\id HEB - Mutu (Saveeng-Oov) NT [tuc] -Papua New Guinea 2011 (web version -2013) \h Hibru \toc1 Saveeŋ To Timbooda Ila To Yes Hibrua \toc2 Hibru \toc3 Hib \mt1 Saveeŋ To Timbooda Ila To Yes Hibrua \mt2 Hibru—Hebrews \c 1 \s1 Maaron Natu to ipatooŋ ghiit pa Tama Maaron \p \v 1 Muuŋ, Maaron isavia aliŋa pa propet toni pae katindi ila ataam naol naol. Tauto tigham avo, ve tivotia aliŋa pa nditimbuud. \v 2 Eemoghon aazne, taneep ila sawa paghu to Maaron ighaze ipasob uraat toni. Tovenen sawa tonene, iit talooŋ Maaron aliŋa ila tau Natu avo. Sawa to Maaron ighur sambam ve taan toman mbeb to naol, ye ighur di tivot ila Natu tonowen nima. Ve ye ighaze ighur mbeb naol tonowen tisob tinim Natu le, leso iŋgin di. \rq Mt 11:27; Yo 1:3; Kol 1:16; Hib 12:25 \rq* \m \v 3 Ye to inim ghazooŋa pait ve isul ghiit, ve ipatooŋ ghiit pa Tama Maaron tapiri ve poia toni. Ye igham Tama Maaron nagho kat. Maaron tapiri ve ŋgar isob to ineep toni, nene ineep to Natu paam. Natu saveeŋ toni, nene tapiri tiina kat, ve ikis mbeb tisob tineep tuŋia. Ye imaat ve ireu sosor toit, ve igham ghiit taŋgalaaŋ ila Maaron mata. Ghoro imuul iza ila pa sambam, ve mbole izi ila pa Maaron ariaŋa tau nima waan. \rq Yo 1:14; Mk 16:19; Kol 1:15+ \rq* \s1 Maaron Natu ilib pa yes aŋela \p \v 4 Tovenen Maaron Natu ilib kat pa yes aŋela. Pasa, iza to Maaron igham pani, nene tiina ve poia kat ilib pa yes aŋela izadi. \rq Pil 2:9+ \rq* \m \v 5 Aghita. Maaron isaav pa Natu ighaze: \q2 “Aazne, you nasaav ghazooŋa tovene: You natug yom. Yom tamam to you. Aazne, you naghur ghom pa uraat.” \rq Mbo 2:7; Mt 3:17; Hib 5:5 \rq* \p Ve isaav muul ighaze: \q2 “Ye tama you, ve ye you natug.” \rq 2Sam 7:14 \rq* \m Maaron isavia saveeŋ tovene pa aŋela eta maau. Saveeŋ tonene iŋarua Natu moghon. \p \v 6 Ve sawa to Maaron ighaze imbaaŋ Natu aidaba izi inim taan, ye isaav tovene: \q2 “Aŋela tisob to Maaron irau tiput aghedi pani, ve tipaiti.” \rq Mbo 97:7 \rq* \p \v 7 Ve yes aŋela, Maaron isavia di ighaze: \q2 “Aŋela, yes uraata toni to timbesmbees pani. Ye igham di tinimale yaghur ve yab yama.” \rq Mbo 104:4 \rq* \p \v 8 Eemoghon ye isavia Natu ighaze: \q2 “Maaron, pooz tiom irau isob ne maau. Uneep ila inam to ghamuuŋ pooz itaghoni taghoni gha ila. \q2 Ŋgar deŋia to inim ghilalooŋ pa pooz tiom. \q2 \v 9 Yom lolom pa ŋgar deŋia, ve ughur koi pa ŋgar samsamia to tiyel pa tutuuŋ. \q2 Tovenen Maaron tiom ipait ghom le ulib pa nditam pida, ve iliŋ ŋgoreeŋ izala poghom pa ighur ghom unum kinik. \q2 Tauto igham ghom lolom poia le poia kat.” \rq Mbo 45:6+ \rq* \m \v 10 Ve saveeŋ waaro ite to iŋarua Maaron Natu, nene isaav tovene: \q2 “Tiina, muuŋ kat yom ughur taan, ve ugharaat pughu le iyaryaaŋ. Ve sambam paroŋania paam, nene nimam muri. \q2 \v 11-12 Sambam paroŋania ve taan pale tisami tinimale uli to muŋginaaŋ ve imarepreep. \q2 Tovenen yom pale uloi di inimale nonogiiŋa muŋgina, ve urabolin di pa sambam paroŋania paghu ve taan paghu. \q2 Eemoghon yom, ghoro unepneep moghon tovene. Sawa tiom irau isob maau. Iseŋseeŋga itaghoni taghoni gha ila.” \rq Mbo 102:25+; Hib 13:8; Yems 1:17; 2Pe 3:13 \rq* \p \v 13 Ve muuŋ, Maaron isaav pa Natu ighaze: \q2 “Unum mbolem izi ila pa nimag waan, le irau natatan koiamŋa ve tapiridi isob kat, ve uvazag di ila aghem samba.” \rq Mbo 110:1; Mk 12:36 \rq* \m Aghita. Sawa eta ye isaav tovene pa aŋela eta? Maau. Saveeŋ tonene iŋarua Natu moghon. \v 14 Pasa, aŋela, yes mbesooŋa to Maaron. Ye imbaŋbaaŋ di pa tiuul yes to ye ighaze igham mulin di. \rq Mbo 34:7, 91:11, 103:20; Mbaŋ 12:7 \rq* \c 2 \s1 Taghur muriid pa Ulaaŋa toit Krisi malep \p \v 1 Tovenen Maaron aliŋa to talooŋa, iit irau mataad kisini ve tataghoni kat. Pa vene, tapul Maaron tanimale waaŋ to waŋaar igherebi ve imoghan ilale. \v 2 Aghita. Maaron aliŋa to muuŋ yes Israela tilooŋa ila yes aŋela avodi, nene onoon ve ineep tuŋia. Tamtoghon tisob to titaghoni maau ve timalaaŋ pani, Maaron ighurghur di maau. Yes tisob tigham atia deŋia itaghon sosor todi. \v 3 Ve uraat to Yesu ighami pa igham mulin ghiit, nene tiina le tiina kat. Tovenen ighaze lolood imaagh ve tapul ŋgar pani, pale tapaghau tauud pa Maaron mbalmbali toni vena? Maau. \rq Hib 10:28+, 12:25 \rq* \m Uraat tonenen, Tiina toit Yesu ivotia muuŋ. Ghoro yes to tilooŋ saveeŋ ila toni, anadi tipalot saveeŋa pait. \rq Mk 1:14+; Mbaŋ 1:8; 1Yo 1:1+ \rq* \m \v 4 Ve Maaron ipariaaŋ saveeŋ tonenen paam. Pasa, irei uraat ve tapiri naol to Avuvu Patabuaŋ pa tamtoghon toni itaghon tau lolo. Ve ipalot di ve tigham uraat tintina ve mbeb gharatooŋadi naol naol to tipatooŋ di tighaze ye ineep toman di pa uraat todi. \rq Mk 16:20+; Mbaŋ 14:3; 1Kor 12:4-11 \rq* \s1 Maaron itatan Yesu iza, ve muri ghoro igham iza ivot inim tiina muul \p \v 5 Sambam paghu ve taan paghu to nisavia ne, Maaron ighur yes aŋela pa tiŋgin di maau. \v 6 Pasa, Maaron aliŋa waaro eez to ŋgeu eez ivotia, isaav ighaze:\f + \fr 2:6 \ft Saveeŋ to ineep ila rau to mbouŋ, isavia iit tamtoghon to taan. Eemoghon ŋgeu to imbood saveeŋ to Buk Hibru, ye igham ŋgar ighaze saveeŋ tonene deŋia kat pa Yesu. Pasa, ye iza tiina kat. Ilib pa yes aŋela. Eemoghon sawa to izi inim taan, ye itatan tau iza. Ve sawa to imuul iza ila pa sambam, ye igham iza tiina kat, ve Maaron ighur mbeb tisob tila nima, leso iŋgin di. \f* \q2 “Maaron, yei tamtoghon to taan ninim sa mbeb poia, to yom matam iŋgalŋgal ghei? \q2 Yei tamtoghon ndinatudi, pughu vena to yom matam payei? \rq Mbo 8:4+, 144:3 \rq* \q2 \v 7 Yom ughur ghei ve ugham ghei nizi ris moghon pa yes aŋela. \q2 Ve upait ghei, ve ugham izamai ivot inim tiina. \q2 \v 8 Ve ughur mbeb tisob tineep ila sambamai, leso niŋgin di.” \p Sawa to Maaron ighur mbeb tineep ila iit tamtoghon sambaad, ye iŋguruut mbeb eta maau. Ighur mbeb tisob tineep ila sambaad. Onoon aazne, taghita anoŋa sone. Pasa, mbeb tisob tineep ila iit tamtoghon sambaad sone. \rq Mt 28:18; 1Kor 15:25+; Ep 1:22 \rq* \m \v 9 Eemoghon Yesu, ghoro iit taghita. Ye iparab ariaŋa le ilib. Tauto aazne, Maaron ipakuri, ve igham iza ivot inim tiina kat. Sawa tuku to Yesu ineep izi taan, Maaron itatan iza ve ighuri izi ris pa yes aŋela. Pasa, ye ighaze igham poian ghiit ve igham mulin ghiit pa mateeŋ. Tauto Yesu igham iit tasob inaad, ve igham yabyabuuŋ tiina, ve imaat. \rq Pil 2:7+; 1Yo 2:2; Syg 5:9 \rq* \s1 Yesu irau iuul ghiit pasa, ye tamtoghon inimale iit \p \v 10 Maaron inim pughu pa mbeb to naol ne, ve ighur mbeb tisob tivot pa tau. Ye ighaze igham tamtoghon katindi tinim ndinatu, ve igham di tila tineep tomani ila ŋguruba lolo izi sambam. Tauto igham Natu Yesu iyamaan yabyabuuŋ tiina. Ŋgar toni tonene deŋia. Pasa, yabyabuuŋ to Yesu ighami, tauto ighami inim volaaŋa poia eez. Ye irau imuuŋ pa Maaron ndinatu, ve iparab padi, leso igham mulin di. \rq Ro 11:36; Hib 5:8+ \rq* \m \v 11 Yesu toman yes to ye igham di tinim tamtoghon patabuaŋa to Maaron, lupuuŋ todi ee moghon. Tauto maya pa iwaat di toŋvetaz toni maau. \rq Mk 3:35; Hib 10:10 \rq* \m \v 12 Aghita. Ye isaav pa Maaron ighaze: \q2 “You pale navotia izam ve ŋgar tiom pa toŋvetaz tiou. \q2 Ve ighaze tamtoghon tiom tilup di pa suŋuuŋ, you pale nala toman di, ve nambou pa napait izam.” \rq Mbo 22:22 \rq* \m \v 13 Ve ye isaav muul ighaze: \q2 “You pale nanumeer Maaron.” \rq Mbo 18:2 \rq* \m Ve isavia saveeŋ ite ighaze: \q2 “Ughita. You taug tonene. Yeiŋa ndipain to Maaron igham di payou, tauto ninepneep.” \rq Is 8:18; Yo 17:6,9+ \rq* \p \v 14 Ndipain to ye isavia di, nene iit tamtoghon to taan to taghur ila toni. Tauto Yesu paam inim tamtoghon to taan raraate inimale iit, ve iyamaan pataŋani naol to taan ve imaat, leso ipasob Ŋgeu Samia tapiri. Pasa, ye to inim pughu pa mateeŋ ve iwaghamun tamtoghon. \rq Mbnp 3:1+; Yo 1:14, 12:31; 2Tim 1:10 \rq* \m \v 15 Sawa isob to taneep izi taan, iit tanim mbesooŋa pa mateeŋ. Pasa tamatughez pani, ve matughezaaŋ tonene ikis ghiit ariaŋa. Eemoghon mateeŋ to Yesu, nene ipas ghiit pa pataŋani tonene wa. \v 16 Iit tawatag: Yesu inim pa iuul yes aŋela maau. Ye inim pa iuul iit papaghu to Abaram. \rq Ga 3:7,29 \rq* \m \v 17 Pughu tonene to ye ighita ighaze ye izi inim taan ve inim tamtoghon raraate inimale iit toŋvetaz toni pa mbeb to naol ne, ghoro poia. Leso inim daba to watooŋrau to lolo isamin ghiit, ve igham poian uraat to Maaron ighuri ila nima, ve ireu sosor toit, ve itatan mbalmbali to Maaron. \rq Pil 2:7; Hib 2:11, 3:1 \rq* \m \v 18 Ye iyamaan tovaaŋ ve pataŋani naol to taan wa. Tauto ye iraua kat pa iuul yes to tovaaŋ igham di. \rq Mt 4:1+; Hib 4:15 \rq* \c 3 \s1 Yesu iza tiina ilib pa Mose \p \v 1 Yam toŋvetaz, poiŋ to ndug sambam igham gham anim Maaron tamtoghon toni patabuaŋa wa. Tovenen matamim iŋgal pooi pa Yesu. Iit taghur ila toni, ve tavovotia varu taghaze ye mbaŋooŋa to Maaron, ve daba tau to watooŋrau. \rq Hib 2:17, 4:14+, 12:2 \rq* \m \v 2 Uraat to Maaron ighuri ila nima, ye ighami itaghon katin Maaron ŋgar toni, inimale muuŋ Mose igham katin uraat to Maaron ighuri ila nima, ve iŋgin poian Maaron ruum toni. Ruum tonowen, nene yes Israela to Maaron igham di tinim le. \rq Nam 12:7 \rq* \m \v 3 Iit tawatag: Ighaze ŋgeu eta irei ruum poia eta, nene pale tamtoghon tipait ruum tonenen. Eemoghon ŋgeu to irei ruum, ghoro tipaiti kat. Nene raraate inimale Mose ve Yesu. Yesu iza ilib pa Mose pasa, Mose ye inimale ruum moghon. Ve Yesu, ye inimale ŋgeu to irei ruum. \v 4 Ruum to naol ne, tamtoghon tirei di. Eemoghon Maaron to ighur mbeb tisob tivot. \rq Mbnp 1:1+ \rq* \m \v 5 Mose, ye mbesooŋa to Maaron ve igham katin uraat naol pa ruum to Maaron itaghon Maaron ŋgar toni. Ve ye isavia mbeb pida to muri Maaron ivotia di tivot tighazooŋ. \v 6 Eemoghon Krisi, ye Maaron Natu to iŋgin poian ruum to Maaron itaghon Maaron ŋgar toni. Ve ighaze tamatughez maau, ve takis ghurla toit tuŋia, ve taghur mataad pa nepooŋ poia to Maaron pale igham pait, ve tiniid iza pani, nene pale tapatooŋ tauud taghaze iit ruum to Maaron. \rq 1Kor 3:16; 2Kor 6:16; Hib 6:11 \rq* \s1 Tamtoghon to tizorzoor Maaron aliŋa, ye irau igham di atedi izi maau \p \v 7-8 Tovenen alooŋ saveeŋ to Avuvu Patabuaŋ ivotia pait. Ighaze: \q2 “Aazne, ighaze yam alooŋ Maaron aliŋa, apoon lolomim pani malep. \q2 Ve atoov Maaron ve azoora inimale muuŋ nditimbumim tighami izi ndug balim malep. \q2 \v 9 Ndaman tamoot ru to tineep izi ndug balim, you nagham uraat tintina ila lolodi, ve tighita pa taudi matadi. \q2 Eemoghon tighur inim tiou maau, ve tinoknok tovaaŋ ghou. \q2 \v 10 Tauto tigham ghou ateg yabyab kat, ve nasaav padi naghaze: \q2 ‘Ndiran tonowen lolodi pa titaghon ataam tiou maau. \q2 Moghon moghon tiyel pa ataam tiou.’ \q2 \v 11 Tauto nasaav ariaŋa padi toman ateg yabyab, ve napariaaŋ saveeŋ tiou naghaze: \q2 ‘Onoon kat. Ndug to naghaze atedi izi pani, yes irau tilooŋ tila pani maau. Maau le maau kat!’” \rq Nam 14:21+; Mbo 95:7+; Mt 4:7 \rq* \p \v 12 Tovenen yam toŋvetaz, apatum gham: Pa vene ŋgar samia ighereb tiam eta, ghoro ipul ghurla toni, ve ipul muri pa Maaron mata yaryaara. \v 13 Ndag to naol ne, yam irau awapalotin gham pa ŋgar poia. Pa vene, ŋgar samia itombaan tiam eta, ghoro ipoon lolo, ve irau ighilaal Maaron muul maau. Uraat to palotiiŋ tonenen, asakia ila sawa ite paam malep. Aghami to aazne. \rq 1Tes 5:11,14; Hib 10:24+ \rq* \m \v 14 Sawa to taghur ila to Krisi muuŋ, taghur ila toni ariaŋa. Iit irau tikis ghurla toit tuŋia tovene le sawa toit isob. Leso tapatooŋ tauud taghaze iit itaad ite Krisi ve talup tomani. \rq 1Kor 15:2; Hib 6:11, 10:35; Syg 2:25 \rq* \p \v 15 Saveeŋa, Maaron isavia muuŋ wa. Ighaze: \q2 “Aazne, ighaze yam alooŋ Maaron aliŋa, apoon lolomim pani animale nditimbumim to muuŋ tizoor Maaron aliŋa izi ndug balim ne malep.” \rq Mbo 95:7+; Hib 4:7 \rq* \p \v 16 Laak, sei masin to tilooŋ Maaron aliŋa ve tizoora? Nene yes ival tiina to Israel to Mose imuuŋ padi ve igham di tipul Isip ve tila. \v 17 Ve sei masin to Maaron ate yabyab padi irau ndaman tamoot ru? Nene yes Israela to tinoknok ghamuuŋ sosor. Tauto Maaron irab di timatmaat ve patudi tiwaghengheen izi ndug balim. \rq Nam 14:1-35; 1Kor 10:1+ \rq* \m \v 18 Ve sei masin to Maaron isaav ariaŋa padi, ve ipariaaŋ saveeŋ toni ighaze ndug to ye ighaze atedi izi pani, yes irau tilooŋ tila maau? Saveeŋ tonenen iŋarua yes to tizoor ye aliŋa. \v 19 Saveeŋ naol tonene ipatooŋ ghiit ighaze yes Israela tighur ila maau, tauto yes irau tilooŋ tila ndug to Maaron ighaze atedi izi pani ne maau. \rq Yo 3:36; Hib 4:6 \rq* \c 4 \s1 Maaron imbua saveeŋ toman tamtoghon toni ighaze ye pale igham di atedi izi \p \v 1 Tovenen Maaron imbua saveeŋ toman tamtoghon toni ighaze ye pale igham di atedi izi.\f + \fr 4:1 \ft Nepooŋ to ateed izi to Maaron igham pa tamtoghon toni, nene ŋgara tol. 1) Muuŋ, Maaron igham yes Israela tilooŋ tila taan Kanaan, leso tigham taan tonowen inim ledi ve tineep pooi. 2) Aazne, Krisi igham ghiit ateed izi pasa, iit irau tanumeer uraat ve poia toni pa igham ghiit taneep deŋiaad ila Maaron mata. 3) Muri, Maaron pale igham tamtoghon toni tila ndug sambam, leso atedi izi ve tineep pooi. \f* \m Ve saveeŋ mbuaaŋ tonowen inepneep sone. Tovenen iit irau tamatughez ve mataad iŋgal tauud pooi. Pasa, ighaze tiam eta itaghon ataam to Krisi ila, eemoghon ipasob laghooŋ toni maau, ve imuul izi ataam luvuŋa moghon, nene pale irau ighita saveeŋ mbuaaŋ tonenen anoŋa maau. \rq Hib 3:14 \rq* \m \v 2 Onoon, tivotia varu poia pait ve talooŋa wa, inimale muuŋ ival tiina to Israel tilooŋ Maaron aliŋa. Eemoghon saveeŋ tonowen iuul di maau. Pasa, sawa to tilooŋa, tighur ila maau. \v 3 Aazne, iit tamtoghon to taghur ila to Krisi, tauto ye igham ghiit ateed izi. Ve yes to tighur ila maau ne, irau atedi izi maau. Pasa, Maaron isaav ighaze: \rq Mt 11:28 \rq* \q2 “You nasaav ariaŋa padi toman ateg yabyab, ve napariaaŋ saveeŋ tiou naghaze: \q2 ‘Onoon kat. Ndug to naghaze atedi izi pani, yes irau tilooŋ tila maau. Maau le maau kat!’” \rq Mbo 95:11; Hib 3:11 \rq* \m Eemoghon sawa to ye igham ghiit ateed izi, nene inepneep sone. Pasa, muuŋ kat, sawa to Maaron ighur sambam ve taan, ye ipasob uraat toni le isob. Ve aazne, ye inamnaam ghiit. \v 4 Aghita. Saveeŋ toni waaro eez isaav ighaze: “Sawa inim liim ve ru, ghoro Maaron ate izi pa uraat toni to naol ne.” \rq Mbnp 2:2+ \rq* \m \v 5 Ve saveeŋ waaro ite isaav tovene: \q2 “Ndug to naghaze atedi izi pani, yes irau tilooŋ tila maau.” \rq Mbo 95:11 \rq* \p \v 6 Tovenen saveeŋ mbuaaŋ to Maaron to isaav ighaze ye pale igham tamtoghon toni atedi izi, nene inepneep sone. Ve tamtoghon pida pale tighita saveeŋ tonenen anoŋa. Eemoghon yes to tilooŋ mbeb tonenen varu muuŋ, tighita anoŋa maau. Pasa, tizoor Maaron aliŋa. \v 7 Tauto Maaron ighur sawa ite pa igham tamtoghon toni atedi izi kat. Sawa tonenen, tauto aazne taza pani wa. Aghita. Ndaman katindi inim ila, ve muri ghoro, Maaron ivotia nepooŋ tonenen saveeŋa ila David avo ighaze: \q2 “Aazne, ighaze yam alooŋ Maaron aliŋa, apoon lolomim pani malep.” \rq Mbo 95:7+ \rq* \m \v 8 Onoon, Yosua igham yes Israela tilooŋ tila taan Kanaan. Eemoghon ye igham di atedi izi kat maau. Pasa, inimale ye igham di atedi izi kat, tone irau Maaron isavia sawa ite paam to igham tamtoghon atedi izi ne maau. \rq Yos 22:4 \rq* \m \v 9 Tovenen nepooŋ to Maaron igham tamtoghon toni atedi izi kat inimale nepooŋ to umbom patabuaŋ, nene inepneep sone. \v 10 Ighaze Maaron igham tamtoghon eta ate izi, nene pale uraat toni isob, ve ate izi kat, inimale Maaron ighur sambam ve taan le isob, ghoro ate izi. \rq Syg 14:13 \rq* \m \v 11 Tovenen iit irau tazuaria ghiit kat le taneep ateed izi itaghon Maaron ŋgar toni. Pa vene, toit eta izoor Maaron inimale yes Israela, ghoro itap pa ghurla toni, ve irau igham nepooŋ tonowen maau. \s1 Saveeŋ to Maaron, mata kat \p \v 12 Maaron aliŋa, nene saveeŋ mata yaryaara, ve ighamgham uraat toman tapiri tiina. Ve saveeŋ toni, mata kat. Ilib pa buza to mata ru. Tauto iŋgalŋgal katin lolood, ve ipatooŋ ŋgar to ineep ila lolood ne ivot ighazooŋ. Leso taghilaal ŋgar sine to ivot ila to Maaron Avuvu, ve ŋgar sine to ivot ila tauud ŋgar toit moghon. \rq Ep 6:17; Syg 1:16 \rq* \m \v 13 Maaron, ye mata mala. Mbeb to ye ighur di, eta iyooŋ pani maau. Mbeb ŋgozaaŋ tisob tineep tighazooŋ ila mata. Ve iit tasob pale tayoon ila ye mata, leso tavotia ŋgar to tagham di ne ila toni, ve iŋgabiiz ghiit. \rq Mbo 33:13+, 139:1+; 2Kor 5:10 \rq* \s1 Yesu, ye daba tau to watooŋrau \p \v 14 Tovenen ghurla toit to tavovotia ne, takisi tuŋia. Pasa, iit leed daba tiina eez to watooŋrau. Nene Yesu. Ye Maaron tau Natu. Ye malmali iza ila le ila peria to Maaron to sambam we, leso igham avood ve isavia saveeŋ toit ila toni. \rq Hib 3:1, 6:11, 10:35+ \rq* \m \v 15 Onoon, iit tamtoghon tapiriid imbool. Eemoghon daba toit to watooŋrau tonene, ye lolo isasamin ghiit. Pasa, tovaaŋ tisob to tivotvot pait ne, tivot pani paam, ve ye iwatag di wa. Eemoghon ye igham sosor eta maau. \rq Mt 4:1+; 2Kor 5:21; Hib 2:17; 1Pe 2:22; 1Yo 3:5 \rq* \m \v 16 Tovenen iit tamatughez pa tala tagharau Maaron malep. Taghur suŋuuŋ toit iŋarua ina to ghamuuŋ pooz irau sawa isob. Pasa poia toni, nene tiina le tiina kat. Tovenen sawa to pataŋani igham ghiit, ye pale lolo isamin ghiit, ve iuul ghiit itaghon tau poia toni. \rq Ep 3:12; Hib 10:19+ \rq* \c 5 \s1 Krisi, ye ŋgeu to watooŋrau inimale Melkizedek \p \v 1 Daba tisob to watooŋrau, Maaron ipas di ila tamtoghon lolodi, ve ighur di pa uraat. Leso tigham tamtoghon naghodi, ve tigham uraat pa watooŋrau todi ila ye mata. Yes tighurghur paitooŋ to tamtoghon tila pa Maaron, ve tighamgham uraat pa watooŋrau todi, leso Maaron ireu sosor todi. \rq Hib 8:3 \rq* \m \v 2 Yes to tikankaan pa Maaron aliŋa ve tiyel pa ataam toni, daba to watooŋrau irau tigham ariaŋa padi maau. Tisasavia saveeŋ luuma padi. Pasa, tiwatag: Yes paam tapiridi imbool, ve tighamgham sosor. \v 3 Pughu tonene to daba to watooŋrau irau igham watooŋrau pa ireu tau sosor toni muuŋ. Le isob, ghoro igham pa sosor to tamtoghon pida. \rq Hib 7:27, 9:7 \rq* \m \v 4 Daba to watooŋrau, ye iza tiina pa uraat toni. Ve ŋgeu eta irau idodon tau pa uraat tonene maau. Maaron tau irau ipoii, ve ighur uraat tonene ila nima inimale muuŋ igham pa Aron. \v 5 Krisi tovene paam. Ye ipakur tau ve ighur tau inim daba to watooŋrau maau. Maaron tau ighuri pa uraat tonene. Aghita. Muuŋ, ye isaav pani ighaze: \q2 “You natug yom. \q2 Yom tamam to you. \q2 Aazne, you naghur ghom pa uraat.” \rq Mbo 2:7; Mt 3:17; Hib 1:5 \rq* \p \v 6 Ve saveeŋ toni waaro ite isaav ighaze: \q2 “Yom ŋgeu to watooŋrau inimale Melkizedek. Ve yom pale uneep tovene itaghoni taghoni gha ila.” \rq Mbnp 14:18+; Mbo 110:4; Hib 6:20 \rq* \p \v 7 Sawa to Yesu inim tamtoghon ve ineep izi taan, ye isuŋ pa Maaron ighaze iuuli, ve itaŋ rorani toman aliŋa tiina ve mata suru izi. Pasa, ye iwatag: Maaron irau igham mulini pa mateeŋ. Ve Maaron ilooŋ suŋuuŋ toni. Pasa, ye iroron pa Maaron ve ineep ila samba. \rq Mk 14:35, 15:34+; Yo 12:27; Pil 2:8+ \rq* \m \v 8 Onoon, ye Maaron tau Natu. Eemoghon pataŋani naol to ye imbaad di, tauto igham ŋgar toni ighazooŋ kat pa ŋgar to taghoniiŋ Maaron aliŋa. \v 9-10 Ve ighami iraua kat pa igham uraat to watooŋrau. Tauto Maaron isaav pani ighaze ye ighuri inim daba to watooŋrau inimale Melkizedek. Tovenen tamtoghon to tilooŋ aliŋa ve titaghoni, ye pale igham mulin di tisob, ve tineep pooi itaghoni taghoni gha ila. \rq Hib 2:10,17, 5:6, 7:1+ \rq* \s1 Tagham ŋgar inimale ndipain geegeu malep \p \v 11 Lemai saveeŋ naol to nighaze nasavia pa Yesu ve uraat toni. Eemoghon ighaze nila lolo pa saveeŋ tonene, pale ipataŋan payam. Pasa, saveeŋ to yam aloŋlooŋa, ŋgar tiam ivot pani rikia maau. \v 12 Aghita. Yam agham Maaron saveeŋ toni muuŋ wa. Tovenen naghaze pa yam apatoot tamtoghon pida pani wa. Eemoghon maau. Yam animale yes to papaghudi pa tigham Maaron saveeŋ toni. Yam animale ndipain geegeu to tighunghun tuz sone. Irau aghan aniiŋ ariaŋa maau. \rq 1Kor 3:1+ \rq* \m \v 13 Tamtoghon to tighunghun tuz moghon, ŋgar todi inimale ndipain geegeu. Pasa, ŋgar to deŋia ila Maaron mata, yes tighazooŋ pani sone. \v 14 Ve aniiŋ ariaŋa, nene to yes to ŋgar todi imatu wa. Ndiran tovene, mos to Maaron ipatooŋ di le ŋgar todi ivot wa. Tauto yes irau tighilaal ŋgar sine to poia, ve ŋgar sine to samia. \rq Ro 16:19; Ep 4:14; Pil 1:10 \rq* \c 6 \p \v 1-2 Sawa to talooŋ saveeŋ to Krisi inim paghu, tipatoot ghiit pa ŋgar rauraua muuŋ. Ŋgar tovene: Ŋgar to pale igham ghiit tamaat ve talaleed, iit irau tapuli ineeple, tatoor ŋgar toit, ve taghur ila to Krisi. Ve tipatoot ghiit pa ŋgar naol to ghamuuŋ ya,\f + \fr 6:1-2 \ft Muuŋ, tamtoghon tigham ya pa pughu naol. Ighaze tamtoghon eta to Yuda maau ne, ighaze itoor ŋgar toni ve itaghon yes Yuda pa suŋuuŋ todi, ye igham ya. Ve ighaze tamtoghon eta ighaze itaghon ŋgar to Yoan ŋgeu rughuzaaŋa, nene ye paam igham ya. Yes Yuda timenmen nimadi ve titaghon ataam naol pa ririwaaŋ, leso tiŋgalaaŋ ila Maaron mata. Ve Krisi