\id JAS - Mutu (Saveeng-Oov) NT [tuc] -Papua New Guinea 2011 (web version -2013) \h Yakobus \toc1 Rau To Yakobus Imbooda \toc2 Yakobus \toc3 Yems \mt1 Rau To Yakobus Imbooda \mt2 Jems—James \c 1 \p \v 1 You Yakobus. You mbesooŋa to Maaron ve Tiina toit Yesu Krisi. Nambood rau tonene ilat to yam rumai saaŋgul ve ru to Israel to awaghaughau ala aneep irau ndug ndug. Ndag poia pa yam asob. \s1 Ighaze tovaaŋ ivot pait, nene pa ipalot ghurla toit \p \v 2 Yam toŋvetaz, ighaze tovaaŋ naol naol tivot payam, aghita di tinimale mbeb popoia, ve lolomim poia padi. \v 3 Pasa, yam awatag: Ighaze Maaron itoov ghurla tiam, nene pale ipalot gham, leso ayoon ariaŋa pa badooŋ pataŋani. \rq Mt 5:11+; Ro 5:3+; Hib 12:11; 1Pe 1:6+ \rq* \m \v 4 Tovenen ayoon ariaŋa ve akis ghurla tiam tuŋia. Pasa, ighaze ŋgar tovene ivot inim tiina ila lolomim, nene pale irau ambool pa ŋgar poia eta maau, ve ŋgar tiam isob deŋia ve popoia moghon ila Maaron mata. \p \v 5 Ighaze tiam eta ikankaan: Pale itaghon sa ataam leso itaghon Maaron ŋgar toni ve ineep pooi? Ye irau ighason Maaron pa igham le ŋgar. Maaron pale igham pani. Irau iyasiil pani maau. Pasa, ye ŋgeu to reiŋ mbeb, ve ighamgham mbeb popoia naol naol pa tamtoghon tisob. \rq 1King 3:9+; Np 2:3+; Mt 7:7 \rq* \m \v 6 Eemoghon ye irau isuŋ Maaron toman lolo ee moghon, ve ighur ila ighaze Maaron pale ilooŋ suŋuuŋ toni. Lolo ru malep. Pasa, tamtoghon to ighaze lolo ru, ye inimale te to yaghur iviviira, ve diboma iparab. \v 7 Tamtoghon tovene, irau ighur mata pa Maaron igham mbeb eta pani ne maau. \v 8 Pasa, ŋgar toni ru. Ye itaghon ataam ee moghon maau. Tauto iwaghamgham. \rq Mk 11:24 \rq* \s1 Maaron pale ipakur yes mbolaaŋa, ve itatan yes mbaliiŋ taudi \p \v 9 Ighaze toŋvetaz eta to Krisi le iza maau, ye irau lolo poia ve tini iza. Pasa, Maaron pale ipakuri. \rq Yems 2:5 \rq* \m \v 10 Ve yes to mbaliiŋ taudi ne paam, ighaze tighilaal Maaron ve titatan taudi ila mata, nene yes irau lolodi poia ve tinidi iza. Pasa, mala maau pale timaat tinimale kananaŋ ruŋgu to timalai ve titaptap. \rq Mbo 90:5+, 103:15+; 1Pe 1:24 \rq* \m \v 11 Iit tawatag: Ighaze ndag iza ve ighaaz kananaŋ ruŋgu, nene pale imalai ve itap izi, ve ghitooŋa poia muul maau. Ŋgar raraate moghon pale ivot pa yes mbaliiŋ taudi. Pale tighamgham uraat todi ila ila le sawa eta, ghoro timaat ve tisob. \rq 1Yo 2:17 \rq* \s1 Ataam to tovaaŋ \p \v 12 Ighaze tamtoghon eta iyoon ariaŋa pa tovaaŋ to ivotvot pani, ye irau tini iza pa poia to Maaron to pale iza toni. Pasa, ŋgar to ye ighami, nene ipatooŋa ighaze ghurla toni, nene mbeb tau. Tovenen muri, ye pale ineep mata iyaryaar. Nepooŋ tonowen, nene atia to Maaron igham pa yes to tiparab ariaŋa ve tilib pa tovaaŋ to ivot padi. Ye imbua saveeŋ pataghaaŋ wa ighaze pale igham nepooŋ tonenen pa yes to lolodi ineep toni. \rq 2Tim 4:8; 1Pe 5:4; Syg 2:10 \rq* \p \v 13 Ve alooŋ! Ighaze tamtoghon eta lolo ipazaagha pa ghamuuŋ ŋgar samia, nene irau isuk pa Maaron ighaze: “Tovaaŋ tonene, Maaron ighami pa iwat ghou, leso natap ve nagham sosor.” Venen malep. Pasa, Maaron iwat ghiit maau. Ve mbeb eta irau iwat Maaron maau. \v 14 Ŋgar samia to ineep ila tauud lolood, tauto ipapazaagh ghiit, ve igheghereb ghiit pa ghamuuŋ sosor. \rq Mbnp 3:6; Ro 7:7+ \rq* \m \v 15 Ŋgara tovene: Ighaze ŋgar samia