \s1 Tutuuŋ to Maaron ve pooz toni \p \v 16 Yesu isaav muul ighaze: “Tutuuŋ to Mose ve saveeŋ to yes propeta ipatooŋ tamtoghon pa ataam to Maaron le inim imuul sawa to Yoan ŋgeu rughuzaaŋa. Ve sawa tonenen ve inim, tamtoghon tivovotia varu poia pa pooz to Maaron, ve ival tiina tizuaria di pa tilooŋ tila pooz toni lolo.\f + \fr 16:16 \ft Ataam ite to tatoor saveeŋ tonene, nene vene: “Ve sawa tonenen ve inim, tamtoghon tivovotia varu poia pa pooz to Maaron, ve avodi iyaryaaŋ pa tamtoghon tisob tighaze tizuaria di pa tilooŋ tila pooz toni lolo.” \f* \rq Mt 11:12+; Ro 10:4 \rq* \p \v 17 “Sambam ve taan, nene iraurau pa Maaron ipasob di. Eemoghon tutuuŋ toni waaro ŋgiira rita irau ilale ne maau. Maau le maau kat. \rq Mbo 119:89; Is 40:8; Mt 5:18; Lu 21:33; 1Pe 1:25 \rq* \s1 Yesu isavia ŋgar to rabuuŋ motin vaiuuŋ \p \v 18 “Ighaze tamoot eta izurun azuwa ila ve ivai liva paghu, nene imalaaŋ pa tutuuŋ to vaiuuŋ. Ve ighaze tamoot eta ivai liva eta to azuwa izuruni, ye paam imalaaŋ pa tutuuŋ to vaiuuŋ.” \rq Mt 5:32, 19:9; Ro 7:2+; 1Kor 7:10+ \rq* \s1 Mbaliiŋ tau ve Lasarus \p \v 19 Yesu isaav muul ighaze: “Sawa eez, mbaliiŋ tau eez inepneep. Nepooŋ toni poia kat. Moghon moghon, ye indudi pa nonogiiŋa popoiadi moghon to bodeeŋadi inimale aindan ve atiadi tintina kat. Ve sawa isob, ighanghan aniiŋ popoia moghon, ve inepneep toman tini iza. \v 20 Mbolaaŋa eez inepneep igharau mbaliiŋ tau tonowen. Iza Lasarus. Ye narape, ve tini isob mbotmboot ighami. Tovenen tisuri ila, ve tighuri izi igharau mbaliiŋ tau tonenen ataam toni avo. \v 21 Lasarus pitoola kat. Tovenen ighaze le ighan aniiŋ ŋgiira ŋgiira to itaptap izizi pa mbaliiŋ tau toŋ toni. Sawa to inepneep tonowe, ŋgavuun tinimnim ve tindandamoz mbotmboot to ineep ila tini. \p \v 22 “Ye inepneep toman pataŋani tovene le imaat. Ghoro aŋela tighami ve tighuri ineep ila ndug poia igharau Abaram dige. Muri ghoro, mbaliiŋ tau ana imaat, ve titavia. \p \v 23 “Ye izila ndug samia, ve iyamaan yabyabuuŋ tiina kat. Mata izala le ighita Abaram yesuru Lasarus tinepneep mala kat. \v 24 Tovenen imboob ila pa Abaram ighaze: ‘Oo tamaŋ Abaram, lolom ghora, isamin ghou ve umbaaŋ Lasarus inim. Leso izeev nima u ila ya, ve ipaluum yamag rita. Pasa, you naneep ila yab tonene lolo, ve yabyabuuŋ tiina kat igham ghou.’ \rq Mk 9:48 \rq* \p \v 25 “Eemoghon Abaram ipamuul aliŋa ighaze: ‘Oo natug, matam iŋgal nepooŋ tiom to muuŋ ughami izi taan. Sawa tonenen, yom uneep poia kat, ve Lasarus ineep sami. Tauto aazne, ate izi ve igham nepooŋ poia izi ndug tonene, ve yom uyamaan yabyabuuŋ tiina tonanan. \rq Lu 6:24 \rq* \m \v 26 Ve mbeb ite. Ughita. Ndug kazimuŋa tiina tonene ineep sosood. Leso tamtoghon eta to sualen ighaze ilat tiam, nene pale iraua maau. Ve yam tovene paam. Tiam eta irau ilib inim sualen maau.’ \p \v 27 “Mbaliiŋ tau ilooŋ saveeŋ tonene, ve itaŋ roran Abaram muul ighaze: ‘O tamaŋ, ighaze venen, ghoro umbaaŋ Lasarus imuul ila tamaŋ ruum toni, \v 28 ve isaav ariaŋa pa nditazig liim to tinepneep we, leso titoor ŋgar todi. Pa vene, yes paam titaghon ghou tinim ndug to yabyabuuŋ tonene.’ \p \v 29 “Abaram ipamuul aliŋa ighaze: ‘Saveeŋ to Mose ve yes propeta, nene tiwatagi wa. Yes irau tilooŋa ve titaghoni.’ \rq 2Tim 3:16+ \rq* \p \v 30 “Mbaliiŋ tau isaav pani muul ighaze: ‘Tamaŋ Abaram, ŋgar tiom tonanan poia. Eemoghon irau ighur maau. Ve ighaze mateeŋa eta imundig ve ila ivot todi, ve ipaes padi, nene pale tighur ila saveeŋ toni, ve titoor ŋgar todi.’ \p \v 31 “Abaram ipamuul aliŋa ighaze: ‘Maau. Ighaze tilooŋ Mose toman yes propeta aliŋadi maau, nene pale tamtoghon to imundig pa mateeŋ ne paam, irau igham di tighur ila maau.’” \rq Yo 11:44+, 12:10+ \rq* \c 17 \s1 Tagham nditaad titap pa ghurla todi malep \r (Mt 18:6-7,21-22; Mk 9:42) \p \v 1-2 Yesu isaav pa taghoniiŋa toni ighaze: “Tovaaŋ naol pale tivot pa tamtoghon, ve tigham di titap pa ghurla todi. Eemoghon tamtoghon to ighaze inim watiiŋ pa pain eta, ve ighami itap pa ghurla toni, nene ye ikaria tau wa. Tamtoghon tovene, poia pa timbit yaam tiina ila lua, ve tipandalini izila te lolo ve ilale. Tovenen apatum gham! \p \v 3 “Ighaze toŋvetaz tiom eta igham sosor, yom ula toni ve usaav kat pani pa sosor toni. Ighaze ilooŋ ghom, ve itoor ŋgar toni, ghoro upul sosor toni, ve lolom imaagh pani. \rq Mt 18:15; Ep 4:32 \rq* \m \v 4 Ighaze ye igham sosor payom pa liim ve ru pa ndag ee moghon, ve ilatlat tiom ve isavsaav payom ighaze: ‘You naghilaal sosor tiou ve natoor ŋgar tiou wa.’ Nene yom paam, upul sosor toni, ve lolom imaagh pani.” \rq Mt 18:21-22 \rq* \p \v 5 Mbaŋooŋa toni tilooŋ saveeŋ tonene, ve tisaav pani tighaze: “Tiina, ighaze venen, ugham ghurla tiei ivot inim tiina.” \p \v 6 Yesu isaav padi: “Ighaze ghurla tiam rismoghon inimale mastet uve,\f + \fr 17:6 \ft Mastet, nene mbeb to itub iza inimale was ma venen. Ve uve, nene gegegeu kat tinimale ndog ma mbuas uvedi. \f* \m yam pale irau asaav pa ai tiina tonene aghaze: ‘Ukuul taum uza, ve ula upayoon taum ila te lolo.’ Ve ai tonene pale itaghon aliŋamim.” \rq Mt 17:20; Mk 11:23 \rq* \s1 Ighaze tagham uraat to Maaron, taghur mataad pa pakuruuŋ to tamtoghon malep \p \v 7 Yesu isaav muul: “Ighaze tiam eta isaav pa mbesooŋa toni ila imbut uum, ma iŋgin sipsip toni, ve rabrab mbesooŋa tonowen imuul ila pa ruum, nene pale isaav vena pa mbesooŋa tonenen? Pale rikia moghon isaav pani ighaze: ‘Unum, mbolem izi, ve ughan?’ \v 8 Nene pale maau. Pale isaav pani tovene: ‘Yom ula ugharaat aniiŋ payou le isob, ghoro ugharaat ghom, ve umuul unum umbees payou le irau naghan ve naghun le isob. Ghoro anam mbolem izi, ve ughan ve ughun.’ \rq Lu 12:37 \rq* \p \v 9 “Ve vena? Ighaze mbesooŋa toni ilooŋ aliŋa ve igham uraat toni isob, pale tiina toni ipakuri? Maau. Pasa, nene ye uraat toni. \v 10 Yam tovene paam. Ighaze agham mbeb tisob to Maaron isavia di payam pa agham di, ghoro asaav moghon aghaze: ‘Yei mbesooŋa to Maaron. Nigham mbeb poia eta irau to tipakur ghei pani ne maau. Uraat to ye ighuri inim nimamai, tauto nighami.” \rq 1Kor 9:16+ \rq* \s1 Yesu igharaat tamtoghon saaŋgul to kolekole (o sik lepra) igham di \p \v 11 Yesu ilaagh taghon ataam to ila pa Yerusalem, le ila ivot bodbodaaŋ pa Samaria ve Galilaia. \v 12-13 Ye ilooŋ ila ndug eez to ineep tonowe, le ivot to ndiran saaŋgul to moroghooŋ kolekole igham di. Tovenen tiyoon mala, ve timboob ila pani tighaze: “Yesu, tiina tiei, lolom isamin ghei ve uul ghei lak!” \rq Wkp 13:45+ \rq* \p \v 14 Yesu ighita di, ve isaav padi ighaze: “Yam ala apatooŋ taumim pa yes ndiran to watooŋrau.” Tovenen tipuli ve tila. Tilaagh taghon ataam tila, ve Maaron tapiri igham di tinidi popoia le tiŋgalaaŋ ila mata. \rq Lu 5:14 \rq* \m \v 15 Todi eez ighita ighaze Maaron iuuli ve tini poia wa. Tovenen ipapait Maaron iza toman aliŋa tiina, ve imuul ila to Yesu. \v 16 Ila ivot toni, ghoro itap izi ila Yesu aghe pughu, ve ighur nagho izila taan, ve ipaiti toman lolo poia. Ŋgeu tonowen, ye Yuda maau. Ye to Samaria. \p \v 17 Yesu ighita ŋgeu tonenen, ve isaav ighaze: “Wai, you naghaze pa nagharaat tamtoghon saaŋgul tinidi popoia. Liim ve paaŋ tineep sine? \v 18 Ŋgeu tonene, ye Yuda maau. Pughu vena to ye eŋgeni imuul inim ve ipait Maaron iza, ve yes pida maau?” \v 19 Ghoro Yesu isaav pa ŋgeu tonenen ighaze: “Umundig ve ula toman lolom poia. Ghurla tiom, tauto igham ghom tinim poia, ve Maaron igham mulin ghom wa.” \rq Mt 9:22; Lu 7:50 \rq* \s1 Pooz to Maaron ivot vena? \p \v 20 Sawa eez, ndiran tutuuŋa pida tighason Yesu tighaze: “Pale ŋeez, o pooz to Maaron ivot ighazooŋ?” \p Yesu ipamuul aliŋadi ighaze: “Pooz to Maaron ivot toman ghilalooŋ tiina eta to tamtoghon irau tighita pa matadi ne maau. \v 21 Tovenen tamtoghon irau tisaav tighaze: ‘Aghita. Pooz to Maaron ineep sualen,’ ma ‘ineep tonowe,’ nene maau. Pasa, pooz to Maaron, nene mbeb to ivot ila lolomim.” \rq Yo 3:3; Ro 14:17 \rq* \s1 Sawa to Tamtoghon Natu pale ipatooŋ pooz toni ivot ighazooŋ \r (Mt 24:23-28,37-41; Mk 13:14-23) \p \v 22 Ghoro Yesu isaav pa taghoniiŋa toni ighaze: “Muri, sawa samia kat pale ivot, ve yam apasul aghaze le aghita Tamtoghon Natu ipatooŋ pooz toni ivot ighazooŋ rita, ghoro poia. Eemoghon yam irau aghita rikia maau. \v 23 Tovenen apatum gham. Pasa, ndiran pida pale tisaav payam tighaze: ‘Aghita. Ye tau tonowe!,’ ma tisaav tighaze: ‘Ye tau tonene!’ Eemoghon yam ala ataghon di malep. \rq Lu 21:8; 2Tes 2:1 \rq* \m \v 24 Pasa, sawa to Tamtoghon Natu imuul inim ve ipatooŋ tapiri ivot ighazooŋ, tamtoghon tisob pale tighita. Ye pale izi inim inimale ndug milia, ve lalaav waro ilaan ila tata paroŋania dige eez ve ivool ila pa dige ite. \rq 1Tes 4:16+ \rq* \m \v 25 Eemoghon mbeb tonenen irau ivot rikia sone. Pasa, Tamtoghon Natu pale imbaad pataŋani naol muuŋ itaghon Maaron ŋgar toni, ve tamtoghon to aazne tizuruni. \rq Mk 8:31; Lu 9:22 \rq* \p \v 26 “Sawa to mulaaŋ to Tamtoghon Natu ighaze inim igharau, nene pale tamtoghon titaghon ŋgar to muuŋ tighami ila sawa to Noa. \rq Mbnp 6:5–7:1 \rq* \m \v 27 Sawa tonenen, tamtoghon lolodi imaagh pa taudi kat. Pataŋani to ighaze ivot, yes tighilaala maau. Tovenen tighanghan, tighunghun, ve tiwavaivai ila ila le sawa kat to Noa ilooŋ ila waaŋ lolo. Ghoro Maaron igham ya ivon toman yawaaŋa le itatab taan, ve irab tamtoghon tisob tilaledi. \p \v 28-29 “Ve tamtoghon pale titaghon ŋgar to tighami ila sawa to Lot. Sawa tonenen paam, tamtoghon tighilaal pataŋani to ighaze ivot padi ne maau. Tighanghan, tighunghun, tirauraukol pa mbeb todi, tivavazog aniiŋ, tireirei ruum, ila ila le sawa to Lot ipul ndug Sodom ve ighau ila. Ghoro Maaron igham yab toman yaam salfa tuntunu to vuzi samia kat, titaptap ila tata ve tizi, le tirab di tisob tilaledi. \rq Mbnp 19:24+; 2Pe 2:6; Jud 7 \rq* \m \v 30 Sawa to Tamtoghon Natu imuul inim ve ipatooŋ pooz toni ivot ighazooŋ, nene pale ŋgar raraate moghon ivot. \p \v 31 “Sawa tonenen ighaze ivot, ve ŋgeu eta inepneep ila ndug to nepooŋ to ruum pogho we,\f + \fr 17:31 \ft Yes Yuda, ruum todi poghodi babaŋa. Tovenen tirourou tonowe inimale iit tarourou ila patar. \f* \m nene irau izila muul ruum lolo pa igham mbeb toni pida ne maau. Izi le ighau malmali ila. Ve ighaze ŋgeu eta ineep uum toni ve ighamgham uraat, nene ye paam, irau imuul ila pa ruum toni maau. Ighau malmali ila. \rq Mt 24:17+; Mk 13:15+ \rq* \m \v 32 Tovenen agham ŋgar pa mbeb tiam malep. Matamim iŋgal muul pa pataŋani to muuŋ ivot pa Lot azuwa. \rq Mbnp 19:26 \rq* \m \v 33 Tamtoghon to ighaze ikaal ataam pa tau leso ineep poia izi taan, nene pale ilale. Ve ighaze tamtoghon eta lolo ee moghon ve ipul tau payou, nene pale igham nepooŋ poia ila to Maaron. \rq Mt 10:39; Lu 9:24; Yo 12:25 \rq* \p \v 34 “You nasaav payam. Sawa tonenen ighaze ivot, ve tamtoghon ru tilup di pa ghenooŋ ila inadi ee moghon, pale tigham eez, ve tipul eez ineep. \rq Mt 24:40+ \rq* \m \v 35-36 Ve ighaze ndiliva ru tilup di pa uraat to gharatooŋ aniiŋ, nene pale tigham eez, ve tipul eez ineep.”\f + \fr 17:35-36 \ft Ndiran ŋgara pida tighaze saveeŋ ite paam ineep ila saveeŋ waaro tonene lolo. Saveeŋ tovene: “Ve ighaze nditamoot ru tineep uum ve tighamgham uraat, nene pale tigham eez, ve tipul eez ineep.” Ughita Matayu 24:40. \f* \p \v 37 Taghoniiŋa toni tilooŋ saveeŋ tonene, ve tighasoni tighaze: “Tiina, mbeb to yom usavia ne, pale ivot izi sine?” \p Yesu ipamuul aliŋadi ighaze: “Ndug to uri igheen pani, nene irau iyooŋ maau. Pasa, man kool pale tiroov tila, ve tilup di tonowe ve tighani.”\f + \fr 17:37 \ft Saveeŋ tonene, pughu tovene: Mulaaŋ to Yesu pale ivot ighazooŋ ila tamtoghon matadi. \f* \rq Mt 24:28 \rq* \c 18 \s1 Saveeŋ palelaaŋ to naar to inoknok ghasoniiŋ pa ulaaŋ \p \v 1 Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ tonene pa taghoniiŋa toni pa ipalot di. Leso tinidi imum pa suŋuuŋ sob, ve tisuŋ pa Maaron irau sawa isob. \rq Ep 6:18; Kol 4:2; 1Tes 5:17 \rq* \m \v 2 Ye isaav padi ighaze: “Ndug eez, daba todi to gharatooŋ saveeŋ imatughez pa Maaron maau, ve igham ŋgar pa tamtoghon eta maau. \v 3 Ndug tonowen, naar eez inepneep. Moghon moghon, ye ilala to daba tonenen, ve itaŋtaŋ rorani ighaze: ‘Ŋgar to koiag igham payou, nene deŋia maau. Uul ghou ve ugharaat saveeŋ tiou itaghon ŋgar deŋia.’ \p \v 4 “Sawa mala, daba tonenen iyasiil pa ulaaŋ naar tonenen. Eemoghon ye inoknoki tovene le muri ghoro, daba tonenen isaav pa tau ighaze: ‘You namatughez pa Maaron maau. Ve tamtoghon paam, nagham ŋgar padi maau. \v 5 Eemoghon naar tonene inoknok pararaiŋ ghou ila ila le tinig imum pani kat. Tambaŋa. You pale nauuli ve nagharaat saveeŋ toni. Pa vene, inoknok saveeŋ payou tovene.’” \rq Lu 11:7+ \rq* \p \v 6 Ghoro Tiina toit Yesu isaav muul ighaze: “Alooŋ saveeŋ to daba samia tonenen wa? \v 7 Ighaze tamtoghon tovene ilooŋ naar tonenen aliŋa ve igharaat pataŋani toni, nene pale Maaron igham vena pa yes to ye tau isia di tinim le? Ighaze koiadi tigham sosor padi, ve yes titaŋ rorani pa mboŋ ve ndag, pale izuar pa ulaaŋ di? Maau. \rq Mbo 88:1; Syg 6:10 \rq* \m \v 8 You nasaav payam: Ye pale iuul di pa pataŋani todi rikia moghon, ve igharaat saveeŋ todi itaghon ŋgar deŋia. Eemoghon sawa to Tamtoghon Natu imuul inim, pale ighita yes to tineep izi taan ne tighur ila toni, ma maau?” \rq 2Tim 3:1+ \rq* \s1 Saveeŋ palelaaŋ to ŋgeu to tutuuŋ ve ŋgeu to youŋ takes \p \v 9 Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ tonene iŋarua ndiran pida to tinumeer taudi tighaze yes moghon tineep deŋiadi ila Maaron mata, ve matadi izi pa nditadi pida. \rq Lu 16:15 \rq* \m \v 10 “Sawa eez, ndiran ru tila Rumai Tiina tighaze tisuŋ. Eez, ye ŋgeu tutuuŋa. Ve ite, ye ŋgeu to youŋ takes. \v 11 Ŋgeu to tutuuŋ ila iyoon, ve isuŋ ila lolo ighaze: ‘Oo Maaron, you napait ghom toman lolog poia. Pasa, you nanimale tamtoghon pida maau. You nayub maau, naghur maat maau, ve ŋgar to deŋia ila matam, you nayel pani rita maau. Ŋgeu to youŋ takes tonene paam, you nanimale ye maau. \rq Is 1:15; Syg 3:17 \rq* \m \v 12 Wik to naol ne, you naŋgun taug pa ghaniiŋ aniiŋ pae ru itaghon suŋuuŋ ŋgara. Ve moghon moghon, mbeb tisob to nagham di, matag iŋgalŋgal pa valagiiŋ di tinim ndouŋ saaŋgul, ve naghamgham ndouŋ eŋaeŋa payom.’ \rq Mt 23:23 \rq* \p \v 13 “Ye isuŋsuŋ, ve ŋgeu to youŋ takes iyoon saguan. Mata iza maau. Itud, ve ipambar ate toman taŋiiz. Pasa, lolo ipataŋan pa sosor toni. Tovenen isaav moghon ighaze: ‘Oo Maaron, you ŋgeu to ghamuuŋ sosor. Lolom isamin ghou, ve ureu sosor tiou ilale!’” \rq Mbo 51:1; Is 57:15 \rq* \p \v 14 Ghoro Yesu iseeŋ saveeŋ toni ighaze: “You nasaav payam. Sawa to ŋgeu to youŋ takes ivot ila pa ruum toni, Maaron ighita ighaze ye moghon to ŋgeu deŋia. Ve ita ite tonowen, ne maau. Pasa, tamtoghon tisob to tipait taudi, nene pale Maaron itatan di. Ve ighaze tamtoghon eta itatan tau iza, nene pale Maaron ipaiti.” \rq Lu 14:11; Yems 4:6; 1Pe 5:5+ \rq* \s1 Yesu ipalot ndipain \r (Mt 19:13-15; Mk 10:13-16) \p \v 15 Tamtoghon tigham ndinatudi geegeu paam tila to Yesu, leso ighur nima izala poghodi ve ipalot di. Taghoniiŋa toni tighita di, ve tiyaan di. \p \v 16 Eemoghon Yesu ipoi ndipain tonowen timuul tinim, ve isaav pa taghoniiŋa toni ighaze: “Ai, yam apoon ataam pa ndipain malep! Apul di tinim tiou. Pasa, pooz to Maaron toman ndug toni, nene to yes to ŋgar todi inimale ndipain tonene.”\f + \fr 18:16 \ft Ndipain geegeu tinumeer nditamandi ve nditinandi ve tineep ila sambadi. Iit paam irau tanumeer Maaron ve taneep ila ye samba. Leso tataghon pooz toni, ve muri talooŋ tala ndug sambam. \f* \rq 1Kor 14:20; 1Pe 2:2 \rq* \m \v 17 You nasaav payam kat. Ighaze tamtoghon eta itaghon pooz to Maaron ŋgara inimale ndipain tonene maau, ye irau ilooŋ ila ndug toni maau. \rq Mt 18:3 \rq* \s1 Mbaliiŋ tau eez isavsaav toman Yesu \r (Mt 19:16-30; Mk 10:17-31) \p \v 18 Daba eez to yes Yuda ighason Yesu ighaze: “Patoŋaaŋ, yom poiam. Pale nagham vena, leso naneep matag iyaryaar le alok?” \p \v 19 Yesu ipamuul ghasoniiŋ toni ighaze: “Pughu vena to yom ughaze you poiag? Maaron moghon to poia. Ite paam maau. \v 20 Tutuuŋ to naol ne, yom uwatag di wa: ‘Ughur maat malep, urab tamtoghon imaat malep, uyub malep, upariaaŋ saveeŋ kaarom malep, ve matam loŋloŋaiŋa pa tamam ve tinam ve utandag padi.’” \rq Igham 20:12+ \rq* \p \v 21 Ŋgeu tonowen ilooŋ saveeŋ tonene, ve isaav pa Yesu muul ighaze: “Wai patoŋaaŋ, sawa to pain ghou ve inim aazne, you nataghon tutuuŋ tonenen tisob.” \p \v 22 Yesu ilooŋ saveeŋ tonene, ve isaav pani muul ighaze: “Poia. Ve ŋgar eez to yom ughami sone. Ula ugholia mbeb tiom tisob, ve urei yaama pa yes mbolaaŋa, leso ugham lem mbaliiŋ tau izi ndug sambam. Le isob, ghoro unum utaghon ghou.” \rq Mt 6:19+; Lu 12:33; Mbaŋ 2:45 \rq* \p \v 23 Ŋgeu tonenen ilooŋ saveeŋ tonene, le lolo ipataŋan kat. Pasa, ye mbaliiŋ tau kat. \p \v 24 Yesu ighita ŋgeu tonenen lolo ipataŋan, ve isaav ighaze: “Yes mbaliiŋ taudi, ipataŋan padi kat pa titaghon pooz to Maaron ve tilooŋ tila ndug toni. \rq Lu 8:14; 1Tim 6:9+ \rq* \m \v 25 Aghita. Ighaze kamel itoova pa izeev tau ilooŋ ila sarum saambu, pale iraua wa? Maau. Yes mbaliiŋ taudi tovene paam. Ighaze taudi titoova pa titaghon pooz to Maaron ve tilooŋ tila ndug toni, nene pale tiraua maau.” \p \v 26 Yes tilooŋ saveeŋ tonene, ve tighason Yesu tighaze: “Wai, ighaze venen, sei to pale Maaron igham mulini ve ineep pooi izi ndug toni?” \p \v 27 Yesu ipamuul aliŋadi ighaze: “Mbeb to tamtoghon irau tighami maau, nene Maaron irau ighami. Pasa, mbeb eta irau ila Maaron muri maau.” \s1 Yes to titaghon Yesu pale tigham sa atia? \p \v 28 Tovenen Petrus isaav pa Yesu ighaze: “Ughita. Yei tonene nipul ndug tiei toman mbeb tiei tisob tizi tineep, ve ninim nitaghon ghom.” \rq Mt 4:19+; Lu 5:11 \rq* \p \v 29 Yesu isaav padi ighaze: “Onoon kat, you nasaav payam. Ighaze tamtoghon eta igham ŋgar pa pooz to Maaron, ve ipul ruum toni, azuwa, toŋvetaz toni, tina tama, ma ndinatu, \v 30 nene pale Maaron iyat mbeb to tamtoghon tonenen ipul di irau pae katindi. Pasa, sawa to ye ineep izi taan, poia tiina to Maaron pale iza toni le ilib kat pa mbeb toni tisob tonowen. Ve sawa to Mboŋ Muri ighaze ivot, ye pale ineep mata iyaryaar le alok.” \s1 Yesu isaav muul pa mateeŋ ve mundigiiŋ toni \r (Mt 20:17-19; Mk 10:32-34) \p \v 31 Ghoro Yesu igham taghoniiŋa toni saaŋgul ve ru tila saguan, ve isaav padi ighaze: “Alooŋ. Iit taghaze tala pa Yerusalem tonene. Ve saveeŋ isob to yes propeta timbooda iza to Tamtoghon Natu, nene pale anoŋa ivot. \rq Mbo 22; Is 53:3-7 \rq* \m \v 32 Pale tighuri ila yes to Yuda maau ne nimadi, ve tipamogherani, tipamayaŋini, ve tivuragi. \v 33 Ghoro tilosi pa waar mata mata, ve tirabi imaat. Eemoghon mboŋ inim tol, ye pale imundig pa mateeŋ.” \v 34 Taghoniiŋa toni tilooŋ saveeŋ tonene, eemoghon tighazooŋ pa pughu rita maau. Pasa, pughu iyooŋ padi. Tauto tikankaan pa Yesu saveeŋ toni. \s1 Yesu igharaat ŋgeu mata pisi eez igharau Yeriko \r (Mt 20:29-34; Mk 10:46-52) \p \v 35 Yesu ilaagh ila le igharau ndug Yeriko, ve ivot to ŋgeu mata pisi eez. Ye mbole izi ataam dige, ve isuŋsuŋ tamtoghon pa le mbeb. \v 36 Ŋgeu tonowen ilooŋ ival tiina tinim le tighaze tisalib pani. Tovenen ighason di ighaze: “Ou, nene vena?” \p \v 37 Yes tipamuul aliŋa tighaze: “Wai, Yesu to Nasaret inim ila we.” \p \v 38 Tovenen ye imboob aliŋa tiina ighaze: “Yesu, David Natu, lolom isamin ghou ve uul ghou lak!” \p \v 39 Yes to tilaagh timuuŋ, tiyaan ŋgeu tonenen tighaze neneeŋa. Eemoghon ye itaŋ roran Yesu muul toman aliŋa tiina kat ighaze: “Aa David Natu, lolom isamin ghou ve uul ghou lak!” \p \v 40 Tovenen Yesu aghe tuŋia, ve isaav pa tamtoghon pida ighaze: “Akis ŋgeu tonanan nima ve aghami inim.” Ŋgeu tonenen inim igharaui, ve Yesu ighasoni ighaze: \v 41 “Yo, ughaze nagham vena payom?” \p Ye ipamuul aliŋa ighaze: “Aa tiina tiou, naghaze yom ugharaat matag. Leso naghita ndug.” \p \v 42 Tovenen Yesu isaav pani ighaze: “Matam poia ve ughita ndug lak! Ghurla tiom, tauto iuul ghom ve matam poia wa.” \v 43 Rikia moghon, ŋgeu tonenen mata poia ve ighita ndug. Tovenen