tamtoghon toni tigham ya, leso tila toman Krisi pa mateeŋ toni, ve yesŋa Krisi tilup di tinim ee moghon. \f* \m ve ŋgar to ghuruuŋ nimaad izala tamtoghon poghodi pa tapalot di, ve mundigiiŋ to yes mateeŋa. Ve tipatoot ghiit tighaze Maaron pale iŋgabiiz ghiit ve ighur atia pait. Ve atia tonowen pale ineep le alok. Ŋgar tovene to tipatoot ghiit pani muuŋ, ghoro tisavia ŋgar pida. Nene poia. Eemoghon ighaze tasasavia ŋgar tovene moghon, nene inimale iit taghelia gungun moghon, ve tarei ruum anoŋa maau. Tovenen iit irau tazuaria ghiit le taghazooŋ pa ŋgar pida paam, leso ŋgar toit imatu pa Maaron saveeŋ toni. \v 3 Ve ighaze Maaron iyok pait, nene pale tagham tovene. \s1 Yes to tighur muridi pa Krisi, ledi ataam muul maau \p \v 4 Aghita. Ighaze tamtoghon eta ipul muri pa Krisi, nene pale iit leed ataam eta pa taghami itoor ŋgar toni imuul ila pa Krisi ne maau. Tamtoghon pida, Maaron ipaghazoŋan di ve ŋgar todi ighazooŋ wa. Ve Maaron Avuvu igham uraat padi, ve poia toni to ineep sambam ve izi inim, yes tiyamaana wa. \v 5 Yes tigham saveeŋ to Maaron, ve tiyamaana tighaze poia. Ve Maaron tapiri naol to muri pale tivot tighazooŋ, yes tiyamaan di ris wa. \rq Mbo 34:8 \rq* \m \v 6 Tamtoghon tovene, ighaze tighur muridi pa Krisi, yes ledi ataam pa titoor ŋgar todi ve timuul tila toni ne maau. Pasa, ŋgar to tighami, nene inimale tirab Maaron Natu izala ai pambarooŋ muul, ve tipamayaŋini ila ival tiina matadi. \rq Hib 10:26+; 2Pe 2:20+; 1Yo 5:16 \rq* \p \v 7 Taan to ighaze uman izizi pani ve aniiŋ popoia titubtub ila, nene iuul yes to tighanghan ila taan tonenen. Taan tovene, poia to Maaron pale ineep ila. \v 8 Eemoghon taan to kikiliiŋ samsamia toman waar mata mata moghon titubtub ila, nene taan poia maau. Taan tovene ipatumi. Pasa, ighaze inepneep tovene itaghoni ila, nene pale mala maau ve Maaron iwaghamuni, ve yab ighani. \rq Mt 3:10, 7:19; Lu 13:6+ \rq* \p \v 9 Yam ndiran tiei, lolomai payam kat. Onoon, saveeŋ to aazne nisavia payam ne, ariaŋa ris. Eemoghon yei nighur ila ariaŋa nighaze yam animale taan samia maau. Yam animale taan poia. Tovenen Maaron pale igham mulin gham ve aneep pooi. \v 10 Pasa, ye itaghon ŋgar deŋia moghon. Irau igham ŋgar samia eta maau. Tovenen ye irau lolo imaagh pa uraat tiam popoia ve ulaaŋ to yam aghamgham pa tamtoghon toni ne maau. Aazne paam, yam auluul di. Ŋgar tonanan ipatooŋ gham ighaze lolomim ineep toni kat. \rq Mt 10:40+, 25:40; 1Kor 15:58 \rq* \m \v 11 Yei nighaze yam asob azuaria gham le ataghon katin ŋgar to Krisi. Tovenen lolomim ru malep. Akis ghurla tiam tuŋia le irau agham nepooŋ poia to aghurghur matamim pani ne. \v 12 Tovenen amalai malep. Matamim iyaryaar, ve ataghon ŋgar to yes to tighur ila to Maaron, tiyoon ariaŋa pa badooŋ pataŋani, ve tisasaŋan le tighita saveeŋ mbuaaŋ toni anoŋa. \rq Hib 10:36, 12:1; Yems 1:3+ \rq* \s1 Lolood ru pa saveeŋ mbuaaŋ to Maaron malep \p \v 13 Sawa to Maaron imbua saveeŋ toman Abaram, ye iwaat tau iza pa saveeŋ mbuaaŋ toni leso ipariaaŋa. Pasa, tamtoghon eta iza ilib pa Maaron maau. Tauto iwaat tau iza pa saveeŋ tonowen, leso ipariaaŋa le iyaryaaŋ kat ighaze: \pi1 \v 14 “Onoon kat. You taug pale naghur poia tiou tiina iza tiom, ve nagham papaghu tiom timasa tinim naol.” \rq Mbnp 22:16+\rq* \m \v 15 Abaram ighur ila saveeŋ mbuaaŋ tonene. Tauto ate izi, ve inamnaam ila le ighita anoŋa. \p \v 16 Iit tamtoghon gabuaad tovene: Ighaze itiŋa ndiran pida tawazoran ghiit pa mbeb eta, nene pale tawaat tamtoghon eta to iza tiina ilib pait. Leso iza tonowen ipariaaŋ saveeŋ toit, ve ipoon ndiran tonenen avodi. \rq Igham 22:10+ \rq* \m \v 17 Maaron tovene paam. Ŋgar toni iyaryaaŋ kat ighaze igham poian Abaram toman papaghu toni. Irau itoor ŋgar toni muul maau. Tauto iwaat tau iza pa saveeŋ mbuaaŋ toni, ve ipariaaŋa le iyaryaaŋ kat. Leso iit tamtoghon to izaad pa mbeb to ye imbua saveeŋ pani ne, lolood ru pani sob. \v 18 Tovenen iit to tayooŋ ila to Maaron, leed mbeb ru to tipariaaŋ ghiit pa taghur ila toni. Eez, nene saveeŋ mbuaaŋ toni. Ve ite, nene ye tau iza to iwaata pa ipariaaŋ saveeŋ toni. Mbeb ru tonene, Maaron irau itoor ŋgar toni, ma itombaan ghiit pani ne maau. Mbeb ru tonene tipariaaŋ ghiit kat, leso takis ghurla toit tuŋia, ve taghur mataad pa nepooŋ poia to Maaron pale igham pait. \rq Tit 1:2 \rq* \m \v 19-20 Nepooŋ poia to taghurghur mataad pani ne, nene ikis ghiit tuŋia, inimale badewaaŋ to ikis waaŋ. Pasa, Ŋgeu to inim ataam pait pa tagham nepooŋ tonenen, ye imuuŋ pait, ve ilooŋ ila rumai to ndug sambam wa. Nene Krisi. Ve uli to ipoon rumai lolo to patabuaŋ le patabuaŋ kat, ye ila ilib pani, le ila peria to Maaron. Pasa, Krisi, ye inim daba tau to watooŋrau inimale Melkizedek. Tovenen ye pale iyoon bodbodaaŋ pa Maaron ve iit tamtoghon, ve uraat toni tonowen iseeŋga itaghoni taghoni gha ila. \rq Mbo 110:4; Hib 4:14, 5:6, 9:24 \rq* \c 7 \s1 Melkizedek, ye kinik ve ŋgeu to watooŋrau \p \v 1 Melkizedek to nasavia ne, ye kinik to ndug Salem,\f + \fr 7:1 \ft Yerusalem iza ite, nene Salem (Mbo 76:2). \f* \m ve ye ŋgeu to watooŋrau to imbesmbees pa Maaron Tiina To Ilib Pa Ndimaronŋa Tisob. Sawa to Abaram yesŋa kinik pida tigham malmal ve ilib padi, ye imuul ila le ivot to Melkizedek izi ataam luvuŋa. Ghoro Melkizedek ighur poia to Maaron iza toni. \rq Mbnp 14:17+ \rq* \m \v 2 Ye ighur poia to Maaron iza toni le isob, ghoro Abaram imundig, ve ilup mbeb tisob to tila tigham malmal ve tiyou di tinim ne, ve ivalag di tinim ndouŋ saaŋgul. Ghoro ighur ndouŋ eez inim Melkizedek le. \p Yo, Melkizedek iza pughu tovene: ‘Kinik to ŋgar deŋia.’ Ve ye iŋgin ndug Salem. Ve Salem pughu, nene ‘ŋgar luuma.’ Tovenen ye kinik to ŋgar deŋia ve ŋgar luuma. \v 3 Ve mbeb ite. Ighaze tawaat Maaron aliŋa, nene taghita saveeŋ waaro eta to isavia Melkizedek tama ve tina ve pughu toni ne maau. Ve sawa to tina ipoopa, ve sawa to ye imaat, nene paam, timbood saveeŋa eta maau. Tovenen taghita taghaze ye inim ghilalooŋ poia eez pa Maaron Natu. Pasa, Yesu ye ŋgeu to watooŋrau to iyoon bodbodaaŋ pa Maaron ve iit tamtoghon irau sawa isob. \rq Mbo 110:4 \rq* \p \v 4 Aghita. Ŋgar to timbuud Abaram igham pa Melkizedek, nene ipatooŋ ghiit ighaze Melkizedek, ye iza tiina kat. Pasa, mbeb to tila tigham malmal ve tiyou di tinim ne, Abaram ivalag di tinim ndouŋ saaŋgul, ve ighur ndouŋ eez inim Melkizedek le. \v 5 Yo, tagham ŋgar pa tutuuŋ to muri Maaron igham pa yes Israela. Levi papaghu toni to tinim ndiran to watooŋrau, ve ival tiina to Israel, yes siŋ ee moghon. Pasa, tisob tivot ila to Abaram. Eemoghon tutuuŋ to Mose isaav tovene: Ival tiina to Israel irau tivalag mbeb todi tinim ndouŋ saaŋgul, ve tigham ndouŋ eez pa yes to Levi papaghu toni. \rq Nam 18:21 \rq* \m \v 6 Melkizedek, ye ivot ila to Levi maau. Eemoghon mbeb to Abaram iyou di ne, tauto ivalag di tinim ndouŋ saaŋgul, ve ighur ndouŋ eez ila inim Melkizedek le. Aghita. Abaram iza tiina kat. Pasa, Maaron imbua saveeŋ tomani pa mbeb naol. Eemoghon Melkizedek iza tiina ilib pa Abaram. Tauto ipaloti ve ighur poia to Maaron iza toni. \v 7 Iit tawatag: Ŋgeu to igham palotiiŋ pa tamtoghon, ye iza ilib pa yes to tigham palotiiŋ ila toni. \v 8 Ve mbeb ite paam. Onoon, paitooŋ to tamtoghon tighurghur di ila pa Maaron, nene Levi papaghu toni to tiyouyou di tinim ledi. Eemoghon yes tikis uraat todi itaghoni taghoni gha ila ne maau. Tighamgham uraat ila le sawa to ighaze timaat, ghoro tamtoghon papaghu tigham inadi. Eemoghon Melkizedek to Abaram igham mbeb pida pani, timbood saveeŋ eta pa mateeŋ toni maau. Tovenen ye inim ghilalooŋ pa Ŋgeu to ineep mata iyaryaar irau sawa isob. \rq Hib 5:6, 6:20 \rq* \m \v 9-10 Ve iit irau tasaav taghaze: Sawa to Melkizedek ivot to Abaram, ve Abaram ivalag mbeb toni ve igham pida ila toni, nene Levi toman papaghu toni nimadi ineep ila mbeb tonowen paam. Onoon sawa tonenen, tipoop Levi sone. Eemoghon muri, ye ivot ila to Abaram papaghu toni. \s1 Yesu, ye ŋgeu to watooŋrau inimale Melkizedek \p \v 11 Muuŋ, yes Israela tigham tutuuŋ to Maaron, ve tineep ila tutuuŋ tonowen samba. Tutuuŋ tonenen isaav tovene: Levi papaghu toni moghon to Maaron ighur di pa uraat to watooŋrau. Laak, ighaze uraat todi to watooŋrau igharaat tamtoghon le tiŋgalaaŋ kat ila Maaron mata, pughu vena to Maaron isaav ighaze muri, ŋgeu ite to watooŋrau pale ivot, ve igham uraat inimale Melkizedek. Ŋgeu tonowen, uraat toni inimale Aron ve papaghu toni maau. \rq Hib 8:7 \rq* \m \v 12 Eemoghon ighaze Maaron ighur uraat to watooŋrau ila tamtoghon ite nima, nene ipatooŋa ighaze ye itoor tutuuŋ toni wa. \rq Ro 10:4; Ga 3:24+; Hib 8:13 \rq* \m \v 13 Ŋgeu to watooŋrau to nisasavia ne, nene Tiina toit Yesu. Ye ivot ila to Levi maau. Ye ivot ila to Yakop natu Yuda. Ve iit tawatag: Muuŋ ve inim, paghu eta to Yuda ikis uraat to watooŋrau maau. \v 14 Pasa, sawa to Mose ighur tamtoghon pa tigham uraat to watooŋrau, ye isavia aliŋa eta iŋarua Yuda papaghu toni maau. \rq Mt 1:1; Syg 5:5 \rq* \s1 Maaron irabolin ataam muŋgina to tutuuŋ pa ataam paghu \p \v 15 Saveeŋ to nisasavia ne, ŋgar tiam avaat ighami wa. Aazne, ŋgeu paghu eez to watooŋrau ivot wa. Ye inimale Melkizedek. \v 16 Tutuuŋ to Mose isaav tovene: Yes to tivot ila to Levi moghon, ghoro tinim ndiran to watooŋrau. Eemoghon Yesu inim ŋgeu to watooŋrau itaghon ataam tonowen maau. Ye inim ŋgeu to watooŋrau pasa, ye tapiri tiina kat, ve ineep mata iyaryaar irau sawa isob. Irau imaat muul maau. \v 17 Pasa, Maaron aliŋa isavia ighaze: \q2 “Yom ŋgeu to watooŋrau unumale Melkizedek. Ve yom pale uneep tovene itaghoni taghoni gha ila.” \rq Mbo 110:4; Hib 5:6 \rq* \p \v 18-19 Tutuuŋ muŋgina, le tapiri irau to iuul tamtoghon maau, ve irau igharaat mbeb eta ivot deŋia kat maau. Tauto Maaron irabolini pa ataam paghu to poia kat le ilib pa ataam muŋgina. [Ataam tonowen, nene Yesu tau.] Ye igham ghiit tala tagharau Maaron kat. Leso tagham nepooŋ poia to taghur mataad pani ne. \rq Ro 8:3+, 10:4; Ep 2:18; Hib 8:13 \rq* \p \v 20 Sawa to Maaron ighur Yesu inim ŋgeu to watooŋrau, ye imbua saveeŋ tomani, ve ipariaaŋ saveeŋ tonowen le iyaryaaŋ kat. Eemoghon Levi papaghu toni, Maaron igham ŋgar tovene pa todi eta maau. \v 21 Aghita. Maaron imbua saveeŋ ariaŋa kat toman Yesu. Pasa, isaav pani ighaze: \q2 “Ŋgeu Tiina, ye imbua saveeŋ toman ghom, ve ipariaaŋa le iyaryaaŋ kat. Irau itoor ŋgar toni muul maau. Yom ŋgeu to watooŋrau, ve uraat tiom tonanan irau isob maau. Pale inepneep tovene, itaghoni taghoni gha ila.” \rq Mbo 110:4 \rq* \p \v 