\id JHN - Mutu (Saveeng-Oov) NT [tuc] -Papua New Guinea 2011 (web version -2013) \h Yoan \toc1 Varu poia to Yoan imbooda \toc2 Yoan \toc3 Yo \mt1 Varu poia to Yoan imbooda \mt2 Jon—John \c 1 \s1 Ŋgeu to ipatooŋ ghiit pa saveeŋ ve ŋgar to Maaron, to izi inim taan ve inim tamtoghon \p \v 1 Muuŋ kat, sawa to sambam ve taan tivot sone, ŋgeu to ipaghazoŋan ghiit pa saveeŋ ve ŋgar to Maaron ne inepneep.\f + \fr 1:1 \ft Ila Grik aliŋadi, Yoan iwaat Krisi ighaze ye ‘logos.’ Saveeŋ ‘logos,’ pughu naol. Pughu eez, nene ‘saveeŋ.’ Pughu ite, nene ‘ŋgar.’ Pughu inim tol pani, nene mbeb to ikis mbeb tisob tineep deŋia ila inadi inadi. Ve ighaze tagham ŋgar pa Maaron aliŋa to timbooda, saveeŋ toni, nene ataam to ye ipatooŋ tau pait, ve ipaghazoŋan ghiit pa ŋgar toni. Ve saveeŋ toni, nene saveeŋ moghon maau. Saveeŋ toni, le tapiri. Ye isaav moghon, ve mbeb tisob tivot. Saveeŋ ‘logos’ pughu naol tonene tipaghazoŋan ghiit pa Krisi ve uraat toni. \f* \m Ye ineep toman Maaron, ve ye Maaron. \rq Mbnp 1:1; Yo 10:30, 17:5; Pil 2:6; 1Yo 1:1+; Syg 19:13 \rq* \m \v 2 Tovenen sawa to ivot muuŋ kat, ye inepneep toman Maaron. \v 3 Maaron ighur mbeb tisob tivot ila ye nima. Mbeb eta ivot ila ataam ite paam maau. \rq 1Kor 8:6; Kol 1:16+; Hib 1:2 \rq* \m \v 4 Ye to nepooŋ mata yaryaara pughu. Ve nepooŋ toni izi taan, tauto inim ghazooŋa pa tamtoghon. \rq Yo 5:26, 8:12, 9:5, 12:46 \rq* \m \v 5 Ghazooŋa tonowen iyaryaar ila ndoroom lolo, ve ndoroom tapiri irau itatani maau.\f + \fr 1:5 \ft Ataam ite to tatoor saveeŋ waaro tonene, nene vene: “Ghazooŋa tonowen iyaryaar ila ndoroom lolo, eemoghon yes to ndoroom ledi ghilalooŋ pani maau.” \f* \p \v 6 Maaron imbaaŋ ŋgeu eez inim, iza Yoan. \v 7 Ye inim pa ipariaaŋ saveeŋ pa ghazooŋa tonenen. Leso igham ival tisob tighur ila toni. \rq Mt 3:1 \rq* \m \v 8 Yoan, ye ghazooŋa tonenen maau. Ye inim pa ipariaaŋ saveeŋ to ŋgeu to ghazooŋa tau. Leso tamtoghon tighur ila toni. \rq Yo 3:28+ \rq* \p \v 9 Tovenen ghazooŋa tau to iyaryaar pa ival tisob ve ipaghazoŋan di pa Maaron, tauto izi inim taan. \rq Yo 8:12, 9:5; 2Kor 4:6 \rq* \p \v 10 Onoon, mbeb tisob to taan tivot ila ye nima. Eemoghon sawa to ye izi inim ve ineep izi taan, yes to titaghon taan ŋgara tighilaala maau. \v 11 Ye ila ivot tau ndug toni, ve tamtoghon toni paam tighami maau. Tizuruni. \rq Is 53:3; Yo 12:37+ \rq* \m \v 12 Eemoghon tamtoghon tisob to tighur ila toni ve tighami inim Tiina todi, nene ye igham ledi izadi pa tinim Maaron ndinatu. \rq Yo 3:15; Ro 8:14+; Ga 3:26; 1Yo 3:1+ \rq* \m \v 13 Ndiran tonenen, siŋ to nditamandi ma nditinandi igham di tinim Maaron ndinatu maau. Ve tinim Maaron ndinatu itaghon ŋgeu eta to taan ŋgar toni ma lolo maau. Maaron tau, tauto igham di tinim ye ndinatu. \rq Yo 3:3,5+; Tit 3:5+; 1Pe 1:23; 1Yo 5:1+ \rq* \p \v 14 Tovenen aghita. Ŋgeu to ipaghazoŋan saveeŋ onoon ve ŋgar to Maaron pait, tauto inim tamtoghon ve inim ineep ila sosood wa. Ye ipatooŋ Maaron tapiri ve poia toni ivot ighazooŋ, ve yei nighita pa matamai. Tauto nighilaala nighaze ye Maaron tau Natu ee moghon to ineep to Tama Maaron ve inim. Poia to Maaron toman ŋgar toni to isasavia saveeŋ onoon moghon, nene ivon ila to Natu tonowen. \rq Pil 2:6+; Kol 2:9; 1Tim 3:16; Hib 2:14; 1Yo 1:1+ \rq* \p \v 15 Yoan ipariaaŋ tamtoghon pa tighur ila toni, ve isaav aliŋa tiina ighaze: “Muuŋ, you nasaav payam naghaze: ‘Ŋgeu eez pale inim muri payou. Ye iza ilib payou kat. Pasa, sawa to navot sone, ye ineep muuŋ wa.’ Nene ŋgeu tau tonene.” \p \v 16 Onoon kat. Ŋgar popoia naol tivon ila to Maaron Natu, ve ye irei poia toni pa iit tasob. Tovenen poia to Maaron to aazne iza toit, nene tiina kat. Ilib pa poia toni to muuŋ ipatooŋa pait. \v 17 Onoon, Maaron ivotia tutuuŋ toni pait ila Mose avo. Eemoghon Yesu Krisi, tauto inim ataam pa poia to Maaron iza toit, ve ipaghazoŋan ghiit pa saveeŋ onoon.\f + \fr 1:17 \ft Ataam ite to tatoor saveeŋ waaro tonene, nene vene: “Eemoghon Yesu Krisi, tauto inim ataam pa poia to Maaron iza toit, ve igham saveeŋ mbuaaŋ to Maaron anoŋa ivot.” \f* \m \v 18 Tamtoghon eta to taan ighita katin Maaron nagho pa eta sone. Natu moghon to ipatooŋ Maaron nagho ve ŋgar toni pait. Pasa, ye Maaron, ve ineep Tama dige, ve Tama lolo ineep toni kat. \s1 Yoan ŋgeu rughuzaaŋa ipariaaŋ tamtoghon pa tighur ila to Yesu \r (Mt 3:1-12; Mk 1:1-8; Lu 3:1-18) \p \v 19-20 Sawa eez, daba to yes Yuda to tineep Yerusalem ne, timbaaŋ ndiran pida to watooŋrau toman ŋginiiŋa pida to Rumai Tiina tila to Yoan, ve tighasoni tighaze: “Laak, yom sa ŋgeu, to ughamgham uraat tonene?” \p Yoan isaav ghazooŋa padi ighaze: “You tonene, Mesia maau.” \rq Yo 3:28 \rq* \p \v 21 Tovenen tighasoni muul: “Ighaze venen, avaat yom propet Ilia tou?” \rq Mal 4:5; Mt 11:14 \rq* \p Ye ipamuul aliŋadi ighaze: “Maau.” \p Tovenen tighasoni muul tighaze: “Wai, vene yom avaat propet tiina to nisasaŋani ne?\f + \fr 1:21 \ft Ilia, ye propet ariaŋa to muuŋ ivotia Maaron aliŋa pa yes Israela. Yes Yuda tigham ŋgar pa saveeŋ to ineep ila Malakai 3:1, 4:5-6, tauto matadi iŋgal tighaze Maaron pale imbaaŋ Ilia ila ivot padi muul, leso igharaat ataam pa Mesia. Ve tighaze Maaron pale imbaaŋ propet tiina eez padi, itaghon saveeŋ to Lo 18:15-19. Pida tighaze propet tonowen pale Mesia. Ve pida tighaze ye pale igham uraat to propet moghon. \f* \m Taum tonene?” \p Eemoghon ye ipamuul aliŋadi muul ighaze: “Maau.” \p \v 22 Tovenen tighasoni muul tighaze: “Wai, ighaze venen, yom sei kat? Upaghazoŋan taum payei lak! Leso nipaesia ghom pooi pa yes to timbaaŋ ghei ninim.” \p \v 23 Tovenen Yoan isaav padi ighaze: “You ŋgeu to muuŋ, propet Isaia isavia ne ighaze: \q2 Ŋgeu eez imboboob izi ndug balim ighaze: ‘Apasaluŋgan ataam pa Ŋgeu Tiina le deŋia moghon.’” \rq Is 40:3 \rq* \p \v 24-25 Yes to tila tighita Yoan, ndiran tutuuŋa pida tila toman di paam. Tilooŋ Yoan aliŋa tonene, ve tighasoni muul tighaze: “Ighaze yom Mesia maau, ve yom Ilia maau, ve yom propet tiina to nisasaŋani ne maau, pughu vena to ururughuuz tamtoghon?” \p \v 26-27 Yoan ipamuul aliŋadi ighaze: “Nene you narurughuuz tamtoghon pa ya. Eemoghon ŋgeu eez inepneep ila lolomim, ve yam aghilaala maau. Ye inim muri payou, eemoghon ilib payou kat. Uraat sorok inimale polaaŋ waar to duduuŋa to aghe, nene paam, you poiag irau to nagham pani maau.” \p \v 28 Mbeb tonenen tisob tivot izi ndug Betania to ineep ya Yordan paŋa vena we. Pasa, Yoan irurughuuz tamtoghon izi tonowe. \s1 Yesu, ye sipsip to Maaron \p \v 29 Mboŋ le ndugizau muul, ve Yoan ighita Yesu ilaagh ŋarua inim. Tovenen isaav ighaze: “Aghita. Nowe sipsip to Maaron. Ye inim pa ireu sosor to tamtoghon to taan. \rq Igham 12:3+; 1Kor 5:7; 1Pe 1:19; Syg 5:6 \rq* \m \v 30 Ŋgeu tonene, to muuŋ nasavia payam naghaze: ‘Ŋgeu eez pale inim muri payou. Eemoghon ye ilib payou kat. Pasa, ye ineep muuŋ wa, ghoro you navot.’\f + \fr 1:30 \ft Muuŋ kat ve inim, Yesu inepneep toman Tama Maaron izi ndug sambam. \f* \m \v 31 Muuŋ, you paam naghilaala maau. Eemoghon you nanim ve narughuuz tamtoghon pa ya, leso nagharaat ataam pani, ve navotia pa yes Israela.” \p \v 32 Yoan ighaze ipariaaŋ di pa tighur ila to Yesu. Tovenen ipaes padi ighaze: “Taug naghita Maaron Avuvu ipul sambam, ve izi inim inimale man mbaluuz, ve ineep izala ŋgeu tonene pogho. \rq Mt 3:16 \rq* \m \v 33 Muuŋ, you paam naghilaala maau. Eemoghon Ŋgeu to imbaaŋ ghou nanim pa narughuuz tamtoghon, ye isaav payou ighaze: ‘Sawa eta, yom pale ughita Avuvu Patabuaŋ izi inim, ve ineep ila to ŋgeu eta. Ŋgeu tonenen, to pale irei Avuvu Patabuaŋ pa tamtoghon.’ \rq Mk 1:8; Yo 14:16; Mbaŋ 2:1+ \rq* \m \v 34 Ve alooŋ. You naghita katin mbeb tonenen pa taug matag wa. Tauto nasaav ghazooŋa payam. You naghur ila naghaze ŋgeu tonene ye Maaron tau Natu.”\f + \fr 1:34 \ft Ataam ite to tatoor saveeŋ waaro tonene, nene vene: You naghur ila naghaze ŋgeu tonene, Maaron isia ve ighuri pa uraat toni. \f* \rq Mt 3:17 \rq* \s1 Andreas yesuru Simon Petrus tinim taghoniiŋa to Yesu \r (Mt 4:18-22; Mk 1:16-20; Lu 5:2-11) \p \v 35 Mboŋ ndugizau, ghoro Yoan iyondyood muul toman taghoniiŋa toni ru. \v 36 Yoan mata ila le ighita Yesu ilaagh ila. Tovenen isaav padi ighaze: “Aghita. Nowe sipsip to Maaron.” \rq Yo 1:29 \rq* \m \v 37 Taghoniiŋa toni ru tonenen tilooŋ Yoan isaav tovene ve yesuru tipul Yoan, ve tila titaghon Yesu. \v 38 Yesu mata imuul, ve ighita di titaghoni tinim. Tovenen ighason di ighaze: “Yamru akaal sa?” \p Yesuru tipamuul aliŋa tighaze: “Rabi, yom unepneep sine?” (Saveeŋ ‘Rabi,’ pughu tovene: ‘Patoŋaaŋ.’) \p \v 39 Yesu isaav padi ighaze: “Yamru anim toman ghou, ghoro aghita.” Tovenen yesŋa tila tighita ruum to ye inepneep pani. Sawa tonenen, rabrab izi wa. Ndag anunu igham paaŋ ma venen. Yesuru tineep toman Yesu le mboŋ izi. \v 40 Ndiran ru to tilooŋ Yoan aliŋa ve titaghon Yesu, eez nene Andreas to Simon Petrus tazi. \v 41 Tinepneep le isob, ghoro Andreas imundig, ve malmali ila ikaal togha Simon muuŋ. Ila indeeŋa, ve isaav pani ighaze: “Ulooŋ. Yei nighita Mesia wa.” (Saveeŋ ‘Mesia’ ve ‘Krisi,’ nene pughudi ee moghon.)\f + \fr 1:41 \ft Saveeŋ ‘Mesia,’ nene Hibru aliŋadi. Ve saveeŋ ‘Krisi,’ nene Grika aliŋadi. Ila saveeŋ English tighaze ‘anointed.’ Saveeŋ waaro ru tonene, pughudi ee moghon: ‘Ŋgeu to tiliŋ ŋgoreeŋ izala pogho.’ Yes Israela tighamgham tovene pa yes to tighur di pa ghamuuŋ uraat tiina pa Maaron, inimale kinik todi, yes propeta, ve ndiran to watooŋrau. \f* \m \v 42 Tovenen Andreas igham togha Simon, ve yesuru tila to Yesu. Yesu ighita Simon, ve isaav pani ighaze: “Yom Simon, Yoan natu. Muri pale tiwaat izam tighaze Kepas.” (Pisis ‘Kepas,’ yes Grika tiwaata ila aliŋadi tighaze ‘Petrus.’)\f + \fr 1:42 \ft Kepas, nene yes Aramea aliŋadi. Ve Petrus, nene yes Grika aliŋadi. Pisis ru tonene, pughudi ee moghon. Nene ‘yaam.’ \f* \rq Mt 16:18 \rq* \s1 Yesu ipoi Pilip yesuru Natanael paam tinim taghoniiŋa toni \p \v 43 Mboŋ ndugizau muul, ghoro Yesu mata iŋgal ighaze ila pa taan suruvu to Galilaia. Ilaagh ivot to ŋgeu eez, iza Pilip, ve isaav pani ighaze: “Yom unum utaghon ghou.” \v 44 Pilip ndug toni, nene Betsaida. Pilip, Andreas, ve Simon, yes tol, ndug todi ee moghon. \v 45 Ghoro Pilip ila ikaal ita ite Natanael le indeeŋa, ve isaav pani ighaze: “Ulooŋ. Ŋgeu to muuŋ Mose imbood saveeŋa ila tutuuŋ toni, ve propeta pida timbood saveeŋa paam, tauto aazne nighita wa! Ye iza Yesu. Ye ŋgeu to ndug Nasaret, ve tama iza Yosep.” \rq Mt 2:23 \rq* \p \v 46 Eemoghon Natanael isaav pani ighaze: “Wai, mbeb poia eta irau ivot ila ndug Nasaret?” \p Pilip ipamuul aliŋa ighaze: “Unum tala, ve taum ughita pa matam!” Tovenen timundig ve tila. \p \v 47 Yesu ighita Natanael iŋarua inim, ve isaav ighaze: “Aghita. Ŋgeu to inim ne, ye Israel tau. Ŋgar kaarom eta ineep ila lolo maau.” \rq Mbo 32:2; Ro 2:28, 9:6+ \rq* \p \v 48 Tovenen Natanael ighason Yesu ighaze: “Yom uwatag ghou vena?” \p Yesu ipamuul ghasoniiŋ toni ighaze: “Pilip isavia ghou payom sone, ve you naghita ghom unepneep izi ai fik paroŋania.” \p \v 49 Natanael ilooŋ saveeŋ tonene, ve ighaze: “Rabi, yom Maaron Natu. Yom moghon to kinik to Israel.” \rq Mt 2:2, 16:16, 27:42; Yo 12:13 \rq* \p \v 50 Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “Natanael, vena? Saveeŋ tiou to naghaze naghita ghom uneep izi ai fik paroŋania, tauto igham ghom ughur inim tiou ne? Ulooŋ. Muri, yom pale ughita mbeb tintina pida to tilib pa mbeb tonene.” \v 51 Ve Yesu isaav padi muul ighaze: “You nasaav payam: Onoon kat, muri yam pale aghita sambam ikaak, ve aŋela to Maaron tiipip taghon Tamtoghon Natu tizizi ve tizaza.”\f + \fr 1:51 \ft Sawa to Yakop ighau pa togha Esau, vibiiŋ eez ivot pani, ve ighita mbeb inimale ndeet to iyoon izi taan, ve izala pa sambam. Ve aŋela to Maaron tiip taghon ndeet tonowen tizizi ve tizaza. (Ughita Mbnp 28:12.) Mbeb tonenen ipatooŋ ghiit pa Yesu. Pasa, ye pale ilup Maaron to sambam ve iit tamtoghon to taan, inimale ndeet tonenen. Ve ye pale inim pughu pa lupuuŋ toni, inimale Yakop inim pughu to yes Israela. \f* \rq Mbnp 28:12 \rq* \c 2 \s1 Yesu itoor ya inim vaen izi ndug Kana \p \v 1 Mboŋ ru inim ila, ve ite inim tol pani, ghoro vaiuuŋ to ŋgeu eez ivot izi ndug Kana to ineep izi taan suruvu to Galilaia. Yesu tina ila tonowe pa ighita vaiuuŋ tonowen. \v 2 Ve tipoi Yesu toman taghoniiŋa toni pa tila pa vaiuuŋ tonenen paam. \v 3 Marewaaŋ to vaiuuŋ tonenen ivot, ve tighanghan ve tighunghun ila le vaen isob. Tovenen Yesu tina isaav pani ighaze: “Ughita. Vaen todi isob wa.” \p \v 4 Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “Tinaŋ, yom usaav payou pasa? Nene mbeb to ituru maau. Pasa, sawa to napatooŋ taug navot ghazooŋa, nene sone.” \v 5 Ghoro tina isaav pa yes mbesooŋa ighaze: “Alooŋ! Ighaze ye isaav payam pa agham mbeb eta, yam ataghon aliŋa moghon.” \p \v 6 Ruum to ghanghaniiŋ ivot pani, tighur uur tintina liim ve eez to tigharaat di pa yaam ne tineep pataghaaŋ wa. Leso titib ya ila, ve timen nimadi ma aghedi ve mbeb pida, le tiŋgalaaŋ itaghon tutuuŋ to yes Yuda. Uur eŋaeŋa lolodi, nene irau titib ya 20 ma 30 galon ila. \rq Mk 7:3+ \rq* \p \v 7 Yesu isaav pa yes mbesooŋa tonenen ighaze: “Yo, atib ya ila uur tonene le tisob tivon.” Tovenen tilooŋ aliŋa, ve tipavonin uur tonowen le tivon kat. \v 8 Ghoro ye isaav padi muul ighaze “Atib rita, ve aghami ila to ŋgeu to iŋgin aniiŋ to vaiuuŋ tonene, ve itoova.” Tovenen titaghon aliŋa, ve tighami ila to ŋgeu tonenen. \p \v 9 Sawa to itoova, ya tonowen inim vaen wa. Ye ikankaan pa vaen tonenen ilaagh vena to inim. (Eemoghon mbesooŋa to titib ya tonenen, yes tiwatag.) Tovenen ŋgeu tonenen ipoi ŋgeu to ivai paghu inim, \v 10 ve isaav pani tovene: “Ighaze ghanghaniiŋ tovene ivot, nene ival tisob moghon moghon tipamuuŋ vaen popoia ila pa tamtoghon ve tighun muuŋ. Ve ighaze isooŋ di maau, nene pale tirei vaen to poia kat maau ne ila padi. Eemoghon yom ugham tovene maau. Uŋguruut vaen poia inepneep, le ŋgaramus ughami ivot.” \p \v 11 Mbeb tonenen ivot izi ndug Kana to Galilaia. Nene mbeb gharatooŋa to Yesu ighami muuŋ, leso ipatooŋ tau pa tamtoghon ve tighilaala tighaze ye iza tiina pa tapiri ve poia toni. Taghoniiŋa toni tighita mbeb tonenen ve tighur ila toni.\f + \fr 2:11 \ft Uur toman ya to yes Yuda timenmen aghedi ve nimadi pani, nene iza to ataam muŋgina to tutuuŋ to yes Yuda titaghoni, leso tiŋgalaaŋ ila Maaron mata. Mbeb gharatooŋa to Yesu ighami ne, ipatooŋa ighaze ye igham sawa paghu ivot. Sawa paghu tonenen, nene sawa poia to Mesia igham tamtoghon to Maaron tineep pooi toman tinidi iza. \f* \p \v 12 Ghanghaniiŋ to vaiuuŋ tonenen isob, ghoro Yesu yesŋa tina, nditazi, ve taghoniiŋa toni tizila pa ndug Kapernaum, ve tineep ris izi tonowe. \s1 Yesu izurun ndiran to raukoliiŋ tighau pa Rumai Tiina \r (Mt 21:12-13; Mk 11:15-17; Lu 19:45-46) \p \v 13 Sawa to Pasova, lupuuŋ tiina to yes Yuda matadi iŋgal muul pa sawa to Maaron igham mulin nditimbudi ve tipul Isip, nene inim igharau. Tovenen Yesu izala pa Yerusalem. \v 14 Ye ilooŋ ila sirsiir to Rumai Tiina lolo, ve ighita tamtoghon tirauraukol pa makau, sipsip, ve man mbaluuz izi tonowe. Ve ighita ndiran to paraboliiŋ yaam paam, mboledi izi ve tighamgham uraat todi. \v 15 Tovenen igharaat ravraav tuktuku pida inim toon, ve inaan ndiran to raukoliiŋ tonowen toman sipsip ve makau todi, tisob tighau tivot pa Rumai Tiina. Ve ipakud watiŋ to ndiran to paraboliiŋ yaam paam, le yaam todi imaliŋ izi taan. \v 16 Ve isaav pa yes to tirauraukol pa man mbaluuz ne ighaze: “Ayou mbeb tiam tonene, ve aghau avot ala! Agham Tamaŋ Rumai toni inim ndug to raukoliiŋ malep!” \p \v 17 Tovenen taghoniiŋa toni matadi iŋgal Maaron aliŋa waaro eez to timbooda. Isaav tovene: \q2 ‘Ŋgar tiou iyaryaaŋ naghaze le nagharaat mulin rumai tiom. Eemoghon inim pughu pa nambaad pataŋani tiina inimale yab ighan ghou.’ \rq Mbo 69:9 \rq* \s1 Yesu inim Rumai tau to Maaron \p \v 18 Daba to yes Yuda tighita ŋgar to Yesu ighami, ve tisaav pani tighaze: “Pale upatooŋ sa inim ghilalooŋ payei, leso niwatag nighaze Maaron ineep toman ghom pa uraat to aazne ughami ne?” \rq Mt 12:38, 16:1 \rq* \p \v 19 Yesu ipamuul aliŋadi tovene: “Ighaze yam areu rumai tonene izi, you pale napayoonda muul pa mboŋ tol moghon.” \rq Mk 14:58; Mbaŋ 6:14 \rq* \p \v 20 Tovenen daba to yes Yuda tighaze: “Wai, yom sei? Rumai Tiina tonene, tigham uraat pa reiŋi irau ndaman tamoot ru liim ve eez (46) wa! Ve yom ughaze yom irau upayoonda muul pa mboŋ tol moghon?” \p \v 21 Eemoghon rumai to Yesu isavia, nene ye tau anoŋa. Pasa, ye to inim Rumai tau to Maaron.\f + \fr 2:21 \ft Muuŋ, yes Yuda tilala Rumai Tiina to Yerusalem, leso tineep tigharau Maaron ve yesŋa tilup di tinim ee moghon. Eemoghon aazne, Yesu igham Rumai Tiina ina. Pasa, ye inim ataam pait, leso tagharau Maaron, ve itiŋa Maaron talup ghiit tanim ee moghon. \f* \v 22 Tovenen muri, sawa to ye imundig pa mateeŋ, taghoniiŋa toni matadi iŋgal muul pa aliŋa to ye isavia ne, ve tighur ila saveeŋ tonenen. Ve tighur ila Maaron aliŋa to timbooda pataghaaŋ ne paam. \rq Lu 24:8,27 \rq* \s1 Ival tiina tighaze tighur ila to Yesu. Eemoghon tighur ila kat maau \p \v 23 Lupuuŋ tiina to Pasova tonenen, Yesu ineep izi Yerusalem, ve igham mbeb gharatooŋadi naol to tipatooŋa tighaze Maaron ineep tomani pa uraat toni. Tovenen tamtoghon katindi tighita di, ve tighur ila toni. \v 24 Eemoghon Yesu ighur ila todi maau. Pasa, ye iwatag katin tamtoghon tisob lolodi ve ŋgar todi. \v 25 Ye le pughu eta to ighason pa ŋgar to tamtoghon tighamghami ne maau. Pasa, ye tau iwatag sa ŋgar to ineep ila ival tisob lolodi. \rq Mbo 139:1+; Mk 2:8; Yo 6:64; Syg 2:23 \rq* \c 3 \s1 Yesu isavsaav toman Nikodemus \p \v 1 Ŋgeu tutuuŋa eez inepneep, iza Nikodemus. Ye ineep ila lupuuŋ tiina to yes daba to tiŋgin yes Yuda. \rq Yo 7:50, 19:39 \rq* \m \v 2 Mboŋ eez, ye ila ivot to Yesu, ve isaav pani ighaze: “Patoŋaaŋ, yei niwatag: Maaron imbaaŋ ghom unum pa upatoot tamtoghon pa saveeŋ toni. Pasa, yom ughamgham mbeb gharatooŋadi naol to ipatooŋ ghom ighaze Maaron ineep toman ghom pa uraat tiom. Tamtoghon to ighaze Maaron ineep tomani maau, nene irau igham mbeb gharatooŋadi inimale yom ne maau.” \rq Yo 9:16, 10:37+; Mbaŋ 2:22 \rq* \p \v 3 Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “Onoon kat, you nasaav payom tovene: Ighaze tapiri to ndug sambam igham tamtoghon eta inim paghu maau, ye irau ighilaal pooz to Maaron ve ighita anoŋa ne maau.” \rq Mbo 51:10; Yo 1:12+; 1Kor 2:14; 2Kor 5:17; 1Pe 1:23 \rq* \p \v 4 Tovenen Nikodemus ighasoni ighaze: “Wai, ighaze tamtoghon eta inim olman wa, pale irau inim paghu muul vena? Pale ilooŋ ila tina apo, ve ipoopa muul inim pae ru?” \p \v 5 Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “You nasaav payom: Onoon kat, ighaze tamtoghon eta inim paghu ila ya ve uraat to Maaron Avuvu maau, ye irau itaghon pooz to Maaron, ve ilooŋ ila ndug toni ne maau.\f + \fr 3:5 \ft Ŋgara pida tighaze saveeŋ tonene pughu, nene vene: Tamtoghon irau tigham ya, ve Maaron Avuvu igham lolodi ve ŋgar todi inim paghu, ghoro yes irau titaghon pooz to Maaron ve tilooŋ tila ndug toni. Ve ŋgara pida tighaze saveeŋ tonene isavia ŋgar to ghamuuŋ ya maau. Tighaze saveeŋ tonene, pughu tovene: Maaron irau itoor ŋgar to tamtoghon ve igham di tiŋgalaaŋ ila ye mata inim ŋgeu to iririu pooi ila ya, ve Avuvu Patabuaŋ igham lolodi ve ŋgar todi inim paghu, ghoro yes irau titaghon pooz toni ve tilooŋ tila ndug toni. \f* \rq Ez 36:25+; Yo 7:37+; Tit 3:5+ \rq* \m \v 6 Ndiran to titaghon ŋgar to taan, tighamgham tovene pasa, nditamandi ve nditinandi to tipoop di ne, yes to taan. Eemoghon tamtoghon to Maaron Avuvu itoor di tinim papaghudi, yes titaghon ŋgar to Maaron Avuvu. \rq Mbo 51:5; Yo 1:13; 1Kor 15:50 \rq* \m \v 7 Saveeŋ to you nasavia payom naghaze: ‘Tapiri to ndug sambam irau igham gham anim paghu,’ nene ruŋam iza ve ugham ŋgar naol pani malep. \v 8 Ugham ŋgar pa yaghur. Yom irau ughita maau, ve uŋgini maau. Ilaagh vena inim, ma ilaagh vena ila, nene yom uwatagi maau. Ilaagh itaghon tau ataam toni, ve uloŋlooŋ avolutu moghon. Uraat to Maaron Avuvu ighamghami ila tamtoghon lolodi leso igham di tinim paghu, nene ŋgara raraate moghon.” \p \v 9 Nikodemus ilooŋ saveeŋ tonene, ve ighason Yesu muul ighaze: “Wai, mbeb to yom usavia ne, pale ivot vena?” \p \v 10 Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “Wai, yes Israela tighita ghom tighaze yom izam tiina pa uraat to patoŋaaŋ tamtoghon pa Maaron aliŋa. Pughu vena to yom ughazooŋ pa mbeb tonene maau? \v 11 You nasaav payom. Onoon kat, mbeb to yei nighita pa matamai ve niwatag katini, tauto nisavia ve nipariaaŋ saveeŋa. Leso tamtoghon tighur ila. Eemoghon yam Yuda aghur ila saveeŋ tiei maau. \rq Yo 1:11, 12:49 \rq* \m \v 12 You nasavsaav payam pa uraat to Maaron ighamghami izi taan, eemoghon yam aghur ila maau. Tovenen ighaze nasavia mbeb to ndug sambam payam, pale awatagi ve aghur ila wa? Maau. \v 13 Tamtoghon eta to taan izala ndug sambam ve ighita mbeb tonowe leso ivotia pa tamtoghon ne maau. Tamtoghon Natu to ineep sambam ve izi inim ne, ye moghon to irau isavia mbeb tonenen. \rq Yo 3:31+; 1Kor 15:47; Ep 4:9+ \rq* \p \v 14-15 “Muuŋ, sawa to yes Israela tilaghlaagh izi ndug balim, Mose igharaat moot anunu, isaroni ila ai, ve ipayoonda iza iyoon.\f + \fr 3:14-15 \ft Sawa to yes Israela tinepneep izi ndug balim, tizoor Maaron aliŋa le tipas Maaron ate. Tovenen ye imbaaŋ moot samsamia tila tighan tamtoghon todi katindi le timatmaat. Eemoghon yes to matadi ila pa moot anunu to Mose igharaata ne, timaat maau. Maaron ipul sosor todi. Saveeŋa ineep ila Namba 21:4+. \f* \m Ŋgar raraate moghon pale ivot pa Tamtoghon Natu. Pale tighuri ila ai, ve tipayoonda iza iyoon itaghon Maaron ŋgar toni. Leso sei masin to ighaze tighur ila toni, tigham nepooŋ poia ila to Maaron, ve tineep tovene le alok. \rq Nam 21:4+; Yo 3:36, 6:47, 20:31 \rq* \p \v 16 “Pasa, Maaron ighur lolo kat pa tamtoghon to taan. Tauto ipul Natu ee moghon izi inim taan ve imaat padi. Leso tamtoghon tisob to tighur ila toni, tilaledi sob, ve tigham nepooŋ poia ila to Maaron, ve tineep tovene le alok. \rq Yo 10:28; Ro 5:8, 8:32; 1Yo 4:9+ \rq* \m \v 17 Onoon kat, Maaron imbaaŋ Natu izi inim taan pa iŋgabiiz tamtoghon ve ighur atia padi ne maau. Ye imbaaŋa izi inim pa igham mulin di. \rq Lu 19:10; Yo 12:47; 1Tim 1:15 \rq* \m \v 18 Tamtoghon to ighaze ighur ila to Maaron Natu, nene Maaron irau iŋgabiiza ve ighur atia pani ne maau. Ve ighaze tamtoghon eta ighur ila toni maau, nene ye inimale tamtoghon to tiŋgabiiza tighaze ye isosor wa, ve isaŋan moghon pa igham atia toni. Pasa, ye ighur ila to Maaron Natu ee moghon tonenen maau. \rq Mk 16:16; Yo 5:24; Ro 8:1 \rq* \p \v 19 “Pughu to Maaron ighur atia pa tamtoghon, nene vene: Ghazooŋa toni izi inim taan wa. Eemoghon tamtoghon lolodi pani maau, ve tizuruni. Ve lolodi pa ŋgar to ndoroom moghon. Pasa, ŋgar isob to tighamgham di, nene samsamiadi moghon. \rq Yo 1:4+, 8:12 \rq* \m \v 20 Tamtoghon tisob to tighamgham ŋgar samia, tighurghur koi pa ghazooŋa to Maaron, ve tineep saguan pani. Pasa, timatughez tighaze: Ghazooŋa toni pale ipatooŋ sosor todi ivot ghazooŋa. \v 21 Eemoghon yes to titaghon saveeŋ onoon ŋgara, tiŋarua ghazooŋa to Maaron. Leso ghazooŋa toni ipatooŋ di pa ŋgar popoia to tighamgham di ne, ve tiwatag tighaze ŋgar todi tonowen, Maaron ineep toman di ve ipalot di, tauto tigham di.” \rq 1Yo 1:7+ \rq* \s1 Yoan ipariaaŋ tamtoghon pa tighur ila Yesu saveeŋ toni \p \v 22 Muri ghoro, Yesu toman taghoniiŋa toni tipul Yerusalem, ve tila tineep sawa pida izi taan suruvu to Yudea, ve tirurughuuz tamtoghon izi tonowe. \v 23 Yoan paam, irurughuuz tamtoghon izi ndug Aenon to ineep igharau ndug Salim. Pasa, ndug tonowen, le ya katindi. Tovenen tamtoghon tilala toni, ve ye irughuuz di tonowe. \v 24 Sawa tonenen, Erod ighur Yoan ilooŋ ila ruum to yabyabuuŋ sone. \rq Mk 6:14+ \rq* \p \v 25 Sawa eez, taghoniiŋa pida to Yoan yesŋa Yuda eez, tiwazoran di pa ataam sine to pale titaghoni pa ririwaaŋ leso tiŋgalaaŋ ila Maaron mata.