ivot ila lolood ve inim tiina, ghoro ipazaagh ghiit ve tagham sosor. Ve ighaze sosor toit ivot inim tiina kat, nene pale igham ghiit tamaat. Ŋgara inimale ndiliva to apodi. Ndinatudi titubtub ila apodi le sawa todi to popaaŋ ighaze ivot, ghoro tipoop. \rq Ro 6:23 \rq* \p \v 16 Yam toŋvetaz, you lolog payam kat. Matamim imosmoos pooi pa taumim. Pa vene, aghur ila ŋgar kaarom ve ipaghau gham pa ataam to Maaron. \v 17 Sa ŋgar ma mbeb to paghuna ve poia kat, nene ineep sambam ve izi inim. Tamaan Maaron ireireii pait sorok. Ye ghazooŋa tau, to ighur ndag, kaiyo, ve pitum, leso ŋgurubadi isul ghiit. Ve itortoor ŋgar toni maau. Ye inimale ai yavyaava to ila mala, ve inim tuku ne maau. Ŋgar toni inepneep tovene irau sawa isob. \rq Mal 3:6; Mt 7:11; 1Yo 1:5 \rq* \m \v 18 Tau lolo ighaze igham ghiit tanim ndinatu. Tauto ipaghazoŋan ghiit pa saveeŋ onoon, ve igham ghiit tanim paghu. Iit tanimale aniiŋ mata to tighuri inim Maaron le. Pasa, ye igham ghiit tanim paghu ve tamuuŋ pa mbeb naol to ye ighur di. \rq Yo 1:12+; 1Pe 1:23 \rq* \p \v 19 Yam toŋvetaz, you lolog payam kat. You naghaze alooŋ saveeŋ tonene ve agham ŋgar pani. Iit tasob irau taŋgin poian avood. Tovenen tapiyaav saveeŋ rikia malep. Taneep ve talooŋ poian saveeŋ to tamtoghon, ghoro tasaav. Ve ateed yabyab rikrikia malep. \v 20 Pasa, mbalmbali to iit tamtoghon, nene irau igham ŋgar deŋia ivot itaghon Maaron lolo ne maau. \v 21 Tovenen ŋgar samia to iŋgalaaŋ ila Maaron mata maau, yam apuli isob ineeple. Ve atatan taumim, ve agham saveeŋ toni to ye ivazogi ila lolomim, ve akisi ariaŋa. Pasa, saveeŋ tonowen le tapiri tiina, ve irau igham mulin gham, leso aneep pooi. \rq Np 17:27; Lu 8:15; Kol 3:8 \rq* \p \v 22-23 Ve alooŋ. Yam irau ataghon Maaron saveeŋ toni. Ighaze aloŋlooŋa sorok, ve ataghoni maau, yam agham kaarom pa taumim. Ighaze ŋgeu eta igham tovene, nene ye inimale tamtoghon to itiir nagho ila tirooŋ. \v 24 Eemoghon igharaat tau maau, ve imundig ila, ve rikia moghon lolo imaagh pa nagho muul. \rq Mt 7:21,26+; Lu 11:28; Ro 2:13 \rq* \m \v 25 Tutuuŋ to Krisi, nene poia moghon ve deŋia kat. Nene irau ipas ghiit pa samia tapiri, leso tanim mbesooŋa pani muul sob. Ighaze tamtoghon eta itiir poian tutuuŋ tonowen, ve lolo imaagh pani maau, ve mata kisini ve itaghoni, ye pale tini iza pa poia to Maaron to pale iza toni, ve uraat toni ighur pooi. \rq Mbo 19:7; Yo 13:34+; Ro 8:2; Yems 2:12 \rq* \s1 Ŋgar to deŋia kat pa Maaron ŋgar toni \p \v 26 Ighaze tamtoghon eta mata iŋgal ighaze suŋuuŋ toman mbesooŋ toni nene poia, eemoghon iŋgin poian avo maau, ye igham kaarom pa tau. Pasa, mbesooŋ tovene, nene mbeb sorok. Irau iuuli rita maau. \rq Mbo 34:13, 39:1, 141:3; 1Pe 3:10 \rq* \m \v 27 Ve mbesooŋ to le sosor eta ineep ila maau, ve iŋgalaaŋ moghon ila Tamaan Maaron mata, nene vene: Tala taŋgig yes parooŋa ve ndinaara, ve tauul di pa pataŋani todi, ve taneep saguan pa ŋgar samsamia naol to taan to tigham ghiit tasami ila Maaron mata. \rq Mt 25:35+; Ro 12:2; 1Yo 2:15 \rq* \c 2 \s1 Mataad izi pa tamtoghon ve taveleg di malep \p \v 1 Yam toŋvetaz, yam aghur ila to Tiina toit Yesu Krisi aghaze ye iza tiina pa tapiri ve poia toni. Tovenen ighaze yam avool to tamtoghon pida ve apakur di, ve matamim izi pa pida ve aveleg di, nene deŋia maau. \p \v 2 Saveeŋ tiou tonene, pughu tovene: Agham ŋgar pa tamtoghon ru. Eez, ye mbaliiŋ tau. Nonogiiŋa toni, nene paghuna, ve igharaat tau le poia kat. Ve ite, ye ŋgeu sorok to nonogiiŋa toni mareprepaiŋa. Ighaze tamtoghon ru tovene tilooŋ tila pa lupuuŋ tiam, yam aghamgham tovene: \v 3 Ŋgeu to nonogiiŋa toni paghuna kat, yam apakuri ve asaav pani aghaze: “Olman, unum mbolem izi ndug poia tonene.” Eemoghon ŋgeu mbolaaŋa, yam asaav pani aghaze: “Ai, yom ula uyoon tonowe,” ma “Unum mbolem izi taan to agheg pughu ne.” \v 4 Aghita. Ŋgar tovene poia? Maau. Ighaze aŋgabiiz nditamim ve avureer di tovene, yam agham ŋgar samia, ve gabizooŋ tiam deŋia maau. \p \v 5 Yam toŋvetaz, lolog payam kat. Alooŋ. Yes mbolaaŋa to tamtoghon to taan matadi izi padi, nene Maaron isia di tinim le, ve igham di tighur ila toni ariaŋa. Tauto izadi pa ghamuuŋ nepooŋ poia toman Maaron izi ndug toni sambam. Ndug tonowen, ye imbua saveeŋ pa yes to lolodi pani ne, ighaze ye pale igham di tila tineep pani. \rq Lu 6:20; 1Kor 1:26+ \rq* \m \v 6 Eemoghon yam, ghoro agham mayaŋiiŋa pa yes mbolaaŋa. Laak, naghason gham: Sa ndiran to titatan gham, ve tiweuweu gham ala pa savsaveeŋ? Nene yes mbaliiŋ taudi. \v 7 Ve Krisi iza poia to iza tiam, sei masin to tivevelegi, ve tipipiyaav saveeŋ samsamia pani? Nene yes tonowen. Aghita wa? \p \v 8 Kinik toit Maaron isavia tutuuŋ toni tiina eez. Ineep ila saveeŋ toni to timbooda. Isaav ighaze: \q2 “Lolom pa tamtoghon ve ugham poian di, inimale lolom pa taum.” \rq Wkp 19:18 \rq* \m Ighaze ataghon katin tutuuŋ ee moghon tonene, nene pale agham ŋgar poia. \rq Mt 22:36+; Ro 13:8+; Ga 5:14 \rq* \m \v 9 Eemoghon ighaze avool to tamtoghon pida ve apakur di, ve matamim izi pa pida ve aveleg di, nene yam amalaaŋ pa Maaron tutuuŋ toni, ve asosor. \v 10 Alooŋ. Ighaze tamtoghon eta itaghon tutuuŋ to naol ne, ve imalaaŋ pa ee moghon kat, nene ye le sosor ila Maaron mata raraate inimale tamtoghon to imalaaŋ pa tutuuŋ to naol ne. \rq Mt 5:19; Ga 3:10 \rq* \m \v 11 Pasa, Maaron ee moghon to isaav ighaze: “Ughur maat malep,” ve isaav paam ighaze: “Urab tamtoghon imaat malep.” Tovenen ighaze yom ughur maat maau, eemoghon urab tamtoghon imaat, tau tonene. Yom umalaaŋ pa tutuuŋ wa. \rq Igham 20:13+; Ro 13:9 \rq* \p \v 12 Tovenen matamim iŋgal. Saveeŋ tiam toman ŋgar isob to aghami, nene irau itaghon tutuuŋ to Krisi. Pasa, tutuuŋ tonowen irau ipas ghiit pa samia tapiri, leso tanim mbesooŋa pani muul sob. Ve sawa to Mboŋ Muri, Maaron pale iŋgabiiz ghiit itaghon tutuuŋ tonenen. \v 13 Tovenen yes to lolodi isamin tamtoghon maau, yes paam, Maaron pale lolo isamin di maau, ve ighur atia iŋarua di pa sosor todi. Eemoghon yes to lolodi isasamin tamtoghon ve tiuluul di, nene pale tinidi iza ve lolodi poia. Pasa, sawa to Maaron iŋgabiiz di, ye pale lolo isamin di, ve ireu sosor todi. \rq Mt 5:7, 18:32+; Yo 13:34+; Yems 1:25+ \rq* \s1 Ighaze ghurla toit ipamundigin ghiit pa ghamuuŋ ŋgar poia maau, nene imaat wa \p \v 14 Yam toŋvetaz, aghita. Ighaze tamtoghon eta isaav ighaze ye ighur ila to Krisi, eemoghon ghurla toni ipamundigini pa ghamuuŋ ŋgar poia maau, nene pale iuuli vena? Maau. Ghurla tovene irau inim ataam pani pa Maaron igham mulini ne maau. \rq Mt 7:21; Yems 1:22+ \rq* \m \v 15 Laak, ighaze toŋvetaz tiam eta ilat, ve ye le nonogiiŋa