22 Tovenen ataam paghu to aazne tataghoni leso itiŋa Maaron talup ghiit tanim ee moghon, nene le saveeŋ mbuaaŋ to poia kat. Ilib pa saveeŋ to muuŋ Maaron imbua toman yes Israela. Ve Yesu to iyoon pa saveeŋ mbuaaŋ paghu tonenen ve igham uraata, leso anoŋa ivot. \rq Hib 8:6, 12:24 \rq* \s1 Yesu, ye ŋgeu to watooŋrau to irau igham mulin ghiit \p \v 23 Muuŋ, yes Israela ledi ndiran katindi to watooŋrau. Tikis uraat todi iseŋseeŋga itaghoni ila ne maau. Pasa, tighamgham uraat ila le sawa to ighaze timaat, ghoro tamtoghon papaghu tigham inadi. \v 24 Eemoghon uraat to Yesu, nene irau isob maau. Pasa, ye ŋgeu to watooŋrau to ineep mata iyaryaar irau sawa isob. \v 25 Tovenen yes to tiŋarua Maaron ila Yesu iza, ye irau igham mulin di. Pasa, ye igham naghood ve ineep igharau Maaron irau sawa isob, leso isuŋ Maaron pa iuul ghiit. \rq Ro 8:34; 1Yo 2:1 \rq* \p \v 26 Poia kat pa iit leed ŋgeu to watooŋrau tovene. Ye irau iuul ghiit. Pasa, ye inimale iit tamtoghon samsamiaad to taan maau. Ye le sosor eta maau. Ye patabuaŋ, ve ŋgar toni isob, nene iŋgalaaŋ moghon. Ve Tama Maaron ighami iza ila ndug sambam, ve aazne iza ilib pa mbeb to naol ne. \rq 2Kor 5:21; Hib 4:14+ \rq* \m \v 27 Tovenen ye inimale daba pida to watooŋrau maau. Pasa, yes tonowen, sawa isob tighamgham watooŋrau pa tireu sosor to taudi muuŋ. Ghoro tigham watooŋrau pa sosor to tamtoghon pida. Eemoghon Yesu, ye le sosor eta pa igham watooŋrau pani ne maau. Ve mbeb ite paam. Watooŋrau to ye igham pa ireu sosor to iit tamtoghon, ye ighami pa ee moghon, ve isob. Watooŋrau tonowen, ye ighami indeeŋ sawa to iyokia tau ve imaat. \rq Hib 5:3, 9:12; 1Pe 3:18 \rq* \p \v 28 Tamtoghon tisob to tighur di tinim daba to watooŋrau itaghon tutuuŋ to Mose ne, tapiridi imbool. Pasa, yes to taan. Tauto Maaron igham tutuuŋ pa yes Israela, ve muri ghoro, ighur tau Natu inim ŋgeu to watooŋrau. Ye inimale ndiran pida to watooŋrau maau. Pasa, Maaron imbua saveeŋ tomani, ve ipariaaŋa le iyaryaaŋ kat. Ve ŋgar isob to Natu tonowen itaghoni, tauto ighami le iraua kat pa uraat toni. Ve ye pale ineep tovene itaghoni taghoni gha ila. \rq Hib 2:10, 5:8+, 7:24 \rq* \c 8 \s1 Krisi ineep toman Maaron izi sambam ve ighamgham uraat toni \p \v 1 Saveeŋ to nisasavia ne, pughu tovene: Aazne, iit leed daba poia eez to watooŋrau. Ye ineep ila Maaron ariaŋa nima waan igharau ina to ghamuuŋ pooz to sambam we. \rq Mk 16:19; Ep 1:20; Hib 1:3 \rq* \m \v 2 Ye ineep ilooŋ ila mbeez patabuaŋ to iyoon izi sambam, ve ighamgham uraat toni to watooŋrau ila lolo to patabuaŋ le patabuaŋ kat. Mbeez tonowen, nene mbeez tau. Tamtoghon to taan tipayoonda maau. Maaron tau ipayoonda.\f + \fr 8:2 \ft Sawa to yes Israela tineep izi lolooz Sinai pughu, tigharaat mbeez eez inim inadi to suŋuuŋ. Saveeŋa ineep ila Maaron Igham Mulin Yes Israela, ŋgat 25 ila 31 ve ŋgat 36 ila 40. Saveeŋ waaro tonene, isavia mbeez tau to ineep izi sambam. \f* \rq Hib 9:11,24 \rq* \p \v 3 Daba tisob to watooŋrau, tighur di, leso tighur paitooŋ to tamtoghon ila pa Maaron ve tigham uraat pa watooŋrau todi. Daba toit to watooŋrau tovene paam. Irau nima moghon ve ila to Maaron ne maau. Ye irau ikis mbeb eta ve ila tomani, leso igham pani inim watooŋrau. \rq Hib 5:1, 9:12 \rq* \p \v 4 Ighaze Yesu inepneep izi taan, ye irau inim ŋgeu to watooŋrau maau. Pasa, watooŋrau naol to tutuuŋ to Mose isavia di, tamtoghona tineep pataghaaŋ wa pa tigham uraat padi. \v 5 Eemoghon yes timbesmbees pa Maaron ilooŋ ila mbeez to taan moghon. Mbeez tonowen, mbeb tau maau. Nene mbeez to iyoon izi sambam we anunu moghon. Pasa, sawa to Mose ighaze ipayoon mbeez patabuaŋ to Maaron izi ndug balim, Maaron isaav ariaŋa pani ighaze: “Mbeez anunu to napatooŋa payom izi lolooz, matam kisini ve ugharaat mbeb tisob titaghoni.” \rq Igham 40:1+; Mbaŋ 7:44; Kol 2:17; Hib 10:1 \rq* \p \v 6 Ve aazne, uraat to watooŋrau to Maaron ighuri ila Yesu nima, nene poia kat ilib pa uraat to watooŋrau to muuŋ. Ve ataam paghu to itiŋa Maaron talup ghiit tanim ee moghon, tovene paam. Nene poia kat ilib pa ataam muŋgina, ve le saveeŋ mbuaaŋ popoiadi kat. Ataam paghu tonowen ivot ila uraat to Krisi. Pasa ye to iyoon bodbodaaŋ pa Maaron ve iit tamtoghon. \rq 2Kor 3:6+; Hib 7:22 \rq* \p \v 7 Inimale ataam muŋgina tonowen poia kat, ve le pataŋani eta maau, tone irau Maaron irabolini pa ataam paghu tonene maau. \rq Hib 7:11,18, 10:1 \rq* \m \v 8 Eemoghon Maaron ighita tovene: Moghon moghon tamtoghon toni tiyel pa ataam toni ve tighamgham sosor. Tauto ye isaav ighaze: \q2 “Alooŋ. Sawa eta pale ivot, ghoro you naghur ataam paghu pa yes Israela ve yes Yuda,\f + \fr 8:8 \ft Sawa to Kinik Solomon natu Reoboam iŋgin yes Israela, yes tivalag di tinim ru. Yes to tineep ila pa kagu, tiwaat di Israela. Ve yes to tineep ila pa daudau, tiwaat di Yuda. Eemoghon muri tilup di muul. Tauto sawa to Yesu, tiwaat di tighaze ‘Israel,’ ve tiwaat di ‘Yuda’ paam. \f* \m leso yeiŋa nilup ghei ninim ee moghon. \rq Yer 31:31+ \rq* \q2 \v 9 Ataam paghu tonene, pale ite pa ataam to naghuri pa nditimbudi. Muuŋ, sawa to nakis yes Israela nimadi ve naghereb di tipul Isip, you navotia ataam muŋgina tonowen padi. Eemoghon titaghoni kat maau. Tauto naghur murig padi. \q2 \v 10 Ataam paghu to pale naghuri padi, nene vene: Muri, you taug pale naghur tutuuŋ tiou ineep ariaŋa ila ŋgar todi ve nambooda ila lolodi. Ve you pale nanim Maaron todi, ve yes tinim tamtoghon tiou. \rq Ezek 36:25+; 2Kor 3:3; Hib 10:16 \rq* \q2 \v 11 Sawa tonenen ighaze ivot, tamtoghon eta irau ipatoot ndita pa saveeŋ tiou muul maau. \q2 Ve tamtoghon eta irau isaav pa toŋvetaz toni ighaze: ‘Oyai, yam awatag Maaron, ghoro poia!’ vene maau. Pasa, yes tisob pale tiwatag katin ghou. Yes to ledi izadi maau, ve yes to izadi tintina ne paam. \rq Is 54:13; Yo 6:45 \rq* \q2 \v 12 Ve you pale lolog isamin di ve nareua sosor todi isob ilale, ve matag iŋgali muul maau.” \rq Ro 11:27; Hib 10:17 \rq* \p \v 13 Aghita. Ighaze Maaron isavia ataam paghu eta, nene ipatooŋ ghiit ighaze ataam to ivot muuŋ, nene muŋginaaŋ ve igharau ighaze isob. Ataam tovene, mala maau pale ilale kat. \rq Ro 10:4; Hib 7:18 \rq* \c 9 \s1 Ataam muŋgina, irau igham ghiit tala tagharau Maaron maau \p \v 1 Ataam to ivot muuŋ, nene le tutuuŋ naol to tisavia suŋuuŋ ŋgara. Ve ataam tonowen isavia mbeez patabuaŋ to iyoon izi taan. \rq Igham 25-31, 40 \rq* \m \v 2-3 Mbeez tonowen, tipayoonda le isob, ghoro tindaad uli tiina ila lolo, leso tirab motin lolo inim suruvu ru. Suruvu to ineep potla, nene tiwaata tighaze ‘ndug patabuaŋ,’ ve mbeb ru tineep ila lolo. Eez, nene lam aia to tighurghur lam izala. Ve ite, nene toŋ to tighurghur mberet patabuaŋ izala. Ve suruvu ite to uli tiina tonowen ipoona, nene tiwaata tighaze ‘ndug to patabuaŋ le patabuaŋ kat.’ \v 4 Suruvu tonowen, artaal to tunuuŋ naunauŋ vuzi popoia ineep ilooŋ ila. Artaal tonowen, tigharaata pa gol. Ve Bokis to Saveeŋ Mbuaaŋ ineep ilooŋ ila paam. Bokis tonowen, tipaak gol ila lolo ve muri, ve tighur mbeb pida tilooŋ tila. Eez, nene uur to tigharaata pa gol ve tighur aniiŋ manna pida ineep ilooŋ ila. Ve mbeb ite, nene titi to Aron to isudud. Ve mbeb ite, nene yaam babaŋadi ru to tutuuŋ saaŋgul ineep ila. Tutuuŋ tonowen, nene isavia ataam to yes Israela titaghoni leso lupuuŋ todi toman Maaron ineep pooi. \rq Igham 16:33 \rq* \m \v 5 Ve tighur aŋela anunudi ru tizala bokis tonenen pogho ve bagedi ipoon avo. Aŋela anunudi tonowen tinim ghilalooŋ pa Maaron ŋguruba ve tapiri. Bokis tonenen avo, nene tiwaata tighaze ‘ndug to rewaaŋ sosor.’ Eemoghon aazne, irau nila saveeŋ tonene lolo maau. \p \v 6 Tigharaat mbeb naol tonenen, ve tipayoon di le isob, ghoro ndiran to watooŋrau tipamundigin uraat todi. Moghon moghon, tiloŋlooŋ tila mbeez patabuaŋ suruvu to ineep potla, ve tighamgham uraat todi. \v 7 Ve daba todi eŋgeni moghon to irau ilooŋ ila mbeez suruvu to patabuaŋ le patabuaŋ kat. Eemoghon ye ilooŋ ila pa ee moghon pa ndaman eŋaeŋa. Ve irau nima moghon ve ilooŋ ila maau. Ye irau ikis mbeb eta siŋi, ghoro ilooŋ ila. Sawa to ilooŋ ila, ye igham watooŋrau pa tau sosor toni muuŋ. Ghoro igham pa yes to tikankaan ve tigham sosor. \rq Wkp 16:2-34 \rq* \m \v 8 Ŋgar to tighamghami ila mbeez tonenen lolo, Avuvu Patabuaŋ ipatooŋ ghiit pani tovene: Sawa to mbeez tonenen iyondyood, ataam to talooŋ tala ndug patabuaŋ ve tagharau Maaron, nene ivot ighazooŋ sone. \v 9 Ve mbeez tonenen ipatooŋ ŋgar to ivotvot pa sawa tonene ighaze yes to tighurghur paitooŋ ve watooŋrau todi ila pa Maaron itaghon ataam muŋgina, ŋgar todi tonowen irau igham di tiyamaan di tighaze tiŋgalaaŋ kat ila Maaron mata ne maau. \rq Hib 10:1+ \rq* \m \v 10 Pasa, watooŋrau tovene, toman tutuuŋ naol to tisavia sa mbeb to irau taghani ve taghuni, ve ataam naol to ririwaaŋ leso taŋgalaaŋ ila Maaron mata, nene mbeb to moghon. Irau igharaat lolood le iŋgalaaŋ kat ila Maaron mata ne maau. Tauto Maaron ighur ataam tonenen ighaze tataghoni ila le sawa to ye igharaat mbeb ve igham ataam paghu ivot, ghoro tapuli. \rq Ro 10:4; Ga 3:24+; Kol 2:16+ \rq* \s1 Krisi siŋ toni, nene inim ataam paghu pa itiŋa Maaron talup ghiit \p \v 11 Ve aazne, ataam paghu tonenen ivot ighazooŋ pasa, Krisi inim wa. Ye daba to watooŋrau to inim ataam pait ve taghamgham mbeb popoia ila to Maaron.\f + \fr 9:11 \ft Mbeb popoia tonene, nene mbeb tovene: Krisi igham ghiit taŋgalaaŋ kat ila Maaron mata, tovene iit irau tagharau Maaron. Ve taghita saveeŋ mbuaaŋ to Maaron anoŋa, ve izaad pa tagham nepooŋ poia toman Maaron izi ndug sambam. \f* \m Pasa, ye ilooŋ ila mbeez tau to iyoon izi sambam, ve ila peria to Maaron. Mbeez tonowen, poia le poia kat. Ilib pa mbeez to muuŋ yes Israela tireii. Pasa, tamtoghon tireii pa nimadi maau, ve ineep izi taan maau. Ineep izi sambam. \rq Hib 4:14, 8:1+ \rq* \m \v 12 Sawa to Krisi ilooŋ ila mbeez suruvu to patabuaŋ le patabuaŋ kat, ye ila toman mekmek ma makau natu eta siŋi maau. Ye ila toman tau siŋ toni to imaliŋ inim watooŋrau, ve ila ivot to Maaron. Tauto ireu sosor toit, ve igham mulin ghiit. Leso samia tapiri ikis ghiit muul sob, ve taneep mataad iyaryaar le alok. Uraat tonenen, Krisi ighami pa ee moghon, ve isob. Irau ighami muul maau. \rq Hib 7:27, 10:10+; 1Pe 1:19 \rq* \m \v 13 Aghita. Muuŋ, ighaze mbeb eta igham tamtoghon tisami ila Maaron mata, nene titir mekmek ma makau tamoot eta siŋi, ma avab to makau liva to yab ighani ne izala poghodi. Leso igham tinidi to potla iŋgalaaŋ ve irau tisuŋ pa Maaron muul.