\f + \fr 3:25 \ft Yes Yuda ledi tutuuŋ naol pa ririwaaŋ. Ŋgar todi tovene: Ighaze titaghon katin ataam to tutuuŋ tisob tonowen, nene pale iuul di pa tiŋgalaaŋ ila Maaron mata. \f* \m \v 26 Tovenen tila to Yoan, ve tisaav pani tighaze: “Patoŋaaŋ, ughita. Ŋgeu to muuŋ yamru anepneep izi ya Yordan paŋa ila ilib pa ndag iza, ve yom upariaaŋ tamtoghon pa tighur ila toni, tauto aazne ival tisob tilala toni, ve irughuuz di we.” \rq Yo 1:29,35 \rq* \p \v 27 Yoan ipamuul aliŋadi ighaze: “Nene poia. Agham ŋgar naol malep. Tamtoghon eta irau igham uraat tovene sorok maau. Maaron to sambam ipaloti, tauto ye irau igham tovene. \rq 1Kor 3:5+; Yems 1:17 \rq* \m \v 28 Muuŋ, itiŋa tanepneep, ve yam taumim alooŋ ghou nasaav naghaze: ‘You Mesia maau. Maaron imbaaŋ ghou namuuŋ nanim pa nagharaat ataam pani moghon.’” \rq Yo 1:20,23 \rq* \m \v 29 Ghoro Yoan isavia saveeŋ palelaaŋ tonene iza to ye tau ve Yesu: “Ighaze vaiuuŋ eta ivot, ve tamoot inim pa igham liva, ve ita ite to imuuŋ pa uraat to vaiuuŋ ne ilooŋ aliŋa, nene ighami lolo poia kat. Onoon, ye irau igham liva tonenen maau. Pasa, liva tonenen, ye to ita ite. Eemoghon ye pale lolo poia kat. Pasa, uraat toni ighur anoŋa wa. You tovene paam. Lolog poia le poia kat pasa, uraat tiou ighur anoŋa wa. \rq Mt 9:15 \rq* \m \v 30 Ye iza pale inim tiina. Ve you izag, ghoro izi ve naneep ila ye samba.” \s1 Ŋgeu to ineep sambam ve izi inim, ye ilib kat \p \v 31 Tamtoghon to taan, ye isavia mbeb to taan moghon. Pasa, ye ivot izi taan. Ve ye to ineep sambam ve izi inim, ye ilib pa tamtoghon tisob. \rq Yo 8:23; Ro 9:5; 1Kor 15:47 \rq* \m \v 32 Mbeb to ŋgeu to sambam tonenen ighita ve ilooŋa, tauto ivotia. Eemoghon tamtoghon tighur ila saveeŋ toni maau. \rq Yo 1:10+, 3:11, 12:37+ \rq* \m \v 33 Ve ighaze tamtoghon eta ilooŋ saveeŋ toni ve ighur ila, nene ipatooŋa ighaze ye ighur ila ighaze Maaron saveeŋ toni, nene onoon. \rq Ro 3:4 \rq* \m \v 34 Ŋgeu to Maaron imbaaŋa izi inim, ye ivovotia Maaron tau aliŋa. Pasa, Avuvu to Maaron ireii pani ne, ye irei alulu pani maau. Ipul suvuni ila pani. \rq Is 42:1; Mbaŋ 10:38 \rq* \m \v 35 Tama Maaron lolo ineep to Natu kat, ve ipul mbeb tisob tila ye nima wa. \rq Mt 11:27, 28:18; Hib 2:8 \rq* \m \v 36 Tovenen tamtoghon to ighaze ighur ila to Maaron Natu, nene igham nepooŋ poia ila to Maaron wa. Ve ye pale ineep tovene le alok. Eemoghon yes to tizoor Maaron Natu aliŋa, nene irau tigham nepooŋ tonenen maau. Maau kat. Mbalmbali to Maaron pale izaza todi itaghoni taghoni gha ila. \rq Yo 5:24, 6:47; Ro 1:17; 1Yo 5:12 \rq* \c 4 \s1 Yesu isavsaav toman Samaria tidi eez \p \v 1-3 Sawa tonenen, ndiran tutuuŋa tilooŋ tighaze Yesu iyou tamtoghon katindi tinim taghoniiŋa toni, ve irughuuz di le tilib pa Yoan taghoniiŋa toni. Eemoghon Yesu tau irughuuz tamtoghon maau. Taghoniiŋa toni moghon to tighamgham uraat tonenen. Yesu iwatag ighaze ndiran tutuuŋa tilooŋ uraat toni varu wa. Tovenen ipul taan suruvu to Yudea, ve ighaze imuul ila pa Galilaia. \v 4 Ataam to ye itaghoni, nene imbut taan suruvu to Samaria, ve ila ivot izi Galilaia. \p \v 5 Tovenen ye ilaagh ila le ivot ndug eez to Samaria, iza Sikar. Ndug tonowen ineep igharau taan to muuŋ Yakop igham pa natu Yosep. \rq Mbnp 33:19, 48:22 \rq* \m \v 6 Ya taiŋ eez to muuŋ Yakop itaii ne, ineep ndug dige. Yesu ilaagh mala le laghooŋ isooŋ matini. Tovenen ila mbole izi ya taiŋ dige, ve ate izi. Sawa tonenen, ndag iza bobodaaŋ wa. \p \v 7-8 Yesu ate izi inepneep, ve taghoniiŋa toni tila paanu pa gholiiŋ adi aniiŋ. Mala maau ve Samaria tidi eez inim ighaze itib ya. Yesu ighita, ve isaav pani ighaze: “Liva, irau ugham ag ya rita inim naghun?” \p \v 9 Tovenen liva tonowen isaav pani ighaze: “Wai, yom Yuda taamdi, ve you Samaria tidi. Pughu vena to ughason ghou pa am ya?” Ye isavia saveeŋ tonene pasa, yes Yuda ve yes Samaria tiwalupun di pa nepooŋ maau.\f + \fr 4:9 \ft Yes Samaria titaghon suŋuuŋ to yes Yuda ŋgara pida toman taudi suŋuuŋ todi ŋgara pida, ve tamtoghon to ndug ndug tineep ila lolodi. Tovenen yes Yuda tighita yes Samaria tighaze yes Yuda kat maau, ve titaghon katin Maaron tutuuŋ toni maau. Pughu tonene to yes to Yuda kat tighaze tineep saguan padi. Pasa, matadi iŋgal tighaze yes Samaria pale tigham di tisami ila Maaron mata. \f* \rq Lu 9:52+; Mbaŋ 10:28 \rq* \p \v 10 Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “You naghason ghom pa ag ya. Ve inimale yom ughilaal ghou kat, ve uwatag mbeb poia to Maaron ighaze igham payom, tone ughason ghou pa nagham am ya to pale igham ghom uneep matam iyaryaar le alok. Ya tonene pale ireer irau sawa isob.” \p \v 11 Tovenen liva tonenen isaav pani muul ighaze: “Olman, yom lem ya apatu eta maau. Ve saambu tonene, ya ineep sila kat. Ya reera to usavia ne, pale ughami sine?\f + \fr 4:11 \ft Liva tonene igham poian Yesu saveeŋ toni pughu maau. Ye ighaze pa Yesu isavia ya kat to irereer. Eemoghon Yesu isavia nepooŋ poia to tamtoghon pale tighami ila toni, ve Avuvu Patabuaŋ. \f* \m \v 12 Yom uwatag: Timbuud Yakop itai ya tonene payei alok wa. Ve ye tau toman ndinatu, ve makau ve sipsip toni tighunghun ya tonene. Vena, yom ughaze ulib pa Yakop, tauto ughaze ugham ag ya ite paam ne?” \p \v 13 Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “Tamtoghon tisob to tighun ya tonene, nene pale murun di muul. \v 14 Eemoghon ighaze tamtoghon eta ighun ya to you naghaze nagham pani, ye irau muruni muul maau. Pasa, ya to you nagham pani, nene pale pisikia iza le ivon ila lolo. Tovenen tamtoghon tonenen pale igham nepooŋ poia ila to Maaron itaghoni taghoni gha ila.” \rq Is 44:3, 55:1; Yo 7:37+; Syg 21:6 \rq* \p \v 15 Liva tonenen ilooŋ saveeŋ tonene, ve isaav pa Yesu muul ighaze: “Wai olman, ugham ya tonenen payou lak! Leso muri murun ghou muul sob, ve nala nanim pa tibuuŋ ya to sualen muul sob.” \p \v 16 Ghoro Yesu isaav pani ighaze: “Yo, ula ugham azuwam, ve yamru amuul anim.” \p \v 17 Liva tonenen ipamuul aliŋa ighaze: “You leg azuwag maau.” \p Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “Aliŋam to yom ughaze lem azuwam maau, nene deŋia. \v 18 Eemoghon yom uvai nditamoot liim wa. Ve ŋgeu to aazne yom uneep tomani, ye azuwam tau maau. Tovenen aliŋam, nene onoon.” \p \v 19 Liva tonenen ilooŋ saveeŋ tonene, ve ŋgar toni pakia. Tovenen isaav pa Yesu ighaze: “Olman, ghara naghilaal ghom. Yom avaat propet eez to Maaron. \rq Lu 7:16; Yo 6:14 \rq* \m \v 20 Nes, you leg ghasoniiŋ eez payom. To muuŋ ve inim, yei Samaria nditimbumai tiluplup di pa suŋuuŋ izala lolooz tonowen. Ve aazne, paam, nitaghon ŋgar tonenen. Eemoghon yam Yuda aghaze tamtoghon irau tisuŋ pa Maaron izi ndug Yerusalem moghon. Laak, ndug sine to poia pa suŋuuŋ?” \rq Lo 12:5+; Mbo 122:1+ \rq* \p \v 21 Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “Olman tidi, ughur ila saveeŋ tiou tonene. Mala maau pale agham ŋgar pa ndug eta to suŋuuŋ inimale lolooz tonowen, ma Yerusalem muul maau. Ndug sine to ighaze aneep pani ve asuŋ, nene poia moghon.\f + \fr 4:21 \ft Yesu saveeŋ toni pughu tovene: Maaron igham ŋgar pa ndug to suŋuuŋ muul maau. Ye igham ŋgar tiina pa tamtoghon lolodi. Ighaze tisuŋ pani toman lolodi itaghon saveeŋ toni, nene pale ye lolo poia pa suŋuuŋ todi. \f* \v 22 Yam tamtoghon to Samaria awatag katin Maaron to asuŋsuŋ pani ne maau. Ve yei Yuda, ghoro niwatagi. Pasa, yei ninim ataam pa Maaron igham mulin tamtoghon. \rq Ro 3:1+, 9:4+ \rq* \m \v 23 Ve ulooŋ. Mala maau pale sawa paghu ivot. Aazne, inim igharau wa. Sawa tonenen ighaze ivot, tamtoghon pale tigham suŋuuŋ tau pa Tamaan Maaron. Yes pale tisuŋ pani toman lolodi itaghon saveeŋ onoon ve pooz to Maaron Avuvu. Tamaan Maaron izuaria tau pa youŋ le tamtoghon to pale tisuŋ pani itaghon ataam tovene. \rq Pil 3:3 \rq* \m \v 24 Maaron, ye Avuvu. Tovenen tamtoghon to tighaze tisuŋ pani, yes irau tisuŋ pani toman lolodi itaghon saveeŋ onoon ve pooz to Maaron Avuvu.” \p \v 25 Yesu isavia saveeŋ tonene le isob, ghoro liva tonenen isaav pani ighaze: “You nawatag: Mesia pale inim. Ve sawa to inim ivot, ye pale ipaghazoŋan ghei pa mbeb to naol.” (Saveeŋ ‘Mesia,’ yes Grika tiwaata ila aliŋadi tighaze: ‘Krisi.’) \v 26 Tovenen Yesu isaav ghazooŋa pani ighaze: “Mesia to usavia ne, nene you taug tonene, you to nasavsaav toman ghom ne.” \p \v 27 Yesu isavsaav pani, ve taghoniiŋa toni timuul tinim tivot. Tighita Yesu yesuru liva tonenen tisavsaav, le tigham ŋgar naol. Eemoghon eta ighasoni pa pughu vena to ye isavsaav toman liva tonenen maau. \v 28 Ghoro liva tonenen ipul ya apatu toni izi, ve imuul ila pa paanu, ve ipaes pa tamtoghon ighaze: \v 29 “Ou, yam anim tala aghita ŋgeu eez to inepneep we. Ŋgar naol to you naghamgham di ne, ye ivotia di payou le tisob. Ye avaat Mesia tou?” \v 30 Tauto ival tiina tipul paanu, ve tikeet tila tighaze tighita Yesu. \p \v 31 Sawa to liva tonenen ipul Yesu ve imuul ila pa paanu, taghoniiŋa toni tisaav pa Yesu tighaze: “Patoŋaaŋ, ugham am aniiŋ eta ughan.” \p \v 32 Eemoghon ye isaav padi ighaze: “Aniiŋ tiou to ghaniiŋ inepneep. Eemoghon yam awatagi maau.” \v 33 Tovenen taghoniiŋa toni tiwasavon di tighaze: “Vena, tamtoghon eta igham a aniiŋ wa?” \p \v 34 Yesu isaav padi muul ighaze: “Aghita. You irau nataghon Ŋgeu to imbaaŋ ghou nanim ne lolo, ve napasob uraat toni le isob kat. Aniiŋ tiou tau tonenen. \rq Yo 6:38, 17:4 \rq* \m \v 35 Yam asavsaav aghaze: ‘Kaiyo paaŋ isob, ghoro sawa to taitaiŋ ivot.’ Eemoghon you nasaav payam: Nenen ila matini. Matamim ila pa uum. Aniiŋ tisob timatu, ve sawa to taitaiŋ, tauto ivot wa. \rq Mt 9:37; Lu 10:2 \rq* \m \v 36 Tovenen aazne, yes to taitaiŋ tisaŋan muul maau. Tiŋgoog aniiŋ anoŋa, ve tilup di ila ndouŋ ndouŋ, ve tighamgham ledi atia. Tauto yesŋa yes to vazogiiŋ aniiŋ, lolodi poia ve tinidi iza. Pasa, uraat todi ighur anoŋa wa. Anoŋa tovene: Tigheghereb tamtoghon tila to Maaron, leso tineep matadi iyaryaar le alok. \rq Mk 4:14+ \rq* \m \v 37 Ŋgar tonenen deŋia pa saveeŋ to moghon moghon tasasavia ne: ‘Ŋgeu eez ivazog, ve ite ilup anoŋa.’ \v 38 You nambaaŋ gham ala pa lupuuŋ aniiŋ anoŋa to taumim avazogi maau. Ndiran pida tigham uraata le tighun wadedeŋadi pani. Uraat todi anoŋa, tauto aazne yam ala aghami.” \s1 Tamtoghon katindi to Samaria tighur ila to Yesu \p \v 39 Yes Samaria katindi to tinepneep izi ndug tonowen tilooŋ saveeŋ to liva tonenen, ve tighur ila to Yesu. Pasa, ye ivotia ŋgar to Yesu igham pani ne, ve isaav padi ighaze: “Ŋgar tisob to you naghamgham di, tauto ye ivotia di payou le tisob.” \v 40 Tovenen yes Samaria tonowen tila tivot to Yesu, ve tiŋguruuta tighaze ineep toman di ris. Tovenen ye ineep mboŋ ru tonowe. \v 41 Tauto tamtoghon katindi to ndug tonowen tighur ila toni. Pasa, tilooŋ saveeŋ ila ye tau avo. \v 42 Ve tisaav pa liva tonowen tighaze: “Papazogi yei nilooŋ saveeŋ tiom moghon, ve nighur ila to ŋgeu tonene. Ve aazne, taumai nilooŋ saveeŋ ila ye tau avo. Tauto niwatag nighaze onoon kat, ŋgeu tonene, ye Volaaŋa to pale igham mulin ival tiina to taan.” \rq Lu 2:11; 1Yo 4:14 \rq* \s1 Yesu imuul ila pa taan suruvu to Galilaia \p \v 43 Yesu yesŋa yes Samaria tineep mboŋ ru isob, ghoro imundig muul ve ila pa Galilaia. \v 44 (Ye tau isaav pataghaaŋ wa ighaze: “Propet eta irau le iza izi tau ndug toni maau.”) \rq Mk 6:4 \rq* \m \v 45 Ye ila ivot Galilaia, ve yes Galilaia tighami toman lolodi poia. Pasa, sawa to lupuuŋ tiina to Pasova, yes paam tila Yerusalem, ve tighita uraat naol to ye igham di tonowe. \s1 Yesu igharaat kinik uraata toni natu le tini poia \p \v 46-47 Tovenen Yesu ila ivot muul izi ndug Kana to ineep izi Galilaia ne. Muuŋ, ye ineep tonowe, ve itoor ya inim vaen. Yesu inepneep tonowe, ve uraata eez to kinik to ineep izi ndug Kapernaum, ilooŋ Yesu varu tighaze ye ipul Yudea ve inim ivot Galilaia wa. Uraata tonowen natu, moroghooŋ tiina ighami ve ighengheen. Tovenen ye ipul Kapernaum, ve ila ighaze ighita Yesu. Ila ivot toni, ve itaŋ rorani ighaze izila Kapernaum ve igharaat natu. Pasa, moroghooŋ tiina ighami le igharau ighaze imaat. \v 48 Yesu isaav pani ighaze: “Wai, yam aghaze le aghita mbeb gharatooŋadi toman uraat tintina to ipatooŋ ghou ighaze Maaron ineep toman ghou pa uraat tiou, ghoro aghur ila. Ve ighaze maau, nene irau aghur ila maau.” \rq Yo 2:18; 1Kor 1:22 \rq* \p \v 49 Uraata tonenen ipamuul aliŋa ighaze: “Tiina, rikia unum ve tazila. Pa vene, natug imaat.” \p \v 50 Yesu isaav pani ighaze: “Ula! Natum irau imaat maau. Ye pale tini poia.” Tovenen uraata tonenen ighur ila Yesu aliŋa ve ila. \p \v 51 Ilaagh muul izila, ve mbesooŋa toni pida tinim tivot toni izi ataam luvuŋa, ve tipaes pani tighaze: “Olman, natum tini poia wa!” \p \v 52 Tovenen ye ighason di pa sawa sine kat to natu mata pakia. \p Yes tipaes pani tighaze: “Noor, ndag iza bobodaaŋ ve itap ris, ghoro tini iluum ve mata pakia.” \v 53 Tovenen pain kainaŋen tama mata iŋgal: Sawa tonenen kat to Yesu isaav pani ighaze: “Ula. Natum irau imaat maau. Ye pale tini poia.” Tovenen yesŋa tamtoghon toni to tineep tomani ila ruum toni, tisob tighur ila to Yesu. \p \v 54 Nene mbeb gharatooŋa inim ru to Yesu ighami inim ghilalooŋ pa tamtoghon, leso tighilaala tighaze Maaron ineep tomani pa uraat toni. Sawa to ye ipul taan suruvu to Yudea ve imuul ila Galilaia, igham mbeb gharatooŋa tonene. \c 5 \s1 Yesu igharaat ŋgeu narape eez izi ya naliu Betesda \p \v 1 Muri ghoro, yes Yuda sawa todi eez ivot pa tilup di ve tigham suŋuuŋ tiina pa Maaron. Tovenen Yesu izala pa Yerusalem. \v 2 Ya naliu eez ineep igharau didiiŋ tiina to iluvut Yerusalem. Tiwaat iza ila Hibru aliŋadi tighaze Betesda.\f + \fr 5:2 \ft Baibol pida tiwaat ya naliu tonene iza tighaze Bet-zata, ma Betsaida. \f* \m Ya tonowen ineep igharau ataam avo to tiwaata tighaze ‘Ataam to Sipsip.’ Ve tirei mbeez liim tiyoon tiluvutin ya aze. \v 3-4 Moghon moghon moroghooŋa katindi tighengheen ila mbeez tonowen lolodi. Pida matadi pisi, pida aghedi isami, ve pida aghedi imaat wa. Irau tilaagh maau. [Tinepneep tonowe ve tisasaŋan le ighaze ya itarir, nene rikia moghon tila tiyatov di tizila. Pasa, sawa eŋaeŋa, aŋela to Maaron izi inim, ve igham ya tonenen itarir. Ve sei to ighaze iyatova izila muuŋ, nene pale moroghooŋ toni isob, ve tini poia.] \p \v 5 Ŋgeu eez inepneep ya tonenen aze. Ye moroghooŋ ikisi irau ndaman tamoot ee saaŋgul liim ve tol (38) wa. \v 6 Yesu ighita ŋgeu tonenen ighengheen, ve iwatag ighaze ye imorooŋ sawa mala wa. Tovenen ighasoni ighaze: “Vena? Lolom pa tinim poia?” \p \v 7 Narape tonenen ipamuul aliŋa ighaze: “Ŋgeu tiou, ighaze ya itarir, you leg itag ite eta to iuul ghou ve ighur ghou nazila ya maau. Ve sawa naol to taug natoova pa nazila, tamtoghon pida timuuŋ payou ve tizila.” \p \v 8 Yesu isaav pani ighaze: “Umundig uyoon, uput moogh tiom, ve ulaagh.” \v 9 Rikia moghon ve ŋgeu tonenen tini poia. Tovenen imundig, iput moogh toni, imbaada, ve ilaagh ila. Eemoghon sawa tonenen, nene umbom patabuaŋ to Maaron. \rq Is 35:4-6; Yo 9:14 \rq* \p \v 10 Tovenen daba to yes Yuda tighita ŋgeu tonenen, ve tiyaana tighaze: “Ai, aazne, nene umbom patabuaŋ to Maaron! Umbaad moogh tiom ve ulaagh pasa? Ŋgar to ughami ne, tutuuŋ iŋgalsek pani.” \p \v 11 Ŋgeu tonenen ipamuul aliŋadi ighaze: “You taug maau. Ŋgeu to igharaat ghou ve tinig poia, tauto isaav payou ighaze: ‘Uput moogh tiom, ughami, ve ula.’” \p \v 12 Tovenen tighasoni muul tighaze: “Sei isaav payom?” \v 13 Eemoghon ŋgeu tonenen ikankaan pa sei to igharaata ve tini poia. Pasa, sawa tonenen, ival tiina tinepneep tonowe. Tauto Yesu ipasi ila lolodi, ve ighau ila wa. \p \v 14 Muri ghoro, Yesu ila indeeŋ ŋgeu tonenen izi Rumai Tiina dige, ve isaav pani ighaze: “Ughita. Aazne, tinim poia wa. You nasaav payom: Ugham sosor muul malep. Ighaze unoknok ghamuuŋ sosor, nene pale pataŋani tiina kat igham ghom le ilib pa pataŋani to papazogi igham ghom.” \rq Yo 8:11; 2Pe 2:20+ \rq* \p \v 15 Yesu isavsaav pani le isob, ghoro ŋgeu tonenen ipuli, ve ila ipaes pa daba to yes Yuda ighaze: “Ŋgeu to igharaat ghou, nene Yesu.” \p \v 16 Tovenen daba to yes Yuda tiyou avodi pa Yesu, ve tikaal ataam pa tiŋgal mata. Pasa, ye ighamgham uraat tovene ila umbom patabuaŋ to Maaron. \v 17 Eemoghon Yesu ipamuul aliŋadi ighaze: “To muuŋ ve inim, Tamaŋ ighamgham uraat toni irau sawa isob. Tauto you paam naghamgham uraat tovene.” \rq Yo 9:4, 14:10 \rq* \m \v 18 Saveeŋ toni tonene ireu daba tonenen lolodi. Tovenen ŋgar todi iyaryaaŋ kat tighaze le tirabi imaat. Pasa, tighita tighaze ye imamalaaŋ pa tutuuŋ to umbom patabuaŋ. Ve ŋgaramus igham sosor ite izala pogho. Pasa, iwaat Maaron ighaze ye tama. Tovenen tighita tighaze ye ipakur tau ighaze ye raraate inim Maaron. \rq Yo 10:30,33, 19:7 \rq* \s1 Yesu itaghon Tama Maaron ŋgar toni pa uraat to ye ighamghami \p \v 19 Tovenen Yesu isaav pa daba to yes Yuda ighaze: “You nasaav payam. Onoon kat, Maaron Natu irau igham mbeb eta itaghon tau ŋgar toni ne maau. Maau kat. Ye ighita Tama igham sa ŋgar, nene ye itaghoni moghon. Tovenen sa ŋgar to Tama ighamghami, nene Natu ighami paam. \rq Yo 8:28+, 14:10 \rq* \m \v 20 Tama lolo pa Natu kat. Tovenen uraat naol to ye ighamgham di ne, ye ipatooŋ di pa Natu. Ve muri, ye pale ipatooŋ uraat tintina pida to tilib pa uraat to ŋgaramus ivot ne pa Natu. Tovenen yam pale aghita di, le ruŋamim iza padi ve avomim ikaak. \rq Yo 3:35 \rq* \m \v 21 Tama Maaron, ye ipamundigin yes mateeŋa ve timundig matadi iyaryaar muul. Natu tovene paam. Ighaze lolo pa tamtoghon eta, ye pale ighami ineep poia. \rq Yo 11:25; Ro 4:17; 1Kor 15:45; Ep 2:5 \rq* \m \v 22 Uraat to gabizooŋ tamtoghon, tovene paam. Tama Maaron iŋgabiiz tamtoghon eta ve ighur atia pani maau. Uraat tonenen, ye ipuli isob ila Natu nima. \rq Mt 25:31; Mbaŋ 10:42, 17:31 \rq* \m \v 23 Leso ival tisob tighita Natu tighaze ye le iza, ve titandag pani tinimale titandag pa Tama Maaron. Ve ighaze tamtoghon eta itandag pa Maaron Natu maau, nene itandag pa Tama Maaron maau paam. Pasa, ye to imbaaŋ Natu izi inim taan. \rq Lu 10:16; Pil 2:10+; 1Yo 2:23 \rq* \p \v 24 “You nasaav payam: Onoon kat, ighaze tamtoghon eta ilooŋ saveeŋ tiou ve itaghoni, ve ighur ila to Tamaŋ to imbaaŋ ghou nanim, nene ye igham nepooŋ poia ila to Maaron wa. Ve ye pale ineep tovene itaghoni taghoni gha ila. Tamtoghon tovene, you irau naŋgabiiza ve naghur atia pani ne maau. Pasa, ye ipul ataam to mateeŋ wa, ve aazne itaghon ataam to ineep mata iyaryaar le alok. \rq Yo 3:16, 6:40, 8:51; 1Yo 5:13 \rq* \m \v 25 You nasaav payam: Onoon kat, mala maau pale sawa paghu ivot. Aazne, inim igharau wa. Sawa tonenen ighaze ivot, yes to titaghon ataam to mateeŋ ne, pale tilooŋ Maaron Natu aliŋa. Ve ival tisob to ighaze tilooŋ aliŋa ve titaghoni, nene pale tigham nepooŋ poia ila to Maaron. \rq Ga 2:20; Ep 2:1,5; Kol 2:13 \rq* \m \v 26 Maaron tau inim pughu pa tau nepooŋ toni. Ve ye ighur tapiri tonenen ila to Natu. Tauto Natu paam inim pughu pa tau nepooŋ toni. \rq Yo 1:4 \rq* \m \v 27 Ve Tama ighur uraat to gabizooŋ tamtoghon ve ghuruuŋ atia padi ila Natu nima paam. Pasa, ye Tamtoghon Natu.\f + \fr 5:27 \ft Sawa naol, Yesu iwaat tau ighaze ‘Tamtoghon Natu.’ Saveeŋ waaro tonene, pughu tol. Sawa pida, nene ataam ite to ye isavia tau. Ve sawa pida, Yesu iwaat tau ighaze ‘Tamtoghon Natu’ pasa, ye tamtoghon raraate inimale iit. Ve sawa pida, saveeŋ tonene pughu tovene: Yesu, ye Mesia to Maaron ighuri pa uraat to ghamuuŋ pooz itaghon saveeŋ to Daniel 7:13-14. Saveeŋ to Yesu tonene, ŋgar ru tineep ila: Eez, nene vene: Ighaze Yesu iŋgabiiz iit tamtoghon, gabizooŋ toni pale deŋia. Pasa, ye tamtoghon raraate inimale iit, ve iwatag katin pataŋani ve tovaaŋ naol to taan. Ve ŋgar ite, nene vene: Yesu irau iŋgabiiz tamtoghon, pasa ye Mesia to Maaron ighuri pa uraat to ghamuuŋ pooz. \f* \rq Hib 4:15-16 \rq* \m \v 28 Yam ruŋamim iza pa saveeŋ tonene malep. Muri, sawa eta pale ivot, ghoro mateeŋa tisob to tigheen naal lolo, pale tilooŋ Maaron Natu aliŋa, \rq 1Kor 15:52; 1Tes 4:16 \rq* \m \v 29 ve timundig, tipul naal todi, ve tivot. Yes to muuŋ tighamgham ŋgar popoia, pale timundig ve tineep matadi iyaryaar le alok. Eemoghon yes to muuŋ tighamgham ŋgar samia, pale timundig ve tigham atia to sosor todi. \rq Mt 25:46; Mbaŋ 24:15; Ro 2:7+; Syg 20:12 \rq* \p \v 30 “You irau nagham mbeb eta itaghon taug lolog ve ŋgar tiou ne maau. Saveeŋ to naloŋlooŋa ila to Tamaŋ Maaron, tauto ighamgham pooz payou pa gabizooŋ tiou. Tovenen ighaze naŋgabiiz tamtoghon, nene pale gabizooŋ tiou deŋia moghon. Pasa, you nataghon taug lolog maau. Nataghon Tamaŋ to imbaaŋ ghou nanim ne lolo.” \rq Yo 6:38, 8:16; Syg 19:11 \rq* \s1 Mbeb pida to tipariaaŋ ghiit pa taghur ila to Yesu \p \v 31 Yesu isaav muul tovene: “Ighaze you taug napariaaŋ saveeŋ tiou, nene iraua maau. Saveeŋ tovene, yam irau aghur ila aghaze nene onoon ne maau. \v 32 Eemoghon Ŋgeu ite to ipariaaŋ saveeŋ tiou. [Nene Tamaŋ Maaron.] Ve you nawatag: Saveeŋ to ye isasavia payou, nene onoon moghon. \rq Mt 3:17; Yo 8:18 \rq* \p \v 33 “Ve ŋgeu ite paam ipariaaŋ saveeŋ tiou. Sawa to yam ambaaŋ tamtoghon tiam pida tila to Yoan ŋgeu rughuzaaŋa, ye ivotia saveeŋ onoon padi, ve ipariaaŋ di pa tighur inim tiou. \rq Yo 1:29,35 \rq* \m \v 34 You naghur matag pa tamtoghon eta pa ipalot saveeŋ tiou ne maau. Eemoghon nasavia saveeŋ tonene to nauul gham, leso aghur inim tiou, ve Maaron igham mulin gham. \v 35 Yoan, ye inim yaryarooŋa to ighan ve igham ndug ighazooŋ pa tamtoghon. Ve sawa rismoghon to ye ineep toman gham, yam tinimim iza ve lolomim poia pa ghazooŋa toni. \p \v 36 “Eemoghon you leg mbeb ite paam to ipariaaŋ saveeŋ tiou ve ilib pa saveeŋ to Yoan. Nene uraat naol to Tamaŋ ighur di tinim nimag leso nagham di ve napasob di. Uraat naol to naghamgham di, nene tipatooŋ ghou tighaze: Tamaŋ Maaron imbaaŋ ghou to nanim. \rq Yo 10:25, 14:11 \rq* \p \v 37 “Tovenen Tamaŋ Maaron to imbaaŋ ghou nanim, ye ipariaaŋ saveeŋ tiou wa. Eemoghon muuŋ ve inim, yam alooŋ aliŋa rita maau, ve aghita nagho pa eta sone. \v 38 Ve saveeŋ toni paam ineep tuŋia ila lolomim maau. Pasa, Tamaŋ Maaron imbaaŋ ghou nazi nanim taan, eemoghon yam aghur inim tiou maau. \v 39 Yam anumeer aghaze Maaron saveeŋ toni pale ipatooŋ gham pa ataam to aneep matamim iyaryaar le alok. Tovenen sawa naol awatwaat saveeŋ toni, ve azuaria gham aghaze le awatag katin pughu. Ve mos waaro to naol ne tipariaaŋ saveeŋ tiou. \rq Lu 24:44; Mbaŋ 13:27; Ro 1:2 \rq* \m \v 40 You naghaze yam anim tiou, leso agham nepooŋ poia ila to Maaron. Eemoghon yam lolomim pa ŋgar tovene maau. \p \v 41 “Ighaze tamtoghon tipait izag, ma tipait ghou maau, nene matag ila padi maau. Pasa, you nazuaria ghou pa paitooŋ to tamtoghon maau. \rq Ga 1:10; 1Tes 2:6 \rq* \m \v 42 Eemoghon yam, you nawatag gham wa. Yam aghur lolomim pa Maaron rita maau. \v 43 Pasa, you nagham Tamaŋ Maaron nagho to nanim. Eemoghon yam agham ghou maau, ve azurun ghou. Ve ighaze ŋgeu eta itaghon tau ŋgar toni ve inim, ghoro yam rikia moghon aghami toman lolomim poia, ve aghur ila saveeŋ toni. \v 44 Pale irau aghur ila to Maaron vena? Maau. Pasa, yam azuaria gham aghaze le nditamim tipait gham, ghoro poia. Eemoghon paitooŋ tau to inim pa Maaron, yam azuaria gham pani maau. \rq Mt 23:5+; Yo 12:43; Ro 2:29 \rq* \m \v 45 Vena, yam aghaze you pale napayoon gham pa savsaveeŋ ila Tamaŋ Maaron nagho? Maau. Mose, ŋgeu to yam anumeera aghaze tutuuŋ toni pale igham gham aneep pooi, nene ye to pale ipayoon gham pa savsaveeŋ. \v 46 Inimale yam aghur ila saveeŋ toni, tone aghur inim tiou paam. Pasa, saveeŋ waaro naol to ye imbood di, nene tiza tiou. \rq Mbnp 3:15, 22:18, 49:10; Lo 18:15+ \rq* \m \v 47 Eemoghon yam aghur ila saveeŋ to ye imbooda ne maau. Tauto pale aghur ila saveeŋ tiou vena?” \rq Lu 16:31 \rq* \c 6 \s1 Yesu ipan tamtoghon ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ liim (5000) \r (Mt 14:13-21; Mk 6:30-44; Lu 9:10-17) \p \v 1 Muri ghoro, Yesu toman taghoniiŋa toni tigham waaŋ ve tivool tila pa ya naliu Galilaia paŋa ite. Ya tonowen, iza ite Tiberias. \v 2 Tila tilooŋ tonowe, ve ival tiina kat titaghoni ve yesŋa tila. Pasa, tighita mbeb gharatooŋadi naol to ye ighamgham di pa yes moroghooŋa. \v 3 Yesu yesŋa taghoniiŋa toni tizala ndug mbuŋa eez, ve mboledi izi ve tinepneep. \v 4 Sawa tonenen, sawa to yes Yuda tilup di pa suŋuuŋ tiina to Pasova, nene inim igharau wa.