\id GEN - Mutu (Saveeng-Oov) NT [tuc] -Papua New Guinea 2011 (web version -2013) \h Mbeb Naol Tisob Pughudi \toc1 Mbeb Naol Tisob Pughudi \toc2 Mbeb Naol Tisob Pughudi \toc3 Mbnp \mt1 Mbeb Naol Tisob Pughudi \mt2 Stat—Genesis \c 1 \s1 Maaron ighur sambam ve taan \p \v 1 Muuŋ kat, Maaron ighur sambam ve taan toman mbeb tisob tivot muuŋ. \rq Yo 1:1,3; Kol 1:16; Hib 11:3 \rq* \p \v 2 Sawa tonenen, ndug balim, ve mbeb eta ineep tuŋia ila ina sone. Ya moghon to ivon le irau ndug, ve ndoroom tiina ikau ndug. Ve Maaron Avuvu ilala inimnim izala te pogho. \p \v 3 Ghoro Maaron isaav ighaze: “Ghazooŋa ivot.” Tovenen ghazooŋa ivot. \rq 2Kor 4:6 \rq* \m \v 4 Maaron ighita ghazooŋa tonowen poia, ve ivalagi ila saguan pa ndoroom. \v 5 Ghazooŋa tonenen, ye iwaata ighaze “ndag,” ve ndoroom, ye iwaata ighaze “mboŋ.” Mboŋ tonenen ila ve ndugizau, nene ndag to ivot muuŋ ne isob. \p \v 6 Maaron isaav muul ighaze: “Mbeb ariaŋa eta ivot, leso ivalag ya inim ru. Suruvu ineep izala sala, ve suruvu ineep izi sila.” \v 7 Tovenen mbeb tonenen ivot itaghon ye tau aliŋa. \v 8 Mbeb ariaŋa tonowen, ye iwaata ighaze “sambam paroŋania.” Mboŋ tonenen ila ve ndugizau, nene ndag inim ru isob. \p \v 9 Maaron isaav muul ighaze: “Ya to ineep ila sambam paroŋania, ila ilup ila dige ee moghon, ve ndug imamaas.” Tovenen mbeb tonenen ivot itaghon ye tau aliŋa. \v 10 Ndug mamaasa tonowen, ye iwaata ighaze “taan.” Ve ya to ila ilup ila dige eez, nene ye iwaata ighaze “te.” Ve Maaron ighita poia. \p \v 11 Maaron isaav muul ighaze: “Ai naol naol, toman waar, kikiliiŋ, ve aniiŋ naol naol tivot pa taan, ve titub tiza ve anoŋadi.” \v 12 Tovenen mbeb tonowen titub tiza, itaghon ye tau aliŋa. Ve Maaron ighita poia. \v 13 Mboŋ tonenen ila ve ndugizau, nene ndag inim tol isob. \p \v 14-15 Maaron isaav muul ighaze: “Mbeb pida tivot ila sambam paroŋania. Leso tisul taan, ve tivalag ndag ve mboŋ, ve tinim ghilalooŋ pa kaiyo, ndaman, ve sawa pida paam.” Tovenen mbeb naol tonowen tivot titaghon ye tau aliŋa. \v 16 Maaron ighur mbeb tintina ru toman pitum. Mbeb tiina kat ighaaz pa ndag, ve mbeb tiina ite ighaaz pa mboŋ. \v 17-18 Maaron ighur mbeb naol tonenen tila sambam paroŋania. Leso tisul pa mboŋ ve ndag, ve tivalag ndoroom ve ghazooŋa. Ve Maaron ighita poia. \v 19 Mboŋ tonenen ila ve ndugizau, nene ndag inim paaŋ isob. \p \v 20 Maaron isaav muul ighaze: “Te ivon pa iigh toman mbeb naol naol to matadi iyaryaar. Ve man naol tivot ve tiroov ila tata paroŋania.” \v 21 Tovenen Maaron ighur mbeb tintina to te, toman mbeb naol naol to tineep ila te ve ya lolodi. Ve ighur man to naol ne paam. Ve Maaron ighita poia. \v 22 Ve ighur poia toni iza todi ighaze: “Yam mbeb to aneep ila te ve ya, apoop ve amasa anim naol. Leso apavonin te ve ya. Ve yam man amasa anim naol ve aneep irau taan isob.” \v 23 Mboŋ tonenen ila ve ndugizau, nene ndag inim liim isob. \p \v 24 Maaron isaav muul ighaze: “Taan ivon pa ŋgai naol naol to su ve paanu, toman mbeb gegegeu to tindandarab ila taan.” Tovenen mbeb naol tonowen tivot titaghon ye tau aliŋa. \v 25 Maaron ighur ŋgai naol naol to su ve paanu, toman mbeb tisob to tindandarab ila taan. Ve Maaron ighita poia. \p \v 26 Ghoro Maaron isaav muul ighaze: “Iit tagharaat tamtoghon tinim iit tauud, leso tigham naghood ve tiŋgin taan, ve iigh to te, man to tirovroov ila tata paroŋania, ŋgai naol naol, ve mbeb tisob to tindandarab ila taan.” \rq Mbo 8:5; 1Kor 11:7; Ep 4:24 \rq* \b \q1 \v 27 Tovenen Maaron ighur tamtoghon tinimale ye tau. \q2 Ighur di tigham ye tau nagho. \q2 Ighur nditamoot ve ndiliva. \rq Mt 19:4 \rq* \p \v 28 Ve Maaron ighur poia toni iza todi, ve isaav padi ighaze: “Yam apoop ve amasa anim naol, leso apavonin taan. Ve yam irau agham uraat pani, ve aŋgin poiani. Ve aŋgin iigh to te, man to tirovroov ila tata paroŋania, ve mbeb matadi yaryaara naol to tinepneep izi taan.” \p \v 29 Maaron isaav padi muul ighaze: “Aghita. You nagham ndoor, aniiŋ, ve ai naol naol to titub izi taan ne anoŋadi tinim amim aniiŋ. \v 30 Ve ŋgai to tinepneep izi taan, ve man to tirovroov ila tata paroŋania, ve mbeb naol to tilaghlaagh ve tindandarab ila taan, you nagham kikiliiŋ ve ai raua inim adi aniiŋ.” Ve mbeb tonenen ivot itaghon ye tau aliŋa. \p \v 31 Maaron ighita mbeb naol to ye ighur di ne, paghunadi kat. Mboŋ tonenen ila ve ndugizau, nene ndag inim liim ve eez isob. \rq 1Tim 4:4 \rq* \c 2 \s1 Sawa to Maaron ate izi \p \v 1 Nenen ataam to Maaron ighur sambam, taan, ve mbeb to naol ne tisob tivot. \p \v 2 Sawa to inim liim ve ru pani, Maaron ate izi. Pasa, ye ipasob uraat toni isob wa. \rq Igham 20:11; Hib 4:4,10 \rq* \m \v 3 Tauto Maaron ipait sawa to inim liim ve ru pani, ve ighur poia toni ineep izala, ve ighuri inim umbom patabuaŋ. Pasa, sawa tonenen, ye ate izi pa uraat toni to ighur sambam, taan, ve mbeb tisob. \p \v 4 Nenen kamos to isavia sawa to Maaron Yoova ighur sambam paroŋania ve taan toman mbeb to naol ne tisob tivot. \s1 Maaron igharaat tamtoghon \p \v 5 Sawa to Maaron Yoova ighur sambam ve taan, mbeb eta itub sone. Ai itub sone, kikiliiŋ itub sone, taan ŋginiŋa moghon. Pasa, ye igham uman izi taan sone, ve tamtoghon eta ineep izi taan pa igham uraat pani sone. \v 6 Eemoghon ya to ineep ila taan lolo, tauto ivotvot ve ipapaluum taan. \p \v 7 Maaron Yoova ikor taan ila nima, ipoli, ve igharaata inim tamtoghon, ghoro ivib avuvu mata yaryaara ila uzu, ve tamtoghon tonowen imundig mata iyaryaar. \rq 1Kor 15:45 \rq* \s1 Uum Eden \p \v 8 Taan suruvu eez to ineep ila pa ndag iza, iza Eden. Maaron Yoova ighur mbeb popoiadi titub ila uum tonowen lolo le paghuna kat. Ghoro ighur tamtoghon to ye tau igharaata ila ineep tonowe. \v 9 Maaron Yoova ighur ai naol naol titub ila uum tonenen lolo. Ai tonowen, popoiadi pa ghitooŋ, ve anoŋadi popoiadi pa ghaniiŋ paam. Ila bodbodaaŋ to uum, ai ru tiyondyood. Ai eez, igham ghiit taneep mataad iyaryaar. Ve ai ite, igham ghiit taghilaal ŋgar poia ve ŋgar samia. \rq Syg 2:7, 22:2,14 \rq* \p \v 10 Ya eez ivot ila uum tonenen ve ipaluum taan. Ya tonowen ireer ve ivalagi inim boga paaŋ. \v 11-12 Boga eez, iza Pison. Nene ireer irau taan Avila isob. Taan Avila, gol popoia toman yaam popoia pida to tinim mbaliiŋ, tineep ila taan lolo. \v 13 Ve boga ite inim ru, iza Gion. Nene ireer irau taan Kus isob. \v 14 Ve boga ite inim tol, iza Tigris. Nene ireer ila pa taan Asiria dige to ila pa ndag iza. Ve boga to inim paaŋ, iza Euprates. \s1 Maaron igharaat tamoot le ita ite pa iuuli \p \v 15 Maaron Yoova igham tamtoghon tonenen, ve ighuri ila uum Eden, leso iŋgini ve igham uraat pani. \v 16-17 Ve isaav pani ighaze: “Ai anoŋadi to naol ne, yom irau ughan di le tisob. Eemoghon ai to irau igham ghom ughilaal ŋgar poia ve ŋgar samia, ai ee moghon tonowen, ughan anoŋa malep. Pasa, sawa to ighaze ughani, yom pale umaat.” \p \v 18 Ghoro Maaron Yoova mata iŋgal ighaze: “Tamtoghon tonene eŋgeni ineep, nene poia maau. You irau naghur le ita ite eta pa iuuli.” \v 19 Tovenen Maaron Yoova ikor taan ila nima, ipoli, ve igharaat ŋgai naol naol to tilaghlaagh ila taan, ve man to tirovroov ila tata paroŋania. Le isob, ghoro ilup di ve igham di tila to tamtoghon tonenen, leso ighita: Pale iwaat izadi vena? Ve izadi to ye iwaat di, nene tinim mbeb tonowen izadi. \v 20 Ye iwaat ŋgai naol naol to paanu ve su izadi, ve iwaat man izadi paam. Eemoghon mbeb eta ighur pani leso inim ita ite pa iuuli ne maau. \p \v 21 Tovenen Maaron Yoova igham tamoot igheenmaat, ve ipas raŋoraŋo eez ivot, ve ipoona muul pa minda. \v 22 Ghoro igham tamoot raŋoraŋo tonowen, ve igharaata inim liva, ve ighuri ila to tamoot. \rq 1Kor 11:8,9; 1Tim 2:13 \rq* \p \v 23 Tamoot ighita liva tonowen, ve isaav ighaze: \q2 “Aa ghara leg itag ite! \q2 Tua, nene you tuag. \q2 Ve minda, nene you mindag. \q2 You pale nawaata naghaze ‘liva.’ Pasa, ye ivot ila to you tamoot.” \f + \fr 2:23 \ft Ila yes Israela aliŋadi Hibru, saveeŋ ‘tamoot’ igharau ‘liva.’ Yes tiwaat ‘tamoot’ tighaze ‘ish.’ Ve tiwaat liva tighaze ‘isha.’ \f* \p \v 24 Pughu tonene to tamoot eta ighaze ivai, ye pale ipul tama yesuru tina, ve yesuru azuwa tilup di tinim ee moghon. \rq Mk 10:7,8; Ep 5:31 \rq* \p \v 25 Sawa tonenen, tamoot yesuru azuwa tinidi ŋginiŋa. Eemoghon mayadi pa taudi maau. \c 3 \s1 Adam yesuru Eva titap pa tovaaŋ \p \v 1 Moot inepneep izi uum paam. Ye le ŋgar tiina kat pa ghamuuŋ kaarom ilib pa ŋgai tisob to Maaron Yoova ighur di. Sawa eez, ye ighason liva ighaze: “Vena? Ai anoŋadi naol to tineep ila uum lolo, Maaron Yoova iŋgalsekin gham padi ighaze aghan di malep. Nene onoon?” \rq Yo 8:44; Syg 12:9, 20:2 \rq* \p \v 2 Liva ipamuul aliŋa ighaze: “Maau. Maaron isaav ighaze: Ai naol to tiyoon ila uum lolo, yei irau nighan anoŋadi le tisob. \v 3 Ai ee moghon kat to iyoon ila bodbodaaŋ to uum, tauto ye iŋgalsekin ghei pani ighaze nighani malep, ve nikisi malep. Pasa, ighaze nighani, ma nikisi, nene pale nimaat.” \p \v 4-5 Moot isaav pani muul ighaze: “Maau. Yamru irau amaat maau. Maaron iwatag: Ighaze yamru aghan ai tonowen anoŋa, nene pale matamim pakia ve ŋgar tiam ighazooŋ, le anim ye tau, ve aghilaal ŋgar poia ve ŋgar samia.” \p \v 6 Liva ighita ai anoŋa tonowen paghuna kat pa mata ve poia pa ghaniiŋ paam. Ye lolo pani kat pasa, ighaze ai anoŋa tonenen pale igham ŋgar toni ighazooŋ. Tovenen ighami ve ighani, ve igham pida pa azuwa ve ana ighan paam. \rq 2Kor 11:3; 1Tim 2:14 \rq* \m \v 7 Yesuru tighani le isob, ghoro matadi pakia ve tighilaal tighaze tinidi ŋginiŋa. Tovenen yesuru tila tigham ai raua ve tidagini, ve tipoon di pani. \p \v 8 Rabrab izi ve ndug iluum, ghoro yesuru tilooŋ Maaron Yoova ilaghlaagh ila uum lolo. Tovenen tila tiyooŋ pani ila ai lolo. \v 9 Maaron ipoi tamoot ighaze: “Ou, taum sine?” \p \v 10 Tamoot ipamuul aliŋa ighaze: “You nalooŋ aghem avolutu ila uum lolo, tovenen namatughez payom ve nayooŋ. Pasa, tinig ŋginiŋa.” \p \v 11 Tovenen Maaron ighasoni ighaze: “Sei isaav payom ighaze tinim ŋginiŋa? Ai to you naŋgalsekin ghom pani, yom avaat ughan anoŋa eta wa.” \p \v 12 Tamoot ipamuul Maaron aliŋa ighaze: “You maau. Liva to yom ugham payou ughaze yeru nineep, tauto igham ai tonowen anoŋa pida payou ve naghani.” \p \v 13 Tovenen Maaron Yoova isaav pa liva ana ighaze: “Yom ugham ŋgar tonene pasa?” \p Liva ipamuul Maaron aliŋa ighaze: “You maau. Moot itombaan ghou, tauto naghani.” \s1 Maaron ighur atia pa tamtoghon toman moot \p \v 14 Tovenen Maaron Yoova isaav pa moot ighaze: \q2 “Yom to unum pughu pa sosor tonene. \q2 Tauto pataŋani tiina kat pale iza tiom ilib pa ŋgai tisob to paanu ve su. \q2 Yom pale undarab ila atem, ve ughan ghavuur to taan ila ila le irau mateeŋ tiom. \b \q1 \v 15 Ve you pale naghur koi ineep ila yom ve liva sosomim. \q2 Ve paghu tiom ve paghu toni tovene paam. Koi pale ineep ila sosodi. \q2 Paghu to liva pale ivazag dabam ve imumi. \q2 Ve yom pale uŋaaŋ aghe gudu.” \rq Ro 16:20; Hib 2:14; 1Yo 3:8 \rq* \p \v 16 Ghoro Maaron isaav pa liva ighaze: “You pale naghur pataŋani payom tovene: Ighaze yom apom, nene pale pataŋani tiina igham ghom. Ve sawa to ighaze upoop, yom pale uyamaan yabyabuuŋ tiina kat. Eemoghon lolom pale ineep ariaŋa ila to azuwam, ve uneep ila ye samba.” \p \v 17 Ghoro Maaron isaav pa tamoot ighaze: “Yom ulooŋ azuwam aliŋa, ve ughan ai anoŋa to you naŋgalsekin ghom pani. Tovenen you pale nawaghamun taan. Nepooŋam izi taan, yom pale ugham uraat tiina, ve uyamaan katin pataŋani, ghoro ughita anoŋa. \v 18 Pasa, su samsamia ve waar mata mata pale titub tiza ve tiwaghamun uum tiom. Eemoghon yom pale ughan ila uum tonanan. \v 19 Tovenen yom pale urab taum pa uraat le ughun wadedeŋam, ghoro ughita uraat tiom anoŋa ve ughan. Ve pataŋani tovene pale ikiskis ghom le irau mateeŋ tiom. Pasa, you nagharaat ghom pa taan. Tovenen yom pale umuul ula unum taan.” \rq Mbo 90:3; Hib 9:27 \rq* \p \v 20 Tamoot iwaat azuwa iza Eva. Pasa, ye pale inim ival tisob to tineep izi taan ne tinandi. \p \v 21 Muri ghoro, Maaron Yoova igharaat ŋgai uli inim nonogiiŋa pa Adam yesuru azuwa, ve indud di pani. \s1 Maaron indiir tamtoghon pa uum Eden \p \v 22 Ghoro Maaron Yoova isaav ighaze: “Laak. Tamtoghon ŋgar todi ivot inimale iit, ve tighilaal ŋgar poia ve ŋgar samia wa. [Tovenen iit irau tapul di tineep uum tonene muul maau.] Pasa, ighaze nimadi ila pa ai to igham di tineep matadi iyaryaar ne anoŋa ve tighani paam, nene pale tineep tovene itaghoni taghoni gha ila.” \v 23 Tovenen Maaron Yoova indiir di pa uum Eden. Leso tila tigham uraat pa taan to yesuru tivot pani. \v 24 Ye indiir di tivot tila, ghoro ighur aŋela ariaŋadi pida tila tiyoon ila uum dige to ndag iza pani. Yes tiyondyood toman buza eez to yab ighanghan ila mata ve itortoora. Leso tipoon ataam to ila pa ai to mataad iyaryaar. \rq Syg 22:2,14 \rq* \c 4 \s1 Kain ve Abel \p \v 1 Muri ghoro, Adam yesuru azuwa tigheen ve Eva apo. Ye ipoop natu tamoot ve iwaat iza Kain. Ve isaav ighaze: “Maaron iuul ghou, tauto napoop natug tonene.” \p \v 2 Tinepneep le muri ghoro, Eva ipoop Kain tazi Abel. Yesuru tinim ndolman, ghoro Abel iŋginŋgin sipsip, ve Kain ighamgham uraat pa uum. \p \v 3 Sawa eez, Kain igham aniiŋ anoŋa pida to tivot ila uum toni inim watooŋrau pa Yoova. \v 4 Ve Abel paam irab sipsip toni ndinatu aidaba pida, ve igham suruvudi to popoia kat ila pa Yoova tinim watooŋrau pani. Yoova lolo poia pa Abel toman watooŋrau toni. \p \v 5 Eemoghon Kain toman watooŋrau toni, Yoova irere pani. Tauto Kain ate yabyab kat le nagho isami. \p \v 6 Tovenen Yoova ighason Kain ighaze: “Pughu vena to atem yabyab ve naghom isami? \v 7 Ighaze yom ugham ŋgar deŋia, pale lolog poia payom ve tinim iza. Eemoghon ighaze ugham ŋgar to deŋia maau, yom upatum ghom. Pasa, ŋgar samia inepneep ataam tiom avo, ve isasaŋan ghom ighaze igham ghom unum le. Tovenen yom irau uyoon ariaŋa ve utatan ŋgar samia tonanan izi.” \rq Ro 6:12 \rq* \p \v 8 Muri ghoro, Kain isaav pa tazi Abel ighaze: “Unum ituru tala talaghlaagh uum lolo.” Yesuru tila tonowe, ghoro Kain imundig ve irab tazi Abel imaat. \rq Mt 23:35; 1Yo 3:12 \rq* \p \v 9 Tovenen Yoova ighason Kain ighaze: “Kain, tazim Abel ineep sine?” \p Kain ipamuul aliŋa ighaze: “You nakankaan pani. Vena, you nanim ŋginiiŋ to tazig?” \p \v 10 Ghoro Yoova isaav pani muul ighaze: “Yom ugham ŋgar tovene pasa? Ulooŋ. Tazim siŋ toni to imaliŋ izi taan, tauto imboboob iza inim tiou. \rq Hib 12:24 \rq* \m \v 11 Yom urab tazim imaat, ve taan tonene ighun siŋ toni wa. Tovenen you pale naghur pataŋani tonene iŋarua ghom: Yom irau uneep muul izi taan tonene maau. \v 12 Ve ighaze uvazog aniiŋ izila taan to ndug ite paam, nene pale ughita anoŋa eta maau. Yom pale irau uneep tuŋia izi ndug eta maau. Pale uwalaghlaagh irau taan naol.” \p \v 13 Kain ilooŋ saveeŋ tonene, ve isaav pa Yoova ighaze: “Atia to sosor tiou to yom ughuri payou, nene pataŋani kat. Irau nambaada maau. \v 14 Ughita. Aazne, yom undiir ghou pa taan tonene ve ughaze nala naneep saguan payom. Ve ughaze you irau naneep tuŋia izi ndug eta maau. Pale nawalaghlaagh irau taan naol, ve ighaze ŋgeu eta ighita ghou, ye pale irab ghou namaat.” \p \v 15 Eemoghon Yoova isaav pani muul ighaze: “Maau. Ighaze ŋgeu eta irab ghom umaat, nene pale nayat ŋgeu tonanan sosor toni irau pa liim ve ru.” Ghoro Yoova ighur ghilalooŋ eez iza to Kain. Leso tamtoghon tighita ve tirabi sob. \v 16 Kain ipul Yoova, ve ilaagh ila ivot taan suruvu eez, iza Nod, ve ineep tonowe. Taan tonowen ineep uum Eden dige ila pa ndag iza. \s1 Kain papaghu toni \p \v 17 Muri ghoro, Kain yesuru azuwa tigheen, ve liva apo ve ipoop natu aidaba, iza Anok. Ghoro Kain igharaat ndug tiina eez, ve iwaat natu Anok iza pani. \p \v 18 Anok natu Irad, Irad natu Mehuyael, Mehuyael natu Metusael, ve Metusael natu Lamek. \p \v 19 Lamek ivai ndiliva ru. Eez iza Ada, ve ite iza Zila. \v 20 Lamek azuwa Ada to ipoop Yabal. Yabal papaghu toni, nene yes to tilaghlaagh toman ŋgai todi, ve tinepneep ila mbeez to tigharaat di pa ŋgai ulidi. \v 21 Yabal tazi, iza Yubal. Papaghu toni, to tighagharaat sab to vibiiŋ ve mbeb pida tinimale gita. \p \v 22 Lamek azuwa ite Zila ipoop Tuval-Kain. Tuval-Kain papaghu toni, to tighagharaat ain ve baras tinim mbeb pida to uraat. Tuval-Kain livu iza Naama. \p \v 23 Sawa eez, Lamek isaav pa ndizuwa ru ighaze: \q2 “Ada yamru Zila, alooŋ aliŋag. \q2 You Lamek ndizwag to yamru. Aghur taliŋamim pa saveeŋ tiou. \q2 Ighaze ŋgeu eta irab ghou le siŋ tiou izi, you pale narabi imaat. \q2 Ve ighaze pain eta ipambar ghou, nene pale narabi imaat paam. \b \q1 \v 24 Alooŋ. Ighaze tamtoghon eta irab Kain imaat, nene pale tiyat ŋgar toni irau pa liim ve ru. \p Eemoghon you, ighaze tirab ghou namaat, nene pale tiyat ŋgar todi irau pa tamoot tol saaŋgul liim ve ru (77).” \s1 Set ve Enos \p \v 25 Adam yesuru azuwa Eva tilup di muul, ve Eva apo, ve ipoop tamoot ite. Ye iwaat iza Set, ve isaav ighaze: “Kain irab tazi Abel imaat, tauto Maaron igham leg tamtoghon ite tonene leso igham ina.” \v 26 Muri ghoro, Set yesuru azuwa tipoop tamoot eez, ve Set iwaat iza Enos. \p Sawa tonenen, tamtoghon tipamundigin ŋgar to suŋuuŋ pa Yoova. \c 5 \s1 Adam papaghu toni \p \v 1 Nene pitiiŋ to Adam toman papaghu toni. Sawa to Maaron ighur tamtoghon, ighur di tinimale ye tau. \v 2 Ighur tamoot ve liva. Ve ighur poia toni iza todi ve iwaat di ighaze “tamtoghon.” \f + \fr 5:2 \ft Yes Israela tiwaat ‘tamtoghon’ ila taudi aliŋadi tighaze: ‘Adam.’ \f* \p \v 3 Adam ndaman toni irau 130, ghoro yesuru azuwa tipoop natudi eez. Ye igham tama nagho. Yesuru raratedi kat. Adam iwaat iza Set. \v 4 Set izi, ve Adam ineep muul irau ndaman 800, ve tipoop ndinatudi nditamoot ve ndiliva pida. \v 5 Tovenen Adam ineep irau ndaman 930, ghoro imaat. \s1 Set papaghu toni \p \v 6 Set ndaman toni irau 105, ve yesuru azuwa tipoop natudi aidaba, iza Enos. \v 7 Enos izi, ve Set ineep muul irau ndaman 807, ve tipoop ndinatudi nditamoot ve ndiliva pida. \v 8 Tovenen Set ineep irau ndaman 912, ghoro imaat. \p \v 9 Enos ndaman toni irau 90, ve yesuru azuwa tipoop natudi aidaba, iza Kenan. \v 10 Kenan izi, ve Enos ineep muul irau ndaman 815, ve tipoop ndinatudi nditamoot ve ndiliva pida. \v 11 Tovenen Enos ineep irau ndaman 905, ghoro imaat. \p \v 12 Kenan ndaman toni irau 70, ve yesuru azuwa tipoop natudi aidaba, iza Malalel. \v 13 Malalel izi, ve Kenan ineep muul irau ndaman 840, ve tipoop ndinatudi nditamoot ve ndiliva pida. \v 14 Tovenen Kenan ineep irau ndaman 910, ghoro imaat. \p \v 15 Malalel ndaman toni irau 65, ve yesuru azuwa tipoop natudi aidaba, iza Yared. \v 16 Yared izi, ve Malalel ineep muul irau ndaman 830, ve tipoop ndinatudi nditamoot ve ndiliva pida. \v 17 Tovenen Malalel ineep irau ndaman 895, ghoro imaat. \p \v 18 Yared ndaman toni irau 162, ve yesuru azuwa tipoop natudi aidaba, iza Enok. \v 19 Enok izi, ve Yared ineep muul irau ndaman 800, ve tipoop ndinatudi nditamoot ve ndiliva pida. \v 20 Tovenen Yared ineep irau ndaman 962, ghoro imaat. \p \v 21 Enok ndaman toni irau 65, ve yesuru azuwa tipoop natudi aidaba, iza Metusela. \v 22-24 Metusela izi, ve Enok ineep muul irau ndaman 300, ve tipoop ndinatudi nditamoot ve ndiliva pida. Enok nepooŋ toman laghooŋ toni, ye mata iŋgalŋgal Maaron ve itaghon ataam toni irau sawa isob. Tovenen ineep irau ndaman 365, ghoro Maaron ighami izala, ve tighita muul maau. \rq Hib 11:5 \rq* \p \v 25 Metusela ndaman toni irau 187, ve yesuru azuwa tipoop natudi aidaba, iza Lamek. \v 26 Lamek izi, ve Metusela ineep muul irau ndaman 782, ve tipoop ndinatudi nditamoot ve ndiliva pida. \v 27 Tovenen Metusela ineep irau ndaman 969, ghoro imaat. \p \v 28 Lamek ndaman toni irau 182, ve yesuru azuwa tipoop natudi aidaba. \v 29 Lamek ighaze: “Maaron iwaghamun taan, tauto nigham uraat tiina kat pa nikaal amai aniiŋ. Eemoghon natumai tonene pale igham ulaaŋ ivot payei pa uraat pataŋani to nighamghami pa nimamai.” Tauto iwaat natu tonowen iza Noa. \v 30 Noa izi, ve Lamek ineep muul irau ndaman 595, ve tipoop ndinatudi nditamoot ve ndiliva pida. \v 31 Tovenen Lamek ineep irau ndaman 777, ghoro imaat. \p \v 32 Noa ndaman toni 500, ghoro yesuru azuwa tipoop ndinatudi nditamoot tol, izadi Sem, Ham, ve Yapet. \c 6 \s1 Ŋgar samia to tamtoghon ivot inim tiina \p \v 1-2 Sawa to tamtoghon timasa tinim naol izi taan, Maaron ndinatu tighita tamtoghon ndinatudi liva paghunadi kat. Tovenen tigham di irau taudi lolodi, ve tivai di. \rq 2Pe 2:4-5 \rq* \m \v 3 Yoova ighita mbeb tonenen, ve isaav ighaze: “Tamtoghon, nene yes taan sorok. Avuvug irau ineep toman di ve tineep matadi iyaryaar le alok ne maau. Pale tineep irau ndaman tamoot liim tamoot eez (120) moghon, ve sawa todi isob ve timaat.” \p \v 4 Sawa tonenen ve inim, tamtoghon to anoŋadi tintina ve tapiridi kat, tivot ve tineep izi taan. Nditamandi, nene Maaron ndinatu. Ve nditinandi, nene tamtoghon to taan ndinatudi liva. Ndiran tonowen tineep muuŋ. Yes tapiridi tintina ve ndiran to malmal, ve varudi ilaan irau ndug. \p \v 5 Yoova ighita tamtoghon to tineep izi taan ne, gabuadi isami kat, ve ŋgar todi iyaryaaŋ pa ŋgar samsamia moghon irau sawa isob. \rq Mbnp 8:21; Mbo 14:1-3; Ro 3:10-18 \rq* \m \v 6 Tovenen lolo ipataŋan kat pa tamtoghon to ye tau ighur di tizi taan, ve ikausim muul pa tau ighaze: “Wais, nagharaat di pasa? Nagharaat di maau, tone poia. \v 7 Tambaŋa. You pale napasob tamtoghon le tisob pa taan. Ve yes moghon maau. Ŋgai, man, ve mbeb to tindandarab izi taan ne paam, you pale napasob di pa taan ve tisob tilaledi. Onoon, you taug nagharaat di. Eemoghon tighamgham ŋgar samsamia naol. Tauto tigham ghou tinig imum padi kat.” \p \v 8 Eemoghon Noa, Yoova ighita ighaze ye ŋgeu poia, ve lolo