\f + \fr 9:13 \ft Yes Yuda tigham ŋgar tovene: Ighaze tikis mateeŋ eta, ma tighan mbeb pida, ma kolekole igham di, ma ndiliva tighita kaiyo todi, nene igham di tisami ila Maaron mata. Tovenen yes irau tigham watooŋrau, ma ŋgar pida, leso tigharaat taudi ve tinidi to potla iŋgalaaŋ ila Maaron mata muul. Saveeŋa ineep ila Wok Pris 11:1+, 12:1+, 13:1+. Ndaman isob, sawa tiina to rewaaŋ sosor ighaze ivot, nene daba to watooŋrau itir mekmek ve makau ndinatudi siŋidi izala yes Yuda poghodi. Leso igham tamtoghon tisob tiŋgalaaŋ ila Maaron mata muul. Ughita Wkp 16:1+. \f* \m \rq Nam 19:2-22 \rq* \m \v 14 Ighaze venen, Krisi siŋ toni ilib kat pa mbeb tonowen. Pasa, Avuvu Patabuaŋ to inepneep irau sawa isob ne, tapiri ipaloti, ve iyokia tau ve imaat inim watooŋrau pa Maaron, leso ireu sosor toit. Watooŋrau toni tonowen, poia le poia kat. Sosor eta ineep ila maau. Tovenen siŋ toni le tapiri tiina. Irau imen lolood ve igham ghiit tayamaan tauud taghaze taŋgalaaŋ ila Maaron mata. Ve igham ghiit tapul ŋgar to ighereb ghiit pa mateeŋ, leso tambees pooi pa Maaron mata yaryaara.\f + \fr 9:14 \ft Ataam ite to tatoor saveeŋ to ipasob saveeŋ waaro tonene, nene vene: ‘igham ghiit tapul ŋgar naol to suŋuuŋ to iuul ghiit maau, ve tambees pooi pa Maaron mata yaryaara.’ \f* \rq Tit 2:14; Hib 10:22; 1Yo 1:7 \rq* \p \v 15 Tovenen Krisi, ye ŋgeu to iyoon bodbodaaŋ pa Maaron ve iit tamtoghon, ve igharaat ataam paghu pait, leso itiŋa Maaron talup ghiit tanim ee moghon. Yes to timalaaŋ pa tutuuŋ to ataam muŋgina, mateeŋ toni ipasob sosor todi atia, ve igham mulin di. Leso tamtoghon tisob to Maaron ipoi di tinim le, tigham nepooŋ poia itaghon saveeŋ mbuaaŋ toni. Nepooŋ tonowen pale iseeŋga itaghoni taghoni gha ila. \rq Lu 22:20; Ro 3:25+; 1Tim 2:5 \rq* \s1 Krisi siŋ toni ipariaaŋ saveeŋ mbuaaŋ paghu to Maaron \p \v 16-17 Iit tawatag: Ighaze tamtoghon timbua saveeŋ, yes irau tirab mbeb eta imaat inim watooŋrau. Leso tipariaaŋ saveeŋ mbuaaŋ todi. Ve ighaze tirab mbeb eta imaat maau, nene pale saveeŋ mbuaaŋ todi iyaryaaŋ maau.\f + \fr 9:16-17 \ft Ataam ite to tatoor saveeŋ waaro ru tonene nene vene: Ighaze ŋgeu eta igham ŋgar pa mateeŋ toni ve ighaze irei mbeb toni, ye pale isaav ghazooŋa: muri, sei pale igham sa mbeb. Nene inim saveeŋ mbuaaŋ toni. Saveeŋ tonowen pale iyoon tovene le sawa to ye imaat, ghoro tirei mbeb toni itaghon saveeŋ tonenen. Ve ighaze ye inepneep mata iyaryaar sone, nene irau titaghon saveeŋ tonenen maau. Saveeŋ tonenen pale iyondyood le irau ŋgeu tonenen imaat, ghoro anoŋa toni ivot. \f* \rq Mbnp 15:9+; Mt 26:28 \rq* \m \v 18 Tauto sawa to Maaron imbua saveeŋ toman yes Israela izi lolooz Sinai pa tilup di tinim ee moghon, siŋ to ŋgai imaliŋ. \v 19-20 Sawa tonenen, Mose iwaat tutuuŋ to Maaron pa yes Israela le isob, ghoro igham siŋ to makau ve mekmek, ve itoora toman ya. Ve igham sipsip oro kaviaaŋa ve ikaui ila ai isop boga, ve ipazugi izila siŋ tonowen. Ghoro itiri izala rau to tutuuŋ to Maaron ineep ila, ve itiri izala Israela tisob poghodi paam, ve isaav padi ighaze: \qt “Ataam to ataghoni leso yamŋa Maaron alup gham anim ee moghon, tauto ye isavia payam ve alooŋa wa. Ve yam ambua saveeŋ tomani aghaze ataghoni. Siŋ tonene, nene pa ipariaaŋ saveeŋ to aazne yam ambua toman Maaron.”\qt* \rq Igham 24:8 \rq* \m \v 21 Ve Mose itaghon ŋgar raraate pa mbeez patabuaŋ to Maaron toman mbeb to suŋuuŋ to tineep ila lolo ne paam. Igham siŋ ve itiri izala poghodi. \v 22 Pasa, saveeŋ to ineep ila tutuuŋ to Mose, isaav tovene: Ighaze siŋ imaliŋ, nene irau igham mbeb tisob tiŋgalaaŋ ila Maaron mata. Mbeb eŋaeŋa moghon to maau. Ve ighaze siŋ imaliŋ maau, nene Maaron irau ireu sosor maau. \rq Wkp 17:11; Ep 1:7 \rq* \s1 Krisi igham watooŋrau pa ee moghon, ve isob \p \v 23 Mbeez patabuaŋ to yes Israela tireii, toman mburuguuŋ to tineep ila lolo, nene mbeb tau maau. Nene mbeb to tineep izi sambam ne anunudi moghon. Tauto tirabrab ŋgai tinim watooŋrau, leso siŋ to mbeb tonowen igham mbeez toman mburuguuŋ to tineep ila lolo ne tiŋgalaaŋ ila Maaron mata. Eemoghon mbeb tau, nene tineep izi sambam. Tauto ŋgar tovene irau igham di tiŋgalaaŋ maau. Ledi watooŋrau to poia kat le ilib pa siŋ to ŋgai, ghoro igham di tiŋgalaaŋ ila Maaron mata. \rq Hib 8:5 \rq* \m \v 24 Pughu tonene to Krisi ilooŋ ila mbeez patabuaŋ to tamtoghon tigharaata pa nimadi ne maau. Pasa, mbeez tonowen, nene mbeez tau maau. Nene mbeez to ineep izi sambam we anunu moghon. Ye igham naghood ve ilooŋ ila ndug sambam lolo kat. Tauto aazne, ineep toman Tama Maaron, ve iuluul ghiit. \rq Ro 8:34; Hib 4:14, 8:1; 1Yo 2:1 \rq* \p \v 25 Yes Yuda, ndaman to naol ne, daba to watooŋrau iloŋlooŋ ila mbeez suruvu to patabuaŋ le patabuaŋ kat. Ve sawa to ilooŋ ila, ye ila toman tau siŋ toni maau. Ye ilala toman siŋ to ŋgai. Eemoghon Krisi, ye igham watooŋrau pae katindi maau. Iyokia tau ve imaat pa ee moghon, ve isob. \v 26 Ve inimale ye itaghon ŋgar to daba to watooŋrau to taan titaghoni, tone sawa to Maaron ighur sambam ve taan ve inim, ye ighamgham yabyabuuŋ ve mateeŋ. Eemoghon maau. Aazne, nene sawa to Maaron ipasob uraat toni. Tauto Krisi izi inim taan, ve iyokia tau ve imaat, leso ireu sosor toit ve ipasob samia tapiri. Ve uraat tonenen, ye ighami pa ee moghon ve isob. Irau ighami muul maau. \rq Hib 7:27; 1Pe 3:18 \rq* \m \v 27 Tamtoghon tisob pale timaat pa ee moghon ve isob, itaghon Maaron ŋgar toni. Ve muri, gabizooŋ todi pale ivot ve tigham atia todi. \rq Mbnp 3:19; 2Kor 5:10; Syg 20:11+ \rq* \m \v 28 Krisi tovene paam. Ye iyokia tau ve imaat inim watooŋrau pa ee moghon, ve isob. Ye imbaad pataŋani tiina pa ireu sosor to tamtoghon katindi. Ve muri, ye pale imuul izi inim. Sawa tonenen, ye irau igham uraat muul pa rewaaŋ sosor to tamtoghon maau. Ye pale inim pa igham mulin yes to tighur matadi pani ve tisasaŋani. \rq Mt 26:28; Ro 6:10; Pil 3:20; Tit 2:13 \rq* \c 10 \s1 Mateeŋ to Krisi, nene watooŋrau kat \p \v 1 Watooŋrau to tigham di titaghon tutuuŋ to Mose, nene mbeb tau maau. Nene tinimale mbeb popoia to muri tivot ne anunudi moghon. Aghita. Ndaman to naol ne, ndiran to watooŋrau tinoknok rabuuŋ ŋgai pa tireu sosor to tamtoghon. Eemoghon yes to tighaze tila tigharau Maaron ve tisuŋ pani, watooŋrau tovene irau igham di tineep deŋiadi kat ila ye mata ne maau. Maau le maau kat. \v 2 Ve inimale watooŋrau tovene irau ireu sosor todi isob ilale, ve igham di tineep ŋgalaŋadi kat ila Maaron mata irau sawa isob, tone tiyamaan di tighaze ledi sosor maau, ve tipul ŋgar to rabuuŋ ŋgai pa tireu sosor todi. \rq Kol 2:17; Hib 7:19; 9:9+ \rq* \m \v 3 Eemoghon maau. Watooŋrau to ndaman to naol tighamgham di, nene tigham di matadi iŋgalŋgal sosor todi. \v 4 Pasa, makau ma mekmek siŋidi, nene irau ireu sosor to tamtoghon maau. \p \v 5 Tauto sawa to Krisi izi inim taan, ye isaav pa Maaron ighaze: \q2 “Ŋgar to rabuuŋ mbeb inim watooŋrau toman ŋgar to nigham aniiŋ pa nipait ghom, yom lolom pani maau. \q2 Eemoghon yom ugharaat anoŋag pataghaaŋ wa. Leso inim inag pa naneep ila.\f + \fr 10:5 \ft Saveeŋ tonene isavia sawa to Maaron Natu izi inim taan ve inim tamtoghon. \f* \rq Mbo 40:6+, 50:9 \rq* \q2 \v 6 Ve ŋgar to ghuruuŋ mbeb izala artaal leso yab ighan suvuni, toman ŋgar to rabuuŋ mbeb pa rewaaŋ sosor to tamtoghon, nene paam, irau lolom maau. \q2 \v 7 Tauto nasaav naghaze: ‘Maaron, ughita. You taug tonene. You nanim pa nataghon lolom. Ŋgar to naghaze naghami, saveeŋa timbooda pataghaaŋ wa.’” \p \v 8 Aghita. Papazogi, Krisi isavia watooŋrau to tighamgham di titaghon tutuuŋ to Mose ighaze: “Ŋgar to rabuuŋ mbeb inim watooŋrau, toman ŋgar to nigham aniiŋ pa nipait ghom, ve ŋgar to ghuruuŋ mbeb izala artaal leso yab ighan suvuni, ve ŋgar to rabuuŋ mbeb pa rewaaŋ sosor to tamtoghon, ŋgar naol tonene, yom lolom padi maau. Ŋgar tovene, nene irau lolom maau.” \rq Hos 6:6; Mt 9:13, 12:7 \rq* \m \v 9 Ghoro isaav muul ighaze: “Maaron, ughita. You taug tonene. You nanim pa nataghon lolom.” Saveeŋ tonene, ŋgara tovene: Ataam muŋgina to watooŋrau to ye isavia muuŋ, ye irab motini, ve irabolini pa ataam paghu wa. \v 10 Aghita. Yesu Krisi iyokia tau itaghon Maaron lolo, ve imaat pa ee moghon pa ireu sosor toit. Tauto aazne, ye igham ghiit tanim tamtoghon patabuaŋa to Maaron wa. \rq Yo 17:19; Hib 9:28, 13:12 \rq* \p \v 11 Ndag to naol ne, ndiran to watooŋrau tiyondyood ila artaal nagho, ve tinoknok ghamuuŋ watooŋrau raratedi moghon. Eemoghon watooŋrau todi naol tonowen irau tireu sosor eta maau. \v 12 Ve Krisi, ye igham watooŋrau ee moghon kat pa ireu sosor to tamtoghon, ghoro iza ila pa sambam, ve mbole izi ila pa Tama Maaron nima waan. Watooŋrau toni tonowen, tapiri inepneep irau sawa isob. Muuŋ, aazne, ve itaghoni taghoni gha ila. \rq Mk 16:19; Kol 3:1; Hib 1:3, 8:1 \rq* \m \v 13 Tovenen sawa tonenen ve inim, Krisi ineep izi sambam, ve isasaŋan. Ighaze Maaron itatan koia le tapiridi isob, ghoro ye ana ivazag di ila aghe samba. \rq Mbo 110:1; Hib 1:13 \rq* \m \v 14 Watooŋrau ee moghon kat to Krisi ighami, nene igham tamtoghon toni tineep deŋiadi kat ila Maaron mata. Ve pale tineep tovene itaghoni taghoni gha ila. Ve aazne, ye ighamgham uraat padi leso titaghon katin ŋgar patabuaŋ. \p \v 15 Avuvu Patabuaŋ paam ipariaaŋ ghiit pa taghur ila saveeŋ tonene. Pasa, muuŋ, ye isaav ighaze: \q1 \v 16 “Ataam paghu to pale naghuri pa yes Israela, nene vene: \q2 Muri, you pale naghur tutuuŋ tiou ineep tuŋia ila lolodi, ve nambooda ila ŋgar todi paam.” \rq Yer 31:33+; Hib 8:10+ \rq* \m \v 17 Ghoro isaav muul ighaze: \q2 “Ve ŋgar todi samsamia naol to tiyel pa tutuuŋ tiou, you pale nareu di tilaledi, ve matag iŋgal di muul maau.” \rq Yer 31:34 \rq* \p \v 18 Tovenen aghita. Ighaze Krisi ireu sosor toit isob ilale, nene watooŋrau to rewaaŋ sosor paam, le uraat muul maau. \s1 Taghur ila to Krisi ariaŋa, ve tala tagharau Maaron \p \v 19-20 Sawa to Yesu imaat ve imundig muul, ye ilooŋ ila mbeez to ndug sambam. Ve uli to iponpoon ndug patabuaŋ, ye ireep motini, ve malmali ila peria to Maaron. Tauto aazne, mbeb eta ipoon ghiit pa Maaron muul maau. Tovenen yam toŋvetaz, iit tamatughez pa talooŋ tala ndug to patabuaŋ kat, ve tala peria to Maaron malep. Pasa, siŋ to Yesu igharaat ataam paghu pait wa. Ataam tonowen, nene ye tau. Pasa, ye ineep mata iyaryaar ve iuluul ghiit. \rq Mt 27:51; Yo 14:6; Ep 2:18 \rq* \m \v 21 Aazne, iit leed ŋgeu tiina eez to watooŋrau. Ye daba to iŋgin ruum to Maaron. Ruum tonene, nene iit tamtoghon toni. \rq Hib 4:14 \rq* \p \v 22 Tovenen tala tagharau Maaron