to moŋeŋaaŋ maau, ve imbool pa aniiŋ. \rq Lu 3:11; 1Yo 3:17+ \rq* \m \v 16 Ve ighaze yam auuli maau, ve ambaaŋa ila, ve asaav pani aghaze: “Ŋgeu tiou, ula toman lolom poia, ve ukaal lem nonogiiŋa eta to moŋeŋaaŋ ve undud ghom pani. Leso umoŋeeŋ sob. Ve ughan le apom isuŋ.” Nene pale saveeŋ tiam tonanan iuuli vena? Maau. \v 17 Nene raraate moghon pa ghurla toit. Ighaze taghur ila moghon, ve ghurla toit ipamundigin ghiit pa ghamuuŋ ŋgar popoia maau, nene imaat wa. \p \v 18 You nawatag: Tamtoghon eta pale imundig ve izoor saveeŋ tiou ighaze: “Tamtoghon pida tiyoon ariaŋa pa ataam to ghurla, ve pida tigham ŋgar ve uraat popoia, leso tineep deŋiadi ila Maaron mata.” Eemoghon you pale napamuul saveeŋ tonenen tovene: Ighaze yom ughur ila, eemoghon ughamgham ŋgar poia maau, nene pale naghilaal ghurla tiom vena? Upatooŋa ivot ighazooŋ, ghoro nawatagi. Pasa, you naghita naghaze ŋgar popoia to naghamgham di ne, tauto tipatooŋ ghurla tiou. \v 19 Ve yom to usaav ughaze: “You naghur ila naghaze Maaron ee moghon to inepneep.” Saveeŋ tiom poia. Eemoghon avuvu samsamiadi tighur ila tovene paam. Tauto atedi imbumbu, ve matughezaaŋ tiina igham di! \rq Mk 1:24 \rq* \p \v 20 Yom ugham ŋgar to borouŋa! Ighaze ughur ila to Maaron, ve ughamgham ŋgar poia maau, ghurla tiom, nene mbeb sorok. Le anoŋa maau. Vena? Ughaze napaghazoŋan ghom pa saveeŋ tiou tonene pughu? \p \v 21 Matam iŋgal ŋgar to muuŋ timbuud Abaram ighami. Ye ighur natu Isak izala artaal, ve ighaze irabi imaat inim watooŋrau. Ŋgar toni tonowen, tauto Maaron ighita ighaze ye ŋgeu deŋia. \rq Mbnp 22:1+; Hib 11:17+ \rq* \m \v 22 Ughita wa? Ŋgar to Abaram ighami, nene itaghon ghurla toni. Tovenen igham ghurla toni ivot kat ve inim mbeb tau. \v 23 Tauto Maaron aliŋa waaro eez to timbooda, anoŋa ivot. Saveeŋ tovene: \q2 “Abaram ighur ila to Maaron. Tauto Maaron ighita ighaze ye ŋgeu deŋia.” \rq Mbnp 15:6; Ro 4:3 \rq* \m Pughu tonene to tiwaat Abaram tighaze ye Maaron ita ite. \rq Is 41:8 \rq* \p \v 24 Aghita wa? Ighaze taghur ila moghon, nene iraua maau. Iit irau taghur ila, ve tagham ŋgar poia itaghon ghurla toit, ghoro taneep deŋiaad ila Maaron mata. \p \v 25 Ve agham ŋgar pa Reap paam. Ye liva to ataam. Eemoghon sawa to Yosua imbaaŋ sandiri pida tila pa tindaŋgat ndug Yeriko, Reap igham di ve iŋgin poian di, le ipaghau di titaghon ataam ite tila. Ŋgar to Reap ighami, tauto Maaron ighita ighaze ye ineep deŋia ila mata. \rq Yos 2:1+, 6:17,25; Hib 11:31 \rq* \m \v 26 Tovenen ighaze tamtoghon eta ighur ila, eemoghon ghurla toni ipamundigini pa ghamuuŋ ŋgar poia maau, nene ghurla toni imaat wa. Inimale iit tamtoghon. Ighaze avuvuud isob, nene tamaat. \c 3 \s1 Iit irau taŋgin poian avood \p \v 1 Yam toŋvetaz, tamtoghon tiam katindi tizuaria di pa uraat to patoŋaaŋ tamtoghon pa Maaron aliŋa malep. Pasa, yam awatag: Iit to tapatoot tamtoghon pa Maaron aliŋa, Maaron pale iŋgabiiz katin ghiit pa gabuaad ve uraat toit. Ve ighaze deŋiaad maau, ye pale ighur atia pait ilib pa tamtoghon pida. \p \v 2 Iit tasob tatap ve taghamgham sosor naol naol. Ighaze tamtoghon eta iŋgin poian avo, ve saveeŋ toni isosor maau, ye pale iraua kat pa ŋgar popoia to naol ne. Tamtoghon tovene pale irau iŋgin poian nima, aghe, ve anoŋa dodoli isob. \rq Mbo 34:13; Mt 12:37; Yems 1:26 \rq* \m \v 