\f + \fr 6:4 \ft Pasova ivotvot pa ndaman to naol ne. Yoan imbood saveeŋ pa Pasova tol. Ŋgat inim ru pani, nene isavia Pasova eez. Ŋgat tonene isavia Pasova ite to inim ru pani. Ve Yesu imaat pa Pasova to inim tol pani. \f* \p \v 5 Yesu mbole izi ve inepneep, ve mata ila le ighita ival tiina tonowen tikeet tiŋarua tila. Tovenen ighason Pilip ighaze: “Pale taghol aniiŋ sine, ve tapan ival tiina tonene?” \v 6 Saveeŋ tonene, ye isavia pa itoov Pilip. Eemoghon ye tau iwatag sa ŋgar to ye ighaze ighami. \p \v 7 Pilip ipamuul aliŋa ighaze: “Wai, ival ne ris? Ighaze taghol adi aniiŋ rita pa titatan atedi pani, nene yaam denari 200 iraua paam maau.” \p \v 8 Ghoro taghoniiŋa toni ite, iza Andreas (ye Simon Petrus tazi) isaav pa Yesu ighaze: \v 9 “Ai, ughita pain tonene. Ye a mberet bali liim, ve iigh geegeu ru. Eemoghon tamtoghon tonene, ival le ival kat. Aniiŋ ŋgiira tovene pale irau di vena?” \p \v 10-11 Ndug to tineep pani, le kikiliiŋ popoia. Tovenen Yesu isaav pa taghoniiŋa toni ighaze: “Ala asaav pa ival tiina tonowen mboledi izi.” Ival tiina mboledi izi, ghoro Yesu igham mberet tonowen, ipait Maaron pani, ve ireii padi. Ghoro igham ŋgar raraate moghon pa iigh. Tovenen ival tiina tighan le isooŋ di. Ival tiina tonenen, nditamoot todi moghon irau ndiŋndiŋ liim (5000) ma venen. \p \v 12-13 Tamtoghon tisob tighan le apodi isuŋ, ghoro Yesu isaav pa taghoniiŋa toni ighaze: “Yam ala aŋgoog avodi alulu to izi we. Takaria aniiŋ malep.” Tovenen tila tiŋgoog aniiŋ pida pida tonowen, ve tinonog di tila nakaral saaŋgul ve ru le tivon. \p \v 14 Ival tiina tighita mbeb gharatooŋa to Yesu ighami inim ghilalooŋ padi, le tisaav tighaze: “Onoon kat, propet tiina to tisavia tighaze Maaron pale imbaaŋa izi inim taan, tau tonene!”\f + \fr 6:14 \ft Yes Yuda to tineep pa sawa to Yesu, matadi iŋgal tighaze Maaron pale imbaaŋ propet tiina eez padi, itaghon saveeŋ to Lo 18:15-19. Pida tighaze ŋgeu tonowen pale Mesia paam. Ve pida tighaze ye pale igham uraat to propet moghon. \f* \rq Lo 18:15-22; Yo 1:21 \rq* \m \v 15 Tovenen timundig tighaze tikisi ve tighuri inim kinik padi pataghaaŋ. Eemoghon Yesu iwatag ŋgar todi wa. Tovenen ipul di tizi, ve ighau izala pa lolooz, leso eŋgeni ineep tonowe. \rq Mk 6:46 \rq* \s1 Yesu ilaagh izala ya pogho \r (Mt 14:22-33; Mk 6:45-52) \p \v 16 Taghoniiŋa to Yesu tinepneep le rabrab izi, ghoro tizila pa naari, \v 17 ve tiza waaŋ, leso tiraav tivool tila pa ndug Kapernaum to ineep ya naliu paŋa ite. Sawa tonenen, Yesu ila ivot todi sone. Ve mboŋ izi wa. \v 18 Tivot gha tila ve mala maau, yaghur tiina imundig le ipei dibom tintina. \v 19 Tapiridi pa ŋgoraaŋ le tila tivot bodbodaaŋ to ya naliu. Ghoro matadi imuul, le tighita Yesu ilaghlaagh ila ya pogho iŋarua di inim le igharau di. Tighita le matughezaaŋ tiina igham di. \v 20 Eemoghon Yesu isaav padi ighaze: “Amatughez malep! You nanepneep.” \v 21 Ghoro lolodi poia, ve tighami iza waaŋ. Rikia moghon ve tila tilooŋ naari to tighaze tila pani. \s1 Ival tisaŋan Yesu \p \v 22-23 Ival tiina to tineep izi ya naliu paŋa ite, tisaŋan Yesu mboŋ le ndugizau. Ghoro tigham ŋgar naol pani. Pasa, noor tighita waaŋ ee moghon to taghoniiŋa toni tighami ve tila. Waaŋ ite paam maau. Eemoghon Yesu ila toman di maau. Taghoniiŋa toni moghon to tivot tila. Ival tiina tonowen tinepneep tonowe, ve waaŋ geegeu pida to ndug Tiberias tilooŋ tigharau ndug to noor moghon Tiina toit ineep pani, ve ipait Maaron pa aniiŋ, ve igham pa ival tiina ve tighan. \v 24 Ival tiina to tisasaŋan Yesu, tighita Yesu toman taghoniiŋa toni naghodi maau, tovenen tiza waaŋ geegeu tonowen, ve yesŋa waaŋ tamtoghonadi tiraav tivool tila pa Kapernaum. Leso tikaal Yesu tonowe. \s1 Yesu, ye aniiŋ to igham ghiit taneep mataad iyaryaar \p \v 25 Ival tiina tonenen tila tilooŋ ya naliu paŋa ite, ve tindeeŋ Yesu tonowe. Tovenen tighasoni tighaze: “Mos Tau, unum sualen ŋeez?” \p \v 26 Yesu ipamuul aliŋadi ighaze: “You nasaav payam. Onoon kat, yam agham ŋgar pa mbeb gharatooŋadi tintina to nagham di tinim ghilalooŋ payam, ve akaal ghou anim ne maau. Yam ataghon ghou anim pasa, aghan katin aniiŋ le apomim isuŋ! \v 27 Alooŋ, aniiŋ to isami rikrikia, yam arab taumim pani malep. Yam irau azuaria gham pa aniiŋ to pale igham gham aneep matamim iyaryaar le alok. Aniiŋ tonowen, Tamtoghon Natu irau igham payam. Pasa, Tama Maaron igham mbeb gharatooŋa inim ghilalooŋ pani, tauto ipatooŋa ighaze ye iza pa ghamuuŋ uraat tovene.” \rq Is 55:2; Mt 4:4 \rq* \p \v 28 Tovenen yes tighasoni: “Ighaze venen, pale nigham sa, leso nigham uraat to Maaron lolo pani?” \p \v 29 Yesu ipamuul aliŋadi ighaze: “Uraat to Maaron ighaze yam aghami, nene vene: Yam irau aghur ila to ŋgeu to ye imbaaŋa inim.” \rq 1Yo 3:23 \rq* \p \v 30-31 Tovenen tighasoni muul: “Venen, pale ugham sa mbeb ivot inim ghilalooŋ payei, leso nighita ve nighur ila nighaze Maaron ineep toman ghom pa uraat tiom? Ughita. Yei nighur ila saveeŋ to Mose pasa, muuŋ sawa to nditimbumai tilaghlaagh izi ndug balim, ye igham aniiŋ manna padi, ve tighanghan. Saveeŋa timbooda pataghaaŋ wa. Ighaze: \q2 ‘Ye igham aniiŋ to sambam izi padi ve tighan.’” \rq Igham 16:4,15 \rq* \p \v 32 Yesu ipamuul aliŋadi ighaze: “You nasaav payam kat. Yam aghaze Mose igham aniiŋ to sambam izi pa nditimbumim ve tighan? Maau. Pasa, aniiŋ tau to ipul sambam ve izi inim, tauto aazne Tamaŋ Maaron igham payam. \v 33 Aniiŋ to Maaron igham payam, nene ŋgeu to ipul sambam ve izi inim, leso igham nepooŋ poia pa tamtoghon to taan.” \rq Yo 3:13,31; 1Yo 5:11 \rq* \p \v 34 Yes tilooŋ saveeŋ tonene, ve tisaav pani muul tighaze: “Wai tiina, ighaze venen, ghoro ugham aniiŋ tonowen payei irau sawa isob!” \p \v 35 Yesu isaav padi muul ighaze: “Aniiŋ to igham tamtoghon tineep matadi iyaryaar, nene you taug. Tamtoghon to ighaze inim tiou, nene pale pitoola muul maau. Ve ighaze ŋgeu eta ighur inim tiou, nene pale muruni muul maau. \rq Is 55:1-2 \rq* \m \v 36 You nasaav payam wa. Onoon, yam aghita ghou toman uraat tiou. Eemoghon aghur inim tiou maau. \v 37 Ve tamtoghon to Tamaŋ Maaron ighur di pa tinim leg, yes tisob pale tinim tiou. Ve ighaze tamtoghon eta inim tiou, nene you irau nazuruni maau. Maau le maau kat. \rq Mt 11:28 \rq* \p \v 38 “You naneep sambam ve nazi nanim taan pa nagham mbeb eta itaghon taug lolog ne maau. You nazi nanim pa nataghon Tamaŋ to imbaaŋ ghou nanim ne lolo. \v 39 Ve ye lolo ighaze yes to ye ighur di tinim leg, irau napul eta ilale maau. Ye ighaze sawa to Mboŋ Muri, you napamundigin di pa mateeŋ. \rq Yo 10:28+; Ro 8:29+,38+; Pil 1:6; 1Pe 1:5 \rq* \m \v 40 Onoon kat, Tamaŋ Maaron lolo tovene: Tamtoghon tisob to tighilaal Natu ve tighur ila toni, ye ighaze tigham nepooŋ poia ila toni, ve tineep tovene itaghoni taghoni gha ila. Tovenen Mboŋ Muri, you pale napamundigin di pa mateeŋ ve timundig matadi iyaryaar.” \rq Yo 3:16, 11:25+ \rq* \p \v 41 Yes Yuda tilooŋ saveeŋ tonene, le irau lolodi maau ve tiyou avodi pani. Pasa, Yesu isaav padi ighaze: “Aniiŋ tau to ipul sambam ve izi inim, nene you taug.” \v 42 Ve tivelegi tighaze: “Ŋgeu tonene, ye Yosep natu Yesu. Iit tawatag tama ve tina. Pughu vena to aazne isaav ighaze ye ipul sambam ve izi inim?” \rq Mt 13:54+; Yo 7:27+ \rq* \p \v 43 Tovenen Yesu ipamuul aliŋadi ighaze: “Yam lolomim ŋukia ve ayou avomim pasa? \v 44 Tamtoghon eta irau inim tiou sorok ne maau. Tamaŋ to imbaaŋ ghou nanim ne, irau ipazaagh tamtoghon lolodi ve ighereb ŋgar todi iŋarua ghou, ghoro tinim tiou. Tamtoghon tovene, sawa to Mboŋ Muri, you pale napamundigini pa mateeŋ ve ineep mata iyaryaar. \rq Yer 31:3; Yo 12:32; Mbaŋ 13:48; 1Kor 2:14 \rq* \p \v 45 “Saveeŋ waaro eez ineep ila rau to yes propeta. Isaav ighaze: \q2 ‘Maaron pale ipatoot tamtoghon tisob ve ipaghazoŋan ŋgar todi.’ \rq Is 54:13; Yer 31:34; Hib 8:10; 1Yo 2:27 \rq* \m Tamtoghon tisob to tiloŋlooŋ Tamaŋ aliŋa ve tighamgham ŋgar ila toni, nene pale tinim tiou. \v 46 Tamtoghon eta to taan ighita Tamaŋ Maaron pa eta sone. Ye to ineep to Maaron ve inim, ye moghon to ighita. \rq Igham 33:20; Yo 1:18 \rq* \p \v 47 “You nasaav payam: Onoon kat, ighaze tamtoghon eta ighur inim tiou, nene ye igham nepooŋ poia ila to Maaron wa. Ve ye pale ineep tovene itaghoni taghoni gha ila. \rq Yo 3:36; 1Yo 5:13 \rq* \m \v 48 Pasa, you taug aniiŋ to igham tamtoghon tineep matadi iyaryaar le alok. \v 49 Onoon muuŋ nditimbumim tighanghan aniiŋ manna izi ndug balim. Eemoghon tisob timatmaat. \v 50 Ve aniiŋ to you nasavia ne, nene ipul sambam ve izi inim. Leso yes to tighani, timaat gha tilaledi sob, ve tineep matadi iyaryaar le alok. \v 51 Aniiŋ to ipul sambam ve izi inim taan, ve igham tamtoghon tineep matadi iyaryaar, nene you taug. Ighaze tamtoghon eta ighan aniiŋ tonene, ye pale ineep mata iyaryaar le alok. Aniiŋ to nasasavia, nene you mindag. Pasa, you pale napul taug namaat pa tamtoghon to taan, leso tigham nepooŋ poia ila to Maaron.” \rq Hib 10:5,10 \rq* \p \v 52 Yes Yuda tilooŋ saveeŋ tonene, le ireu lolodi kat. Tovenen tiwazoran di tighaze: “Wai, ŋgeu tonene ighaze igham minda pait ve taghani? Pale mbeb tonene ivot vena?” \p \v 53 Tovenen Yesu isaav padi muul ighaze: “You nasaav payam: Onoon kat, ighaze aghan Tamtoghon Natu minda maau, ve aghun siŋ toni maau, yam irau agham nepooŋ poia ila to Maaron maau.\f + \fr 6:53 \ft Ndiran ŋgara pida tighaze saveeŋ to Yesu tonene iŋarua ŋgar to ghaniiŋ pasa. Ve ndiran ŋgara pida tighaze saveeŋ tonene, pughu tovene: Iit irau tagham Yesu inim leed, ve taghur ila taghaze pataŋani to ye imbaada ve mateeŋ toni, nene ireu sosor toit. Ighaze tagham tovene, ye pale ipalot ghiit inimale aniiŋ, ve tagham nepooŋ poia ila toni. \f* \rq Mt 26:26+ \rq* \m \v 54 Ve tamtoghon to tighan mindag ve tighun siŋ tiou, nene tigham nepooŋ poia ila to Maaron wa. Ve yes pale tineep tovene le alok. Tovenen sawa to Mboŋ Muri, you pale napamundigin di pa mateeŋ ve tineep matadi iyaryaar. \v 55 Pasa, mindag, nene aniiŋ tau. Ve siŋ tiou, nene ya tau to ghunuuŋ. \v 56 Ighaze tamtoghon eta ighan mindag ve ighun siŋ tiou, nene pale yeru nilup ghei ninim ee moghon, ve ye ineep inim tiou, ve you naneep ila toni irau sawa isob. \p \v 57 “Tamaŋ to imbaaŋ ghou nanim ne, ye nepooŋ mata yaryaara pughu, ve you naneep ila toni. Ve tamtoghon to ighaze ighanghan inim tiou, ve ighamgham tapiri inim tiou, tovene paam. Ye pale igham nepooŋ poia inim tiou. \v 58 Aniiŋ to ineep sambam ve izi, ve you nasasavia payam ne, nene aniiŋ mata ite pa aniiŋ manna to muuŋ nditimbumim tighani izi ndug balim. Pasa, yes to tighan manna tonowen, tisob timatmaat. Eemoghon tamtoghon to ighaze ighan aniiŋ to you nasavia, nene pale ineep mata iyaryaar le alok.” \p \v 59 Yesu ineep izi ndug Kapernaum, ve ipatoot di pa Maaron aliŋa ilooŋ ila rumai todi, ve isavia saveeŋ tonene padi. \s1 Tapul Yesu malep. Pasa, saveeŋ to igham ghiit taneep mataad iyaryaar, ineep toni \p \v 60-61 Tamtoghon katindi to titaghon Yesu, tilooŋ saveeŋ toni tonenen, le irau lolodi maau. Tovenen tiyou avodi pani tighaze: “Wai, saveeŋ tonene pataŋani kat! Sei pale ilooŋa ve ighur ila?” \p Eemoghon Yesu iwatag yes tiyou avodi pa aliŋa to ye isavia. Tovenen isaav padi ighaze: “Vena, yam arere ghou pa saveeŋ tiou tonene, tauto aghaze apul ghou ne? \v 62 Ighaze venen, ve muri yam aghita Tamtoghon Natu imuul izala pa ndug to muuŋ ye ineep pani, nene pale agham ŋgar vena? \rq Mk 16:19; Mbaŋ 1:9+; Ep 4:8 \rq* \m \v 63 Maaron Avuvu moghon irau igham nepooŋ poia to anunuud ivot. Mbeb eta to tamtoghon to taan tighami ila taudi tapiridi ve ŋgar todi, irau iuul di pa tigham nepooŋ tonenen maau. Saveeŋ to you nasavia payam, tauto inim ataam pa agham Maaron Avuvu toman nepooŋ poia. \rq 2Kor 3:6; 1Pe 1:23 \rq* \m \v 64 Eemoghon tamtoghon pida to tineep ila lolomim, tighur ila maau.” Yesu isavia saveeŋ tonene pasa, sawa to ye ipamundigin uraat toni ve inim, ye iwatag yes to tighur ila toni maau. Ve ŋgeu to muri ighuri ila koia nimadi ne paam, Yesu iwatagi. \p \v 65 Yesu iseeŋ saveeŋ toni muul ighaze: “Pughu tonene, to you nasaav payam pataghaaŋ naghaze: ‘Tamtoghon eta irau inim tiou sorok ne maau. Tamaŋ Maaron irau iuuli ve ighereb ŋgar toni iŋarua ghou, ghoro inim tiou.’” \rq Yo 6:44 \rq* \p \v 66 Yesu isavia saveeŋ tonene le isob, ghoro tamtoghon katindi to titaghoni, yes tipuli, ve tighau tila. Muri, tilaagh tomani muul maau. \v 67 Tovenen Yesu ighason taghoniiŋa toni saaŋgul ve ru ighaze: “Vena, yam paam aghaze apul ghou ve aghau?” \p \v 68 Simon Petrus ipamuul aliŋa ighaze: “Tiina, ighaze nipul ghom ve nighau, pale nila to sei? Pasa, saveeŋ to pale igham ghei nineep matamai iyaryaar le alok, nene ineep tiom. \v 69 Yei nighilaal ghom wa, ve nighur ilat tiom nighaze yom ŋgeu patabuaŋ to Maaron imbaaŋ ghom unum.” \rq Mt 16:16; Yo 11:27 \rq* \p \v 70 Tovenen Yesu ipamuul aliŋadi ighaze: “Yam saaŋgul ve ru tonene, you taug nisia gham anim leg. Eemoghon tamtoghon tiam eez, ye inim Ŋgeu Samia le wa.” \v 71 Saveeŋ tonene, Yesu isavia iŋarua Yudas to Simon Iskariot natu. Onoon, taghoniiŋa toni saaŋgul ve ru, Yudas, ye todi eez. Eemoghon muri, ye ighur Yesu ila koia nimadi. \rq Mt 26:14+ \rq* \c 7 \s1 Yesu nditazi tighur ila toni maau \p \v 1 Muri pa nenen, Yesu lolo pa ilaagh izi Yudea muul maau. Pasa, ye iwatag: Daba to yes Yuda to tineep nowe ne, tikalkaal ataam pa tirabi imaat. Tovenen ilaghlaagh izi Galilaia moghon. \v 2 Sawa tonenen, lupuuŋ tiina ite to yes Yuda inim igharau. Lupuuŋ tonenen, to matadi iŋgal pa sawa to nditimbudi tilaghlaagh izi ndug balim ve tinepneep ila dur moghon. \rq Wkp 23:34+ \rq* \m \v 3 Tovenen Yesu nditazi tisaav pani tighaze: “Upul ndug tonene, ve ula pa Yudea. Leso ndiran tiom pida to tinepneep tonowe paam tighita uraat to yom ughamgham di ne. \v 4 Ighaze ŋgeu eta ighaze varu ilaan irau ndug, nene irau igham uraat toni inim ŋgozaaŋ maau. Tovenen ighaze yom ugham uraat tovene, yom irau upatooŋ naghom pa ival tiina.” \p \v 5 Onoon, Yesu nditazi kat. Eemoghon yes tighur ila toni sone. Tauto tisaav pani tovene. \rq Mbo 69:8; Mk 3:21 \rq* \p \v 6 Tovenen Yesu isaav padi ighaze: “Sawa sine to aghaze ala, yam irau ala. Ve sawa tiou to nala, nene sone. \v 7 Tamtoghon to taan ledi pughu eta to tighur koi payam maau. Eemoghon you, ghoro tighurghur koi payou. Pasa, ŋgar samsamia naol to tighamgham di ne, you navotia di tighazooŋ. \rq Yo 3:19+, 15:18+ \rq* \m \v 8 Tovenen yam moghon azala pa lupuuŋ tiina tonowen. You irau nalat maau. Pale naneep. Pasa, sawa tiou to nazala, nene sone.” \v 9 Yesu isaav padi tovene, ve ineep izi Galilaia. \s1 Yesu izala pa Yerusalem, ve ighita lupuuŋ tiina to Dur\f + \fr 7:10 \ft Lupuuŋ tiina to Dur ivotvot pa Septemba ma Oktoba. Sawa tonenen, nene sawa to tiyou oliv ve vaen anoŋa. Sawa to lupuuŋ tonowen, yes Yuda ival tizala pa Yerusalem pa suŋuuŋ, ve tigharaat dur eŋaeŋa le irau di, ve tineep ilooŋ ila irau wik eez. Lupuuŋ to Dur ŋgara tovene: Yes Yuda lolodi poia pa oliv ve vaen anoŋa to tiyou di, ve tipait Maaron pani. Ve matadi iŋgal sawa to nditimbudi tilaghlaagh izi ndug balim to le ya maau, ve Maaron igham ya ivot ila yaam tiina eez ve ireer, leso tighun. \f* \p \v 10 Tovenen Yesu nditazi tizala pa lupuuŋ tiina tonenen. Muri ghoro, ye paam ana imundig ve itaghon di izala. Eemoghon ilaagh ghazooŋa maau. Ilaagh inim yoŋgaaŋ, ve ila ivot. \v 11 Daba to yes Yuda to tineep pa lupuuŋ tiina tonowen, tikaal Yesu, ve tiwaghasonin di tighaze: “Ŋgeu tonowen ineep sine?” \p \v 12 Ve ival tiina tiwazoran di pani paam. Pida tighaze: “Ye ŋgeu poia.” Ve pida tighaze: “Maau, ye iwatombanon ival tiina le tiyel pa ataam to Maaron.” \v 13 Eemoghon saveeŋ to tisasavia pa Yesu, nene tisavia ivot ighazooŋ maau. Pasa, timatughez pa daba to yes Yuda. \p \v 14 Tinim bodbodaaŋ to lupuuŋ tiina tonenen, ghoro Yesu inim peria, ve malmali izala pa Rumai Tiina, ve ipatoot tamtoghon pa Maaron aliŋa. \v 15 Daba to yes Yuda tilooŋ saveeŋ toni le ruŋadi iza. Ve tisaav tighaze: “Wai, ŋgeu tonene igham ŋgar ila to patoŋaaŋ eta maau. Pughu vena to ye le ŋgar tiina tovene?” \rq Mt 13:54 \rq* \p \v 16 Yesu isaav padi ighaze: “Sawa to napatoot gham pa Maaron aliŋa, saveeŋ to navovotia payam, nene taug saveeŋ tiou maau. Nene saveeŋ to Ŋgeu to imbaaŋ ghou nanim. \rq Yo 14:24 \rq* \m \v 17 Ighaze tamtoghon eta ighaze itaghon Maaron lolo, ye pale ighilaal: Saveeŋ to you napatoot gham pani, nene inim pa Maaron, ma nasavia itaghon taug ŋgar tiou? \v 18 Ighaze tamtoghon eta isasavia saveeŋ itaghon tau ŋgar toni, nene taghilaal taghaze ye ighamgham pa tau iza moghon. Eemoghon ighaze tamtoghon eta izuaria tau pa pakuruuŋ Ŋgeu to imbaaŋa inim ne iza, nene ye avo onoon, ve ŋgar toni deŋia moghon. Kaarom eta ineep ila lolo maau. \v 19 Muuŋ, Mose igham tutuuŋ pa nditimbumim. Eemoghon tiam eta itaghoni kat maau. Pughu vena to aazne azuaria gham aghaze arab ghou namaat?” \rq Mbaŋ 7:38,53; Ro 2:17+ \rq* \p \v 20 Ival tiina tilooŋ saveeŋ toni tonene, ve tisaav pani tighaze: “Wai, sei ighaze irab ghom umaat? Avuvu samia eta avaat izeev ghom. Tauto ŋgar tiom iwaghamgham.” \rq Mk 3:22 \rq* \p \v 21 Yesu ipamuul aliŋadi ighaze: “You nagham mbeb gharatooŋ ee moghon, ve yam asob ruŋamim iza pani ve agham ŋgar naol. \rq Yo 5:2+ \rq* \m \v 22-23 Aghita. Muuŋ, Mose ighur tutuuŋ payam pa ŋgar to zirooŋ ndipain. Eemoghon ye ipamundigin ŋgar tonowen maau. Nditimbumim Abaram, Isak, ve Yakop, tauto tipamundigini. Muri ghoro, Mose isavia ŋgar tonenen tutuuŋa payam. Yam aghaze ataghon tutuuŋ toni tonenen, tauto azir ndinatumim. Eemoghon sawa pida, yam agham uraat tonenen ila umbom patabuaŋ to Maaron. Pa vene, amalaaŋ pa tutuuŋ to Mose.\f + \fr 7:22-23 \ft Yuda tidi tipoop ndinatudi nditamoot ve mboŋ inim liim ve tol pani, ghoro uraat to zirooŋ ndinatudi tonenen ivot. Tovenen ighaze tipoop di pa Fraide, nene Sarere to wik muri, yes pale tizir di. Eemoghon Sarere, nene umbom patabuaŋ to Maaron. \f* \m Laak, ighaze yam taumim aghamgham tovene, pughu vena to atemim yabyab payou? You nanim pa ghamuuŋ uraat to ulaaŋ. Tauto nagharaat narape eez tini isob poia ila sawa to umbom patabuaŋ. \rq Mbnp 17:9+; Wkp 12:3 \rq* \m \v 24 Yam aŋgabiiz mbeb to potla moghon malep. Aneep ve aŋgabiiz poian lolo toni paam. Leso gabizooŋ tiam deŋia.” \s1 Tamtoghon tiwazoran di pa Yesu: Ye Mesia, ma maau? \p \v 25 Tamtoghon pida to Yerusalem tilooŋ Yesu saveeŋ toni ve tisaav tighaze: “Vena, ŋgeu to daba toit tizuaria di pa tirabi imaat, tau tonene? \rq Yo 5:18 \rq* \m \v 26 Aghita. Aazne, ye isavsaav ila ival tiina matadi. Eemoghon daba toit tisavia saveeŋ eta pani maau. Neneeŋadi moghon. Vena, yes avaat tiwatagi tighaze ye Mesia? \v 27 Eemoghon ŋgeu tonene, iit tawatag ndug to ye inim pani. Ve sawa to Mesia tau inim, tamtoghon eta pale iwatag ndug to ye inim pani ne maau.” \p \v 28 Yesu ipatoot tamtoghon pa Maaron aliŋa izi Rumai Tiina nagho, ve isaav aliŋa tiina ighaze: “Vena, yam agham ŋgar aghaze awatag ghou, ve awatag ndug to nanim pani ne? Alooŋ. You nataghon taug lolog ve nanim maau. Tamaŋ Maaron imbaaŋ ghou to nanim. Ye avo onoon, ve itataghon saveeŋ mbuaaŋ toni. Yam awatagi maau. \v 29 Eemoghon you, ghoro nawatagi. Pasa, naneep toni, ve ye imbaaŋ ghou nanim.” \rq Mt 11:27; Yo 10:15 \rq* \p \v 30 Yes tilooŋ saveeŋ toni tonene, ve tighaze tikisi pataghaaŋ. Eemoghon eta kokor iza pani maau. Pasa, sawa toni ivot sone. \v 31 Tamtoghon katindi to tineep ila ival tiina lolodi ve tiloŋlooŋ saveeŋ toni, tighur ila toni, ve tisaav tighaze: “Mesia to tasasaŋani ne, ighaze inim, pale irau ilib pa ŋgeu tonene pa ghamuuŋ mbeb gharatooŋadi? Maau. Ye tau tonene.” \s1 Yes daba tighaze tikis Yesu \p \v 32 Ndiran tutuuŋa tilooŋ ival tiina tikamuun pa Yesu tighaze ye Mesia. Tovenen yesŋa yes daba to watooŋrau timbaaŋ uraata pida to Rumai Tiina tila pa kisiiŋi. \p \v 33 Yesu isaav padi ighaze: “You pale itiŋa taneep ris, ghoro napul gham, ve namuul nala to Ŋgeu to imbaaŋ ghou nanim. \rq Yo 12:35 \rq* \m \v 34 Muri, yam pale azuaria gham pa kalooŋ ghou. Eemoghon irau andeeŋ ghou maau. Pasa, ndug to you pale nala pani, yam irau ala pani maau.” \rq Yo 8:21, 13:33+ \rq* \p \v 35 Tovenen daba to yes Yuda tiwaghasonin di tighaze: “Ŋgeu tonene pale ila sine ve taghita muul maau? Ma ye ighaze ila to nditaad pida to tila tineep ila yes Grika lolodi we, leso ipatoot yes Grika paam pa Maaron aliŋa? \v 36 Saveeŋ toni tonene, pughu vena? Pasa, ye isaav pait ighaze: ‘Yam pale azuaria gham pa kalooŋ ghou. Eemoghon irau andeeŋ ghou maau. Ve ndug to you nala pani, nene yam irau ala pani maau.’” \s1 Yesu irau igham ya to nepooŋ mataad yaryaara pait \p \v 37 Sawa to lupuuŋ tonenen ighaze isob, nene sawa tiina kat to tilup di pa suŋuuŋ. Sawa tonenen, Yesu imundig, ve isaav aliŋa tiina tovene: “Ighaze tamtoghon eta muruni, ghoro inim tiou. You pale nagham a ya pa ighun. \rq Is 55:1; Yo 4:10,14; Syg 22:17 \rq* \m \v 38 Pasa, Maaron aliŋa to timbooda, isaav ighaze: Tamtoghon tovene, ya to nepooŋ mata yaryaara pale ivon ila lolo, ve ireer ivot.” \rq Is 12:3, 44:3, 58:11; Ezek 47:1+ \rq* \m \v 39 Saveeŋ tonene, Yesu isavia iŋarua Maaron Avuvu. Muri, ye igham Avuvu tonowen pa tamtoghon tisob to tighur ila toni. Eemoghon sawa to ye isavia saveeŋ tonene, ival tiina tigham Avuvu Patabuaŋ sone. Pasa, sawa to Yesu ipatooŋ iza tiina ivot ighazooŋ, nene ivot sone. \rq Yoel 2:28; Yo 14:16+; Mbaŋ 2:4 \rq* \s1 Tamtoghon tigham ŋgar naol pa Yesu \p \v 40 Ival tiina tilooŋ Yesu aliŋa tonene, ve tamtoghon pida timundig ve tisaav tighaze: “Onoon kat, propet tiina to tasasaŋani ne, tau tonene!” \rq Lo 18:15+; Yo 6:14 \rq* \p \v 41 Ve pida tighaze: “Maau. Ŋgeu tonene, ye Mesia.” Ve pida tizoor di tighaze: “Aghita. Mesia irau