toman lolood ee moghon, ve taghur ila toni ariaŋa taghaze ye irau iuul ghiit. Pasa, Maaron itir Yesu siŋ toni izala poghood, ve taririu pa ya ŋgalaaŋa wa. Tovenen ŋgar toit samia to muuŋ igham ghiit tayamaan tauud taghaze tasami ila Maaron mata, nene ye ireua isob ilale, ve igham ghiit taŋgalaaŋ kat wa. \rq Ezek 36:25; Ep 5:26; Hib 9:14 \rq* \m \v 23 Iit taghur ila saveeŋ mbuaaŋ to Maaron to ighaze ye pale igham nepooŋ poia pait. Tauto taghurghur mataad pa nepooŋ poia tonowen, ve tavovotia saveeŋa pa tamtoghon. Saveeŋ mbuaaŋ toni tonowen, lolood ru pani malep. Taghur ila ariaŋa ve takisi tuŋia. Pasa, Ŋgeu to imbua saveeŋ tonenen, ye itataghon saveeŋ toni. \rq 1Kor 1:9; 1Tes 5:24; Hib 3:6 \rq* \m \v 24 Ve takaal ataam pa tapamundigin nditaad, leso iit tasob lolood pa tamtoghon ve tagham poian di, ve tagham uraat popoiadi naol. \rq Hib 3:13 \rq* \m \v 25 Ve ŋgar to talup ghiit pa suŋuuŋ, nene tapuli malep. You nasavia saveeŋ tonene pasa, tamtoghon tiam pida naghodi perperia pa lupuuŋ tiam maau. Tovenen matamim iŋgal ve alup gham ve awapalotin gham. Pasa, sawa to Tiina toit, nene inim igharau wa. \rq Mbaŋ 2:42; Ro 13:11; Kol 3:16 \rq* \s1 Ighaze taghur muriid pa Krisi, nene leed ataam muul maau \p \v 26 Alooŋ. Ighaze talooŋ saveeŋ onoon to Krisi ve ŋgar toit ighazooŋ pani, eemoghon muri ŋgar toit iyaryaaŋ muul taghaze tanok ghamuuŋ ŋgar samia, nene pale leed watooŋrau ite paam pa ireu sosor toit maau. \rq Hib 6:4+; 2Pe 2:20+ \rq* \m \v 27 Ighaze tagham tovene, iit leed ataam eta muul maau. Tovenen matughezaaŋ tiina pale igham ghiit ve tanepneep, ve tasaŋan moghon pa gabizooŋ to Maaron ve atia to pale ighuri pait. Atia tonowen, nene yab tiina to pale ighan yes to tizorzoor Maaron. \rq 2Tes 1:8+; Hib 12:29; Syg 20:15 \rq* \p \v 28 Agham ŋgar pa tutuuŋ to Mose. Tutuuŋ tonowen, ariaŋa kat. Ighaze ŋgeu eta mata velegini ve iyel pani, ve tamtoghon ru ma tol tighita ve tipariaaŋ saveeŋ tighaze ye igham ŋgar tovene, nene ye pale imaat. Irau lolodi isamini maau. \v 29 Laak, ighaze ŋgar tovene ivotvot pa yes to matadi velegin tutuuŋ to Mose, nene pale vena pa tamtoghon to ighaze mata velegin Maaron tau Natu? Ye pale igham atia to samia le samia kat. Onoon, Krisi siŋ toni imaliŋ, leso ipariaaŋ saveeŋ mbuaaŋ to ataam paghu, ve igham ŋgeu tonenen inim Maaron le. Eemoghon ye mata velegin siŋ patabuaŋ to Krisi inimale mbeb sorok, ve avo samia pa Maaron Avuvu to inim ataam pa poia to Maaron iza toit. \rq Lo 32:35+; Hib 2:2+, 12:25 \rq* \m \v 30 Iit tawatag Ŋgeu to isaav ighaze: \q2 “Uraat to yatuuŋ ŋgar samsamia to tamtoghon, nene uraat tiou. Taug pale naghur atia padi.” \rq Lo 32:35; Ro 12:19 \rq* \m Ve saveeŋ toni waaro ite isaav tovene: \qt “Ŋgeu Tiina pale iŋgabiiz tamtoghon toni ve ighur atia padi.”\qt* \rq Mbo 50:4, 135:14 \rq* \m \v 31 Tovenen iit tamatughez pa Maaron mata yaryaara. Pasa, ye nima mala. Ighaze ikis ghiit ve ighur atia pait, nene pale tasami le tasami kat. \rq Lu 12:5 \rq* \s1 Tayoon ariaŋa pa badooŋ pataŋani \p \v 32 Matamim iŋgal imuul ila pa muuŋ, sawa to Maaron ipaghazoŋan gham pa varu poia. Sawa tonenen, tamtoghon tighur pataŋani tiina kat payam pasa, yam ataghon Krisi. Eemoghon yam apul ghurla tiam maau, ve ayoon ariaŋa pa badooŋ pataŋani. \rq Pil 1:29+ \rq* \m \v 33 Sawa pida, tipayoon gham ila ival tiina matadi, ve tipiyaav saveeŋ velegiiŋ payam, ve tigham samin gham. Ve sawa pida, tigham ŋgar tovene pa nditamim paam. Tauto lolomim isamin nditamim tonanan, ve ayoon toman di pa badooŋ pataŋani todi tonowen. \v 34 Ve sawa to tikis nditamim pida ve tighur di tilooŋ tila ruum to yabyabuuŋ ne paam, lolomim isamin di ve auul di. Ve sawa to tamtoghon tilat ve tiyou mbeb tiam tinim ledi, yam lolomim poia moghon. Pasa, awatag aghaze yam lemim mbeb poia to ilib kat pa mbeb tiam to tiyou di ne. Mbeb tonowen, nene mbeb tau, ve ineep le alok. \rq Mt 6:20, 25:36; Hib 13:3; 1Pe 1:4+ \rq* \p \v 35 Tovenen ŋgar tiam to amatughez maau ve ayoon ariaŋa pa ghurla tiam, yam apuli malep. Pasa, ighaze akis ŋgar tonanan, nene pale aghita atia tiina to poia kat. \rq Mt 5:11+ \rq* \m \v 36 Tovenen yam ayoon ariaŋa, ve ataghon Maaron lolo. Leso aghita saveeŋ mbuaaŋ toni anoŋa. \rq Lu 21:19; Hib 12:1; Syg 13:10 \rq* \m \v 37 Pasa, Maaron saveeŋ toni isaav tovene: \q2 “Ŋgeu to ighaze inim ne, mala maau pale inim. Irau izuar maau. \q2 \v 38 Ve tamtoghon tiou to titaghon ŋgar deŋia, nene pale ghurla todi igham pooz pa nepooŋ todi.\f + \fr 10:38 \ft Ataam ite to tatoor saveeŋ waaro tonene, nene vene: “Tamtoghon tiou to tineep deŋiadi ila matag, nene pale tighur ila ve tigham nepooŋ poia inim tiou.” \f* \q2 Eemoghon ighaze tamtoghon eta imatughez, ve lolo ighur ighaze ipul muri payou, nene pale lolog poia pani maau.” \rq Hab 2:3+; Ro 1:17 \rq* \m \v 39 Ve iit tanimale yes to timatughez, ve tipul muridi pa Maaron ve tilaledi ne maau. Iit tamtoghon to takis ghurla toit tuŋia, leso taneep mataad iyaryaar le alok. \c 11 \s1 Ŋgar to taghur ila \p \v 1 Ŋgar to taghur ila, nene vene: Mbeb popoia to taghur mataad pani, lolood ru pani maau, ve ŋgar toit iyaryaaŋ taghaze mbeb tonowen pale tivot. Ve mbeb to aazne taghita di pa mataad maau, ŋgar toit iyaryaaŋ taghaze onoon kat mbeb tonowen tinepneep. \rq Ro 8:24+; 2Kor 4:18, 5:7 \rq* \m \v 2 Nditimbuud to muuŋ, ghurla todi iyaryaaŋ tovene. Tauto Maaron lolo poia padi ve ipait di. \p \v 3 Ghurla toit, to igham ghiit taghilaal taghaze: Maaron isaav moghon, ve sambam ve taan toman mbeb to naol ne tivot. Tovenen mbeb tisob to aazne taghita di ne, Maaron igharaat di pa mbeb eta to iit irau taghita pa mataad ne maau. \rq Mbnp 1:1+; Mbo 33:6+; 2Pe 3:5 \rq* \s1 Ghurla to Abel, Enok ve Noa \p \v 4 Muuŋ, Abel ighur ila to Maaron. Tauto igham watooŋrau poia le ilib pa watooŋrau to togha Kain. Ghurla toni tonowen, tauto igham Maaron lolo poia pani ve watooŋrau to ye igham pani, ve ipaiti ighaze ye ŋgeu deŋia eez. Tovenen onoon, Abel imaat wa. Eemoghon kamos to ghurla toni, nene inimale Abel isavsaav pait sone. \rq Mbnp 4:4+; Hib 12:24 \rq* \p \v 5 Enok ighur ila to Maaron. Tauto imaat maau, ve Maaron ighami iza ila sambam. Muri, tamtoghon tikaala le maau. Pasa, Maaron ighami iza ila wa. Ve sawa to Enok inepneep izi taan, tipait varu tighaze Maaron lolo poia pani. \rq Mbnp 5:24 \rq* \m \v 6 Eemoghon ighaze taghur ila to Maaron maau, nene irau ye lolo poia pait maau. Pasa, tamtoghon to ighaze ila igharau Maaron, ye irau ighur ila ighaze Maaron inepneep ve ighamgham atia popoia pa yes to tizuaria di pani. \p \v 7 Noa ighur ila to Maaron ve imatughez pani. Tovenen sawa to Maaron isavtarani pa pataŋani to ighaze ivot, ye itaghon Maaron aliŋa ve igharaat waaŋ. Onoon, sawa tonenen, tamtoghon tighita pataŋani tovene ivot ndag eta sone. Eemoghon Noa ighur ila Maaron aliŋa, tauto iuul tau toman azuwa, ve ndinatu toman ndizwadi, ve tineep pooi. Tilaledi maau. Ŋgar to ye ighami, nene ipatooŋ ŋgar samia to tamtoghon to tineep izi taan pa sawa tonenen ivot ighazooŋ. Ghurla toni tonowen, tauto Maaron ighita ighaze ye ŋgeu deŋia. \rq Mbnp 6:13+; Ro 3:22 \rq* \s1 Ghurla to Abaram \p \v 8 Sawa to Maaron ipoi Abaram, ye isaav pani ighaze ipul ndug toni, ve ila pa taan to ye ighaze igham pani. Onoon, sawa tonenen, Abaram ikankaan pa sa ndug to pale ila ineep pani. Eemoghon ye ighur ila to Maaron. Tauto ilooŋ aliŋa, ve imundig ipul ndug toni ve ila. \rq Mbnp 12:1+ \rq* \m \v 9 Abaram ighur ila. Tauto ineep inim loom izi taan to Maaron imbua saveeŋ pani. Ye le ruum tau maau. Ipapayoon mbeez moghon, ve inepneep ila. Ve muri, natu Isak ve timbu Yakop titaghon ŋgar raraate. Ve saveeŋ mbuaaŋ to Maaron igham pa Abaram, saveeŋ ee moghon, tauto ye isavia padi paam. \v 10 Abaram ineep tovene pasa, ye ighur mata pa ndug tiina to Maaron igharaata itaghon tau ŋgar toni. Ndug tonowen, pughu ariaŋa, ve ineep tovene irau sawa isob.\f + \fr 11:10 \ft Ndug tiina tonene, nene ndug sambam. \f* \rq Hib 12:22, 13:14; Syg 21:2 \rq* \p \v 11 Abaram ighur ila. Tauto Maaron tapiri iza to yesuru Sara ve tipoop. Onoon, yesuru tinim ndolman watwaat, ve sawa todi to popaaŋ isob wa. Eemoghon Abaram ighur ila ighaze Maaron itaghon saveeŋ mbuaaŋ toni. Tauto ighita saveeŋ tonowen anoŋa. \rq Mbnp 17:19, 21:2; Ro 4:18+ \rq* \m \v 12 Tovenen aghita. Abaram, ye ŋgeu ee moghon kat, ve inim olman waat wa. Eemoghon yesuru azuwa Sara tipoop, ve tamtoghon to tivot ila toni, yes katindi kat. Irau tanin di maau. Pasa, timasa tinim naol tinimale pitum to sambam paroŋania, ve magargaar to naari. \rq Mbnp 15:5, 22:17 \rq* \p \v 13 Yes tisob tonowen, ghurla todi igham pooz padi le irau mateeŋ todi. Onoon, saveeŋ to Maaron imbua toman di, yes tighita anoŋa maau. Pasa, sawa to saveeŋ tonowen anoŋa ivot, nene inepneep mala sone. Eemoghon lolodi poia pa saveeŋ mbuaaŋ to Maaron inimale tighita anoŋa wa. Ve tivotia taudi tighaze: “Taan, nene ndug tiei kat maau. Nepooŋ tiei to taan, nene nineep ninim loomba moghon. Pasa, ndug tiei kat, nene sambam.” \rq Mbnp 23:4; 119:19; 2Kor 5:7 \rq* \m \v 14 Tamtoghon to tisaav tovene, tipatooŋ taudi tighaze ndug todi eta inepneep. Tauto tikalkaala sone. \v 15 Ve inimale tigham ŋgar tiina pa taan todi to tipuli, ve tikausim pani, tone yes irau timuul tila. \v 16 Eemoghon maau. Pasa, ŋgar todi iyaryaaŋ pa ndug ite to poia kat ilib pa ndug to tipuli. Ndug tonowen ineep izi sambam. Tauto sawa to tipoi Maaron tighaze ye Maaron todi, ye maya pa saveeŋ todi tonowen maau. Pasa, ndug to tighur matadi pani, ye ighuri padi pataghaaŋ ve isasaŋan di. \rq Pil 3:20; Hib 13:14 \rq* \p \v 17-18 Abaram ighur ila to Maaron. Tauto sawa to Maaron itoova ve isaav pani ighaze irab natu ee moghon Isak imaat inim watooŋrau, ye ighaze itaghon Maaron aliŋa. Onoon, muuŋ Maaron imbua saveeŋ tomani ighaze: “Papaghu tiom kat pale tivot ila to natum Isak.” Eemoghon Abaram iŋguruut natu tonowen maau. \rq Mbnp 21:12, 22:1+; Yems 2:21+ \rq* \m \v 19 Pasa, ye igham ŋgar tovene: Ighaze Isak imaat, nene Maaron irau ipamundigini pa mateeŋ. Ve ŋgar to ivot pa Isak, nene inimale ye imaat wa, eemoghon Maaron ipamundigini pa mateeŋ, ve ighuri imuul ila to tama Abaram.