3 Aghita. Iit taghurghur ain ila hos avo, leso tagham pooz pani ve itaghon ŋgar toit. Hos, nene mbeb tiina. Eemoghon ain kainaŋen tonowen, nene irau igham pooz pa hos anoŋa dodoli. \v 4 Waaŋ tovene paam. Waaŋ anoŋa, nene mbeb tiina kat. Ve pooza, nene kainaŋen. Eemoghon ighaze yaghur iza ve dibom tiwapapun waaŋ, tamtoghon to ikis pooz kainaŋen tonowen, ye irau igham pooz pa waaŋ le ighau deŋia iŋarua ndug sine to ye ighaze ila pani. \v 5 Ve avood paam. Nene mbeb kainaŋen eez to ineep ila anoŋaad. Eemoghon aliŋa ve tapiri, nene tiina kat. Ve sawa isob, ipapakur tau pa uraat tintina. \rq Mbo 12:3+, 73:8+ \rq* \p Yab ŋgiliŋi rismoghon, nene irau imundig, ve ighan su tiina kat le isob. \v 6 Avood, nene raraate inimale yab. Nene anoŋaad babaŋa eez to samia kat. Sawa isob, isasavia saveeŋ samsamia naol itaghon ŋgar to taan. Tauto igham anoŋaad toman lolood, ŋgar toit, ve gabuaad isob isami ila Maaron mata, ve iwaghamun nepooŋaad le isami kat, inimale yab ighan ndug tiina le isob. Pasa, ŋgar to inim pa Ŋgeu Samia ndug toni, tauto ipapamundigin ghiit ve tasasavia saveeŋ samsamia ivotvot ila avood. \rq Mk 7:15 \rq* \p \v 7 Iit tamtoghon irau tapamormoran mbeb naol naol le matadi mormoria tinim borouŋa. Ŋgai to su, man, moot, ve mbeb to te paam. Nene tamtoghon tipamormoran di le tisob. \v 8 Eemoghon tamtoghon eta irau iŋgin poian tau avo ne maau. Pasa, avood, nene mbeb samia kat. Ve ate izizi maau. Sawa isob, isasavia saveeŋ samsamia, ve iwawaghamun nepooŋ to tamtoghon inimale mbeb lili. \rq Mbo 140:3; Ro 3:13+ \rq* \p \v 9-10 Avood, nene mbeb ee moghon. Ve ighamgham uraat ru. Ipapait Tamaan Maaron, ve ipipiyaav saveeŋ samia pa nditaad to Maaron ighur di tigham ye tau nagho. Tovenen saveeŋ mata ru to ivotvot ila avood, poia ve samia. Yam toŋvetaz, aghita. Ŋgar tovene deŋia maau. \rq Mbnp 1:27 \rq* \m \v 11 Vena, te toman ya irau tivot pa taan saambu ee moghon? Maau. \v 12 Ve irau ai fik ighur anoŋa inimale ai oliv, ma ai vaen ighur anoŋa inimale ai fik? Maau. Ma te irau itoora inim ya poia pa ghunuuŋ? Maau. \rq Mt 7:16 \rq* \s1 Maaron, ye ŋgar poia pughu \p \v 13 Ighaze tiam eta ighaze ye le ŋgar poia ve ighazooŋ pa Maaron ŋgar toni, ye irau itatan tau, ve igham ŋgar poia pa tamtoghon. Pasa, ŋgar tovene, tauto ipatooŋ yes to ledi ŋgar poia. \p \v 14 Eemoghon ighaze aghita nditamim to ledi mbeb katindi ve ireu lolomim, ve sawa isob akaal ataam pa atatan di ve agham taumim izamim inim tiina, yam apait taumim aghaze lemim ŋgar tiina malep. Yam agham kaarom pa taumim. Pasa, ŋgar samia to aghamghami, nene itaghon saveeŋ onoon to Maaron maau. \v 15 Ŋgar tovene inim pa ndug sambam maau. Nene ŋgar to taan ve ŋgar to lolood muŋgina. Ŋgeu Samia inim pughu pani. \v 16 Alooŋ. Ighaze taghur koi pa nditaad to ledi mbeb katindi, ve sawa isob takaal ataam pa tatatan nditaad ve tagham tauud izaad inim tiina, nene irau mbeb eta ilaan deŋia maau. Pasa, ŋgar tovene inim pughu pa ŋgar samsamia naol naol. \rq 1Kor 3:3; Ga 5:19+ \rq* \p \v 17 Eemoghon ŋgar to ineep sambam ve izi inim, nene igham ghiit tataghon ŋgar ŋgalaaŋa muuŋ. Ghoro igham ghiit talup ghiit tanim ee moghon ve taneep toman lolood luuma, ve tagham pooi pa tamtoghon. Ve igham ghiit tayoon ariaŋa pa tauud ŋgar toit maau, ve tanim loŋlooŋ pa nditaad ŋgar todi. Ve