ivot izi taan suruvu to Galilaia? Maau. \v 42 Pasa, Maaron aliŋa to timbooda, isaav ighaze Mesia pale ivot ila siŋ to David, ve tipoopa izi David ndug toni Betelem.” \rq Mbo 132:11; Mika 5:2; Mt 2:5+ \rq* \p \v 43 Tovenen ival tiina tonowen tigham ŋgar naol naol pa Yesu le tivalag taudi. \v 44 Pida tighaze tikisi pataghaaŋ. Eemoghon tamtoghon eta kokor iza pani maau. \s1 Daba to yes Yuda tighur ila to Yesu maau \p \v 45 Tovenen yes uraata to timbaaŋ di tila pa kisiiŋ Yesu ne, timuul tila sorok to yes daba to watooŋrau ve ndiran tutuuŋa. Daba tonowen tighita di, ve tighason di tighaze: “Pughu vena to akis ŋgeu tonowen ve aghami anim maau?” \p \v 46 Yes uraata tonowen tisaav padi tighaze: “Wai, to muuŋ ve inim, tamtoghon eta isavsaav inimale ŋgeu tonowen maau.” \rq Mt 7:28+ \rq* \p \v 47 Tovenen ndiran tutuuŋa tonowen tiyaan di tighaze: “Wai, kaarom toni ighamun ŋgar tiam paam? \v 48 Aghita. Daba toit ma ndiran tutuuŋa, todi eta ighur ila to ŋgeu tonowen? Maau. \rq Yo 12:42; 1Kor 1:26, 2:8 \rq* \m \v 49 Nowe ival tiina to tikankaan pa tutuuŋ to Mose, tauto tighur ila toni. Ve tambaŋ di paam. Muri, mbalmbali to Maaron pale iza todi.” \p \v 50 Yes daba tonowen, tamtoghon todi eez to yesŋa tinepneep ne, iza Nikodemus. Ye ŋgeu to muuŋ ila to Yesu ve yesuru tisavsaav. Ye isaav padi ighaze: \rq Yo 3:1+, 19:39 \rq* \m \v 51 “Ou, tutuuŋ toit isaav vena? Irau tasaav sorok taghaze tamtoghon eta igham sosor? Maau. Iit irau talooŋ saveeŋ toni, ve taŋgabiiz poian ŋgar to ye ighamghami, ghoro taghur atia pani.” \rq Lo 1:16+ \rq* \p \v 52 Yes tipamuul aliŋa tighaze: “Wai, ighaze venen, yom paam avaat Galilaia taamdi? Utiir poian Maaron saveeŋ toni, ve ugham ŋgar pani pooi. Propet eta irau ivot izi taan suruvu to Galilaia maau.” \v 53 Ghoro yes tisob tighau mbiriis tila pa ruum todi todi. \c 8 \s1 Yesu lolo isamin liva eez to ighur maat \p \v 1 Yesu ipul Yerusalem, ve izala pa lolooz Oliv, ve ineep tonowe pa mboŋ. \v 2 Mboŋmaagh kat, ve ye imuul ila, ve ilooŋ ila sirsiir to Rumai Tiina. Ve ival tiina tinim tiluvuti. Tovenen ye mbole izi, ve ipatoot di pa Maaron aliŋa. \v 3-4 Ye isavsaav padi, ve yes ŋgara to tutuuŋ toman ndiran tutuuŋa pida tigham liva eez, ve tila tivot toni. Liva tonowen ighur maat, ve tamtoghon pida tighita. Tauto tikisi, ve tighami tila to Yesu. Ghoro tipayoonda ila ival tiina matadi, ve tisaav pa Yesu tighaze: “Patoŋaaŋ, ughita liva tonene. Ye ighur maat, ve tamtoghon pida tighita. \v 5 Mose ighur tutuuŋ ariaŋa pait ighaze liva tovene, iit irau tarabi pa yaam le imaat. Ve yom usaav vena?” \rq Wkp 20:10; Lo 22:22+ \rq* \m \v 6 Yes tisavia saveeŋ tonene pa titoova. Ighaze ye isavia saveeŋ eta isosor, ghoro inim le pughu pa tipayoonda pa savsaveeŋ. Eemoghon Yesu ipamuul aliŋadi rikia maau. Izi imbutur, ve imbodbood ila taan pa nima u. \p \v 7 Yes tinoknok ghasoniiŋi. Tovenen mata iza, ve isaav padi tovene: “Tiam eta, ighaze le sosor eta maau, ghoro igham yaam ve irab liva tonene muuŋ.” \rq Mt 7:1+; Ro 2:1,22 \rq* \m \v 8 Ghoro mata izi muul, ve imbodbood pa nima u ila taan. \p \v 9 Yes tilooŋ saveeŋ toni, ve eŋaeŋa tipaspas ve tiwaghaughau. Ndolman timuuŋ, ve yes papaghudi titaghon di, ve tisob tighau tila. Tovenen liva tonenen eŋgeni moghon iyondyood ila Yesu nagho. \v 10 Yesu imundig iyoon, ve ighasoni ighaze: “Liva, yes to tigham ghom unum ne, tila vena? Eta ineep pa ighur atia payom maau?” \p \v 11 Liva tonenen ipamuul aliŋa ighaze: “Tiina, eta ineep sualen muul maau. Tisob tighau tila wa.” \p Yesu isaav pani muul: “Ighaze venen, you paam irau naghur atia payom maau. Ula. Eemoghon matam iŋgal. Muri, ugham sosor muul malep.” \rq Yo 3:17, 5:14 \rq* \s1 Yesu inim ghazooŋa to taan \p \v 12 Yesu isaav ila pa ival tiina muul ighaze: “You taug to ghazooŋa to taan. Ighaze tamtoghon eta itaghon ghou, ye pale ilaagh ila ndoroom lolo muul maau. Ghazooŋa to Maaron pale ineep toni, ve igham nepooŋ poia inim tiou.” \rq Mbo 27:1; Is 49:6; Lu 2:32; Yo 1:4+; 2Kor 4:6 \rq* \s1 Yesu ipariaaŋ tamtoghon pa tighur ila saveeŋ toni \p \v 13 Ndiran tutuuŋa tilooŋ saveeŋ tonene, ve tisaav pani tighaze: “Ughita. Aazne, yom usavia taum, ve upariaaŋ taum saveeŋ tiom leso tamtoghon tighur ilat tiom. Eemoghon lem mbeb eta to ipariaaŋ saveeŋ tiom leso nighur ila ne maau. Saveeŋ tovene, pale nighur ila vena?” \p \v 14 Yesu ipamuul aliŋadi ighaze: “Onoon, you nasavia taug ve napariaaŋ taug saveeŋ tiou, leso tamtoghon tighur inim tiou. Ve saveeŋ tiou, nene onoon. Yam irau aghur ila. Pasa, ndug to nanim pani ve muri pale namuul nala pani, you nawatagi. Eemoghon yam awatag ndug tonowen maau. \rq Yo 5:31+, 7:28+, 9:29 \rq* \m \v 15 Gabizooŋ tiam, nene itaghon ŋgar to tamtoghon. Eemoghon you naŋgabiiz tamtoghon nanimale yam maau. \v 16 Ve ighaze naŋgabiiz tamtoghon eta, nene pale gabizooŋ tiou deŋia. Pasa, eŋgengou naŋgabiiz tamtoghon eta maau. Tamaŋ to imbaaŋ ghou nanim, yeru nilup ghei pa uraat tonenen. \v 17 Saveeŋ waaro eez to ineep ila tutuuŋ tiam paam isaav tovene: ‘Ighaze tamtoghon ru tipariaaŋ saveeŋ eta, ve tisavia saveeŋ raraate, nene irau taghur ila taghaze saveeŋ tonenen, nene onoon.’ \rq Lo 19:15; Mt 18:16 \rq* \m \v 18 Aazne, you taug napariaaŋ saveeŋ tiou. Eemoghon Tamaŋ to imbaaŋ ghou nanim, ye paam ipariaaŋ saveeŋ tiou. Tovenen yam irau aghur ila.” \rq 1Yo 5:9 \rq* \p \v 19 Tauto tighasoni tighaze: “Tamam ineep sine?” \p Yesu ipamuul aliŋadi ighaze: “Yam awatag ghou maau. Tauto awatag Tamaŋ maau. Ve inimale awatag ghou, tone awatag Tamaŋ paam.” \rq Yo 14:7; 1Yo 2:23 \rq* \m \v 20 Yesu ipatoot tamtoghon pa Maaron aliŋa izi ndug to tipipiyaav yaam pa uraat to Rumai Tiina, ve isavia saveeŋ tonene. Eemoghon tamtoghon eta ikisi maau. Pasa, sawa toni ivot sone. \s1 Ighaze taghur ila to Yesu maau, nene pale tamaat toman sosor toit ve talaleed \p \v 21 Yesu isaav padi muul ighaze: “You pale napul gham ve nala, ve yam akaal ghou. Eemoghon irau aghita ghou maau. Pasa, ndug to you pale nala pani, nene yam irau ala pani maau. Tovenen yam pale amatmaat toman sosor tiam ve alalemim.” \rq Yo 7:34, 13:33 \rq* \p \v 22 Daba to yes Yuda tilooŋ saveeŋ tonene, ve tiwaghasonin di tighaze: “Wai, ye isaav ighaze ndug to ye pale ila pani, nene iit irau tala pani maau. Saveeŋ toni tonene, pughu vena? Ma ye ighaze ila irab tau imaat?” \p \v 23 Yesu isaav padi muul ighaze: “Alooŋ. Yam to sila. Ve you to sala. Yam to taan, tauto ataghon ŋgar to taan. Ve you to taan maau. \rq Yo 3:31 \rq* \m \v 24 Pughu tonene to nasaav payam naghaze yam pale amatmaat toman sosor tiam ve alalemim. Pasa, yam irau aghur ila aghaze Ŋgeu to iza YOU NANEPNEEP, nene you taug tonene.\f + \fr 8:24 \ft Uwaat Maaron Igham Mulin Yes Israela (= Kisim Bek o Eksodus) 3:14. Maaron iza Yoova (o Yahweh), pughu tovene ‘You nanepneep.’ Tovenen saveeŋ waaro tonene, pughu tovene: Iit irau taghur ila to Yesu taghaze ye Maaron. \f* \m Ve ighaze aghur inim tiou maau, yam pale amatmaat toman sosor tiam, ve alalemim.” \rq Igham 3:14; Yo 3:18 \rq* \p \v 25 Yes tilooŋ saveeŋ tonene, ve tighasoni muul tighaze: “Yom sei? Usavia taum kat.” \p Yesu ipamuul aliŋadi ighaze: “Sawa to napamundigin uraat tiou ve inim, you navovotia taug payam. \v 26 You naghita ŋgar tiam naol isosor. Tovenen leg saveeŋ naol to nasavia payam, ve you irau naghur atia payam. Eemoghon you irau nagham tovene maau. Pasa, Ŋgeu to imbaaŋ ghou nanim, ye avo onoon. Ve saveeŋ to naloŋlooŋa ila toni, tauto navovotia pa yam tamtoghon to taan.” \p \v 27 Saveeŋ tonene, ye isavia iŋarua Tama Maaron. Eemoghon yes tighilaal saveeŋ toni pughu maau. \v 28 Tovenen Yesu iseeŋ saveeŋ toni muul ighaze: “Sawa to yam apayoon Tamtoghon Natu iza,\f + \fr 8:28 \ft Saveeŋ waaro tonene, Yesu isavia sawa to tirabi ila ai pambarooŋ ve tipayoonda imonau. Sawa tonenen ve ila, Yesu iza tiina pale ineep ghazooŋa. \f* \m nene pale ŋgar tiam ivot, ve aghilaal aghaze: You to izag Nanepneep. Ve awatag aghaze you nagham mbeb eta itaghon taug ŋgar tiou maau. Saveeŋ to nalooŋa ila to Tamaŋ, tauto navovotia pa tamtoghon. \rq Yo 5:30, 12:32, 14:24 \rq* \m \v 29 Ŋgeu to imbaaŋ ghou nanim, ye irau ipul ghou maau. Ye inepneep toman ghou. Pasa sawa isob, you nataghon ŋgar to ye lolo pani.” \v 30 Yesu isavia saveeŋ tonene, ve tamtoghon katindi to tiloŋlooŋa, tighur ila toni. \s1 Saveeŋ onoon irau ipas ghiit tavot pa samia tapiri \p \v 31 Ghoro Yesu isaav pa Yuda pida to tighur ila toni ne tovene: “Ighaze akis saveeŋ tiou tuŋia ve ataghoni, nene pale anim taghoniiŋa tiou kat. \v 32 Ve yam pale awatag katin saveeŋ onoon, ve saveeŋ tonowen ipas gham avot pa samia tapiri. Leso anim mbesooŋa sorok muul sob.” \rq Ro 6:18, 8:2; Ga 5:1 \rq* \p \v 33 Yes tipamuul aliŋa tighaze: “Wai, yei tonene Abaram papaghu toni. Yei ninim mbesooŋa sorok pa tamtoghon eta pa eta sone. Pughu vena to yom usaav ughaze yei pale ninim mbesooŋa sorok muul maau?” \rq Lu 3:8+ \rq* \p \v 34 Yesu ipamuul ghasoniiŋ todi ighaze: “Onoon kat, you nasaav payam. Tamtoghon tisob to tinoknok ghamuuŋ ŋgar samia, nene tinim mbesooŋa sorok pa ŋgar samia. Pasa, ŋgar tonowen to ighamgham pooz padi. \rq Ro 6:16+; 2Pe 2:19 \rq* \m \v 35 Mbesooŋa eta irau ineep toman ruum tama itaghoni taghoni gha ila ne maau. Natu moghon to ineep tomani irau sawa isob. \rq Mbnp 21:10; Ga 4:30 \rq* \m \v 36 Tovenen ighaze Maaron Natu ipas gham avot pa samia tapiri, ye pale ipas gham kat. Leso samia iŋgin gham muul sob. \rq Hib 2:14+; 1Yo 3:6,9 \rq* \m \v 37 Onoon, yam papaghu to Abaram. Eemoghon saveeŋ tiou le ina eta to ineep ila lolomim maau. Tauto aazne, azuaria gham aghaze le arab ghou namaat. \v 38 Mbeb to yeru Tamaŋ nineep ve naghita, tauto nasavia payam. Ve yam tovene paam. Ŋgar to yam aloŋlooŋa ila to tamamim, tauto aghamghami.” \s1 Sa ndiran to Abaram papaghu toni kat? \p \v 39 Yes tipamuul aliŋa tighaze: “Yei timbumai to Abaram.” \p Tovenen Yesu isaav padi ighaze: “Inimale yam Abaram papaghu toni kat, tone ataghon ŋgar to muuŋ ye ighamghami. \rq Ro 2:28; Ga 3:7,29 \rq* \m \v 40 Eemoghon maau. Aghita. Aazne, you navotia saveeŋ onoon to nalooŋa ila to Tamaŋ Maaron ne payam. Eemoghon ŋgar tiam iyaryaaŋ aghaze le arab ghou namaat. Abaram, ye igham ŋgar tovene maau. \v 41 Nene yam ataghon tamamim ŋgar toni.” \p Yes tipamuul aliŋa tighaze: “Yei Abaram papaghu toni kat. Ve Tamamai ee moghon kat, to Maaron. Nditinamai tipoop ghei sorok maau.” \p \v 42 Yesu ipamuul aliŋadi ighaze: “Inimale yam Maaron ndinatu kat, tone lolomim payou. Pasa, you naneep toni to nanim. You nataghon taug lolog ve nanim maau. Ye imbaaŋ ghou, tauto nanim. \rq Yo 16:27+; 1Yo 5:1 \rq* \m \v 43 Pughu vena to aghazooŋ pa saveeŋ tiou sone? Yam avaat apoon lolomim wa. Tauto irau alooŋ saveeŋ tiou maau. \rq Ro 8:7; 1Kor 2:14 \rq* \m \v 44 Alooŋ wa! Yam tamamim to Sadan! Tauto aghaze le ataghon katin ŋgar to ye lolo pani. Sawa to muuŋ kat ve inim, ye ŋgeu to rabuuŋ tamtoghon timatmaat. Ve ye itaghon saveeŋ onoon maau. Pasa, saveeŋ onoon eta ineep toni maau. Ye kaarom taamdi. Sawa isob, isasavia saveeŋ kaarom to inepneep ila lolo. Ve ye to inim pughu pa saveeŋ kaarom to naol ne. \rq Mbnp 3:1+; 1Yo 3:8 \rq* \m \v 45 Saveeŋ isob to you nasasavia payam, nene onoon moghon. Eemoghon yam lolomim pa saveeŋ onoon maau, tauto aghur ila saveeŋ tiou maau. \v 46 Ma vena? Ighaze tiam eta ighita ghou nagham sosor eta, ghoro ivotia lak! Ve ighaze leg sosor eta maau, ve nasasavia saveeŋ onoon moghon payam, pughu vena to aghur ila saveeŋ tiou maau? \rq Hib 4:15; 1Pe 2:22; 1Yo 3:5 \rq* \m \v 47 Sei to ighaze inim Maaron le, nene iloŋlooŋ Maaron aliŋa ve itaghoni. Eemoghon yam tamtoghon to Maaron maau. Tauto alooŋ aliŋa maau.” \rq Yo 10:26+, 18:37; 1Yo 4:6 \rq* \s1 Sawa to Abaram ivot sone, Yesu ineep wa \p \v 48 Yesu isavia saveeŋ tonene, ve yes Yuda tisaav pani tighaze: “Wai, saveeŋ tauto nisavia ila wa. Yom ukankaan pa Maaron unumale yes Samaria. Yom, avuvu samia izeev ghom!” \rq Mk 3:21+; Yo 7:20, 10:20 \rq* \p \v 49 Yesu ipamuul aliŋadi ighaze: “You, avuvu samia eta izeev ghou maau. You nazuaria ghou pa paitooŋ Tamaŋ Maaron iza. Eemoghon yam aveleg ghou. \v 50 You nagham pa taug izag maau. Eemoghon Ŋgeu eez izuaria tau ighaze igham izag inim tiina, nene Tamaŋ Maaron. Ve uraat to gabizooŋ mbeb ve ghuruuŋ atia, nene ineep ila ye tau nima. \rq Yo 5:41, 7:18 \rq* \m \v 51 Onoon kat, you nasaav payam: Ighaze tamtoghon eta mata kisin saveeŋ tiou ve itaghoni, ye irau imaat ve ilale ne maau. Maau kat.” \rq Yo 5:24, 11:26 \rq* \p \v 52 Yes tilooŋ saveeŋ tonene, ve tisaav pani tighaze: “Aa, ŋgaramus niwatag katin ghom. Yom tonene, avuvu samia izeev ghom! Pasa, Abaram toman propeta tisob timataar tila wa. Eemoghon yom usaav tovene: Ighaze tamtoghon eta mata kisin saveeŋ tiom ve itaghoni, ye irau imaat ve ilale ne maau. \v 53 Timbumai Abaram, ye imaat wa. Ve yes propeta paam timataar wa. Yom sa ŋgeu? Yom ughaze ulib pa Abaram? Usavia taum kat!” \p \v 54 Yesu isaav padi: “Ighaze napait taug izag, nene pale saveeŋ tiou ighur maau. Paitooŋ tovene, nene mbeb sorok. Eemoghon Tamaŋ to yam awatwaata aghaze Maaron tiam, ye tau to ipait ghou ve igham izag inim tiina. \v 55 Yam awatagi rita maau. Eemoghon you, ghoro nawatagi. Tauto naloŋlooŋ aliŋa, ve nataghoni. Ighaze nasaav naghaze nawatagi maau, nene pale nagham kaarom nanimale yam. \v 56 Muuŋ, timbumim Abaram ighita sawa tiou to navot izi taan. Ye iwatag mbeb to pale ivot pa sawa tonene, tauto tini iza ve lolo poia kat.”\f + \fr 8:56 \ft Ŋgara pida tighaze Maaron ivotia mbeb to muri Mesia pale ighami pa Abaram ila vibiiŋ. \f* \rq Hib 11:13 \rq* \p \v 57 Tovenen yes Yuda tonenen tipamuul Yesu aliŋa tighaze: “Wai, ndaman tiom tamoot ru saaŋgul (50) sone. Ve yom upakur taum ughaze ughita Abaram!” \p \v 58 Yesu isaav padi muul ighaze: “Onoon kat, you nasaav payam: Abaram ivot sone, ve You Nanepneep.” \rq Igham 3:14; Yo 1:1; Kol 1:17; Syg 1:8 \rq* \p \v 59 Saveeŋ toni tonene ireu yes Yuda tonenen lolodi. Tovenen tikor yaam tighaze tirabi pataghaaŋ. Eemoghon ye iŋguaaz tau, ve ipul Rumai Tiina, ve ivot ila pumuri. \c 9 \s1 Yesu igharaat ŋgeu eez to mata pisi \p \v 1 Yesu ilaagh ila le ighita ŋgeu eez to mata pisi. Ye, tina ipoopa tovene. \v 2 Taghoniiŋa toni tighita ŋgeu tonowen, ve tighason Yesu tighaze: “Patoŋaaŋ, pughu vena to ŋgeu tonene tina ipoopa mata pisi? Ye tau sosor toni, ma tama yesuru tina sosor todi?” \rq Lu 13:2+ \rq* \p \v 3 Yesu ipamuul ghasoniiŋ todi ighaze: “Ŋgeu tonene igham sosor maau, ve tama yesuru tina paam tigham sosor maau. Pataŋani tonene ivot pani, leso Maaron iuuli ve ipatooŋ tapiri ve uraat toni ivot ighazooŋ. \rq Yo 11:4 \rq* \m \v 4 Aazne, nene sawa to ndag ve taneep ila ghazooŋa. Tovenen iit irau tagham uraat to Tamaŋ Maaron to imbaaŋ ghou nanim. Pasa, sawa to ndoroom, nene inim igharau wa. Sawa tonenen ighaze ivot, nene irau tamtoghon eta igham uraat muul maau. \v 5 Sawa to nanepneep izi taan, you taug to nanim ghazooŋa pa tamtoghon to taan.” \rq Yo 1:4+, 5:17, 8:12, 12:35 \rq* \p \v 6 Yesu isavia saveeŋ tonene le isob, ghoro ikor taan ris ila nima ve iŋazub ila, ve itoora ve ikumi ila ŋgeu tonenen mata. \rq Mk 7:33 \rq* \m \v 7 Ghoro isaav pani ighaze: “Ula ya naliu Siloam, ve umen matam.” (Ya tonowen iza, pughu tovene: ‘Mbaŋooŋ.’) Tovenen ŋgeu tonenen itaghon Yesu aliŋa, ve ila imen mata. Sawa to ipul ya tonowen ve imuul inim, mata poia ve ighita ndug. \p \v 8 Ndita pida to ruum todi igharau, ve tamtoghon to muuŋ tighita ŋgeu tonenen isuŋsuŋ tamtoghon pa le mbeb, yes tighita ŋgeu tonenen, le ruŋadi iza pani tighaze: “Wai, ŋgeu mata pisi to muuŋ inepneep ve isuŋsuŋ tamtoghon pa le mbeb, tau tonene?” \p \v 9 Pida tighaze: “Vee! Ye tau tonene.” Ve pida tighaze: “Maau. Nene avaat ŋgeu ite paam to yesuru naghodi raraate.” \p Ve ŋgeu tonenen inok saveeŋ ighaze: “Maau. You taug tonene!” \p \v 10 Tovenen tighasoni tighaze: “Wai, vena to matam poia ve ughita ndug?” \p \v 11 Ye ipamuul aliŋadi ighaze: “Ŋgeu to iza Yesu, ye itoor taan toman ŋazuba ve ikumi ila matag, ghoro isaav payou ighaze “Ula ya naliu Siloam, ve umen matam.” Tovenen nataghon aliŋa ve nala namen matag, ve rikia moghon matag poia ve naghita ndug.” \p \v 12 Tovenen tighasoni muul tighaze: “Ŋgeu tonowen, tau sine?” \p Ye isaav padi ighaze: “Ii, you nakankaan pani.” \s1 Ndiran tutuuŋa tipalooŋ ŋgeu to Yesu igharaat mata \p \v 13 Ghoro tigham ŋgeu tonenen ve tila to ndiran tutuuŋa pida. \v 14 Pasa, sawa to Yesu igharaat mata, nene umbom patabuaŋ. \v 15 Tovenen ndiran tutuuŋa tonowen anadi tighason ŋgeu tonenen tighaze: “Sa ivot payom, to matam poia ne?” \p Ye isaav padi ighaze: “Ŋgeu to iza Yesu, ye itoor taan toman ŋazuba, ve ikumi ila matag, ghoro nala nameni. Tauto aazne, matag poia ve naghita ndug.” \p \v 16 Ndiran tutuuŋa tonenen tilooŋ saveeŋ toni tonene, ve tamtoghon todi pida tisaav tighaze: “Iit tawatag: Ŋgeu tonowen, Maaron imbaaŋa inim maau. Pasa, ye itaghon tutuuŋ to umbom patabuaŋ maau.” \p Ve pida tighaze: “Maau. Ye ighamgham mbeb gharatooŋadi katindi to tipatooŋa tighaze Maaron ineep tomani pa uraat toni. Ighaze ye tamtoghon samia, nene irau igham mbeb tovene maau.” Tauto tivalag taudi. \p \v 17 Tovenen tighason ŋgeu to Yesu igharaat mata ne muul tighaze: “Laak, yom to ye igharaat matam, ugham ŋgar pani vena?” \p Ye ipamuul aliŋadi ighaze: “Ye avaat propet eez to Maaron.” \p \v 18 Onoon, ŋgeu tonenen, tina ipoopa mata pisi, ve Yesu igharaat mata. Eemoghon ndiran tutuuŋa tonenen tighur ila maau. Tovenen tipoi tama yesuru tina tinim paam, \v 19 ve tighason di tighaze: “Laak, natumim to yamru aghaze apoopa mata pisi ne, tau tonene? Pughu vena to aazne mata poia ve ighita ndug?” \p \v 20 Tama ve tina tipamuul aliŋadi tighaze: “Ŋgeu tonene, yeru niwatagi. Nene natumai. Ve niwatag nighaze nipoopa mata pisi. \v 21 Eemoghon ataam to aazne mata poia, ve sei to igharaat mata, nene nikankaan pani. Ye pain maau. Ye olman. Aghasoni, ghoro tau ipaes payam.” \p \v 22 Yesuru tisaav tovene pasa, timatughez pa daba to yes Yuda. Pasa, yes timbua saveeŋ wa: Ighaze tamtoghon eta isaav tovene: ye ighur ila to Yesu ighaze ye Mesia, nene pale tizuruni pa lupuuŋ todi, ve ila ineep pumuri. [Irau ilup toman di pa suŋuuŋ ma uraat todi pida muul maau.] \rq Mbaŋ 26:9+ \rq* \m \v 23 Tauto tama ve tina tisaav padi tighaze: “Ye pain maau. Ye olman. Taumim aghasoni.” \p \v 24 Tovenen tipoi ŋgeu tonenen imuul inim, ve tisaav ariaŋa pani tighaze: “Yom irau upait Maaron iza, ve usavia saveeŋ onoon payei ila ye mata. Yei niwatag: Yesu tonowen, ye ŋgeu to ghamuuŋ sosor!” \p \v 25 Ŋgeu tonenen ipamuul aliŋadi ighaze: “Ye ŋgeu to ghamuuŋ sosor, ma ŋgeu poia, nene you nawatagi maau. Ve mbeb ee moghon to you nawatagi, nene vene: Muuŋ, matag pisi. Ve aazne, matag poia ve naghita ndug.” \p \v 26 Tovenen tighasoni muul tighaze: “Ye igham vena payom? Igharaat matam vena?” \p \v 27 Ye ipamuul aliŋadi ighaze: “Saveeŋ, tauto nasavia payam wa. Eemoghon yam alooŋ ghou maau. Pughu vena to anoknok ghasoniiŋ ghou pa mbeb tonene? Yam paam aghaze le anim taghoniiŋa toni?” \p \v 28 Tilooŋ aliŋa tonene, le igham di atedi yabyab kat. Tovenen tipiyaav saveeŋ velegiiŋ pani tighaze: “Yom to ŋgeu tonowen taghoniiŋa toni. Eemoghon yei, ghoro nitaghon ŋgar to Mose. \v 29 Pasa, yei niwatag: Mose ivotia saveeŋ to ilooŋa ila Maaron tau avo. Eemoghon ŋgeu tonowen, yei nikankaan pani toman uraat toni. Ineep sine to inim?” \p \v 30 Ŋgeu to muuŋ mata pisi, ipamuul aliŋadi ighaze: “Wai, nalooŋ saveeŋ tiam le ruŋag iza pani! Ŋgeu tonowen igharaat matag, ve yam aghaze akankaan pani: Ineep sine to inim? \v 31 Iit tawatag: Yes to tighamgham sosor, Maaron ilooŋ di maau. Ye iloŋlooŋ yes to matadi iŋgalŋgali, ve titaghon aliŋa. \rq Mbo 66:18; Yems 5:16+ \rq* \m \v 32 Sawa to Maaron ighur sambam ve taan tivot, ve inim imuul aazne, iit talooŋ ŋgeu eta varu pa gharatooŋ tamtoghon to tina ipoopa mata pisi ne maau. Aazne moghon, ghoro mbeb tovene ivot. \v 33 Ighaze Maaron imbaaŋ ŋgeu tonowen maau, ye irau igham mbeb gharatooŋa eta tovene maau.” \rq Mbo 146:8; Is 29:18, 35:5 \rq* \p \v 34 Saveeŋ toni tonene ireu lolodi kat. Tovenen tipiyaav saveeŋ pani tighaze: “Ai, yom tonene, sawa to tinam ipoop ghom ve inim aazne, unepneep ilooŋ ila ŋgar samia lolo. Ve yom ughaze upatoot ghei pa Maaron aliŋa?” Tisaav pani tovene, ghoro tizuruni ighau. \s1 Ndiran to tighur ila to Krisi maau, yes tinimale tamtoghon to matadi pisi \p \v 35 Yesu ilooŋ ŋgeu tonenen varu tighaze yes Yuda tizuruni ighau. Tovenen ila indeeŋa, ve ighasoni ighaze: “Vena? Yom ughur ila to Tamtoghon Natu, ma maau?” \p \v 36 Ŋgeu tonenen ipamuul aliŋa ighaze: “Tiina, Tamtoghon Natu tonowen, sei kat? Usavia payou, leso naghur ila toni.” \p \v 37 Yesu isaav pani ighaze: “Yom ughita wa. Taug to ituru tasavsaav ne.” \rq Yo 4:26 \rq* \p \v 38 Ŋgeu tonenen isaav pa Yesu ighaze: “Tiina, you naghur ilat tiom.” Ghoro iput aghe pani ve ipakuri. \p \v 39 Yesu isaav muul ighaze: “You nazi nanim taan pa navalag tamtoghon. Yes to tighilaal tighaze matadi pisi ve tikankaan pa Maaron ŋgar toni, nene pale matadi pakia ve tighazooŋ pani. Ve yes to tinumeer sorok tighaze matadi poia ve tighazooŋ pa Maaron ŋgar toni, nene pale matadi ipis, ve ndoroom ikau di le tisami kat.” \rq Mt 13:11+; Yo 3:19 \rq* \p \v 40 Yesu isavsaav, ve ndiran tutuuŋa pida to tiyondyood tigharaui, tilooŋa. Tovenen tighasoni tighaze: “Vena, yom ughaze yei tonene matamai pisi?” \p \v 41 Yesu ipamuul aliŋadi: “Ighaze matamim pisi ve akankaan pa Maaron ŋgar toni, nene pale lemim sosor maau. Eemoghon yam aghaze matamim pakia ve aghazooŋ pa Maaron ŋgar toni. Tauto aazne, anepneep toman sosor tiam sone.” \rq Yo 15:22+ \rq* \c 10 \s1 Yesu iŋgin ataam to sirsiir \p \v 1 Yesu isaav muul ighaze: “Onoon kat, you nasaav payam: Tamtoghon to ighaze ilooŋ ila sirsiir to sipsip, ye irau itaghon ataam, ve ilooŋ ila. Ve ighaze tamtoghon eta itaghon ataam maau, ve imalaaŋ pa sirsiir ve ilooŋ ila, nene ye yubyub ve ŋgeu to ighaze iwaghamun sipsip. \v 2 Eemoghon ŋgeu to itaghon ataam to sirsiir, ve ilooŋ ila, nene ye ŋginiiŋ tau to sipsip. \v 3 Tovenen ŋginiiŋa to ataam to sirsiir pale ikaak ataam pani, ve ye ilooŋ ila. Yes sipsip toni tighilaal aliŋa. Tovenen ye ipoipoi eŋaeŋa izadi, ve ighereb di tivot tila. \v 4 Ighaze iyou di tisob tivot tila pumuri, ye pale imuuŋ padi, ve tikeet taghoni, ve yesŋa tilaagh tila. Pasa, tighilaal aliŋa. \v 5 Eemoghon ighaze ŋgeu ite paam ipoi di, nene irau titaghoni maau. Pale tighau pani. Pasa, tighilaal aliŋa maau.” \p \v 6 Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ tonene padi, eemoghon yes to tiloŋlooŋ saveeŋ toni, tighilaal pughu maau. \p \v 7 Tovenen ye isaav padi muul ighaze: “Onoon kat, you nasaav payam. Ataam to sirsiir to sipsip tivotvot ve tiloŋlooŋ pani, nene you taug. \v 8 Tamtoghon tisob to timuuŋ payou ve tinim, yes yubyubŋa, ve ndiran to tiwaghamun sipsip.