ipapait Maaron iza pa tapiri ve poia toni, ve itaghon Yesu ve yesŋa tila. Ve ival tiina to tinepneep ve tighita mbeb gharatooŋa tonenen, tisob tipait Maaron iza paam. \rq Yo 9:1+ \rq* \c 19 \s1 Sakaius ŋgeu to youŋ takes itoor ŋgar toni \p \v 1 Yesu ilooŋ ila ndug Yeriko, ve ilaagh taghon ndug lolo ila. \v 2 Ndug tonowen, ŋgeu eez inepneep, iza Sakaius. Ye ndiran to youŋ takes daba todi eez, ve ye mbaliiŋ tau kat. \v 3 Sakaius izuaria tau ighaze le ighita Yesu ye sa ŋgeu. Eemoghon iraua maau. Pasa, aghe tuku ve ival tiina tipoona. \v 4 Eemoghon ŋgar toni iyaryaaŋ ighaze ighita Yesu. Tovenen ilaan imuuŋ ila, ve ighita ai fik eez to iyoon igharau ataam to Yesu itaghoni, ve iip izala, ve isaŋan. \p \v 5 Yesu ilaagh ila le ivot ai tonowen pughu. Ghoro mata izala pa Sakaius, ve isaav pani ighaze: “Sakaius, rikia moghon uzi unum! Pasa, aazne you naghaze naneep toman ghom ila ruum tiom itaghon Maaron ŋgar toni.” \v 6 Sakaius ilooŋ saveeŋ tonene, ve rikia moghon izi, ve igham Yesu toman lolo poia kat, ve yesuru tila pa ruum toni. \p \v 7 Eemoghon ival tiina tighita yesuru tila le irau lolodi maau ve tiyou avodi tighaze: “Wai, ŋgeu tonowen, ye ŋgeu to ghamuuŋ sosor. Yesu ila ineep ruum toni pasa?” \rq Lu 5:30, 7:34, 15:2 \rq* \p \v 8 Yesuru tila tivot ruum, ghoro Sakaius iyoon ila Yesu nagho, ve isaav pani ighaze: “Tiina, ulooŋ! Aazne, you pale navalag mbeb tiou tisob tinim ndouŋ ru, ve narei ndouŋ eez pa yes mbolaaŋa. Ve ighaze muuŋ you natombaan ŋgeu eta ve nayub mbeb toni, nene pale nayat mbeb tonowen, ve nagham le tol paam izala pogho.” \rq Igham 22:1+; Lu 3:13 \rq* \p \v 9 Ye isaav tovene, ve Yesu isaav ighaze: “Aazne, Maaron igham mulin yes to ruum tonene wa. Pasa ŋgeu tonene, ye Abaram paghu toni paam. \v 10 Tamtoghon Natu, ye inim pa ikaal yes to tiyel pa ataam to Maaron, leso igham mulin di.” \rq Ezek 34:11+; Lu 15:1+; 1Tim 1:15 \rq* \s1 Mbeb to Maaron ighuri inim nimaad, iit irau taŋgin poiani ve tagham uraata \r (Mt 25:14-30) \p \v 11 Sawa tonenen, Yesu ila igharau Yerusalem wa. Tovenen yes to tiloŋlooŋ saveeŋ toni, tighaze sawa to Maaron ipatooŋ pooz toni ivot ighazooŋ, nene inim igharau wa. Tauto Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ tonene padi. \rq Mbaŋ 1:6 \rq* \p \v 12 “Sawa eez, ŋgeu eez inepneep. Yesŋa siŋ toni izadi tintina. Ye ighaze ila ndug mala, leso daba to ndug tonowen tighuri inim kinik pa tau ndug toni. Le isob, ghoro imuul ila. \v 13 Tovenen ipoi mbesooŋa toni saaŋgul tinim, ve irei yaam mina\f + \fr 19:13 \ft Mina, nene yaam eez to yes Yuda. Mina, nene yaam tiina. Ighaze tamtoghon eta igham uraat irau kaiyo tol, nene pale tigham le mina eez inim le atia. \f* \m eŋaeŋa le irau di. Ghoro isaav padi ighaze: ‘Alooŋ. You naghaze nala tonene. Yaam to nareii irau gham wa. Tovenen sawa to naneep saguan payam, yam araukol pani ve agham anoŋa toni ivot.’ Isavsaav toman di le isob, ghoro imundig ve ila. \rq Ro 12:6+; 1Kor 12:7+; Ep 4:7-13 \rq* \p \v 14 “Eemoghon ŋgeu tonowen, tamtoghon to ndug toni tighur koi pani. Tovenen timbaaŋ tamtoghon pida titaghoni tila, leso tigham avodi ve tisavsaav toman yes daba to ndug tonowen. Tila tivot tonowe, ve tisaav padi tighaze: ‘Ŋgeu tonene, yei lolomai pani maau kat. Yam aghuri pa iŋgin ghei malep.’ \rq Yo 1:11 \rq* \p \v 15 “Eemoghon daba tonowen tilooŋ di maau, ve tighur ŋgeu tonenen inim kinik. Ghoro ye imundig ve imuul ila pa tau ndug toni. Ila peria, ve ipoi mbesooŋa toni tinim. Leso tivotia uraat todi, ve ye iwatag: Yaam to muuŋ ireii padi, tiraukol pani ve tigham piiz paam izala pogho? \p \v 16 “Mbesooŋa to inim ivot muuŋ, ipaes pani ighaze: ‘Tiina tiou, yaam tiom mina eez to ughami inim nimag, naraukol pani le ivot irau saaŋgul.’ \p \v 17 “Tiina toni ilooŋ saveeŋ toni, ve ipaiti ighaze: ‘Iya! Yom uraata poiawaat! Pasa, yom utaghon ŋgar tiou ve uŋgin poian uraat ŋgiira to naghuri ilat nimam. Tovenen you pale naghur ghom pa uŋgin ndug tintina saaŋgul.’ \rq Mt 24:45-47; Lu 16:10; 1Kor 4:2 \rq* \p \v 18 “Ghoro mbesooŋa ite inim ru, ana inim ve ipaes pani ighaze: ‘Tiina tiou, yaam tiom mina eez to ughami inim nimag, naraukol pani le ivot irau liim.’ \p \v 19 “Tiina toni isaav pani ighaze: ‘You pale naghur ghom pa uŋgin ndug tintina liim.’ \p \v 20 “Ghoro mbesooŋa toni ite inim tol pani, ana inim ivot toni, ve ipaes pani ighaze: ‘Tiina, yaam tiom mina eez, tau tonene. You nanduni pa uli pida, ve naŋgooza inepneep. \v 21 Pasa, you namatughez payom. Yom ughamgham ariaŋa pa tamtoghon. Irau lolom isamin di rita maau. Ve unepneep ila ndiran pida nimadi. Pasa, mbeb to tamtoghon pida tighuri ineep, yom ughami inim lem. Ve taum uvazog aniiŋ maau. Eemoghon sawa to ndouŋ aniiŋ, yom uyouyou sorokini inim am.’ \p \v 22 “Tiina toni ilooŋ saveeŋ tonene, ve isaav ila mata ighaze: ‘Yom mbesooŋa samia eez! Saveeŋ to ivot ila taum avom, tauto pale inim pughu pa naghur atia iŋarua ghom. Yom ughaze you naghamgham ariaŋa pa tamtoghon. Irau lolog isamin di rita maau. Ve ughaze nanepneep ila ndiran pida nimadi. Pasa, mbeb to tamtoghon pida tighuri ineep, you naghami inim leg. Ve taug navazog aniiŋ maau. Eemoghon sawa to ndouŋ aniiŋ, you nayouyou sorokini inim ag. \v 23 Ighaze tovene, pughu vena to yom ughur yaam tiou ilooŋ ila ruum to yaam maau? Inimale ugham tovene, tone sawa to namuul nanim navot, nagham yaam tiou anoŋa toman avua ris izala pogho.’ \p \v 24 “Ghoro tiina toni isaav pa ndiran pida to tiyoon tigharaui ighaze: ‘Yaam to ŋgeu tonene ikisi, asadi ila nima, ve aghami ila to ita ite to ikis yaam mina saaŋgul.’ \p \v 25 “Yes tipamuul aliŋa tighaze: ‘Wai tiina, ye ikis yaam saaŋgul wa.’ \p \v 26 “Eemoghon kinik isaav padi ighaze: ‘Maau. You nasaav payam: Tamtoghon tisob to ledi mbeb ve tigham uraata, nene pale tigham ledi pida muul izala pogho. Eemoghon ighaze tamtoghon eta le mbeb ŋgiira moghon, ve igham uraata maau, nene pale tigham mulin mbeb tonenen, ve ye ineep sorok. \rq Mt 13:12; Mk 4:25; Lu 8:18 \rq* \m \v 27 Yo, yes to tighur koi payou, ve lolodi pa taneep ila sambag maau, yam agham di tinim, ve arab di tisob timatmaat ila matag.’” \s1 Yesu izala pa Yerusalem \r (Mt 21:1-11; Mk 11:1-11; Yo 12:12-19) \p \v 28 Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ tonenen le isob, ghoro ipamundigin laghooŋ toni muul. Ye imuuŋ, ve taghoniiŋa toni titaghoni ve yesŋa tilaagh taghon ataam tila tighaze tizala pa Yerusalem. \v 29 Tila tivot ndug ru, Betpage ve Betania, to tineep ila lolooz Oliv dige, ghoro Yesu imbaaŋ taghoniiŋa toni ru ighaze: \v 30 “Yamru amuuŋ azala ndug tonowen. Ala avot, pale aghita esele paghu eez to timbiti iyondyood. Ŋgeu eta mbole izala pogho pa eta sone. Apoola, ve aghami izi inim sualen. \v 31 Ighaze tamtoghon eta ighason gham ighaze: ‘Pughu vena to yamru apool esele tonenen?’ ghoro asaav pani tovene: ‘Tiina tiei le uraat pani.’” \p \v 32 Tovenen mbaŋooŋa toni ru tonowen tila ve tighita mbeb tisob tivot titaghon Yesu aliŋa. \v 33 Sawa to tighaze tipool waar pa esele, taudi tighita di, ve tighason di tighaze: “Yamru apoola pasa?” \p \v 34 Yesuru tipamuul aliŋadi tighaze: “Tiina tiei le uraat pani.” \p \v 35 Ghoro tigham esele tonowen, ve timuul tizila to Yesu. Tila tivot toni, ve tiduduum nonogiiŋa todi to moŋeŋaaŋ tizi, tizavar di tizala esele pogho, ghoro Yesu izala mbole izi. \v 36 Tovenen ye ineep izala esele pogho, ve itaghon ataam ila. Yes to tilaagh toman di ne paam, tizavar nonogiiŋa todi to moŋeŋaaŋ taghon ataam pa tipakuri. \p \v 37 Tilaagh titaghon ataam tila, le tivot lolooz Oliv daba, ghoro tindarir muul tizila. Sawa tonenen, taghoniiŋa toni to tilaghlaagh tomani tisob timundig ve tipait Maaron iza toman aliŋadi tiina. Pasa, lolodi poia kat pa mbeb gharatooŋadi tintina naol to tighita di. Tipaiti ve timboob tovene: \b \q1 \v 38 “Ŋgeu tonene, ye kinik to inim pa Ŋgeu Tiina iza. Poia to Maaron pale iza toni, ve ipaloti! \rq Mbo 118:26 \rq* \q2 Aazne, ŋgar luuma ivot, ve koi ineep ila itiŋa Maaron to sambam sosood muul maau. \q2 Tapait Maaron to ineep sala le sala kat ne iza pa tapiri ve poia toni.” \rq Lu 2:14; Ro 5:1; Ep 2:14 \rq* \p \v 39 Ndiran tutuuŋa pida tilaagh toman ival tiina tonenen paam. Tilooŋ saveeŋ tonene, ve tisaav pa Yesu tighaze: “Patoŋaaŋ, usaav pa taghoniiŋa tiom neneeŋadi!” \p \v 40 Eemoghon Yesu ipamuul aliŋadi ighaze: “You nasaav payam: Ighaze ndiran tonene neneeŋadi, nene pale yaam timundig ve tipait Maaron toman aliŋadi tiina.” \rq Hab 2:11 \rq* \s1 Yesu itaŋ pa Yerusalem \p \v 41-42 Yesu ilaagh ila le igharau Yerusalem, ghoro mata izala pa ndug, ve itaŋ pani. Ve isaav ighaze: “O ndug Yerusalem, naghaze aazne yom ughilaal ataam to yamŋa Maaron alup gham anim ee moghon ve luuma toni iza tiom, ghoro poia. Eemoghon ataam tonenen ighazooŋ payom sone. \rq Ro 11:8 \rq* \m \v 43 Tovenen sawa eta pale ivot, ghoro koiamŋa tinim tiluvut ghom, ve tindou taan ila didiiŋ ariaŋa to iluvut ndug tiom dige inim ndeet padi. Leso titaghoni, ve tilooŋ tilat ndug tiom lolo. Ve lem ataam eta to ughau padi maau. \v 44 Tovenen yes pale tirab ghom toman ndinatum, ve tireu mbirisan ndug tiom. Irau tipul yaam eta ineep izala yaam ite pogho maau. Pasa, sawa to Maaron inim pa iuul ghom, yom ughilaala maau.” \rq Mika 3:12; Lu 21:6 \rq* \s1 Yesu izurun tamtoghon tighau pa Rumai Tiina \r (Mt 21:12-17; Mk 11:15-19; Yo 2:13-22) \p \v 45 Yesu ilooŋ ila sirsiir to Rumai Tiina lolo, ve ireu yes to tirauraukol izi tonowe, ve izurun di tighau tivot tila pumuri. \v 46 Ve isaav padi ighaze: “Maaron aliŋa to timbooda, isaav ighaze: ‘Rumai tiou, nene suŋuuŋ ina.’ Eemoghon yam aghami inim ndug to yubyubŋa tiyoŋyooŋ ila!”