igham ghiit lolood isamin tamtoghon kat ve tauul di, ve tapatooŋ ŋgar popoia naol naol tinim ghurla toit anoŋa, ve tagham ŋgar raraate pa tamtoghon tisob. Ve ŋgar naol tonene, tagham kaarom padi maau. Tagham di toman lolood. \rq Ro 12:9+; 1Pe 1:22; 1Yo 3:18 \rq* \p \v 18 Yes to tighamgham uraat pa lupuuŋ tamtoghon tinim ee moghon, ve tiuluul di leso tineep pooi toman lolodi luuma, yes tinimale tamtoghon to tivazog aniiŋ uve popoiadi. Muri, uraat todi tonowen pale ighur anoŋa ve ŋgar deŋia ivot. \rq Is 32:17; Mt 5:9 \rq* \c 4 \s1 Taghur lolood pa mbeb to taan malep \p \v 1 Pughu vena to ŋoŋaaŋ ve malmal tivotvot ila lolomim? Lolomim igham pa mbeb samsamia naol. Tauto ŋgar naol tonanan tiparab ila lolomim, ve tipazaagh gham pa ghamuuŋ ŋgar samsamia. \rq 1Pe 2:11 \rq* \m \v 2 Yam lolomim igham pa mbeb naol to taan. Eemoghon irau agham di maau. Tauto lolomim irab gham pa nditamim mbeb todi, ve yamŋa awakokan gham, ve agham malmal, ve awarabun gham amatmaat. You nasaav payam. Mbeb to lolomim itaŋ pani, yam irau aghami maau. Pasa, aghason Maaron pani maau. \v 3 Ve ighaze aghason Maaron pa mbeb eta, ye irau igham payam maau. Pasa, ŋgar tiam deŋia maau, ve aghasoni pa mbeb soroksorok pa ipambees tinimim moghon. \rq Mbo 66:18; 1Yo 3:22 \rq* \p \v 4 Yam apul murimim pa Maaron animale liva to ipul azuwa ve igham tamoot paghu. Yam awatag maau? Ŋgar to taghur lolood pa mbeb to taan, nene igham ghiit tanim Maaron koia. Tovenen sei to ighaze ighur lolo pa mbeb to taan, nene inim Maaron koia. \rq Mt 6:24; Ro 8:7+; 1Yo 2:15 \rq* \m \v 5 Saveeŋa timbooda pataghaaŋ tovene: \q2 “Avuvu to Maaron ighuri ila lolood ne, ŋgar toni iyaryaaŋ ighaze taghur lolood ve ŋgar toit isob iŋarua ye moghon.”\f + \fr 4:5 \ft Saveeŋ waaro tonene, le ataam naol pa tatoora. Ataam ite, nene vene: “Maaron to ighur Avuvu ila lolood ne, ŋgar toni iyaryaaŋ ighaze taghur lolood ve ŋgar toit isob iŋarua ye tau moghon.” Ve ataam inim tol pani, nene vene: “Ŋgar to ineep ila lolood ne, nene ighamgham pa mbeb naol.” Ve ataam inim paaŋ pani, nene vene: “Maaron ighur Avuvu ineep ila lolood, ve ŋgar toni iyaryaaŋ kat ighaze Avuvu tonene iŋarua ye tau moghon.” \f* \m Vena, saveeŋ tonene, yam aghita inimale saveeŋ sorok? \rq Igham 34:14 \rq* \p \v 6 Eemoghon poia to Maaron to izaza toit, nene tiina le tiina kat. Tauto saveeŋ waaro ite isaav ighaze: \q2 “Yes to tipait taudi izadi, nene Maaron ighurghur koi padi ve itatan di. \q2 Ve yes to titatan taudi izadi, ye ighurghur poia toni izaza todi.” \rq Mbo 138:6; Np 3:34; Lu 14:11; 1Pe 5:5+ \rq* \m \v 7 Tovenen atatan taumim ve aneep ila Maaron samba, ve aparab ariaŋa toman Ŋgeu Samia. Leso ighau payam. \rq Ep 4:27, 6:11+; 1Pe 5:8+ \rq* \p \v 8 Yam ala agharau Maaron, ghoro ye ilat igharau gham. Yam ndiran samsamiamim to ayoon pa ataam ru, apul ŋgar to taan ineeple, ve ataghon ŋgar to Maaron moghon! Agharaat taumim, leso lolomim toman ŋgar tiam iŋgalaaŋ moghon ila ye mata. \rq Yems 1:8,27; 1Yo 3:3 \rq* \m \v 9 Aŋiŋ ve tinimim iza muul malep. Aghilaal sosor tiam, lolomim ipataŋan pani, ve ataŋ tiina pa taumim. \rq Mt 5:4 \rq* \m \v 10 Atatan taumim ila Maaron mata. Leso ye tau ipakur gham. \rq Mt 23:12 \rq* \s1 Tasavia saveeŋ samia pa nditaad malep \p \v 11 Yam toŋvetaz, asavia saveeŋ samia pa nditamim