\f + \fr 10:8 \ft Tamtoghon to Yesu isavia di, nene daba samsamiadi pida to yes Yuda to tiŋgin poian sipsip to Maaron maau, ve matadi iŋgal taudi moghon. Ughita Ezek. 34:1-23. \f* \m Eemoghon sipsip tilooŋ aliŋadi maau. \v 9 You taug to ataam to sirsiir. Tovenen ighaze tamtoghon eta iŋarua ghou inim, ve ilooŋ ila sirsiir lolo, nene pale you nagham mulini ve ineep pooi. Ve ye pale ivotvot ve iloŋlooŋ, leso igham a aniiŋ popoia. \rq Yo 14:6; Ep 2:18; Hib 10:19 \rq* \m \v 10 Ŋgeu yubyub, ye inim pa iwaghamun sipsip moghon. Ye iyubyub di, ireureu di, ve irabrab di timatmaat. Eemoghon you nanim pa nagham sipsip tiou tineep poia le poia kat. \s1 Yesu, ye ŋginiiŋ poia to sipsip \p \v 11 “You taug to ŋginiiŋa poia to sipsip. Pasa, ŋginiiŋa poia, ye ipul tau kat pa sipsip toni. \rq Mbo 23:1; Ezek 34:8+; Yo 15:13; Hib 13;20; Syg 7:17 \rq* \m \v 12-13 Eemoghon ŋgeu to iŋgin sipsip to tamtoghon ite, ye ŋginiiŋ tau to sipsip maau. Ighamgham uraat pa le atia moghon. Tovenen ye pale ighur lolo pa sipsip kat maau. Pasa, ye sipsip tama maau. Ighaze ighita ŋgavuun sagsag eta inim, nene pale ipul sipsip tineep, ve ighau. Tovenen ŋgavuun sagsag pale ighan di, ve ireu di timbiriis. \p \v 14-15 “You taug to ŋginiiŋ poia to sipsip. You nawatag sipsip tiou, ve yes tiwatag ghou, inimale you nawatag Tamaŋ Maaron, ve ye iwatag ghou. Ve you pale napul taug namaat pa sipsip tiou. Leso nagham mulin di ve tineep pooi. \rq Mt 11:27; 2Tim 2:19; 1Pe 2:25; 1Yo 3:16 \rq* \m \v 16 Eemoghon you leg sipsip pida paam.\f + \fr 10:16 \ft Sipsip pida paam to Yesu isavia di, nene tamtoghon to ndug ndug to muri pale tighur ila toni. \f* \m Yes to sirsiir tonene maau. You leg uraat to nayou di tinim titaghon ghou paam. Yes pale tilooŋ aliŋag, ve yesŋa sipsip tiou pida tilup di tinim lupuuŋ ee moghon, ve ledi ŋginiiŋ ee moghon. \rq Yo 11:51+; Mbaŋ 10:34; Ep 2:11+ \rq* \p \v 17 “Tamaŋ Maaron lolo payou kat. Pasa, you pale napul taug namaat. Leso namundig pa mateeŋ ve naneep matag iyaryaar muul. \rq Pil 2:8+ \rq* \m \v 18 Tamtoghon eta to taan irau irab ghou namaat sorok ne maau. Nayokia taug, ghoro tirab ghou namaat. Pasa, you tapirig irau nayokia taug namaat, ve tapirig irau namundig matag iyaryaar muul, itaghon saveeŋ to Tamaŋ isavia payou.” \p \v 19 Yes Yuda tilooŋ saveeŋ toni tonene, le tivalag di muul. \v 20 Tauto todi katindi tighaze: “Ŋgeu tonene, talooŋ saveeŋ toni pasa? Ye avuvu samia izeeva, tauto ŋgar toni iwaghamgham.” \rq Yo 8:48,52 \rq* \p \v 21 Eemoghon tamtoghon pida tisaav tighaze: “Ŋgeu to ighaze avuvu samia izeeva, nene irau isavia saveeŋ tovene maau. Ve aghita. Avuvu samia eta irau igharaat tamtoghon mata pisi ve ighita ndug? Maau.” \rq Yo 9:32+ \rq* \s1 Yes Yuda tighur koi pa Yesu, ve tighaze tirabi pa yaam \p \v 22 Tinepneep le sawa to lupuuŋ tiina ite to yes Yuda ivot. Nene lupuuŋ to matadi iŋgal sawa to tigharaat mulin Rumai Tiina, ve tighuri inim Maaron le. Sawa to lupuuŋ tonowen, nene sawa to ndug yauŋa.\f + \fr 10:22 \ft Lupuuŋ tonene, iza ‘Hanuka.’ Ivotvot pa Desemba, igharau sawa to Krismas. Yes Yuda titun kandol ve lam katindi, ve tilup di pa suŋuuŋ irau mboŋ liim ve tol. Sawa tonenen, tineep toman tinidi iza. Lupuuŋ tonene, pughu tovene. Muuŋ, kinik samia eez to yes Grika iŋgin taan to Yudea, iza Antiokus Epipanes. Ye izuaria tau ighaze le igham yes Yuda tisob tipul ghurla todi, ve titaghon yes Grika ŋgar todi. Tovenen ighur pataŋani naol padi, ve igham ŋgar pida pa iwaghamun Rumai Tiina paam. Eemoghon yes Yuda tiparab ariaŋa le tilib pani. Muri ghoro, tigharaat mulin Rumai Tiina. Sawa tonenen, yes timbool pa ŋgoreeŋ to oliv. Rismoghon to inepneep. Eemoghon Maaron igham mbeb gharatooŋa, ve ŋgoreeŋ todi rismoghon tonowen igham lam todi ighan irau mboŋ liim ve tol. Tovenen lupuuŋ tonene, iza ite nene: ‘Lupuuŋ to ghazooŋa.’ \f* \v 23 Yesu ilaghlaagh ila ruum to nepooŋ to Solomon ireii ila Rumai Tiina dige ne lolo, \v 24 ve daba pida to yes Yuda tila tiluvuti, ve tisaav pani tighaze: “Yei nikaria saŋaniiŋ ghom wa. Pale ŋeez o uvotia taum? Ighaze onoon yom Mesia, ghoro usaav ghazooŋa payei!” \p \v 25-26 Yesu ipamuul aliŋadi ighaze: “You nasaav payam wa. Eemoghon yam aghur ila saveeŋ tiou maau. Uraat naol to naghamgham di ila Tamaŋ iza, nene tipariaaŋ saveeŋ tiou. Eemoghon yam sipsip tiou maau, tauto aghur inim tiou maau. \rq Yo 5:36, 8:47, 14:11; 1Yo 4:6 \rq* \m \v 27 Sipsip tiou, nene yes to tiloŋlooŋ aliŋag. You nawatag di tisob, ve yes titaghon ghou. \v 28 You nagham ledi nepooŋ poia to iseŋseeŋga taghoni gha ila. Tovenen yes irau timaat ve tilaledi ne maau. Pale tineep le alok. Ve tamtoghon eta irau isad di ila nimag maau. \rq Yo 6:39; Ro 8:38+; 2Tes 3:3 \rq* \m \v 29 Pasa, Tamaŋ to ighur di tinim leg ne, tapiri ilib pa mbeb tisob. Tovenen tamtoghon eta irau isad di ila ye nima ne maau. \v 30 You ve Tamaŋ, yeru ee moghon.” \rq Yo 1:1, 17:11,21+ \rq* \p \v 31 Yes Yuda tilooŋ saveeŋ toni tonene, ve timundig tigham yaam, ve tighaze tirabi imaat pataghaaŋ. \rq Yo 8:59 \rq* \p \v 32 Tovenen Yesu ighason di ighaze: “You nagham uraat popoia naol ila matamim itaghon ŋgar to Tamaŋ. Sa uraat isosor, to aghaze arab ghou pa yaam?” \p \v 33 Yes tipamuul aliŋa tighaze: “Yei nighaze nirab ghom umaat pa uraat popoia to ugham di ne maau. Nighaze nirab ghom umaat pasa, yom tamtoghon sorok to taan. Eemoghon upakur taum ughaze yamru Maaron raratemim. Tovenen yom uveleg Maaron ve uwaghamun iza.” \rq Wkp 24:16; Mt 26:65; Yo 5:18 \rq* \p \v 34-35 Yesu isaav padi muul ighaze: “Yam awatag maau? Saveeŋ waaro eez to ineep ila tutuuŋ tiam isaav tovene: Maaron isaav pa daba pida ighaze: ‘You nasaav payam: yam ndimaronŋa.’ Daba tonowen, yes tamtoghon to taan. Eemoghon Maaron aliŋa to iŋarua di, nene iwaat di ighaze yes ndimaronŋa. Ve iit tawatag: Maaron aliŋa to timbooda wa, nene irau toraaŋi maau. Ineep tovene. \rq Mbo 82:6; Mt 5:18 \rq* \m \v 36 Eemoghon you, Tamaŋ Maaron ighur ghou pa nagham uraat patabuaŋ tonene, ve imbaaŋ ghou nazi nanim taan. Tovenen ighaze nawaat taug naghaze you Maaron Natu, pughu vena to aghaze you naveleg Maaron ve nawaghamun iza? \v 37 Ighaze you nagham Tamaŋ uraat toni maau, yam aghur inim tiou malep. \v 38 Eemoghon ighaze naghamgham uraat toni, yam irau aghur inim tiou. Tovenen ighaze saveeŋ tiou igham gham aghur ila maau, aghita uraat to naghamgham di ne, ve aghur ila. Leso ŋgar tiam ivot, ve aghilaal aghaze: You naneep ila to Tamaŋ, ve Tamaŋ ineep inim tiou.” \rq Yo 14:10+, 17:21 \rq* \p \v 39 Yes Yuda tilooŋ saveeŋ toni tonene, ve titoova pa tikisi muul. Eemoghon ye ighau padi ila. \p \v 40 Ilaagh ila imbut ya Yordan, ve ila ivot muul ndug to muuŋ Yoan ineep pani ve irurughuuz tamtoghon. Yesu inepneep tonowe, \v 41 ve ival tiina tila tivot toni, ve tiwasavon di tighaze: “Yoan igham mbeb gharatooŋa eta maau. Eemoghon saveeŋ isob to ye isavia pa ŋgeu tonene, nene onoon moghon.” \v 42 Tovenen tamtoghon katindi to tinepneep tonowe, tighur ila toni. \c 11 \s1 Mateeŋ to Lasarus \p \v 1-2 Ŋgeu eez to ineep izi ndug Betania, moroghooŋ tiina ighami. Iza Lasarus. Ndilivu ru tinepneep izi ndug tonowen paam. Eez iza Marta, ve ite iza Maria. Maria tonene, tauto muuŋ iliŋ ŋgoreeŋ vuzi poia iza ila Yesu aghe, ve imusi pa daba raua. \rq Lu 10:38+ \rq* \m \v 3 Sawa to Lasarus imorooŋ, ndilivu ru tonowen timbaaŋ ila pa Yesu tighaze: “Tiina, livumai Lasarus to yom ineep toni kat, ye imorooŋ le isami kat.” \p \v 4 Yesu ilooŋ paesiiŋ tonene, ve isaav ighaze: “Moroghooŋ tonowen ivot pa igham Lasarus imaat ne maau. Pale inim ataam pa Maaron ipatooŋ tapiri ve poia toni. Leso tamtoghon tipait iza ve tipait Natu iza paam.” \rq Yo 9:3 \rq* \p \v 5 Yesu lolo pa Marta yesuru taziliva Maria ve livudi Lasarus kat. \v 6 Eemoghon sawa to ilooŋ tighaze Lasarus imorooŋ, ye rikia imundig ipul ndug to inepneep pani ne maau. Inepneep tonowe le mboŋ ru paam. \v 7 Ghoro isaav pa taghoniiŋa toni ighaze: “Yo, tamundig ve tamuul tala pa Yudea.” \p \v 8 Taghoniiŋa toni tilooŋ saveeŋ tonene, ve tisaav pani tighaze: “Wai, Patoŋaaŋ, ŋgaramus yes Yuda to ndug tonowen tighaze tirab ghom pa yaam ve umaat. Pughu vena to aazne ughaze umuul ula tonowe?” \rq Yo 8:59, 10:31 \rq* \p \v 9 Yesu isaav padi ighaze: “Vena, tamtoghon eta irau ipasul sawa to ndag ila inim tuku? Maau. Ghagharaar ila le rabrab izi, nene ndag dodoli to tagham uraat.\f + \fr 11:9 \ft Yesu saveeŋ toni, pughu tovene: Ye imatughez pa koia to tighaze tirabi imaat ne maau. Pasa, ye iwatag: Sawa to Maaron ighuri pani pa igham uraat izi taan, tamtoghon eta irau ipasula maau. Tovenen koia irau tigham mbeb eta pani rikia maau. Ye pale ineep, ve ipasob uraat toni le isob kat. Ve sawa to ndoroom ighaze ivot, ghoro koia tirabi imaat. \f* \m Ighaze tamtoghon eta ilaagh pa ndag, nene irau itut aghe ve itap ne maau. Pasa, ye ighita ghazooŋa to taan. \rq Yo 9:4+ \rq* \m \v 10 Eemoghon ighaze tamtoghon eta ilaagh ila ndoroom lolo, nene pale itut aghe ve itap. Pasa, ghazooŋa ineep toni maau.” \rq Yo 12:35 \rq* \m \v 11 Yesu isaav tovene, ve iseeŋ aliŋa ighaze: “Itaad Lasarus igheen wa. Tovenen you irau nala, leso navaaŋa imundig muul.” \v 12 Taghoniiŋa toni tisaav pani tighaze: “Tiina, ighaze Lasarus igheen pooi, ye avaat mata pakia wa.” \p \v 13 Yesu iwatag: Lasarus imaat wa. Eemoghon isavia saveeŋ palelaaŋ, tauto taghoniiŋa toni tikankaan pa saveeŋ toni pughu, ve tighaze pa Lasarus igheen moghon. \v 14-15 Tovenen Yesu isaav ghazooŋa padi ighaze: “Lazarus ineep maau. Imaat wa. Onoon, you naneep tomani maau, ve imaat. Eemoghon lolog poia. Pasa, mbeb to pale ivot, nene pale iuul gham, ve ipariaaŋ ghurla tiam. Yo, amundig ve tala taghita.” \p \v 16 Tomas, to iza ite Didimus, ye isaav pa ndita ighaze: “Tambaŋa. Amundig ve itiŋa tala. Leso iit tasob tamaat raraate toman tiina toit.” \s1 Yesu inim pughu pa mundigiiŋ to yes mateeŋa, ve nepooŋ to taneep mataad iyaryaar \p \v 17 Yesu toman taghoniiŋa toni tilaagh tila tigharau ndug Betania, ve tilooŋ tighaze Lasarus paatu ineep ila naal lolo irau mboŋ paaŋ wa. \v 18 Ndug Betania, nene ineep igharau ndug tiina Yerusalem, irau kilomita tol ma venen. \v 19 Tovenen yes Yuda katindi tinim tineep toman Marta ve Maria pa moŋiiŋ todi leso tirab atedi. \p \v 20 Sawa to Marta ilooŋ tighaze Yesu inim igharau ndug Betania, ye imundig ila ighaze ighita. Eemoghon Maria, ye ineep izi ruum. \v 21 Marta ila ivot to Yesu, ve isaav pani ighaze: “O Tiina, inimale yom uneep sualen, tone livug imaat maau. \v 22 Eemoghon you nawatag: Aazne, sa mbeb to ighaze yom ughason Maaron pani, ye pale ilooŋ ghom ve igham payom.” \p \v 23 Yesu isaav pani ighaze: “Livum pale imundig muul.” \p \v 24 Marta ipamuul aliŋa ighaze: “You nawatag. Sawa to Mboŋ Muri, Maaron ighaze ipamundigin yes mateeŋa, nene pale livug imundig paam.” \rq Dan 12:2; Yo 5:28+ \rq* \p \v 25 Yesu isaav pani muul ighaze: “Ulooŋ. You taug to nanim pughu pa mundigiiŋ to yes mateeŋa ve nepooŋ to tamtoghon tineep matadi iyaryaar. Ighaze tamtoghon eta ighur inim tiou ve imaat, nene mateeŋ irau ikisi maau. Ye pale imundig muul, ve ineep mata iyaryaar le alok. \rq Yo 1:4+; 1Kor 15:51+; 1Tes 4:16+ \rq* \m \v 26 Tamtoghon tisob to tighur inim tiou ve tigham nepooŋ poia ila to Maaron, yes irau timaat ve tilaledi ne maau. Pale tineep matadi iyaryaar le alok. Yom ughur ila saveeŋ tiou tonene, ma maau?” \p \v 27 Marta ipamuul aliŋa ighaze: “Vee. Tiina, you naghur ila kat naghaze yom Mesia. Yom Maaron Natu. Ye imbaaŋ ghom tauto uzi unum taan.” \rq Mt 16:16; Yo 6:69 \rq* \s1 Yesu itaŋ pa Lasarus \p \v 28 Marta yesuru Yesu tisavsaav le isob, ghoro Marta imuul ila ruum, ve ikamuun pa taziliva Maria ighaze: “Ulooŋ. Patoŋaaŋ toit inim ivot wa. Ve ye ighaze yom ula ughita.” \v 29 Maria ilooŋ saveeŋ tonene, ve rikia moghon imundig ila ighaze ighita Yesu. \v 30 Sawa tonenen, Yesu inim peria paanu sone. Inepneep izi paanu dige to papazogi Marta ila ivot toni ne. \v 31 Yuda pida yesŋa Maria tinepneep ila ruum lolo pa tirab ate. Tighita Maria imundig, ipul ruum ve ila, ve tighaze pa ye ila pa naal to Lasarus, leso itaŋ pani. Tovenen titaghoni tila. \p \v 32 Maria ila ivot to Yesu, ve iput aghe izi Yesu aghe pughu, ve isaav pani ighaze: “O Tiina, inimale yom unepneep sualen, tone livug irau imaat maau.” \v 33 Yesu ighita Maria yesŋa Yuda pida to tinim tomani titaŋtaŋ, le lolo ipataŋan kat. \v 34 Ye ighason di ighaze: “Yam aghur Lasarus paatu izi sine?” \p Yes tipamuul aliŋa tighaze: “Tiina, unum tala ve ughita.” \p \v 35 Ghoro Yesu itaŋ. \p \v 36 Tovenen Yuda pida to yesŋa tiyondyood, tisaav tighaze: “Aghita. Ye avaat lolo pa Lasarus kat.” \p \v 37 Eemoghon tamtoghon todi pida tiwasavon di tighaze: “Ŋgeu tonene igharaat ŋgeu eez to mata pisi. Pughu vena to iuul Lasarus maau? Inimale iuuli, tone Lasarus irau imaat maau.” \s1 Yesu ipamundigin Lasarus pa mateeŋ \p \v 38 Yesu lolo ipataŋan kat pa mateeŋ to Lasarus. Tovenen ilaagh ŋarua yaam saambu to Lasarus paatu ineep pani. Saambu tonowen, tigharaata inim naal, ve tigham yaam tiina eez, ve tipoon avo wa. \v 39 Yesu ila ivot naal avo, ve isaav padi ighaze: “Apatambulin yaam ighau pa naal avo.” \p Mateeŋ tonowen livu Marta isaav pa Yesu ighaze: “Wai Tiina, ugham vene malep. Yei nighuri igheen tonowe mboŋi paaŋ wa. Takaaka, pale vuzi.” \p \v 40 Yesu isaav pani ighaze: “Marta, matam iŋgal saveeŋ tiou, ma maau? You nasaav payom wa. Ighaze ughur ila, nene pale ughita Maaron ipatooŋ tapiri ve poia toni ivot ighazooŋ.” \v 41 Tovenen tipatambulin yaam tiina ighau pa naal avo, ve Yesu mata izala pa sambam, ve isaav ighaze: “O Tamaŋ, you lolog poia payom pasa, suŋuuŋ tiou, yom ulooŋa wa. \v 42 You nawatag: Sawa isob, yom uloŋlooŋ suŋuuŋ tiou. Eemoghon you nagham ŋgar pa ival tiina to yeiŋa niyondyood ne, naghaze le yes tighur ila tighaze: Yom taum umbaaŋ ghou to nanim. Tauto nasavia saveeŋ tonene.” \p \v 43 Ye isavia saveeŋ tonene le isob, ghoro imboob aliŋa tiina ighaze: “Lasarus, uvot unum!” \rq Lu 7:14; Yo 5:25 \rq* \m \v 44 Rikia moghon Lasarus imundig, ve ivot. Eemoghon uli pida pida to tikaukaui pani, tinepneep ila tini sone. Tovenen ye ivot ila pumuri, ghoro Yesu isaav padi ighaze: “Apool uli pida pida tonowen tighau pa nagho, nima, ve aghe. Leso ilaagh pooi.” \s1 Daba to yes Yuda tikaal ataam pa tirab Yesu imaat \r (Mt 26:1-5; Mk 14:1-2; Lu 22:1-2) \p \v 45 Yes Yuda to tinim tineep toman Maria, tighita mbeb gharatooŋa to Yesu ighami, le katindi tighur ila toni. \v 46 Eemoghon tamtoghon todi pida tila to ndiran tutuuŋa, ve tipaesia mbeb tonenen varu padi. \v 47 Tovenen daba to watooŋrau ve ndiran tutuuŋa tila tilup di toman pooza pida to yes Yuda, ve tiwasavon di tighaze: “Ŋgeu tonowen ighamgham mbeb gharatooŋadi katindi to tipatooŋa tighaze Maaron ineep tomani pa uraat toni. Pale tagham vena? \v 48 Ighaze tapuli ve ighamgham tovene, nene pale tamtoghon tisob tighur ila toni ve titaghoni. Ghoro yes Roma tinim, ve tireu mbirisan Rumai Tiina toit, ve tiwarewon ghiit paam, le irau tauud taŋgin ndug toit muul maau.” \p \v 49 Tilup di ve tinepneep, ve tamtoghon todi eez, iza Kaiapas, ye daba to watooŋrau pa ndaman tonenen, imundig ve isaav padi ighaze: “Yam tonene, lemim ŋgar maau! \v 50 Agham vena to awaghamgham tovene? Yam aghilaal maau? Poia pa ŋgeu ee moghon igham ival tiina inadi, ve imaat padi. Pa vene, iit Yuda tasob tamatmaat.” \v 51 Saveeŋ tonene, Kaiapas isavia sorok itaghon tau ŋgar toni maau. Maaron igham pooz pani, tauto isavia. Pasa, ndaman tonenen, Kaiapas, ye daba to watooŋrau. Tauto ivotia Maaron aliŋa padi, ve ighaze Yesu pale igham yes Yuda inadi ve imaat padi. \v 52 Eemoghon Yesu imaat pa yes Yuda moghon maau. Ye imaat pa Maaron ndinatu tisob to tineep irau ndug ndug. Leso ilup di tinim lupuuŋ ee moghon. \rq Yo 10:16, 17:20+; 1Yo 2:2 \rq* \p \v 53 Tovenen sawa tonenen ve ila, daba to yes Yuda tikalkaal ataam pa tirab Yesu imaat. \v 54 Tauto ye ilaagh ghazooŋa ila yes Yuda matadi muul maau. Ye ipul di, ve ila pa ndug Epraim to ineep ndug balim dige, ve yesŋa taghoniiŋa toni tinepneep izi tonowe. \p \v 55 Tinepneep le sawa to lupuuŋ tiina to yes Yuda to tiwaata tighaze Pasova, nene inim igharau. Tovenen ival tiina to ndug ndug tizazala pa Yerusalem. Tighaze tigharaat taudi ve tiŋgalaaŋ ila Maaron mata le isob, ghoro lupuuŋ tiina tonowen ivot. \v 56 Tamtoghon tinepneep ila sirsiir to Rumai Tiina lolo, ve matadi inesnes pa Yesu, ve tiwasavon di tighaze: “Ou, agham ŋgar vena? Ŋgeu tonowen pale inim pa lupuuŋ tiina tonene, ma maau?” \v 57 Sawa tonenen, yes daba to watooŋrau toman ndiran tutuuŋa tisaav ariaŋa pa ival tiina tovene: Ighaze tamtoghon eta iwatag ndug to Yesu ineep pani, ye irau rikia moghon ve ipaes padi. Leso tila tikisi. \c 12 \s1 Maria iliŋ ŋgoreeŋ vuzi poia izala Yesu aghe \r (Mt 26:6-13; Mk 14:3-9) \p \v 1 Mboŋi liim ve eez inepneep sone, ghoro uraat to Pasova ivot. Sawa tonenen, Yesu ila ivot Lazarus ndug toni Betania. Lasarus, ye ŋgeu to imaat ve Yesu ipamundigini pa mateeŋ. \rq Yo 11:1+ \rq* \m \v 2 Yesu toman taghoniiŋa toni tinepneep tonowe, ve ndita pida to ndug tonowen tigham ghanghaniiŋ pani. Marta igham uraat pa gharatooŋ adi aniiŋ, ve Lasarus ineep toman di pa ghanghaniiŋ tonenen paam. \v 3 Tovenen yes tighanghan, ve Maria igham ŋgoreeŋ to vuzi poia ve atia tiina kat inim, ve iliŋi izala Yesu aghe. Ghoro imusi pa daba raua. Ŋgoreeŋ tonowen vuzi ivot le ikau ruum lolo.\f + \fr 12:3 \ft Maria iliŋ ŋgoreeŋ tiina irau kilogram alulu. Tigharaat ŋgoreeŋ tonowen pa mbeb eez to atia tiina kat, iza nard. \f* \p \v 4 Yudas Iskariot, ye taghoniiŋa to Yesu to muri ighuri ila koia nimadi. Ye ighita mbeb tonenen, ve isaav ighaze: \v 5 “Wai, liva ne, iwaghamun ŋgoreeŋ tonene sorok pasa! Inimale tagholia, tone tagham yaam tiina pani, irau 300 denari ma venen. Leso tagham pa yes mbolaaŋa.” \v 6 Saveeŋ tonene, ye mata iŋgal yes mbolaaŋa, ve isavia maau. Isaav sorok. Pasa, ye ŋgeu yubyub. Ye iŋgin lugluug todi, ve sawa pida nima serekserekia pa yaam todi pida. \p \v 7 Yudas isaav tovene, ve Yesu isaav pani ighaze: “Uyou avom pani pasa? Upuli. Ye ikis ŋgoreeŋ tonene pa gharatooŋ ghou pa sawa to namaat ve titavia ghou. \v 8 Yes mbolaaŋa pale yamŋa anepneep irau sawa isob. Ve you irau itiŋa tanepneep moghon maau.” \s1 Yes daba to watooŋrau timbua saveeŋ tighaze tirab Lasarus imaat paam \p \v 9 Ival tiina tilooŋ tighaze Yesu inepneep izi ndug Betania, ve tikeet tila tighaze tighita. Ve tighaze tighita Lasarus paam. Pasa, tilooŋ varu tighaze ye imaat ve Yesu ipamundigini pa mateeŋ. \v 10 Tovenen yes daba to watooŋrau tilup di, ve timbua saveeŋ tighaze tirab Lasarus imaat paam. \v 11 Pasa, Yuda katindi to tilooŋ Lasarus varu, tipul daba todi tonowen, ve tighur ila to Yesu. \rq Yo 11:45 \rq* \s1 Yesu izala pa Yerusalem \r (Mt 21:1-11; Mk 11:1-11; Lu 19:28-40) \p \v 12 Mboŋ ndugizau, ghoro ival tiina to tila tineep izi Yerusalem pa lupuuŋ tiina to Pasova, tilooŋ Yesu varu tighaze ye ighaze izala pa Yerusalem. \v 13 Tovenen tigham mbeb inimale napatolo raua, ve tivot tila tighaze tighita. Sawa to tighita, tipamundigin bobaaŋ, ve tipait iza tighaze: \q2 “Hosana!\f + \fr 12:13 \ft ‘Hosana,’ nene saveeŋ waaro eez to yes Israela. Pughu tovene: ‘ugham mulini’ o ‘uul.’ Ighaze tipakur ŋgeu eta to iza tiina, nene titem pa saveeŋ tonene tighaze: “Hosana, hosana!” \f* \m Tapakur Maaron toit! \q2 Poia to Maaron pale iza to ŋgeu tonene. Pasa, ye inim pa Ŋgeu Tiina iza, ve ye kinik to iit Israela!” \rq Mbo 118:25+ \rq* \p \v 14 Yesu igham esele paghu eez ve mbole izala, ve ilaghova itaghon Maaron aliŋa waaro eez to timbooda. Isaav tovene: \q1 \v 15 “Yam tamtoghon to ndug Zion,\f + \fr 12:15 \ft Zion (o Sion, o Zaion), nene Yerusalem iza ite. Zion, nene ndug mbuŋa eez to Yerusalem to tirei Rumai Tiina to Maaron izala. \f* \q2 amatughez malep. \q2 Aghita kinik tiam to ilat! \q2 Ye ineep izala esele paghu eez, ve ilat.” \rq Is 62:11; Sek 9:9 \rq* \m \v 16 Sawa to mbeb tonenen ivot, taghoniiŋa to Yesu tighilaal pughu maau. Eemoghon muri, sawa to ye imaat ve imundig muul, ve iza tiina ivot ighazooŋ, ghoro matadi iŋgal mbeb tonenen, ve tighilaal tighaze saveeŋ waaro tonenen, timbooda iza to Yesu. \p \v 17-18 Pughu to ival tiina tikeet tila tighita Yesu, nene vene: Sawa to ye ipoi Lasarus, ve imundig pa mateeŋ ve ilaagh ivot pa naal, ival tiina tineep ve tighita mbeb gharatooŋa tonenen. Tovenen muri, tila ve tipaesia mbeb tonenen varu pa tamtoghon ve tipariaaŋ Yesu saveeŋ toni tighaze mbeb tonenen ipatooŋa ighaze Maaron ineep tomani pa uraat toni. \v 19 Ndiran tutuuŋa pida tighita ival tiina tonowen yesŋa Yesu tilaghlaagh ve tipapait iza, tauto tiwasavon di tighaze: “Aghita! Iit taraua maau. Tamtoghon to taan tisob tila titaghoni wa!” \s1 Grika pida tighaze tighita Yesu \p \v 20 Yes to tizala Yerusalem ve tighaze tisuŋ pa Maaron ila lupuuŋ tiina to Pasova, Grika pida tineep ila lolodi paam.\f + \fr 12:20 \ft Grika to saveeŋ waaro tonene isavia di, yes tighur ila to Maaron, ve titaghon tutuuŋ pida to yes Yuda, ve tiluplup toman di pa suŋuuŋ. Eemoghon tizir di maau. Tovenen yes tinim Yuda kat maau. \f* \m \v 21 Yes tila to Pilip, ye ŋgeu to ndug Betsaida to ineep Galilaia, ve tisaav pani tighaze: “Olman, yei nighaze le nighita Yesu.” \v 22 Tovenen Pilip ila ipaesia aliŋadi pa Andreas, ghoro yesuru tila tipaes pa Yesu. \p \v 23 Yesu isaav padi ighaze: “Sawa to Tamtoghon Natu ipatooŋ iza tiina toman tapiri ve poia toni ivot ighazooŋ, tauto ivot wa. \rq Yo 1:14, 13:31+, 17:1 \rq* \m \v 24 Onoon kat, you nasaav payam: Ighaze wit uve izila taan lolo maau, nene irau wit paghu eta ivot maau. Nene pale uuv tonenen moghon ineep. Eemoghon ighaze uuv tonenen izila taan lolo, ve uli imbuuz ve ilale, nene pale matasupu toni iza, ve ighur anoŋa katindi.\f + \fr 12:24 \ft Yoan imbood saveeŋ tovene: “Wit uve irau itap, ve izila taan lolo ve imaat, ghoro matasupu toni ivot, ve ighur anoŋa katindi. Ighaze maau, nene pale uuv tonenen moghon ineep.” Eemoghon iit tawatag: Sawa to tavazog wit uve izila taan lolo, uve dodoli imaat maau. Uli moghon to imbuuz ve ilale. Ve anoŋa, tauto wit matasupu ivot pani. Yesu ighita ighaze mateeŋ toni, nene inimale wit uli to imbuuz ve ilale, ve wit paghu ivot. Pasa, ye pale imaat ve tighuri ila taan lolo. Eemoghon mateeŋ toni pale inim ataam pa Maaron igham mbeb paghu ivot. Ve iit Kristen tovene paam. Iit irau tarei tauud pa Krisi ve uraat toni, ghoro ghurla toit ighur anoŋa popoia ivot. \f* \rq 1Kor 15:36 \rq* \m \v 25 Ighaze tamtoghon eta lolo pa ghamuuŋ nepooŋ poia to taan moghon, nene pale tau ilale. Ve ighaze tamtoghon eta ighur muri pa taan nepooŋa, ye pale igham nepooŋ poia ila to Maaron itaghoni taghoni gha ila. \rq Mt 10:39, 16:25 \rq* \m \v 26 Ighaze tamtoghon eta imbees payou, ye irau itaghon ghou. Tamtoghon tovene, pale ineep toman ghou izi ndug to you pale nala naneep pani. Ve tamtoghon to ighaze imbesmbees payou, nene pale Tamaŋ ipakuri.” \rq Yo 14:3, 17:24; 1Tes 4:17 \rq* \s1 Yesu isavia mateeŋ toni \p \v 27 Yesu isaav muul ighaze: “Aazne, lolog ipataŋan kat ve nagham ŋgar naol. Pasa, sawa tiou to mateeŋ inim igharau wa. Pale nasaav vena? Pale nasaav naghaze: ‘Tamaŋ, upasalin ghou pa pataŋani tiina to ighaze ivot payou ne?’ Maau, irau nasaav tovene maau. Pasa, pughu tonene to you nazi nanim taan. \rq Mt 26:39+ \rq* \m \v 28 O Tamaŋ, mbeb to pale ivot payou ne, you naghaze inim ataam pa upatooŋ tapirim ve poia tiom ivot ighazooŋ pa tamtoghon. Leso tipait izam.” \p Yesu isavia saveeŋ tonene, ghoro saveeŋ sambam ve izi inim ighaze: “You napatooŋ tapirig toman poia tiou pa tamtoghon wa. Ve you pale napatooŋa padi muul. Leso tighilaal ghou tighaze you izag tiina.” \rq Mt 3:17 \rq* \p \v 29 Ival tiina to yesŋa Yesu tinepneep ne, tilooŋ saveeŋ tonene, ve pida tighaze pa lalaav avolutu. Ve pida tighaze: “Maau. Aŋela eta avaat isavsaav pani.” \p \v 30 Eemoghon Yesu isaav padi ighaze: “Saveeŋ to itaŋ izi inim, nene pa iuul ghou maau. Nene pa iuul gham. \rq Yo 11:42 \rq* \m \v 31 Aazne, taza pa sawa to Maaron ipatooŋ sosor to tamtoghon to taan ivot ighazooŋ, ve ighur atia padi, ve indiir daba to iŋgin taan ne ighau. \rq Yo 16:11; Kol 2:15; Syg 12:9, 20:2+ \rq* \m \v 32 Aazne, you naneep izi taan. Eemoghon muri, sawa to tiit ghou naza, nene pale nayou tamtoghon tisob tinim tiou.” \rq Yo 3:14, 8:28; Ro 5:18 \rq* \m \v 33 Yesu isavia saveeŋ tonene pa ivotia ataam to pale imaat pani. \p \v 34 Ival tiina tilooŋ saveeŋ toni tonene, ve tipamuul aliŋa tighaze: “Maaron aliŋa to timbooda, saveeŋ waaro eez isaav tovene: Mesia pale ineep mata iyaryaar le alok. Ighaze venen, pughu vena to yom ughaze Tamtoghon Natu pale tiiti iza? Tamtoghon Natu to yom usavia, nene sei?” \rq Mbo 89:36+, 110:4; Is 9:6+; Dan 7:14 \rq* \m \v 35 Yesu isaav padi muul ighaze: “Aazne, ghazooŋa to Maaron ineep toman gham. Eemoghon mala maau pale ipul gham. Tovenen sawa to ghazooŋa toni inepneep toman gham, alaghlaagh ila ghazooŋa tonowen lolo. Leso ndoroom ipoon gham sob. Tamtoghon to ighaze ilaghlaagh ila ndoroom lolo, nene pale ikankaan pa ndug sine to pale ila pani. \rq Yo 8:12, 11:9+; Ep 5:8; 1Yo 1:7 \rq* \m \v 36 Tovenen sawa to ghazooŋa to Maaron inepneep toman gham, aghur ila toni pataghaaŋ. Leso anim tamtoghon to ghazooŋa.” \p Yesu isavia saveeŋ tonene le isob, ghoro ipul di, ve ila iyooŋ padi. \s1 Yuda katindi tighur ila to Yesu maau \p \v 37 Onoon, Yesu igham mbeb gharatooŋadi naol ila yes Yuda matadi, leso ipatooŋ tau padi, ve tighilaala tighaze Maaron ineep tomani pa uraat toni. Eemoghon tighur ila toni maau. \rq Yo 1:11 \rq* \m \v 38 Ŋgar to tighami, nene itaghon saveeŋ to muuŋ propet Isaia imbooda. Isaav tovene: \q2 “O Maaron, yei nivotia aliŋam padi, ve sei ighur ila? \q2 Ve sawa to upatooŋ tapirim ivot ighazooŋ padi, sei to ighilaala? Maau.” \rq Is 53:1; Ro 10:16 \rq* \p \v 39 Yes irau tighur ila to Yesu maau. Ve Isaia ipaghazoŋan ghiit pa pughu. Pasa, saveeŋ waaro ite to ye imbooda, isaav ighaze: \q1 \v 40 “Maaron tau igham ŋgar todi iyaryaaŋ kat ve ipoon matadi. \q2 Tauto matadi irau tighita mbeb to Maaron ighami ne maau, ve ledi ghilalooŋ ila lolodi maau. Ve lolodi imuul payou maau, ve tiyok pa nagharaat mulin di maau.” \rq Is 6:9+; Mt 13:15 \rq* \m \v 41 Isaia isavia saveeŋ tonene pasa, muuŋ ye ighita Yesu tapiri ve poia toni toman uraat tiina to muri pale ighami ne ila tandagiiŋ. Tauto ighilaal Yesu ighaze ye iza tiina. \rq Is 6:9+, 52:13–53:12 \rq* \p \v 42 Onoon, pooza katindi to yes Yuda tighur ila to Yesu. Eemoghon tivotia ghurla todi ivot ighazooŋ maau. Pasa, timatughez tighaze ndiran tutuuŋa pale tizurun di pa lupuuŋ todi, ve irau yesŋa tilup di pa suŋuuŋ muul maau. \v 43 Ndiran tonowen, lolodi pa pakuruuŋ to tamtoghon ilib pa pakuruuŋ to inim pa Maaron. \rq Yo 5:44; Ga 1:10 \rq* \s1 Yesu ipasob saveeŋ toni pa ival tiina \p \v 44 Muri ghoro, Yesu isaav aliŋa tiina ighaze: “Tamtoghon to ighaze ighur inim tiou, nene ighur inim tiou moghon maau. Ye ighur ila to Tamaŋ to imbaaŋ ghou nanim ne paam. \rq Mt 10:40 \rq* \m \v 45 Tamtoghon to ighaze ighita ghou, nene ighita Tamaŋ to imbaaŋ ghou nanim ne paam. \v 46 You nazi nanim taan pa nanim ghazooŋa pa tamtoghon. Leso tamtoghon tisob to tighur inim tiou, tineep ila ndoroom lolo muul sob. \rq Yo 1:4, 8:12 \rq* \p \v 47 “Ighaze tamtoghon eta ilooŋ saveeŋ tiou, ve itaghoni maau, nene irau naŋgabiiza ve naghur atia pani maau. Pasa, you nazi nanim taan pa naŋgabiiz tamtoghon to taan ve naghur atia padi ne maau. Nanim pa nagham mulin di. \rq Yo 3:17, 4:42; 1Yo 4:14 \rq* \m \v 48 Ve alooŋ! Tamtoghon tisob to tizurun ghou, ve lolodi pa tigham saveeŋ tiou maau, sawa to Mboŋ Muri, Maaron pale iŋgabiiz di itaghon saveeŋ to you nasavia ne, ve ighur atia padi. \rq Lo 18:19; Yo 3:18 \rq* \m \v 49 Pasa, you nasavia saveeŋ eta itaghon taug ŋgar tiou maau. You nataghon Tamaŋ to imbaaŋ ghou nanim ne ŋgar toni. Saveeŋ to ye tau ighuri payou pa nasavia, tauto nasasavia payam. \v 50 Ve you nawatag: Tutuuŋ toni to ye ighuri inim tiou pa navotia, nene inim ataam pa tamtoghon tigham nepooŋ poia ila toni itaghoni taghoni gha ila. Tovenen saveeŋ to you nasasavia, nene nataghon katin saveeŋ to Tamaŋ isavia payou.” \c 13 \s1 Yesu imen taghoniiŋa toni aghedi \p \v 1 Sawa to lupuuŋ tiina to Pasova igharau ighaze ivot. Yesu iwatag: Sawa toni to ipul taan, ve imuul izala pa Tama, nene inim igharau wa. Muuŋ ve inim, ye ighur lolo kat pa tamtoghon toni to tineep izi taan. Ŋgar tonowen, ye itaghoni ila ila le sawa to mateeŋ toni, ghoro ipatooŋa ivot ighazooŋ kat. \rq 1Yo 3:16 \rq* \p \v 2 Rabrab izi, ve Yesu toman taghoniiŋa toni tilup di pa ghanghaniiŋ. Yudas to Simon Iskariot natu, Ŋgeu Samia ipazaagh lolo wa, leso ighur Yesu ila koia nimadi. \v 3 Yesu iwatag: Tama Maaron ighur mbeb tisob tila nima wa. Ve ye ineep toni, to izi inim, ve pale imuul izala toni. \rq Mt 28:18; Yo 3:35; 1Kor 15:27 \rq* \m \v 4 Tovenen Yesu ipul ghaniiŋ, ve imundig ve iduduum nonogiiŋa toni to moŋeŋaaŋ izi, ve igham uli eez to musuuŋ, ve ipoosa ila ŋgali. \v 5 Ghoro iliŋ ya izila oon, ve ipamundigin uraat to menuuŋ taghoniiŋa toni aghedi. Sawa to imenmen aghedi, imus di paam pa uli to ipoosa ila ŋgali ne. \rq Mt 20:28; Lu 22:27; Pil 2:7+ \rq* \p \v 6 Imenmen aghedi ila ila le ivot to Simon Petrus. Ghoro Simon isaav pani ighaze: “Wai Tiina, yom ughaze umen agheg?”\f + \fr 13:6 \ft Uraat to menuuŋ tamtoghon aghedi, nene uraat to yes mbesooŋa sorok. Ŋgar to Yesu ighami, nene ipatooŋ ghiit pa ŋgar to tatatan tauud izaad, ve tambees pa tamtoghon ve tauul di. Ve ipatooŋ ghiit ighaze mateeŋ toni pale ireu sosor to tamtoghon, ve igham di tiŋgalaaŋ ila Maaron mata. \f* \p \v 7 Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “Ŋgar to you naghami ne, aazne yom ughilaal pughu maau. Eemoghon muri pale ughazooŋ pani.” \p \v 8 Petrus izoora ighaze: “Aazne ve muri paam, yom irau umen agheg maau. Maau le maau kat!” \p Yesu isaav pani muul: “Ighaze namen aghem maau, yom tamtoghon tiou maau.” \p \v 9 Simon Petrus isaav pani ighaze: “O Tiina, ighaze venen, ghoro umen agheg moghon malep. Umen nimag ve dabag paam!” \p \v 10 Yesu isaav pani ighaze: “Tamtoghon to ighaze iririu wa, ye le pughu eta to iririu muul maau. Pasa, anoŋa isob iŋgalaaŋ wa. Tovenen ye pale imen aghe moghon. Yam tonene aŋgalaaŋ wa. Eemoghon yam asob maau.”\f + \fr 13:10 \ft Ighaze taghur ila to Krisi, mateeŋ toni ireu sosor toit, ve igham ghiit taŋgalaaŋ ila Maaron mata, tanimale ŋgeu to iririu pooi le anoŋa isob iŋgalaaŋ. Eemoghon, sawa pida, iit Kristen tatap ve tagham sosor. Ighaze tatap, iit irau tavotia sosor toit pa Krisi, ve taghasoni pa ireua pait. Leso taŋgalaaŋ ila ye mata muul. Ughita 1Yo 1:8-9. \f* \rq Yo 15:3, 1Yo 1:8-9 \rq* \m \v 11 Yesu isavia saveeŋ tonene pasa, ŋgeu to ighaze ighuri ila koia nimadi, ye iwatagi wa. Tauto isaav padi ighaze: “Yam asob aŋgalaaŋ maau.” \p \v 12 Yesu imen taghoniiŋa toni aghedi le isob, ghoro indudi pa nonogiiŋa toni muul, ve imuul ila pa ina ve mbole izi, ve ighason di ighaze: “Laak, ŋgar to ŋgaramus nagham payam ne, awatag pughu, ma maau? \v 13 Yam awatwaat ghou aghaze you patoŋaaŋ ve tiina tiam. Saveeŋ tiam tonanan onoon. Ighaze awaat ghou tovene, nene deŋia. \rq 1Kor 8:6; Pil 2:11; Kol 2:6 \rq* \m \v 14 Aghita. You Tiina ve patoŋaaŋ tiam. Eemoghon namen aghemim. Ighaze you nagham tovene, yam paam irau agham ŋgar raraate moghon pa taumim. \rq Lu 22:25+; Ga 5:13; 1Pe 5:5 \rq* \m \v 15 You nagham ŋgar tonene inim patoŋaaŋ payam, leso aghita ve ataghon ŋgar raraate inimale you nagham payam. \rq Pil 2:5; 1Pe 2:21; 1Yo 2:6 \rq* \m \v 16 You nasaav payam. Onoon kat, mbesooŋa eta irau ilib pa tiina toni ne maau. Ve mbaŋooŋa eta irau ilib pa ŋgeu to imbaaŋa ne maau. \rq Mt 10:24+ \rq* \m \v 17 Ŋgar to naghami ne, yam aghazooŋ pa pughu wa. Ighaze ataghoni, nene pale lolomim poia, ve poia to Maaron iza tiam. \rq Mt 7:24; Yems 1:25 \rq* \p \v 18 “Saveeŋ tonene, you nasavia iŋarua yam asob maau. Yam to nasia gham anim leg, you nawatag katin gham. Tamtoghon tiam eez, ye lolo ineep toman ghou maau. Pasa, Maaron aliŋa to timbooda, anoŋa pale ivot. Saveeŋ tovene: \q2 ‘Itag ite to yeru lupuuŋ tiei ee moghon ve niluplup ghei pa ghanghaniiŋ, tauto inim koiag.’ \rq Mbo 41:9 \rq* \m \v 19 Aghita. Mbeb tonene ivot sone, ve aazne you navotia payam pataghaaŋ. Leso sawa to ivot, yam aghur ila aghaze YOU TO IZAG NANEPNEEP.\f + \fr 13:19 \ft Maaron iza Yoova pughu, nene YOU NANEPNEEP. Ughita Maaron Igham Mulin Tamtoghon Toni (o Eksodus) 3:14. Tovenen ŋgara katindi tighaze Yesu saveeŋ toni pughu, nene vene: “Yam aghur ila aghaze you Yoova.” Ve ŋgara pida tighaze saveeŋ toni pughu, nene vene: “Yam aghur ila aghaze you Mesia.” \f* \rq Igham 3:14; Yo 8:58 \rq* \p \v 20 Onoon kat you nasaav payam: Yes to you nambaaŋ di tila pa uraat ne, ighaze tamtoghon eta igham di toman lolo poia, nene igham ghou. Ve ighaze tamtoghon eta igham ghou, nene igham Tamaŋ to imbaaŋ ghou nanim ne paam.” \rq Mt 10:40; Lu 10:16 \rq* \s1 Yesu ivotia ŋgar to Yudas pale ighami \r (Mt 26:20-25; Mk 14:17-21; Lu 22:21-23) \p \v 21 Yesu isavia saveeŋ tonene le isob, ghoro lolo ipataŋan kat, ve isaav ghazooŋa ighaze: “Onoon kat, you nasaav payam: Tamtoghon tiam eez pale ighur ghou nala koiagŋa nimadi.” \p \v 22 Taghoniiŋa toni tilooŋ saveeŋ tonene, ve tiwambatutun di. Pasa, tikankaan: Yesu isavia saveeŋ tonene iŋarua sei? \v 23 Sawa tonenen, taghoniiŋa to Yesu lolo pani kat ne, ineep Yesu dige. \rq Yo 19:26, 20:2, 21:7 \rq* \m \v 24 Tovenen Simon Petrus lua katia pani ighaze ighason Yesu pa saveeŋ to ye isavia ne. Iŋarua sei? \p \v 25 Tauto taghoniiŋa tonowen indaleel pa Yesu, ve ighasoni ighaze: “Tiina, yom usaav pa sei?” \p \v 26 Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “You pale napazug mberet tonene ila sur, ve nagham pa tamtoghon toit eez. Ŋgeu tonene to you nasavia.” Ghoro igham mberet pida, ipazugi ila sur,\f + \fr 13:26 \ft Sawa to yes Yuda tighan aniiŋ to Pasova, tigharaat sur pa vaen suru, toman vaen anoŋa, ai fik ve ai det anoŋadi, ve mbeb papaidi pida. Leso tipazug mberet todi izila. \f* \m ve igham pa Yudas to Simon Iskariot natu. \v 27 Yudas ipaes mberet tonowen, ghoro Sadan izeeva. Tovenen Yesu isaav pani ighaze: “Ŋgar to yom ughaze ughami, nene ughami rikia moghon.” \p \v 28 Yes to tilup di pa ghanghaniiŋ, todi eta ighilaal pughu to Yesu isavia saveeŋ tonene pa Yudas ne maau. \v 29 Pida tigham ŋgar tighaze Yesu imbaaŋa pa gholiiŋ mbeb pida pa lupuuŋ tiina tonowen, ma imbaaŋa ila pa reiŋ mbeb pida pa yes mbolaaŋa. Pasa, Yudas iŋgin lugluug todi. \v 30 Tovenen Yudas igham mberet suruvu tonenen, ve rikia moghon imundig, ve ivot ila pumuri. Sawa tonenen, ndoroom izi wa. \s1 Tutuuŋ paghu to Krisi \p \v 31-32 Yudas ipul di, ve ivot ila pumuri, ghoro Yesu isaav padi ighaze: “Sawa to Tamtoghon Natu ipatooŋ iza tiina toman tapiri ve poia toni ivot ighazooŋ, tauto ivot wa. Ve mbeb to pale ivot pani, nene pale ipaghazoŋan Tama Maaron iza tiina toman tapiri ve poia toni paam. Leso tamtoghon tipait Tama Maaron iza. Ve Tama Maaron tovene paam. Pale ipaghazoŋan Natu iza tiina toman tapiri ve poia toni. Leso tamtoghon tipait Natu iza. Mala maau pale mbeb tonene ivot. \rq Yo 12:23, 17:5; 2Kor 4:6 \rq* \p \v 33 “Aa ndipain tiou, you pale naneep toman gham ris moghon, ghoro aghita ghou muul maau. Pale napul gham, ve akaal naghog. Tovenen saveeŋ to muuŋ nasavia pa yes Yuda, tauto aazne nasavia payam paam. Saveeŋ tovene: ‘Ndug to you naghaze nala pani, nene yam irau ala pani maau.’ \v 34 Alooŋ. Aazne, you nasavia tutuuŋ paghu payam tovene: Lolomim pa taumim ve agham poian gham. Lolomim pa taumim kat, inimale you lolog payam kat. \rq Mk 12:31; Yo 15:12+; 1Pe 1:22; 1Yo 2:3, 3:11 \rq* \m \v 35 Ighaze lolomim pa taumim kat, nene pale tamtoghon tighilaal gham tighaze yam taghoniiŋa tiou.” \s1 Yesu isaav ighaze Petrus pale ipesamuni \r (Mt 26:31-35; Mk 14:27-31; Lu 22:31-34) \p \v 36 Yesu isavia saveeŋ tonene le isob, ghoro Petrus ighasoni ighaze: “Tiina, ndug sine to yom ughaze ula pani?” \p Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “Ndug to you pale nala pani, yom irau utaghon ghou unum to aazne ne maau. Eemoghon muri, yom pale utaghon ghou unum.” \rq Yo 21:18+; 2Pe 1:14 \rq* \p \v 37 Tovenen Petrus ighasoni muul ighaze: “Tiina, pughu vena to yom ughaze you irau nataghon ghom to aazne maau? You irau napul taug namaat payom.” \p \v 38 Yesu isaav pani muul ighaze: “Aliŋam tonanan, pale onoon wa? Yom irau upul taum umaat payou? You nasaav payom: Onoon kat, mboŋ aazne, yom pale upesamun izag pae tol le isob, ghoro tatareek itaŋ.” \c 14 \s1 Yesu pale ila igharaat ndug to nepooŋ pa tamtoghon toni \p \v 1 Yesu isaav pa taghoniiŋa toni ighaze: “Lolomim ipataŋan ve agham ŋgar naol malep. Aghur ila to Maaron, ve aghur inim tiou paam. \rq Mbo 42:5; Mt 6:25; Pil 4:6+; 1Pe 5:7 \rq* \m \v 2-3 Tamaŋ ruum toni, le sosoor katindi to nepooŋ. Inimale le sosoor katindi maau, tone irau nasaav payam tovene maau. You pale namuuŋ nala, ve nagharaat lemim inamim to nepooŋ izi tonowe. Ighaze nagharaata le isob, nene pale namuul nanim, ve nagham gham anim tiou. Leso aneep toman ghou izi ndug to you naneep pani. \rq Yo 17:24; 2 Kor 5:1+; Hib 11:16; 1Tes 4:16+ \rq* \m \v 4 Ataam to ndug to you naghaze nala pani, yam awatagi wa.” \s1 Yesu inim ataam pait pa tala to Tama Maaron \p \v 5 Tomas ilooŋ saveeŋ tonene, ve isaav pa Yesu ighaze: “Tiina, ndug to yom ughaze ula pani ne, yei nikankaan pani. Pale niwatag ataam to nila pa ndug tonanan vena?” \p \v 6 Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “You taug to ataam. You napatooŋ katin gham pa Maaron ve saveeŋ toni onoon, ve nanim pughu pa nepooŋ to mataad iyaryaar. Ataam ee moghon to tamtoghon titaghoni ve tila to Tamaŋ, nene you. Ite paam maau. \rq Yo 10:9, 11:25; Ep 2:18; Hib 10:19+ \rq* \m \v 7 Ighaze awatag katin ghou, nene pale awatag Tamaŋ paam. Aazne ve ila, yam awatagi. Pasa, aghita wa.” \rq Yo 8:19 \rq* \p \v 8 Tovenen Pilip isaav pani ighaze: “Tiina, upatooŋ Tamam payei, ghoro nighazooŋ pani ve atemai izi.” \p \v 9 Yesu isaav pani ighaze: “Wai Pilip, itiŋa takaria nepooŋ wa! Ve yom ughilaal ghou sone? Tamtoghon to ighaze ighita ghou, nene ighita Tamaŋ. Pughu vena to ughason ghou ughaze napatooŋ Tamaŋ payam? \rq Yo 12:45; Kol 1:15; Hib 1:3 \rq* \m \v 10 Yom ughur ila sone? You naneep ila to Tamaŋ, ve ye ineep inim tiou. Saveeŋ to you nasavia payam ne, nasavia itaghon taug ŋgar tiou maau. Tamaŋ to ineep inim tiou, tauto ighamgham uraat toni ila nimag. \rq Yo 7:16+ \rq* \m \v 11 You naneep ila to Tamaŋ, ve ye ineep inim tiou. Saveeŋ tonene, yam irau aghur ila. Ve ighaze aghur ila maau, ghoro agham ŋgar pa uraat tintina to you nagham di tivot wa. Leso ipalot gham, ve aghur inim tiou. \rq Yo 5:36, 10:38 \rq* \p \v 12 “Onoon kat, you nasaav payam: Ighaze tamtoghon eta ighur inim tiou, ye pale igham uraat tintina tinimale uraat to you naghamgham di. Ve ye pale igham uraat tintina pida paam le tilib pa uraat tiou. Pasa, you pale napul taan, ve namuul nala to Tamaŋ. \rq Mk 16:16+; Mbaŋ 2:43, 5:12 \rq* \m \v 13 Sa mbeb to ighaze yam aghason Tamaŋ Maaron pani ila you izag, nene pale you naghami ivot. Leso napaghazoŋan Tamaŋ iza tiina toman tapiri ve poia toni. \rq Mt 7:7; Yo 15:7; 1Yo 3:22, 5:14 \rq* \m \v 14 Tovenen sa mbeb to ighaze yam aghason pani ila you izag, nene pale you naghami. \s1 Yesu pale imbaaŋ Avuvu Patabuaŋ izi inim \p \v 15 “Ighaze lolomim payou, nene pale matamim kisin tutuuŋ tiou, ve ataghon di. \rq Yo 15:10+; 1Yo 2:3+ \rq* \m \v 16 Ve you pale naghason Tamaŋ pa imbaaŋ Palotiiŋa ite paam izilat tiam. Leso ineep toman gham irau sawa isob, ve ipalot gham. \v 17 Palotiiŋa tonowen, nene Maaron Avuvu. Ye pale ipaghazoŋan gham pa saveeŋ onoon to Maaron. Pasa, ye isasavia saveeŋ onoon. Tamtoghon to titaghon taan ŋgara, yes irau tighami maau. Pasa, tighita maau, ve tiwatagi maau. Eemoghon yam, ghoro awatagi. Pasa, ye inepneep toman gham. Ve muri, ye pale ineep tuŋia ila lolomim. \rq Yo 15:26, 16:7,13+; Mbaŋ 2:4; 1Kor 2:14 \rq* \p \v 18 “You irau napul gham aneep sorok animale yes parooŋa ne maau. You pale namuul nanim tiam. \rq Mt 28:20; Mbaŋ 2:4 \rq* \m \v 19 Yes to titaghon taan ŋgara, mala maau pale tighita ghou muul maau. Eemoghon yam ghoro aghita ghou. Pasa, you pale namundig muul ve naneep matag iyaryaar. Tovenen yam paam pale agham nepooŋ poia inim tiou, ve aneep matamim iyaryaar. \v 20 Sawa tonenen, yam pale aghilaal aghaze you naneep ila to Tamaŋ, ve yam aneep inim tiou, ve you naneep ilat tiam. Iit tasob talup ghiit tanim ee moghon. \rq Yo 17:21 \rq* \m \v 21 Tamtoghon to ighaze mata kisin tutuuŋ tiou ve itaghon di, nene ye to lolo ineep. Tamtoghon tovene, nene pale Tamaŋ lolo ineep toni, ve you paam lolog ineep toni ve napatooŋ taug pani.” \rq 1Yo 2:5, 5:3 \rq* \p \v 22 Yesu isaav tovene, ve Yudas ite (ye Yudas Iskariot maau) ighasoni ighaze: “Tiina, vena to yom ughaze upatooŋ taum pa yei moghon, ve ival tiina to taan maau?” \p \v 23 Yesu ipamuul ghasoniiŋ toni tovene: “Ighaze tamtoghon eta lolo payou kat, nene pale mata kisin saveeŋ tiou ve itaghoni. Tamtoghon tovene, Tamaŋ pale lolo pani kat, ve yeru Tamaŋ nila toni, ve nighami inim inamai to nepooŋ. \rq 1Kor 3:16; 2Kor 6:16; Syg 3:20 \rq* \m \v 24 Eemoghon tamtoghon to ighaze lolo ineep tiou maau, nene pale lolo imaagh pa saveeŋ tiou, ve itaghoni maau. Saveeŋ to yam aloŋlooŋa, nene taug saveeŋ tiou maau. Nene Tamaŋ to imbaaŋ ghou nanim ne saveeŋ toni. \p \v 25 “Aazne, itiŋa tanepneep, ve nasavia saveeŋ tonene payam. \v 26 Eemoghon mala maau pale napul gham, ve Tamaŋ imbaaŋ lemim Palotiiŋa ite paam izilat pa you izag. Nene Avuvu Patabuaŋ. Ye pale igham naghog, ve ipaghazoŋan ŋgar tiam pa mbeb tisob, ve ipei ŋgar tiam pa saveeŋ isob to you nasavia payam. Leso matamim kisini. \rq Lu 24:49; Yo 16:13; 1Yo 2:20,27 \rq* \p \v 27 “You pale napul gham. Tovenen naghaze napul luuma tiou ineep toman gham, leso aneep poia toman lolomim luuma. Nepooŋ poia to naghaze nagham payam, nene raraate inimale nepooŋ poia to tamtoghon to taan tighamghami ne maau. Tovenen lolomim imbumbu malep, ve amatughez malep. \rq Yo 16:33; Ro 5:1; Pil 4:7; Kol 3:15 \rq* \m \v 28 Yam alooŋ ghou naghaze: ‘You pale napul gham, ve nala. Eemoghon muri, you pale namuul nanim tiam.’ Ighaze lolomim payou, nene pale lolomim poia ve tinimim iza. Pasa, Tamaŋ to ilib payou ne, you naghaze namuul nala toni. \v 29 Saveeŋ isob tonene, you nasavia payam pataghaaŋ. Leso sawa to anoŋa toni ivot, matamim iŋgal aliŋag, ve aghur inim tiou. \v 30 Saveeŋ to nasasavia payam ne, irau naseeŋga ila mala kat maau. Pasa, ŋginiiŋ to taan tonene inim igharau wa. Ye tapiri irau ghou maau, ve you naneep ila ye samba maau. \v 31 Eemoghon you irau nataghon katin saveeŋ isob to Tamaŋ isavia payou, ve pataŋani ivot payou itaghon ŋgar toni. Leso tamtoghon to taan tiwatag tighaze you lolog pa Tamaŋ kat. \p Yo, amundig tapul ndug tonene, ve tala.” \rq Yo 10:18; Pil 2:8; Hib 5:8 \rq* \c 15 \s1 Yesu, ye vaen tau \p \v 1 Yesu isaav muul ighaze: “You taug to vaen tau.\f + \fr 15:1 \ft Muuŋ, Maaron igham yes Israela nditimbudi tila tivot taan to yes Kanaana, ve igham taan tonowen padi, leso tineep pani, ve tigham ŋgar popoia tivotvot, inimale ai vaen ighurghur anoŋa popoia. Eemoghon sawa naol, yes Israela titaghon ŋgar poia maau. Ve Yesu, ye igham ŋgar poia ivot itaghon Maaron ŋgar toni. Tauto iwaat tau ighaze ye vaen tau. \f* \m Ve Tamaŋ, ye ŋginiiŋ to uum vaen. \rq Mbo 80:8+; Is 5:1+ \rq* \m \v 2 Yes to tineep tuŋia inim tiou, nene tinimale ai vaen boga. Boga tisob to anoŋadi tivot pooi maau, nene Tamaŋ ipook di tizi. Ve boga tisob to anoŋadi tivot pooi, nene ye irab motmotin matadi ve ighagharaat di, leso tiŋgalaaŋ ve anoŋadi katindi tivot. \rq Ro 11:17+ \rq* \m \v 3 Yam tonene, saveeŋ to nasavia payam, tauto igharaat gham ve aŋgalaaŋ wa. \rq Yo 13:10, 17:17; Ep 5:26 \rq* \m \v 4 Yam irau aneep tuŋia inim tiou, ve you naneep tuŋia ilat tiam. Agham ŋgar pa vaen boga. Ighaze ineep saguan pa vaen luvuŋa, pale boga tonowen ighur anoŋa? Maau. Ai boga irau ineep tuŋia ila ai luvuŋa, ghoro anoŋa. Ve yam tovene paam. Ighaze aneep tuŋia inim tiou maau, nene irau ghurla tiam ighur anoŋa poia eta maau. \rq Kol 1:22+, 2:7 \rq* \p \v 5 “You taug to ai vaen, ve yam animale vaen boga. Tamtoghon to ighaze ineep tuŋia inim tiou, ve you naneep tuŋia ila toni, nene pale ghurla toni ighur anoŋa popoia katindi. Ve ighaze aneep saguan payou, nene irau agham mbeb poia eta ivot maau. \rq Ga 5:22+; Pil 2:13; Kol 1:10 \rq* \m \v 6 Tamtoghon to ighaze ineep tuŋia inim tiou maau, nene ye inim ai booga gorgori to timbuti ve tipiyaava ila. Ai boga tovene, pale muri tindou di, ve tipiyaav di tisob tizala yab ighan di. \rq Mt 3:10+, 7:19 \rq* \m \v 7 Ighaze aneep tuŋia inim tiou, ve saveeŋ tiou ineep tuŋia ila lolomim ve ataghoni, yam irau aghason Tamaŋ Maaron pa sa mbeb to lolomim pani, ve ye pale igham mbeb tonenen ivot payam. \rq Yo 14:13; 1Yo 5:14+ \rq* \m \v 8 Ighaze ghurla tiam ighur anoŋa popoia katindi, nene pale apaghazoŋan Tamaŋ Maaron iza tiina toman tapiri ve poia toni, ve apatooŋ taumim paam aghaze yam taghoniiŋa tiou. \rq Mt 5:16; Lu 6:43 \rq* \m \v 9 You lolog ineep tiam kat inimale Tamaŋ lolo ineep tiou. Matamim kisin ŋgar tiou tonene, ve aneep ilooŋ ila irau sawa isob. \v 10 Ighaze matamim kisin tutuuŋ tiou tisob ve ataghon di, nene pale awatag kat aghaze you lolog payam kat, ve aneep ilooŋ ila ŋgar tiou tonene irau sawa isob. Inimale you. Matag kisin Tamaŋ tutuuŋ toni to naol ne, ve nataghon di. Tauto nawatag naghaze ye lolo ineep tiou kat, ve naneep ilooŋ ila ŋgar toni tonenen irau sawa isob. \rq 1Yo 5:3 \rq* \p \v 11 “You nasavia saveeŋ tonene payam, leso lolomim poia le poia kat inimale you. \v 12 Tutuuŋ to nasavia payam, nene vene: Lolomim pa taumim ve agham poian taumim, inimale you lolog payam ve nagham poian gham. \rq Yo 13:34+; 1Yo 4:7+ \rq* \m \v 13 Ighaze tamtoghon eta imbaad pataŋani pa ndita, ve ipul tau imaat padi, nene ipatooŋa ighaze ye lolo ineep todi kat. Ŋgar tovene ilib pa ataam tisob to lolood pa nditaad. \rq Ro 5:7+; Ep 5:2; 1Yo 3:16 \rq* \m \v 14 Ighaze ataghon tutuuŋ to naghuri payam, yam pale apatooŋ taumim aghaze you nditag kat to yam. \rq Mt 12:50; Yo 14:23 \rq* \m \v 15 Mbesooŋa eta iwatag katin uraat to tiina toni ighamghami ne maau. Eemoghon yam, ghoro awatagi. Pasa, saveeŋ isob to nalooŋa ila to Tamaŋ, tauto navotia payam ve alooŋa wa. Tovenen you irau nawaat gham mbesooŋa muul maau. Pale nawaat gham naghaze nditag kat. \rq Mbnp 18:17; Mbaŋ 20:27; Yems 2:23 \rq* \m \v 16 Yam taumim lolomim ve anim ataghon ghou maau. You taug to nasia gham anim leg, ve naghur gham pa ala ve agham uraat. Uraat to aghami, nene pale ighur anoŋa, ve anoŋa tonenen ineep itaghoni taghoni gha ila. Ighaze yam agham tovene, ve aghason Tamaŋ pa mbeb eta ila you izag, ye pale ilooŋ gham ve igham payam. \rq Mt 28:19; Yo 14:13; Ep 1:4 \rq* \m \v 17 Tovenen you naghur tutuuŋ payam tovene: Lolomim pa taumim ve agham poian taumim.” \rq Yo 13:34 \rq* \s1 