\f + \fr 19:46 \ft Yes Israela tigholgholia mbeb naol to popoiadi pa watooŋrau ne ila Rumai Tiina nagho. Yesu iyaan di pasa, yes tighur mbeb atiadi izala kat. Ve mbeb ite. Ye ighita ighaze Rumai to Maaron, nene ndug to gholgholiiŋ maau. \f* \rq Is 56:7; Yer 7:11 \rq* \p \v 47 Sawa tonenen ve ila, Yesu ate izi maau. Ndag to naol, ye inepneep izi Rumai Tiina nagho, ve ipatoot tamtoghon pa Maaron aliŋa. Tovenen yes daba to watooŋrau toman yes ŋgara to tutuuŋ ve yes pooza tikaal ataam pa tirabi imaat. \v 48 Eemoghon ledi ataam maau. Pasa, moghon moghon ival tiina tinepneep tomani tighaze le tiloŋlooŋ saveeŋ toni. \c 20 \s1 Yes daba tighason Yesu pa sei to ighuri pa uraat toni \r (Mt 21:23-27; Mk 11:27-33) \p \v 1 Sawa eez, Yesu ipatoot tamtoghon pa Maaron aliŋa ila Rumai Tiina nagho, ve ivotia varu poia padi. Tovenen yes daba to watooŋrau, toman ŋgara pida to tutuuŋ ve pooza pida tilup di ve tila tivot toni, \v 2 ve tighasoni tighaze: “Laak, usaav ghazooŋa payei. Uraat to ughamghami ne, yom izam pani vena? Ve sei kat to ighur ghom pa uraat tonene?” \rq Yo 2:18; Mbaŋ 4:7 \rq* \p \v 3 Yesu ipamuul aliŋadi ighaze: “Ghasoniiŋ tiam poia. Eemoghon you leg ghasoniiŋ eez payam paam. \v 4 Yo, asaav payou. Yoan to muuŋ irurughuuz tamtoghon, uraat toni pughu vena? Ye itaghon ŋgar to ndug sambam, ma itaghon ŋgar to tamtoghon?” \p \v 5 Yes tipamuul aliŋa rikia maau. Tiwasavon di tighaze: “Wai, pale tasaav vena? Ighaze tasaav taghaze: ‘Yoan itaghon ŋgar to ndug sambam,’ ye pale isaav pait: ‘Ighaze venen, pughu vena to yam aghur ila saveeŋ toni maau?’ \v 6 Ve ighaze tasaav taghaze: ‘Yoan itaghon ŋgar to tamtoghon,’ nene pale ival tiina tonene tisob timundig ve tirab ghiit pa yaam. Pasa, yes tighur ila ariaŋa tighaze: Yoan, ye propet to Maaron.” \rq Mt 14:5; Lu 7:26 \rq* \p \v 7 Tovenen yes tisaav pa Yesu tighaze tikankaan pa Yoan uraat toni pughu. \v 8 Tauto Yesu ana isaav padi: “Ighaze venen, you paam, irau napamuul ghasoniiŋ tiam, ve navotia pughu to you izag pa uraat tiou tonene ne maau.” \s1 Saveeŋ palelaaŋ to uraata samsamiadi to tiŋgin uum vaen \r (Mt 21:33-46; Mk 12:1-12) \p \v 9 Ghoro Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ tonene pa ival tiina ighaze: \p “Sawa eez, ŋgeu eez igharaat taan toni, ve ivazog vaen ila.\f + \fr 20:9 \ft Paesiiŋ to saveeŋ waaro tonene ineep ila Mt 21:33. \f* \m Ghoro ipul uum vaen toni ila uraata pida nimadi. Leso tigham uraat pani, ve sawa to youŋ vaen anoŋa, ghoro tivalagi, ve pida inim vaen tau a, ve pida inim yes adi. Ye igharaat saveeŋ toman di le isob, ghoro imundig, ipul ndug toni, ve ila ineep mala izi ndug ite. \rq Mbo 80:8+; Is 5:1+ \rq* \m \v 10 Ineep tonowe le sawa to youŋ vaen anoŋa ivot, ghoro imbaaŋ mbesooŋa toni eez ila to yes uraata tonowen. Leso iŋgig di, ve igham vaen anoŋa pida to tighuri pa uum tau. Eemoghon sawa to mbesooŋa tonowen ila peria todi, yes timundig ve tirabi, ve tizuruni toman nima ŋginiŋa, ve imuul ila. \v 11 Tovenen uum tau imbaaŋ mbesooŋa toni ite ila. Eemoghon ye paam, tirabi, tipamayaŋini, ve tizuruni toman nima ŋginiŋa, ve imuul ila. \v 12 Ghoro uum tau imbaaŋ mbesooŋa toni ite inim tol pani ana ila. Ye paam, tirab katini le ighun siŋ, ve tizuruni imuul ila. \p \v 13 “Muri ghoro, uum tau isaav ighaze: ‘Wai, nene pale nagham vena? You pale nambaaŋ taug natug to lolog pani kat ne ila. Ighaze ye ila, avaat pale tiroron pani, ve tilooŋ aliŋa.’ \p \v 14 “Tovenen imbaaŋ tau natu ila. Eemoghon sawa to uraata tonenen tighita natu ilaghlaagh saguan iŋarua di inim, tiwasavon di tighaze: ‘Ou, aghita! Nowe tiina toit natu, tauto ilaagh inim we. Muri, ye pale igham uum tonene toman mbeb tisob to tama. Tala tarabi imaat. Leso tagham mbeb naol tonene tinim leed.’ \v 15 Tovenen tila tikisi, tiweua ivot ila saguan pa uum vaen, ve tirabi imaat.” \rq Hib 13:12 \rq* \p Yesu isavia saveeŋ tonene le isob, ghoro ighason di ighaze: “Yam agham ŋgar vena? Pale uum vaen tau igham vena pa yes uraata tonowen? \v 16 Ye pale inim, ve irab di tisob timatmaat, ve ighur uum vaen toni ila ndiran pida nimadi, leso tiŋgin poiani.” \p Ival tiina tilooŋ saveeŋ tonene, ve tisaav tighaze: “Wai, usaav vene malep!” \rq Mbaŋ 13:46, 28:28 \rq* \p \v 17 Yesu mata ila padi, ve isaav ighaze: “Nene pale vena pa Maaron aliŋa waaro eez to timbooda? Isaav ighaze: \q2 ‘Yaam to yes to reiŋ ruum matadi velegini ve tipiyaava ilale, tauto inim pughu pa ruum ve ipaloti. Leso ruum iyoon ariaŋa izala pogho.’ \rq Mbo 118:22 \rq* \m \v 18 Tamtoghon tisob to ighaze titap ve tirab taudi izala yaam tonowen, nene pale tuadi ipolpol. Ve ighaze yaam tonenen itap izala tamtoghon eta pogho, nene pale imbiriis le ŋeneŋ ŋeneŋia.” \rq Is 8:14+; Dan 2:34+ \rq* \p \v 19 Ŋgara pida to tutuuŋ, toman yes daba to watooŋrau tighilaal tighaze Yesu isavia saveeŋ tonene iŋarua di. Tovenen tighaze tikisi pataghaaŋ. Eemoghon timatughez pa ival tiina, tauto tipuli ineep. \s1 Ghasoniiŋ to piyavooŋ takes ila pa kinik tiina to Rom \r (Mt 22:15-22; Mk 12:13-17) \p \v 20 Yes daba to watooŋrau toman ndiran tutuuŋa tonenen matadi ilala pa Yesu. Tauto timbaaŋ ndiran pida, leso tindaŋgati. Ndiran tonowen titoom tighaze lolodi pa taghoniiŋ ŋgar deŋia, ve tighaze tilooŋ Yesu saveeŋ toni. Eemoghon maau. Yes tila pa titombaana pa savsaveeŋ. Ighaze ipiyaav saveeŋ sosori eta, ghoro inim pughu pa tikisi, ve tighuri ila gavana to Rom nima. \v 21 Tovenen tila tivot to Yesu, ve tigham saveeŋ ŋgoreeŋ pani tighaze: “Patoŋaaŋ, yei niwatag: Saveeŋ tiom toman ŋgar isob to yom upatoot tamtoghon pani, nene deŋia moghon. Ve ighaze tamtoghon izadi tintina, ma ledi izadi maau, yom ugham ŋgar pa mbeb tovene maau. Usasavia ŋgar raraate moghon pa tamtoghon tisob, ve usavsaav ghazooŋa ila matadi. Ve ighaze upatoot tamtoghon pa ataam to Maaron, saveeŋ tiom isob, nene onoon moghon. \v 22 Tovenen usaav ghazooŋa payei. Ighaze iit Yuda tapiyaav takes ila pa kinik tiina to Rom, pale deŋia pa tutuuŋ toit, ma maau?” \p \v 23 Eemoghon Yesu iwatag kaarom todi wa. Tovenen isaav padi ighaze: \v 24 “Yaam to tapiyaava pa takes ne, apatooŋ eta ve naghita. Laak, sei anunu ve iza tonene?” \p Yes tipamuul ghasoniiŋ toni tighaze: “Nanan kinik tiina to Rom.” \p \v 25 Yesu isaav padi muul ighaze: “Tau tonene. Ighaze mbeb to kinik tiina to Rom, ghoro aghami imuul ila to tau. Ve mbeb to Maaron, yam apamuula ila to Maaron.”\f + \fr 20:25 \ft Paesiiŋ to saveeŋ waaro tonene ineep ila Mt 22:21. \f* \rq Mbnp 1:27; Ro 13:7; 1Pe 2:17 \rq* \m \v 26 Tovenen yes titoova pa titombaana pa savsaveeŋ, leso ipiyaav saveeŋ sosori eta ila ival tiina matadi. Eemoghon tiraua maau. Tilooŋ saveeŋ toni tonene, le ruŋadi iza pani ve neneeŋadi. \s1 Ghasoniiŋ pa mundigiiŋ to yes mateeŋa \r (Mt 22:23-33; Mk 12:18-27) \p \v 27 Yes Sadusi tisavsaav tighaze mateeŋa irau timundig maau. Tovenen Sadusi pida tila to Yesu, ve tighasoni tighaze: \rq Mbaŋ 23:8 \rq* \p \v 28 “Patoŋaaŋ, muuŋ Mose imbood tutuuŋ pait tovene: Ighaze ŋgeu eta ivai, ve yesuru azuwa ledi natudi eta maau, ve tamoot imaat, nene tazi eta irau ivai naar toni. Leso liva ipoop, ve natudi tonenen igham tama olman to imaat ne ina, ve iyoon pa mbeb toni. \rq Lo 25:5 \rq* \p \v 29 “Laak, sawa eez, toŋvetaz liim ve ru tinepneep. Ŋgeu aidaba ivai, eemoghon le natu maau, ve imaat. \v 30 Tovenen tazi to itaghoni, ye igham naar tonowen ve ivaii. Eemoghon tazi tonowen paam, le natu maau, ve imaat. \v 31 Ghoro tazidi ite to inim tol padi, ana igham naar tonenen ve ivaii. Tighamgham tovene, le yes liim ve ru tivai liva ee moghon tonenen, ve tisob timaat. Ve ledi ndinatudi maau. \v 32 Muri ghoro, naar tonenen paam, ana imaat. \v 33 Laak, sawa to Mboŋ Muri, ve Maaron ighaze ipamundigin yes mateeŋa, nene pale liva tonowen inim sei kat azuwa? Pasa, yes liim ve ru, to tisob tivaii.” \p \v 34 Yesu ipamuul aliŋadi ighaze: “Tamtoghon to sawa tonene tivaivai. \v 35-36 Eemoghon sawa paghu to pale ivot muri, yes to Maaron ighita di ighaze yes popoiadi irau to ipamundigin di pa mateeŋ, nene pale tivai muul maau. Pasa, irau timaat muul maau. Nepooŋ todi pale inimale yes aŋela. Ndiran tovene, mundigiiŋ todi pale ipatooŋ di ighaze yes tinim Maaron ndinatu. \rq 1Kor 15:42+ \rq* \m \v 37 Ve mundigiiŋ to yes mateeŋa, nene Mose paam ivotia saveeŋa alok wa. Pasa, sawa to Maaron ivot toni inimale yab ighanghan ila ai kainaŋen duba, ye iwaat Ŋgeu Tiina ighaze ye Maaron to Abaram, Maaron to Isak, ve Maaron to Yakop.\f + \fr 20:37 \ft Paesiiŋ to saveeŋ waaro tonene ineep ila Mt 22:32. \f* \rq Igham 3:6 \rq* \m \v 38 Maaron, ye Maaron to yes mateeŋa maau. Ye Maaron to yes to tineep matadi iyaryaar. Ve ye tau to inim pughu pa nepooŋ to tamtoghon tisob.” \rq Mbnp 2:7; Yo 1:3-4; Ro 14:8+; 1Kor 8:6 \rq* \p \v 39 Ndiran ŋgara pida to tutuuŋ tilooŋ saveeŋ toni tonene, ve tisaav pani tighaze: “Patoŋaaŋ, saveeŋ tiom deŋia moghon.” \p \v 40 Tovenen sawa tonenen ve ila, tamtoghon tighason Yesu pa mbeb eta muul maau. Pasa, timatughez pa saveeŋ toni. \s1 Ighaze Mesia ivot ila siŋ to kinik David, pale iza irau ilib pa David vena? \r (Mt 22:41-46; Mk 12:35-37) \p \v 41 Ghoro Yesu ana ighason di ighaze: “Pughu vena to tighaze Mesia pale ivot ila siŋ to kinik David? \v 42 Pasa muuŋ, David imbood saveeŋ ila rau to Mbouŋ To Suŋuuŋ ighaze: \q2 ‘Maaron isaav pa Tiina tiou ighaze: “Unum mbolem izi ila pa nimag waan, \q2 \v 43 le irau natatan koiamŋa, ve tapiridi isob kat, ve uvazag di ila aghem samba.” ’ \rq Mbo 110:1; Mbaŋ 2:34+; Hib 1:13 \rq* \m \v 44 Aghita. David tau iwaat Mesia ighaze ‘tiina toni.’ Eemoghon Mesia, ye siŋ to David. Mbeb tonene, ŋgara vena?”