malep. Pasa, tamtoghon to ighaze iveleg ita ite ve ighita ighaze ye ŋgeu samia, ye iveleg Maaron tutuuŋ toni paam, ve ighita tutuuŋ tonowen inimale mbeb sorok. Yom sei to ugham tovene, yom uneep ila Maaron tutuuŋ toni samba maau, ve utaghoni maau. Yom upakur ghom sorok. Pasa, yom ughaze taum uŋgabiiz tutuuŋ ve ughita sine to poia pa utaghoni, ve sine to irau upuli. \rq Mbo 15:3; Mt 7:1+; Lu 6:37; Ro 2:1 \rq* \m \v 12 Alooŋ. Maaron tau to ighur tutuuŋ. Ve uraat to gabizooŋ tamtoghon, nene ineep ila ye nima. Ye irau igham mulin tamtoghon, ve irau iwaghamun di. Tovenen yom sei, to ughaze unum tiina ve uŋgabiiz itam ite? \rq Mt 10:28; Ro 14:4 \rq* \s1 Tanumeer tauud malep \p \v 13 Alooŋ! Yam to asavsaav aghaze: “Aazne, ma bozo, ghoro niraav nila ndug eta, ve nineep tonowe irau ndaman eez ve niraukol pa lemai mbeb. Leso niyou lemai mbeb katindi. Le isob, ghoro nimuul ninim.” \rq Lu 12:16+ \rq* \m \v 14 Yam lemim ŋgar maau! Mbeb to bozo pale ivot payam, yam awatagi? Maau. Nepooŋamim to taan, nene inimale yab mbuasa to iza, ve mala maau imbiriis ilale. \rq Mbo 39:4+, 144:4 \rq* \m \v 15 Yam irau asaav tovene: “Ighaze Tiina toit lolo tovene, nene pale taneep ve tagham uraat tonene. Ighaze maau, nene pale maau.” \v 16 Eemoghon yam asavsaav tovene maau. Yam apapait taumim ve apakur gham sorok pa uraat to aghaze aghami. Ŋgar pakuruuŋ isob tovene, nene samia kat. \v 17 Tovenen matamim iŋgal pooi. Pasa, ighaze tamtoghon eta ighilaal ŋgar poia to ye irau itaghoni, eemoghon ighami maau, ye igham sosor. \rq Lu 12:47 \rq* \c 5 \s1 Saveeŋ iŋarua yes mbaliiŋ taudi to titatan yes mbolaaŋa \p \v 1 Yam mbaliiŋ taudi, alooŋ. Lolomim isami ve ataŋ tiina pa taumim. Pasa, pataŋani tiina kat ighaze ivot payam tonene. \rq Lu 6:24; 1Tim 6:9 \rq* \m \v 2 Mbaliiŋ tiam naol to andoundou di, nene pale tisami le tisob. Ve nonogiiŋa tiam popoiadi, up pale iŋut motmotin di. \v 3 Gol ve silva tiam to asiir iwaghamun di le tisami, nene pale tipatooŋ sosor tiam ivot ighazooŋ, ve tinim pughu pa Maaron ighur atia iŋarua gham, ve yab ighan gham. Pasa, aazne, taneep ila sawa to Maaron ipasob uraat toni toman mbeb tisob. Eemoghon yam azuaria gham pa ndouŋ lemim mbaliiŋ naol naol. \rq Mt 6:19 \rq* \p \v 4 Aghita. Yes uraata tiam to tighamgham uraat pa uum ve tiluplup aniiŋ tiam, yam awatombanon di, ve aghol poian di maau. Atia todi pida to atatani izi ineep, toman taŋiiz todi, nene imboboob iza ila pa Maaron Ariaŋa To Iŋgin Mbeb Tisob, ve ilooŋa wa. Ve ye pale iyat ŋgar samia to yam agham padi. \rq Lo 24:14+ \rq* \p \v 5 Nepooŋamim to taan, nene poia le poia kat. Tinimim imbees kat pa mbeb to ulimim. Aghan tiina, aghun tiina, ve atub atub le animale ŋgai to sawa igharau pa tiŋgali. \rq Lu 12:19+, 16:19+ \rq* \m \v 6 Yes ndiran deŋiadi to ledi sosor eta maau, yam apayoon di pa savsaveeŋ, ve arab di timatmaat. Ve yes tipamuul malmal maau. \rq Mt 5:39 \rq* \s1 Tayoon ariaŋa ve tasaŋan mulaaŋ to Tiina toit \p \v 7 Tovenen yam toŋvetaz, ayoon ariaŋa pa badooŋ pataŋani, ve asaŋan mulaaŋ to Tiina toit. Agham ŋgar pa yes to tivazog aniiŋ ila uum. Yes tipasul maau. Atedi izi, ve tisaŋan ndag ve uman pa igham aniiŋ anoŋa ivot. \rq Mk 4:26+; Lu 21:19; Hib 10:36+ \rq* \m \v 8 Yam tovene paam. Atemim izi, ayoon ariaŋa, ve asaŋan Tiina toit. Pasa, sawa