Yes to titaghon taan ŋgara, pale tighur koi pa Yesu tamtoghon toni \p \v 18 Yesu isaav padi muul tovene: “Ighaze yes to titaghon taan ŋgara tighur koi payam, matamim iŋgal: Ŋgar todi tonowen, paghu maau. Yes tighur koi payou muuŋ, tauto tighur koi payam paam. \rq Mt 10:22; 1Yo 3:13 \rq* \m \v 19 Ndiran to titaghon ŋgar to taan, inimale yam ataghon di pa ŋgar todi ve yamŋa raratemim, tone lolodi payam. Eemoghon maau. Pasa, you napas gham avot ila lolodi ve anim leg, ve apul ŋgar to taan wa. Tauto yes tighurghur koi payam. \rq Lu 6:22; Yo 17:14; 1Yo 4:5 \rq* \m \v 20 Matamim iŋgal saveeŋ to you nasavia payam: Mbesooŋa eta irau ilib pa tiina toni ne maau. Tovenen yes to tighur pataŋani payou, nene pale tighur pataŋani payam paam. Ve yes to matadi kisin saveeŋ tiou ve titaghoni, nene pale matadi kisin saveeŋ tiam paam ve titaghoni. \rq Mt 10:24+; 2Tim 3:12; 1Yo 4:6 \rq* \m \v 21 Tamaŋ to imbaaŋ ghou nanim, tamtoghon to titaghon ŋgar to taan, tiwatagi rita maau. Tauto yes pale tigham ŋgar tovene payam. Pasa, yam anim leg ve ataghon ghou. \rq Mt 5:10+; Yo 16:2+ \rq* \m \v 22 Inimale you nanim ve navotia saveeŋ padi maau, tone ledi sosor ila Maaron mata maau. Eemoghon you nanim ve navotia saveeŋ toni padi wa. Tauto, aazne, yes irau tipoon taudi pa sosor todi muul maau. Sosor todi ineep ghazooŋa wa. \rq Lu 12:47; Yo 9:41; Ro 1:20; Yems 4:17 \rq* \m \v 23 Tamtoghon to ighaze ighur koi payou, nene ighur koi pa Tamaŋ paam. \v 24 Uraat tintina to nagham di ila matadi, nene ŋgeu eta igham uraat tovene pa eta sone. Inimale nagham uraat tonene maau, tone ledi sosor ila Maaron mata maau. Eemoghon you nagham uraat tonowen ve tighita wa. Ve tighurghur koi pa yeru Tamaŋ sone. Tauto ledi sosor ila Maaron mata. \v 25 Ŋgar to tigham payou, nene itaghon saveeŋ to muuŋ timbooda ila tutuuŋ todi. Ighaze: \q2 ‘Yes tighur koi payou sorok.’” \rq Mbo 35:19, 69:4 \rq* \p \v 26 Yesu iseeŋ saveeŋ toni muul ighaze: “Palotiiŋa to pale inim, ye ineep to Tamaŋ. Ve you pale nambaaŋa izilat tiam. Ye Maaron tau Avuvu to ivot ila toni ve izi inim. Ye isasavia saveeŋ onoon moghon. Ve ye pale ipariaaŋ saveeŋ tiou, leso tamtoghon tighur inim tiou. \rq Lu 24:49; Yo 16:14; Mbaŋ 2:33 \rq* \m \v 27 Ve yam paam pale apariaaŋ saveeŋ tiou. Pasa, sawa to napamundigin uraat tiou le imuul aazne, yam anepneep toman ghou. \rq Lu 24:48; Mbaŋ 1:8; 1Yo 1:1+ \rq* \c 16 \p \v 1 “Saveeŋ isob tonene, you nasavia payam pa napalot gham. Leso atap ve apul ghurla tiam sob. \v 2 Aghita. Muri, yes Yuda pale tizurun gham pa rumai todi, ve irau yamŋa alup gham pa suŋuuŋ muul maau. Sawa tonenen, ighaze todi eta irab tiam eta imaat, nene pale igham ŋgar ighaze imbees pooi pa Maaron. \rq Mt 24:9; Mbaŋ 26:9+ \rq* \m \v 3 Tamtoghon pale tigham ŋgar tonenen payam pasa, tikankaan pa Tamaŋ Maaron, ve tikankaan payou paam. \rq Yo 15:21; Ro 10:2; 1Tim 1:13 \rq* \m \v 4 Saveeŋ tonene, you nasavia payam pataghaaŋ. Leso sawa to pataŋani tonenen ivot payam, matamim iŋgal aliŋag tonene, ve ayoon ariaŋa. \s1 Yesu isavia uraat to Avuvu Patabuaŋ \p “Muuŋ, you nasavia saveeŋ tonene payam maau. Pasa, taug nanepneep toman gham. \v 5 Ve aazne, naghaze napul gham, ve namuul nala pa Tamaŋ to imbaaŋ ghou nanim. Eemoghon tiam eta ighason ghou pa ndug to naghaze nala pani ne maau. \v 6 Onoon, saveeŋ to nasavia payam ne, pale igham gham lolomim ipataŋan kat. \v 7 Eemoghon you nasaav payam: Onoon kat, ighaze napul gham ve nala, nene pale poia payam. Pasa, ighaze napul gham maau, nene irau Maaron Avuvu izilat tiam maau. Ve ighaze nala, nene pale nambaaŋ Palotiiŋa tonowen izilat, leso iuul gham. \rq Yo 14:16,26, 15:26 \rq* \m \v 8 Sawa to izilat, ye pale igham tamtoghon to taan tighilaal sosor todi ve ŋgar to deŋia ila Maaron mata, ve tighilaal tighaze muri pale Maaron iŋgabiiz tamtoghon ve ighur atia padi. \v 9 Sosor todi, nene vene: Tighur inim tiou maau. \rq Yo 15:22 \rq* \m \v 10 Ve sawa to namuul nala to Tamaŋ, ve aghita ghou muul maau, nene pale tamtoghon tighilaal tighaze you nagham ŋgar deŋia ila Maaron mata.\f + \fr 16:10 \ft Sawa to Maaron ipamundigin Yesu pa mateeŋ, ve imuul izala pa ndug sambam, nene ipatooŋa ighaze Tama Maaron lolo poia pani, ve iyok pa uraat toni. \f* \rq Ro 1:4 \rq* \m \v 11 Ve uraat to gabizooŋ ve ghuruuŋ atia pa tamtoghon, nene pale ivot. Pasa, ŋginiiŋ to yes to titaghon ŋgar to taan, Maaron iŋgabiiza ighaze ye isosor wa. Tovenen ye isasaŋan moghon pa sawa to Maaron ighur atia pani. \rq Yo 12:31 \rq* \p \v 12 “You leg saveeŋ naol to naghaze nasavia di payam. Eemoghon irau nasavia di to aazne ne maau. Pale ipataŋan payam. \v 13 Eemoghon Maaron Avuvu, ye ipaghazoŋan saveeŋ onoon to Maaron pughu. Sawa to inim, ye pale igham pooz payam, leso aghazooŋ kat pa saveeŋ isob to onoon. Pasa, ye irau isavia saveeŋ eta itaghon tau ŋgar toni maau. Sa saveeŋ to ilooŋa ila to Tamaŋ, tauto ye pale ivotia. Ve ye pale ipaghazoŋan gham pa mbeb pida to pale tivot muri. \rq Yo 14:26; 1Yo 2:27 \rq* \m \v 14 Sa ŋgar ma saveeŋ to ighami inim tiou, ye pale ivotia payam. Leso aghazooŋ payou, ve aghilaal ghou aghaze izag tiina pa tapirig ve poia tiou. \v 15 Tamaŋ ŋgar toni ve tapiri, toman mbeb toni to naol ne, tineep tiou paam. Tauto nasaav payam naghaze: ‘Sa ŋgar ma saveeŋ to Maaron Avuvu ighami inim tiou, ye pale ivotia payam.’” \rq Mt 11:27; Yo 17:10 \rq* \s1 Taghoniiŋa to Yesu pale lolodi ipataŋan. Eemoghon muri pale lolodi poia muul \p \v 16 Yesu iseeŋ saveeŋ toni muul ighaze: “Mala maau pale akaal naghog. Ve tala ris, ghoro aghita ghou muul.” \p \v 17 Tovenen taghoniiŋa toni pida tiwasavon di tighaze: “Wai, saveeŋ toni tonene, pughu vena? Ye isaav pait ighaze, mala maau pale takaal nagho. Ve tala ris, ghoro taghita muul. Ve isaav paam ighaze ye pale ila to Tama. \v 18 Aliŋa waaro ris to ighaze: ‘mala maau,’ nene pughu vena? Iit takankaan pa saveeŋ toni tonene. Ye isavia sa?” \p \v 19 Yesu ighilaal ŋgar todi ighaze yes tighaze tighasoni pa saveeŋ toni pughu. Tovenen isaav padi ighaze: “Vena, aliŋag waaro to naghaze: ‘Mala maau pale akaal naghog, ve tala ris, ghoro aghita ghou muul,’ saveeŋ tonene to awaghasonin gham pani ne? \v 20-21 Onoon kat, you nasaav payam. Yam pale lolomim ipataŋan kat ve agham taŋiiz tiina. Ve yes to titaghon ŋgar to taan pale tinidi iza. Eemoghon tala ris muul, ghoro lolomim ipataŋan muul maau, ve anamim tinimim iza inimale liva to ipoop. Onoon, sawa to popaaŋ, ye iyamaan yabyabuuŋ tiina. Eemoghon sawa to ipoop tamtoghon izi, ye lolo poia kat pa natu paghu tonenen, ve lolo imaagh pa yabyabuuŋ to ighami. \p \v 22 “Yam tovene paam. Aazne, lolomim ipataŋan kat. Eemoghon you pale nanim naghita gham muul.\f + \fr 16:22 \ft Yesu avaat isavia saveeŋ tonene iŋarua sawa to mundigiiŋ toni. \f* \m Sawa tonenen ighaze ivot, yam pale lolomim poia le poia kat. Ve lolomim poia tonenen, tamtoghon eta irau iwalabi payam maau. \rq Lu 24:52; Yo 20:20; 1Pe 1:8 \rq* \m \v 23 Sawa tonenen ve ila, yam pale aghason ghou pa mbeb eta pughu muul maau. Pasa, ŋgar tiam pale ighazooŋ. Onoon kat, you nasaav payam: Ighaze aghason Tamaŋ pa mbeb eta ila you izag, ye pale igham payam. \v 24 Muuŋ ve inim aazne, yam aghason Maaron pa mbeb eta ila you izag sone. Ve you nasaav payam: Aghasoni, ghoro igham payam. Leso lolomim poia le poia kat. \rq Mt 7:7; Yo 15:11 \rq* \s1 Yesu itatan taan tapiri wa \p \v 25 “Saveeŋ tonene, you nasavia payam ila saveeŋ palelaaŋ. Eemoghon sawa tiou ighaze ivot, nene pale you irau nasavia saveeŋ eta payam ila saveeŋ palelaaŋ muul maau. You pale nasaav ghazooŋa, ve napaghazoŋan gham pa Tamaŋ. \v 26 Sawa tonenen, yam taumim pale aghur ghasoniiŋ tiam iŋarua Tamaŋ ila you izag. Lemim pughu eta pa nagham avomim, ve naghur ghasoniiŋ tiam ila pani ne maau. \v 27 Pasa, Tamaŋ iwatag: Yam lolomim payou, ve aghur inim tiou aghaze you naneep toni ve nanim. Tauto ye lolo payam, ve ighaze igham poian gham. \v 28 Onoon kat, you naneep to Tamaŋ, ve nazi nanim taan. Ve aazne, sawa to napul taan ve namuul nazala toni, nene inim igharau wa.” \p \v 29 Yesu isavia saveeŋ tonene, ve taghoniiŋa toni tisaav pani tighaze: “Tiina, aazne yom usavsaav ila saveeŋ palelaaŋ muul maau. Usaav ghazooŋa kat payei. \v 30 Tovenen yei nighilaal ghom nighaze yom uwatag mbeb tisob. Pasa, sawa to tamtoghon tighason ghom sone, ve yom uwatag ghasoniiŋ todi wa. Tauto nighur ilat tiom nighaze yom uneep to Maaron, to uzi unum.” \p \v 31 Yesu ipamuul aliŋadi ighaze: “Onoon? Ŋgaramus aghur ila? \v 32 Alooŋ, sawa tiou inim igharau wa. Ighaze ivot tonene. Tovenen tamtoghon pale tinaan gham le asob awaghaughau ala lemim lemim, ve apul ghou naneep. Eemoghon you eŋgengou naneep maau. Pasa, Tamaŋ inepneep toman ghou. \rq Mt 26:31,56; Yo 8:29 \rq* \m \v 33 Saveeŋ tonene, you nasavia payam, leso aneep tuŋia inim tiou, ve luuma tiou ineep toman gham. Onoon, sawa to aneep izi taan, pataŋani pale igham gham. Eemoghon amatughez malep. Lolomim poia ve ayoon ariaŋa! Pasa taan tapiri, you natatani wa.” \rq Yo 14:27; Ro 8:35+; 1Yo 4:4, 5:4 \rq* \c 17 \s1 Yesu isuŋ ve ighason Tama Maaron pa ipaghazoŋani ighaze ye iza tiina \p \v 1 Yesu isavia saveeŋ tonene le isob, ghoro mata izala pa sambam, ve isuŋ ighaze: “O Tamaŋ, sawa tiou, tauto ivot wa. Upaghazoŋan tamtoghon pa Natum, ve ugham di tighilaal tapiri ve poia toni. Leso ye ipaghazoŋan di payom, ve tighilaal ghom paam tighaze yom izam tiina pa tapirim ve poia tiom. \rq Yo 12:23 \rq* \m \v 2 Yom ughur tamtoghon tisob tineep ila Natum samba wa. Leso yes to yom ughur di tinim ye le, tisob tigham nepooŋ poia ila toni itaghoni taghoni gha ila. \rq Dan 7:14; Mt 28:18; Yo 6:39 \rq* \m \v 3 Yom moghon to Maaron tau. Ve nepooŋ poia to tamtoghon tighami ilat tiom, nene ŋgara tovene: Yes tiwatag katin ghom, ve Natum Yesu Krisi to umbaaŋa izi inim taan. Tamtoghon tovene, pale tineep poia ilat tiom itaghoni taghoni gha ila. \rq Yo 3:16; 2Pe 1:2+; 1Yo 5:20 \rq* \m \v 4 Uraat naol to ughur di tinim nimag, you napasob di tisob wa. Tauto napaghazoŋan izam tiina toman tapirim ve poia tiom izi taan. \rq Yo 4:34, 13:31 \rq* \m \v 5 O Tamaŋ, muuŋ kat, sawa to mbeb eta ivot sone, you naneep toman ŋgurubag ve izag tiina ila matam. Tovenen aazne, you naghaze ugham ghou namuul nalat tiom, ve naneep toman ŋgurubag ve izag tiina inimale muuŋ. \rq Yo 1:1+; Pil 2:6; Hib 1:3 \rq* \s1 Yesu ighason Tama Maaron ighaze iŋgin poian taghoniiŋa toni \p \v 6 “O Tamaŋ, yom upas ndiran pida tivot ila tamtoghon to taan lolodi, ve ugham di tinim leg, ve you napaghazoŋan di pa izam toman ŋgar tiom ve gabuam wa. Yes tamtoghon tiom. Eemoghon yom ugham di tinim leg, ve matadi kisin saveeŋ tiom ve titaghoni. \rq Yo 6:37+, 10:29 \rq* \m \v 7 Aazne, yes tiwatag tighaze: Mbeb tisob to yom ugham di payou, nene tivot ilat tiom.\f + \fr 17:7 \ft Mbeb to Yesu isavia di, nene mbeb tinimale iza tiina, ve tapiri to igham mbeb gharatooŋadi, ve ŋgar to ineep toni, toman uraat ve saveeŋ toni. \f* \m \v 8 Pasa, saveeŋ isob to yom ughuri inim tiou, nene anag nasavia padi, ve tighami inim ledi wa. Tauto aazne, tighur inim tiou, ve tiwatag tighaze: You naneep tiom, ve yom umbaaŋ ghou to nanim. \p \v 9 “Tamaŋ, suŋuuŋ tiou tonene iŋarua ghom pa ndiran tonene pasa, yes tamtoghon tiom, ve yom ughur di tinim leg wa. Ve yes to titaghon ŋgar to taan, you naghur di ila suŋuuŋ tiou tonene maau. \v 10 Tamtoghon tiou toman mbeb tiou to naol ne, nene yom tiom. Ve tamtoghon tiom toman mbeb tiom tisob, nene you tiou. Ndiran tiou tonene tipaghazoŋan izag tiina toman tapirig ve poia tiou wa. \v 11 You irau naneep toman di muul maau. Pale napul di tineep izi taan. Pasa, naghaze nalat tiom tonene. O Tamaŋ, yom patabuaŋ. Uŋgin poian di ve unum sigeu padi. Leso tikis izam toman ŋgar tiom ariaŋa, ve lupuuŋ todi eemoghon tinimale ituru. \rq 2Tes 3:3; 1Pe 1:5; Jud 24+ \rq* \m \v 12 Tapirim toman ŋgar tiom to izam tiina pani, nene yom ugham payou paam. Tovenen sawa to nanepneep toman di, you naŋgin di ila izam, ve nanim sigeu padi. Tauto todi eta ilale maau, ve aazne tikiskis izam toman ŋgar tiom ariaŋa. Ŋgeu to iza ineep pataghaaŋ pa ilale, ye moghon to ilale. Leso saveeŋ tiom to timbooda ne anoŋa ivot. \rq Mbo 41:9; Yo 6:39,70 \rq* \p \v 13 “Eemoghon naghaze napul ndiran tonene tineep, ve nalat tiom tonene. Tovenen sawa to yeiŋa ninepneep izi taan sone, ve nasavia saveeŋ isob tonene padi pataghaaŋ. Leso lolodi poia kat tinimale you. \rq Yo 15:11 \rq* \m \v 14 Ndiran tonene, you navotia saveeŋ tiom padi, ve tighami wa. Tovenen yes to taan muul maau, inimale you to taan maau. Pughu tonene to tamtoghon to titaghon ŋgar to taan tighurghur koi padi. \rq Yo 15:19; 1Yo 2:15+ \rq* \m \v 15 You naghason ghom pa upas di tivot saguan pa yes to titaghon ŋgar to taan ne maau. You naghaze unum sigeu padi, ve upoon di pa Ŋgeu Samia. \rq Mt 6:13; 1Yo 5:18 \rq* \m \v 16 Pasa, ndiran tonene, yes to taan maau, inimale you to taan maau. \p \v 17 “Saveeŋ tiom, nene saveeŋ onoon moghon. Upalot saveeŋ tiom ineep ariaŋa ila lolodi. Leso tinim tamtoghon tiom patabuaŋa, ve titaghon katin ŋgar tiom. \rq Yo 15:3; 1Pe 1:22 \rq* \m \v 18 You nambaaŋ di tila pa tineep ila tamtoghon to taan lolodi, ve tigham uraat padi, inimale yom umbaaŋ ghou nazi nanim naneep ila tamtoghon to taan lolodi. \rq Mt 28:19; Yo 20:21 \rq* \m \v 19 Aazne, you napul taug nalat nimam, ve naghaze napasob uraat to yom ughuri payou. Leso nauul di, ve saveeŋ tiom onoon igham uraat padi ve tinim tamtoghon tiom patabuaŋa. \rq 1Kor 1:2,30; Ep 5:26; Hib 10:10 \rq* \s1 Yesu ighason Maaron pa ilup yes to muri pale tighur ila toni tinim ee moghon \p \v 20 “Suŋuuŋ tiou tonene iŋarua ghom pa ndiran tonene moghon maau. You naghason ghom pa yes to muri pale tilooŋ saveeŋ todi, ve tighur inim tiou paam. \v 21 Tamaŋ, ulup di tisob tinim ee moghon, ve ugham di tineep tuŋia inim toit, inimale you naneep ilat tiom, ve yom uneep inim tiou, ve lupuuŋ toit ee moghon. Leso tamtoghon to taan tighilaal tighaze yom umbaaŋ ghou to nanim. \rq Ro 12:5; Ga 3:28; Ep 4:3+ \rq* \m \v 22 Tapirim ve poia tiom to izam tiina pani, yom ugham payou, ve you napaghazoŋan di pani wa. Leso tilup di tinim ee moghon, tinimale ituru. \v 23 You pale naneep ila todi, ve yom uneep inim tiou. Leso tilup di tinim ee moghon kat. Ighaze ŋgar tovene ivot, nene pale tamtoghon to taan tighilaal tighaze yom umbaaŋ ghou to nazi nanim, ve lolom pa yes to tighur inim tiou ne, inimale lolom payou. \rq Yo 16:27 \rq* \p \v 24 “Tamaŋ, yes to yom ugham di tinim leg, you naghaze tinim tineep toman ghou izi ndug tiou, ve tighita katin ŋgurubag, toman tapirig ve poia tiou. Sawa to yom ughur mbeb eta ivot sone ve inim, yom lolom payou. Tauto ugham ghou naneep toman ŋgurubag ve tapirig tiina, ve izag tiina. \rq Yo 12:26; 1Tes 4:17 \rq* \m \v 25 O Tamaŋ, yom deŋiam kat. Yes to titaghon ŋgar to taan, tiwatag ghom maau. Eemoghon you, ghoro nawatag katin ghom. Ve ndiran tonene tighilaal tighaze yom umbaaŋ ghou to nanim. \v 26 Izam tiina toman gabuam ve ŋgar tiom, you napaghazoŋan di pani wa. Ve you pale naghamgham tovene, le tighazooŋ pani kat. Leso lolodi pa taudi inimale yom lolom payou, ve naneep ila todi ve yeiŋa nilup ghei ninim ee moghon.” \c 18 \s1 Tikis Yesu \r (Mt 26:47-56; Mk 14:43-50; Lu 22:47-53) \p \v 1 Yesu ipasob suŋuuŋ toni le isob, ghoro toman taghoniiŋa toni tipul ndug tiina Yerusalem, ve tizila timbut ya Kidron, ve tinau tizala pa oliv lolo to ineep ila lolooz dige. \v 2 Ndug tonowen, Yudas, ŋgeu to ighaze ighur Yesu ila koia nimadi, ye iwatagi paam. Pasa, Yesu toman taghoniiŋa toni moghon moghon tiluplup di izi tonowe. \v 3 Tovenen Yudas igham ndaaba pida to Rom toman uraata pida to yes daba to watooŋrau ve ndiran tutuuŋa timbaaŋ di, ve yesŋa tila pa ndug tonowen. Tikis lam ve sul toman ndaab to malmal, ve tilaagh tila. \v 4 Ŋgar isob to pale ivot pani, Yesu iwatagi wa. Tovenen ipul oliv lolo tonowen, ve ilaagh ŋarua di ila, ve ighason di ighaze: “Yam akaal sei?” \p \v 5 Yes tipamuul ghasoniiŋ toni tighaze: “Yei nikaal Yesu to Nasaret.” Yudas to ighur Yesu ila koia nimadi, ye paam iyondyood toman di. \p Yesu isaav padi ighaze: “You Taug To Nanepneep.” \v 6 Sawa to ye isaav padi tovene, ruŋadi iza ve tinduur timuul, le titaptap tizi taan.\f + \fr 18:6 \ft Maaron iza Yoova, pughu tovene: ‘You nanepneep.’ Ughita Maaron Igham Mulin Yes Israela (o Kisim Bek) 3:14. Sawa to Yesu isavia saveeŋ tonene, ye avaat ipatooŋ Maaron tapiri pida. Pughu tonene to yes to tila pa ghamuuŋi titaptap tizi. \f* \rq Igham 3:14 \rq* \p \v 7 Ghoro Yesu ighason di muul ighaze: “Yam akaal sei?” \p Ve yes tighaze: “Yei nikaal Yesu to Nasaret.” \p \v 8 Ye isaav padi muul ighaze: “You nasaav payam wa. You Taug To Nanepneep. Ighaze yam aghaze agham ghou, nene poia. Eemoghon apul ndiran tonene tila.” \v 9 Ye isaav padi tovene, leso saveeŋ toni to muuŋ isavia ne anoŋa ivot. Saveeŋ tovene: ‘Yes to yom ugham di payou, you napul todi eta ilale maau.’ \rq Yo 17:12 \rq* \p \v 10 Sawa tonenen, Simon Petrus le buza. Tovenen ipasi iza, ve isap motin ŋgeu eez taliŋa dige ila pa nima waan. Ŋgeu tonowen, ye daba to watooŋrau mbesooŋa toni. Iza Malkus.\f + \fr 18:10 \ft Takabiid Malkus tonene ve Markus izadi malep. Markus, ye ŋgeu to muri imbood varu poia. Ve Malkus, ye daba to watooŋrau mbesooŋa toni. \f* \m \v 11 Yesu isaav pa Petrus ighaze: “Ai! Uzeev buza tiom tonanan imuul ila ina. Vena, rubruub to Tamaŋ igham payou ne, irau naghun ila maau?”\f + \fr 18:11 \ft Rubruub to Yesu isavia, nene iza to pataŋani to ye pale imbaada, leso ireu sosor to tamtoghon, ve itatan Maaron mbalmbali toni. \f* \s1 Tigham Yesu ila to Anas \p \v 12-13 Ghoro yes ndaaba to Rom toman daba todi, ve yes uraata to yes Yuda timbaaŋ di tinim, tikis Yesu, tikau nima, ve tighami tila to Anas muuŋ, leso ilooŋ saveeŋ toni. Ndaman tonenen, Anas rawa Kaiapas, ye daba to watooŋrau.\f + \fr 18:12-13 \ft Anas, muuŋ ye inim daba pa ndiran to watooŋrau. Ve sawa tonene, ye isob pa uraat toni wa. Eemoghon iza inepneep sone. Sawa to tirab Yesu imaat, Anas rawa Kaiapas imuuŋ pa ndiran to watooŋrau. \f* \m \v 14 Kaiapas tonene, to muuŋ isaav pa pooza to yes Yuda ighaze: “Poia pa ŋgeu ee moghon igham ival tiina inadi ve imaat padi. Pa vene, tamtoghon tisob timatmaat.” \rq Yo 11:49+ \rq* \s1 Petrus ipesamun Yesu iza \r (Mt 26:69-70; Mk 14:66-68; Lu 22:55-57) \p \v 15 Simon Petrus yesuru taghoniiŋa ite titaghon Yesu le tila tivot daba to watooŋrau ruum toni. Taghoniiŋa tonowen, daba to watooŋrau iwatagi. Tovenen ye itaghon Yesu ve yesuru tilooŋ tila didiiŋ to iluvut ruum lolo. \v 16 Eemoghon Petrus, ye ineep pumuri igharau ataam avo. Tovenen taghoniiŋa ite tonenen ivot muul, ve isaav pa liva to iŋgin ataam, pa igham Petrus ilooŋ ila paam. \v 17 Tauto liva tonowen ighason Petrus ighaze: “Yom taghoniiŋa eez to ŋgeu tonowen paam?” \p Petrus ipamuul aliŋa ighaze: “Ee-e, you taghoniiŋa toni maau.” \v 18 Sawa tonenen, ndug iyauŋ. Tovenen yes mbesooŋa toman uraata pida titavun yab gha ilaav di ve tinepneep. Ve Petrus paam ila iyondyood toman di, ve yab ilavlaava. \s1 Anas ighason roran Yesu \r (Mt 26:59-66; Mk 14:55-64; Lu 22:66-71) \p \v 19 Anas, ye daba muŋgina to ndiran to watooŋrau. Ye ighason Yesu pa taghoniiŋa toni, ve saveeŋ to ivovotia pa tamtoghon. \v 20 Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “Saveeŋ tiou, you naŋgooza maau. Nasasavia ighazooŋ ila ival tiina matadi. Sawa naol, you napatoot tamtoghon pa Maaron aliŋa izi ndug to iit Yuda taluplup ghiit pani, inimale rumai to ndug ndug, ve ila Rumai Tiina nagho. \v 21 Yom ughason ghou pa saveeŋ tiou pasa? Ughason yes to tiloŋlooŋ saveeŋ tiou. Pasa, yes tiwatag saveeŋ to nasasavia.” \p \v 22 Yesu isavia saveeŋ tonene, ve uraata eez to iyoon igharaui, ipambar paŋa ve isaav pani ighaze: “Ai, upamuul daba to watooŋrau saveeŋ toni tovene pasa? Uroron pani maau?” \p \v 23 Yesu isaav pani tovene: “Ighaze aliŋag eta isosor, ghoro uvotia. Ve ighaze saveeŋ tiou deŋia, pughu vena to upambar sorokin ghou?” \p \v 24 Yesu isaav tovene, ghoro Anas ipuli, ve isaav ve tighami tila to Kaiapas to daba to watooŋrau. Ve ravraav to tikau Yesu nima pani, nene inepneep, ve ye ilaghlaagh tomani. \s1 Petrus ipesamun Yesu iza muul \r (Mt 26:71-75; Mk 14:69-72; Lu 22:58-62) \p \v 25 Petrus, iyondyood igharau yab, ve yab ilavlaava. Tovenen yes to yesŋa Petrus tinepneep izi yab dige, tighasoni tighaze: “Yom paam avaat taghoniiŋa toni eez?” \p Ghoro Petrus ipesam pa tau ighaze: “Ee-e, you taghoniiŋa toni maau.” \p \v 26 Ŋgeu to Petrus isap motin taliŋa, siŋ toni eez, ye mbesooŋa to Kaiapas. Ye imundig ve isaav pa Petrus ighaze: “Wai, yom tonene to naghita ghom yamŋa ayondyood izi oliv lolo!” \v 27 Eemoghon Petrus ipesam pa tau muul. Sawa tonenen kat, ve tatareek itaŋ. \s1 Tipayoon Yesu pa savsaveeŋ ila Piladus mata \r (Mt 27:1-2,11-14; Mk 15:1-5; Lu 23:1-5) \p \v 28 Mboŋmaagh kat, daba to yes Yuda tigham Yesu ve tipul ruum to Kaiapas, ve tighami tila pa ruum tiina to Piladus to gavana to Rom. Eemoghon tilooŋ tila ruum toni lolo maau. Tineep pumuri. Pasa, Piladus, ye Yuda maau. Ve sawa to Pasova inim igharau wa. Tovenen timatughez: Ighaze tilooŋ tila ruum toni lolo, nene pale igham di tisami ila Maaron mata, ve irau tighan aniiŋ to Pasova maau. \v 29 Tovenen Piladus ivot ila todi, ve ighason di ighaze: “Ŋgeu tonene igham sa sosor, to aghami inim?” \p \v 30 Yes tipamuul ghasoniiŋ toni tighaze: “Wai, ighaze ye ŋgeu poia, pale nighami inim tiom? Maau. Ye ŋgeu samia eez. Tauto nighami inim.” \p \v 31 Tovenen Piladus isaav padi muul: “Ighaze venen, yam aghami ala, ve taumim agharaat saveeŋ toni itaghon tutuuŋ tiam.” \p Yes tisaav pani tighaze: “Nene poia. Eemoghon yam Roma tutuuŋ tiam iŋgalsekin ghei pa rabuuŋ tamtoghon imaat.” \v 32 Muuŋ, Yesu isavia ataam to pale imaat pani. Yes tisaav tovene, tauto Yesu aliŋa tonenen ighur anoŋa. \p \v 33 Tovenen Piladus imuul ilooŋ ila ruum lolo, ve isaav ve tigham Yesu ilooŋ ila toni. Ghoro ighasoni ighaze: “Vena, yom kinik to yes Yuda?” \rq Mt 2:2 \rq* \p \v 34 Yesu ipamuul ghasoniiŋ toni ighaze: “Ghasoniiŋ tiom tonenen, ivot ila taum ŋgar tiom, ma tamtoghon pida tipaesia ghou payom, tauto ughason ghou ne?” \p \v 35 Piladus isaav pani muul ighaze: “Vena, you to Yuda? Nene taum tamtoghon tiom, toman yes daba to watooŋrau, to tighur ghom unum nimag. Tovenen usaav ghazooŋa payou lak. Yom ugham sa sosor, to tigham ghom unum?” \p \v 36 Yesu isaav pani ighaze: “Mbeb to you naghamgham pooz pani, nene to taan maau. Inimale you kinik itaghon ŋgar to taan, tone uraata tiou tivool tiou, ve tigham malmal. Leso yes Yuda irau tikis ghou maau. Eemoghon saveeŋ, tauto nasavia ila wa. Mbeb to you naghamgham pooz pani, nene to taan maau.” \rq Dan 7:13-14; Ro 14:17 \rq* \p \v 37 Piladus ilooŋ saveeŋ toni, ve ighasoni muul ighaze: “Ighaze venen, yom kinik tou?” \p Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “Saveeŋ tauto taum usavia ne. [Eemoghon you kinik inimale yom ugham ŋgar pani ne maau.] You nazi nanim taan pa napariaaŋ tamtoghon leso tighur ila saveeŋ onoon. Tinaŋ ipoop ghou pa pughu tonene. Tovenen tamtoghon tisob to tighaze titaghon saveeŋ onoon, nene pale tilooŋ aliŋag ve titaghoni.” \rq Yo 8:47 \rq* \p \v 38 Tauto Piladus ighasoni muul ighaze: “Saveeŋ onoon, nene sa?” \rq Yo 14:6 \rq* \s1 Piladus iyok pa tirab Yesu imaat \r (Mt 27:15-23; Mk 15:6-14; Lu 23:13-23) \p Piladus isavsaav toman Yesu le isob, ghoro ivot ila pumuri muul, ve isaav pa yes Yuda ighaze: “You naghita naghaze ŋgeu tonene, ye le sosor eta maau. \v 39 Aghita. Yam gabuamim tovene: Tamtoghon tiam to tineep ila ruum to yabyabuuŋ lolo, ighaze sawa to Pasova ivot, you irau napul todi eez ivot ilat tiam. Vena, aghaze napul kinik to yam Yuda tonene ilat?” \p \v 40 Yes timboob toman aliŋadi tiina tighaze: “Yei lolomai pa ŋgeu tonanan maau! Upul Barabas inim!” Barabas tonowen, muuŋ igham malmal pa izurun gavman to Rom tighau. \rq Mbaŋ 3:14 \rq* \c 19 \s1 Yes ndaaba tilos Yesu ve tipamogherani inimale ye kinik \r (Mt 27:27-31; Mk 15:16-20) \p \v 1 Tovenen Piladus isaav pa ndaaba toni, ve tigham Yesu ve tilosi.