\f + \fr 20:44 \ft Paesiiŋ to saveeŋ waaro tonene ineep ila Mt 22:45. \f* \s1 Yesu iveivei pa tamtoghon pa ŋgar pakuruuŋ to yes ŋgara to tutuuŋ \r (Mt 23:1-36; Mk 12:38-40; Yo 11:37-54) \p \v 45 Ival tiina tinepneep, ve tilooŋ Yesu isaav pa taghoniiŋa toni ighaze: \v 46 “Apatum gham pa yes ŋgara to tutuuŋ. Yes tighaze tindud di pa nonogiiŋa mamala, ve tilaagh taghon maran ate. Leso tamtoghon tighita di ve tisavia saveeŋ popoia pa tipakur di. Ve ighaze tilooŋ tila rumai, ma tila pa ghanghaniiŋ, nene tighaze le tineep ila watiiŋ popoiadi to tighur di pa yes to izadi tintina. \v 47 Yes tiwatombanon ndinaara ve tigham ruum todi toman mbeb todi to naol ne tinim ledi. Ve tiyotyoot suŋuuŋ todi le mala kat. Leso tamtoghon tighita di tighaze yes ndiran patabuaŋa. Tovenen atia to pale iza todi, nene tiina le tiina kat.” \c 21 \s1 Paitooŋ to naar eez \r (Mk 12:41-44) \p \v 1 Yesu inepneep izi Rumai Tiina nagho igharau ndug to tamtoghon tighurghur paitooŋ todi ila, ve ighita mbaliiŋ taudi pida tila ve tighur paitooŋ todi. \v 2 Ghoro ighita liva mbolaaŋa eez, ye naar, ana ila ighur yaam kaviaaŋa gegegeu ru tila. \v 3 Yesu ighita mbeb tonenen, ve isaav ighaze: “You nasaav payam kat. Naar tonowen, ye liva mbolaaŋa. Eemoghon yaam to ye ighuri we, nene ilib pa yaam to tamtoghon tisob tighuri. \v 4 Pasa, yes tisob ledi yaam tiina inepneep, ve tighur ŋgiira moghon. Ve naar tonowen, mbolaaŋ ighami. Eemoghon yaam toni ris to iŋgini pa nepooŋ toni, tauto ighuri isob ila.” \rq 2Kor 8:1,12 \rq* \s1 Yesu isaav pa rewaaŋ Rumai Tiina to Maaron \r (Mt 24:1-2; Mk 13:1-2) \p \v 5 Tamtoghon pida tipait Rumai Tiina tighaze: “Aighat, rumai poia eez ne! Tipambooda pa yaam paghunadi naol naol toman mbeb popoia to tamtoghon tighur di pa Maaron, le paghuna kat.” \p \v 6 Eemoghon Yesu isaav padi ighaze: “Alooŋ. Mbeb to aazne yam aghita di ne, sawa eta pale ivot, ghoro tireu mbirisan di tisob tizi. Irau tipul yaam eta ineep izala yaam ite pogho muul maau.” \rq Lu 19:44 \rq* \s1 Pataŋani naol pale tivot \r (Mt 24:3-14; Mk 13:3-13) \p \v 7 Tovenen tighason Yesu tighaze: “Patoŋaaŋ, saveeŋ to yom usavia pa rewaaŋ Rumai Tiina, pale ŋeez o mbeb tonenen ivot? Ve sa mbeb pale inim ghilalooŋ pani?” \p \v 8 Yesu isaav padi ighaze: “Apatum gham. Pa vene, tamtoghon tiweu gham ve apul ataam tiou. Pasa, muri, tamtoghon naol pale tinim ve tiwaat sorokin izag tighaze: ‘Ŋgeu to yam asasaŋani, nene you taug tonene.’ Ve yes pale tisaav payam tighaze: ‘Taan sawa, nene inim igharau wa.’ Eemoghon yam ataghon di malep. \rq 2Tes 2:1+; 1Yo 4:1 \rq* \m \v 9 Ve ighaze alooŋ malmal tintina varudi, ma alooŋ tighaze tamtoghon tipamundigin malmal pa taudi ila ndug lolo, yam amatughez ve asaŋeeŋ malep. Pasa, mbeb tovene pale tivot itaghon Maaron ŋgar toni. Eemoghon taan sawa, nene sone.” \p \v 10 Yesu isaav muul ighaze: “Ndug tintina pale tigham malmal toman ndug tintina pida, ve kinik pida pale tigham malmal toman kinik to ndug pida. \rq Syg 6:3+ \rq* \m \v 11 Yoŋgyoog tintina pale titok taan, ve pitool toman moroghooŋ samsamia tivot izi ndug pida ve tiwaghamun tamtoghon. Mbeb tintina pale tivot ila sambam paroŋania tinim ghilalooŋ pa tamtoghon. Ve mbeb pida paam pale tivot. Tovenen matughezaaŋ tiina kat pale igham tamtoghon. \rq Yoel 2:31; Syg 6:12+ \rq* \s1 Tamtoghon pale tighur pataŋani pa yes to titaghon Yesu \p \v 12 “Eemoghon mbeb naol tonowen pale tivot sone, ve yes to tighur koi payou ne tikis gham, ve tighur pataŋani naol payam. Yes Yuda pale tipayoon gham ilooŋ ila rumai todi, ve tighur gham alooŋ ala ruum to yabyabuuŋ. \rq Mbaŋ 4:1+, 5:17+, 22:30+ \rq* \m Ve tamtoghon pale tipayoon gham ila yes daba to taan ve kinik matadi paam. Pasa, yam avotia you izag ve ataghon ghou. \rq Mbaŋ 16:19+, 25:23+ \rq* \m \v 13 Mbeb to ivot payam pa sawa tonenen, nene pale inim ataam payam pa avotia varug padi ve apariaaŋ saveeŋ tiou. \rq Mbaŋ 22:1+, 24:10+, 26:1+ \rq* \m \v 14 Tovenen agharaat ŋgar tiam pataghaaŋ: Ighaze tikis gham, lolomim imbumbu ve akaal ŋgar ve savsaveeŋ pa ambotoon taumim malep. \rq Mt 10:19+; Lu 12:11+ \rq* \m \v 15 Pasa, you taug pale nagham lemim ŋgar poia ve napatooŋ gham leso awatag sa saveeŋ to pale asavia. Tovenen saveeŋ to ivot ila avomim, koiamimŋa pale irau tizoora, ma titatani ne maau. \rq Mk 13:11; Mbaŋ 6:10 \rq* \m \v 16 Sawa tonenen, nditamamim toman nditinamim, toŋvetaz tiam, siŋ tiam, ve nditamim, yes paam pale tighur gham ila koiamimŋa nimadi, ve tirab tamtoghon tiam pida timatmaat. \rq Mbaŋ 7:59, 12:2 \rq* \m \v 17 Tamtoghon tisob pale tighur koi payam pasa, yam avotia you izag ve ataghon ghou. \rq Mt 10:22; Yo 15:18+ \rq* \m \v 18 Eemoghon amatughez malep. Pasa, Maaron tau pale mata payam ve iŋgin gham aneep pooi. Tovenen dabamim raua eta irau ilale maau. \rq Mt 10:30; Lu 12:7 \rq* \m \v 19 Tovenen ayoon ariaŋa, ve akis ghurla tiam tuŋia. Leso Maaron igham mulin gham, ve aneep matamim iyaryaar le alok.” \rq Hib 10:36; Syg 2:7 \rq* \s1 Pataŋani tiina kat pale ivot pa Yerusalem \r (Mt 24:15-21; Mk 13:14-19) \p \v 20 Yesu isaav muul ighaze: “Muri, yam pale aghita ndaaba katindi tinim tiyoon tiluvut Yerusalem. Mbeb tonenen ighaze ivot, nene yam awatag: Sawa to tireu Yerusalem, ve Yerusalem tamtoghona tipuli ineeple, nene inim igharau wa. \v 21 Ighaze mbeb tonenen ivot, tamtoghon to tineep izi taan suruvu to Yudea, yes irau tighau rikia moghon, ve tighau tizala pa lolooz. Ve yes to tineep Yerusalem lolo, tipuli ve tighau tila. Ve yes to tineep Yerusalem dige ne paam, irau tilooŋ tila Yerusalem muul maau. Tighau malmalidi moghon tila. \v 22 Pasa sawa tonenen, Maaron pale iyat sosor to yes Yuda itaghon aliŋa isob to timbooda. \rq Yer 5:29; Dan 9:26+; Hos 9:7 \rq* \m \v 23 Sawa tonenen ighaze ivot, ndiliva to apodi, ve yes payamyamŋa, tikaria taudi wa. Pasa, tipataŋan pa ghaoŋ. Sawa tonenen, mbalmbali to Maaron pale iza to taan tonene tamtoghona, ve pataŋani tiina kat igham di. \rq 1Kor 7:26 \rq* \m \v 24 Tamtoghon pida, pale timbut di pa buza ve timaat. Ve pida, koiadi pale tiyou di tila tineep irau ndug ndug. Ve ndug ndug to Yuda maau ne, pale tigham Yerusalem inim ledi, ve tineep pani ve tiŋgini le irau sawa to Maaron ighuri padi ne isob, ghoro tipuli. \rq Mbo 79:1; Lu 20:16; Syg 11:2 \rq* \s1 Mulaaŋ to Tamtoghon Natu \r (Mt 24:29-31; Mk 13:24-27) \p \v 25 “Muri pale mbeb pida tivot pa ndag, kaiyo, ve pitum tinim ghilalooŋ pa tamtoghon, ve pataŋani tintina pale tivot izi taan. Te pale isami, ve ipei dibom toman avolutu tiina kat. Tovenen tamtoghon ŋgar todi pale iwaghamgham, ve tisaŋeeŋ. \rq 2Pe 3:10+; Syg 6:12+ \rq* \m \v 26 Ve Maaron pale iwatokin mbeb pida to sambam paroŋania to tapiridi tintina, le tirur. Tovenen tamtoghon pale lolodi imbumbu, ve matughezaaŋ tiina igham di le tapiridi isob. Pasa, tighilaal tighaze mala maau pale pataŋani tiina kat ivot izi taan. \v 27 Ghoro tamtoghon matadi izala, le tighita Tamtoghon Natu ineep ila yaghur tae lolo, ve izi inim toman tapiri ve ŋguruba tiina kat. \rq Dan 7:13; Mt 26:64; 1Tes 4:16+ \rq* \m \v 28 Ighaze yam aghita mbeb pida tonenen tivotvot, ayoon tuŋia toman lolomim poia, ve aghur matamim. Pasa, sawa to Maaron igham mulin gham pa pataŋani tiam, nene inim igharau wa.” \s1 Saveeŋ palelaaŋ to ai fik \r (Mt 24:32-35; Mk 13:28-31) \p \v 29 Ghoro Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ tonene padi ighaze: “Matamim ila pa ai fik ve ai pida paam, ve agham ŋgar padi. \v 30 Ighaze aghita sududu papaghu tipeet tiza, ghoro aghilaal aghaze sawa to ndag ighaze ivot. \v 31 Mbeb to you nasavia di payam ne, ŋgara raraate moghon. Ighaze aghita mbeb naol tonenen tivotvot, ghoro awatag aghaze: Sawa to Maaron ipatooŋ pooz toni toman tapiri ivot ighazooŋ, nene inim igharau wa. \p \v 32 “Onoon kat, you nasaav payam: Yes to sawa tonene pale timaat sone, ve tighita mbeb tonenen tisob tivotaar. \v 33 Sambam paroŋania ve taan pale tilaledi. Eemoghon saveeŋ tiou waaro eta irau ilale ne maau.” \rq Mbo 119:89; Is 40:8; Mt 5:18; 1Pe 1:25 \rq* \s1 Tapamaat ariaŋa \p \v 34 Yesu isaav muul ighaze: “Apatum gham ve apamaat ariaŋa. Pa vene, apul taumim pa ŋgar soroksorok inimale ghanghaniiŋ ve ghunghunuuŋ, ve agham ŋgar naol pa nepooŋamim to taan. Ghoro itatan ghurla tiam, ve sawa to Tamtoghon Natu imuul inim, ye pale ikarmotin gham inimale liis iliis gham. \rq Ro 13:11+; 1Tes 5:2+; 2Pe 3:10-14; Syg 16:15 \rq* \m \v 35 Pasa, sawa tonenen, pale ivot pa tamtoghon tisob to tineep izi taan. Eta irau ighau pani maau. \v 36 Tovenen apamaat ariaŋa irau sawa isob, ve asuŋ Maaron pa ipalot gham. Leso ayoon ariaŋa pa badooŋ pataŋani naol tonenen, ve sawa to ayoon ila Tamtoghon Natu mata, amatughez maau, ve ayoon toman tinimim iza.” \rq 1Yo 2:28 \rq* \p \v 37 Ndag to naol ne, Yesu ipatoot tamtoghon pa Maaron aliŋa ila Rumai Tiina nagho. Ve rabrab, imuul izala pa lolooz Oliv, ve ineep tonowe pa mboŋ. \v 38 Tovenen mboŋmaagh to naol ne, ndoromaaŋa kat ve tamtoghon tisob tilala Rumai Tiina, leso tilooŋ Yesu saveeŋ toni. \c 22 \s1 Yes daba to Yuda tikaal ataam pa tirab Yesu imaat \r (Mt 26:1-5; Mk 14:1-2; Yo 11:45-53) \p \v 1 Sawa to lupuuŋ tiina to yes Yuda to tilup di pa suŋuuŋ ve tighan mberet to le yis maau, nene inim igharau wa. Sawa tonenen, tiwaata tighaze ‘Pasova.’ \rq Igham 12:15+ \rq* \m \v 2 Yes daba to watooŋrau toman yes ŋgara to tutuuŋ timatughez pa ival tiina to titaghon Yesu. Tighaze pale tipamundigin malmal ma venen. Tovenen tikaal ataam pa tikis Yesu ve tirabi imaat. \rq Mbo 2:2; Mbaŋ 4:27 \rq* \s1 Yudas isaav ighaze ye pale ighur Yesu ila koia nimadi \r (Mt 26:14-16; Mk 14:10-11) \p \v 3 Sawa tonenen, Sadan izeev Yudas Iskariot. Taghoniiŋa to Yesu saaŋgul ve ru, ye todi eez. \v 4 Tovenen ye ila to yes daba to watooŋrau ve ŋginiiŋa to Rumai Tiina, ve yesŋa tiwasavon di pa sa ataam to pale ye ighur Yesu ila nimadi. \v 5 Yes tilooŋ saveeŋ toni le lolodi poia kat, ve yesŋa timbua saveeŋ tighaze pale tigham le yaam pida. \v 6 Yudas iyok pa saveeŋ todi, ve ila isasaŋan. Ighaze sawa poia eta ivot, ve ival tiina tineep toman Yesu maau, ghoro ighuri ila nimadi. \s1 Taghoniiŋa to Yesu tila tigharaat aniiŋ to Pasova \r (Mt 26:17-19; Mk 14:12-16; Yo 13:21-30) \p \v 7 Tinepneep le sawa to lupuuŋ tiina to ghaniiŋ mberet to le yis maau ne ivot. Ndag tonenen, nene sawa to tirab sipsip ndinatu pa ghanghaniiŋ to Pasova itaghon tutuuŋ to Maaron. \rq Igham 12:18+ \rq* \m \v 8 Tovenen Yesu imbaaŋ Petrus yesuru Yoan ighaze: “Yamru amuuŋ ala ve agharaat aad aniiŋ to Pasova. Leso rabrab, tala talup ghiit ve taghanghan.” \p \v 9 Yesuru tighasoni tighaze: “Yom ughaze nila nigharaata izi sine?” \p \v 10 Yesu ipamuul aliŋadi ighaze: “Yamru alooŋ ala ndug tiina Yerusalem, ghoro aghita ŋgeu eez imbaad ya ila uur, ve ilaagh iŋarua gham ilat. Matamim kisini ve ataghoni. Ruum sine to ighaze ye ilooŋ ila, yamru ataghoni alooŋ ala. \v 11 Ve asaav pa ruum tonowen tau aghaze: ‘Patoŋaaŋ toit ighason ghom ighaze: Ruum suruvu to yom ughuri pa yes loomba, ineep sine? Pasa, ye ighaze yesŋa taghoniiŋa toni tilup di sualen pa ghanghaniiŋ to Pasova.’ \v 12 Ŋgeu tonenen pale ipatooŋ ruum suruvu tiina eez payam. Ineep sala. Ndug to nepooŋ ve ghanghaniiŋ, nene tigharaata wa. Yamru agharaat aad aniiŋ tonowe.” \p \v 13 Yesu isavsaav padi le isob, ghoro yesuru tipuli, ve tilooŋ tila Yerusalem, ve tighita mbeb tisob tivot itaghon Yesu aliŋa. Tovenen tigharaat aniiŋ to Pasova tonowe. \s1 Yesu yesŋa taghoniiŋa toni tighan aniiŋ to Pasova \r (Mt 26:20-25; Mk 14:17-21; Yo 13:21-30) \p \v 14 Rabrab izi, ve sawa to Pasova ivot, ghoro Yesu toman mbaŋooŋa\f + \fr 22:14 \ft Mbaŋooŋa tonene, nene taghoniiŋa saaŋgul ve ru to Yesu. \f* \m toni tilup di, ve mboledi izi ve tighanghan. \v 15 Ye isaav padi ighaze: “Ŋgar tiou iyaryaaŋ naghaze itiŋa talup ghiit ve taghan aniiŋ to Pasova tonene le isob, ghoro yabyabuuŋ igham ghou. \v 16 Ve you nasaav payam: Irau naghan aniiŋ to Pasova muul maau, le Maaron ipatooŋ pooz toni ivot ighazooŋ, ve Pasova anoŋa toni ivot.” \rq Lu 13:29, 14:15 \rq* \s1 Yesu irei mberet ve vaen pa taghoniiŋa toni \r (Mt 26:26-30; Mk 14:22-26; 1Kor 11:23-25) \p \v 17 Ghoro Yesu igham rubruub vaen, ipait Maaron pani, ve izuzuuna ila todi. Ve isaav padi ighaze: “Aghami ve aghun le irau gham. \v 18 You nasaav payam: You pale naghun vaen muul maau, le irau Maaron ipatooŋ pooz toni ivot ighazooŋ.” \p \v 19 Ghoro igham mberet, ipait Maaron pani, iteeva, ve ireii irau di. Ve isaav padi ighaze: “Nene you mindag. You pale napul taug namaat payam. Ŋgar to naghami ne, matamim kisini ve ataghoni. Leso matamim iŋgal ghou.” \rq 1Kor 10:16-17 \rq* \p \v 20 Tighan le isob, ghoro Yesu itaghon ŋgar raraate pa rubruub vaen. Ighami ve isaav ighaze: “Rubruub tonene, nene siŋ tiou to pale imaliŋ payam ve ipariaaŋ saveeŋ mbuaaŋ to ataam paghu to pale Maaron yesŋa tamtoghon tilup di tinim ee moghon. \rq Igham 24:8; Hib 9:12+, 10:10 \rq* \m \v 21 Eemoghon alooŋ. Tiam eez to inepneep toman ghiit ve taghanghan ne, pale ighur ghou nala koiagŋa nimadi. \rq Mbo 41:9; Yo 13:21+ \rq* \m \v 22 Onoon, Tamtoghon Natu pale itaghon ataam to Maaron ighuri pani. Eemoghon ŋgeu to pale ighuri ila koia nimadi, ye ikaria tau wa.” \rq Mbaŋ 1:6, 2:23 \rq* \p \v 23 Taghoniiŋa toni tilooŋ saveeŋ tonene, le tigham ŋgar naol, ve tiwaghasonin di tighaze: “O, iit tonene, sei pale igham tovene?” \s1 Ŋgeu to iza tiina kat, ye irau itatan tau iza \r (Mt 20:25-27; Mk 10:42-44) \p \v 24 Ghoro taghoniiŋa toni tiwazoran di pa todi sei to iza tiina kat ilib padi tisob. \rq Mk 9:34+; Lu 9:46 \rq* \p \v 25 Tovenen Yesu isaav padi ighaze: “Ŋgar to ndug ndug to Yuda maau ne, yam awatagi wa. Kinik todi tipapait taudi izadi, ve moghon moghon tipatooŋ tapiridi pa yes to tineep ila sambadi, ve titatan di. Ve daba pida to tiŋgin di, tighaze tamtoghon tipait di pa ulaaŋ to tighamgham padi. \v 26 Eemoghon ŋgar tovene ineep tiam malep. Tamtoghon to ighaze iza tiina kat ila lolomim, ye irau itatan tau iza, ve igham uraat payam inimale nditazimim muriadi. Ve ŋgeu to ighaze imuuŋ payam, ye irau imbees payam. \rq 1Pe 5:3 \rq* \m \v 27 Laak, sei to iza tiina? Ŋgeu to mbole izi ve ighanghan, ma ŋgeu to iŋgalŋgal aniiŋ ve imbesmbees pani? Nene ye to mbole izi ve ighanghan. Ve aghita. Aazne, you naneep toman gham, ve nambesmbees payam.” \rq Mt 20:28; Yo 13:12+; Pil 2:7 \rq* \p \v 28 “Onoon, tovaaŋ naol tivot payou. Eemoghon yam apul ghou maau. Ayondyood toman ghou le inim aazne. \v 29-30 Tovenen you pale naghur gham pa uraat to ghamuuŋ pooz, inimale Tamaŋ ighur ghou pa nagham pooz. Leso muri aneep ila inamim to ghamuuŋ pooz izi ndug tiou, ve aŋgin rumai saaŋgul ve ru to yes Israela. Ve itiŋa pale talup ghiit ila toŋ tiou, ve taghanghan ve taghunghun.” \rq Mt 19:28; Lu 14:15; Syg 3:21, 19:9 \rq* \s1 Yesu isaav ighaze Petrus pale ipesamuni \r (Mt 26:31-35; Mk 14:27-31; Yo 13:36-38) \p \v 31 Ghoro Yesu isaav pa Simon Petrus ighaze: “Simon, Simon, upatum ghom wa! Sadan izuaria tau ighaze igham gham anim le. Tovenen ye pale itoov ghurla tiam inimale ŋgeu to ilos wit toni ve itiri iza, leso ivalag anoŋa ila saguan, ve uli ila saguan. \rq 2Kor 2:11; 1Pe 5:8 \rq* \m \v 32 Eemoghon you naghur ghom ila suŋuuŋ tiou wa: Leso utap pa ghurla tiom sob. Ve sawa to yom utoor ŋgar tiom ve umuul, yom irau upalot toŋvetaz tiom.” \rq Yo 17:9+, 21:15+ \rq* \p \v 33 Petrus ilooŋ saveeŋ tonene, ve isaav pa Yesu ighaze: “Tiina, you irau napul ghom maau. Ighaze tighur ghom ulooŋ ula ruum to yabyabuuŋ, nene pale ituru tala. Ve ighaze tirab ghom umaat, nene pale you paam, tirab ghou namaat toman ghom!” \p \v 34 Tovenen Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “Nes Petrus, nasaav payom kat. Mboŋ aazne, yom pale upesamun ghou pae tol le isob, ghoro tatareek itaŋ.” \s1 Yes taghoniiŋa irau tigham lugluug, pelpeel, ve buza, ve tilaagh toman di \p \v 35 Ghoro Yesu ighason taghoniiŋa toni ighaze: “Laak, muuŋ, sawa to nambaaŋ gham ala pa uraat, you nasaav payam naghaze: Yam alaagh toman lugluug, pelpeel, ve duduuŋa to aghemim malep. Vena, sawa tonenen, yam ambool pa mbeb eta?” \p Yes tipamuul aliŋa tighaze: “Maau. Yei nimbool pa mbeb eta maau.” \rq Mt 10:9; Lu 9:3 \rq* \p \v 36 Yesu isaav padi muul ighaze: “Aazne, nene sawa ite. Ighaze lemim lugluug, ghoro aghami toman pelpeel, ve alaagh tomani. Ve ighaze lemim buza maau, ala agholia nonogiiŋa tiam to moŋeŋaaŋ, ve agham yaama, ve ala aghol lemim buza. \v 37 Pasa, Maaron aliŋa waaro eez to timbooda, isaav ighaze: \q2 ‘Yes tighita tighaze ye tamtoghon samia eez to imalaaŋ pa tutuuŋ.’ \rq Is 53:12 \rq* \m Mboŋ aazne, saveeŋ tonene pale anoŋa ivot payou itaghon Maaron ŋgar toni. Pasa, saveeŋ naol to timbooda iza tiou, anoŋa ighaze ivot tonene.” \rq Lu 24:26+ \rq* \p \v 38 Taghoniiŋa toni tisaav pani tighaze: “Tiina, ughita. Buza ru tonene.” \p Yesu isaav padi ighaze: “Nanan iraua.” \s1 Yesu isuŋ izi lolooz Oliv \r (Mt 26:36-46; Mk 14:32-42) \p \v 39 Ghoro Yesu ipul ndug tiina Yerusalem, ve izala pa lolooz Oliv itaghon ŋgar to moghon moghon ighamghami. Ve taghoniiŋa toni titaghoni ve yesŋa tizala. \v 40 Tila tivot tonowe, ve ye isaav padi ighaze: “Yam aneep sualen ve asuŋ Maaron. Leso atap pa tovaaŋ sob.” \rq Mt 6:13 \rq* \p \v 41 Ghoro ipul di tizi tineep, ve ilaagh ila saguan ris, ve iput aghe ve isuŋ. \v 42 Ighaze: “O Tamaŋ, ighaze lolom tovene, ghoro upaghau rubruub tonene payou. Eemoghon utaghon ŋgar tiou malep. Utaghon taum lolom.” \rq Mt 6:10; Yo 6:38 \rq* \p \v 43 Sawa to Yesu isuŋsuŋ, aŋela eez to sambam izi inim ve ipaloti. \v 44 Yesu lolo ipataŋan kat le wadedeŋa toman siŋ toŋtoŋia izi taan. Tovenen isuŋ ariaŋa kat. \rq Yo 12:27; Hib 5:7 \rq* \p \v 45 Isuŋ le isob, ghoro imuul ila to taghoniiŋa toni, ve ighita di tighengheen. Pasa, lolodi ipataŋan kat. \v 46 Tovenen isaav padi ighaze: “Wai, yam agheen pasa? Amundig ve asuŋ Maaron. Pa vene, tovaaŋ ivot payam ve atap.” \s1 Tikis Yesu \r (Mt 26:47-56; Mk 14:43-50; Yo 18:3-11) \p \v 47 Yesu isavsaav sone, ve Yudas ighereb ival tiina a tila peria. (Yudas, ye taghoniiŋa saaŋgul ve ru, todi eez.) Ye iŋarua Yesu ila ighaze iyaŋin pani. \v 48 Yesu isaav pani ighaze: “Yudas, vena? Yom ughaze uyaŋin pa Tamtoghon Natu, leso ughuri ila koia nimadi?” \m \v 49 Taghoniiŋa to tiyondyood toman Yesu, tighilaal mbeb to pale ivot. Tovenen tighasoni tighaze: “Tiina, vena? Pale nipas buza ve nimbut di?” \p \v 50 Ghoro todi eez, ipas buza toni iza, ve isap motin ŋgeu eez taliŋa ila pa nima waan. Ŋgeu tonowen, ye mbesooŋa to daba to imuuŋ pa yes to watooŋrau. \v 51 Eemoghon Yesu isaav ighaze: “Ai, iraua! Apul di tigham ŋgar tonene.” Ghoro igham mbesooŋa tonenen taliŋa, ve ipaaka ila ina le poia muul. \p \v 52 Ghoro Yesu isaav pa yes ndiran to watooŋrau toman ŋginiiŋa to Rumai Tiina, ve pooza pida to tinim pa kisiiŋi ighaze: “Pughu vena to alaagh toman buza ve ndaab, ve anim aghaze akis ghou? You ŋgeu to ghamuuŋ malmal? \v 53 Sawa naol, itiŋa tanepneep izi Rumai Tiina nagho. Yam akis ghou pataghaaŋ tonowe maau? Poia. Akis ghou lak. Mboŋ aazne, nene sawa tiam. Pasa, ŋgar to ndoroom igham uraat toman tapiri.” \s1 Petrus ipesamun Yesu iza \r (Mt 26:69-75; Mk 14:66-72; Yo 18:25-27) \p \v 54 Yesu isavia saveeŋ tonene le isob, ghoro tikisi, ve tighami tila, ve tighuri ilooŋ ila daba to watooŋrau ruum toni. Petrus ipaspasi pooi, ve itaghon di ila. Eemoghon ilaagh muri kat padi, pasa imatughez. \v 55 Tamtoghon pida titavun yab izi sirsiir to ruum tonowen lolo, ve mboledi izi ila yab dige. Tovenen Petrus ila ve mbole izi toman di. \p \v 56 Mala maau ve liva mbesooŋa paghu eez inim le ighita Petrus mbole izi ila yab dige. Tovenen imbatut nagho, ve isaav ighaze: “Ou, ŋgeu tonene ilaghlaagh toman Yesu paam.” \p \v 57 Eemoghon Petrus ipesam pa tau ighaze: “Wai liva, ŋgeu tonowen, you nawatagi maau.” \p \v 58 Tineep ris, ve ŋgeu ite inim le ana ighilaal Petrus. Tovenen isaav pani ighaze: “Ai, yom tonene, todi eez paam!” \p Eemoghon Petrus ipamuul aliŋa ighaze: “Ee-e ŋgeu tiou, you maau.” \p \v 59 Tineep ris, ghoro ŋgeu ite imundig ve ana avo iyaryaaŋ ighaze: “Onoon kat, ŋgeu tonene, ye ilaghlaagh toman Yesu. Pasa, ye paam to Galilaia.” \p \v 60 Eemoghon Petrus ipamuul aliŋa ighaze: “Wai ŋgeu tiou, saveeŋ to yom usavia ne, you nawatagi rita maau.” Petrus isavsaav sone, ve tatareek itaŋ. \v 61 Sawa kat tonenen, Yesu indaleel ve mata imuul pa Petrus. Petrus ighita, ve mata iŋgal saveeŋ to Yesu isavia pani. Saveeŋ tovene: “Mboŋ aazne, yom pale upesamun ghou pae tol le isob, ghoro tatareek itaŋ.” \v 62 Tovenen Petrus imundig ivot ila pumuri, ve lolo isami kat pa tau, ve itaŋ tiina. \s1 Tirab Yesu ve tipamogherani \r (Mt 26:67-68; Mk 14:65) \p \v 63 Yes to tikiskis Yesu, tirabrabi, ve tipamogherani. \v 64 Tipoos mata pa uli ve tighasoni tighaze: “Yom propet, ne? Yo, usaav. Sei to irab ghom ne?” \v 65 Yes tivelegi, ve tipiyaav