to mulaaŋ toni, nene inim igharau wa. \rq Ro 13:11+; 1Pe 4:7 \rq* \p \v 9 Ayou avomim pa nditamim malep. Pasa, ighaze agham tovene, Maaron pale iŋgabiiz gham paam ve ighur atia payam. Aghita. Ŋgeu to pale iŋgabiiz ghiit ve ighur atia pait, ye inim iyoon ataam avo wa. \rq 1Kor 4:5; Yems 4:11 \rq* \p \v 10-11 Yam toŋvetaz, agham ŋgar pa yes propeta to muuŋ tivotia Maaron aliŋa pa tamtoghon. Onoon, pataŋani naol tivot padi, ve tineep sami. Eemoghon tiyoon ariaŋa, ve timbaad pataŋani naol tonowen. Tauto aazne, tapait di, ve taghita di taghaze Maaron ighur poia toni tiina iza todi. Ŋgar to tighami, nene ipatooŋ gham pa ŋgar to Maaron ighaze ataghoni. Ve agham ŋgar pa Yop paam. Kamos toni, yam alooŋa wa. Ye paam, pataŋani naol tighami. Eemoghon iyoon ariaŋa pa badooŋ pataŋani naol tonowen, le irau Maaron iuuli ve nepooŋ toni poia muul. Ŋgar to Maaron igham pani, nene ipatooŋ ghiit ighaze Maaron toit, ye lolo isasamin ghiit, ve iuluul ghiit pa pataŋani toit. \rq Yop 1:20+, 42:10; Mbo 103:8; Mt 5:12 \rq* \p \v 12 Yam toŋvetaz, mbeb tiina kat to yam irau matamim kisini, nene vene: Ighaze ambua saveeŋ pa uraat ma mbeb eta, yam awaat mbeb eta to sambam ma taan, ma mbeb ite paam iza pa apariaaŋ saveeŋ tiam malep. Ighaze ambua saveeŋ pa agham mbeb eta, ghoro asaav moghon aghaze: “Vee, pale naghami.” Ve ighaze lolomim pa aghami maau, ghoro asaav ghazooŋa aghaze: “You irau naghami maau.” Asaav moghon tovene, ve ataghon saveeŋ tiam. Pa vene, agham sosor ve Maaron ighur atia payam. \rq Mt 5:33+ \rq* \s1 Suŋuuŋ to ndiran deŋiadi, le tapiri tiina \p \v 13 Ighaze tiam eta ineep toman pataŋani, ye irau ighason Maaron pa iuuli. Ve tamtoghon to ighaze ineep poia ve tini iza, ye irau imbou ve ipait Maaron iza. \rq Ep 5:19; Pil 4:6; Kol 3:16 \rq* \m \v 14 Ighaze tamtoghon eta imorooŋ, ye irau imbaaŋ pa yes to tiŋgin lupuuŋ to Krisi. Leso tinim tiliŋ ŋgoreeŋ izala pogho, ve tighason Maaron pa iuuli. \rq Mk 6:13, 16:18 \rq* \m \v 15 Ighaze tisuŋ pa Maaron ve tighur ila tighaze ye irau igharaat tamtoghon tonenen, nene pale Maaron iuuli ve tini poia muul. Ve ighaze tamtoghon tonenen igham sosor eta, nene pale Maaron ireua. \rq Yo 20:23 \rq* \m \v 16 Tovenen yam avotia sosor tiam pa taumim, ve awaghurun taumim ila suŋuuŋ tiam. Leso Maaron iuul gham ve tinimim popoia. Pasa, suŋuuŋ to tamtoghon deŋiadi, le tapiri tiina ve ighurghur anoŋa. \rq Mbo 34:15+; Yo 9:31; 1Yo 1:9 \rq* \p \v 17 Agham ŋgar pa propet Ilia. Ye tamtoghon raraate inimale iit. Eemoghon sawa to isuŋ ariaŋa ve ighason Maaron pa ipoon uman, Maaron ilooŋ suŋuuŋ toni, ve uman rita izi maau le irau ndaman tol ve alulu. \rq 1King 17:1+; Lu 4:25 \rq* \m \v 18 Muri ghoro, Ilia isuŋ muul, ve Maaron igham uman izi, ve aniiŋ titub muul. \rq 1King 18:42+ \rq* \s1 Tapasaluŋgan yes to tiyel pa ataam to saveeŋ onoon \p \v 19 Yam toŋvetaz, ighaze tamtoghon tiam eta iyel pa ataam to saveeŋ onoon, yam lemim uraat pa apasaluŋgani, ve aghami imuul inim itaghon ataam to Maaron. \rq Mt 18:15; Ga 6:1 \rq* \m \v 20 Yam irau awatag kat tovene: Ighaze tamtoghon eta igham sosor ve iyel pa ataam to saveeŋ onoon, ve tiam eta ighami imuul inim itaghon ataam to Maaron, ye pale igham mulin tamtoghon tonenen anunu pa mateeŋ, ve inim ataam pa Maaron ireu sosor toni isob ilale. \rq 1Pe 4:8 \rq*