\f + \fr 19:1 \ft Ravraav to yes Roma tiloslos tamtoghon pani, poia maau. Timbit mbeb matadi ila, leso iwaghamun tamtoghon kat. \f* \m \v 2-3 Ve tigham waar mata mata ve titalia, ve tighuri izala Yesu daba inimale moghar to yes kinik. Ve tindudi pa nonogiiŋa eez to bodeeŋa inimale aindan\f + \fr 19:2-3 \ft Yes kinik tindud di pa nonogiiŋa to bodeeŋa inimale aindan. \f* \m izala pogho. Ghoro tamtoghon todi eŋaeŋa tila tiyoon ila mata, ve tisaav pani tighaze: “Aa, kinik to yes Yuda, ghagharaar poia! Yei nipakur ghom!” ve tipambar paŋa. \s1 Piladus isaav ighaze tirab Yesu imaat \r (Mt 27:24-25; Mk 15:15; Lu 23:24-25) \p \v 4 Tighamgham tovene, ve Piladus ivot ila pumuri, ve isaav pa ival tiina ighaze: “Aghita. You pale nagham ŋgeu tonowen ivot inim tiam. Leso awatag aghaze you naghita naghaze ye le sosor eta maau.” \v 5 Tovenen Piladus igham Yesu ivot ila pumuri. Waar mata mata ineep ila daba, ve nonogiiŋa to bodeeŋa inimale aindan ineep ila tini. Ghoro Piladus isaav pa ival tiina ighaze: “Aghita! Tamtoghon tau tonene!” \p \v 6 Yes daba to watooŋrau toman uraata pida to Rumai Tiina tighita Yesu, ve timboob tighaze: “Urabi izala ai pambarooŋ! Urabi izala ai pambarooŋ!” \p Eemoghon Piladus isaav padi ighaze: “Yam taumim aghami ala, ve arabi izala ai pambarooŋ. Pasa, you naghita naghaze ye le sosor eta maau.” \rq Mbaŋ 3:13+ \rq* \p \v 7 Yes Yuda tipamuul aliŋa tighaze: “Yei lemai tutuuŋ. Ve tutuuŋ tiei isaav ighaze: tamtoghon tovene, ye irau imaat. Pasa, ipakur tau ighaze ye Maaron Natu.” \p \v 8 Piladus ilooŋ saveeŋ tonene, le matughezaaŋ tiina ighami. \v 9 Tovenen ilooŋ ila ruum lolo muul, ve ighason Yesu ighaze: “Yom sa ŋgeu? Ulaagh vena to unum?” Eemoghon Yesu isavia saveeŋ eta pani maau. Neneeŋa moghon. \v 10 Tovenen Piladus ighasoni muul ighaze: “Pughu vena to upamuul aliŋag maau? Yom ukankaan payou? Aazne, yom uneep ila nimag. You leg tapirig pa napul ghom ula, ve leg tapirig pa nasaav ve tirab ghom uzala ai pambarooŋ.” \p \v 11 Yesu isaav pani tovene: “Ighaze Maaron to sambam ipul ghou nalat nimam maau, nene irau lem tapirim pa ugham mbeb eta payou maau. Tovenen ŋgeu to ighur ghou nalat nimam, sosor toni ilib pa sosor tiom.” \rq Yo 10:18; Mbaŋ 2:23 \rq* \p \v 12 Piladus ilooŋ saveeŋ tonene, ghoro ikaal ataam pa ipul Yesu ila. Eemoghon yes Yuda timboob ila pani: “Ighaze yom upul ŋgeu tonanan ila, yom kinik tiina to Rom ŋgeu toni maau. Pasa, tamtoghon tisob to tipakur taudi tighaze yes kinik, nene tizoor kinik tiina to Rom pooz toni.” \rq Lu 23:2 \rq* \p \v 13 Piladus ilooŋ saveeŋ tonene, ve igham Yesu ve yesuru tivot tila pumuri, ghoro Piladus mbole ila ina to gharatooŋ saveeŋ. Ina tonowen ineep ndug to tiwaat iza ila saveeŋ Hibru tighaze ‘Gabata’ (‘Gabata’ pughu tovene: ndug to tirau yaam babaŋadi ila inim ndug to nepooŋ.) \v 14 Sawa tonenen, nene sawa to gharatooŋ aniiŋ ma mbeb pa Pasova. Ve ndag iza inim bobodaaŋ wa. Piladus isaav pa yes Yuda ighaze: “Aghita. Kinik tiam tau tonene!” \p \v 15 Eemoghon timboob ila pani tighaze: “Maau. Ŋgeu tonanan ineep malep! Ughami ila, ve urabi imaat. Urabi izala ai pambarooŋ!” \p Tovenen Piladus ighason di muul ighaze: “Lolomim vena? Aghaze you narab kinik tiam tonene izala ai pambarooŋ?” \p Yes daba to watooŋrau tipamuul aliŋa tighaze: “Yei lemai kinik ite paam maau. Kinik tiina to Rom, ye moghon to kinik tiei.”\f + \fr 19:15 \ft Maaron saveeŋ toni isaav tovene: Maaron, ye kinik to yes Israela. Eemoghon saveeŋ waaro tonene, nene yes Yuda tizurun Maaron to kinik todi kat, ve tighaze kinik to Rom to iŋgin di. \f* \m \v 16 Tovenen Piladus ilooŋ aliŋadi, ve ipul Yesu ila ndaaba toni nimadi. Leso tirabi izala ai pambarooŋ. \s1 Tirab Yesu izala ai pambarooŋ \r (Mt 27:32-44; Mk 15:21-32; Lu 23:26-43) \p \v 17 Tovenen tigham Yesu tila, ve tau imbaad ai pambarooŋ toni. Tipul ndug tiina Yerusalem, ve tivot tila pumuri, ghoro tinau pa ndug mbuŋa eez, iza ‘Daba rubruuba.’ Tiwaat ndug tonowen iza ila saveeŋ Hibru tighaze ‘Golgata.’\f + \fr 19:17 \ft Saveeŋ ‘daba rubruuba,’ yes Roma tiwaata ila aliŋadi Latin tighaze ‘Kalvari.’ \f* \rq Hib 13:12 \rq* \m \v 18 Tila tivot tonowe, ghoro tirab Yesu toman ndiran ru paam tizala ai pambarooŋ todi todi, ve tipayoon di tiza. Ndiran ru tonowen, eez imonau ila pa Yesu nima ŋas, ve ite imonau ila pa nima waan, ve Yesu ineep bodbodaaŋ. \p \v 19 Ve timbood mateeŋ toni pughu ila ndiu suruvu, ve tirabi izala ai pambarooŋ toni daba, titaghon saveeŋ to Piladus isavia padi. Paesiiŋ tonowen isaav tovene: “Yesu to Nasaret, kinik to yes Yuda.” \v 20 Saveeŋ tonene, timbooda ila saveeŋ Hibru, Roma aliŋadi, ve yes Grika aliŋadi paam.\f + \fr 19:20 \ft Saveeŋ to timbooda, nene vene: Yeshua Nasaret, Hamelech Yehudah (saveeŋ Hibru), Yesus Ho Nazaraios, Ho Basileus Toon Yudaion (Grika aliŋadi), Iesus Nazarenus Reks Iudaeorum (saveeŋ Latin). Saveeŋ Latin tonene, tuku toni nene INRI. Yesu anunu to tineep ila rumai pida lolodi, timbood saveeŋ INRI ila. \f* \m Ndug to tineep pani ve tirab Yesu izala ai pambarooŋ, nene ineep igharau Yerusalem. Tovenen yes Yuda ival tinim tighita saveeŋ tonenen, ve tiwaata. \p \v 21 Tauto yes daba to watooŋrau tila to Piladus, ve tisaav pani tighaze: “Yom umbood ughaze ‘kinik to yes Yuda’ malep. Yom irau umbood saveeŋ tovene: ‘Ŋgeu tonene tau isaav ighaze ye kinik to yes Yuda.’” \p \v 22 Eemoghon Piladus ipamuul aliŋadi ighaze: “Maau. Saveeŋ to nambooda, pale ineep tovene.” \p \v 23 Ndaaba tonenen tirab Yesu izala ai pambarooŋ le isob, ghoro tigham nonogiiŋa toni toman mbeb toni pida paam, ve tivalag di tinim paaŋ, ve tireii irau di. Eemoghon nonogiiŋa toni to moŋeŋaaŋ, nene saiŋ maau. \v 24 Tovenen ndaaba tonenen tiwasavon di tighaze: “Nonogiiŋa to moŋeŋaaŋ tonene, tareepa malep. Ineep tovene ve taŋgozŋgooz ve taghita: Sei pale ighami?” Tovenen Maaron aliŋa waaro eez to timbooda, anoŋa ivot. Isaav tovene: \q2 “Yes tirei nonogiiŋa tiou toman mbeb pida irau di. \q2 Ve nonogiiŋa tiou to moŋeŋaaŋ, nene tigham mogheraaŋ eez pani. Leso tighita sei to pale ighami.” \rq Mbo 22:18 \rq* \m Ŋgar to ndaaba tighami, nene deŋia pa saveeŋ tonene. \p \v 25-26 Yesu tina Maria yesuru taziliva, ve Maria ite to Klopas azuwa, ve Maria to ndug Magdala, ve taghoniiŋa to Yesu lolo ineep toni kat, yes liim tiyondyood tigharau ai pambarooŋ toni pughu. Yesu mata izi le ighita tina yesuru taghoniiŋa toni tonowen tiyondyood. Tovenen isaav pa tina ighaze: “Tinaŋ, ughita. Nanan natum.” \rq Yo 13:23 \rq* \m \v 27 Ve isaav pa taghoniiŋa toni ighaze: “Ughita. Nanan yom tinam.” Tauto sawa tonenen ve ila, taghoniiŋa tonenen igham Yesu tina ila ruum toni, ve iŋgini. \s1 Yesu imaat \r (Mt 27:45-56; Mk 15:33-41; Lu 23:44-49) \p \v 28 Yesu isavsaav pa tina ve taghoniiŋa toni tonenen le isob, ghoro iwatag ighaze ye ipasob uraat toni isob wa. Tovenen isaav ighaze: “You murun ghou!” Saveeŋ tonene, ye isavia leso Maaron aliŋa to timbooda ne anoŋa ivot. \v 29 Uur eez toman vaen maŋiŋi ineep igharau. Tovenen tigham momosan ve tizeeva izila vaen tonowen. Ghoro tidadaaŋa ila ai isop boga, ve tizuzuuna izala pa Yesu avo. \rq Mbo 22:15, 69:21 \rq* \m \v 30 Yesu iyavoon vaen tonenen le isob, ve isaav ighaze: “Uraat tiou, nene isob wa.” Ghoro lua itap, ipul avuvu ila, ve imaat. \s1 Tiŋgeer Yesu waria \p \v 31 Sawa tonenen, nene sawa to titartar taudi pa umbom patabuaŋ to ighaze ivot. Umbom tonenen, nene patabuaŋ kat. Tovenen daba to yes Yuda tila to Piladus, ve tighasoni tighaze ye isaav ila pa yes ndaaba, ve tirab polin yes to timomonau ila ai pambarooŋ ne aghedi. Leso timaat rikia, ve tizugua di tizi, ve tila titavia di. Le isob, ghoro umbom patabuaŋ ivot. \v 32 Tovenen ndaaba tila, ve tirab polin ndiran ru to tirab di toman Yesu ne aghedi. \v 33 Tirab polin yesuru aghedi le isob, ghoro tila pa Yesu ana. Eemoghon tighita imaat wa. Tauto tirab polin aghe maau. \v 34 Eemoghon ndaaba eez igham iiz, ve iŋgeer Yesu waria. Ve rikia moghon siŋ toman ya imaliŋ. \rq 1Yo 5:6+ \rq* \p \v 35 Ŋgeu to ighita mbeb tonenen pa tau mata, tauto isavia. Ve ye iwatag: Saveeŋ toni, nene onoon. Pasa, ye ighita katin mbeb tonenen. Tauto ipariaaŋ saveeŋa, leso yam paam aghur ila. \v 36 Mbeb tonenen tivot pa Yesu, leso Maaron aliŋa waaro eez to timbooda ne anoŋa ivot. Saveeŋ tovene: \q2 “Tua eta irau ipol maau.” \rq Igham 12:46; Mbo 34:20 \rq* \m \v 37 Ve saveeŋ waaro ite isaav tovene: \q2 “Pale matadi ila pa ŋgeu to tiŋgeera ne.” \rq Mbo 22:16+; Sek 12:10; Syg 1:7 \rq* \s1 Tighur Yesu paatu ila naal lolo \r (Mt 27:57-61; Mk 15:42-47; Lu 23:50-56) \p \v 38 Mbeb tonenen tivot le isob, ghoro Yosep to ndug Arimatea ila ighason Piladus ighaze iyokia Yesu paatu pani, leso ighami ila ve ighuri ilooŋ ila naal. Yosep, ye taghoniiŋa eez to Yesu. Eemoghon ivotia ghurla toni ivot ighazooŋ maau. Pasa, imatughez pa yes Yuda. Piladus iyok pani, tauto ye ila pa igham Yesu paatu. \v 39 Ve Nikodemus to muuŋ ila to Yesu ve yesuru tisavsaav pa mboŋ, ye paam ila toman Yosep. Ye igham ŋgoreeŋ tiina to vuzi poia ne, ve inim. Ŋgoreeŋ tonowen, pataŋani toni tiina, irau 30 kilogram ma venen.\f + \fr 19:39 \ft Ŋgoreeŋ to Nikodemus ighami, nene tigharaata pa mbeb ru, izadi miir, ve aloe. Muuŋ, sawa to Maria ipoop Yesu, yes ŋgara to ndag iza tigham miir pa Yesu. Ughita Mt 2:11. \f* \rq Yo 3:1+, 7:50 \rq* \m \v 40 Yesuru tila tigham Yesu paatu, ve tila tigharaata itaghon yes Yuda gabuadi to moghon moghon tighamgham pa mateeŋa todi. Timusil ŋgoreeŋ tonenen pida izala Yesu paatu, ve pida ila uli, ve tikaukaui. \v 41 Ndug to tirab Yesu pani, ndug paghuna eez ineep igharau. Ve yaam saambu paghu eez to tigharaata pataghaaŋ inim naal pa mateeŋa, nene ineep tonowe. Saambu tonowen, tighur mateeŋ eta ilooŋ ila sone. \v 42 Sawa tonenen, nene sawa to yes Yuda titartar taudi pa umbom patabuaŋ. Ve rabrab izi, ve umbom patabuaŋ ighaze ivot. Yaam saambu tonenen ineep igharau. Tovenen tigham Yesu paatu, ve tighuri ilooŋ ila. \c 20 \s1 Yesu imundig pa mateeŋ \r (Mt 28:1-8; Mk 16:1-8; Lu 24:1-12) \p \v 1 Umbom patabuaŋ isob, ve ndag to ivot muuŋ pa wik tonenen, mboŋmaagh, ndoromromaaŋa, ve Maria to Magdala ila ighaze iŋgig naal to Yesu. Ila ivot yaam saambu to tighur Yesu paatu pani, ve ighita yaam tiina to ipoon naal avo, nene tipatambulini ighau wa. \v 2 Tovenen ilaan imuul ila to Simon Petrus ve taghoniiŋa to Yesu lolo pani kat, ve ipaes padi ighaze: “Paanu eta tipas Tiina toit paatu ivot pa naal, ve tighami tila wa! Ve yei nikankaan pani. Tighuri sine?” \p \v 3 Tovenen Petrus yesuru taghoniiŋa ite tonowen timundig tila pa naal. \v 4 Yesuru tilaan tila, ve taghoniiŋa ite tonenen ilaan rikia imuuŋ pa Petrus, le ila ivot naal avo muuŋ. \v 5 Ghoro itugi izi, ve iŋgig ilooŋ ila pa naal lolo, le ighita uli pida pida to tikau Yesu paatu pani, inepneep ila ina. Eemoghon ye ilooŋ ila naal lolo maau. \v 6 Mala maau, Simon Petrus ana inim peria, ve malmali ilooŋ ila naal lolo. Ye paam ighita uli pida pida to tikau Yesu paatu pani, tinepneep. \v 7 Ve ighita uli to tikau Yesu daba pani, nene ineep toman uli pida pida tonowen maau. Nene tipoola izi ineep saguan. \v 8 Ghoro taghoniiŋa ite to ila ivot naal avo muuŋ, ana itaghon Petrus ve ilooŋ ila. Ye ighita mbeb naol tonenen, ve ighur ila. \p \v 9 Onoon, Maaron aliŋa to timbooda, isaav tovene: Mesia pale imaat, ve imundig pa mateeŋ itaghon Maaron ŋgar toni. Eemoghon ŋgar todi ighazooŋ pa saveeŋ tonenen pughu sone. \rq Mbo 16:10 \rq* \m \v 10 Yesuru tighita mbeb tonenen le isob, ghoro tipul naal, ve timuul tila pa inadi to nepooŋ. \s1 Yesu ivot pa Maria to Magdala \r (Mt 28:9-10; Mk 16:9-11) \p \v 11 Maria to Magdala imuul ila ivot naal avo, ve iyondyood ve itaŋtaŋ. Ghoro itugi izi, ve iŋgig ilooŋ ila pa naal lolo, \v 12 le ighita aŋela ru tinepneep. Yesuru tindud di pa nonogiiŋa pisosooŋa, ve mboledi izi ndug to tighur Yesu paatu igheen pani. Eez ineep pa daba, ve ite ineep pa aghe. \p \v 13 Aŋela ru tonowen tighasoni tighaze: “Liva, yom utaŋtaŋ pasa?” \p Ye ipamuul aliŋadi ighaze: “Wai, tigham Tiina tiou paatu ila wa. Ve you nakankaan pani. Tighuri sine?” \v 14 Ghoro indaleel, ve ighita Yesu tau iyondyood. Eemoghon ighilaala maau. \p \v 15 Yesu ighasoni ighaze: “Liva, utaŋ pasa? Ukaal sei?” \p Maria ighaze pa ye uraata eta to iŋgin ndug tonowen. Tovenen isaav pani ighaze: “Olman, ighaze yom ugham Tiina tiou paatu ila ndug eta, ghoro upaes payou: Ughuri sine? Leso nala naghami.” \p \v 16 Tovenen Yesu isaav pani ighaze: “Maria.” \p Ye isaav tovene, ghoro Maria ighilaala ighaze nene Yesu tau tonene. Tovenen indaleel, ve isaav pani ila saveeŋ Hibru ighaze: “Raboni!” Saveeŋ tonene, pughu tovene: ‘Patoŋaaŋ tiou.’ \v 17 Yesu isaav pani muul ighaze: “Usavag ghou malep. Pasa sawa to nazala to Tamaŋ, nene sone. Umuul ula to nditazig, ve upaes padi tovene: You pale namuul nazala to Tamaŋ. Ye, yam Tamamim paam. Ve ye Maaron tiou, ve Maaron tiam paam.” \rq Hib 2:11+ \rq* \p \v 18 Tovenen Maria to ndug Magdala ila ivot to yes taghoniiŋa, ve ipaes padi ighaze: “You naghita Tiina toit pa taug matag wa!” Ghoro ipaesia Yesu aliŋa padi ve tilooŋ. \s1 Yesu ivot to taghoniiŋa toni \r (Mt 28:16-20; Mk 16:14-18; Lu 24:36-49) \p \v 19 Sawa ee moghon tonenen, rabrab toni, yes taghoniiŋa to Yesu tilup di ilooŋ ila ruum eez lolo ve tipoon ataam le tuŋia kat. Pasa, timatughez pa yes Yuda. Mala maau ve, Yesu ivot iyoon ila lolodi, ve isaav padi ighaze: “Luuma to Maaron\f + \fr 20:19 \ft Luuma to Maaron ilup mbeb naol. Yesu imbaad sosor toit atia wa, tovenen Maaron ate yabyab pait muul maau, ve itiŋa Maaron irau talup ghiit tanim ee moghon. Ve Maaron iŋgin ghiit ve mata pait, tovenen tamatughez muul maau, ve lolood ipataŋan muul maau. Lolood poia. Ve aazne, izaad pa ghamuuŋ nepooŋ poia ila to Maaron to iseeŋga itaghoni taghoni gha ila. \f* \m ineep toman gham.” \v 20 Ghoro ipatooŋ nima ve waria padi. Yes tighita Tiina todi, ve lolodi poia le poia kat. \p \v 21 Yesu isaav padi muul ighaze: “Luuma to Maaron ineep toman gham. Aazne, you nambaaŋ gham ala, inimale Tamaŋ imbaaŋ ghou nanim.” \rq Mt 28:19 \rq* \m \v 22 Ghoro ivib avuvu ila padi, ve isaav padi ighaze: “Agham Avuvu Patabuaŋ irau gham. \v 23 Ighaze yam apul sosor to tamtoghon eta, nene Maaron paam ireu sosor toni. Ve tamtoghon to ighaze apul sosor toni maau, nene Maaron paam, irau ireu sosor toni maau.”\f + \fr 20:23 \ft Saveeŋ tonene, pughu tovene: Ighaze tamtoghon eta ighur ila to Krisi, nene pale Maaron ireu sosor toni. Tamtoghon tovene, iit irau tasaav pani taghaze: “Maaron ireu sosor tiom wa.” Ve ighaze tamtoghon eta ighur ila maau, nene ipatooŋa ighaze ye ineep ilooŋ ila pooz to Maaron sone. Tamtoghon tovene, iit irau tasaav ghazooŋa pani: Maaron ireu sosor toni sone. \f* \rq Mt 16:19+, 18:18 \rq* \s1 Yesu ivot to Tomas \r (Mk 14:14) \p \v 24 Sawa to Yesu ivot to taghoniiŋa toni, tamtoghon todi eez, iza Tomas, ineep toman di maau. Tomas tonowen, iza ite Didimus. \v 25 Tovenen muri, ghoro tipaes pani tighaze: “Yei nighita Tiina toit wa!” \p Eemoghon Tomas ipamuul aliŋadi ighaze: “Ah, ighaze taug matag naghita kiruuŋ inadi to tineep ila nima, ve nazeev nimag u itaghon kiruuŋ inadi tonowen, ve nazeev nimag ilooŋ ila iiz ina to waria, nene pale naghur ila. Ve ighaze maau, nene irau naghur ila saveeŋ tiam tonanan maau!” \p \v 26 Mboŋ liim ve ru inim ila, ghoro taghoniiŋa toni tilup di muul ilooŋ ila ruum to tinepneep pani ne. Sawa tonenen, Tomas ineep toman di paam. Yes tipoon ataam tisob tivool le tuŋia. Mala maau ve Yesu ivot iyoon ila lolodi, ve isaav padi ighaze: “Luuma to Maaron ineep toman gham.” \v 27 Ghoro isaav pa Tomas ighaze: “Unum ugharau, ve ughita nimag, uzeev nimam u itaghon kiruuŋ ina tonene, ve uzeev nimam ilooŋ ila iiz ina to ineep ila wariag ne. Yom lolom ru iraua! Ughur ila!” \p \v 28 Tomas isaav pani ighaze: “Yom Tiina tiou, ve Maaron tiou!” \p \v 29 Yesu isaav pani muul ighaze: “Yom ughita ghou pa taum matam, tauto ughur inim tiou. Ve yes to tighita ghou pa matadi maau, ve tighur inim tiou, nene pale poia to Maaron iza todi ve tinidi iza.” \rq 2Kor 5:7; 1Pe 1:8 \rq* \s1 Rau tonene pughu \p \v 30 Yesu igham mbeb gharatooŋadi katindi ila taghoniiŋa toni matadi, leso ipatooŋ tau padi, ve tighilaal tighaze Maaron ineep tomani pa uraat toni. Eemoghon saveeŋa pida ineep ila rau tonene maau. \rq Yo 21:25 \rq* \m \v 31 Ve saveeŋ isob to ineep ila rau tonene, nene pa igham gham aghur ila to Yesu aghaze ye Mesia ve Maaron tau Natu. Leso ye ndamo payam, ve agham nepooŋ poia ila to Maaron. \rq Ro 1:17; 1Yo 5:13 \rq* \c 21 \s1 Yesu ivot to taghoniiŋa toni liim ve ru izi naari to ya naliu Galilaia \p \v 1 Muri ghoro, Yesu ila ivot to taghoniiŋa toni muul izi naari to ya naliu Tiberias.\f + \fr 21:1 \ft Tiberias, nene ya naliu Galilaia iza ite. \f* \m Ila ivot todi itaghon ataam tovene. \v 2 Simon Petrus, Tomas to iza ite Didimus, Natanael to ndug Kana to ineep izi Galilaia, ve Zebedi ndinatu ru, toman taghoniiŋa ru paam, yesŋa tinepneep. \v 3 Simon Petrus imundig, ve isaav pa ndita tonowen ighaze: “You naghaze navot nala napiyaav malum.” \p Ndita tonowen tisaav pani tighaze: “Yei paam, itiŋa tavot tala.” Tovenen yes tisob tila tiza waaŋ, ve tivot tila. Mboŋ tonenen, tiwaswaas le ndugizau. Eemoghon tigham iigh eta maau. \rq Lu 5:4+ \rq* \m \v 4 Mboŋmaagh, ndoromaaŋa, ve matadi ilooŋ ila, le tighita Yesu iyondyood izi naari. Eemoghon tighilaala maau. \v 5 Yesu imboob ila padi ighaze: “Ou ndipain, agham iigh eta, ma maau?” \p Yes tipamuul aliŋa tighaze: “Waii, nigham eta maau kat.” \p \v 6 Tovenen ye imboob ila padi muul ighaze: “Ighaze venen, ghoro apiyaav malum ila pa waaŋ dige to ineep ila pa nimamim waan. Leso agham amim iigh.” Tovenen tipiyaav malum todi izila muul. Sawa to tighaze tiyoui iza, titoova le tiraua maau. Pasa, iigh katindi tiŋgud ila malum le isami kat. \p \v 7 Taghoniiŋa to Yesu lolo pani kat, ighita mbeb tonenen, ve isaav pa Petrus ighaze: “Nowe avaat Tiina toit!” Sawa tonenen, Simon Petrus iduduum nonogiiŋa toni to moŋeŋaaŋ izi, ve ighamgham uraat. Ye ilooŋ saveeŋ tonenen, ve rikia moghon indud oliŋa muul, ve iyatova izila ya, ve iwai ilooŋ ila pa naari. \v 8 Yes tipot tigharau naari, irau 100 mita ma venen. Tovenen taghoniiŋa pida to tineep ila waaŋ pogho, tiweu malum toman iigh, ve titaghon Petrus ve tilooŋ tila pa naari. \v 9 Tilooŋ kurukia ve tiyatov di tizi, ve tighita mberet toman iigh inepneep izala yab ŋgiliŋi. \p \v 10 Yesu isaav padi ighaze: “Iigh to ŋgaramus agham di ne, agham pida tinim timoz.” \p \v 11 Tovenen Simon Petrus ivot muul ila izala waaŋ, ve iyou malum toman iigh ilooŋ inim taan. Iigh tiŋgud tila malum le isami kat. Eemoghon imotmot maau. Iigh geegeu maau. Tintinadi moghon. Tinin di le irau 153. \p \v 12-13 Yesu isaav padi muul ighaze: “Mboŋmaagh wa. Anim aghan amim aniiŋ.” Ye isaav tovene, ve nima ila pa mberet toman iigh tonowen, ve ireii padi. Taghoniiŋa toni eta avo ikaak ve ighasoni ighaze: “Yom sei?” ne maau. Timatughez pa ghasoniiŋi. Pasa, tighilaala tighaze ye Tiina todi. \rq Mbaŋ 10:41 \rq* \p \v 14 Yesu imundig pa mateeŋ, ve ivot to taghoniiŋa toni pae ru ila wa. Ve ite tonene inim tol pani. \s1 Yesu ighur Petrus pa uraat muul \p \v 15 Yes tighan le isob, ghoro Yesu ighason Simon Petrus ighaze: “Aa Simon, Yoan natu, vena? Yom lolom payou kat ilib pa nditam pida tonene, ma maau?” \p Petrus ipamuul aliŋa ighaze: “Vee! Tiina, yom uwatag, you lolog payom.” \p Yesu isaav pani ighaze: “Upan sipsip tiou papaghu.” \rq Mbaŋ 20:28; 1Pe 5:2 \rq* \p \v 16 Ghoro Yesu ighasoni muul inim pae ru ighaze: “Simon, Yoan natu, yom lolom payou kat, ma maau?” \p Petrus ipamuul aliŋa ighaze: “Vee! Tiina, yom uwatag: You lolog payom.” \p Yesu isaav pani ighaze: “Uŋgin poian sipsip tiou.” \p \v 17 Ghoro Yesu ighasoni muul inim pae tol ighaze: “Simon, Yoan natu, yom lolom payou, ma maau?” \p Petrus ilooŋ Yesu igham ghasoniiŋ tonenen pani inim pae tol, le lolo ipataŋan. Tovenen ipamuul aliŋa ighaze: “Vee! Tiina, yom uwatag mbeb to naol ne. Yom uwatag, you lolog payom.” \p Yesu isaav pani ighaze: “Upan sipsip tiou. \rq Lu 22:61+ \rq* \m \v 18 Onoon kat, you nasaav payom: Sawa to yom paghum, taum ulul kawaal tiom iza ve upus ghom. Ve ndug sine yom to ughaze ula pani, nene ula moghon. Eemoghon muri, sawa to unum olman waat, nene pale upaat nimam, ve ŋgeu ite ilul kawaal tiom iza ve ipus ghom. Ve ndug to yom ughaze ula pani maau, ye pale igham ghom ula pani.” \v 19 Saveeŋ tonene, Yesu isavia iza to ataam to Petrus pale imaat, ve ipaghazoŋan Maaron iza tiina.\f + \fr 21:19 \ft Kamos muŋginadi pida tisaav tovene: Muri, Petrus ila ineep izi ndug tiina Rom. Sawa tonenen, kinik to Rom ighur pataŋani naol pa yes Kristen, ve irab tamtoghon todi katindi timatmaat. Eemoghon Petrus imatughez maau. Iyoon ariaŋa, ve ivovotia varu poia le irau yes Roma tikisi ve tirabi izala ai pambarooŋ. Eemoghon Petrus lolo pa imaat raraate inimale Krisi maau. Tovenen isaav pa yes ndaaba, ve tirabi aghe izala ve daba izi. \f* \m Ve Yesu isaav pani muul ighaze: “Utaghon ghou!” \rq Mk 1:16+; 2Pe 1:14 \rq* \s1 Taghoniiŋa to Yesu lolo pani kat \p \v 20 Petrus yesuru Yesu tilaagh tila, ve Petrus itoora, ve mata imuul le ighita taghoniiŋa to Yesu lolo ineep toni kat, itaghon di inim. Muuŋ, sawa to tilup di pa ghanghaniiŋ to Pasova, ŋgeu tonowen to indaleel pa Yesu, ve ighasoni pa sei to pale ighuri ila koia nimadi. \rq Yo 13:23+ \rq* \m \v 21 Petrus ighita taghoniiŋa tonowen, ve ighason Yesu pani ighaze: “Tiina, vena pa ŋgeu to inim ne?” \p \v 22 Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “Matam ila pani malep. Ighaze you naghaze ye ineep le irau namuul nanim, nene yom mbeb tiom maau. Nene ineep to you taug. Yom irau matam iŋgal taum, ve utaghon ghou.” \v 23 Yesu isaav pani tovene, tauto muri saveeŋ ilaan irau toŋvetaz naol to tighur ila to Krisi, ve tighaze pa taghoniiŋa toni to ye lolo pani kat ne, irau imaat maau. Eemoghon Yesu isaav tovene maau. Ye isaav moghon tovene: “Ighaze you naghaze ye ineep le irau namuul nanim, nene yom mbeb tiom maau.” \p \v 24 Taghoniiŋa tonowen, to ighita katin mbeb tisob tonenen, ve imbood di ila rau tonene. Leso ipariaaŋ saveeŋ to Yesu ve tamtoghon tighur ila toni. Ve yei niwatag: Saveeŋ toni, nene onoon moghon. \rq Yo 19:35 \rq* \s1 Saveeŋ to ipasob rau tonene \p \v 25 Yesu igham uraat katindi. Eemoghon timbood di tisob tila rau maau. Timbood eŋaeŋa moghon. Ve inimale timbood uraat toni tisob tila rau, tone rau tonenen tivot tinim katindi kat le tipavonin taan isob, ve pida ledi inadi maau! \rq Yo 20:30 \rq*