saveeŋ samsamia naol pani. \s1 Tipayoon Yesu ila daba to yes Yuda matadi \r (Mt 26:59-66; Mk 14:55-64; Yo 18:19-24) \p \v 66 Tinepneep le ndugizau, ghoro ŋginiiŋa to yes Yuda tilup di izi inadi to lupuuŋ. Yes daba to watooŋrau ve yes ŋgara to tutuuŋ paam tineep ila lupuuŋ tonowen lolo. Ghoro tigham Yesu ila ivot todi, ve tipayoonda ila matadi, ve yes pooza tonowen tisaav pani: \v 67-68 “Ighaze yom Mesia, ghoro usaav ghazooŋa payei lak!” \p Yesu ipamuul aliŋadi tovene: “Ighaze you nasaav tovene payam, yam irau aghur ila aliŋag maau. Ve ighaze naghason gham pa mbeb eta, yam irau apamuul aliŋag maau. \v 69 Eemoghon aazne ve ila, \q2 Tamtoghon Natu pale ineep ila ina to ghamuuŋ pooz to ineep ila Maaron ariaŋa nima waan.” \rq Dan 7:13; Mbaŋ 7:56; Hib 1:3, 8:1 \rq* \p \v 70 Yes tilooŋ saveeŋ tonene, ve tisob tilup avodi ve tighasoni muul tighaze: “Vena, yom ughaze Maaron Natu yom?” \p Yesu ipamuul aliŋadi ighaze: “Saveeŋ tauto asavia ne.” \p \v 71 Yes tilooŋ saveeŋ tonene, ve tisaav tighaze: “Isob wa! Takaal tamtoghon ite paam pa ipariaaŋ saveeŋ muul pasa? Aazne, talooŋ katin saveeŋ ila ye tau avo wa.” \c 23 \s1 Tipayoon Yesu pa savsaveeŋ ila Piladus mata \r (Mt 27:1-2,11-14; Mk 15:1-5; Yo 18:28-38) \p \v 1 Tovenen yes daba tonenen tisob timundig ve tigham Yesu tila, ve tipayoonda ila Piladus mata. \v 2 Ghoro tiŋgal saveeŋ pani tighaze: “Yei nighita ŋgeu tonene moghon moghon ighamun tamtoghon tiei ŋgar todi, ve ipapazaagh di pa ghamuuŋ ŋgar samsamia naol. Ye iŋgalsekin di ighaze tipiyaav takes ila pa kinik tiina to Rom malep. Ve ipapakur tau ighaze ye Mesia ve kinik. Tauto nighami inim.” \rq Lu 20:25; Mbaŋ 17:7 \rq* \p \v 3 Tovenen Piladus ighason Yesu ighaze: “Vena, yom kinik to yes Yuda?” \p Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “Nanan taum saveeŋ tiom.” \rq Yo 18:36 \rq* \p \v 4 Tovenen Piladus isaav pa yes daba to watooŋrau toman ival tiina ighaze: “You naghita naghaze ŋgeu tonene, ye le sosor eta maau.” \p \v 5 Eemoghon yes daba tonenen tisaav ariaŋa pani tighaze: “Ŋgeu tonenen ilaghlaagh irau taan isob to Yudea, ve ighamun ŋgar to tamtoghon pa saveeŋ toni, ve ipapazaagh di, leso tizoor gavman to Rom aliŋa. Ye ipamundigin uraat toni izi taan suruvu to Galilaia, ve itaghoni inim inim le aazne ivot izi sualen.” \s1 Tighur Yesu ila to Erod \p \v 6 Piladus ilooŋ saveeŋ tonene, ve ighason di ighaze: “O, ŋgeu tonene to Galilaia?” \p Yes tipamuul aliŋa tighaze: “Vee, ye to Galilaia.” \p \v 7 Piladus ilooŋ tighaze Yesu inim pa ndug to Erod iŋgini, tauto isakia Yesu ila to Erod, leso itiir saveeŋ toni. Pasa sawa tonenen, Erod inepneep izi Yerusalem paam. \v 8-9 Sawa mala, Erod ilooŋ Yesu varu, eemoghon ighita rita maau. Ye ighaze le ighita Yesu igham mbeb gharatooŋa eta. Tauto sawa to tigham Yesu ila ivot toni, Erod lolo poia kat, ve igham ghasoniiŋ naol pani. Eemoghon Yesu ipamuul aliŋa rita maau. Neneeŋa moghon. \rq Is 53:7; Lu 9:9 \rq* \m \v 10 Yes daba to watooŋrau toman yes ŋgara to tutuuŋ to tiyondyood tigharau Yesu, avodi iyaryaaŋ ve tiŋgal saveeŋ naol pani. \v 11 Ve Erod toman ndaaba toni tivelegi ve tipamogherani. Tigham nonogiiŋa poia eez inimale to yes kinik, ve tindudi pani. Ghoro tighami ve tighuri imuul ila to Piladus. \v 12 Muuŋ, Erod yesuru Piladus tiwaghurun koi pa taudi. Eemoghon sawa tonenen ve ila, lolodi pa taudi. \rq Mbaŋ 4:27 \rq* \s1 Piladus iyok pa tirab Yesu izala ai pambarooŋ \r (Mt 27:15-26; Mk 15:6-15; Yo 18:39–19:16) \p \v 13 Tovenen tigham Yesu imuul ila to Piladus, ve Piladus ipoi yes daba to watooŋrau ve daba pida toman ival tiina tinim tilup di, \v 14 ve isaav padi ighaze: “Alooŋ. Yam agham ŋgeu tonene inim, ve asaav aghaze ye ighamun ŋgar to tamtoghon tiam, ve ipapazaagh di, leso tizoor gavman to Rom aliŋa. Eemoghon you natiir saveeŋ toni ila matamim, ve nandeeŋ sosor toni eta inimale yam asavia ne maau. \v 15 Ve Erod paam indeeŋ sosor toni eta maau. Tauto tighami imuul inim. Tovenen aghita. Ŋgeu tonene, ye igham sosor tiina eta irau to tarabi imaat ne maau. \v 16-17 Tovenen you pale nalosi moghon, ve napuli ilat.” [Ndaman to naol ne, lupuuŋ tiina to Pasova ighaze ivot, gavana to Rom ighamgham tovene: Yes to tinepneep ila ruum to yabyabuuŋ lolo, ye irau ipul todi eez ivot.] \p \v 18 Eemoghon yes tisob tilup avodi, ve timboob tighaze: “Ŋgeu tonanan ineep malep. Urabi imaat, ve upul Barabas inim tiei.” \v 19 Barabas tonene, muuŋ ipazaagh tamtoghon ve tigham malmal izi Yerusalem pa tighaze tizurun gavman to Rom tighau. Ve irab tamtoghon timaat paam. Tauto tighuri ilooŋ ila ruum to yabyabuuŋ. \p \v 20 Piladus ighaze ipul Yesu ila. Tovenen itoov saveeŋ padi muul. \v 21 Eemoghon tinoknok bobaaŋ tighaze: “Urabi izala ai pambarooŋ! Urabi izala ai pambarooŋ!” \p \v 22 Tovenen Piladus isaav padi muul inim pae tol ighaze: “Narab sorokin ŋgeu tonene pasa? Ye igham sa sosor? You naghita naghaze ye igham sosor eta irau to imaat pani ne maau. Tovenen you pale nalosi moghon, ve napuli ilat.” \p \v 23 Eemoghon tiyok pa saveeŋ toni maau. Avodi iyaryaaŋ pa bobaaŋ tighaze Piladus irab Yesu izala ai pambarooŋ. Piladus itoova pa irab atedi. Eemoghon iraua maau. Pasa, avodi iyaryaaŋ kat. \v 24-25 Tovenen ye ilooŋ di, ve ipul ŋgeu to ival tiina lolodi pani ne, ivot pa ruum to yabyabuuŋ. Ye ŋgeu to muuŋ ipazaagh tamtoghon ve tigham malmal pa tizurun gavman to Rom tighau, ve irab tamtoghon timaat. Eemoghon Yesu, Piladus itaghon ival tiina ŋgar todi, ve ighuri ila ndaaba pida nimadi. \s1 Yesu imbaad ai pambarooŋ toni \r (Mt 27:32-44; Mk 15:21-32; Yo 19:17-27) \p \v 26 Tovenen ndaaba tigham Yesu, ve yesŋa tilaagh tila le tivot to ŋgeu eez to ndug Sairini, iza Simon. Ye ineep Yerusalem dige, ve ighaze ilooŋ ila pa ndug tiina. Yes ndaaba tighita, ve tikisi, ve tighur ai pambarooŋ to Yesu izala avara. Ghoro ana imbaada, ve ilaagh taghon Yesu, ve yesŋa tila. \v 27 Ival tiina kat titaghon di ve yesŋa tila. Ndiliva pida to tilaghlaagh toman di, lolodi isamin Yesu. Tovenen titaŋtaŋ pani. \v 28 Yesu indaleel padi, ve isaav padi ighaze: “Yam Yerusalem tidi, ataŋ payou malep. Ataŋ pa taumim ve ndinatumim. \v 29 Pasa, you nasaav payam. Muri, sawa samia kat pale ivot, ve asaav aghaze: ‘Oyai, aazne ndiliva to upadi, ve yes to tipoop sone, ve yes to payamyamŋa maau ne, irau lolodi poia.’ \rq Mt 24:19; Lu 21:23 \rq* \m \v 30 Sawa tonenen ighaze ivot, tamtoghon pale tisaav ila pa lolooz tighaze: ‘Apol anim atatab ghei lak!’ Ve tisaav pa ndug mbuŋa tighaze: ‘Azala poghomai ve alalai ghei lak!’ \rq Is 2:19; Hos 10:8; Syg 6:16 \rq* \m \v 31 Aghita. Aazne, tigham ŋgar tonene pa ai mbiti to iyondyood toman raua. Ighaze venen, pale sa mbeb ivot pa ai gorgori?”\f + \fr 23:31 \ft Saveeŋ to Yesu tonene, pughu tovene: Ye ŋgeu to ghamuuŋ ŋgar poia. Eemoghon tighur pataŋani tiina kat pani. Ighaze venen, vena pa yes Israela to titaghon ŋgar poia maau, ve tizorzoor Maaron ŋgar toni? \f* \s1 Tirab Yesu izala ai pambarooŋ \p \v 32 Yes ndaaba tigham ndiran samsamiadi ru ve yesŋa tila paam. Leso tirab di timaat toman Yesu. \v 33 Tila tivot ndug eez to tiwaat iza tighaze ‘Tamtoghon Daba Rubruuba,’ ghoro tirab Yesu toman ndiran ru tonowen tizala ai pambarooŋ todi todi, ve tipayoon di tiza. Eez imonau ila pa Yesu nima waan, ve ite imonau ila pa nima ŋas. \p \v 34 Timonau, ve Yesu isaav ighaze: “O Tamaŋ, ureu sosor todi. Pasa, ŋgar to tighami ne, yes tighilaala maau.” Ghoro ndaaba tigham nonogiiŋa to Yesu toman mbeb toni pida tighaze tireii irau di. Tovenen tigham mogheraaŋ eez, leso ipatooŋ sei to pale igham sa mbeb. \rq Mbo 22:18; Mt 5:44; Mbaŋ 3:17, 7:60 \rq* \p \v 35 Ival tiina tiyondyood, ve timarar mbeb to ivotvot. Ve yes daba to Yuda paam tiyondyood, ve tipiyaav saveeŋ velegiiŋ pa Yesu tighaze: “Ye iuul tamtoghon naol. Ighaze onoon ye Mesia, ve Maaron ighuri pa uraat toni, ghoro iuul tau!” \rq Mbo 22:7 \rq* \p \v 36 Yes ndaaba paam tipamogherani. Tila tigharaui ve tigham vaen maŋiŋi, ve tizuzuuna izala toni pa ighun. \rq Mbo 69:21 \rq* \m \v 37 Ve tisaav pani: “Ighaze yom kinik to yes Yuda, ghoro uul taum!” \v 38 Ve timbood paesiiŋ to mateeŋ toni pughu izala ai pambarooŋ toni daba. Paesiiŋ tonowen isaav tovene: “Nene kinik to yes Yuda.” \v 39 Ndiran samsamiadi ru to timonau paam izala ai pambarooŋ, todi eez ipiyaav saveeŋ velegiiŋ pa Yesu ighaze: “Yom Mesia ne? Ighaze venen, uul taum ve yeru paam!” \p \v 40 Eemoghon ita ite iyaana ighaze: “Ah, yom umatughez pa Maaron maau? Tiŋgabiiz ghom tighaze yom ugham sosor tiina. Tauto aazne yom pale umaat unumale ŋgeu tonene. \v 41 Pataŋani to igham ghiit, nene deŋia. Pasa, nene sosor toit atia. Eemoghon ŋgeu tonene, ye igham sosor eta maau.” \p \v 42 Ghoro isaav pa Yesu ighaze: “O Yesu, sawa to unum ve upatooŋ pooz tiom ve tapirim ivot ighazooŋ, matam iŋgal ghou!” \p \v 43 Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “Onoon kat, you nasaav payom: Aazne, ituru pale taneep izi ndug to paghuna le paghuna kat.” \s1 Yesu imaat \r (Mt 27:45-56; Mk 15:33-41; Yo 19:28-30) \p \v 44-45 Ndag anunu iza inim bobodaaŋ, ghoro ndoroom tiina ivot irau taan isob, ve inepneep tovene le ndag ivool (3 kilok). Ghoro uli tiina to imonau ila Rumai Tiina lolo, ve iponpoon ndug to patabuaŋ kat ne, imarepreep inim ru. \rq Igham 26:33; Yoel 2:31; Hib 9:3 \rq* \p \v 46 Ve Yesu imboob aliŋa tiina ighaze: “Tamaŋ, nene naghur taug ilat yom nimam.” Isaav tovene le isob, ghoro iyavan ve imaat. \rq Mbo 31:5; Mbaŋ 7:59; 1Pe 2:23 \rq* \p \v 47 Daba to yes ndaaba ighita mbeb to ivot, ve ipait Maaron iza, ve isaav ighaze: “Onoon kat. Ŋgeu tonene, ye ŋgeu deŋia. Ye igham sosor eta maau.” \v 48 Ival tiina to tilup di ve tinim pa timarar mbeb to ivot ne, tighita mbeb naol tonenen, le lolodi ipataŋan kat. Tovenen tipambar atedi ve titaŋtaŋ, ve timuul tila pa ruum todi todi. \rq Amos 8:10 \rq* \p \v 49 Yesu ndita tisob, toman yes ndiliva to titaghoni ve yesŋa tilaagh Galilaia ve tinim, tiyondyood saguan, ve timarar mbeb to ivotvot pani. \rq Mbo 38:11 \rq* \s1 Tighur Yesu paatu ila