\f + \fr 11:19 \ft Ŋgar to ivot pa Isak, nene inim ghilalooŋ pa mundigiiŋ to Krisi. \f* \s1 Ghurla to Isak, Yakop, ve Yosep \p \v 20 Isak ighur ila to Maaron. Tauto ighur poia to Maaron iza to ndinatu ru, Yakop ve Esau, ve isaav pa mbeb to muri pale ivot padi. \rq Mbnp 27:27+, 27:39+ \rq* \m \v 21 Yakop ighur ila to Maaron. Tauto sawa to iyamaan tau ighaze mateeŋ toni igharau, ye ighur poia to Maaron iza to Yosep ndinatu ru le isob, ghoro iwat aze ila titi toni, ve isuŋ pa Maaron. \rq Mbnp 48:15+ \rq* \m \v 22 Yosep paam ighur ila to Maaron. Tauto sawa to iyamaan tau ighaze mateeŋ toni igharau, ye isaav pa yes Israela ighaze muri Maaron pale igham di tipul Isip. Ve isaav padi pataghaaŋ pa tua. Leso sawa to timundig, matadi iŋgal tua, ve tighami tila ve titavia izi taan Kanaan. \rq Mbnp 50:24 \rq* \s1 Ghurla to Mose \p \v 23 Mose tama ve tina tighur ila to Maaron. Tauto sawa to tipoopa, timatughez pa kinik to Isip aliŋa maau, ve tiŋgooz natudi tonowen irau kaiyo tol. Pasa, tighita inimale ndipain pida maau. Nagho poia le poia kat. \rq Igham 2:2+ \rq* \p \v 24 Mose paam ighur ila to Maaron. Tauto sawa to itub inim olman, lolo pa tamtoghon tiwaata tighaze ye kinik to Isip natu liva natu malep. \v 25 Ye irau itaghon yes Isipa ve yesŋa tigham ŋgar samsamia naol to uliid to tigham lolood poia rismoghon ve isob. Eemoghon lolo pa ŋgar tovene maau. Ye ighita ighaze ye irau ila toman Maaron tamtoghon toni ve yesŋa timbaad pataŋani, ghoro poia. \v 26 Ve ye igham ŋgar tovene: Ighaze tamtoghon tipamayaŋini ve tighur pataŋani pani inimale tigham pa Mesia, nene poia. Pasa, ye ighur mata pa atia poia to muri pale Maaron igham pani. Ve ighita ighaze atia tonowen, nene ilib kat pa yes Isipa mbaliiŋ todi to naol ne. \rq Hib 10:33+, 13:13 \rq* \m \v 27 Mose ighur ila. Tauto imundig ve ipul Isip. Ye imatughez pa malmaliiŋ to kinik maau. Onoon, iit tamtoghon irau taghita Maaron pa mataad maau. Eemoghon Mose, ye iyoon ariaŋa inimale ighita katin Maaron pa tau mata. \rq Igham 2:10+; 2Kor 4:18 \rq* \p \v 28 Mose ighur ila to Maaron. Tauto ipamundigin ŋgar to Pasova, ve isaav pa yes Israela tipel siŋ ila ataam todi todi. Leso aŋela to Maaron imbaaŋa ila pa irab yes Isipa ndinatudi aidaba, igham mbeb eta padi sob. \rq Igham 12:21+ \rq* \p \v 29 Ival tiina to Israel tighur ila to Maaron. Tauto sawa to timbut Te Kaviaaŋa ve tivool tila pa dige ite, yes tilaagh inimale tilaagh izala taan mamaasa. Eemoghon sawa to yes Isipa titoova pa titaghon di, te ipol imuul inim izala poghodi, le tisob tighun te ve timatmaat. \rq Igham 14:21+ \rq* \p \v 30 Ival tiina to Israel tighur ila. Tauto tilaagh luvutin ndug tiina Yeriko irau ndag liim ve ru. Ghoro didiiŋ ariaŋadi to tiluvutin ndug, tisob tipolpol tizi. \rq Yos 6:1-20 \rq* \p \v 31 Reap, ye liva to ataam. Eemoghon ighur ila to Maaron. Tovenen sawa to Yosua imbaaŋ yes sandiri tila pa tighita ndug, Reap igham di tila ruum toni, ve iŋgin poian di. Tauto sawa to yes Israela tirab ival tiina to Yeriko to tizoor Maaron aliŋa, yes tirab Reap maau. Tipuli ineep. \rq Yos 2:1+, 6:22+; Yems 2:25 \rq* \s1 Tamtoghon pida to tighur ila ariaŋa \p \v 32 Poia. Irau nayoot saveeŋ ila mala maau. Pasa, leg sawa to nasavia kamos pa Gideon, Barak, Samson, Yepta, David, Samuel, ve yes propeta to muuŋ tivotia Maaron aliŋa ne maau. \rq Het 4-16; 1Sam 1:1-1King 2:12 \rq* \m \v 33 Ndiran tonowen tighur ila to Maaron. Tauto ye ipalot di, ve pida tiparab le tilib pa kinik pida to tiŋgin taan tintina. Ve yes pida to muuŋ tiŋgin yes Israela, tipalot tamtoghon pa titaghon ŋgar deŋia. Ve tamtoghon todi pida tighita saveeŋ to Maaron imbua toman di ne anoŋa. Ve pida, laion tirau tighan di maau. \rq Dan 6:1+ \rq* \m \v 34 Pida, tipiyaav di tila yab tiina lolo. Eemoghon yab le tapiri irau to iwaghamun di maau. Ve pida, Maaron ipaghau di pa buza mata. Pida, tapiridi imbool. Eemoghon Maaron ipalot di, tauto tiparab ariaŋa le tilib pa ndaaba to ndug pida, ve tinaan koiadi tonowen tila. \rq Het 7:19+; 1Sam 17:51; Dan 3:1+ \rq* \s1 Tamtoghon pida, ghurla todi ipalot di, tauto tiyoon ariaŋa pa badooŋ pataŋani \p \v 35 Ve ndiliva pida, Maaron ipamundigin mateeŋa todi. \rq 1King 17:21+; 2King 4:32+ \rq* \p Tamtoghon pida, koiadi tighur yabyabuuŋ padi ve tisaav padi tovene: “Ighaze yam apul murimim pa Maaron tiam, nene pale nipul gham ala.” Eemoghon yes tilooŋ aliŋadi maau, ve tiyoon ariaŋa pa badooŋ pataŋani. Pasa, tighur ila tighaze Maaron pale ipamundigin di pa mateeŋ, ve tigham nepooŋ poia kat to ilib pa pataŋani naol to timbaad di izi taan. \v 36 Ve pida, tamtoghon tiwaŋiŋizon di ve tilos di. Pida, tikau nimadi ve aghedi pa sen, ve tighur di tilooŋ tila ruum to yabyabuuŋ lolo. \rq Yer 20:2 \rq* \m \v 37 Ve pida, tirab di pa yaam. Pida, tighorot di pa so tinim suruvu ru.\f + \fr 11:37 \ft Kamos eez to yes Yuda isaav tovene. Muuŋ, tighorot propet Isaia inim suruvu ru. \f* \m Ve pida, timbut di pa buza timatmaat. Tamtoghon pida tineep sami. Mbolaaŋ igham di, ve ledi nonogiiŋa poia eta maau. Tindud di pa sipsip ma mekmek ulidi moghon. Ve tamtoghon tigham samin di, ve tighur pataŋani naol padi. \rq 1King 21:13; 2Sto 24:21; Mbaŋ 7:58, 14:19 \rq* \p \v 38 Ndiran tonowen, tamtoghon popoiadi kat. Tinimale ival tiina to titaghon ŋgar to taan ne maau. Ndiran tovene, taan tonene poia irau to tineep pani ne maau. Aghita. Nepooŋ todi, poia maau. Ve ledi inadi poia eta to nepooŋ maau. Tauto tiwalaghlaagh taghon ndug balim ve lolooz. Ve tinepneep ilooŋ ila taan ve yaam sambudi. \rq 1King 18:4, 19:9 \rq* \p \v 39 Tamtoghon tisob to nasavia di ne, tighur ila to Maaron. Tauto Maaron lolo poia padi ve ipait di. Eemoghon sawa to tineep izi taan, todi eta ighita saveeŋ mbuaaŋ to Maaron anoŋa maau. \v 40 Pasa, muuŋ kat, Maaron lolo ighur pataghaaŋ ighaze igham mbeb poia eez\f + \fr 11:40 \ft Mbeb poia to saveeŋ waaro tonene isavia, nene uraat to Yesu Krisi. \f* \m to pale iuul ghiit tasob. Leso tasob taneep deŋiaad kat ila mata. Ve ye lolo pa yes tighami muuŋ malep. Ye ighaze ilup ghiit toman di, ve iit tasob taghami raraate. \c 12 \s1 Yesu ipatooŋ ghiit pa ŋgar to tayoon ariaŋa \p \v 1 Ival tiina to muuŋ to ŋgaramus nasavia di ne, nene inimale tiyoon luvutin ghiit ve tipariaaŋ ghiit pa taghur ila. Ighaze venen, pale tagham vena? Nepooŋ toit, nene inimale taneep ila landooŋ tiina, ve talaan soso mala. Tovenen mbeb naol to tipataŋan ghiit pa landooŋ, toman ŋgar samsamia to tikau ghiit ne, iit irau tapul di tisob tineepledi. Ve talaan toman tapiriid taghon ataam to Maaron ighuri pait, ve takiskisi tovene le tapasob landooŋ toit. \rq 1Kor 9:24+; Pil 3:13+; Hib 10:36 \rq* \m \v 2 Ve mataad ila pa mbeb ite paam malep. Mataad ila pa Yesu moghon, ve talaan taŋarua tala. Pasa, ye to imuuŋ pait ve ipatooŋ ghiit pa ataam to taghur ila. Ve ye to pale igham uraat pait le ghurla toit ivot kat le deŋia moghon ila Maaron mata. Aghita. Ye imbaad pataŋani, ve tirabi imaat izala ai pambarooŋ. Eemoghon ye ighita mayaŋiiŋa tonowen inimale mbeb sorok. Pasa, ye iwatag: Ighaze itaghon katin Maaron ŋgar toni, nene pale muri ineep pooi toman tini iza. Tauto aazne, ye ineep ila pa Tama Maaron nima waan igharau ina to ghamuuŋ pooz. \rq Pil 2:8+; Hib 1:3, 3:1 \rq* \m \v 3 Onoon, sawa to ye ineep izi taan, ndiran samsamiadi tighur koi pani, ve tizorzoora. Eemoghon ye iyoon ariaŋa pa badooŋ pataŋani tonowen. Tovenen matamim kisin ŋgar to ye ighami, ve ataghoni. Pa vene, pataŋani tiam itatan gham le tapirimim isob. \rq Lu 2:34; Syg 2:3 \rq* \s1 Maaron ipul pataŋani pida tivot pa ndinatu, leso ipasaluŋgan di \p \v 4 Onoon, yam aparab ariaŋa pa atatan samia tapiri. Eemoghon tiam eta siŋ toni imaliŋ sone. \v 5 Yam avaat lolomim imaagh pa saveeŋ palotiiŋ eez to iŋarua yam to anim Maaron ndinatu ne? Isaav tovene: \q2 “Natug, ighaze Ŋgeu Tiina ighur pataŋani eta payom pa ipasaluŋgan ghom, ughita inimale mbeb sorok malep. Ugham ŋgar pani pooi. \q2 Ve ighaze iyaan ghom, lolom isami malep. \q2 \v 6 Pasa, tamtoghon tisob to Ŋgeu Tiina lolo ineep todi, ye ipasaluŋgan di. \q2 Ve tamtoghon tisob to ye igham di tinim ndinatu, ye iloslos di, leso igham di tighilaal.” \rq Np 3:11+; Yems 1:12; Syg 3:19 \rq* \p \v 7-8 Tovenen ighaze pataŋani eta ivot payam, ayoon ariaŋa ve ambaada moghon. Pasa, pataŋani tonanan, nene ataam to Maaron ipasaluŋgan gham. Ye ighamgham tovene pa ndinatu tisob. Aghita. Ighaze pain eta igham sosor, pale tama ipuli? Maau. Ndipain tisob, nditamandi tipasaluŋgan di. Ve Maaron tovene paam. Ye ighurghur pataŋani ivotvot pa ndinatu tisob, leso ipasaluŋgan di. Eemoghon ighaze ye ipasaluŋgan gham maau, nene ye ndinatu yam maau. Yam animale ndipain to ledi nditamandi maau. \rq Lo 8:5; Np 13:24 \rq* \p \v 9 Ve mbeb ite paam. Iit tawatag: Nditamaan to taan tigham toon ve tiloslos ghiit, leso tipasaluŋgan ghiit. Ve sawa to tigham tovene, iit taroron padi ve neneeŋaad moghon. Ighaze venen, vena pa Tamaan Maaron to iŋgin anunuud ne? Pasa, ye ilib pa nditamaan to taan. Tovenen ighaze ye ighur pataŋani eta pait pa ipasaluŋgan ghiit, tapul tauud ila ye nima, ve tambaada moghon. Leso muri, tagham nepooŋ poia. \v 10 Nditamaan to taan tipasaluŋgan ghiit pa sawa tuku moghon, ve titaghon ŋgar to taudi tighita tighaze poia. Eemoghon Tamaan Maaron, ye ipasaluŋgan ghiit, leso iuul ghiit kat ve tataghon ŋgar patabuaŋ tanimale ye tau. \rq 1Pe 1:15+; 2Pe 1:4 \rq* \m \v 11 Onoon, sawa to tilos ghiit, lolood poia maau. Lolood ipataŋan. Ve ighaze Maaron ighur pataŋani pait pa ipasaluŋgan ghiit, nene pale ŋgara raraate moghon. Eemoghon lolood ipataŋan pani kat malep. Pasa, ighaze pataŋani tonenen igham ŋgar toit ivot, nene pale muri tataghon ŋgar deŋia, ve taghita anoŋa tovene: Itiŋa Maaron pale talup ghiit tanim ee moghon, ve taneep toman lolood luuma. \rq Yems 3:17+ \rq* \p \v 12 Yam pida animale tamtoghon to ilaan soso mala, le tapiri isob, ve nima ve aghe ipaspas. Eemoghon apariaaŋ taumim ve akiskis landooŋ le apasobi! \rq 2Tim 4:7 \rq* \m \v 13 Ve matamim iŋgal pa ataghon ataam deŋia to Maaron moghon. Leso apalot nditamim pida to tiyoon ariaŋa sone, ve ghurla todi ivot inim tiina le iyaryaaŋ. Tovenen apatum gham. Pa vene, ayel pa ataam to Maaron, ve agham di titap le tisami kat. \rq Np 4:26 \rq* \s1 Tataghon ŋgar to taan tanimale Esau malep \p \v 14 Azuaria gham pa apatooŋ ŋgar luuma pa tamtoghon tisob, ve yamŋa alup gham anim ee moghon. Ve azuaria gham pa ŋgar patabuaŋ. Pasa, tamtoghon to ighaze itaghon ŋgar patabuaŋ maau, nene irau ighita Ŋgeu Tiina maau. \rq Mt 5:9; Ro 12:18; 2Kor 7:1; 1Pe 1:15+ \rq* \m \v 15 Yam apatum gham. Pa vene, ŋgar samia izeev tiam eta, ve ipul muri pa Maaron ve poia toni. Tamtoghon tovene, ye inimale waraman to itub iza ila lolomim. Ye pale iwaghamuni tamtoghon katindi, ve igham di tisami ila Maaron mata. \rq Lo 29:18; 2Kor 6:1; Hib 