naal lolo \r (Mt 27:57-61; Mk 15:42-47; Yo 19:38-42) \p \v 50-51 Yuda eez inepneep, iza Yosep. Ye to ndug Arimatea to ineep ila taan suruvu to Yudea. Ye ŋgeu deŋia eez, ve ŋgar toni poia. Ye ighurghur mata pa sawa to Maaron ipatooŋ pooz toni ivot ighazooŋ. Ve ye ineep ila lupuuŋ tiina to yes daba to tiŋgin yes Yuda. Eemoghon ŋgar to tigham pa Yesu, ye iyok pani maau. \v 52 Tovenen ila to Piladus, ve ighasoni ighaze iyokia Yesu paatu pani. \v 53 Piladus iyok pani, tovenen Yosep toman ndiran pida tila tizugua Yesu paatu izi pa ai pambarooŋ, ve tinduni pa uli pisosooŋa. Ghoro tighami tila ve tighuri ilooŋ ila yaam saambu eez to tigharaata pataghaaŋ inim naal pa mateeŋa. Saambu tonowen, tighur mateeŋ eta ilooŋ ila sone. \p \v 54 Sawa tonenen, nene sawa to titar taudi pa umbom patabuaŋ. Ve rabrab izi wa. Tovenen umbom patabuaŋ ighaze ivot. \p \v 55 Ndiliva to yesŋa Yesu tilaagh Galilaia ve tinim Yerusalem, titaghon Yosep tila. Yes tighaze tighita ndug to tighur Yesu paatu pani, ve tighita igheen vena. \rq Lu 8:1-3 \rq* \p \v 56 Tighita le isob, ghoro timuul tila pa inadi to nepooŋ, ve tigharaat naunauŋ ve ŋgoreeŋ to vuzi popoia ne pa Yesu paatu. Ghoro sawa to umbom patabuaŋ ivot. Tovenen atedi izi itaghon tutuuŋ to Maaron. \c 24 \s1 Yesu imundig pa mateeŋ \r (Mt 28:1-10; Mk 16:1-8; Yo 20:1-10) \p \v 1 Umbom patabuaŋ isob, ve ndag to ivot muuŋ pa wik tonenen, mboŋmaagh kat, ve ndiliva tonowen tigham naunauŋ ve ŋgoreeŋ to tigharaat di, ve tila pa naal to Yesu. \v 2 Tila tivot tonowe, le tighita yaam tiina to ipoon naal avo, ineep ila ina muul maau. Tipatambulini ighau ila pa naal avo wa. \v 3 Tovenen tilooŋ tila, eemoghon tighita Yesu paatu maau. \v 4 Tauto tigham ŋgar naol. Mala maau ve, ndiran ru tivot, ve tiyoon tigharau di. Yesuru nonogiiŋa todi milmilia kat. \rq Mbaŋ 1:10 \rq* \m \v 5-6 Yes ndiliva tighita di le matughezaaŋ tiina igham di. Tovenen tiput aghedi, ve tighur naghodi izila taan. \p Eemoghon ndiran ru tonowen tisaav padi tighaze: “Yam anim akaal ŋgeu to mata iyaryaar ila mateeŋa inadi pasa? Ye ineep sualen muul maau. Ye imundig wa! Matamim iŋgal. Sawa to ye ineep toman gham izi Galilaia, isaav payam ighaze: \v 7 ‘Tamtoghon Natu, pale tighuri ila ndiran samsamiadi nimadi, ve tirabi imaat izala ai pambarooŋ itaghon Maaron ŋgar toni. Eemoghon mboŋ inim tol, Maaron pale ipamundigini pa mateeŋ.’” \rq Lu 9:22, 18:31+ \rq* \p \v 8 Yes ndiliva tilooŋ saveeŋ tonene, ve matadi iŋgal Yesu aliŋa. \v 9 Ghoro tipul naal, ve timuul tila tipaesia mbeb to ivot padi ne pa taghoniiŋa saaŋgul ve eez, toman ndiran pida paam. \v 10-11 Ndiliva tonowen, nene Maria to Magdala, Yoana, Maria ite to Yakobus tina, ve ndiliva pida paam. Yes tonene to tipaesia mbeb tonenen pa yes mbaŋooŋa. Eemoghon yes mbaŋooŋa tighur ila saveeŋ todi maau. Tighaze pa ŋgar todi iwaghamgham ve tisaav sorok. \p \v 12 Eemoghon Petrus imundig ve ilaan ila pa naal to Yesu. Ila ivot tonowe, ghoro itugi izi, ve iŋgig ilooŋ ila pa naal lolo, le ighita uli pida pida to tikau Yesu paatu pani, mbeb tonowen moghon to tinepneep. Tovenen ipul naal ve ila, ve ighamgham ŋgar pa mbeb to ivot. \s1 Yesu ivot to taghoniiŋa toni ru izi ataam to ila pa ndug Emaus \r (Mk 16:12-13) \p \v 13 Ndag ee moghon tonenen, taghoniiŋa ru to Yesu tighaze tila pa ndug kainaŋen Emaus. Ndug tonowen ineep mala ris pa Yerusalem (irau 11 kilomita ma venen). \v 14 Yesuru tilaghlaagh, ve tiwasavon di pa mbeb naol to tivot. \v 15 Tisavsaav, ve mala maau, Yesu tau ivot todi, ve yesŋa tilup di pa laghooŋ ve tila. \v 16 Eemoghon mbeb eta ipoon matadi, tauto tighilaala maau. \v 17 Yesu ighason di ighaze: “Ou, yamru alaghlaagh, ve awasavon gham pa sa?” \p Ye isaav tovene ve yesuru tiyoon. Naghodi iza maau. Titud moghon. Pasa, lolodi isami kat. \v 18 Ghoro todi eez, iza Kleopas, ipamuul Yesu aliŋa ighaze: “Wai, mbeb to noor moghon ivot, tamtoghon tisob to tineep izi Yerusalem we tiwatagi. Yom avaat loom eta, tauto ukankaan ne?” \p \v 19 Tovenen ye ighason di muul ighaze: “Sa mbeb?” \p Yesuru tipamuul aliŋa tighaze: “Yei nisavsaav pa ŋgar to tigham pa Yesu to Nasaret. Ival tiina tighita tighaze ye propet tiina eez ila Maaron mata. Pasa, saveeŋ toni ve uraat toni, toman tapiri. \rq Mt 21:11; Yo 6:14; Mbaŋ 2:22 \rq* \m \v 20-21 Tovenen nighaze pa ye Volaaŋa to pale igham mulin iit Israela pa pataŋani toit. Eemoghon maau. Yes daba to watooŋrau toman pooza toit tighuri ila yes Roma nimadi leso tirabi imaat. Tauto Roma tirabi izala ai pambarooŋ ve imaat. Mbeb tonene ivot pani mboŋ tol ila wa. \rq Lu 1:68, 19:11; Mbaŋ 1:6 \rq* \p \v 22-23 “Ve ŋgaramus, mboŋmaagh sone, ve mbeb ite ivot. Ndiliva tiei pida tigham ghei ruŋamai iza le nikankaan. Pasa, tila naal toni, eemoghon tighita paatu ineep muul maau. Ve tighita aŋela tivot todi, ve tisaav padi tighaze: ‘Yesu ineep mata iyaryaar.’ Tovenen timuul tinim, ve tipaesia mbeb tonenen payei. \v 24 Ghoro ndiran tiei pida anadi tila tighaze tighita naal. Tila tivot, ve tighita Yesu paatu ineep maau. Ve mbeb tisob tinepneep raraate inimale ndiliva tisavia.” \rq Yo 20:3+ \rq* \p \v 25 Ghoro Yesu isaav padi ighaze: “Wai, yam lemim ŋgar maau. Maaron aliŋa isob to yes propeta tivotia, pughu vena to yam aghur ila rikia maau? \v 26 Saveeŋ ineep pataghaaŋ tovene: Mesia pale iyamaan yabyabuuŋ tiina ve imbaad pataŋani naol itaghon Maaron ŋgar toni. Ghoro iza tiina ivot ighazooŋ, ve izala ineep izi ndug toni sambam toman tapiri ve ŋguruba tiina.” \rq Lu 9:22; Mbaŋ 17:3; Hib 12:2; 1Pe 1:10+ \rq* \m \v 27 Ghoro Yesu ipaghazoŋan di pa Maaron aliŋa isob to timbooda iza toni. Ipamundigin saveeŋ toni pa saveeŋ to Mose, ve itaghoni inim le ipasobi ila saveeŋ isob to yes propeta. \rq Mbnp 3:15; Lo 18:15; Mbo 22 \rq* \p \v 28 Tilaghlaagh tila le tigharau ndug to yesuru tighaze tila pani. Ghoro Yesu igham inimale ye ighaze malmali ila. \v 29 Eemoghon yesuru tizoorndug pani tighaze: “Aiss, ula malep. Mboŋ izi wa. Umuul unum, ve itiŋa taneep.” Tovenen Yesu ila toman di, ve yesŋa tineep. \p \v 30 Tinepneep le sawa to mboledi izi pa ghanghaniiŋ, ghoro Yesu igham mberet, ipakur Maaron pani, iteeva, ve ireii padi. \v 31 Igham tovene, ghoro matadi iza pani ve tighilaala. Eemoghon rikia moghon, ve ye ilale sorok ila lolodi, le tighita muul maau. \v 32 Yesuru tiwambatutun di, ve tisaav tighaze: “Onoon kat. Sawa to talaagh taghon ataam tanim, ye ipaghazoŋan ghiit pa Maaron aliŋa to timbooda, le saveeŋ toni tonowen ipazaagh katin lolood.” \p \v 33 Sawa eemoghon tonenen, yesuru timundig, ve rikia moghon timuul tila pa Yerusalem. Tila tivot tonowe, ve tindeeŋ taghoniiŋa saaŋgul ve eez to yesŋa nditadi pida tilup di ve tinepneep. \v 34 Ndiran to tilup di, tisaav pa yesuru tighaze: “Onoon kat. Tiina toit imundig pa mateeŋ, ve ila ivot to Simon wa.” \rq 1Kor 15:4+ \rq* \m \v 35 Ghoro yesuru anadi tipaesia mbeb to ivot padi izi ataam luvuŋa. Ve tisaav padi tighaze: “Sawa to Yesu iteev mberet, yeru nighilaala.” \s1 Yesu ivot to taghoniiŋa toni \r (Mt 28:16-20; Mk 16:14-18; Yo 20:19-23; Mbaŋ 1:6-8) \p \v 36 Taghoniiŋa to Yesu tisavsaav pa mbeb tonenen, ve mala maau, Yesu tau ivot iyoon ila lolodi, ve isaav padi ighaze: “Luuma to Maaron ineep toman gham.” \p \v 37 Yes tighita le ruŋadi iza, ve matughezaaŋ tiina igham di. Tighaze pa ye mariaam. \p \v 38 Eemoghon Yesu isaav padi muul ighaze: “Wai, pughu vena to yam amatughez, ve agham ŋgar naol, ve lolomim ru? \v 39-40 Aghita nimag ve agheg. Nene you taug tonene. Anim akis ghou ve aghita. Mariaam eta le minda ve tua inimale you? Maau.” Ye isavsaav padi, ve ipatooŋ nima ve aghe padi. \rq 1Yo 1:1 \rq* \p \v 41 Yes tinidi iza kat. Eemoghon lolodi ru sone. Pasa mbeb to tighita, nene igham ŋgar todi isob. Tovenen Yesu ighason di ighaze: “Vena, amim aniiŋ eta pa naghani, ma maau?” \rq Yo 21:5 \rq* \m \v 42-43 Tovenen tigham iigh mazooza suruvu pani, ve tisob timbatuti ve ighan. \rq Mbaŋ 10:41 \rq* \s1 Yesu ighur uraat pa taghoniiŋa toni \r (Mt 28:18-20; Mk 16:15) \p \v 44 Ghoro Yesu isaav padi ighaze: “Matamim iŋgal aliŋag to muuŋ itiŋa tanepneep ve nasavia payam: Saveeŋ isob to timbooda iza tiou, nene pale ighur anoŋa ivot itaghon Maaron ŋgar toni. Saveeŋ to ineep ila Mose tutuuŋ toni, saveeŋ to yes propeta, ve saveeŋ to ineep ila mbouŋ to iit Israela paam.” \rq Mbo 2, 16, 22, 69, 72, 110, 118 \rq* \p \v 45 Ye isaav tovene, ghoro ipaghazoŋan ŋgar todi pa Maaron aliŋa to timbooda, leso tighazooŋ kat pa pughu. \v 46 Ve isaav padi muul ighaze: “Maaron aliŋa to timbooda, nene isaav tovene: Mesia pale iyamaan yabyabuuŋ, ve tirabi imaat itaghon Maaron ŋgar toni. Ve mboŋ inim tol, ye pale imundig pa mateeŋ. \rq Mbaŋ 17:3 \rq* \m \v 47 Ghoro tivotia saveeŋ pa tamtoghon ila ye iza tovene: Yes irau tipul ŋgar todi samsamia, ve titoor ŋgar todi ila pa Maaron, ve tighur ila to Mesia. Leso ye ndamo padi, ve Maaron ireu sosor todi. Uraat tonene, yam pale apamundigini izi Yerusalem muuŋ, ghoro aseeŋga ila le irau ndug isob. \rq Mt 28:19 \rq* \m \v 48 Yam aghita mbeb tisob to tivot payou ne pa taumim matamim. Tovenen lemim uraat pa ala avotia varug, leso apariaaŋ saveeŋ tiou. \rq Yo 15:27; Mbaŋ 1:8, 2:32; 1Yo 1:1+ \rq* \m \v 49 Eemoghon ala rikia malep. Pasa, you pale nambaaŋ Avuvu Patabuaŋ sambam izi inim itaghon saveeŋ mbuaaŋ to Tamaŋ Maaron. Tovenen aneep izi Yerusalem, ve asaŋan le irau Maaron tapiri sambam izi inim ve izala poghomim, ghoro ala.” \rq Is 44:3; Yoel 2:28; Yo 14:16, 15:26, 16:7; Mbaŋ 1:4, 2:4; Ga 3:14 \rq* \s1 Yesu imuul iza ila pa sambam \r (Mk 16:19-20; Mbaŋ 1:9-11) \p \v 50 Ghoro Yesu igham taghoniiŋa toni ve tila pa ndug Betania. Tila peria, ghoro iit nima iza, ve ighur poia to Maaron iza todi. \v 51 Nima izaza poghodi sone, ve Tama Maaron ighami ipul di, ve iza ila pa sambam. \rq Yo 20:17 \rq* \m \v 52 Yes tiput aghedi ve tipaiti le isob, ghoro timuul tila pa Yerusalem toman lolodi poia kat. \rq Yo 16:22 \rq* \m \v 53 Sawa tonenen ve ila, tiluplup di pa suŋuuŋ ila Rumai Tiina nagho, ve tipapait Maaron iza pa poia toni.