3:12 \rq* \m \v 16 Ve tiam eta ighur maat malep. Ve eta ipul muri pa Maaron, ve ŋgar toni iyaryaaŋ pa mbeb to taan moghon inimale Esau malep. Iit tawatag: Esau, ye ŋgeu aidaba, ve iza pa igham mbeb naol to tama. Eemoghon igham ŋgar pa mbeb tonenen maau, ve irabolin iza tonowen pa sur rubruub ee moghon kat. \rq Mbnp 25:29+ \rq* \m \v 17 Ve yam awatag. Muri, Esau ila to tama ve ighasoni ariaŋa ighaze ighur poia to Maaron iza toni. Eemoghon tama izugua. Esau izoorndug pani, ve itaŋ tiina. Eemoghon sosor to ye ighami, le ataam eta pa igharaata muul maau. \rq Mbnp 27:30+ \rq* \s1 Ataam paghu to tala tagharau Maaron ilib pa ataam muŋgina to ivot izi lolooz Sinai \r (Igham 19:12+, 20:18+) \p \v 18-19 Aazne, yam anim avot ndug to irau aghita pa matamim ve akisi pa nimamim animale yes Israela ne maau. Muuŋ, sawa to Maaron ivot todi izi lolooz Sinai, yes tighita yab to ighanghan izala lolooz Sinai daba, toman yaghur tae asosooŋa to ikau lolooz tonowen. Ve tighita ndoroom tiina, ndug milia, ve yaghur tiina. Ve tilooŋ mbeb to avolutu inimale tavuur itaŋ tiina. Ghoro tilooŋ Maaron aliŋa. Tauto matughezaaŋ tiina igham di le tisami kat. Ve titaŋ roran Mose tighaze isaav pa Maaron, leso isavsaav padi muul sob. \v 20 Pasa, timatughez pa tutuuŋ ariaŋa to Maaron isavia padi ighaze: “Tamtoghon ma ŋgai eta ighaze itut lolooz pughu, yam arabi pa yaam le imaat.” \v 21 Mose ighita mbeb naol tonowen, le ye paam imatughez kat, ve isaav ighaze: “Matughezaaŋ igham ghou le tinig irur kat!” \p \v 22 Eemoghon yam, aazne anim avot ndug tovene maau. Krisi igham gham anim avot lolooz Zion wa. Nene Yerusalem to sambam, ndug tiina to Maaron mata yaryaara. Aŋela ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ tiluplup di tonowe toman tinidi iza. \rq Ga 4:26; Pil 3:20; Syg 21:2 \rq* \m \v 23 Ve yam aneep ila lupuuŋ to Maaron ndinatu aidaba.\f + \fr 12:23 \ft Saveeŋ tonene, nene saveeŋ palelaaŋ. Pasa, iit to taghur ila to Krisi ne tanim Maaron ndinatu aidaba kat maau. Yesu moghon, ghoro Maaron Natu aidaba kat. Eemoghon ye pale ipakur ghiit ve igham leed mbeb popoia katindi, inimale tamtoghon tighamgham pa ndinatudi aidaba. \f* \m Tamtoghon tisob to tineep ila lupuuŋ tonene, yes tinim ndug sambam tamtoghona. Tauto izadi ineep ila rau to ndug tonowen. Ve aazne, yam agharau Maaron wa. Ye ŋgeu to pale iŋgabiiz tamtoghon tisob ve ighur atia padi. Ve anim avot to ndiran deŋiadi to aazne tineep izi ndug sambam. Ndiran tonowen, Maaron igham ŋgar todi isob poiawaat ila ye mata. \rq Lu 10:20 \rq* \m \v 24 Ve aazne, anim avot to Yesu. Ye to iyoon bodbodaaŋ pa Maaron ve iit tamtoghon, ve igharaat ataam paghu, leso itiŋa Maaron talup ghiit tanim ee moghon. Siŋ toni, tauto ipariaaŋ saveeŋ mbuaaŋ to ataam paghu tonowen. Tovenen siŋ toni ilib pa siŋ to Abel. Pasa, Abel siŋ toni ipoipoi Maaron ighaze iyati. Eemoghon siŋ to Krisi, nene ipoipoi Maaron ighaze ireu sosor toit. \rq Mbnp 4:10+; 1Tim 2:5; Hib 8:6, 9:15+ \rq* \s1 Tapoon taliŋaad pa Maaron aliŋa malep \p \v 25 Alooŋ. Aazne, Maaron tau isavsaav pait. Tovenen apoon taliŋamim ve azoor saveeŋ toni malep. Aghita. Yes Israela to muuŋ tipoon taliŋadi pa Maaron aliŋa ne, irau tipaghau taudi pa mbalmbali toni? Maau. Eemoghon sawa tonenen, ye ivotia aliŋa padi izi taan. Ve aazne, Yesu ineep izi sambam ve isavsaav pait. Tovenen ighaze taghur muriid pani, pale tapaghau tauud pa mbalmbali toni vena? Maau le maau kat! \rq Hib 1:2, 2:1+, 10:26+ \rq* \m \v 26 Sawa to Maaron isavsaav pa yes Israela, aliŋa itok taan le katia, inimale yoŋgyoog. Ve aazne, ye imbua saveeŋ ighaze: \q2 “Muri, you pale natok taan pa ee moghon, ve isob. \q2 Ve tonene moghon maau. Pale natok sambam paroŋania paam.” \rq Igham 19:18; Hag 2:6 \rq* \p \v 27 Saveeŋ waaro to isaav ighaze ye pale itok taan “pa ee moghon ve isob” nene ŋgara tovene: Maaron pale itok mbeb tisob to ye ighur di. Leso mbeb to ariaŋadi maau, timbiriis ve tilaledi, ve mbeb ariaŋadi to irau katia maau ne, moghon to tineep. \rq 2Pe 3:10; 1Yo 2:17; Syg 21:1 \rq* \p \v 28 Pooz to Maaron toman ndug toni, nene mbeb ariaŋadi. Irau katia maau, ve tineep tovene irau sawa isob. Tovenen iit to ye igham ghiit taneep ila pooz toni lolo ve izaad pa talooŋ tala ndug toni ne, irau tapatooŋ lolood poia ila pani, ve taroron pani. Leso suŋuuŋ toman mbesooŋ toit itaghon ye lolo. \rq Pil 2:12 \rq* \m \v 29 Pasa, Maaron toit, ye patabuaŋ kat. \q2 Ye inimale yab to moghon moghon ighanghan. \rq Igham 24:17; Lo 4:24; 2Tes 1:7 \rq* \c 13 \s1 Ataam to tataghon Krisi \p \v 1 Ŋgar to taghur lolood pa toŋvetaz to Krisi, yam apuli malep. Akiskisi. \rq Yo 13:34+; Ro 12:10; 1Pe 1:22 \rq* \m \v 2 Ve ighaze loomba tilat, agham di tila ruum tiam toman lolomim poia, ve aŋgin poian di. Ŋgar tovene, lolomim imaagh pani malep. Pasa muuŋ, tamtoghon pida tigham yes loomba ve tighaze pa yes tamtoghon sorok. Eemoghon maau. Yes to tigham di tila ruum todi, nene yes aŋela. \rq Mbnp 18:1+; Ro 12:13; 1Pe 4:9 \rq* \m \v 3 Ve matamim iŋgal Maaron tamtoghon toni to tineep ila ruum to yabyabuuŋ lolo. Agham ŋgar inimale yam anepneep toman di tonowe. Ve matamim iŋgal yes to tamtoghon tigham samin di. Agham ŋgar pa pataŋani todi tonowen inimale yabyabuuŋ igham gham paam, ve auul di. \rq Mt 25:36; Ro 12:15; 1Kor 12:26; Hib 10:34 \rq* \p \v 4 Yam asob irau aghita ŋgar to vaiuuŋ inimale mbeb tiina, ve matamim iŋgal taumim ndizwamim, ve aneep toman di moghon. Leso asami ila Maaron mata sob. Iit tawatag: Yes to matadi samia tinimale ŋgavuun, ve yes to tighurghur maat, Maaron pale ighur atia padi. \rq 1Kor 6:9+; Syg 22:15 \rq* \p \v 5 Ve lolomim igham pa yaam malep. Ighaze lemim ris, nene iraua. Pasa, Maaron tau isaav ighaze: \q2 “You irau napul ghom, ma naghur murig payom ne maau.” \rq Mt 6:25+; Pil 4:11+; 1Tim 6:6+ \rq* \m \v 6 Tovenen iit tamatughez malep. Taghur ila to Maaron ariaŋa, ve tasaav taghaze: \q2 “Ŋgeu Tiina, ye Ulaaŋa tiou. \q2 Irau namatughez pa mbeb eta maau. \q2 Pale tamtoghon tigham sa payou?” \rq Mbo 56:4, 118:6; Ro 8:31+ \rq* \p \v 7 Matamim iŋgal yes to timuuŋ payam ve tivotia Maaron aliŋa payam. Matamim kisin ŋgar poia to tighamghami ne anoŋa toni, ve ataghon katin di pa ghurla todi. \rq 1Kor 11:1; 1Tes 1:6+; Hib 6:12 \rq* \m \v 8 Pasa, Yesu Krisi, ye itortoor ŋgar toni maau. Muuŋ, aazne, ve muri paam, ŋgar toni inepneep tovene irau sawa isob. \rq Mbo 102:27+; Mal 3:6; Yems 1:17 \rq* \m \v 9 Tovenen saveeŋ soroksorok to iyel pa saveeŋ to Maaron, nene iweu gham ve apul ataam toni malep. Onoon, ndiran pida tizuaria di taghaze le titaghon katin tutuuŋ naol to iŋarua aniiŋ ve mbeb pida. Eemoghon ŋgar to tighamghami, iuul di rita maau. Tagham tapiriid ila poia to Maaron, ghoro poia. \rq Ro 14:17; Ep 4:14; Kol 2:4,16+ \rq* \p \v 10 Iit leed artaal eez inepneep. Eemoghon ndiran to watooŋrau to timbesmbees pa Maaron ilooŋ ila mbeez patabuaŋ to yes Yuda, yes ledi izadi pa tighan aniiŋ to ineep ila artaal toit tonowen maau. \v 11 Aghita. Ndaman to naol, ighaze sawa tiina to rewaaŋ sosor ivot, nene daba to watooŋrau igham siŋ to ŋgai, ve ilooŋ ila mbeez lolo to patabuaŋ kat, ve igham watooŋrau pa ireu sosor to tamtoghon. Eemoghon ŋgai anoŋadi, nene tigham di tila saguan pa ndug todi to nepooŋ, ghoro tighur di tizala yab ighan di. \v 12 Pughu tonene to Yesu paam, tighami tivot tila saguan pa ndug tiina Yerusalem, ghoro tirabi imaat toman yabyabuuŋ tiina. Nene ataam to Maaron itaghoni, leso siŋ to Yesu ireu sosor to iit tamtoghon, ve igham ghiit tanim tamtoghon toni patabuaŋa. \rq Mt 21:39; Yo 19:17+ \rq* \m \v 13 Tovenen iit paam irau tapul lupuuŋ to yes to tizurun Krisi, ve tavot tala toni. Ve ighaze tipamayaŋin ghiit inimale muuŋ tigham pani, nene poia. Sa pataŋani to tigham pait, tambaada moghon. \rq Lu 9:23; Hib 11:26, 12:2; 1Pe 4:14 \rq* \m \v 14 Pasa, iit tawatag: Taan tonene, iit leed ndug tiina eta to iit irau taneep pani itaghoni taghoni gha ila ne maau. Nene tazuaria ghiit pa Maaron ndug toni. Ndug tonowen, muri pale ivot ighazooŋ. \rq Pil 3:20; Hib 11:10+, 12:22 \rq* \p \v 15 Tovenen iit tapait Maaron ila Yesu iza. Onoon kat, iit to taghur ila to Yesu ve tavotia iza ne, avood pale ipait Maaron irau sawa isob. Nene inim watooŋrau toit ila pani. \rq Mbo 69:30+; Ep 5:20; 1Pe 2:5 \rq* \m \v 16 Ve agham poian tamtoghon ve arei mbeb tiam padi. Ŋgar tovene, lolomim imaagh pani malep. Pasa, nene watooŋrau ite to igham Maaron lolo poia. \rq Ro 12:13; Pil 4:18 \rq* \p \v 17 Alooŋ ŋginiiŋa tiam aliŋadi ve aneep ila sambadi. Pasa, yes to matadi payam ve tipatoot gham pa nepooŋ to anunumim. Ve muri, yes pale tiyoon ila Maaron mata, ve tipaesia uraat todi pani. Tovenen yam alooŋ saveeŋ todi. Leso tigham uraat todi toman lolodi poia. Ighaze moghon moghon aghamgham pataŋani padi, nene irau uraat todi iuul gham kat maau. \rq 1Tes 5:12+; 1Tim 5:17 \rq* \p \v 18 Nighason gham nighaze aghur ghei ila suŋuuŋ tiam. Onoon, yei niyamaan taumai nighaze ŋgar tiei, nene iŋgalaaŋ ila Maaron mata. Eemoghon apul suŋuuŋ payei malep. Pasa, nighaze ŋgar tiei isob poia ve deŋia moghon ila Maaron mata. \rq Mbaŋ 24:16; Ro 15:30; 1Tes 5:25 \rq* \m \v 19 Ve mbeb ite to lolog pani kat, nene naghaze yam asuŋ Maaron ariaŋa, leso iuul ghou ve rikia nalat naghita gham muul. \s1 Saveeŋ palotiiŋ \b \q1 \v 20-21 Tiina toit Yesu Krisi to imaat ve Maaron ipamundigini pa mateeŋ, ye to ŋginiiŋ to sipsip, ve iza tiina kat. \q2 Siŋ toni imaliŋ, tauto ipariaaŋ saveeŋ mbuaaŋ to ataam paghu to itiŋa Maaron talup ghiit tanim ee moghon. \q2 Ataam tonowen pale ineep tovene itaghoni taghoni gha ila. \rq Yo 10:11; Hib 9:15+; 1Pe 2:25, 5:4 \rq* \q2 Ve Tama Maaron to igham ghiit taneep poia toman lolood luuma, ye pale irei ŋgar popoia naol payam, leso yam irau ataghon lolo. \q2 Ve ila uraat to Yesu Krisi, ye pale ipamundigin gham, leso agham ŋgar popoia moghon ila mata. \q2 Tovenen iit irau tapait iza itaghoni taghoni gha ila. Onoon. \rq Pil 2:13; 2Tes 2:16+ \rq* \s1 Paesiiŋ pida \p \v 22 Yam toŋvetaz, you nambood saveeŋ tuku ila rau tonene pa napalot gham. Ve naghason gham naghaze aghur taliŋamim pani pooi. Ayasiil malep. \v 23 You napaes payam pa itaad ite Timoti. Ye, tipuli ivot pa ruum to yabyabuuŋ wa. Ve ighaze inim ivot rikia, nene pale yeru nilat nighita gham. \p \v 24 Agham ndag poia tiei pa ŋginiiŋa tiam, ve Maaron tamtoghon toni patabuaŋa tisob to tineep izi tonanan. Yes to Itali to yeiŋa ninepneep ne, ndag poia todi ilat payam paam. \p \v 25 Poia to Maaron iza to yam asob. Onoon.