pani. \s1 Kamos to Noa \p \v 9 Nene kamos to Noa toman papaghu toni. Sawa to Noa, ye moghon to ŋgeu deŋia, ve le sosor maau. Nepooŋ to Noa toman laghooŋ toni, ye mata iŋgalŋgal Maaron ve itaghon ataam toni irau sawa isob. \v 10 Noa ndinatu tol, izadi Sem, Ham, ve Yapet. \p \v 11-12 Sawa tonenen, Maaron ighita ŋgar samsamia naol tivotvot irau taan isob. Ve ŋgar to ghamuuŋ malmal paam, ivot tiina le irau ndug tisob. Tovenen ye ighita taan isami kat. Pasa, tamtoghon tisob tiwaghamun nepooŋ todi izi taan. \s1 Noa ighuz waaŋ \p \v 13 Tovenen Maaron isaav pa Noa ighaze: “Ulooŋ. You naghita tamtoghon tighamgham malmal irau taan isob. Tauto matag iŋgal naghaze napasob tamtoghon pa taan. You pale nawaghamun di toman taan ve mbeb naol to tineep izi taan le tisob tilaledi. \v 14 Tovenen yom irau ughuz lem waaŋ eta. Ughita ai ariaŋadi, ve usap di, leso ughuz waaŋ pani. Urab motmotin waaŋ lolo inim naol. Ve uŋgal ndimir ila waaŋ lolo ve pumuri paam. Leso te ilooŋ ila sob. \p \v 15 Nene ataam to yom irau utaghoni: Mala to waaŋ, uroova irau roov tamoot tol saaŋgul ve liim (133 mita), ve tuku toni irau roov saaŋgul ve ru (22 mita), ve lolo izala sala ve izi inim sila, nene irau roov liim ve ru (13 mita). \v 16 Ve urei waaŋ ruuma. Eemoghon urab didiiŋ izala tuŋia malep. Upul soso ris inim marai saambu. Leso yaghur toman ghazooŋa itaghoni. Ve ughur ataam ila waaŋ dige. Sawa to ughuz waaŋ, ughur lolo inim sosoor tol: eez ineep sila, ite ineep bodbodaaŋ, ve ite ineep sala. \p \v 17 “Ulooŋ. You naghaze nagham ya ivon toman tapiri tiina le itatab taan. Leso ireu mbeb to matadi yaryaara tisob tilaledi. Mbeb to tineep izi taan, pale tisob timatmaat. \v 18 Eemoghon you pale nambua saveeŋ ariaŋa toman ghom, leso talup ghiit tanim ee moghon. Tovenen yom irau ugham azuwam, ndinatum tol toman ndizwadi ve yamŋa alooŋ ala waaŋ lolo. \rq 1Pe 3:20 \rq* \m \v 19-20 Ve uyou mbeb naol naol to matadi iyaryaar ne, ve asob alooŋ ala waaŋ lolo. Ugham ŋgai, man, ve mbeb naol to tindandarab ila taan ne paam. Ugham ruŋaruŋa, tamoot ve paŋgaar. Leso timaat sob. \v 21 Ve uyou aniiŋ naol naol ve uzeev di tilooŋ tila waaŋ lolo. Leso yam ve mbeb naol to yamŋa aneep ila waaŋ lolo ne, amim aniiŋ.” \p \v 22 Maaron isavia saveeŋ tonenen le isob, ghoro Noa ila ve igham uraata. Saveeŋ to Maaron isavia pani, ye itaghoni le isob. \rq Hib 11:7 \rq* \c 7 \s1 Maaron igham ya ivon toman yawaaŋa tiina \p \v 1 Muri ghoro, Yoova isaav pa Noa ighaze: “You naghita tamtoghon to tineep pa sawa tonene, yom eŋgengom to utaghon ŋgar deŋia ila matag. Tovenen umundig, ugham azuwam toman ndinatum tol ve ndizwadi, ve yamŋa alooŋ ala waaŋ lolo. \rq Mt 24:38; 2Pe 2:5 \rq* \m \v 2 Ve ŋgai naol naol to popoiadi pa watooŋrau, ugham nditamoot liim ve ru ve paŋgaar liim ve ru, tilooŋ tila waaŋ lolo. Ve mbeb pida to popoiadi pa watooŋrau maau, ugham ruŋaruŋa, tamoot eez ve liva eez. \v 3 Ve ugham man naol naol to tirovroov ila tata paroŋania paam. Ugham nditamoot liim ve ru, ve paŋgaar liim ve ru. Leso timaat sob, ve muri tipoop, ve timasa tinim naol, ve tirau taan muul. \v 4 Pasa, mboŋ liim ve ru tonene isob, ghoro nagham uman tiina izi taan le irau mboŋ tamoot ru. Leso napasob mbeb matadi yaryaara to naghur di le tisob pa taan.” \p \v 5 Yoova isavia saveeŋ tonene le isob, ghoro Noa ila igham uraata. Saveeŋ to Maaron isavia pani, ye itaghoni le isob. \p \v 6 Noa ndaman toni irau 600, ghoro ya ivon izi taan toman yawaaŋa tiina. \v 7 Tovenen Noa yesuru azuwa, ndinatu, ve ndirawa liva tisob tilooŋ tila waaŋ lolo. Leso yawaaŋa iwaghamun di sob, ve tineep pooi. \v 8-9 Ve ŋgai naol naol to popoiadi pa watooŋrau, toman mbeb naol to irau tigham watooŋrau padi maau ne, ve man to tirovroov, toman mbeb naol to tindandarab ila taan, nene ruŋaruŋa, tamoot ve paŋgaar, tila tivot to Noa, ve yesŋa Noa tilooŋ tila waaŋ lolo itaghon saveeŋ to Maaron isavia pani. \v 10 Tilooŋ tila waaŋ lolo, ve tineep mboŋ liim ve ru le isob, ghoro ya ivon toman yawaaŋa tiina, le itatab taan isob. \p \v 11 Tovenen indeeŋ Noa ndaman toni irau 600, kaiyo inim ru pani, ve mboŋ inim saaŋgul liim ve ru pani, ghoro taan avo ikaak, ve ya tiina to ineep taan lolo, bokia iza toman tapiri tiina. Ve tata tovene paam. Avo ikaak, ve ya to ineep sala, imaliŋ izi toman tapiri tiina. \v 12 Tovenen uman tiina kat izi taan le irau ndag tamoot ru ve mboŋ tamoot ru. \v 13 Sawa kat tonenen, Noa yesuru azuwa, ve ndinatu tol, Sem, Ham ve Yapet, toman ndizwadi, tilooŋ tila waaŋ lolo. \v 14 Ve ŋgai naol naol to paanu ve su, toman mbeb naol naol to tindandarab ila taan, ve man naol naol titaghon di ve yesŋa tilooŋ tila waaŋ lolo. \v 15-16 Tovenen mbeb tisob to matadi iyaryaar, ruŋaruŋa, nditamoot ve paŋgaar, tilooŋ tila waaŋ lolo, titaghon Maaron aliŋa. Ghoro Noa ana ilooŋ ila, ve Yoova tau ipoon ataam to waaŋ. \p \v 17 Ya ivon iza, le itatab taan irau mboŋ tamoot ru, ve ipapotin waaŋ ve iza ipot. \v 18 Ya iza iza le waaŋ imoghan. \v 19 Ya iza le ivon toman tapiri tiina kat, le itatab lolooz tintina tisob. \v 20 Ya ivon izala le ilib pa lolooz to naol ne dabadi irau roov paaŋ (8 mita). \v 21 Tovenen mbeb to tinepneep izi taan, tisob timatmaat. Ŋgai to paanu, ŋgai to su, man, ve mbeb naol to tindandarab ila taan, toman tamtoghon paam timatmaat le tisob. \v 22 Mbeb to tineep izi taan ve tighamgham yaghur, tauto tisob tilaledi. \v 23 Nene ataam to Maaron ipasob mbeb tisob pa taan. Tamtoghon, ŋgai, mbeb to tindandarab ila taan, ve man to tirovroov ila tata paroŋania, eta ineep muul maau. Tisob tilaledi. Eemoghon yes to tineep toman Noa ila waaŋ lolo, yes moghon to tineep pooi. \rq Hib 11:7; 2Pe 2:5, 3:6 \rq* \p \v 24 Tovenen ya itatab taan, ve ipot irau mboŋ 150 (kaiyo liim ma venen). \c 8 \s1 Ya imaak \p \v 1 Eemoghon Maaron mata iŋgalŋgal Noa ve mbeb naol tisob to su ve paanu to tineep tomani ila waaŋ lolo. Tovenen igham yaghur ilaagh izala ya pogho, leso iviviir ya ve izi. \v 2 Ve taan avo to ya ivotvot pani toman tata avo to ya izi pani, nene tivool muul, ve uman imot. \v 3-4 Tauto ya izizi poipoi irau mboŋ 150. Indeeŋ kaiyo inim liim ve ru, ve ndag to inim saaŋgul liim ve ru pani, waaŋ ilot izala lolooz eez to taan Ararat daba. \v 5 Ya izizi le kaiyo saaŋgul, ve ndag to ivot muuŋ, ghoro lolooz dabadi perperia. \v 6-7 Mboŋ tamoot ru paam inim ila, ghoro Noa ikaak marai saambu, ve imbaaŋ man kool eez ila. Man tonowen iwarovroov le ya imaak. \p \v 8 Noa ighaze iwatag: Ya imaak wa, ma sone? Tovenen imbaaŋ man mbaluuz eez ila. \v 9 Eemoghon ya imaak kat sone. Tovenen man mbaluuz tonowen irau indeeŋ ina poia eta pa ate izi maau, ve iroov imuul ila pa waaŋ. Noa izuzuun nima ivot ila pumuri, ve man mbaluuz tonenen iroov inim le imbutur izala, ve Noa ighami ilooŋ ila waaŋ lolo muul. \v 10 Noa isaŋan le mboŋ liim ve ru isob, ghoro imbaaŋ man mbaluuz tonenen iroov muul ila. \v 11 Ila irovroov le rabrab izi, ghoro iŋaaŋ ai oliv mbila eez ila dadabu, ve iroov imuul ila pa waaŋ. Tovenen Noa iwatag ighaze ya imaak wa. \p \v 12 Noa isaŋan le mboŋ liim ve ru muul isob, ghoro ipul man mbaluuz iroov muul ila. Sawa tonenen, ila le imuul maau. \v 13 Tovenen sawa to Noa ndaman toni irau 601, kaiyo to ivot muuŋ, ve ndag inim mata, taan imamaas wa. Tovenen Noa ipas atob pida pa waaŋ ve iŋgig ndug, ve ighita taan imamaas. \v 14 Indeeŋ kaiyo inim ru, ve mboŋi inim tamoot ee liim ve ru, taan imamaas kat. \p \v 15-16 Tovenen Maaron isaav pa Noa ighaze: “Yamru azuwam, ndinatum, ve ndirawam liva, apul waaŋ, ve avot ala pumuri. \v 17 Ve ugham mbeb matadi yaryaara naol to yamŋa aneep ila waaŋ lolo tivot tila pumuri paam. Leso tilaagh irau taan ve timasa tinim katindi, ve tineep irau taan muul.” \p \v 18 Tovenen Noa yesuru azuwa, toman ndinatu ve ndirawa liva tipul waaŋ, ve tivot tila pumuri. \v 19 Ve ŋgai naol naol, man, ve mbeb to tindandarab ila taan, nene tisob tighur di tila ketooŋadi, ve tipul waaŋ, ve tivot tila pumuri paam. \s1 Noa igham watooŋrau pa Yoova \p \v 20 Ghoro Noa indou yaam inim artaal pa Yoova. Ve ŋgai ve man tisob to popoiadi pa watooŋrau, ye igham eŋaeŋa ve irab di timaat. Ghoro ighur di tizala artaal pogho, ve yab ighan suvun di tinim watooŋrau pa Yoova. \v 21 Yoova iyaaz watooŋrau tonowen vuzi poia kat, ve isaav ila lolo ighaze: “Muri, you irau nawaghamun taan pa sosor to tamtoghon muul maau. Pasa, you nawatag: Sawa to yes ndipain papaghu ve inim, ŋgar samsamia iyaryaaŋ ila lolodi. Tovenen you irau nawaghamun mbeb matadi yaryaara muul inimale aazne naghami ne maau. \q1 \v 22 Aazne ve ila, sawa to vazogiiŋ aniiŋ, ve sawa to taitaiŋ, \q2 sawa to ndug yauŋa, ve sawa to ndug tuntunu, \q2 rag ve yavaar, mboŋ ve ndag. \q2 Mbeb naol tonowen irau tisob maau. \q2 Pale tineep tovene itaghoni taghoni gha ila.” \c 9 \s1 Maaron imbua saveeŋ toman Noa \p \v 1 Maaron ighur poia toni iza to Noa toman ndinatu, ve isaav padi ighaze: “Apoop, ve amasa anim naol, ve aneep irau taan muul. \v 2 Ŋgai naol naol to tineep izi taan, toman man, iigh, ve mbeb soroksorok to tindandarab ila taan, nene pale matadi iza ve timatughez payam. You naghur di tilat nimamim. \v 3 Muuŋ, naghur mbeb naol to titub ila taan tinim aniiŋ payam. Ve aazne, you napul mbeb matadi yaryaara to naol ne payam paam, leso aghan di.” \p \v 4 Mbeb ee moghon to you naŋgalsekin gham pani. Mbeb minda to siŋ ineep ila, yam aghani malep. Pasa, siŋ to inim pughu pa mbeb tineep matadi iyaryaar. \rq Mbaŋ 15:20 \rq* \m \v 5 Tovenen ighaze ŋgeu eta, ma ŋgai eta irab tamtoghon imaat, you Maaron naghur atia pani tovene: Ye pale imaat paam. Leso iyat siŋ to tamtoghon tonenen. \q1 \v 6 Tovenen ighaze ŋgeu eta irab tamtoghon eta imaat, \q2 nene pale ye paam tirabi imaat. Leso iyat siŋ to tamtoghon tonenen. \q2 Pasa, Maaron ighur tamtoghon tigham ye tau nagho. \rq Igham 20:13 \rq* \p \v 7-8 Ghoro Maaron isaav muul pa Noa toman ndinatu ighaze: “Yam apoop, ve amasa anim naol kat ve aneep irau taan. \v 9 Ve alooŋ. You naghaze nambua saveeŋ pa yam ve papaghu tiam to pale tivot muri. \v 10 Ve yam moghon maau. Mbeb matadi yaryaara tisob to paanu ve su to tineep toman gham ila waaŋ lolo, ve yamŋa avot ala pumuri, ve aazne tineep izi taan, saveeŋ mbuaaŋ tiou tonene iŋarua di paam. \rq Mbnp 1:28 \rq* \m \v 11 You nambua saveeŋ ariaŋa payam tovene: Irau nagham ya ivon muul toman yawaaŋa tiina pa nawaghamun mbeb matadi yaryaara maau. Ve taan tovene paam. Ya irau iwaghamuni muul maau.” \p \v 12-13 Ve Maaron isaav muul ighaze: “Maalraŋgo tiou to ineep ila yaghur tae ve izi, aazne naghuri inim ghilalooŋ pa saveeŋ mbuaaŋ tiou tonene. Saveeŋ tonene, you nambua toman gham, ve mbeb matadi yaryaara tisob to tineep toman gham izi taan. Saveeŋ tonene pale iyoon ariaŋa itaghoni taghoni gha ila. Tovenen maalraŋgo pale inim ghilalooŋ pa saveeŋ mbuaaŋ to you nambua toman mbeb tisob to tineep izi taan. \v 14-15 Muri, ighaze you naghur yaghur tae iyoon toman maalraŋgo, nene pale matag iŋgal saveeŋ to nambua toman gham ve mbeb matadi yaryaara tisob. Saveeŋ mbuaaŋ tovene: Ya irau ivon le iwaghamun gham muul maau. \v 16 Tovenen maalraŋgo ighaze ivot toman yaghur tae, nene pale naghita, ve matag iŋgal saveeŋ to nambua toman mbeb matadi yaryaara tisob to tineep izi taan. Saveeŋ tonene pale iyoon tovene itaghoni taghoni gha ila.” \p \v 17 Tovenen Maaron isaav pa Noa ighaze: “Maalraŋgo, nene inim ghilalooŋ pa saveeŋ to you nambua toman mbeb matadi yaryaara tisob to tineep izi taan.” \s1 Noa ve ndinatu tol \p \v 18 Noa ndinatu tol to yesŋa tineep ila waaŋ lolo ve tivot tila pumuri ne, izadi tovene: Sem, Ham, ve Yapet. Ham natu, iza Kanaan. \v 19 Ival tisob to tineep izi taan, yes tivot ila to Noa ndinatu tol tonowen. \p \v 20 Noa, ye ŋgeu to ghamuuŋ uraat pa uum, ve ye to ivazog vaen muuŋ. \v 21 Sawa eez, ye ighun vaen le iyamaan tau maau, ve uli toni imaruat. Tovenen igheen tini ŋginiŋa ila mbeez toni lolo. \v 22 Noa natu Ham, to Kanaan tama, ighita tama igheen tini ŋginiŋa, ve ivot ila pumuri ve ipaes pa nditogha. \v 23 Eemoghon Sem yesuru Yapet tigham uli eez, ve tipiyaava izala avaradi, ve tilaagh pa muridi tila, ve tipoon tamandi pani. Pasa, lolodi pa tighita tamandi tini ŋginiŋa maau. \p \v 24 Sawa to Noa imundig ve ŋgar toni ighazooŋ, ilooŋ tighaze natu Ham ighita igheen tini ŋginiŋa. \v 25 Tovenen isaav pani ighaze: \q2 “Pataŋani tonene pale iŋarua Kanaan. Ye toman papaghu toni pale tinim mbesooŋa sorok pa toŋvetaz todi.” \p \v 26-27 Ve Noa ighur poia iza to Sem ve Yapet tovene: \q2 “Iit tapait Yoova. Ye Maaron to Sem. \q2 Kanaan papaghu toni pale tinim uraata sorok pa papaghu to Sem. \q2 Ve Yapet papaghu toni, Maaron pale igham di timasa tinim naol, ve induur taan todi ila inim tiina. \q2 Yesŋa Sem papaghu toni pale tilup di tinim ee moghon. \q2 Eemoghon yes Kanaana pale tinim uraata sorok pa Yapet papaghu toni.” \p \v 28-29 Yawaaŋa tiina ivot le isob, ghoro Noa ineep muul irau ndaman 350. Tovenen ndaman toni inim 950, ghoro imaat. \c 10 \s1 Noa ndinatu papaghu todi \p \v 1 Nene pitiiŋ to Noa ndinatu ve papaghu todi. Noa ndinatu, nene: Sem, Ham, ve Yapet. Yawaaŋa tiina ivot le isob, ghoro papaghu todi tivot tovene: \p \v 2 Yapet ndinatu, nene: Gomer, Magog, Madai, Yaban, Tubal, Mesek, ve Tiras. \v 3 Gomer ndinatu, nene: Askenaz, Ripat, ve Togarma. \v 4 Yaban ndinatu, nene: Elisa, Tarsis, Kitim, ve Dodanim. \v 5 Yes tonene to Yapet nditimbu. Yes tivot tinim naol, ve tila tineep irau naari ve mutu. Pughudi eŋaeŋa tila tineep irau ndug todi todi, ve tisavia taudi aliŋadi. \p \v 6 Ham ndinatu, nene: Kus, Isip, Put, ve Kanaan. \v 7 Ve Kus ndinatu, nene: Seba, Avila, Sapta, Rama, ve Sapteka. Rama ndinatu, nene: Siba ve Dedan. \p \v 8 Kus natu ite, iza Nimrot. Nimrot iza tiina pasa, ye iraua kat pa ŋgar to ghamuuŋ malmal. Ilib pa ival tiina to taan. \v 9 Ve ye ŋgeu to kalooŋ ŋgai sagsag. Tovenen muri, ighaze tipait ŋgeu eta iza, ghoro tiparim pani tovene: “Ŋgeu tonene, Yoova igham le ŋgar tiina pa kalooŋ ŋgai sagsag inimale Nimrot.” \v 10 Nimrot iŋgin taan suruvu tiina eez, iza Sinar. \f + \fr 10:10 \ft Sinar iza ite Babilon. \f* \m Taan tonowen, ndug tintina tol tineep ila, izadi Babel, Erek, ve Akad. \v 11-12 Muri ghoro, Nimrot ipul taan to Babilon, ve ila pa taan suruvu to Asiria, ve ipamundigin ndug tintina paaŋ, izadi Ninive, Reobot-Ir, Kala, ve Resen. Ndug Resen, nene ineep bodbodaaŋ pa ndug tiina Ninive ve ndug Kala. \p \v 13-14 Isip ndinatu, nene: Lud, Anam, Leap, Naptu, Patrus, Kaslu, ve Kaptor. Kaslu to yes Pilistia tivot ila toni. \p \v 15-19 Kanaan natu aidaba Sidon, ve nditazi, nene: Het, Yebus, Amor, Girgas, Hiv, Aki, Sini, Arvad, Semar, ve Amat. \p Muri ghoro, papaghu to Kanaan timbiriis, ve tila tineep irau ndug todi todi. Taan todi ila imuul to ndug Sidon, ve itaghon naari ila imuul ndug Gerar ve ndug Gaza. Ghoro imbuti ilooŋ ila pa taan to ndug Sodom, Gomora, Adma, ve Seboim, le malmali ila ivool pa ndug Lasa. Nene taan to yes Kanaana. \v 20 Yes tonenen, to tivot ila to Ham. Yes tivot tinim naol, ve pughudi eŋaeŋa tila tineep irau ndug todi todi, ve tisavia taudi aliŋadi eŋaeŋa. \p \v 21 Yapet togha Sem ndinatu timasa tinim naol, ve tinim pughu pa Eber. \v 22 Sem ndinatu, nene: Elam, Asur, Apaksad, Lud, ve Aram. \v 23 Aram ndinatu, nene: Uz, Ul, Geter, ve Mas. \v 24 Apaksad natu Sela. Ve Sela natu, Eber. \v 25 Eber ndinatu ru. Eez iza Peleg, ve ite iza Yoktan. Sawa to Peleg ineep izi taan, tamtoghon to taan tivalag taudi, ve tila tineep ledi ledi. Tauto tiwaat iza Peleg. \p \v 26-29 Yoktan ndinatu, nene: Almodad, Selep, Azamavet, Yera, Adoram, Uzal, Dikla, Obal, Abimael, Seba, Opir, Avila, ve Yobab. Yes tisob tonene Yoktan ndinatu. \v 30 Taan todi, ndug Mesa inim ŋgat pani, ve ila imuul lolooz to taan Separ to ineep ila pa ndag iza. \v 31 Yes tonenen to tivot ila to Sem. Yes tivot tinim naol, ve pughudi eŋaeŋa tila tineep irau ndug todi todi, ve tisavia taudi aliŋadi eŋaeŋa. \p \v 32 Yes tonene, Noa ndinatu papaghu todi. Yawaaŋa tiina ivot le isob, ghoro yes timasa tinim naol, ve tila tineep irau taan to naol ne, ve tinim ival tisob to taan pughudi \c 11 \s1 Rumai to Babel to daba mala \p \v 1 Muuŋ, tamtoghon to tineep izi taan, tisob tisavia aliŋadi ee moghon, ve saveeŋ todi raraate. \v 2 Yes tineep izi ndug ee moghon maau. Tindurnduur tilala pa ndag iza, le tivot izi taan raapa eez to ineep ila taan suruvu to Sinar, ve tighur inadi to nepooŋ tonowe. \p \v 3 Ghoro tiwasavon di tighaze: “Laak! Iit irau tapol taan ve tamozi ila yab. Leso iyaryaaŋ kat inimale yaam ve tagharaat ruum pani.” Tigham tovene, ve ledi mbeb ivot pa reiŋ ruum. Ve tigham mbeb ite inimale ndimir pa ikor yaam tonowen le tuŋia. \p \v 4 Ghoro tisaav tighaze: “Laak! Iit irau tagharaat leed ndug tiina eta, ve tarei rumai tiina eta to daba izala le ikis tata. Leso izaad ivot inim tiina. Ve mbeb ite. Uraat tiina tonene pale ilup ghiit tanim ee moghon. Pa vene, tambiriis ve taneep leed leed irau taan to naol ne.” \p \v 5 Yes tigham mbeb tonene le isob, ghoro Yoova izi inim ighaze ighita ndug todi tiina tonowen ve rumai to tireii izala le izala kat. \v 6 Ye ighita di, ve isaav ighaze: “Wai, tamtoghon tilup di tinim ee moghon wa! Ve tisavia aliŋadi ee moghon, ve aazne tipamundigin uraat tiina tonene paam. Muri, ighaze tigham ŋgar pa uraat tintina pida, pale matadi sorok ve tighami moghon. Pasa, mbeb eta irau ila muridi maau. \v 7 Tovenen iit tazila ve tatoor aliŋadi inim naol. Leso tiwaloŋan aliŋadi muul sob.” \p \v 8 Ataam tonene to Yoova igham di tipul uraat ineep, ve ireu di tila tineep irau taan isob. \p \v 9 Ndug tiina tonowen, tiwaat iza tighaze ‘Babel.’ \f + \fr 11:9 \ft Saveeŋ ‘Babel’ igharau Hibru aliŋadi saveeŋ waaro eez to pughu ‘ireu.’ \f* \m Pasa, indeeŋ sawa to tamtoghon tisob to taan tilup di izi ndug tonowen, Yoova itoor aliŋadi, ve ireu di tighau tila tineep ledi ledi irau taan isob. \rq Mbaŋ 2:4+ \rq* \s1 Sem papaghu toni \p \v 10 Nene pitiiŋ to Sem toman papaghu toni. Yawaaŋa tiina ivot le isob, ve ndaman ru inim ila, ghoro Sem yesuru azuwa tipoop natudi aidaba, iza Apaksad. Sawa tonenen, Sem ndaman toni irau tamoot liim (100). \v 11 Apaksad izi, ve Sem ineep muul irau ndaman 500, ve tipoop ndinatudi nditamoot ve ndiliva pida, ghoro imaat. \p \v 12 Apaksad ndaman toni irau 35, ve yesuru azuwa tipoop natudi aidaba, iza Sela. \v 13 Sela izi, ve Apaksad ineep muul irau ndaman 403, ve tipoop ndinatudi nditamoot ve ndiliva pida, ghoro imaat. \p \v 14 Sela ndaman toni irau 30, ve yesuru azuwa tipoop natudi aidaba, iza Eber. \v 15 Eber izi, ve Sela ineep muul irau ndaman 403, ve tipoop ndinatudi nditamoot ve ndiliva pida, ghoro imaat. \p \v 16 Eber ndaman toni irau 34, ve yesuru azuwa tipoop natudi aidaba, iza Peleg. \v 17 Peleg izi, ve Eber ineep muul irau ndaman 430, ve tipoop ndinatudi nditamoot ve ndiliva pida, ghoro imaat. \p \v 18 Peleg ndaman toni irau 30, ve yesuru azuwa tipoop natudi aidaba, iza Reu. \v 19 Reu izi ve Peleg ineep muul irau ndaman 209, ve tipoop ndinatudi nditamoot ve ndiliva pida, ghoro imaat. \p \v 20 Reu ndaman toni irau 32, ve yesuru azuwa tipoop natudi aidaba, iza Seruk. \v 21 Seruk izi, ve Reu ineep muul irau ndaman 207, ve tipoop ndinatudi nditamoot ve ndiliva pida, ghoro imaat. \p \v 22 Seruk ndaman toni irau 30, ve yesuru azuwa tipoop natudi aidaba, iza Naor. \v 23 Naor izi, ve Seruk ineep muul irau ndaman 200, ve tipoop ndinatudi nditamoot ve ndiliva pida, ghoro imaat. \p \v 24 Naor ndaman toni irau 29, ve yesuru azuwa tipoop natudi aidaba, iza Tera. \v 25 Tera izi, ve Naor ineep muul irau ndaman 119, ve tipoop ndinatudi nditamoot ve ndiliva pida, ghoro imaat. \p \v 26 Tera ndaman toni irau 70, ghoro yesuru azuwa tipoop ndinatudi tol, izadi Abram, Naor, ve Aran. \s1 Kamos to Tera toman papaghu toni \p \v 27 Nene kamos to Tera toman papaghu toni. Tera ndinatu, Abram, Naor, ve Aran. Aran natu Lot. \v 28 Tera inepneep sone, ve natu Aran imaat izi tau ndug toni Ur to ineep izi taan suruvu to Kaldia. \p \v 29 Abram ivai Sarai, ve Naor ivai Milka. Milka yesuru Yiska tamandi Aran. \v 30 Sarai, ipoop maau. Pasa, ye uupa. \rq Mbnp 25:21 \rq* \p \v 31 Muri ghoro, Tera igham natu Abram, timbu Lot to Aran natu, ve rawa liva Sarai to Abram azuwa, ve tipul ndug Ur to ineep ila taan suruvu to Kaldia, ve tighaze tila pa taan Kanaan. Eemoghon tila tivot ndug Aran, ve tizi tineep tonowe. \v 32 Tera ndaman toni irau 205, ghoro imaat tonowe. \c 12 \s1 Yoova ipoi Abram \p \v 1 Sawa eez, Yoova ivot to Abram ve isaav pani ighaze: “Abram, umundig, upul taan tiom ve tamam ndug toni, toman siŋ tiom, ve ula. You pale napatooŋ ghom pa taan to naghaze uneep pani. \rq Mbaŋ 7:2; Hib 11:8 \rq* \m \v 2 You pale nagham papaghu tiom tivot tinim naol, ve poia tiou iza tiom, ve nagham izam ivot inim tiina. Ve yom pale unum ataam pa poia tiou iza to tamtoghon tisob. \m \v 3 Yes to tigham poian ghom, nene pale poia tiou iza todi. Ve yes to tighur pataŋani payom, nene pale naghur pataŋani padi. Ve yom pale unum ataam pa poia tiou iza to ndug tisob to taan.” \rq Mbaŋ 3:25; Ga 3:8 \rq* \p \v 4 Yoova isavia saveeŋ tonene le isob, ghoro Abram itaghon aliŋa, ve imundig ipul ndug Aran. Lot paam imundig ve ila tomani. Sawa tonenen, Abram ndaman toni irau 75 wa. \v 5 Tovenen Abram igham azuwa Sarai, wagha Lot, ve mburuguuŋ todi toman mbesooŋa to tigham di izi ndug Aran, ve timundig tila. Tilaghlaagh tila le tivot izi taan Kanaan. \p \v 6 Sawa to tivot izi Kanaan, tilaagh tila le tivot izi ndug Sekem. Ndug tonowen, ai tiina eez iyondyood, iza More. Sawa tonenen, yes Kanaana tinepneep izi ndug tonowen. \p \v 7 Ghoro Yoova ivot to Abram tonowe, ve isaav pani ighaze: “Papaghu tiom to muri, you pale nagham taan tonene padi.” Tovenen Abram indou yaam izi ndug tonowen inim artaal pa Yoova. Pasa, Yoova ivot toni tonowe. \rq Mbaŋ 7:5 \rq* \p \v 8 Ghoro Abram ipul Sekem, ve ilaagh taghon lolooz le ila igharau Betel. Ghoro ighur ina to nepooŋ izi bodbodaaŋ pa ndug Betel ve ndug Ai. Ndug Betel, nene ineep ila pa yavaar, ve ndug Ai ineep ila pa rag. Abram igharaat artaal tonowe, ve isuŋ pa Yoova ve ipait iza. \p \v 9 Ghoro Abram yesŋa tamtoghon toni tipamundigin laghooŋ todi muul, ve tila tivot taan suruvu to Negev to ineep ila pa daudau pughu. \s1 Abram izila Isip \r (Mbnp 20:1-18, 26:1-11) \p \v 10 Tinepneep tonowe, le pitool tiina kat ivot izi ndug tonowen. Tovenen Abram toman tamtoghon toni tighau tizila pa Isip. Tighaze tila tineep tonowe le pataŋani to pitool isob, ghoro timuul tila. \v 11 Tila le tigharau Isip, ve Abram isaav pa azuwa Sarai ighaze: “Ulooŋ. You nawatag yom liva paghunam kat. \v 12 Tovenen ighaze yes Isipa tighita ghom, nene pale tigham ŋgar tighaze: ‘Nowe Abram azuwa.’ Ghoro tirab ghou namaat, ve yom uzi uneep toman di. \v 13 Tovenen sawa to tala tavot, yom irau usaav padi ughaze yom livum you. Leso yom ndamom payou, ve tigham poian ghou, ve naneep pooi.” \p \v 14 Saveeŋ to Abram tonene, onoon. Sawa to tila tivot Isip, yes Isipa tighita Sarai tighaze ye liva paghuna kat. \v 15 Tovenen yes daba to tiŋgin uraat to kinik tighita, ve tila tisaav pa kinik tighaze: “Aa kinik, yei nighita liva poia eez inim inepneep toman ghiit!” Ghoro tila tigham Sarai, ve tighuri ila ruum to kinik. \v 16 Sarai ndamo pa Abram, tauto kinik igham poiani. Ye igham Abram le sipsip, mekmek, makau, esele, ve kamel, toman mbesooŋa, nditamoot ve ndiliva pida. \p \v 17 Eemoghon Yoova iwaghamun kinik toman ndiran to tineep ruum toni ne pa moroghooŋ samsamia naol. Pasa, ye igham Abram azuwa Sarai. \v 18-19 Tovenen kinik ipoi Abram inim, ve iyaana ighaze: “Yom ugham kaarom payou pasa? Sarai nene yom azuwam! Pughu vena to usaav ughaze yom livum? You naghur ila aliŋam, tauto naghami naghaze inim azuwag. Yo, ugham azuwam, ve yamru aghau ala!” \v 20 Ghoro kinik isaav ariaŋa pa yes uraata toni ighaze tizurun Abram yesuru azuwa tila. Tovenen tigham Abram yesuru Sarai, ve mbesooŋa todi, toman mbeb todi tisob, ve tila. \c 13 \s1 Lot ipul Abram, ve ila ineep saguan \p \v 1 Abram yesuru azuwa ve wagha Lot tigham mbeb todi, ve tipul Isip, ve timuul tila tivot taan suruvu to Negev. \v 2 Abram, ye mbaliiŋ tau kat. Ye le ŋgai ve yaam silva ve gol katindi. \v 3-4 Ye ipul taan suruvu to Negev, ve ilaagh muul. Ilaagh ila ivot izi ndug eez, ve ate izi tonowe. Ghoro ipamundigin laghooŋ muul, ve ila ivot ndug ite, ve ate izi tonowe. Ilaghlaagh tovene, le ila ivot izi ndug to ineep bodbodaaŋ pa ndug Betel ve ndug Ai. Ghoro isuŋ pa Yoova tonowe. Ndug tonowen, to muuŋ ye ineep pani, ve igharaat artaal eez. \p \v 5 Abram wagha Lot to yesuru tilaghlaagh, ye paam, ŋgai toni katindi, ve yes mbesooŋa toni naol. \v 6 Tovenen yesuru irau tilup di izi ndug ee moghon maau. Pasa, yesuru ledi mbeb katindi, ve taan irau di maau. \v 7 Tauto Lot mbesooŋa toni ve Abram mbesooŋa toni timundig ve tiwazoran di. (Sawa tonenen, yes Kanaana ve yes Peresa tinepneep ndug tonowen paam.) \p \v 8 Tovenen Abram isaav pa Lot ighaze: “Ituru siŋ ee moghon. Tovenen lolog pa taghur koi pa tauud malep. Ve mbesooŋa toit paam, lolog pa tighur koi pa taudi malep. \v 9 Ughita. Taan tiina inepneep. Yom irau upul ghou, ve ughita lem taan eta, leso uneep pani. Ighaze yom ula uneep taan dige venawe, ghoro you naneep ila pa dige vene. Ve ighaze yom unum pa dige vene, ghoro you nalat pa dige vana.” \p \v 10 Tovenen Lot mata ila ve iŋgabiiz ndug, ve ighita taan raapa to ineep ya Yordan dige ve ila imuul izi ndug Zoar. Taan tonowen poia, ve le ya katindi inimale uum to Maaron, ma taan to yes Isipa to paghuna kat. Pasa, sawa tonenen, Yoova iwaghamun ndug Sodom ve Gomora sone. \v 11 Tovenen Lot ipul Abram, ve ila ineep saguan. Ye ighaze igham taan raapa isob to ineep ila ya Yordan dige inim le. Tovenen imundig ve ilaagh ila pa taan dige to ineep ila pa ndag iza. \v 12 Ve Abram, ye ineep izi taan Kanaan. Lot indurnduur mbeez toni izi taan raapa tonowen ve ila ila le igharau ndug Sodom, ghoro ineep tonowe. \v 13 Sawa tonenen, yes tamtoghon to ndug Sodom tighamgham ŋgar samsamia naol, le tisosor tiina ila Yoova mata. \s1 Abram ila ineep izi ndug Ebron \p \v 14 Lot ipul Abram, ghoro Yoova isaav pa Abram ighaze: “Umundig ve uŋgabiiz ndug. Matam ilooŋ ivot, ve iza izi. \v 15 Taan isob to ughita ne, pale nagham pa yom toman papaghu tiom to muri pale tivot. Leso aneep pani itaghoni taghoni gha ila. \rq Mbaŋ 7:5 \rq* \m \v 16 You pale nagham papaghu tiom timasa tivot tinim naol tinimale ghavuur to taan. Tamtoghon eta irau inin di maau. \v 17 Tovenen umundig, ve ulaagh irau taan tonene ve ughita. Pasa, you pale nagham taan isob tonene inim lem.” \p \v 18 Tovenen Abram imundig, ve indurnduur mbeez toni ila ila le ivot izi ndug Ebron. Ghoro ighur ina to nepooŋ igharau ai tintina pida to Mamre, ve igharaat artaal pa Yoova tonowe. \c 14 \s1 Abram igham mulin Lot ila kinik paaŋ nimadi \p \v 1-9 Sawa tonenen, Bera, ye kinik to ndug Sodom. Birsa, ye kinik to ndug Gomora. Sinap, ye kinik to ndug Adma. Semeba, ye kinik to ndug Zebo. Ve Kedorlaomer, ye kinik to ndug Elam. Kedorlaomer iŋgin kinik paaŋ tonowen toman kinik to ndug Bela (iza ite Zoar), irau ndaman saaŋgul ve ru wa. Ve ndaman ite inim saaŋgul ve tol, nene kinik liim tonowen timundig ve tizoor kinik Kedorlaomer aliŋa. \p Tovenen ndaman inim saaŋgul ve paaŋ, kinik Kedorlaomer imbaaŋ ila pa ndita tol ve tinim. Izadi tovene: Amrapel, ye kinik to ndug Sinar, Ariok, ye kinik to ndug Elasa, ve Tidal, ye kinik to ndug Goi. Kinik paaŋ tonowen toman ndaaba todi tila, ve yesŋa yes ndiran to Repaim tigham malmal izi ndug Asterot-Karnaim le tilib padi. \p Ghoro tila pa ndug Am, ve yesŋa ndiran to Zuzim tigham malmal le tilib padi paam. Ghoro tila pa taan raapa to Kiriataim, ve yesŋa ndiran to Enim tigham malmal le tilib padi. Ghoro tila pa taan Seir dige to lolooza katindi, ve yesŋa ndiran to Or tigham malmal le tilib padi, ve tinaan di tila pa ndug El Paran, to ineep igharau ndug balim. \p Ghoro, timuul tila pa ndug Kades to iza ite En Mispat. Ve yesŋa ndiran to Amalek, ve ndiran to Amor to tineep izi ndug Azezon Tamar, tigham malmal le tilib padi paam. \p Kedorlaomer toman ndita tilib pa yes kinik tonenen le isob, ghoro kinik liim to Sodom, Gomora, Adma, Zebo, ve Bela tilup di, ve tila pa taan raapa to iza Sidim. Tineep tonowe ve tisaŋan Kedorlaomer toman ndita leso yesŋa tigham malmal. Tipamundigin malmal tonowe, ve Kedorlaomer toman ndita tilib pa kinik liim tonowen. \v 10 Taan to Sidim le saambu katindi to kolta ineep ila. Tovenen sawa to kinik to Sodom ve kinik to Gomora toman ndaaba todi tighau, tamtoghon todi pida titaptap tizila taan saambu tonowen. Ve pida tighau tizala pa lolooz. \p \v 11 Malmal tonenen isob, ghoro Kedorlaomer toman ndita tila tiyou adi aniiŋ toman mbeb tisob to ndug Sodom ve Gomora, ve tila. \v 12 Abram wagha Lot inepneep izi ndug Sodom paam. Tauto tighami toman mbeb toni tisob, ve tila. \p \v 13 Eemoghon ŋgeu eez ighau pa malmal, ve ila ivot to Abram to Hibru taamdi, ve ipaes pani pa ŋgar to ivot. Sawa tonenen, Abram inepneep igharau ndug to ai tintina pida tiyondyood pani. Ai tonowen to ŋgeu eez, iza Mamre. Ye tamtoghon to Amor, ve nditazi izadi Eskol ve Aner. Abram yesŋa ndiran tol tonowen, lupuuŋ todi ee moghon. \p \v 14 Abram ilooŋ paesiiŋ tighaze tigham wagha Lot ve tiŋguaaza tila, tovenen ipoi mbesooŋa toni irau 318 to ndiran to malmal, ve yesŋa timundig ve tigham taghon kinik paaŋ tonenen tila. Yes mbesooŋa tonowen, sawa to nditinandi tipoop di le tinim ndolman, yes tineep toman Abram, ve ye ipatooŋ di pa ŋgar to ghamuuŋ malmal. Tila le tivot to kinik paaŋ tonenen izi ndug Dan. \p \v 15 Tineep le mboŋ izi, ghoro Abram ivalag ndaaba toni, ve tipamundigin malmal pa kinik paaŋ tonowen le tilib padi. Tinaan di tila tila le tilib pa ndug Damaskus, ve tila tivot ndug Oba. \v 16 Ghoro Abram igham mulin wagha Lot toman mbeb toni, ve ndiliva ve tamtoghon pida to kinik paaŋ tonenen tiŋguaaz di ne, toman mbeb todi tisob. \s1 Melkizedek ighur poia to Maaron iza to Abram \p \v 17 Abram ilib pa Kedorlaomer toman kinik pida tonenen, ghoro imuul inim, ve kinik to Sodom ila ivot toni izi taan raapa to iza Save. (Taan tonowen, iza ite ‘Taan raapa to yes kinik.’) \p \v 18 Kinik to ndug Salem paam, iza Melkizedek, igham mberet toman vaen ve inim. Melkizedek, ye ŋgeu to watooŋrau, ve imbesmbees pa Maaron Tiina To Ilib Pa Ndimaronŋa Tisob. \rq Mbo 110:4; Hib 7:1+ \rq* \m \v 19-20 Ye ighur palotiiŋ iza to Abram ve isaav pani ighaze: \q2 “Abram, Maaron Tiina to ighur sambam ve taan ve ilib pa ndimaronŋa tisob, ye tau pale ighur poia toni iza tiom. \q2 Iit tapaiti. Pasa, ye ighur koiamŋa tila nimam ve ulib padi wa.” \p Ghoro Abram imundig, ve ivalag mbeb tisob to ye iyou di ila to koia ne, tinim ndouŋ saaŋgul, ve ighur ndouŋ eez ila to Melkizedek inim paitooŋ toni. \rq Hib 7:4-10 \rq* \p \v 21 Ghoro kinik to Sodom isaav pa Abram ighaze: “Mbeb naol tonanan, ugham di tinim lem. Eemoghon upul tamtoghon tiou tinim, ve yeiŋa nila.” \p \v 22 Eemoghon Abram ipamuul aliŋa ighaze: “Ee-e, vana maau. Yoova, ye Maaron Tiina To Ilib Pa Ndimaronŋa Tisob, ve ighur sambam ve taan. You nambua saveeŋ ariaŋa ila ye iza tovene: \v 23-24 You irau nagham mbeb tiom ŋgiira rita inimale imita ma waar to duduuŋa to aghem ne maau. Maau kat. Mbeb to ndaaba tiou tighani, tau tonene. Ve nditag tol to titaghon ghou ve yeiŋa ninim, Aner, Eskol, ve Mamre, nene you leg saveeŋ eta padi maau. Yes taudi. Ighaze lolodi pa tigham ledi mbeb pida, nene poia. Tighami.” Abram isaav tovene pasa, imatughez pa muri pale kinik to Sodom ipakur tau ighaze: “You to nagham Abram ivot a inim mbaliiŋ tau.” \c 15 \s1 Maaron imbua saveeŋ toman Abram \p \v 1 Mbeb tonenen isob ve muri ghoro, Maaron ivot to Abram ila vibiiŋ, ve isaav pani ighaze: “Abram, umatughez malep. You pale navool tiom ve nanim sigeu payom. Ve yom pale ugham lem atia tiina kat.” \p \v 2 Eemoghon Abram ipamuul aliŋa ighaze: “O Yoova, Maaron tiou, pale ugham sa payou? Ughita. You leg natug eta maau. Tovenen mbesooŋa tiou Eliezer to ndug Damaskus pale igham inag, ve igham mbeb tiou tisob tinim le.” \v 3 Ve Abram iseeŋ saveeŋ toni muul ighaze: “Yom ugham oliag eta maau. Tovenen mbesooŋa tiou to tina ipoopa izi ruum tiou, pale igham inag ve iyoon pa mbeb tiou to naol ne.” \p \v 4 Tovenen Yoova isaav pa Abram muul ighaze: “Maau. Mbesooŋa tiom tonanan irau igham inam ve iyoon pa mbeb tiom maau. Yamru azuwam pale apoop lemim natumim eez. Ye pale igham inam, ve iyoon pa mbeb tiom.” \p \v 5 Ghoro Maaron igham Abram ve tivot tila pumuri, ve isaav pani ighaze: “Matam izala ve ughita pitum to tineep izala sambam paroŋania we. Irau unin di? Papaghu tiom pale timasa tinim naol kat tinimale pitum tonowen.” \rq Ro 4:18; Hib 11:12 \rq* \m \v 6 Abram ilooŋ saveeŋ tonene, ve ighur ila ighaze Maaron saveeŋ toni pale anoŋa ivot. Tauto Maaron ighita ighaze ye ŋgeu deŋia. \rq Ro 4:3,20-24; Ga 3:6; Yems 2:23 \rq* \p \v 7 Ghoro Maaron isaav pani muul ighaze: “You Yoova, Maaron tiom. You to nagham ghom upul ndug tiom Ur to ineep ila taan suruvu to yes Kaldia, leso nagham taan tonene inim lem.” \p \v 8 Eemoghon Abram ipamuul aliŋa ighaze: “O Yoova, Maaron tiou, pale ugham sa inim ghilalooŋ payou, leso nawatag kat naghaze: Taan tonene pale inim leg?” \p \v 9 Tovenen Maaron isaav pani ighaze: “Ugham makau paŋgaar eez to ndaman toni tol, mekmek paŋgaar eez to ndaman toni tol, ve sipsip tamoot eez to ndaman toni tol, toman man mbaluuz ru tinim.” \p \v 10 Tovenen Abram ila iyou mbeb tonowen tisob tinim, ve irab di timaat. Ghoro ipaal balagin di tinim ruŋruŋa, ve irau di tizi. Ve man ru tonowen, ye irab di paam. Eemoghon ipaal di maau. \v 11 Ghoro manbog pida tinim tighaze tighan mbeb tonowen. Eemoghon Abram inaan di. \p \v 12 Ndag ighaze izila, ve Abram izi igheen le igheen kat. Mala maau ve ndoroom tiina kat izi ikaui, le matughezaaŋ tiina ighami. \v 13 Ghoro Maaron isaav pani ighaze: “Mboŋ aazne, you pale nasavia mbeb to muri pale ivot pa papaghu tiom. Yes pale tila tineep izi ndug ite tinim loomba. Ndug tonowen tamtoghona pale tigham di tinim mbesooŋa sorok, ve titatan di ve tigham samin di irau ndaman 400. \rq Igham 1:13-14, 12:40 \rq* \m \v 14 Eemoghon muri, you pale naghur atia pa ndug tonowen tamtoghona. Ve papaghu tiom pale tiyou ledi mbeb naol to ndiran tonowen, ve tipul taan todi, ve timuul tinim taan tonene. \rq Igham 12:35 \rq* \m \v 15 Eemoghon yom pale uneep poia moghon le unum olman waat, ghoro umaat ve titavia ghom. \v 16 Tovenen papaghu tiom pale irau timuul tinim pa taan tonene rikia maau. Pale tineep mala izi ndug tonowen, le saas todi tivot, ghoro timuul tinim. Pasa, yes Amora to tinepneep izi taan tonene, pale tighamgham sosor ila ila le sawa to naghita sosor todi inim tiina kat, ghoro naghur atia padi, ve nandiir di tila. Leso papaghu tiom tigham taan tonene inim ledi.” \p \v 17 Sawa to ndag izila ve ndug ndoroom kat, uur eez to yab mbuasa izaza pani, toman sul eez to yab ighanghan ila, tivot ve tilaghlaagh ila mbeb to Abram irab di ne sosodi. \f + \fr 15:17 \ft Muuŋ, ighaze tamtoghon timbua saveeŋ pa mbeb eta ve tighaze tipariaaŋ saveeŋ mbuaaŋ todi le iyaryaaŋ kat, yes tighamgham tovene. Tirab mbeb eta imaat, ve tipaala inim ru, ve tiraua. Ghoro tilaagh ila bodbodaaŋ. Ŋgara tovene: Ighaze titaghon saveeŋ mbuaaŋ todi maau, nene lolodi pa Maaron iwaghamun di inimale mbeb to tirabi. Saveeŋ waaro tonene, Maaron ivot inim yab, ve ilaagh ila bodbodaaŋ pasa, ye moghon to imbua saveeŋ pa Abram. Abram imbua saveeŋ eta pa Maaron maau. \f* \m \v 18 Mboŋ tonenen, Yoova imbua saveeŋ toman Abram ighaze: “Taan isob tonene, you naghami inim papaghu tiom ledi. Taan tiam tonene, mata pale izi ya to yes Isipa, ve ila imuul izi ya tiina Euprates. \rq Mbaŋ 7:5 \rq* \m \v 19-21 Taan tonene to yes Kenia, Kenisa, Kadmona, Hita, Peresa, Repa, Amora, Kanaana, Girgasa, ve Yebusa.” \c 16 \s1 Agar ipoop Ismael \p \v 1 Abram azuwa Sarai, ye ipoop Abram le natu eta sone. Eemoghon ye le liva mbesooŋa eez to Isip, iza Agar. \v 2 Sawa eez, Sarai isaav pa Abram ighaze: “Ulooŋ. Yoova ipoon ghou, tauto napoop maau. Tovenen yom ula to liva mbesooŋa tiou Agar, ve yamru agheen. Ighaze ugham tovene, nene pale inim ataam pa nagham ndinatug tivot ila toni.” Abram ilooŋ Sarai aliŋa ve itaghoni. \p \v 3 Tovenen Sarai igham liva mbesooŋa toni to Isip tidi, ve ighuri ila to Abram inimale ye azuwa ite. Sawa tonenen, Abram ineep izi Kanaan irau ndaman saaŋgul wa. \v 4 Abram yesuru Agar tigheen le Agar apo. \p Sawa to Agar iwatag ighaze ye apo, ipakur tau ve mata izi pa tiina toni Sarai. \v 5 Tovenen Sarai izi ve isuk saveeŋ pa Abram ighaze: “Pataŋani to aazne iza tiou ne, yom unum pughu pani! Onoon, you taug naghur liva mbesooŋa tiou ilat tiom. Eemoghon sawa to iwatag ighaze ye apo, mata izi payou kat. Maaron tau pale iŋgabiiz ghiit, ve ighur atia iŋarua sei to igham sosor!” \p \v 6 Abram ipamuul aliŋa ighaze: “Ughita. Liva mbesooŋa tiom tonowen, ye ineep ila taum nimam. Sa ŋgar to yom ughaze ugham pani, ghoro ughami.” Tovenen Sarai igham samin Agar, le Agar imundig ve ighau. \p \v 7 Agar ilaagh ila pa ndug balim le ivot izi ya eez, to bokbokia izaza igharau ataam to ila pa taan suruvu to Sur. Ye ila ivot tonowe, ve Mbaŋooŋa to Yoova \f + \fr 16:7 \ft Mbaŋooŋa to Yoova igham Yoova nagho ve ivotvot to tamtoghon. Tok Pisin Baibol iwaata ighaze ‘ensel bilong Bikpela,’ ve English Baibol iwaata ighaze ‘Angel of the LORD.’ Saveeŋ to mbaŋooŋa tonowen, nene inimale Yoova tau isavsaav. Tovenen ŋgara pida matadi iŋgal tighaze mbaŋooŋa tonowen, nene Krisi. \f* \m ivot toni, ve ighasoni ighaze: \v 8 “Agar, liva mbesooŋa to Sarai, yom uneep sine to unum? Ve ughaze ula sine?” \p Agar ipamuul aliŋa ighaze: “You naghau pa tiina tiou Sarai.” \p \v 9 Mbaŋooŋa to Yoova isaav pani ighaze: “Umuul ula to tiina tiom Sarai, ve uneep ila samba. \v 10 You pale nagham papaghu tiom timasa tinim naol. Irau tinin di maau.” \v 11 Ve Mbaŋooŋa to Yoova isaav pani muul ighaze: \q2 “Yom apom. Ve pale upoop natum tamoot. \q2 Pain tonanan, yom uwaat iza Ismael. \q2 Pasa, Maaron ilooŋ taŋiiz tiom wa. \q2 \v 12 Natum tonanan pale iwalaghlaagh inimale ŋgai sagsag, \q2 ve ighur koi pa tamtoghon tisob. \q2 Ve tamtoghon tisob pale tighur koi pani paam. \q2 Tovenen yesŋa toŋvetaz toni, pale tighur koi pa taudi, ve tineep saguan saguan.” \p \v 13 Yoova isavsaav toman Agar le isob, ghoro Agar igham ŋgar pa mbeb to ivot pani, ve isaav ighaze: “Ye to ighita ghou irau sawa isob, tauto taug naghita sualen.” Tovenen iwaat Yoova iza ighaze ‘El-Roi.’ Saveeŋ tonene, pughu tovene: ‘Maaron to ighita ghou.’ \v 14 Tauto tiwaat ya naliu to ndug tonowen tighaze ‘Ya bokbokia to Maaron mata yaryaara to ighita ghou.’ \f + \fr 16:14 \ft Ila saveeŋ Hibru, tiwaat ya tonowen iza ‘Beer Lai Roi.’ \f* \m Ya tonowen ineep bodbodaaŋ pa ndug Kades ve ndug Bered. \p \v 15-16 Abram ndaman toni 86, ve Agar ipoop Abram le natu tamoot. Ve Abram iwaat iza Ismael. \c 17 \s1 Maaron iwaat Abram iza paghu Abaram \p \v 1-2 Abram inepneep le ndaman toni irau 99, ghoro Yoova ivot toni muul, ve isaav pani ighaze: “You Maaron Ariaŋag To Nalib Pa Ndimaronŋa Tisob. Laghooŋ tiom, yom irau matam iŋgal ghou, ve utaghon ŋgar deŋia moghon ila matag. Leso napariaaŋ saveeŋ mbuaaŋ tiou toman ghom, ve ituru talup ghiit tanim ee moghon, ve nagham papaghu tiom timasa tinim naol.” \p \v 3 Abram ilooŋ saveeŋ tonene, ve iput aghe ve ighur nagho izila taan. Ghoro Maaron isaav pani muul ighaze: \v 4-5 “Ulooŋ. Saveeŋ mbuaaŋ tiou toman ghom, nene vene: Yom pale unum ndug ndug tamandi. Pasa, you pale nagham papaghu tiom tivot tinim ndug ndug pughudi. Tovenen aazne ve ila, yom pale izam Abram muul maau. Izam paghu, nene Abaram. \f + \fr 17:4-5 \ft Pisis Abram pughu, nene vene: ‘Tamaan to iza tiina.’ Ve pisis ‘Abaram’ pughu, nene vene: ‘Ŋgeu to tamtoghon ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ tivot ila toni.’ \f*\rq Ro 4:17 \rq* \m \v 6 You pale nagham papaghu tiom timasa tinim naol, ve tinim ndug ndug pughudi. Ve pida pale tinim kinik. \v 7 Saveeŋ to aazne nambua toman ghom, muri pale napariaaŋa muul toman ndinatum, nditimbum, ve iseeŋga itaghoni taghoni gha ila. Tovenen saveeŋ mbuaaŋ tonene pale ineep ariaŋa tovene le alok. Saveeŋ tovene: You pale nanim Maaron tiom, ve Maaron to papaghu tiom to muri pale tivot. \m \v 8 Ve taan isob to Kanaan to aazne uneep unum loom pani, you pale nagham pa yom ve papaghu tiom to muri pale tivot. Taan tonene pale inim lemim, leso aneep pani itaghoni taghoni gha ila. Ve you pale nanim Maaron to papaghu tiom.” \rq Mbaŋ 7:5 \rq* \s1 Maaron ighur ŋgar to zirooŋ tamtoghon inim ghilalooŋ pa saveeŋ mbuaaŋ toni \p \v 9-10 Maaron isaav muul pa Abaram ighaze: “Yom toman papaghu tiom irau matamim iŋgal saveeŋ mbuaaŋ tiou tonene ve ataghoni irau sawa isob. Ghilalooŋ to saveeŋ mbuaaŋ tonene, nene vene: Yom toman papaghu tiom nditamoot tisob to muri pale tivot, pale azir gham. \rq Mbaŋ 7:8; Ro 4:11 \rq* \m \v 11-13 Tovenen yam irau azir nditamoot tiam. Leso inim ghilalooŋ pa saveeŋ mbuaaŋ toit. Saveeŋ tonene pale ineep tovene le alok. Tovenen aazne, ve itaghoni taghoni gha ila, ighaze ndinatumim nditamoot tizi le mboŋidi inim liim ve tol, ghoro azir di. Ve mbesooŋa tiam to nditinandi tipoop di izi ruum tiam, toman mbesooŋa tiam pida to aghol di izi ndug ite ve agham di tinim, yes paam, azir di. Tovenen ghilalooŋ to saveeŋ mbuaaŋ tiou pale ineep ilat tiam itaghoni taghoni gha ila. \v 14 Ighaze tamoot eta, lolo pa tiziri maau, ye irau ineep toman gham muul maau. Azuruni ila ineep saguan payam. Pasa, ye izoor saveeŋ mbuaaŋ tiou tonene.” \s1 Maaron isaav ighaze Sarai pale ipoop \p \v 15 Ghoro Maaron isaav muul pa Abaram ighaze: “Yom irau uwaat azuwam iza Sarai muul maau. Aazne ve ila, uwaat iza Sara. \f + \fr 17:15 \ft Pisis Sara pughu, nene vene: ‘Garawaat tidi.’ \f* \m \v 16 Pasa, poia tiou pale ipaloti, leso ipoop lem natum tamoot eta. Ve papaghu toni pale tivot tinim katindi, ve tinim ndug ndug pughudi. Ve kinik pida pale tivot ila todi.” \p \v 17 Abaram ilooŋ saveeŋ tonene, ghoro iput aghe ve ighur nagho izila taan, eemoghon iŋiŋ ve lolo ighur ighaze: “Wai, nene you nanim olman waat wa. Ighaze ŋgeu eta ndaman toni irau tamoot liim (100), pale irau yesuru azuwa tipoop? Ve Sara paam, ndaman toni irau tamoot paaŋ saaŋgul (90). Pale irau ipoop?” \rq Ro 4:19 \rq* \m \v 18 Tovenen Abaram isaav pa Maaron ighaze: “Poia. Eemoghon natug Ismael inepneep. You naghaze poia tiom iza toni ve uŋgini ineep pooi.” \p \v 19 Eemoghon Maaron ipamuul aliŋa ighaze: “Maau. Azuwam Sara tau pale ipoop lem natum tamoot. Natum tonowen, uwaat iza Isak. \f + \fr 17:19 \ft Pisis Isak pughu, tovene: ‘Iŋiŋ.’ \f* \m You pale napariaaŋ saveeŋ mbuaaŋ tiou toman ye tau ve papaghu toni to muri pale tivot, ve iseeŋga itaghoni taghoni gha ila. \v 20 Eemoghon yom ughason ghou ughaze matag pa Ismael, tovenen you pale nagham tovene. Poia tiou pale iza toni, ve nagham papaghu toni tivot tinim naol, ve izadi tintina. Daba saaŋgul ve ru pale tivot ila toni. \v 21 Sawa tonene ighaze ivot muul pa ndaman muri, ghoro Sara ipoop Isak. Ve natum tonanan to pale napariaaŋ saveeŋ mbuaaŋ tiou ila toni ve papaghu toni paam.” \v 22 Maaron isavsaav toman Abaram le isob, ghoro ipuli ve ila. \p \v 23 Ndag ee moghon tonenen, Abaram imundig ve izir yes nditamoot toni tisob itaghon Maaron aliŋa. Izir natu Ismael, ve yes mbesooŋa toni tisob paam. Yes to nditinandi tipoop di ila ruum toni, toman yes to ye ighol di tinim ne paam. \v 24-27 Tovenen Abaram ndaman toni irau 99, ve natu Ismael ndaman toni irau saaŋgul ve tol (13), ghoro tizir yesuru. Ve sawa tonenen, tizir mbesooŋa toni tisob paam. Yes to nditinandi tipoop di ila Abaram ruum toni, toman yes to ye ighol di tinim ne paam. \c 18 \s1 Yoova ivot to Abaram, ve isaav muul ighaze Sara pale ipoop Isak \p \v 1 Muri ghoro, Yoova ila ivot to Abaram igharau ai tintina to ndug Mamre. Sawa tonenen, ndag iza inim bobodaaŋ, ve ndag ighaaz le ndug ituntun kat. Tovenen Abaram mbole izi mbeez toni avo ve inepneep. \v 2 Abaram mata ila, le ighita ndiran tol tiyondyood. Tovenen rikia moghon ila todi, ve iput aghe, ve nagho izila taan. \v 3 Ghoro isaav pa todi eez ighaze: “Tiina tiou, you mbesooŋa tiom. Ighaze lolom payou, ghoro usalib payou malep. \rq Hib 13:2 \rq* \m \v 4-5 Anim aneep toman ghou ve atemim izi ris, ghoro ala. Anim tala ai tonowen, ve mbolemim izi ila ai yavyaava, ve mbesooŋa tiou tigham ya rita inim pa amen aghemim pani, ve tigham amim aniiŋ rita. Leso ipalot gham, ve alaagh muul. Pasa, anim avot to mbesooŋa tiam wa.” \p Yes tipamuul aliŋa tighaze: “Poia. Pale nitaghon aliŋam.” \p \v 6 Tovenen Abaram ilaagh rikia moghon ilooŋ ila mbeez toni lolo, ve ipasul Sara ighaze: “Ugham palawa poia, ve nimam rikia pa gharatooŋ mberet irau yes tol.” \v 7 Ghoro Abaram ilaan ila pa ndug to makau toni tineep pani, ve igham makau natu eez to tubu kat, ve ighuri ila to mbesooŋa toni eez. Mbesooŋa tonowen irabi, ve rikia moghon igharaata ve imozi. \v 8 Le isob, ghoro Abaram igham makau minda tonowen, toman tuz to makau, ve tuz pida to tigharaata inim sis ne, ila pa ndiran tol tonowen, ve tighan. Abaram iyondyood toman di ila ai samba, ve yes tighanghan. \p \v 9 Tighan le isob, ghoro tighason Abaram tighaze: “Azuwam Sara ineep sine?” \p Abaram ipamuul aliŋadi ighaze: “Ye inepneep mbeez lolo we.” \p \v 10 Todi eez isaav pani ighaze: “Onoon kat, you nasaav payom. Sawa tonene ighaze ivot muul pa ndaman muri, you pale namuul nanim. Ve sawa to navot sone, azuwam Sara pale ipoop lem natum tamoot.” \p Ye isavsaav, ve Sara iyondyood ŋgeu tonowen muri ila mbeez avo, ve ighurghur taliŋa pa saveeŋ todi. \v 11 Abaram yesuru Sara tinim ndolman watwaat, ve Sara sawa toni to popaaŋ isob wa. \v 12 Tovenen Sara ilooŋ tighaze ye pale ipoop, ve iŋiŋ ve isaav ila lolo ighaze: “Wai, yeru azuwag ninim ndolman watwaat ve tapirimai isob wa. Pale lolomai pa nilup ghei pa ghenooŋ muul vena?” \p \v 13 Tovenen Yoova ighason Abaram ighaze: “Pughu vena to Sara iŋiŋ, ve isaav ighaze ye inim liva waat wa, ve irau popaaŋ maau? \v 14 You Yoova. Mbeb eta irau ila murig maau. Tovenen sawa tonene ighaze ivot muul pa ndaman muri, you pale namuul nanim. Ve sawa to navot sone, azuwam Sara pale ipoop lem natum tamoot.” \v 15 Sara ilooŋ Yoova aliŋa, ve imatughez. Tovenen ipesamun tau ighaze: “Wai, you naŋiŋ maau!” Eemoghon Yoova isaav pani ighaze: “Maau. Yom uŋiŋ.” \s1 Abaram ighason Maaron ariaŋa ighaze ireu ndug Sodom malep \p \v 16 Ghoro ndiran tol tonenen tighaze tipamundigin laghooŋ muul. Tovenen Abaram paam ilaagh toman di ila ighaze ighur di. Tilaagh tila ris, ghoro tiyoon ve matadi izila pa ndug Sodom. \v 17 Yoova isaav pa tau ighaze: “Mbeb to naghaze naghami, pale naŋgooza pa Abaram, ma navotia pani? Maau. Pale navotia pani. \v 18 Pasa muri, papaghu toni pale timasa tinim naol ve izadi tintina. Ve ye pale inim ataam pa poia tiou iza to ndug tisob to taan. \v 19 You taug nasia inim leg wa. Leso navotia ŋgar tiou ila toni, ve ana isakia ila to papaghu toni toman tamtoghon toni pida. Leso yes paam titaghon ataam tiou ve tigham ŋgar poia ve ŋgar deŋia, ve saveeŋ to nambua toman Abaram ne anoŋa ivot.” \p \v 20-21 Ghoro Yoova isaav pa Abaram ighaze: “Tamtoghon to Sodom ve Gomora tinoknok ghamuuŋ ŋgar samsamia kat. Ve sosor todi varu toman taŋiiz tiina to yes to Sodom ve Gomora tighamgham samin di ne, iza inim nalooŋa wa. Tovenen you naghaze nazila ve naghita di. Leso nawatag kat: Varudi ve taŋiiz tiina to iza inim ve naloŋlooŋa, nene onoon, ma maau?” \p \v 22 Tovenen Yoova ndita ru tilaagh malmalidi tizila pa ndug Sodom. Ve Yoova izi iyoon ris toman Abaram. \v 23 Abaram ila igharaui, ve ighasoni ighaze: “Saveeŋ tiom poia. Eemoghon vena? Pale uwaghamun ndiran deŋiadi toman ndiran samsamiadi? \v 24 Ighaze ndiran deŋiadi tamoot ru saaŋgul (50) tineep izi ndug tonowen, pale uwaghamun ndug? Maau. Yom irau lolom samin di ve upul di tineep. Pasa, ndiran deŋiadi tonowen ndamodi pa ndug. \v 25 Maaron, yom moghon to gabizooŋ tau to tamtoghon tisob to taan. Yom irau uŋgabiiz di itaghon ŋgar deŋia. Ughita. Ighaze ndiran deŋiadi tamoot ru saaŋgul (50) tineep izi ndug tonowen ve uwaghamun ndug, nene pale urab tamtoghon deŋiadi toman yes samsamiadi. Ighaze ugham tovene, pale deŋia wa? Yom irau ughur atia raraate pa ndiran deŋiadi ve samsamiadi maau.” \p \v 26 Maaron ipamuul Abaram aliŋa tovene: “Ighaze you naghita ndiran deŋiadi irau tamoot ru saaŋgul (50) tineep izi ndug Sodom, yes pale ndamodi pa ndug tonowen, ve irau nawaghamun di maau.” \p \v 27 Ghoro Abaram isaav muul ighaze: “O Tiina tiou, you avab ve ghavuur sorok to taan. Irau nasaav tovene maau. Eemoghon nasaav wa. Tauto pale naseeŋ saveeŋ tiou muul. \v 28 Ighaze ndiran deŋiadi irau tamoot ru avua liim (45) moghon tineep izi ndug Sodom, pale vena? Pale uwaghamun ndug dodoli tonowen? Pasa, nene ndiran liim moghon to maau.” \p Maaron ipamuul aliŋa ighaze: “Venen maau. Ighaze naghita ndiran deŋiadi tamoot ru avua liim (45), nene irau nawaghamun ndug tonowen maau.” \p \v 29 Abaram iseeŋ ghasoniiŋ toni muul ighaze: “Ve ighaze ndiran deŋiadi tamoot ru moghon tineep, pale vena?” \p Maaron ipamuul aliŋa tovene: “Ighaze naghita ndiran deŋiadi tamoot ru tineep, nene irau nawaghamun ndug maau.” \p \v 30 Tovenen Abaram isaav muul ighaze: “O Tiina tiou, atem yabyab payou malep. You naghaze naghason ghom muul. Ighaze ughita ndiran deŋiadi tamoot ee saaŋgul (30) moghon tineep tonowe, pale vena?” \p Maaron ipamuul aliŋa ighaze: “Nene pale maau paam.” \p \v 31 Tovenen Abaram isaav muul ighaze: “Tiina tiou, you nawatag: Nakaria ghasoniiŋ ghom wa. Eemoghon ighaze yom ughita ndiran deŋiadi tamoot ee (20) moghon tineep, pale vena?” \p Maaron isaav pani ighaze: “Nene paam maau.” \p \v 32 Ghoro Abaram isaav muul ighaze: “O Tiina tiou, atem yabyab payou malep. Naghason ghom pa ee moghon tonene, ve isob. Ighaze ughita ndiran deŋiadi saaŋgul moghon tineep, pale vena?” \p Maaron ipamuul aliŋa tovene: “Ighaze tamtoghon deŋiadi saaŋgul tineep ndug tonowen, nene pale ndamodi pa ndug, ve irau nawaghamuni maau.” \v 33 Yesuru tisavsaav le isob, ghoro Yoova ipuli ve ila, ve Abaram imuul ila pa ndug to ineep pani. \c 19 \s1 Ŋgar samia to yes Sodoma \p \v 1 Aŋela ru tonenen tilaagh tila le rabrab izi. Ghoro tila tivot izi ndug Sodom. Sawa tonenen, Lot inepneep ila lupuuŋ ina to ineep ataam avo to ndug Sodom. Mata ila le ighita ndiran ru tonenen tinim. Tovenen imundig ve iŋarua di ila, ve iput aghe, ighur nagho izila taan, \v 2 ve isaav padi ighaze: “Ndolman tiou, you mbesooŋa tiam. Yamru anim tala pa ruum, ve agharaat taumim ve atemim izi. Itiŋa taneep pale mboŋmaagh, ghoro alaagh muul.” \p Yesuru tipamuul aliŋa tighaze: “Maau. Mboŋ aazne, yeru pale nineep sorok izi to lupuuŋ ina ne.” \v 3 Eemoghon Lot isaav ariaŋa padi ighaze tineep sorok izi pumuri malep. Tovenen yesuru tilooŋ aliŋa, ve titaghoni tilooŋ tila ruum toni, leso Lot iŋgin di tonowe. Ghoro tigharaat mberet to le yis maau, toman aniiŋ popoia pida, ve tigham pa yesuru ve tighan. \p \v 4 Yesuru tighan le isob, ve tighaze tigheen. Mala maau ve yes nditamoot papaghudi toman ndolman to Sodom, tisob tila tiluvut ruum to Lot, \v 5 ve tipoi izala pani tighaze: “Ndiran ru to rabrab tilat tiom, tineep sine? Usaav padi tivot tinim pumuri, leso nimogheer padi.” \p \v 6-7 Tovenen Lot ivot ila, ve ipoon ataam, ve isaav padi ighaze: “O ndiran tiou, lolog pa agham ŋgar samia tovene malep. \v 8 Aghita. Ndinatug liva ru tinepneep. Tamoot eta igheen toman di sone. You pale nagham di tivot tilat tiam. Ve sa ŋgar to aghaze agham padi, ghoro aghami. Eemoghon agham mbeb eta pa ndiran ru to tinim tineep toman ghou ila ruum tiou ne malep. Pasa, yesuru loomba. Tovenen you irau naŋgin poian di le naghur di timuul tila.” \p \v 9 Yes tilooŋ saveeŋ tonene, ve tisaav tighaze: “Ŋgeu tonene ndug tau? Ye loom moghon. Ve aazne, ighaze inim tiina ve iŋgabiiz ghiit?” Ghoro tisaav pani tighaze: “Ughau ula pa dige! Yei nighaze nigham ŋgar samia pa ndiran ru tonanan. Ve yom pale niwaghamun ghom kat!” Ghoro tisipiir Lot ila dige, ve tighaze tirab balagin ataam. \p \v 10 Eemoghon ndiran ru to tineep ila ruum lolo, tikaak ataam, ve tikis Lot nima, ve tiweua ilooŋ ila pa ruum lolo muul, ve tipoon ataam. \v 11 Ghoro tigham yes to tineep pumuri we matadi ipis. Tovenen tiwandabndab pa kalooŋ ataam. Tikaal tikaal le maau. \s1 Aŋela tipaghau Lot pa pataŋani \p \v 12 Ghoro ndiran ru tonenen tisaav pa Lot tighaze: “Vena, lem nditam pida to tineep izi ndug tonene? Ugham ndinatum liva, ndirawam, ve tamtoghon tiom tisob to tineep izi ndug tonene, ve yamŋa amundig to aazne, ve aghau! \v 13 Pasa, ndug tonene varu samia kat, toman taŋiiz tiina to yes to ndug tonene tighamgham samin di, nene izala to Yoova ve ilooŋa wa. Tauto ate yabyab kat padi, ve imbaaŋ ghei ninim pa nireu ndug tonene ilale.” \p \v 14 Tovenen Lot ila to ndirawa ru to tighaze tivai ndinatu liva, ve isaav padi ighaze: “Ai, rikia amundig ve apul ndug tonene! Pasa, Yoova ighaze ireua ilale!” Eemoghon yesuru tighur ila Lot aliŋa maau. Tighaze pa ye igham saveeŋ mogheraaŋ padi moghon. \p \v 15 Ndugizau ve aŋela ru tonenen tipasul Lot tighaze: “Umundig rikia, ve ugham azuwam toman ndinatum liva ru, ve apul ndug tonene, ve aghau ala! Pa vene, alalemim toman di. Pasa, paam Yoova ireu ndug tonene pa sosor todi.” \p \v 16 Eemoghon Lot izuar pa mundigiiŋ. Tovenen ndiran ru tonenen tikis Lot yesuru azuwa ve ndinatu liva ru nimadi, ve tiweu di tivot tila saguan pa ndug. Pasa, Yoova lolo isamin Lot ve ighaze iuuli. \rq 2Pe 2:7-8 \rq* \m \v 17 Aŋela ru tonenen, todi eez ipasul di ighaze: “Aŋguaaz taumim ve aghau rikia ala! Matamim imulmuul malep. Apul taan raapa tonene, ve aghau azala pa lolooz. Ala aneep izi ataam luvuŋa malep. Malmalimim ala! Pa vene, Yoova ipasob gham toman tamtoghon to ndug tonene.” \p \v 18 Eemoghon Lot isaav pani ighaze: “Wais Tiina tiou, you naraua maau. \v 19 Onoon, yom lolom ineep tuŋia inim tiou ve lolom isamin ghou, tauto ugham mulin ghou ve naneep pooi. Eemoghon lolooz tonowen ineep mala kat. Irau nazala rikia maau. Tovenen ighaze nazuar pa laghooŋ, ve ureu ndug, pataŋani tonowen pale igham ghou namaat paam. \v 20 Ughita ndug tonowen. Ineep tataŋgan. Irau rikia moghon ve nala navot. Nowe ndug tiina maau, kainaŋen moghon. Ighaze uyok payou ve nala tonowe, pale naneep pooi.” \p \v 21 Aŋela ipamuul aliŋa ighaze: “Poia. You nayok pa aliŋam. Ndug kainaŋen tonowen, irau nareua maau. \v 22 Eemoghon yam alaagh rikia! Pasa, you irau nagham mbeb eta ivot sone, le ala avot ndug tonowen.” Ndug kainaŋen tonowen, iza Zoar. \f + \fr 19:22 \ft Zoar pughu tovene: ‘kainaŋen,’ o ‘ndug to le iza maau.’ \f* \s1 Maaron ireu Sodom ve Gomora \p \v 23 Sawa to Lot ila ivot ndug Zoar, ndag iza inim wa. \v 24 Ghoro Yoova igham yab toman yaam salfa tuntunu to vuzi samia kat titaptap tizi, le ireu Sodom ve Gomora. \v 25 Ye iwaghamun ndug tintina ru tonenen, toman taan raapa to tineep ila, ve tamtoghon tisob to tineep ila taan suruvu tonowen, toman mbeb tisob to titub tiza tonowe, le tisami kat. \rq Mt 11:23-24; 2Pe 2:6; Jud 7 \rq* \m \v 26 Sawa to tighau, Lot azuwa ilaagh muri ve indaleel imuul ila, le rikia moghon itoora inim te (o sol) patua mala eez to iyoon inimale yaam. \rq Lu 17:32 \rq* \p \v 27-28 Mboŋmaagh tonenen, Abaram imundig ve izala ndug mbuŋa to noor yesuru Yoova tineep pani ve tisavsaav. Ye mata izila pa Sodom ve Gomora toman taan raapa to ineep sila we, le ighita yab mbuasa iza le ikau taan suruvu tonowen inimale yab tiina ighan ndug. \p \v 29 Tovenen sawa to Maaron ireu ndug tisob to tineep sila ila taan raapa tonowen, ye mata iŋgal Abaram, tauto igham mulin Lot pa pataŋani tonowen. \s1 Yes Moapa ve Amona pughudi \p \v 30 Lot lolo pa ineep mala izi ndug Zoar maau. Pasa, imatughez. Tovenen igham ndinatu liva ru, ve tighau tizala pa lolooz, ve tineep ila yaam saambu eez lolo tonowe inim inadi to nepooŋ. \p \v 31 Tinepneep le sawa eez, liva olman isaav pa taziliva ighaze: “Ughita. Tamaan ighaze inim olman waat tonene. Ve tamoot eta ineep izi taan suruvu tonene pa ivai ghiit ne maau. \v 32 Tovenen ulooŋ. Ituru irau tapaghun tamaan pa vaen le ŋgar toni iwaghamgham, ghoro tala toni ve itiŋa tagheen. Tagham tovene, ghoro tagham papaghu toit tivot ila toni, ve siŋ toit iseeŋga itaghoni taghoni gha ila.” \p \v 33 Tovenen mboŋ tonenen, yesuru tipaghun tamandi pa ya vaen le ŋgar toni iwaghamgham. Ghoro liva olman ila ve yesuru tama tineep. Ŋgar to ye ighami, tama iwatagi maau. \p \v 34 Ndugizau muul, liva olman isaav pa taziliva ighaze: “Noor mboŋ, yeru tamaan nigheen wa. Tovenen mboŋ aazne, ituru pale tapaghuni pa vaen muul, ve anam ula ve yamru agheen. Leso tagham papaghu toit tivot ila toni, ve siŋ toit iseeŋga itaghoni taghoni gha ila.” \p \v 35 Tovenen mboŋ tonenen, yesuru tipaghun tamandi pa vaen muul, ghoro liva muria ana ila ve yesuru tama tigheen. Ye paam, ŋgar to ighami, tama iwatagi maau. \p \v 36 Ataam tonene, to Lot ndinatu liva ru apodi ila to tamandi. \v 37 Liva olman apo ve ipoop tamoot, ve iwaat iza Moap. Ye to inim yes Moapa pughudi. \v 38 Liva muria ipoop tamoot paam, ve iwaat iza Ben-Ami. Ye to inim yes Amona pughudi. \c 20 \s1 Abaram ve Abimelek \r (Mbnp 12:10-20, 26:1-11) \p \v 1 Abaram ipul ndug Mamre, ve ilaagh ila pa taan Negev, ve ighur ina to nepooŋ izi bodbodaaŋ pa ndug Kades ve ndug Sur. Ineep mala ris tonowe, ghoro imundig muul ve ila ineep inim loom izi ndug Gerar. \p \v 2 Sawa to Abaram inepneep izi ndug Gerar, isavsaav padi pa azuwa ighaze: “Sara, nene you livug.” Tovenen Abimelek to kinik to ndug Gerar, imbaaŋ mbesooŋa toni pida tila, ve tigham Sara ila ruum toni. \v 3 Eemoghon mboŋ eez, Maaron ivot toni ila vibiiŋ, ve isaav pani ighaze: “Abimelek, ulooŋ. Paam umaat! Pasa, liva to ughami, ye liva vaivaiŋ.” \p \v 4-5 Eemoghon Abimelek ila igharau Sara sone. Tovenen ipamuul aliŋa ighaze: “Wai Maaron, pale urab ndiran to ledi sosor maau ne? Abaram tau isaav payou ighaze liva tonene, ye livu. Ve Sara paam isaav ighaze ye livu Abaram. Tovenen nimag igham sosor eta maau. You nagham mbeb tonene toman ŋgar deŋia moghon. Pasa, you nawatag di maau.” \p \v 6 Maaron isaav pani muul ighaze: “You nawatag: Yom ugham mbeb tonene toman ŋgar deŋia moghon. Pughu tonene, to napul ghom ula ugharau Sara maau, ve napoon ghom pa ghamuuŋ sosor ila matag. \v 7 Aazne, rikia moghon ve ughur Sara imuul ila to azuwa Abaram. Pasa, ŋgeu tonowen, ye propet eez. Ye pale ighur ghom ila suŋuuŋ toni, leso umaat sob. Eemoghon ighaze yom ughur Sara imuul ila to azuwa maau, nene pale yom toman tamtoghon tiom asob amatmaat.” \p \v 8 Mboŋmaagh kat, Abimelek imundig ve ipoi mbesooŋa toni tisob tinim tilup di, ve ipaes padi pa saveeŋ isob to Maaron isavia pani. Yes tilooŋ saveeŋ toni, le matughezaaŋ tiina igham di. \v 9-10 Ghoro Abimelek ipoi Abaram inim, ve iyaana ighaze: “Pughu vena to ugham ŋgar tonene payei? Rismoghon tone nagham sosor tiina kat. You nagham sa sosor payom, to ugham ghou toman tamtoghon tiou nisosor tiina ila Maaron mata? Ŋgar to ugham payou, nene deŋia maau.” \p \v 11 Abaram ipamuul aliŋa ighaze: “Sawa to you nanim ndug tiom sone, matag iŋgal naghaze: ‘Ndiran to ndug tonowen tiwatag Maaron maau, ve timatughez pani maau. Pale tirab ghou namaat, ve tigham azuwag.’ \v 12 Saveeŋ to nasavia payom naghaze Sara, ye livug, nene onoon. Pasa, yeru tamamai ee moghon. Ve nditinamai, ghoro ite ite. Tauto you irau naghami inim azuwag. \v 13 Muuŋ, sawa to nanepneep toman tamaŋ sone, Maaron isaav payou ighaze napul ndug to tamaŋ, ve nala nalaghlaagh pa taan suruvu ite. Sawa tonenen, you nasaav pa Sara tovene: Ighaze lolom ineep tiou kat ve ughaze ugham poian ghou, ghoro ndug sine to ituru tala pani, ve ighaze tighason ghom payou, yom usaav padi ughaze: ‘Abaram, nene you livug.’” \p \v 14 Abaram isavsaav le isob, ghoro Abimelek igham le sipsip, mekmek, ve makau, toman mbesooŋa pida, ve ighur Sara imuul ila to Abram. \v 15 Ve isaav pa Abaram ighaze: “Ughita. Taan tonene, you tiou. Ndug dige sine to yom ughita poia, ghoro uneep pani. Saveeŋa maau.” \v 16 Ve Abimelek isaav pa Sara ighaze: “Ughita. You nagham livum le yaam silva irau ndiŋndiŋ eez (1000). Leso napaghazoŋan izam ila yes to yamŋa alaghlaagh ne matadi, ve tiwatag tighaze yom lem sosor eta maau.” \p \v 17-18 Ghoro Abaram isuŋ pa Maaron, ve Maaron igharaat Abimelek yesuru azuwa toman ndiliva to mbesooŋa toni. Leso tinidi popoia ve tipoop muul. Pasa, sawa to Abimelek igham Abaram azuwa Sara ila ruum toni ve inim, ndiliva tisob to tineep ila Abimelek ruum toni, Yoova ipoon di pa popaaŋ. \c 21 \s1 Sara ipoop Isak \p \v 1-2 Yoova mata iŋgal Sara, ve iuuli itaghon saveeŋ mbuaaŋ toni. Tauto Sara apo, ve indeeŋ sawa to Maaron ighuri pani pa popaaŋ, ye ipoop olman Abaram le natu tamoot eez. \v 3 Abaram iwaat natu to Sara ipoopa, iza Isak. \v 4 Natu tonowen mboŋi inim liim ve tol, ghoro Abaram iziri itaghon Maaron aliŋa. \rq Mbnp 17:12; Hib 11:11 \rq* \m \v 5 Sawa to Sara ipoop Isak, Abaram ndaman toni irau tamoot liim (100). \p \v 6 Sara lolo poia kat, ve isaav ighaze: “Maaron igham ghou lolog poia ve naŋiŋ. Ve tamtoghon tisob to tilooŋ varug, nene pale yeiŋa niŋiŋ ve tinimai iza.” \f + \fr 21:6 \ft Pisis Isak, pughu tovene: ‘iŋiŋ.’ \f* \m \v 7 Ve Sara isaav muul ighaze: “Muuŋ, sei irau isaav pa Abaram ighaze: ‘Azuwam Sara pale ipoop ve ipaghun tau natu?’ Maau. Eemoghon aazne, Abaram inim olman waat wa, ve you napoop le natu tamoot eez.” \s1 Tizurun Agar yesuru natu Ismael tighau \p \v 8 Tinepneep le sawa to natudi Isak ipul tuz, ghoro Abaram igham ghanghaniiŋ tiina pani. \v 9 Sawa tonenen, Agar to Isip tidi ne natu Ismael igham ŋalalaŋ ve iŋiŋiŋ pa Sara natu Isak. Sara ighita mbeb tonenen, le irau lolo maau. \v 10 Tovenen isaav pa Abaram ighaze: “Uzurun liva mbesooŋa tonowen yesuru natu tighau tila saguan! Liva mbesooŋa tonowen natu irau ineep toman natug Isak, ve tiyoon pa mbeb tiom ne maau.” \rq Ga 4:30 \rq* \p \v 11 Eemoghon Ismael, ye Abaram natu paam. Tovenen Abaram ilooŋ saveeŋ tonene, le lolo ipataŋan kat. \v 12 Eemoghon Maaron isaav pani ighaze: “Lolom ipataŋan pa liva mbesooŋa yesuru natu malep. Utaghon Sara ŋgar toni. Pasa, papaghu tiom kat pale tivot ila to natum Isak moghon. \rq Ro 9:7; Hib 11:18 \rq* \m \v 13 Eemoghon papaghu to liva mbesooŋa natu paam, you pale nagham di timasa tinim ival. Pasa, ye paghu tiom paam.” \p \v 14 Tovenen ndugizau, mboŋmaagh kat, ve Abaram imundig ve igham Agar a ya apatu eez ve mberet inim taman, ve iiti izala avara, ve ighur yesuru natu Ismael tila. Yesuru tila ve tiwalaghlaagh izi ndug balim to Ber-Seba. \v 15-16 Sawa to ya todi isob, Agar ipul natu Ismael izi ai kainaŋen eez pughu, ve ilaagh ila saguan ris pani. Ghoro mbole izi, ve itaŋ aliŋa tiina. Pasa, lolo pa ighita natu imaat maau. \p \v 17 Maaron ilooŋ Agar natu itaŋtaŋ, tovenen aŋela to Maaron ineep sambam, ve ipoi izila pa Agar ighaze: “Agar, vena? Umatughez malep. Natum to inepneep ve itaŋtaŋ we, Maaron ilooŋ taŋiiz toni wa. \v 18 Umundig ula, ve uiti iza ve uŋgin poiani. Pasa, you pale nagham papaghu toni tivot tinim naol ve izadi tintina.” \p \v 19 Ghoro Maaron igham Agar mata pakia, ve mata ila le ighita ya taiŋ eez. Tovenen igham ya apatu todi, ve ila itibi le ivon, ghoro imuul ila ve ipaghun natu. \p \v 20 Maaron ineep toman Ismael, ve itub le inim olman. Ismael inepneep izi ndug balim, ve nima mamaan pa vaneguuŋ mbeb pa pane. \v 21 Ismael inepneep izi ndug balim Paran, ve tiina igham Isip tidi eez pani ve ivaii. \s1 Abaram yesuru Abimelek timbua saveeŋ \p \v 22 Sawa tonenen, kinik Abimelek yesuru ŋgeu ite to iŋgin yes ndaaba toni ne iza Pikol, tila to Abaram, ve Abimelek isaav pani ighaze: “You naghilaal naghaze Maaron ineep toman ghom pa mbeb tisob to yom ugham di. \v 23 Tovenen aazne, you naghaze yom umbua saveeŋ ariaŋa toman ghou ila Maaron mata tovene: Yom irau ugham kaarom eta pa you, ma ndinatug, ma papaghu tiou to muri pale tivot ne maau. Yom pale ugham poian ghou toman tamtoghon to taan to uneep unum loom pani ne paam. Pasa, you nagham poian ghom, ve lupuuŋ toit ee moghon.” \p \v 24 Abaram ipamuul Abimelek aliŋa ighaze: “Poia. You nambua saveeŋ ariaŋa ila Maaron mata inimale yom usaav.” \p \v 25 Eemoghon Abaram le saveeŋ toman Abimelek paam. Pasa, ya taiŋ eez to mbesooŋa toni titaii, mbesooŋa to Abimelek tighami inim ledi, ve tipoon mbesooŋa to Abaram pani. \v 26 Abaram ipaesia pataŋani tonowen pa Abimelek, ve ye ipamuul aliŋa ighaze: “Wai, saveeŋ tonene, aazne moghon ve nalooŋa. Pughu vena to upaesia saveeŋ tonene payou rikia maau? Ŋgeu to igham ŋgar tonene, you nawatagi maau.” \p \v 27 Ghoro Abaram igham sipsip toman makau pida pa Abimelek, ve yesuru timbua saveeŋ ariaŋa pa tilup di tinim ee moghon. \v 28 Ve Abaram ighur sipsip paŋgaar papaghu liim ve ru paam tila saguan. \v 29 Tovenen Abimelek ighasoni ighaze: “Pughu vena to ughur sipsip tonowen tila saguan?” \p \v 30 Abaram ipamuul aliŋa ighaze: “You naghaze yom ugham sipsip tonowen tinim lem. Leso ipatooŋ ghom ighaze yom uyok ughaze you natai ya tonowen.” \v 31-32 Tauto tiwaat ndug tonowen iza Ber-Seba. \f + \fr 21:31-32 \ft Saveeŋ Ber-Seba, pughu tovene: ‘ya to saveeŋ mbuaaŋ,’ ma ‘ya liim ve ru.’ \f* \m Pasa, yesuru tineep tonowe, ve timbua saveeŋ ariaŋa pa tilup di tinim ee moghon. Yesuru timbua saveeŋ izi Ber-Seba le isob, ghoro Abimelek yesuru Pikol timuul tila pa ndug todi to ineep ila taan suruvu to Pilistia. \p \v 33 Abaram iŋgun ai tamarisk eez izi Ber-Seba, ve ai tonowen inim ina to suŋuuŋ. Ye ineep tonowe, ve isuŋ pa Yoova, ye Maaron to ineep irau sawa isob. \v 34 Abaram ineep mala inim loom izi taan to yes Pilistia. \c 22 \s1 Maaron itoov Abaram \p \v 1 Muri ghoro, Maaron itoov Abaram. Sawa eez, ye ipoii ighaze: “Abaram!” \p Abaram iyok pa aliŋa ve isaav ighaze: “Taug nene.” \p \v 2 Maaron isaav pani ighaze: “Natum ee moghon Isak to lolom pani kat, you naghaze ughami, ve yamru ala pa taan suruvu to Moria. Ala avot tonowe, ghoro azala pa lolooz eez to you pale napatooŋa payom. Ghoro urabi imaat, ve ughuri izala yab ve ighan suvuni inim watooŋrau payou.” \p \v 3 Tovenen mboŋ le ndugizau, mboŋmaagh kat, ve Abaram imundig, ve igharaat esele toni pa laghooŋ, ve ipaal ai pa watooŋrau. Ghoro iturwa di, ve indae di tizala esele pogho. Ghoro igham natu Isak toman mbesooŋa toni ru, ve yesŋa timundig tila pa ndug to Maaron isavia pani. \v 4 Tilaagh irau ndag ru, ve ite inim tol pani, ghoro Abaram mata ila, le ighita ndug to tighaze tila pani, igharau ris. \v 5 Tovenen isaav pa mbesooŋa toni ru tonowen ighaze: “Yamru aneep sualen toman esele. Yeru natug pale nizala ndug tonowen ve nisuŋ le isob, ghoro nimuul nizi ninim.” \p \v 6 Ghoro Abaram igham ai to tavanuuŋ yab pa watooŋrau, ve indaea izala natu Isak avara ve imbaada. Ve ye igham yab toman buza ve yesuru tinau tizala. \v 7 Tilaghlaagh tila, ve Isak isaav pa tama Abaram ighaze: “Wai tamaŋ!” \p Abaram ipamuul aliŋa ighaze: “Natug, vena?” \p Ghoro Isak ighasoni ighaze: “Iit tagham yab ve ai. Eemoghon sipsip sine to pale tagham watooŋrau pani?” \p \v 8 Abaram ipamuul aliŋa ighaze: “Natug, Maaron tau pale iuul ghiit ve igham leed sipsip eta pa watooŋrau.” Abaram isaav tovene, ve yesuru tila. \f + \fr 22:8 \ft Ŋgar to Abaram ighaze igham pa natu Isak, ipatooŋ ghiit pa ŋgar to muri ivot pa Yesu. Pasa, Yesu paam, ye Maaron Natu ee moghon to Tama Maaron lolo pani kat. Ve imaat inim watooŋrau, leso ireu sosor toit. \f*\rq Yo 1:29 \rq* \p \v 9 Yesuru tilaagh tila tivot ndug to Maaron isavia pa Abaram, ve Abaram indou yaam inim artaal, ve ighur ai izala pogho. Ghoro ikau natu Isak pa waar, ve ighuri izala ai pogho. \v 10 Ghoro igham buza, ve indae nima iza ighaze iŋgal natu. \v 11 Eemoghon Mbaŋooŋa to Yoova \f + \fr 22:11 \ft Matam iŋgal. Mbaŋooŋa to Yoova igham Yoova nagho ve ivotvot to tamtoghon. Baibol pida tiwaata tighaze ‘ensel bilong Bikpela,’ ‘angel of Yahweh,’ ma ‘Angel of the LORD.’ Eemoghon saveeŋ to mbaŋooŋa tonowen, nene inimale Yoova tau isavsaav. Tovenen ŋgara pida matadi iŋgal tighaze mbaŋooŋa tonowen, nene Krisi. \f* \m ineep sambam ve imboob izila pani ighaze: “Abaram, Abaram!” \p Abaram iyok pa aliŋa ighaze: “Taug nene.” \p \v 12 Mbaŋooŋa tonowen isaav pani ighaze: “Nimam imbuul natum malep. Ugham mbeb eta pani malep! Aazne, you nawatag ghom kat: Yom umatughez pa Maaron, ve utaghon katin ŋgar toni. Pasa, natum ee moghon to lolom pani kat, yom uŋguruuta pani maau.” \rq Hib 11:17; Yems 2:21 \rq* \p \v 13 Ghoro Abaram mata ila le ighita sipsip tamoot eez to ndooŋa itoto ila ai kainaŋen eez boga. Tovenen ila ighami, ve irabolin natu pani, ve itavun yab le ighan suvuni inim watooŋrau pa Maaron. \m \v 14 Abaram iwaat ndug tonowen iza ighaze “Yoova pale iuul ghiit ve igham leed mbeb.” Tauto aazne paam, tamtoghon tisavsaav tighaze: “Yoova pale iuul ghiit ve igham leed mbeb popoia izi lolooz toni.” \p \v 15 Mbaŋooŋa to Yoova ineep sambam, ve imboob izila pa Abaram muul ighaze: \v 16 “Nene Yoova tau aliŋa to ilat. Yom ulooŋ aliŋa ve uŋguruut natum ee moghon tonanan pani maau. Tovenen ye imbua saveeŋ ariaŋa toman ghom ila ye tau iza tovene. \v 17 Ighaze: ‘You pale naghur poia tiou tiina kat iza tiom, ve nagham papaghu tiom timasa tinim naol tinimale pitum to sambam paroŋania, ve magargaar to naari. Ve papaghu tiom pale tiyoon ariaŋa pa malmal le tilib pa koiadi, ve tigham ndug todi inim ledi. \rq Mbnp 12:2; Hib 6:13-14, 11:12 \rq* \m \v 18 Pasa, yom ulooŋ aliŋag. Tovenen papaghu tiom pale tinim ataam pa poia tiou iza to ndug tisob to taan.’” \rq Mbaŋ 3:25; Ga 3:8 \rq* \p \v 19 Mbaŋooŋa to Yoova isavsaav le isob, ghoro Abaram yesuru natu Isak timuul tizila to mbesooŋa toni ru, ve yesŋa timundig ve timuul tila pa ndug Ber-Seba, ve Abaram ighur ina to nepooŋ tonowe. \s1 Pitiiŋ to Naor ndinatu \p \v 20 Muri ghoro, Abaram ilooŋ paesiiŋ tighaze tazi Naor azuwa Milka ipoop ndinatu pida wa. \v 21-23 Izadi tovene: Uz (ye aidaba), nditazi Bus, ve Kemuel to Aram tama, ve Kesed, Aso, Pildas, Yidlap, ve muria kat, nene Betuel to Rebeka tama. Yes liim ve tol tonene, to Abaram tazi Naor yesuru azuwa Milka ndinatudi. \v 24 Naor igham liva ite paam inim azuwa ite, iza Reuma. Eemoghon Reuma, ye Naor azuwa tau maau. Reuma ipoop ndinatu paaŋ: Teba, Gaam, Taas, ve Maaka. \c 23 \s1 Sara imaat \p \v 1-2 Sara inepneep le ndaman toni irau 127, ghoro sawa toni isob ve imaat izi ndug Kiriat Arba to ineep ila taan suruvu to Kanaan. (Kiriat Arba iza ite Ebron). Tovenen Abaram lolo ipataŋan pa azuwa ve itaŋ pani. \v 3 Itaŋtaŋ le isob, ghoro imundig, ipul azuwa paatu izi, ve ila isavsaav toman yes Hita. Isaav padi ighaze: \v 4 “Aghita. You leg taan eta maau. Naneep nanim loom ila yam lolomim. Vena, irau aghita leg taan suruvu eta leso inim ndug to naghur azuwag paatu ila ve igheen pani?” \rq Mbaŋ 7:16; Hib 11:9,13 \rq* \p \v 5-6 Yes Hita tipamuul aliŋa tighaze: “Olman, yom ŋgeu tiina eez to uneep toman ghei, ve nighilaal ghom nighaze Maaron ineep toman ghom. Ulooŋ, mateeŋa tiei inadi katindi. Ughita poia eta to irau lolom, ghoro ughur azuwam paatu ila. Tamtoghon tiei eta irau iŋguruuta payom maau.” \p \v 7 Abaram ilooŋ saveeŋ todi le lolo poia. Tovenen imundig ve itud padi inimale pakuruuŋ di, ve isaav ighaze: \v 8-9 “Poia. Ighaze yam ayok payou pa naghur mateeŋ tiou izi ndug tonene, ghoro ala to Zoar natu Epron, ve aghasoni pa yaam saambu to ineep izi taan toni Makpela dige. Ndug tonowen to naghaze nagholi inim leg, ve naghuri inim mateeŋa tiei inadi. Atia piiz to ye ighuri, nene pale naghol motini ila yam asob matamim.” \p \v 10 Abaram isavsaav toman yes Hita izi lupuuŋ ina to ineep ataam avo, ve Epron tau inepneep paam. Tovenen imundig iyoon ila ival tiina matadi, ve ipamuul Abaram aliŋa ighaze: \v 11 “Tiina tiou, ulooŋ. You lolog pa ughol taan tiou tonowen malep. Pale nagham payom sorok. Ve yaam saambu to ineep ila taan tonowen paam, pale nagham payom sorok ila ival tisob tonene matadi. Ula utavia mateeŋ tiom tonowe.” \p \v 12 Abaram ilooŋ saveeŋ tonene, ve itud padi muul inimale pakuruuŋ di, ve isaav pa Epron ila ival tisob matadi ighaze: \v 13 “Nene poia. Eemoghon ughur taliŋam payou. You naghaze naghol motin taan tiom tonowen. Tovenen taan atia pale ilat nimam muuŋ, ghoro nala natavia mateeŋ tiou.” \p \v 14 Epron ipamuul Abaram aliŋa ighaze: \v 15 “Tiina tiou, ulooŋ! Taan tonowen atia irau yaam silva 400 ma venen. Eemoghon tambaŋa paam. Ugholi pasa? Ituru tawatag tauud. Ula ve utavia azuwam.” \v 16 Abaram ilooŋ Epron aliŋa, ve inin le yaam silva irau 400 itaghon saveeŋ to Epron isavia ila ival tiina matadi. \p \v 17-18 Tovenen taan to Epron to ineep izi Makpela igharau ndug Mamre, toman yaam saambu ve ai tisob to tiyoon ila taan tonowen, nene Abaram ighol motin di tinim le. Ve yes Hita tisob to tineep ila lupuuŋ tonenen, tilooŋ saveeŋ mbuaaŋ to yesuru, ve tighita pa matadi. \v 19 Ghoro Abaram ila ighur azuwa Sara paatu ilooŋ ila yaam saambu to ineep ila taan Makpela igharau ndug Mamre izi taan Kanaan. (Ndug Mamre iza ite Ebron.) \v 20 Tovenen taan tonowen toman yaam saambu to ineep ila, nene yes Hita tipuli inim Abaram le, ve ye ila igharaata inim mateeŋa toni inadi. \c 24 \s1 Mbesooŋa to Abaram ila ikaal Isak le azuwa \p \v 1 Yoova ighur poia toni izaza to Abaram toman mbeb toni tisob, ve ila ila le Abaram inim olman waat. \v 2-3 Sawa eez, Abaram isaav pa mbesooŋa toni eez to olman ve imuuŋ pa ŋginiiŋ mbeb toni tisob ighaze: “Ulooŋ. You naghaze yom ughur nimam ila ŋgoig ve umbua saveeŋ ariaŋa toman ghou ila Maaron to iŋgin sambam ve taan ne iza tovene: Yes Kanaana to itiŋa tanepneep ne, yom irau ugham ndinatudi liva eta pa natug Isak maau. \v 4 Yom irau umuul ula pa ndug tiou ve siŋ tiou, ve ughita liva eta, ve ughami inim. Leso ivai natug.” \p \v 5 Mbesooŋa toni ighasoni: “Ighaze liva tonowen tini imum pa ipul ndug toni ve inim sualen, nene pale nagham vena? Pale namuul nanim nagham natum, ve naghuri ila ineep izi ndug tiom pughu tonowen?” \p \v 6 Abaram ipamuul aliŋa ighaze: “Maau kat! Yom irau ughur natug imuul ila ndug tiou pughu maau. \v 7 Pasa, Maaron Yoova to iŋgin sambam, ye igham ghou napul siŋ to tamaŋ ve ndug tiou pughu, ve imbua saveeŋ ariaŋa toman ghou ighaze ye pale igham taan tonene payou ve papaghu tiou to muri pale tivot. Ye tau pale imbaaŋ aŋela toni imuuŋ payom. Tovenen yom pale irau ugham liva eta pa natug tonowe. \v 8 Ighaze liva tonowen tini imum pa yamru anim sualen, nene saveeŋ mbuaaŋ tiom tonene irau ikis ghom maau. Eemoghon matam iŋgal: Ugham natug imuul ila ndug tiou pughu malep.” \v 9 Abaram isavsaav le isob, ghoro mbesooŋa tonenen ighur nima ila Abaram ŋgoi, ve imbua saveeŋ ariaŋa pani ighaze ye pale itaghon tiina toni aliŋa. \p \v 10 Ghoro mbesooŋa tonenen igham mbaliiŋ naol naol to tiina toni Abaram, ve ighur di tizala kamel saaŋgul poghodi, ve ipamundigin laghooŋ ve ila pa Naor ndug toni to ineep izi Mesopotamia. \p \v 11 Ilaghlaagh ila le rabrab eez, ila ivot, ve ighita ya taiŋ eez ineep igharau ndug tonowen. Tovenen igham kamel toni tila tigharau ya dige, ve atedi izi. Rabrab to naol ne, ndiliva to ndug tonowen tila titibtib ya tonowe. \v 12 Mbesooŋa tonenen isuŋ ila lolo ighaze: “O Yoova, Maaron to tiina tiou Abaram, aazne naghaze upatooŋ poia tiom pa tiina tiou, ve ugham uraat tiou anoŋa ivot. \v 13 Aazne, you nayondyood igharau ya taiŋ tonene, ve nene sawa to ndiliva papaghu to paanu tinim pa tibuuŋ ya. \v 14 Tovenen you pale nasaav pa liva eta tovene: ‘Uit uur tiom izi, ve ugham ag ya rita inim naghun.’ Ve ighaze ye ipamuul aliŋag ighaze: ‘Poia. Ughun lak. Ve you pale natib pa kamel tiom paam.’ Ighaze ye ipamuul aliŋag tovene, nene liva tonenen to yom taum usia pa mbesooŋa tiom Isak. Leso nawatag naghaze lolom ineep tuŋia ila to tiina tiou Abaram ve ughaze uuli itaghon saveeŋ mbuaaŋ tiom.” \p \v 15 Ye isuŋsuŋ sone, ve ighita liva eez imbaad uur ila avara, ve ilaagh ila peria. Liva tonowen iza Rebeka. Tama Betuel, ye Abaram tazi Naor ve Milka natudi liva. \v 16 Rebeka, ye liva paghu, tamoot eta ila toni sone. Ve ye liva paghuna kat. Ye izila ya taiŋ tonowen ve itib ya ila uur toni le isob, ve imuul iza inim. \v 17 Ghoro mbesooŋa tonenen ilaan iŋarua ila, ve isaav pani ighaze: “Ai, irau naghun ya rita ila uur tiom?” \p \v 18 Rebeka ipamuul aliŋa ighaze: “Tiina tiou, poia. Ughun lak!” Ve rikia moghon iit uur toni izi, ipakeepa, ve mbesooŋa tonenen ighun. \v 19 Ighun le isob, ghoro Rebeka isaav pani muul ighaze: “You pale natib ya pa kamel tiom paam, leso tighun le irau di.” \v 20 Tovenen rikia moghon iliŋ ya izila oon to ŋgai tighunghun ila, ve imuul izila pa tibuuŋ ya. Ighamgham tovene, le kamel tisob tighun ya. \v 21 Mbesooŋa le saveeŋ maau. Neneeŋa moghon, ve mata ilala pani ighaze ighita: Pale Yoova igham laghooŋ toni anoŋa ivot, ma maau? \p \v 22 Kamel tighun ya le isob, ghoro iwaan ŋoor milmilia eez, ve mbi milmilia ru to tigharaat di pa gol, ve igham di pa Rebeka. \v 23 Ve ighasoni ighaze: “Usaav ghazooŋa payou. Tamam sei? Vena, irau yei nilat ruum tiam, ve nineep toman gham pa mboŋ?” \p \v 24 Rebeka ipamuul aliŋa ighaze: “You tamaŋ Betuel. Nditimbug to Naor yesuru Milka. \v 25 Ruum tiei soso tiina. Irau aneep toman ghei. Ve aniiŋ katindi to kamel paam inepneep.” \p \v 26 Mbesooŋa tonenen ilooŋ saveeŋ tonene, ve iput aghe, ighur nagho izila taan, ve ipait Yoova ighaze: \v 27 “You napait Yoova, Maaron to tiina tiou Abaram, pa poia toni. Pasa, ye lolo ineep tuŋia toman tiina tiou, ve iuluuli itaghon saveeŋ mbuaaŋ toni. Tauto igham pooz payou le nanim navot ruum to siŋ toni kat.” \p \v 28 Ghoro Rebeka ilaan imuul ila ruum to tina, ve ipaes padi pa mbeb naol tonenen. \v 29-30 Rebeka livu iza Laban. Ye ighita ŋoor ve mbi milmilia to tineep ila Rebeka uzu ve nima, ve ilooŋ paesiiŋ toni, ghoro imundig ve ilaan ila pa ya taiŋ ighaze ighita ŋgeu tonenen. Ila ivot, ve ighita mbesooŋa to Abaram iyondyood toman kamel toni tonowe. \v 31 Laban isaav pani ighaze: “Poia to Yoova ineep toman ghom. Pughu vena to uyondyood sorok izi sualen? Unum tala pa ruum. Inamim to ghenooŋ ve kamel inadi paam, nagharaat di wa.” \v 32 Tovenen mbesooŋa tonenen igham kamel toni ve yesŋa tila pa ruum to Laban. Tila tivot, ghoro Laban iyou mburuguuŋ tizi pa kamel, ve igharaat inadi, ve igham adi kikiliiŋ ve aniiŋ. Ve igham ya ila pa mbesooŋa to Abaram toman uraata pida to yesŋa tinim. Leso timen aghedi pani. \v 33 Ghoro tigharaat aniiŋ ve tighuri izi mbesooŋa to Abaram nagho. Leso ighan. Eemoghon ye isaav padi ighaze: “Poia. Aniiŋ ineep o. You naghaze nasavia saveeŋ tiou payam muuŋ.” \p Laban ipamuul aliŋa ighaze: “Poia. Usaav lak.” \p \v 34 Mbesooŋa tonenen ipamundigin saveeŋ toni ighaze: “You mbesooŋa to Abaram. \v 35 Yoova ighur poia tiina iza to tiina tiou. Tovenen ye iza tiina, ve mbaliiŋ tau kat. Ye le makau, sipsip, mekmek, esele, ve kamel katindi kat. Ve ye le yaam gol ve silva katindi, ve mbesooŋa nditamoot ve ndiliva katindi paam. \v 36 Tiina tiou azuwa Sara inim liva waat, ghoro ipoop Abaram le natu tamoot eez. Muri, natu tonowen pale iyoon pa mbeb tisob to tama. \v 37 Tiina tiou isaav payou ve nambua saveeŋ ariaŋa tomani tovene: Yes Kanaana to yeiŋa ninepneep toman di we, irau nagham ndinatudi liva eta pa natu Isak maau. \v 38 Ye ighaze nala pa tau siŋ toni, ve nakaal liva eta pa natu. \v 39 Sawa to naghaze napamundigin laghooŋ tiou, naghason tiina tiou: ‘Ighaze nandeeŋ liva eta, ve tini imum pa inim toman ghou, nene pale nagham vena?’ \v 40 Ye ipamuul aliŋag ighaze: ‘Nepooŋ tiou toman laghooŋ tiou, you matag iŋgalŋgal Yoova ve nataghon ataam toni irau sawa isob. Ye tau pale imbaaŋ aŋela toni ilat toman ghom, ve iuul ghom. Leso uraat tiom anoŋa ivot. Tovenen yom pale irau ugham liva eta to siŋ to nditamaŋ pa natug Isak. \v 41 Eemoghon ighaze ula uvot to siŋ tiou, ve tiyok payom maau, nene saveeŋ mbuaaŋ tonene irau ikis ghom maau.’” \p \v 42 “Yo. Aazne rabrab, you nanim navot izi ya taiŋ to ndug tiam tonene, ve nasuŋ naghaze: O Yoova, yom Maaron to tiina tiou Abaram. Aazne, naghason ghom naghaze ugham laghooŋ tiou tonene anoŋa ivot. \v 43-44 Ughita. You nayondyood igharau ya taiŋ tonene. Ighaze liva paghu eta inim pa tibuuŋ ya, you pale naghasoni tovene: ‘Irau naghun ya rita ila uur tiom?’ Ve ighaze ipamuul aliŋag ighaze: ‘Poia. Ughun lak. Ve you pale natib pa kamel tiom paam.’ Ighaze ipamuul aliŋag tovene, nene liva tonenen, to yom taum usia pa tiina tiou natu Isak.” \p \v 45 “Nasuŋsuŋ sone, ve naghita Rebeka imbaad uur ila avara ve inim peria. Ye izila itib ya le isob, ve imuul iza inim, ghoro nasaav pani naghaze: ‘Ai, irau ugham ya rita inim naghun?’ \p \v 46 “Rikia moghon ve ye ighur uur toni izi, ve isaav payou ighaze: ‘Poia. Ughun lak. Ve you pale natib ya pa kamel tiom paam.’ Tovenen you naghun le isob, ve ye itib pa kamel tiou paam, ve tisob tighun le irau di. \p \v 47 “Ghoro naghasoni naghaze: ‘Tamam sei?’ \p “Ye ipamuul aliŋag ighaze: ‘You tamaŋ Betuel. Ve nditimbug to Naor yesuru Milka.’ Nalooŋ saveeŋ tonene, ve naghur ŋoor eez ila uzu, ve nanonogi pa mbi ru. \v 48 Ghoro naput agheg, ve naghur naghog izila pa taan, ve napakur Yoova, ye Maaron to tiina tiou Abaram, ve napaiti pa poia toni. Pasa, ye igham pooz payou, le nanim navot to tiina tiou natu Betuel natu liva. Leso naghami ila pa natu Isak. \v 49 Tovenen aazne, ighaze lolomim ineep tuŋia ila to tiina tiou Abaram, ve aghaze agham poiani itaghon ataam to toŋvetaz, ghoro asaav ghazooŋa payou ve nalooŋa. Ighaze maau, pale nakaal ataam ite paam.” \p \v 50 Laban yesuru Betuel tipamuul aliŋa tighaze: “Mbeb tonene ivot ila to Yoova tau. Tauto yeru irau nisavia saveeŋ eta maau. \v 51 Rebeka inepneep. Ughami ve ala. Leso inim tiina tiom natu azuwa itaghon Yoova aliŋa.” \p \v 52 Mbesooŋa to Abaram ilooŋ saveeŋ todi, ve iput aghe, ighur nagho izila taan, ve ipait Yoova. \v 53 Ghoro iwaan mbaliiŋ milmilia pida to tigharaat di pa gol ve silva, toman uli popoia pida, ve igham di pa Rebeka. Ve Rebeka livu Laban yesuru tina paam, mbesooŋa tonenen igham ledi mbeb popoia pida to atiadi tintina. \v 54 Ghoro toman ndita pida to yesŋa tinim ne, tighan ve tighun le isob, ve tigheen. Mboŋmaagh ghoro, mbesooŋa to Abaram imundig ve isaav pa Laban ighaze: “Yo, you naghaze namuul nala to tiina tiou. Vena, yam ayok?” \p \v 55 Eemoghon Rebeka livu Laban yesuru tina tipamuul aliŋa tighaze: “Ee-e, ula rikia malep. Liva paghu ineep toman ghei ris irau mboŋ saaŋgul ma venen, ghoro ala.” \p \v 56 Eemoghon mbesooŋa to Abaram ipamuul aliŋadi ighaze: “Aŋguruut ghou malep. Ayok payou, ve namuul nala to tiina tiou. Pasa Yoova igham pooz payou ve laghooŋ tiou anoŋa ivot wa.” \p \v 57 Tovenen yesuru tisaav pani tighaze: “Ighaze venen, tapoi Rebeka tau inim, ve taghasoni, lolo vena?” \v 58 Tovenen tipoi Rebeka inim, ve tighasoni tighaze: “Laak, lolom vena? Yamru ŋgeu tonene amundig to aazne ve ala, ma?” \p Ye ipamuul aliŋadi ighaze: “Vee, you naghaze nala.” \p \v 59 Ghoro tighur Rebeka toman liva mbesooŋa to iŋgini ne, ve yesŋa mbesooŋa to Abaram ve ndita to yesŋa tinim, tipamundigin laghooŋ todi. \v 60 Ve tighur poia to Maaron iza to Rebeka tighaze: \q2 “Livumai, yom pale unum tamtoghon ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ tinandi. \q2 Ve papaghu tiom pale tilib pa koiadi, ve tigham taan todi inim ledi.” \p \v 61 Ghoro Rebeka yesŋa ndiliva mbesooŋa toni pida tiza kamel, ve timundig tila. Nene ataam to mbesooŋa to Abaram igham Rebeka ve tila. \p \v 62 Sawa tonenen, Isak ipul taan suruvu to ya taiŋ Beer Lai Roi ineep pani, ve imuul ila pa taan suruvu to Negev. \v 63 Rabrab eez, ye ila ilaghlaagh izi ndug balim, ve ighamgham ŋgar. Mata iza le ighita kamel tilaagh tinim. \v 64 Rebeka paam, mata ila le ighita Isak. Tovenen rikia moghon izi pa kamel toni, \v 65 ve ighason mbesooŋa to Abaram ighaze: “Sa ŋgeu to ilaghlaagh inim we?” \p Mbesooŋa ipamuul aliŋa ighaze: “Nowe tiina tiou.” Tovenen Rebeka igham uli pida ve ipoon nagho pani. \v 66 Isak ila ivot todi, ve mbesooŋa tonenen ipaesia mbeb tisob to tivot pani izi Mesopotamia. \v 67 Ghoro Isak igham Rebeka inim azuwa, ve tineep ila mbeez to tina Sara. Isak lolo pa Rebeka kat. Tauto irab Isak ate, ve lolo ipataŋan pa mateeŋ to tina Sara muul maau. \c 25 \s1 Pitiiŋ to Abaram papaghu toni pida \p \v 1 Muri ghoro, Abaram ivai liva ite iza Ketura. \v 2 Ketura ipoop ndinatu liim ve eez. Izadi tovene: Simran, Yoksan, Medan, Midian, Isbak, ve Sua. \v 3 Yoksan ndinatu, nene: Seba ve Dedan. Dedan papaghu toni, nene yes Asura, Letusa, ve Leuma. \v 4 Midian ndinatu, nene: Epa, Eper, Anok, Abida, ve Elda. Yes tonene, to tivot ila to Abaram ve Ketura. \p \v 5 Abaram ipul mbeb toni tisob tila to natu Isak. \rq Mbnp 24:36 \rq* \m \v 6 Eemoghon sawa to Abaram inepneep mata iyaryaar sone, irei mbeb toni pida pa ndinatu nditamoot to Agar ve Ketura paam. Ghoro ighur di tila pa taan suruvu to ineep ila pa ndag iza. Leso tineep tigharau natu Isak sob. \s1 Abaram imaat \p \v 7-8 Abaram nepooŋ toni poia moghon le inim olman waat. Ndaman toni irau 175, ghoro imaat, ve ila igheen toman siŋ toni pida to timaat muuŋ wa. \rq Mbnp 15:5 \rq* \m \v 9 Abaram ndinatu ru, Isak ve Ismael, tighur paatu ilooŋ ila yaam saambu to ineep ila taan Makpela igharau ndug Mamre. Muuŋ, taan tonowen to Zoar natu Epron. Zoar, ye Hit taamdi. \v 10 Abaram ighol taan tonowen ila to yes Hita. Ve titavia Sara yesuru Abaram izi tonowe. \p \v 11 Sawa to Abaram imaat, poia to Maaron ivool to natu Isak. Sawa tonenen, Isak inepneep igharau ya Beer Lai Roi. \s1 Pitiiŋ to Ismael toman papaghu toni \p \v 12-15 Nene Abaram natu Ismael toman papaghu toni pitiiŋ todi. Agar, ye liva mbesooŋa to Sara. Ye Isip tidi to ipoop Abaram natu Ismael. Ismael ndinatu, nene: Nebaiot, Kedar, Adbel, Mipsam, Misma, Duma, Masa, Aad, Tamar, Yetur, Napis, ve Kedema. \v 16 Ismael ndinatu papaghu todi timasa tinim naol, ve tinim rumai saaŋgul ve ru, ve tila tineep izi taan todi todi. Tauto tiwaat Ismael ndinatu izadi pa ndug ve taan todi tonowen. Ismael ndinatu saaŋgul ve ru tonowen tisob tinim daba pa rumai todi todi. \p \v 17 Ismael ndaman toni irau 137, ghoro imaat, ve ila igheen toman siŋ toni pida to timaat muuŋ. \v 18 Ve papaghu toni tila tineep ila taan suruvu to ineep bodbodaaŋ pa taan Avila ve taan Sur. Taan tonowen igharau yes Isipa taan todi dige ve ataam tiina to ila pa Asiria. Ismael papaghu toni tilup di maau. Tineep saguan saguan pa taudi. \rq Mbnp 16:12 \rq* \s1 Rebeka ipoop Esau ve Yakop \p \v 19 Nene kamos to Abaram natu Isak toman papaghu toni. \v 20 Ndaman to Isak irau tamoot ru (40), ghoro ivai Rebeka. Rebeka tama iza Betuel. Ye siŋ to Aram, ve ineep izi taan suruvu to Mesopotamia. Rebeka livu iza Laban. \v 21 Rebeka, ye liva uupa. Tovenen Isak isuŋ pa Yoova ve ighasoni ighaze iuuli. Yoova ilooŋ suŋuuŋ toni, ve iuul Rebeka ve apo. \rq Mbnp 11:30, 29:31 \rq* \m \v 22 Rebeka iyamaan tau ighaze ndinatu tipaparab ila apo lolo. Tovenen isaav pa tau ighaze: “Wai, pughu vena to pataŋani tonene ivot payou ne?” Ghoro ila isuŋ pa Yoova, ve ighasoni to ipaghazoŋan pataŋani tonowen pughu pani. \m \v 23 Yoova isaav pani ighaze: \q2 “Tamtoghon pughudi ru to tineep ila apom lolo. \q2 Rouŋ ru pale tivot ilat tiom, ve tivalag di. \q2 Rouŋ eez pale tapiri ilib pa ite. \q2 Ve ŋgeu olman pale inim mbesooŋa pa ŋgeu muria.” \rq Ro 9:12 \rq* \p \v 24 Rebeka sawa toni to popaaŋ ivot, ve onoon, ipoop nditamoot booga ru. \v 25 Ŋgeu olman tini kaviaaŋa, ve bide oro. Tauto tiwaat iza Esau. \f + \fr 25:25 \ft Pisis Esau, pughu tovene: ‘bide oro.’ \f* \m \v 26 Ghoro tazi ikis togha aghe gudu ve ana izi. Tovenen tiwaat iza Yakop. \f + \fr 25:26 \ft Pisis Yakop, pughu tovene: ‘Aghe gudu.’ Saveeŋ tonene, nene saveeŋ palelaaŋ paam. Iŋarua yes to tighamgham kaarom. \f* \m Sawa to Rebeka ipoop ndipain ru tonowen, Isak ndaman toni irau tamoot tol (60). \p \v 27 Tinepneep le ndipain ru tonenen tinim ndolman. Esau, ye ŋgeu to ilaghlaagh su ve iŋgalŋgal ŋgai sagsag. Ve Yakop, ye ŋgeu oro maate, ve ighamgham uraat izi paanu moghon. \v 28 Isak lolo pa Esau. Pasa, ye lolo pa ghaniiŋ ŋgai sagsag to su. Ve Rebeka, ye lolo pa Yakop. \s1 Esau izugua tau pa ina to ŋgeu aidaba \p \v 29 Sawa eez, Yakop igharaat sur poia, ve Esau ineep su ve ivot. Ye pitoola kat le tapiri isob. \v 30 Tovenen isaav pa Yakop ighaze: “Aiss, you pitool ghou le nasami kat. Sur kaviaaŋa tonanan, uzob ag rita inim naghun!” (Tauto tiwaat Esau iza ite tighaze Edom.) \f + \fr 25:30 \ft Saveeŋ Edom igharau ris pa saveeŋ Hibru waaro ite ‘adom’ to pughu ‘kaviaaŋa.’ \f* \p \v 31 Eemoghon Yakop isaav pani ighaze: “Poia. Eemoghon ituru taparabol pa inaad muuŋ, ve nagham inam nanim ŋgeu aidaba, ghoro nazob am sur.” \p \v 32 Esau ipamuul aliŋa ighaze: “Aiss, paam namaat tonene. Inag to ŋgeu aidaba, nene mbeb sorok. Iuul ghou vena? Rikia ugham sur tonanan inim naghun.” \p \v 33 Yakop isaav pani muul ighaze: “Yom irau umbua saveeŋ toman ghou muuŋ ve upariaaŋa le iyaryaaŋ kat, ghoro nagham payom.” Tovenen Esau imbua saveeŋ tomani, ve ipariaaŋa le iyaryaaŋ kat ighaze yesuru tiparabol pa inadi, ve Yakop igham ina inim ŋgeu aidaba. \v 34 Ye imbua saveeŋ toman tazi le isob, ghoro Yakop igham a mberet toman sur ila ighan ve ighun. Ghoro imundig ve ila. \p Ŋgar to Esau ighami, nene ipatooŋa ighaze ye mata velegin ina to ŋgeu aidaba ighaze nene mbeb sorok. \rq Hib 12:16 \rq* \c 26 \s1 Isak ila ineep izi ndug Gerar \r (Mbnp 12:10-20, 20:1-18) \p \v 1 Sawa pida inim ila, ghoro pitool tiina ivot muul izi taan suruvu to Kanaan, inimale muuŋ ivot ila sawa to Abaram. Tovenen Isak imundig ighaze ighau izila pa Isip. Ye ilaagh ila le ivot izi ndug Gerar. Ndug tonowen ineep ila taan to yes Pilistia, ve kinik Abimelek iŋgin di. \v 2 Isak inepneep tonowe, ve Yoova ivot toni, ve isaav pani ighaze: “Uzila pa Isip malep. Uneep izi taan to you naghaze yom uneep pani. \v 3 Tovenen uneep unum loom izi sualen. You pale naneep toman ghom, ve naghur poia tiou iza tiom. Pasa, you naghaze nagham taan isob tonene payom ve papaghu tiom to muri pale tivot. Leso nagham saveeŋ to muuŋ nambua toman Abaram ne anoŋa ivot. \v 4 You pale nagham papaghu tiom tivot tinim naol kat tinimale pitum to sambam paroŋania, ve nagham taan tonene isob inim ledi. Ve papaghu tiom pale tinim ataam pa poia tiou iza to ndug tisob to taan. \rq Mbnp 12:2, 15:5, 22:16-18 \rq* \m \v 5 Pasa, tamam Abaram, ye ilooŋ aliŋag ve itaghon ataam tiou. Tutuuŋ tiou, toman saveeŋ isob to you nasavia pani ve avog iyaryaaŋ pani naghaze itaghoni, ye mata kisini ve itaghoni kat.” \p \v 6 Tauto Isak izila Isip maau. Ye ineep moghon izi ndug Gerar. \v 7 Tinepneep tonowe, ve sawa to nditamoot to ndug tonowen tighason Isak pa azuwa, ye ipamuul aliŋadi ighaze: “Nene you livug.” Ye isaav tovene pasa, Rebeka, ye liva paghuna kat. Tovenen Isak imatughez ighaze pale tirabi imaat ve tigham azuwa. \v 8 Isak ineep mala ris izi ndug tonowen. Sawa eez, Abimelek to kinik to yes Pilistia, inepneep ruum lolo, ve mata ivot pa marai saambu, le ighita Isak isavag Rebeka. \v 9 Tovenen Abimelek ipoi Isak inim, ve isaav pani: “Wai, liva tonanan, yom azuwam! Pughu vena to utoom ughaze yom livum?” \p Isak ipamuul aliŋa ighaze: “You namatughez naghaze pale arab ghou namaat ve agham azuwag. Tauto nasaav naghaze nene you livug.” \p \v 10 Tovenen Abimelek iyaana ighaze: “Wai, utombaan ghei tovene pasa? Inimale nditamoot tiei eta ila to azuwam, tone yom taum unum pughu pa sosor to yei nighami.” \v 11 Ghoro Abimelek isaav ariaŋa pa tamtoghon toni tisob ighaze: “Alooŋ! Ighaze tamtoghon eta igham samin ŋgeu tonene, ma azuwa, ye pale imaat.” \s1 Ŋoŋaaŋ ivot pa ya taiŋ \p \v 12 Ndaman tonenen, Isak ivazog aniiŋ ila taan tonowen le aniiŋ pughu eŋaeŋa anoŋadi tivot irau tamoot liim (100). Pasa, Yoova ighur poia tiina iza toni. \v 13 Tovenen Isak a aniiŋ ve le mbeb katindi, ve iza tiina. Mbeb toni ivotvot, le ye inim mbaliiŋ tau kat. \v 14 Ye le sipsip, mekmek, ve makau katindi. Ve mbesooŋa toni paam, katindi. Yes Pilistia tighita mbeb toni le ireu lolodi. \v 15 Tauto tilalal mulin ya taiŋ tisob to muuŋ yes mbesooŋa to Abaram titai di. \v 16 Ghoro kinik Abimelek isaav pa Isak ighaze: “Upul taan tiei, ve ughau ula. Pasa, tapirim ilib payei wa.” \p \v 17 Tovenen Isak ipul di, ve ila ivot izi taan raapa to Gerar, ve ighur ina to nepooŋ izi tonowe. \v 18 Ve ya taiŋ to muuŋ yes mbesooŋa to Abaram titai di ve yes Pilistia tilalal di, ye itai mulin di, ve iwaat izadi to muuŋ tama Abaram iwaat di. \v 19 Ghoro yes mbesooŋa toni tila titai saambu ite izi ndug tonowen, le ya bokia iza. \v 20 Eemoghon yes ŋginiiŋ ŋgaia to ndug Gerar toman yes ŋginiiŋ ŋgaia to Isak tiwazoran di pa ya tonowen. Yes Gerara avodi iyaryaaŋ tighaze nene ya todi. Tauto Isak iwaat ya taiŋ tonenen iza Esek. \f + \fr 26:20 \ft Esek pughu tovene: ‘ya to ŋoŋaaŋ.’ \f* \m Pasa, tiŋooŋ pa ya tonowen. \p \v 21 Tovenen yes mbesooŋa to Isak tila titai ya paghu. Eemoghon ndiran pida tinim ve yesŋa mbesooŋa to Isak tiparzoor pa ya tonowen paam. Tovenen Isak iwaat ya tonowen iza Sitna. \f + \fr 26:21 \ft Sitna pughu tovene: ‘ya to parzoraaŋ.’ \f* \v 22 Isak ipul ndug tonowen, ve ila itai ya ite inim tol pani. Ya taiŋ tonowen, le saveeŋa maau. Tovenen Isak iwaat iza Reobot, \f + \fr 26:22 \ft Reobot pughu tovene: ‘soso tiina.’ \f* \m ve isaav ighaze: “Aa ghara Yoova ighur soso tiina pait pa taneep pani! Nene pale taneep pooi izi taan tonene, ve tamasa tanim naol.” \s1 Maaron ivot to Isak \p \v 23 Muri ghoro, Isak imundig muul, ve izala pa ndug Ber-Seba. \v 24 Ila ivot tonowe, ve mboŋ, Yoova ivot toni, ve isaav pani ighaze: “You Maaron to tamam Abaram. Umatughez malep. Pasa, you naneep toman ghom. Tamam Abaram to mbesooŋa tiou ne ndamo payom, tauto you pale naghur poia tiou iza tiom, ve nagham papaghu tiom timasa tinim naol.” \rq Mbnp 12:2 \rq* \m \v 25 Tovenen Isak indou yaam inim artaal, ve isuŋ pa Yoova izi ndug tonowen. Ve ighur ina to nepooŋ izi tonowe, ve mbesooŋa toni titai ya ite paam izi ndug tonowen. \s1 Isak yesuru Abimelek timbua saveeŋ \p \v 26 Muri ghoro, Abimelek ipul ndug Gerar, ve inim ighaze ighita Isak. Ye inim toman ŋgeu ŋgara eez, iza Ausat, ve daba to yes ndaaba toni, iza Pikol. Yes tol tinim tivot to Isak, \v 27 ve ye ighason di ighaze: “Yam aghur koi payou, ve azurun ghou pa taan tiam wa. Vena to anim tiou muul?” \p \v 28 Yes tipamuul aliŋa tighaze: “Yei nighilaal ghom nighaze Yoova ineep toman ghom. Tovenen nighaze itiŋa tambua saveeŋ ariaŋa pa talup ghiit tanim ee moghon. \v 29 Ve nighaze yom umbua saveeŋ payei ughaze irau uwaghamun ghei maau. Ughita. Yei nigham samin ghom maau, ve nigham ŋgar popoia moghon payom le nighur ghom ula toman lolom poia. Ve aazne, poia to Yoova inepneep toman ghom.” \p \v 30 Tovenen Isak igharaat aniiŋ tiina, ve yesŋa tighanghan. \v 31 Mboŋ le ndugizau, mboŋmaagh kat, ve timundig ve tipariaaŋ saveeŋ mbuaaŋ todi le iyaryaaŋ kat. Ghoro Isak ighur di timuul tila pa ndug todi toman lolodi poia. \v 32 Ndag ee moghon tonenen, mbesooŋa to Isak tinim ve tipaes pani tighaze: “Tiina tiei, saambu to yei nitaii ne, nighita ya bokbokia iza pani!” \v 33 Tovenen Isak iwaat ya tonowen iza Seba. Tauto tiwaat ndug to ineep igharau ya tonowen iza Ber-Seba. \f + \fr 26:33 \ft Ber-Seba pughu tovene: ‘ya taiŋ to saveeŋ mbuaaŋ’ ma ‘Ya taiŋ liim ve ru.’ \f* \m Iza tonene inepneep sone. \s1 Esau ndizuwa \p \v 34 Esau ndaman toni irau tamoot ru (40), ghoro ivai Hit tidi ru, izadi Yudit ve Basemat. Yudit, ye Beri natu liva. Ve Basemat, ye Elon natu liva. \v 35 Eemoghon loom tidi ru tonowen ŋgar todi irau rawadi Isak ve rawadi liva Rebeka lolodi maau. Tauto tigham di lolodi ipataŋan kat. \c 27 \s1 Yakop iyub palotiiŋ to ŋgeu aidaba \p \v 1 Olman Isak inim olman waat wa. Ve mata ipis, le irau ighita ndug muul maau. Sawa eez, ye ipoi natu olman Esau ighaze: “Natug!” \p Esau iyok pa aliŋa ighaze: “Taug nene. Sa?” \p \v 2 Ghoro olman Isak isaav pani ighaze: “Ulooŋ. You nanim olman waat wa, ve nakankaan pa mateeŋ tiou. \v 3 Tovenen ugham pane tiom, ve ula pa su, ve ukaal ag aniiŋ ziga. \v 4 Leso ugharaat ag sur to you lolog pani ne, ve ughami inim naghun. Ghoro naghur poia to Maaron iza tiom. Ve muri ighaze namaat, namaat lak.” \p \v 5-6 Isak yesuru natu Esau tisavsaav, ve olman tidi Rebeka taliŋa irab saveeŋ todi. Tovenen Esau ila pa su ve ikaal aniiŋ ziga, ve Rebeka isaav pa natu Yakop ighaze: “Ŋgaramus nalooŋ tamam isaav pa togham ighaze: \v 7 ‘Esau, ugham aniiŋ ziga eta to su inim ve ugharaat ag sur to you lolog pani ne, ve ughami inim naghun. Ghoro naghur palotiiŋ tiou iza tiom ila Maaron mata. Ve muri ighaze namaat, namaat lak.’ \v 8 Tovenen natug, ulooŋ aliŋag, ve utaghon saveeŋ tiou tonene. \v 9 Ula ndug to ŋgai toit tinepneep pani, ve ughita mekmek papaghu ruta to tubudi, ghoro ugham di tinim. You pale nagharaat tamam a sur poia to ye lolo pani kat. \v 10 Leso ughami ila pani ve ighun. Ve ighur poia to Maaron iza tiom le isob, ghoro imaat.” \p \v 11 Eemoghon Yakop ipamuul tina aliŋa ighaze: “Tinaŋ, aliŋam poia. Eemoghon toghag Esau, ye tini ororoma. Ve you maau. \v 12 Ighaze tamaŋ ikis ghou ris, nene pale ighilaal ghou, ve igham ŋgar ighaze you nagham mogheraaŋ pani. Ghoro ighur poia to Maaron iza tiou maau, ve ighur samia iza tiou.” \p \v 13 Eemoghon tina isaav pani ighaze: “Natug, ugham ŋgar naol malep. Ulooŋ aliŋag tonene, ve utaghoni. Ighaze ye ighur samia iza tiom, nene pale you nambaad pataŋani tonenen. Ula ugham mekmek tinim.” \p \v 14 Tovenen Yakop imundig, ve ila igham mekmek ru tinim to tina. Rebeka nima rikrikia pa gharatooŋ sur poia to Isak lolo pani. \v 15 Le isob, ve ila igham nonogiiŋa poia kat to natu olman Esau to ineep mbeez toni lolo, ve ighami ila to Yakop, leso indudi pani. \v 16 Ghoro ikau mekmek uli ila Yakop lua ve ila nima paam. \v 17 Ve igham sur toman mberet to ye igharaata, ve ighuri ila to Yakop. \p \v 18 Yakop ila to tama, ve ipoii ighaze: “Tamaŋ, nanim wa!” \p Tama Isak ighaze: “Natug, taug nene. Ve yom sei?” \p \v 19 Yakop isaav pani muul ighaze: “You Esau, natum aidaba. Sur toman aniiŋ ziga to yom usaav payou pani, tauto naghami nanim. Umundig ve ughun, ve ughur poia to Maaron iza tiou.” \p \v 20 Isak ilooŋ saveeŋ tonene, ve ighasoni ighaze: “Wai, natug, vena to yom undeeŋ mbeb rikia moghon?” \p Yakop ipamuul aliŋa ighaze: “Maaron tiom Yoova iuul ghou. Tauto rikia moghon ve nandeeŋa.” \p \v 21 Ghoro Isak isaav pani muul ighaze: “Natug, unum ugharau ghou, ve nakis tinim ve nayamaana. Leso nawatag kat: Yom natug Esau, ma maau?” \p \v 22 Tovenen Yakop ila igharaui, ve tama ikis tini ve iyamaana, ghoro isaav pani ighaze: “Aliŋam inimale Yakop aliŋa. Eemoghon nimam inimale Esau nima.” \v 23-24 Isak ighilaal Yakop maau. Pasa, nima ororoma inimale togha Esau. Tovenen Isak ighaze ighur poia to Maaron iza toni. Eemoghon lolo ru sone. Tovenen ighasoni muul ighaze: “Onoon, natug Esau taum tonene?” \p Yakop ipamuul aliŋa ighaze: “Vee, you taug tonene.” \p \v 25 Tovenen Isak isaav pani ighaze: “Natug, ugham sur tonanan inim. Lolog pa naghun sur to yom ugharaata toman ziga to su. Naghun le isob, ghoro naghur poia to Maaron iza tiom.” Tovenen Yakop igham sur ila to tama Isak ve ighun. Ve igham a ya vaen paam ila ighun. \v 26 Tama Isak ighun le isob, ve isaav pani ighaze: “Natug, unum usavag ghou.” \v 27 Tovenen Yakop ila isavag tama. Isak iyaaz Esau vuzi to ineep ila nonogiiŋa toni, ve ighur poia to Maaron iza to Yakop ighaze: \rq Hib 11:20 \rq* \q2 “Aa, natug tonene, vuzi inimale su to poia to Maaron ineep pani! \b \q1 \v 28 Maaron pale igham waam tiina to sambam izi payom, ve ipambees taan tiom. Leso ŋgoreeŋa tiina, ve aniiŋ ve vaen katindi tivot payom. \b \q1 \v 29 Ndug ndug pale timbees payom. \q2 Ve taan pida tamtoghona pale tiput aghedi payom ve tipakur ghom. \q2 Yom pale unum tiina pa toŋvetaz tiom, ve tinam ndinatu tiput aghedi payom. \q2 Tamtoghon tisob to tighur samia iza tiom, nene pale taudi tindeeŋ pataŋani. \q2 Ve yes to tighason Maaron pa ighur poia toni iza tiom, nene pale poia toni iza todi paam.” \rq Mbnp 25:23 \rq* \s1 Esau itaŋ roran tama ighaze ipaloti paam \p \v 30 Isak ighur poia to Maaron iza to Yakop le isob, ghoro Yakop ipuli, ve ivot ila. Mala maau ve togha Esau ineep su ve ivot. \v 31 Ye paam igharaat sur poia kat, ve ighami ila to tama, ve isaav pani ighaze: “Tamaŋ, you nagharaat sur tiom toman ziga to su, tauto naghami nanim! Umundig ve ughun, ve ughur poia to Maaron iza tiou.” \p \v 32 Isak ilooŋ saveeŋ toni, ve ighasoni ighaze: “Wai, yom sei paam?” \p Esau ipamuul aliŋa ighaze: “You Esau, natum aidaba.” \p \v 33 Isak ilooŋ saveeŋ tonene le tini irur kat, ve isaav pani ighaze: “Waii, yom unum sone, ve ŋgeu eez igham sur toman ziga to su inim ve naghun. Nene sei? You naghur poia to Maaron iza toni wa. Ve onoon kat, palotiiŋ tonowen pale ineep toni.” \p \v 34 Esau ilooŋ tama saveeŋ toni, le lolo isami pa tau, ve itaŋ tiina, ve itaŋ roran tama ighaze: “O tamaŋ, ughur poia to Maaron iza tiou paam!” \p \v 35 Eemoghon Isak isaav pani ighaze: “Wai, palotiiŋ to naghaze nagham payom, tauto tazim inim itombaan ghou, ve ighami ila wa!” \p \v 36 Tovenen Esau isaav ighaze: “Oyais, ŋgeu tonowen, tiwaat iza Yakop le deŋia kat pani! \f + \fr 27:36 \ft Pisis Yakop, pughu tovene: ‘Aghe gudu.’ Saveeŋ tonene, nene saveeŋ palelaaŋ paam. Iŋarua yes to tighamgham kaarom. \f* \m Pasa, ye itombaan ghou pae ru wa! Muuŋ, itombaan ghou ve igham inag inim ŋgeu aidaba. Ve aazne, iyub palotiiŋ tiou paam.” Ghoro Esau ighason tama muul ighaze: “Tamaŋ, vena? Lem palotiiŋ eta payou maau?” \rq Mbnp 25:29-34 \rq* \p \v 37 Isak ipamuul aliŋa ighaze: “Wai, you naghur tazim inim tiina payom, ve naghur toŋvetaz tiam tisob tinim mbesooŋa pani wa. Ve naghason Maaron pa igham aniiŋ ve vaen anoŋadi katindi tivot pani, leso ineep pooi. Tovenen natug, mbeb eta ineep muul pa nagham payom maau.” \p \v 38 Eemoghon Esau itaŋ roran tama muul ighaze: “Tamaŋ vena? Palotiiŋ tiom ee moghon kat tonowen? Ite paam maau? O tamaŋ, ughur poia to Maaron iza tiou paam!” Ghoro Esau itaŋ muul toman aliŋa tiina. \rq Hib 12:17 \rq* \p \v 39 Tama Isak ipamuul aliŋa ighaze: \q2 “Ndug tiom to nepooŋ, pale ineep mala pa taan ŋgoreeŋa, \q2 ve waam to sambam irau izi payom maau. \b \q1 \v 40 Yom pale uparab pa buza, ghoro uneep pooi. \q2 Ve pale unum mbesooŋa pa tazim. \q2 Eemoghon muri pale uzoor pooz toni, \q2 ve irau iŋgin ghom muul maau.” \s1 Rebeka ikaal ataam to ipaghau Yakop pa togha Esau \p \v 41 Esau ikis malmaliiŋ toni pa Yakop ariaŋa. Pasa palotiiŋ toni, tauto tama ighuri iza to Yakop wa. Tovenen igham ŋgar ila lolo ighaze: “Mala maau pale tamamai imaat. Moŋiiŋ toni ighaze isob, ghoro narab tazig Yakop imaat.” \p \v 42 Eemoghon titig Rebeka taliŋa pa ŋgar to Esau ighaze ighami. Tovenen ipoi Yakop inim, ve isaav pani ighaze: “Natug, ulooŋ. Togham Esau ighaze irab ghom umaat, ghoro lolo poia ve ate izi. \v 43 Tovenen ulooŋ aliŋag, ve umundig rikia moghon, ve ughau ula to livug Laban to ineep izi Aran we. \v 44 Ula uneep tomani le togham ate izi o. \v 45 Ighaze lolo iluum, ve lolo imaagh pa ŋgar to ugham pani, nene pale nambaaŋ ilat payom, ghoro umuul unum. Pasa, you namatughez: Pale yamru aparab ve amaat pa sawa ee moghon.” \p \v 46 Ghoro Rebeka isaav pa Isak: “Oyai, ndirawaad liva to Hita tidi ne, tinig imum padi kat. Lolog pa Yakop ivai liva eta to taan tonene inimale yes tonene malep. Ighaze ye igham tovene, poia pa namaat nala. Naneep pasa?” \c 28 \s1 Yakop ighau \p \v 1 Tovenen Isak ipoi Yakop inim, ve ighur poia to Maaron iza toni, ghoro avo iyaryaaŋ pani ighaze: “Yom irau uvai Kanaan tidi eta maau kat. \v 2 Umundig ula pa taan suruvu to Mesopotamia, ve ula ruum to timbum Betuel, ghoro uvai wagham Laban natu liva eta. \v 3 Maaron Ariaŋa To Ilib pa Ndimaronŋa Tisob Ne, pale ighur poia toni iza tiom, ve igham papaghu tiom tivot tinim naol, ve rumai katindi tivot ilat tiom. \rq Mbnp 12:2 \rq* \m \v 4 Poia toni to muuŋ iza to Abaram, pale iza tiom ve papaghu tiom paam. Leso taan to aazne uneep unum loom pani ne, inim lem. Pasa, taan tonene, Maaron ighuri inim timbum Abaram le.” \rq Mbnp 17:4-8 \rq* \p \v 5 Isak isavsaav pa Yakop le isob, ghoro ighuri ila pa Mesopotamia. Leso ineep toman wagha Laban to Betuel natu. Laban, ye siŋ to Aram. \p \v 6 Esau ilooŋ tighaze Isak ighur poia to Maaron iza to Yakop, ve ighuri ila pa Mesopotamia, leso ivai izi tonowe. Ve avo iyaryaaŋ pani ighaze ivai Kanaan tidi eta malep. \p \v 7 Esau ighita Yakop itaghon tama ve tina aliŋadi, ve ila pa Mesopotamia, \v 8 ghoro ighilaal ighaze Kanaan tidi ru to ye ivai di, tama Isak lolo padi maau. \v 9 Tovenen Esau ipul tama ve tina, ve ila to tama Ismael, ghoro ivai liva ite, iza Maalat. Maalat livu iza Nebaiot. Maalat ve Nebaiot, nene Ismael ndinatu. \s1 Yakop vibiiŋ toni \p \v 10 Yakop imundig, ipul ndug Ber-Seba, ve ighaze ila pa ndug Aran. \v 11 Ye ilaagh ila le ivot ndug eez, ve mboŋ izi pani. Tovenen igham yaam eez inim ali pani, iyalia, ve igheen. \v 12 Ye ivib, ve ighita mbeb eez inimale ndeet to iyoon izi taan, ve izala pa sambam. Ve yes aŋela to Maaron titaghoni tizizi ve tizazala. \rq Yo 1:51 \rq* \m \v 13 Ghoro ighita Maaron tau iyoon izi dige, ve isaav pani ighaze: “You Yoova. You Maaron to timbum Abaram, ve Maaron to Isak. Taan to yom ugheen pani ne, you pale nagham payom toman papaghu tiom. \rq Mbnp 12:7, 13:14-15 \rq* \m \v 14 Papaghu tiom pale timasa tinim naol tinimale ghavuur to taan, le tirau ndug. Pida pale tila pa rag pughu, ve pida tila pa yavaar pughu, ve pida tila pa daudau pughu, ve pida tila pa kagu pughu. Ve yamŋa papaghu tiom pale anim ataam pa poia tiou iza to ndug tisob to taan. \rq Mbnp 12:3, 22:18 \rq* \m \v 15 Ulooŋ. Ndug sine to yom ula uneep pani, you pale naneep toman ghom ve matag payom. Ve muri, you pale nagham ghom umuul unum pa taan tonene. Tovenen you irau napul ghom maau. Pale naneep toman ghom le nagham saveeŋ mbuaaŋ tiou tonene anoŋa ivot payom.” \p \v 16 Ghoro Yakop imundig mata iyaryaar, ve isaav pa tau ighaze: “Wai, onoon kat, Yoova ineep izi ndug tonene, eemoghon you nawatagi maau.” \v 17 Tovenen matughezaaŋ tiina ighami, ve isaav ighaze: “You namatughez kat. Pasa, ndug tonene patabuaŋ! Onoon kat, nene Maaron tau ina. Ataam to ndug sambam ineep sualen.” \p \v 18 Yakop izi igheen muul le ndugizau. Ghoro imundig, igham yaam to iyalia inim ali, ve ipayoonda inim ghilalooŋ pa ndug tonowen, ve iliŋ ŋgoreeŋ izala pogho. \v 19 Ye iwaat ndug tonowen iza Betel. \f + \fr 28:19 \ft Betel pughu tovene ‘Maaron ruum toni.’ \f* \m Muuŋ, ndug tonenen iza Lus. \p \v 20-21 Ghoro Yakop imbua saveeŋ ariaŋa ila lolo tovene: “Ighaze Maaron ineep toman ghou, ve mata payou pa laghooŋ tiou tonene, ve igham ag aniiŋ ve leg nonogiiŋa to nandud ghou pani, ve ighaze naneep poia moghon le irau namuul nala pa ruum to tamaŋ, nene pale Yoova inim Maaron tiou, ve nambees pani. \v 22 Yaam to napayoonda ne, pale ipatooŋ ndug tonene ighaze, nene Maaron ina.” Ghoro imbua saveeŋ toman Maaron ighaze: “Onoon kat, mbeb to yom ugham payou, you pale navalag di tisob tinim ndouŋ saaŋgul, ve naghur ndouŋ eez ilat payom.” \c 29 \s1 Yakop ila ivot to wagha Laban \p \v 1 Yakop ipamundigin laghooŋ toni muul, ve ilaagh ila ivot ndug eez to yes to taan todi ineep ila pa ndag iza. \v 2 Mata ila le ighita sipsip rouŋ tol tighengheen tigharau ya taiŋ eez. Pasa, moghon moghon tamtoghon titibtib ya tonowen ve tipapaghun sipsip todi. Ya tonowen, tipoon avo pa yaam babaŋa. \v 3 Ndug tonowen gabuadi tovene: Ighaze rabrab izi, ve sipsip tisob tila tivot ya tonowen dige, ghoro ŋginiiŋ ŋgaia tinim ve tinduur yaam babaŋa ighau ila saguan. Leso titib ya pa sipsip ve tighun. Le isob, ghoro tipoona muul. \p \v 4 Yakop iŋarua yes ŋginiiŋ ŋgaia tonowen ila, ve ighason di ighaze: “Ndiran tiou, yam to sa ndug? \p Yes tipamuul aliŋa tighaze: “Yei to ndug Aran.” \p \v 5 Tovenen Yakop ighason di muul ighaze: “Yam awatag Naor timbu Laban, ma maau?” \p Yes tighaze: “Vee, yei niwatagi.” \p \v 6 Yakop ighason di muul ighaze: “Vena, ye ineep pooi?” \p Yes tipamuul aliŋa tighaze: “Vee, ye ineep poia. Ughita. Natu liva Rael toman sipsip todi, to tinim we.” \p \v 7 Ghoro Yakop isaav padi muul ighaze: “Aghita. Ŋgaramus ndag tiina, ve sipsip irau tilooŋ tila sirsiir lolo sone. Agham adi ya ve tighun le isob, ghoro agham di timuul tila tighan kikiliiŋ.” \p \v 8 Eemoghon yes tisaav pani tighaze: “Ee-e, vene maau. Yei irau nineep ve nisaŋan sipsip tisob tinim peria, ghoro ninduur yaam tonene ila dige, ve nitib adi ya ve tighun.” \p \v 9 Yakop yesŋa ŋginiiŋ ŋgaia tonenen tisavsaav sone, ve Rael ighereb sipsip to tama tinim tivot. Pasa, ye to iŋgin di. \v 10 Yakop ighita wagha Laban natu liva Rael toman sipsip toni, ve imundig ila pa ya taiŋ tonenen, induur yaam babaŋa ila saguan pa ya avo, ve itib ya pa sipsip ve tighun. \v 11 Yakop lolo poia kat pa ighita livu. Tauto isavagi ve itaŋ tiina. \v 12 Ve ivotia tau pani ighaze: “You tonene siŋ to tamam! You tinaŋ Rebeka.” Rael ilooŋ saveeŋ tonene, ve rikia moghon ilaan ila peria to tama, ve ipaes pani. \p \v 13 Laban ilooŋ wagha Yakop varu, tovenen imundig ve ilaan ila ighaze ighita. Ila ivot toni, ve tini iza ve isavagi toman lolo poia. Ve ighami yesuru tila pa ruum. Ghoro Yakop ipaesia laghooŋ toni, ve Laban ilooŋa. \v 14 Yakop ipaes le isob, ve Laban isaav pani ighaze: “Onoon kat, ituru siŋ ee moghon.” \s1 Yakop igham uraat pa Laban, leso ivai Rael \p \v 15 Yakop ineep toman Laban irau kaiyo eez, ghoro Laban izi ve isaav pani ighaze: “Onoon, yom siŋ tiou kat. Eemoghon ugham uraat payou sorok, nene poia maau. Tovenen usaav ghazooŋa payou. Lolom pa nagham sa mbeb inim lem atia?” \p \v 16 Laban ndinatu liva ru. Olman iza Lea, ve muria iza Rael. \v 17 Lea nagho paghuna, ve paghuna kat maau. Ve Rael, ye paghuna kat. \v 18 Yakop lolo pa Rael. Tovenen isaav pa Laban ighaze: “You naghaze navai natum liva Rael. Ighaze uyok payou, ghoro nagham uraat payom irau ndaman liim ve ru.” \p \v 19 Laban ipamuul aliŋa ighaze: “You lolog pa nagham Rael pa ŋgeu ite paam maau. Ighaze nagham payom ve uvaii, nene poia kat. Tovenen uneep toman ghou ve ugham uraat.” \p \v 20 Yakop igham uraat pa Laban irau ndaman liim ve ru, leso ivai Rael. Eemoghon ye ighita ndaman liim ve ru tonenen inimale sawa mala maau. Pasa, lolo pa Rael kat. \v 21 Ndaman liim ve ru tonenen isob, ghoro Yakop isaav pa Laban ighaze: “Sawa to yom ughuri payou, tauto napasobi wa. Ugham liva tonanan inim navaii!” \p \v 22 Tovenen Laban igham ghanghaniiŋ tiina, ve ipoi tamtoghon tisob to ndug tonowen tinim tilup di pa ghanghaniiŋ to vaiuuŋ. \v 23 Eemoghon mboŋ tonenen, ye igham kaarom ve ighur natu liva olman Lea ila to Yakop ve yesuru tigheen. \v 24 Ve igham liva mbesooŋa toni eez, iza Silpa pa Lea, leso imbees pani. \p \v 25 Mboŋmaagh, Yakop imundig ve mata izi le ighilaal Lea ighengheen izi dige! Tovenen ila isaav pa Laban: “Wai, ugham ŋgar tonene payou pasa? You nagham uraat payom leso navai Rael. Pughu vena to utombaan ghou?” \p \v 26 Laban ipamuul aliŋa ighaze: “Maau. To muuŋ ve inim, tutuuŋ tiei ineep tovene: Liva muria irau ivai muuŋ pa liva olman maau. \v 27 Tovenen yom uneep le irau ghanghaniiŋ to Lea isob, ghoro naghur Rael paam ilat. Eemoghon yom irau ugham uraat payou irau ndaman liim ve ru muul.” \p \v 28 Yakop ilooŋ saveeŋ tonene, ve itaghoni moghon. Tovenen mboŋ liim ve ru to ghanghaniiŋ to vaiuuŋ tonenen, ye ineep toman Lea. Ghoro Laban ighur natu liva Rael paam ila toni. \v 29 Ve ighur liva mbesooŋa toni ite, iza Bila, ila to Rael, leso imbees pani. \v 30 Tovenen Yakop yesuru Rael tigheen paam. Yakop lolo pa Rael kat. Eemoghon Lea, Yakop lolo pani kat maau. Yakop ineep toman Laban, ve igham uraat pani irau ndaman liim ve ru muul. \s1 Yakop ndinatu \p \v 31 Yoova ighita Yakop lolo pa Lea kat maau. Tovenen iuul Lea le apo. Eemoghon Rael, ye uupa. \rq Mbnp 11:30, 25:21 \rq* \m \v 32 Lea ipoop natu aidaba, ve isaav ighaze: “Yoova ighita pataŋani tiou, tauto igham leg natug tonene. Aazne, pale azuwag lolo payou kat.” Tovenen iwaat natu tonowen iza Ruben. \f + \fr 29:32 \ft Pisis Ruben pughu tovene: ‘ighita.’ \f* \m \v 33 Tinepneep le Lea apo muul, ve ipoop natu tamoot ite. Tovenen isaav ighaze: “Yoova ilooŋ taŋiiz tiou, ve iwatag ighaze azuwag lolo ineep tiou kat sone. Tauto igham leg natug ite tonene.” Tovenen Lea iwaat natu tonowen iza Simeon. \f + \fr 29:33 \ft Pisis Simeon, pughu tovene: ‘ilooŋa.’ \f* \m \v 34 Tinepneep le Lea apo muul, ve ipoop natu tamoot ite inim tol pani. Tovenen isaav ighaze: “Aazne, pale azuwag lolo ineep tuŋia inim tiou. Pasa, napoop le ndinatu nditamoot tol wa.” Tauto iwaat natu tonowen iza Levi. \f + \fr 29:34 \ft Pisis Levi pughu tovene: ‘ineep tuŋia ila.’ \f* \m \v 35 Tinepneep le Lea apo muul, ve ipoop natu tamoot ite inim paaŋ. Tovenen isaav ighaze: “Aazne, you napait Yoova.” Tauto iwaat natu tonowen iza Yuda. \f + \fr 29:35 \ft Pisis Yuda pughu tovene: ‘napait.’ \f* \p Lea ipoop Yuda, ghoro popaaŋ toni imot, ve ineep le mala. \c 30 \p \v 1 Rael ighita ighaze ye irau ipoop Yakop le natu eta maau. Tovenen iriu togha liva, ve isaav pa Yakop ighaze: “Ugham leg natug eta lak! Ighaze maau, you pale namaat!” \p \v 2 Yakop ilooŋ saveeŋ tonene, le ate yabyab. Tovenen isaav pa Rael ighaze: “Wai! You Maaron, leso nagharaat apom ve upoop? Maaron tau, to ipoon apom.” \p \v 3 Rael isaav pani muul ighaze: “Poia. Ughita. Liva mbesooŋa tiou Bila inepneep. Ughami ve yamru agheen. Leso ipoop leg natug eta.” \p \v 4 Tovenen Rael ighur liva mbesooŋa toni ila to Yakop ve yesuru tigheen. \v 5 Ghoro Bila apo, ve ipoop Yakop le natu tamoot eez. \v 6 Tovenen Rael isaav ighaze: “Aa, ghara Maaron iŋgabiiz ghou ighaze leg sosor eta maau. Pasa, ye ilooŋ suŋuuŋ tiou, ve igham leg natug tamoot tonene.” Tauto iwaat natu tonowen iza Dan. \f + \fr 30:6 \ft Pisis Dan pughu tovene: ‘iŋgabiiz.’ \f* \m \v 7 Tinepneep le Bila apo muul, ve ipoop natu ite inim ru. \v 8 Tovenen Rael isaav ighaze: “Yeru toghag liva niwatovan tapirimai, ve naparab ariaŋa le nalib pani wa.” Tauto iwaat natu tonowen iza Naptali. \f + \fr 30:8 \ft Pisis Naptali pughu tovene: ‘naparab ariaŋa.’ \f* \p \v 9 Lea ighita tovene: sawa toni to popaaŋ, nene isob. Tovenen ighur liva mbesooŋa toni Silpa ila to Yakop inim azuwa ite. \v 10-11 Ghoro Silpa apo, ve ipoop Yakop le natu eez. Tauto Lea isaav ighaze: “Nene mbeb poia to ivot payou!” Tauto iwaat natu tonowen iza Gat. \f + \fr 30:10-11 \ft Pisis Gat pughu tovene: ‘mbeb poia ivot.’ \f* \p \v 12 Tinepneep le Silpa, to liva mbesooŋa to Lea ne, ipoop Yakop le natu tamoot ite inim ru. \v 13 Tauto Lea isaav ighaze: “Aazne, you lolog poia kat! Ve yes ndiliva to paanu paam pale lolodi poia toman ghou.” Tovenen Lea iwaat natu tonowen iza Aser. \f + \fr 30:13 \ft Pisis Aser pughu tovene: ‘lolo poia kat.’ \f* \p \v 14 Sawa eez to lupuuŋ wit anoŋa, Ruben ilaghlaagh ila uum lolo, le ighita waar anoŋa pida, ve iyou di tila to tina Lea. Mbeb tonowen, yes tighur ila tighaze ipazaagh nditamoot ve ndiliva leso tigheen ve ndiliva apodi. Rael ighita, ve isaav pa Lea ighaze: “Ai, mbeb to natum ighami, ugham leg pida inim!” \p \v 15 Eemoghon Lea ipamuul aliŋa ighaze: “Wai! Yom ugham azuwag ipul ghou wa. Ve aazne ughaze ugham mbeb to natug tonene paam? Maau kat!” \p Tovenen Rael isaav pani muul ighaze: “Poia. Ugham leg pida. Ve mboŋ aazne, pale nasaav pa Yakop ilat yamru agheen inim gholiiŋ waar anoŋa to natum ighami ne atia.” \v 16 Rabrab izi, ghoro Yakop imuul inim paanu, ve Lea iŋarua ila, ve isaav pani ighaze: “Ulooŋ. Mboŋ aazne, yom irau unum tiou. Pasa, naghol ghom pa waar anoŋa to natug wa.” Tovenen mboŋ tonenen, Yakop ila to Lea, ve yesuru tigheen. \p \v 17 Maaron ilooŋ suŋuuŋ to Lea, ve iuuli apo muul, ve ipoop natu tamoot ite inim liim. \v 18 Tovenen Lea isaav ighaze: “You naghur liva mbesooŋa tiou ila to azuwag, tauto Maaron igham leg atia poia tonene.” Tovenen iwaat natu tonowen iza Isakar. \f + \fr 30:18 \ft Pisis Isakar pughu tovene: ‘atia poia inepneep.’ \f* \m \v 19 Tinepneep le Lea apo muul, ve ipoop natu tamoot ite inim liim ve eez. \v 20 Ve isaav ighaze: “Aazne, Maaron igham leg mbeb poia eez. Tovenen azuwag pale lolo imuul payou ve ipakur ghou. Pasa, napoop le ndinatu liim ve eez wa.” Tauto iwaat natu tonowen iza Zebulun. \f + \fr 30:20 \ft Pisis Zebulun pughu tovene: ‘ipakur.’ \f* \m \v 21 Muri ghoro, Lea ipoop liva eez, ve iwaat iza Dina. \p \v 22-23 Ghoro Maaron mata iŋgal Rael paam, ve ilooŋ suŋuuŋ toni. Tovenen iuul Rael ve apo, ve ipoop natu tamoot eez. Tauto Rael isaav ighaze: “Aa, ghara Yoova igham leg natug ve mayag isob! \v 24 Eemoghon naghaze ye igham leg natug tamoot ite paam, ghoro poia.” Tovenen iwaat natu tonowen iza Yosep. \f + \fr 30:24 \ft Pisis Yosep pughu tovene: ‘igham ite paam.’ \f* \s1 Ataam to ŋgai to Yakop timasa tinim naol \p \v 25 Rael ipoop Yosep le isob, ghoro Yakop isaav pa Laban ighaze: “Olman, naghaze uyok payou, leso namuul nala pa ndug tiou ve taan tiou. \v 26 Yom uwatag: You nakaria uraat payom wa. Tovenen upul ndizwag toman ndinatug leso nimundig nila. Pasa, uraat to nagham payom, tauto naghol di ilat tiom wa.” \p \v 27 Eemoghon Laban ipamuul aliŋa ighaze: “Wai waghag! Ituru taneep ris paam o. Mbeb pida tivot tinim ghilalooŋ payou, ve naghilaal naghaze yom ndamom payou, tauto poia to Maaron iza tiou ve leg mbeb katindi. \v 28 Tovenen naghaze naŋguruut ghom uneep toman ghou. Yo, usaav ghazooŋa payou. Lolom ughaze nagham sa mbeb inim lem atia leso ituru taneep?” \p \v 29 Yakop ipamuul aliŋa ighaze: “Taum uwatag: You nakaria uraat payom. Tauto ŋgai tiom timasa tinim naol. \v 30 Muuŋ, lem ŋgai naol maau. Eemoghon you nanim naneep toman ghom, tauto ŋgai tiom timasa tinim naol kat. Tovenen you, tauto poia to Maaron iza tiom. Pale ŋeez o nagham uraat pa nauul ndizwag ve ndinatug?” \p \v 31-32 Tovenen Laban ighasoni muul ighaze: “Yom ughaze nagham lem sa?” \p Yakop ipamuul aliŋa ighaze: “Yom irau ugham leg mbeb eta to aazne maau. Ve vena? Irau uyok payou to aazne, ve nala nayou sipsip ndinatu asosoŋadi ve mekmek galgaliiŋ tisob tinim leg? Nene atia to lolog pani. Ighaze uyok pa aliŋag tonene, ghoro naneep ve naŋgin ŋgai tiom muul. \v 33 Ve muri, yom irau unum ughita ŋgai to tineep toman ghou, leso uwatag ughaze you ŋgeu yubyub maau. Nene atia to yom ugham payou. Ve ighaze ughita mekmek eta to galgaliiŋ maau, ma sipsip eta to asosooŋa maau tilaghlaagh toman ŋgai tiou, nene yom irau uwatag ughaze you nayubi.” \p \v 34 Laban ilooŋ saveeŋ to Yakop, ve iyok pani ighaze: “Poia. Pale nataghon aliŋam.” \p \v 35 Eemoghon Laban itaghon saveeŋ todi maau. Pasa, sawa tonenen, ye imundig ila igham mekmek nditamoot tisob to tinidi mbutmbutuuŋ, ve mekmek paŋgaar tisob to galgaliiŋ, ve sipsip ndinatudi tisob to asosoŋadi. Ŋgai tisob tonowen, ye iŋguaaz di tila to tau ndinatu, leso tiŋgin di. \v 36 Yesŋa ndinatu tigham ŋgai tonenen, ve tilaagh irau mboŋ tol. Tilaghlaagh tila le tivot ndug eez, ghoro tineep ve tiŋgin ŋgai todi izi tonowe. Ve Yakop ineep ve iŋgin ŋgai pida to Laban ipul di tizi tineep. \p \v 37 Eemoghon Yakop igham ai boga mbiti pida, ve isoi ulidi le tinim mbutmbutuuŋ pisosooŋa. \v 38-39 Ghoro ipayoon di tigharau oon to ŋgai tighunghun ya ila. Pasa, ye iwatag: nene sawa to ŋgai nditamoot tiip pa ŋgai paŋgaar. Tovenen sawa to mekmek ve sipsip tinim pa tighun ya, tighita ai soiiŋ mbutmbutuuŋ tonowen, ghoro ŋgai nditamoot tiip pa ŋgai paŋgaar igharau ai tonowen. Ve muri, sawa to popaaŋ, tipoop ndinatudi mbutmbutuuŋ ve galgaliiŋ. \v 40 Yakop ighur ndinatudi tonowen tineep saguan pa Laban ŋgai toni, leso tinim le. Ve sipsip tovene paam. Sawa to nditamoot tighaze tiip pa ŋgai paŋgaar, Yakop ighur naghodi ila pa Laban mekmek toni to mbutmbutuuŋ ve asosoŋadi, leso tipoop ndinatudi mbutmbutuuŋ ve asosoŋadi. Ye ighamgham tovene, le ŋgai toni timasa tinim naol kat. Ve ighur di tila tineep saguan pa Laban toni. \p \v 41 Tovenen sawa to ŋgai tubudi tighaze tiip pa ŋgai paŋgaar, Yakop ipapayoon ai boga mbutmbutuuŋ tigharau oon to ŋgai tighunghun ya ila. \v 42 Eemoghon sawa to ŋgai koŋkoŋiŋadi tighaze tiip pa ŋgai paŋgaar, ye ipas ai boga tonowen tighau. Tovenen Yakop le ŋgai tubudi moghon. Ve Laban toni, nene koŋkoŋiŋadi moghon. \v 43 Ataam tonene to Yakop inim mbaliiŋ tau. Ye iraua kat pa mekmek, sipsip, mbesooŋa toni ndiliva ve nditamoot, kamel, ve esele. \c 31 \s1 Yakop ighau pa Laban \p \v 1 Muri ghoro, tipaes pa Yakop tighaze Laban ndinatu tisavsaav tighaze: “Yakop tonowen, ye iyou mbeb to tamaan tisob tinim le wa. Mbeb toni to naol we, tisob tivot ila to tamaan moghon.” \v 2 Ve Yakop ighita Laban paam, ighur dadabu pani. Lolo poia pani inimale muuŋ maau. \p \v 3 Ghoro Maaron isaav pa Yakop ighaze: “Umundig, ve umuul ula pa taan to nditamam ve nditimbum, ve uneep toman di. You pale naneep toman ghom ve matag payom.” \v 4 Tovenen Yakop imbaaŋ ila pa Rael yesuru Lea ighaze tila tivot toni izi paanu dige to ye iŋginŋgin ŋgai pani. \v 5 Yesuru tila tivot toni, ve ye isaav padi ighaze: “Alooŋ. Aazne, you naghita tamamim lolo poia payou inimale muuŋ maau. Eemoghon Maaron to tamaŋ inepneep toman ghou ve mata payou. \v 6-7 Yamru awatag: Ndaman ndaman, you narab taug pa uraat to tamamim. Ve sawa naol, ye igham kaarom payou, ve itortoor aliŋa pa atia tiou. Eemoghon Maaron ipoona, tauto ye irau iwaghamun ghou kat maau. \v 8 Sawa to tamamim isaav payou ighaze: ‘Mekmek galgaliiŋ pale tinim lem atia,’ mekmek tisob tipoop galgaliiŋ moghon. Ve sawa to ye ighaze: ‘Mekmek mbutmbutuuŋ pale tinim lem atia,’ ghoro mekmek tisob tipoop mbutmbutuuŋ moghon. \v 9 Ataam tonene, to Maaron ipas ŋgai to tamamim, ve igham di tinim leg. \v 10 Sawa to ŋgai tighaze tiweer, you nagheen ve naghita vibiiŋ eez tovene: Mekmek nditamoot to tiip pa mekmek paŋgaar, nene mbutmbutuuŋ ve galgaliiŋ moghon. \v 11 Ghoro aŋela to Maaron ipoi ghou ighaze: ‘Yakop!’ Ve you nayok pa aliŋa naghaze: ‘Taug nene.’ \p \v 12 “Ye isaav payou muul ighaze: ‘Ŋgar naol to Laban ighamgham payom, you naghita wa. Matam ila ve ughita. Mekmek nditamoot to tiip pa mekmek paŋgaar, nowe mbutmbutuuŋ ve galgaliiŋ moghon. \p \v 13 ‘Maaron to ivot payom izi ndug Betel, nene you taug tonene. Sawa to uneep tonowe, yom upayoon yaam ve uliŋ ŋgoreeŋ izala pogho, ve umbua saveeŋ ariaŋa payou. You nasaav payom: Umundig to aazne, upul ndug tonene, ve umuul ula pa ndug to tinam ipoop ghom ve matam izi pani.’” \rq Mbnp 28:18-22 \rq* \p \v 14 Yakop ipaes padi le isob, ghoro Rael yesuru Lea tisaav pani tighaze: “Tamamai, muri pale ipul mbeb toni eta inim lemai? Maau. \v 15 Ye mata iŋgal ghei muul maau. Ighita ghei ninimale ndiliva sumbudi. Yom uvai ghei sorok maau. Ughol ghei wa. Ve atia tiina to ugham pani, ye tau ighan suvuni ila wa. Yei nighita rita maau. \v 16 Mbaliiŋ naol to Maaron ipas di pa tamamai, nene iit toman ndinatuud mbeb toit moghon. Poia, utaghon Maaron aliŋa to ye isavia payom.” \p \v 17-18 Tovenen Yakop imundig, ve iyou ŋgai toni toman mbeb toni naol isob to igham di izi Mesopotamia. Ghoro ighur ndizuwa toman ndinatu tizala kamel toni poghodi, ve yesŋa timundig ve tila to Yakop tama Isak to inepneep izi Kanaan. \p \v 19 Sawa tonenen, Laban ineep paanu maau. Ye ila pa ikot sipsip toni orodi. Tovenen Rael ila iyub maaron kaarom anunudi to tama Laban ighur di pa tiŋgin ruum toni. \v 20 Yakop ipaesia mundigiiŋ todi pa Laban maau. Yes timundig inimale yoŋgaaŋ, ve tila. \v 21 Tovenen Yakop iyou mbeb toni tisob, ve yesŋa tamtoghon toni tisob tighau. Yes tila timbut ya tiina Euprates, ve tivool tila pa paŋa ite, ve tilaagh tiŋarua lolooz to taan suruvu to Gileat, ve tila. \s1 Laban itaghon Yakop \p \v 22 Mboŋ ru inim ila, ve ite inim tol pani, ghoro tamtoghon pida tipaes pa Laban tighaze wagha Yakop ighau ila wa. \v 23 Tovenen Laban imundig, ve iyou siŋ toni pida, ve yesŋa tilaan titaghon di. Titaghon di tila tila le irau mboŋ liim ve ru. Ghoro tila tigharau di izi lolooz to Gileat. \v 24 Eemoghon mboŋ tonenen, Maaron ivot to Laban to Aramea taamdi ne ila vibiiŋ, ve isaav pani ighaze: “Matam imosmoos pa aliŋam. Upiyaav saveeŋ ariaŋa eta pa upamatughezan Yakop malep.” \p \v 25 Yakop igharaat ina to nepooŋ izi ndug Gileat, ve yesŋa tamtoghon toni tineep tonowe. Tovenen Laban toman tamtoghon toni tila tivot todi, ve tigharaat inadi to nepooŋ izi tonowe paam. \v 26 Laban imundig ve iyaan Yakop ighaze: “Ai, yom ugham ŋgar tonene payou pasa? Yom ugham kaarom payou, ve uŋguaaz ndinatug liva tighau payou inimale yes ndaaba tighamgham pa yes ndiliva to koiadi. \v 27-28 Pughu vena to ughau inimale yoŋgaaŋ payou? Inimale usaav payou, tone nigham ghanghaniiŋ toman narogho, ve nighur gham ala toman lolomai poia. Eemoghon yom upaes payou maau. Tauto nakis ndinatug liva toman nditimbug nimadi maau, ve apul ghou. Ŋgar to ugham payou, nene deŋia maau. Ugham ŋgar to borouŋa! \v 29 You tapirig irau nawaghamun gham. Eemoghon mboŋ, Maaron to tamam isaav payou ighaze: ‘Matam imosmoos pa aliŋam. Upiyaav saveeŋ ariaŋa eta pa upamatughezan Yakop malep.’ Tauto tambaŋa, ula. \v 30 You nawatag: Ŋgar tiom iyaryaaŋ kat ughaze umuul ula to tamam ve ndug tiom. Tauto upul ghou. Eemoghon pughu vena to uyub maaron tiou anunudi to tiŋgin ruum tiou?” \p \v 31 Yakop ipamuul Laban aliŋa ighaze: “You namatughez naghaze yom pale uŋguruut ndinatum liva payou. Tauto naghau inimale yoŋgaaŋ. \v 32 Eemoghon you nakankaan pa maaron tiom anunudi. Ighaze yom undeeŋ tamtoghon eta to iyub di, ye pale imaat. Tovenen taum ulaagh, ve utiir mbeb tiei to naol ne ila tamtoghon toit tonene matadi, ve ukaal di. Ighaze undeeŋ mbeb tiom eta, ghoro ughami.” \p Sawa to Rael iyub tama Laban maaron toni anunudi, Yakop ighita maau. Tauto ikankaan pani. \rq Mbnp 35:18-19 \rq* \p \v 33 Tovenen Laban imundig, ve ilooŋ ila Yakop mbeez toni, Lea mbeez toni, ve mbeez to yes ndiliva mbesooŋa ru, ve itiir mbeb tisob. Eemoghon indeeŋ maaron toni anunudi maau. Ghoro ilooŋ ila mbeez to Rael paam ve ikaal mbeb toni. \p \v 34 Eemoghon Rael iŋgooz maaron kaaromŋa anunudi tonowen ilooŋ ila pelpeel, ve ighuri imonau ila kamel toni dige, ve mbole izala pogho. Tovenen mburuguuŋ to tineep ila mbeez to Rael lolo, Laban itiir di tisob, le maau. \p \v 35 Ghoro Rael isaav pa tama ighaze: “O tiina tiou, atem yabyab payou malep. You irau namundig maau. Pasa, moroghooŋ to ndiliva igham ghou.” Tauto Laban ikaal ikaal le maau. \p \v 36 Ghoro Yakop ate yabyab kat, ve iyaan Laban ighaze: “You namalaaŋ pa sa tutuuŋ, ve nagham sa sosor, to atem yabyab ve utaghon ghou? \v 37 Aazne, yom utiir mbeb tiei tisob ve undab di. Ighaze undeeŋ mbeb tiom eta, ghoro ughuri ivot ghazooŋa ila tamtoghon toit tisob tonene matadi ve tighita, leso tiŋgabiiz saveeŋ toit. \p \v 38 “You naneep toman ghom irau ndaman tamoot ee (20) wa. Sawa isob tonenen, sipsip ve mekmek tiom popaaŋ todi poia moghon. Ve you naghan sipsip tiom eta sorok maau. \v 39 Ighaze mbeb sagsag ighan sipsip tiom eta le imaat, you nagham sipsip tonowen ilat ve napatooŋa payom maau. Maau kat. You narabolini pa taug sipsip tiou. Pasa, yom usaav ariaŋa payou tovene: Ighaze mbeb tiom eta ilale pa ndag, ma mboŋ, you taug irau narabolini. \v 40 Ndag, ndag ighaaz katin ghou. Ve mboŋ, saut igham ghou namoŋeeŋ kat, ve nagheen pa matag rita maau. \p \v 41 “You naneep toman ghom ve nambesmbees payom irau ndaman tamoot ee wa. You nagham uraat irau ndaman saaŋgul ve paaŋ pa nagham ndinatum liva ru. Ve nagham uraat payom irau ndaman liim ve eez muul, leso ugham leg sipsip ve mekmek. Ve sawa naol, yom utoor aliŋam pa atia tiou. \p \v 42 “Maaron to timbug Abaram, ye Maaron to tamaŋ Isak imatughez pani ve imbesmbees pani paam. Inimale ye ivool tiou maau, tone yom ughur ghou nanim toman nimag ŋginiŋa. Eemoghon Maaron ighita pataŋani tiou ve uraat tiina to nagham payom. Tauto mboŋ ivot tiom ve iyaan ghom.” \s1 Yakop yesuru Laban timbua saveeŋ \p \v 43 Yakop isavsaav le isob, ghoro Laban ipamuul aliŋa ighaze: “Ndiliva tonene, nene you ndinatug liva. Ve yes ndipain tonene, nene you nditimbug. Ndinatug liva to tipoop di. Ve sipsip toman mekmek tisob tonene, nene you tiou paam. Tovenen mbeb tisob to aazne yom ughita di ne, nene you tiou moghon. Eemoghon aazne, pale nagham vena padi? Tambaŋa, tinim lem wa. \v 44 Tovenen aazne, you naghaze tambua saveeŋ ariaŋa, leso talup lolood inim ee moghon. Ve tagham ŋgar eta, leso tapariaaŋ saveeŋ mbuaaŋ toit ve mataad iŋgali.” \p \v 45 Tauto Yakop igham yaam mala eez, ve ipayoonda inim ghilalooŋ pa saveeŋ mbuaaŋ todi. \v 46 Ghoro isaav pa ndiran toni ighaze tila tindou yaam pida. Yes tila tindou di le isob, ghoro tilup di, ve tigham ghanghaniiŋ igharau yaam ndouŋ tonowen dige. \v 47 Yaam ndouŋ tonenen, Laban iwaat iza ila yes Aramea aliŋadi ighaze Yegar Saduta. Ve Yakop iwaat yaam tonenen iza Galet. \p \v 48 Laban isaav ighaze: “Aazne, yaam ndouŋ tonene ineep ila ituru sosood pa ipariaaŋ saveeŋ mbuaaŋ toit.” Tauto tiwaat yaam ndouŋ tonenen iza Galet. \v 49-50 Ve tiwaat iza ite Mizpa. \f + \fr 31:49-50 \ft Saveeŋ Galet, nene Hibru aliŋadi. Pughu tovene: ‘mbeb to ipariaaŋ saveeŋ.’ Ve saveeŋ Mizpa pughu tovene: ‘ruum daba mala to taneep pani ve mataad ilala.’ \f* \m Pasa, Laban isaav tovene: “Ituru irau tawaghiton ghiit muul maau. Pale taneep saguan saguan pa tauud. Eemoghon Maaron tau pale ighita ghiit irau sawa isob. Tovenen ighaze yom ureu saveeŋ mbuaaŋ toit, ve ugham sosor pa ndinatug liva, ma uvai liva ite paam, upatum ghom. Pasa, Maaron ilooŋ saveeŋ mbuaaŋ toit wa. Ve sa ŋgar to iit taghami inim ŋgozaaŋ ve tamtoghon tiwatagi maau, nene ye ighita.” \p \v 51 Ve Laban isaav pa Yakop muul ighaze: “Ughita yaam ndouŋ ve yaam payondaaŋ to naghur di tineep ila sosood. \v 52 Mbeb ru tonene, pale tipei ŋgar toit. Leso mataad iŋgal saveeŋ mbuaaŋ toit. Saveeŋ tovene: Ituru irau tamalaaŋ pa yaam ndouŋ tonene, ve you nalat nawaghamun ghom, ma yom unum uwaghamun ghou ne maau. \v 53 Maaron to Abaram ve Maaron to Naor pale tighita ghiit ve tiŋgabiiz ghiit. Ighaze toit eta igham sosor, nene pale tighur atia pani.” \p Laban isavsaav le isob, ve Yakop ana iwaat Maaron to tama Isak imatughez ve imbesmbees pani ne iza pa ipariaaŋ saveeŋ mbuaaŋ todi tonowen. \v 54 Ghoro Yakop irab ŋgai eez, ve imozi izala lolooz daba inim watooŋrau pa Maaron. Ve ipoi siŋ todi tisob tinim, ve yesŋa tilup di ve tighanghan. Tighanghan le isob, ghoro tigheen tonowe pa mboŋ. \p \v 55 Mboŋmaagh ndoromaaŋa, ve Laban imundig, ikis ndinatu liva ve nditimbu nimadi, ve ipalot di pa saveeŋ pida, ghoro ipul di, ve imuul ila pa ndug toni. \c 32 \s1 Yakop itar tau pa ila ighita togha Esau \p \v 1 Laban ipul di ve ila, ve Yakop paam ipamundigin laghooŋ toni muul. Ilaagh ila le aŋela pida to Maaron tivot toni izi ataam luvuŋa. \v 2 Yakop ighita di, ve isaav ighaze: “Wai! Nene ndaaba to Maaron inadi to nepooŋ.” Tauto iwaat ndug tonowen iza Mahanaim. \p \v 3 Ghoro imbaaŋ tamtoghon pida ighaze tigham avo ve timuuŋ tila to togha Esau to inepneep izi taan suruvu to Seir. Taan tonowen iza ite Edom. \v 4 Ye ighur saveeŋ padi ighaze: “Yam ala avot to tiina tiou Esau, ghoro asaav pani aghaze: ‘Mbesooŋa tiom Yakop isaav tovene: Yesuru wagha Laban tikaria nepooŋ wa. Tauto aazne, ye ighaze imuul inim. \v 5 Ye le makau, esele, sipsip, mekmek, ve mbesooŋa nditamoot ve ndiliva katindi. Tovenen imbaaŋ ghei ninim pa nipaes payom, leso ughami toman lolom poia.’” \p \v 6 Yakop isavsaav padi le isob, ve tila tighita Esau. Tighita le isob, ghoro timuul tila to Yakop ve tipaes pani tighaze: “Yei nila nivot to togham, to nimuul ninim. Ve ulooŋ! Yesŋa tamtoghon toni 400 tilaghlaagh tinim tighaze tighita ghom.” \p \v 7 Yakop ilooŋ saveeŋ todi, le matughezaaŋ tiina ighami ve igham ŋgar naol. Tovenen ivalag tamtoghon toni toman ŋgai toni tinim rouŋ ru. \v 8 Pasa, mata iŋgal tovene: “Ighaze Esau inim ve ipamundigin malmal, ve irab rouŋ eez timaat, nene pale rouŋ ite irau tighau tila.” \p \v 9 Ghoro Yakop isuŋ pa Maaron ighaze: “O Yoova, yom Maaron to timbug Abaram ve tamaŋ Isak. Muuŋ, taum usaav payou ughaze namuul nala pa taan tiou ve naneep toman siŋ tiou. Ve usaav payou ughaze yom pale ugham poian ghou ve naneep pooi. \v 10 Maaron, you mbesooŋa tiom. Muuŋ, sawa to nambut ya Yordan ve nala, you leg mbeb eta maau. Nakis titi moghon ve nalaagh. Eemoghon yom lolom ineep tiou, ve ugham poian ghou kat itaghon saveeŋ mbuaaŋ tiom. Tauto aazne, namuul nanim toman rouŋ tintina ru tonene. You poiag irau to ugham ŋgar tovene payou maau. \v 11 O Maaron, you naghason ghom. Ugham mulin ghou ila toghag Esau nima. Pasa, you namatughez pani kat. Pale inim ve ipamundigin malmal payou toman ndizwag ve ndinatug, ve irab ghei nisob nimatmaat. \v 12 Maaron, matam iŋgal saveeŋ to umbua toman ghou. Yom usaav payou ughaze pale ugham poian ghou, ve ugham papaghu tiou timasa tinim naol le irau tinin di maau tinimale magargaar to te.” \rq Mbnp 28:13-15 \rq* \p \v 13 Yakop isuŋ le isob, ve ineep tonowe pa mboŋ. Mboŋmaagh ghoro, ivureer ŋgai pida tila saguan ighaze ighur di timuuŋ tila to togha Esau. \v 14 Ŋgai tovene: Mekmek paŋgaar 200 ve nditamoot tamoot ee (20). Sipsip paŋgaar 200 ve nditamoot tamoot ee (20). \m \v 15 Kamel paŋgaar tamoot ee saaŋgul (30) toman ndinatudi. Makau paŋgaar tamoot ru (40), ve nditamoot saaŋgul (10). Ve esele paŋgaar tamoot ee (20) ve nditamoot saaŋgul (10). \p \v 16 Yakop ighur ŋgai tonowen tila ketooŋ ketooŋ, ve ighur di tila mbesooŋa toni pida nimadi, ve isaav padi ighaze: “Yam amuuŋ. Eemoghon alup gham pa laghooŋ malep. Alaagh saguan saguan pa taumim.” \p \v 17 Ve Yakop isaav ariaŋa pa mbesooŋa to ilaagh imuuŋ tovene: “Ighaze toghag Esau inim ivot tiom, ve ighason ghom ighaze: ‘Yom mbesooŋa to sei? Ve ula sine? Ve ŋgai ketooŋ tonanan to sei?’ \v 18 Ighaze ye ighason ghom tovene, ghoro upamuul aliŋa ughaze: ‘Ŋgai tonene, to mbesooŋa tiom Yakop. Ye ighaze igham di sorok pa tiina toni Esau. Ye tau ilaghlaagh muri.’” \p \v 19 Yakop igham saveeŋ raraate pa mbesooŋa toni to inim ru, ve ite to inim tol, ve mbesooŋa toni tisob to matadi pa ŋgai ketooŋadi tonenen, ve tigham di tila. Ve isaav padi tovene: “Yam ala avot to toghag Esau, ghoro asavia saveeŋ raraate moghon pani. \v 20 Ve asaav pani aghaze: ‘Olman, mbesooŋa tiom Yakop ilaghlaagh muri.’” Yakop igham tovene pasa, mata iŋgal ighaze: “You pale nagham mbeb naol tonene timuuŋ tila toni sorok. Leso nagharaat lolo, ve sawa to nala peria toni, ye pale lolo poia payou.” \v 21 Tovenen mbeb naol to Yakop ighaze igham pa togha, ye ighur di timuuŋ tila. Eemoghon ye tau ineep izi ndug tonenen pa mboŋ. \s1 Yakop yesuru Maaron titoov tapiridi \p \v 22 Mboŋ ee moghon tonenen, Yakop imundig, ve igham ndizuwa ru toman ziria ru paam to mbesooŋa toni, ve ndinatu saaŋgul ve eez. Tila titaghon maghat to ya Yabok ve tivool tila pa paŋa ite. \v 23-24 Ye ila ighur di tizi, ve imuul ila isaav pa mbesooŋa toni tiyou mburuguuŋ toni pida, ve titaghon di tivool tila. Ve ye eŋgeni ineep tonowe pa mboŋ. \p Inepneep, ve ŋgeu eez inim ve yesuru Yakop titoov tapiridi izi tonowe le ndugizau. \v 25 Ŋgeu tonowen ighita ighaze tapiri irau to ilib pa Yakop maau. Tovenen irab Yakop ŋgoi le seŋgaŋa ipas. \v 26 Ghoro isaav pani ighaze: “Upul ghou nala! Paam ndugizau.” \p Eemoghon Yakop isaav pani ighaze: “Maau. You pale nakiskis ghom tovene le irau ughur palotiiŋ iza tiou, ghoro napul ghom ula.” \p \v 27 Tovenen ŋgeu tonenen ighasoni ighaze: “Izam sei?” \p Yakop ipamuul aliŋa ighaze: “You izag Yakop.” \p \v 28 Ŋgeu tonenen isaav pani muul ighaze: “Pale tiwaat izam Yakop muul maau. Pale tiwaat ghom Israel. Pasa, yamru Maaron ve tamtoghon atoov tapirimim le ulib padi wa.” \f + \fr 32:28 \ft Pisis Yakop pughu tovene: ‘kaarom,’ ma ‘aghe gudu.’ Ve iza paghu Israel, pughu tovene: “Yesuru Maaron titoov tapiridi.” \f*\rq Mbnp 35:10 \rq* \p \v 29 Ghoro Yakop ighason ŋgeu tonenen ighaze: “Izam sei?” \p Ŋgeu tonenen ipamuul aliŋa ighaze: “Pughu vena to ughason ghou pa izag?” Ghoro ighur palotiiŋ iza to Yakop, ve ipuli ve ila. \p \v 30 Yakop imundig ve isaav ighaze: “Aazne, you naghita Maaron nagho pa matag, eemoghon namaat maau.” Tovenen iwaat ndug tonowen iza Peniel. \f + \fr 32:30 \ft Peniel pughu ‘Maaron nagho.’ \f*\rq Igham 24:11, 33:20 \rq* \m \v 31 Ndag iza peria, ve Yakop ipul ndug Peniel, ve ilaagh. Iweuweu aghe ve ila. Pasa, ŋgoi seŋgaŋa ipas. \v 32 Pughu tonene, to muuŋ ve inim aazne, yes Israela irau tighan ŋgai minda to ipaak ila tua to ŋgoi ne maau. Pasa, ŋgeu tonowen irab Yakop ŋgoi le ipas. \c 33 \s1 Yakop yesuru Esau tiwandeŋon di \p \v 1 Yakop ilaagh ila, ve mata ila le ighita togha Esau inim toman tamtoghon toni 400. Tovenen Yakop ivalag ndinatu to Lea, Rael, ve ndiliva mbesooŋa toni ru. \v 2 Ye ighur ndiliva mbesooŋa toni ru toman ndinatudi timuuŋ, ve Lea toman ndinatu titaghon di, ve Rael yesuru natu Yosep tilaagh muri. \v 3-4 Ve Yakop tau imuuŋ padi, ve iŋarua togha Esau ila. Ilaghlaagh ve iputput aghe pani irau pa liim ve ru. Ye ighamgham tovene ve togha ilaan ŋarua inim ve isavagi ve yesuru titaŋ \v 5-6 Ghoro Esau mata ila le ighita yes ndiliva toman ndinatudi. Tovenen ighason Yakop ighaze: “Nowe sei masin to yamŋa anim ne?” \p Yakop ipamuul aliŋa ighaze: “Tiina tiou, nowe you mbesooŋa tiom ndinatug. Maaron igham di payou itaghon poia toni.” Ye isavsaav, ve ndiliva mbesooŋa toni ru toman ndinatudi tinim tivot, ve tiput aghedi pa Esau. \v 7 Ve Lea toman ndinatu tinim ve tiput aghedi pani. Ghoro Yosep yesuru tina Rael tilaagh muri tinim, ve yes paam tiput aghedi pani. \p \v 8 Esau ighason Yakop muul ighaze: “Laak, yes ival to tipakeet ŋgai ve tinim peria tiou ne, pughu vena?” \p Yakop ipamuul aliŋa ighaze: “Tiina tiou, you nagham di payom, leso ugham ghou toman lolom poia.” \p \v 9 Eemoghon Esau isaav pani ighaze: “Wai tazig, you narau mbeb to naol ne. Mbeb tiom ineep.” \p \v 10 Eemoghon Yakop izoorndug ighaze: “Ee-e toghag, ighaze lolom poia payou, ghoro ugham mbeb tisob to nagham di payom. Pasa, yom upatooŋ ŋgar to Maaron payou, ve lolom isamin ghou ve ugham ghou toman lolom poia. Tauto naghita naghom, nene inimale naghita Maaron nagho. \v 11 Tovenen ugham mbeb to nagham di payom ne. Pasa, Maaron igham poian ghou ve igham leg mbeb katindi.” \p Yakop izoorndug, tauto Esau lolo poia pa ŋgar toni, ve igham le mbeb tonowen. \v 12 Ghoro Esau isaav ighaze: “Poia, amundig itiŋa tala.” \p \v 13 Eemoghon Yakop isaav pani ighaze: “Maau. Tiina tiou, yom umuuŋ. Ughita. Ndipain tonene, tapiridi irau tilaagh rikia maau. Ve sipsip ve mekmek tonene tighunghun tuz sone, ve tikaria laghooŋ wa. Tapasul di malep. Ighaze tagham di tilaagh mala pa ndag ee moghon, nene pale tisob timatmaat. \v 14 Tovenen tiina tiou, yom umuuŋ, ve you toman ndipain ve ŋgai pale nitaghon ghom. Pale nilaghlaagh pooi taghon ndipain ve ŋgai tapiridi, le nilat peria tiom izi ndug Seir.” \v 15 Tovenen Esau iyok pa Yakop saveeŋ toni ighaze: “Poia. Ighaze venen, you pale napul tamtoghon tiou pida tineep toman ghom. Leso tiŋgin gham ve yamŋa anim.” \p Eemoghon Yakop ipamuul aliŋa ighaze: “Tiina tiou, aliŋam poia. Eemoghon yom upatooŋ ŋgar popoia naol payou wa. Ugham ŋgar naol malep. Tamtoghon tiou tinepneep.” \p \v 16 Tovenen ndag ee moghon tonenen, Esau imuul ila pa Seir. \v 17 Eemoghon Yakop ila Seir maau. Ilaagh ila pa ndug ite, iza Sukot. Ila ivot tonowe, ve ipayoon le ruum eez, ve igharaat dur pida pa ŋgai toni paam. Tauto tiwaat ndug tonowen iza Sukot. \f + \fr 33:17 \ft Sukot pughu tovene: ‘dur.’ \f* \p \v 18 Sawa to Yakop ipul taan suruvu to Mesopotamia, ve imuul ila pa taan to Kanaan, ye igharaat ina to nepooŋ igharau ndug Sekem. \v 19 Ve ighol taan to ye inepneep pani ne ila to siŋ to Amor. (Amor, ye Sekem tama.) \rq Yo 4:5 \rq* \m \v 20 Ve Yakop igharaat artaal eez izi tonowe, ve iwaat iza ighaze: ‘El Eloe Israel.’ \f + \fr 33:20 \ft ‘El Eloe Israel,’ pughu tovene: ‘Maaron, ye Maaron to Israel.’ \f* \c 34 \s1 Sekem imogheer pa Dina \p \v 1 Sawa eez, Yakop yesuru Lea natudi liva Dina ila ighaze ighita ndiliva papaghu pida to ndug Sekem. \v 2 Amor to daba to ndug tonowen, natu Sekem ighita Dina, ve ila isavagi ve imogheer pani. Amor, ye Hep taamdi. \v 3 Sekem lolo pa Dina kat. Tovenen isavia saveeŋ popoia pida pani, leso irab ate, ve ighami lolo poia. \v 4 Ve isaav pa tama Amor ighaze: “Tamaŋ, you lolog pa liva paghu tonowen kat. Ula to siŋ toni, ve yamŋa agharaat saveeŋ leso navaii.” \p \v 5 Yakop ilooŋ ŋgar mayaŋiiŋa to Sekem igham pa natu liva, eemoghon isavia saveeŋ eta rikia maau. Pasa, ndinatu nditamoot tila ndug ite ve tigham uraat pa ŋginiiŋ ŋgai toni tonowe. Tovenen itatan tau ve inaam di. \p \v 6 Ye inamnaam di ve inepneep, ve Sekem tama Amor ila ivot toni ighaze yesuru tigharaat saveeŋ. \v 7 Yakop ndinatu tilooŋ ŋgar samia to Sekem igham pa livudi, ve timuul tinim tivot paanu. Lolodi poia maau. Atedi yabyab kat. Pasa, lolodi pa ŋgar tovene ivot padi malep. Tighita tighaze Sekem igham mayaŋiiŋa tiina pa yes Israela. \p \v 8 Amor isaav padi ighaze: “Alooŋ. Natug Sekem, ye lolo pa natum liva kat ve itaŋ pani ighaze ivaii. Vena, irau ayok pani ve ivai natug? \v 9 You naghita naghaze nene poia pa papaghu toit tiwavain di. Yei pale nivai ndinatumim ndiliva, ve yam avai ndinatumai ndiliva. \v 10 Aghita. Taan tiina inepneep. Yam taumim aghita lemim taan pida pa aneep pani. Leso itiŋa talup ghiit, ve taparabol pa mbeb toit ila inim.” \v 11 Ghoro Sekem imundig ve isaav pa Dina tama Yakop toman ndilivu tovene: “Ighaze lolomim toman ŋgar tiam inim tiou, sa mbeb to lolomim pani, you pale nagham payam. \v 12 Tovenen asavia liva atia payou. Izi, ma iza, you pale nagham payam. Eemoghon ayok pa naghami inim azuwag.” \p \v 13 Eemoghon Yakop ndinatu atedi yabyab kat pa Sekem pa ŋgar mayaŋiiŋa to igham pa livudi Dina. Tovenen tigham kaarom pa Sekem yesuru tama Amor tighaze: \v 14 “Vana maau. Tamoot to ighaze tiziri maau, nene irau niyok pa ivai livumai maau. Pa vene, igham mayaŋiiŋa payei. \v 15 Ataam ee moghon to inepneep. Yam irau ataghon gabuamai, ve azir nditamoot tiam, le iit tasob rarateed, ghoro niyok pa saveeŋ tiam, \v 16 ve niyok pa itiŋa tawavain ghiit, ve nineep izi ndug tonene, ve talup ghiit tanim ee moghon. \v 17 Ve ighaze yam ayok pa zirooŋ gham maau, nene pale nilat nigham livumai, ve nighau nila.” \p \v 18-19 Amor yesuru natu Sekem tilooŋ saveeŋ todi, ve tiyok pani tighaze nene ŋgar poia. Tovenen rikia moghon, ve Sekem ipamundigin mbeb tonenen saveeŋa. Pasa, ye lolo pa Yakop natu liva kat. Sekem, siŋ to tama tisob titandag pani ve tiloŋlooŋ aliŋa. \v 20 Tovenen Amor yesuru natu Sekem tila pa ndug to lupuuŋ to igharau ataam avo ve tisaav pa yes nditamoot tisob to ndug Sekem tighaze: \v 21 “Ndiran tonowen, ndiran luuma, ve tighaze itiŋa talup ghiit tanim ee moghon. Iit taan toit tiina. Irau tapul pida padi. Leso tilaghlaagh pani, ve tiraukol pa mbeb todi, ve itiŋa irau tawavain ghiit. \v 22 Eemoghon yes tiyoon ariaŋa pa mbeb ee moghon tonene. Tighaze tazir ghiit tasob le rarateed tanimale yes, ghoro tiyok pa tineep toman ghiit, ve itiŋa talup ghiit tanim ee moghon. \v 23 Ighaze tataghon ŋgar todi, nene pale inim ataam pait ve tagham ŋgai todi to ghaniiŋ ve to uraat, toman mburuguuŋ todi tisob tinim leed. Yo, yam taumim asaav. Vena, tayok pa ŋgar todi, ma maau?” \v 24 Yes to paanu tilooŋ saveeŋ to Sekem yesuru tama Amor, ve tiyok. Tovenen tizir nditamoot todi tisob. \p \v 25 Uraat to zirooŋ di isob, ve mboŋ inim tol ve nditamoot to ndug Sekem tinepneep toman yabyabuuŋ tiina sone. Ghoro Yakop ndinatu ru, Simeon ve Levi to Dina ndilivu, timundig toman buza todi, ve tilooŋ tila ndug Sekem. Yes to paanu tikankaan pa ŋgar to yesuru tighaze tighami. Yesuru tila, ve timbut nditamoot tisob timatmaat. \v 26 Amor ve natu Sekem paam, timbut yesuru pa buza ve timaat. Ghoro tigham livudi Dina, ve tipul ruum to Sekem, ve tighau tila. \v 27-29 Ghoro Yakop ndinatu pida anadi timundig ve tilaan muri tilooŋ tila ndug Sekem, ve tiyou mbeb to yes to tirab di timaat ne, inim yatuuŋ ŋgar samia to tigham pa livudi Dina. Tigham makau, esele, ve sipsip todi, toman mbaliiŋ ve mbeb todi pida to tineep ruum lolo. Mbeb todi to ineep paanu, ve mbeb to uum paam, eta ineep muul maau. Tiyou di le tisob. Ve tiyou ndiliva todi toman ndinatudi paam. \p \v 30 Yes tigham ŋgar tonenen, le Yakop ate yabyab ve iyaan Simeon yesuru Levi ighaze: “Yamru awaghamun izag wa. Yes Kanaana ve Peresa to tinepneep izi taan tonene, pale tighita ghou tighaze you ŋgeu samiag kat, ve tighur koi payou. Ighaze tilup di ve tigham malmal pait, nene pale tirab ghiit tasob tamatmaat. Pasa, iit ival maau.” \v 31 Eemoghon yesuru tipamuul aliŋa tighaze: “Pale nipul ŋgeu tonowen igham tovene pa livumai inimale ye liva to ataam?” \c 35 \s1 Yakop imuul ila pa ndug Betel \p \v 1 Muri ghoro Maaron isaav pa Yakop ighaze: “Umundig uzala pa ndug Betel, ve uneep tonowe. Ve ugharaat artaal payou. You Maaron to navot tiom indeeŋ sawa to yom ughau pa togham Esau.” \rq Mbnp 28:11-17 \rq* \m \v 2 Tovenen Yakop isaav pa ndiran toni toman tamtoghon pida to yesŋa tinepneep ighaze: “Yam asuruuv maaron tiam anunudi tisob tilaledi, ve agharaat taumim leso aŋgalaaŋ ila Maaron mata, ve ayol gham pa nonogiiŋa popoia. \v 3 Ghoro tamundig ve tazala pa ndug Betel. You naghaze nagharaat artaal pa Maaron izi tonowe. Pasa, sawa to pataŋani igham ghou, ye ilooŋ suŋuuŋ tiou ve igham mulin ghou. Ve ndug sine to nala naneep pani, ye ineep toman ghou ve mata payou.” \p \v 4 Tovenen tiyou maaron kaaromŋa todi anunudi ve tigham di tinim, ve tipas pandood tizi pa taliŋadi, ve tighur di tila to Yakop. Ghoro ye itavia di ila ai tiina eez pughu. Ai tonowen iyoon igharau ndug Sekem. \v 5 Ghoro timundig ve tila. Tamtoghon tisob to tineep tigharau ndug Sekem, Maaron igham matughezaaŋ tiina ivot padi. Tovenen todi eta itaghon di pa malmal maau. \v 6 Yakop toman tamtoghon toni tisob tilaagh tila le tivot ndug Lus. Lus ineep ila taan suruvu to Kanaan. Iza ite Betel. \v 7 Ghoro Yakop igharaat artaal eez, ve iwaat ndug tonowen iza El Betel. Pasa, sawa to ye ighau pa togha Esau, Maaron ivot toni tonowe. \p \v 8 Tinepneep tonowe, ve Debora, liva mbesooŋa to Yakop tina Rebeka, imaat. Sawa to Rebeka paini ve inim, Debora iŋgini. Yes titavia izi ai tiina eez pughu to iyoon igharau ndug tonowen. Tovenen tiwaat ai tonowen iza tighaze “Ai to taŋiiz.” \p \v 9-10 Sawa to Yakop ipul Mesopotamia, ve imuul ila ivot taan to Kanaan, Maaron ivot toni, ve ighur poia iza toni ighaze: “Yom izam Yakop. Eemoghon aazne ve ila, irau tiwaat ghom Yakop muul maau. Pale tiwaat ghom Israel.” Tovenen iwaat Yakop iza paghu Israel. \rq Mbnp 32:28 \rq* \p \v 11 Ve Maaron iseeŋ saveeŋ toni ighaze: “You Maaron Ariaŋag To Nalib Pa Ndimaronŋa Tisob. Papaghu tiom pale timasa tinim naol, ve tinim ndug ndug pughudi. Ve kinik pida pale tivot ila to papaghu tiom. \v 12 Taan tonene, muuŋ nambua saveeŋ toman Abaram ve Isak naghaze pale nagham padi. Ve aazne, nagham taan tonene payom ve papaghu tiom to muri pale tivot.” \rq Mbnp 12:7, 17:4-8 \rq* \p \v 13 Maaron isavsaav toman Yakop le isob, ghoro ipuli, ve imuul iza ila. \v 14 Yakop ipayoon yaam mala eez izi ndug to Maaron isavsaav pani, leso inim ghilalooŋ pa ndug tonowen. Ve iliŋ vaen izala yaam tonowen pogho inim watooŋrau, ve iliŋ ŋgoreeŋ izala pogho paam. \v 15 Ve iwaat ndug tonowen iza Betel. \s1 Rael imaat \p \v 16 Ghoro Yakop toman tamtoghon toni tipul Betel. Tilaagh tila tigharau ndug Eprata sone, ve Rael pain ighami ighaze ipoop. Popaaŋ toni ipataŋan kat. \v 17 Sawa to yabyabuuŋ tiina kat ighami, liva to ipapopani isaav pani ighaze: “Umatughez malep! Nene ugham pain tamoot ite.” \v 18 Rael igharau ighaze imaat, ghoro iyavan, ve iwaat natu tonowen iza Benoni. \f + \fr 35:18 \ft Pisis Benoni pughu tovene: ‘natug to napoopa toman lolog ipataŋan.’ Pisis Benyamin pughu tovene: ‘natug to nimag waan’ o ‘natug to pale ineep pooi.’ \f* \m Eemoghon Yakop itoor iza muul ighaze Benyamin. \v 19 Tovenen Rael imaat, ve titavia izi ataam to ila pa ndug Eprata ne dige. (Eprata, iza ite Betelem.) \v 20 Ghoro Yakop ipayoon yaam eez inim ghilalooŋ pa naal to Rael. Yaam tonowen iyondyood sone. \p \v 21 Israel imundig muul, ve ilaagh ila ivot izi ndug eez. Ndug tonowen, ruum daba mala eez iyondyood, iza Eder. Yakop ipul ruum tonowen ve ila ris, ghoro igharaat ina to nepooŋ tonowe. \p \v 22 Tinepneep tonowe, ve Ruben ila to Bila to tama ziria ite ne, ve yesuru tigheen. Ŋgar to ighami, tama Israel ilooŋ varu paam. \rq Mbnp 49:4 \rq* \s1 Yakop ndinatu \p Yakop ndinatu nditamoot saaŋgul ve ru tivot tovene: \p \v 23 Lea ipoop Ruben, ye Yakop natu aidaba, ghoro Simeon, Levi, Yuda, Isakar, ve Zebulun. \v 24 Rael ipoop Yosep yesuru Benyamin. \v 25 Bila to liva mbesooŋa to Rael, ye ipoop Dan yesuru Naptali. \v 26 Ve Silpa to liva mbesooŋa to Lea, ye ipoop Gat yesuru Aser. Sawa to Yakop inepneep izi Mesopotamia, tipoop ndinatu tonowen. \s1 Isak imaat \p \v 27 Yakop imundig muul, ve ila ivot to tama Isak izi ndug Mamre to igharau ndug Kiriat Arba. (Kiriat Arba iza ite Ebron. Ndug tonowen, to muuŋ Abaram yesuru Isak tineep tinim loom pani.) \rq Mbnp 13:18 \rq* \m \v 28-29 Isak inepneep le inim olman waat, ghoro imaat ve ila igheen toman siŋ toni pida to timaat muuŋ wa. Ndaman toni irau (180), ghoro imaat ve ndinatu ru, Esau ve Yakop, titavia. \c 36 \s1 Esau papaghu toni \p \v 1 Nene pitiiŋ to Esau toman papaghu toni. (Esau iza ite Edom.) \p \v 2 Esau ivai Kanaan tidi ru: Ada ve Oholibama. Ada, ye Elon natu liva. Ve Elon, ye Hit taamdi. Oholibama tama Ana, ve timbu Zibeon. Zibeon, ye Ep taamdi. \v 3 Esau ivai Basemat paam. Basemat, ye Ismael natu liva, ve Nebaiot livu. \p \v 4 Ada yesuru Esau tipoop Elipas, ve Basemat yesuru Esau tipoop Reuel. \v 5 Oholibama ipoop Yeus, Yalam, ve Kora. Esau ndinatu tonowen, tipoop di izi taan Kanaan. \v 6 Muri ghoro, Esau imundig igham ndizuwa, ndinatu, ve tamtoghon toni tisob to tinepneep tomani, ve ŋgai ve mburuguuŋ toni tisob to ye igham di izi Kanaan ne, ve ila ineep saguan pa tazi Yakop. \v 7 Pasa, Yakop yesuru Esau ŋgai todi katindi, ve taan irau di maau. \v 8 Tovenen Esau ila ineep izi lolooz to taan suruvu to Seir. (Esau iza ite Edom.) \p \v 9 Nene pitiiŋ to Esau papaghu toni. Esau inim pughu to yes Edoma to tineep izi lolooz to taan suruvu to Seir. \v 10 Esau ndinatu tivot tovene: Yesuru azuwa Ada tipoop Elipas, ve yesuru azuwa Basemat tipoop Reuel. \p \v 11 Esau natu Elipas ndinatu, nene: Teman, Omar, Sepo, Gatam, ve Kenas. \v 12 Elipas ivai liva ite, iza Timna. Eemoghon, ye azuwa kat maau. Ye ipoop Amalek. Nene Esau papaghu toni to tivot ila to azuwa Ada. \p \v 13 Reuel ndinatu, nene: Naat, Sera, Samma, ve Miza. Nene Esau papaghu toni to tivot ila to azuwa Basemat. \p \v 14 Esau azuwa ite Oholibama. Ye Ana natu liva, ve Zibeon timbu liva. Yesuru Esau tipoop ndinatudi tol: Yeus, Yalam, ve Kora. \p \v 15-16 Esau papaghu toni tonowen tila tineep izi ndug todi eŋaeŋa, ve tinim ndimaronŋa pa rumai todi todi. \p Esau natu aidaba Elipas ndinatu, nene: Teman, Oman, Sepo, Kenas, Kora, Gatam, ve Amalek. Elipas papaghu toni tonowen tineep izi taan suruvu to Edom, ve tinim ndimaronŋa pa rumai todi todi. Nenen Esau papaghu toni to tivot ila to azuwa Ada. \p \v 17 Esau natu Reuel ndinatu, nene: Naat, Zera, ve Samma. Yes paam tila tineep ledi ledi izi taan suruvu to Edom, ve tinim ndimaronŋa pa rumai todi todi. Nenen Esau papaghu toni to tivot ila to azuwa Basemat. \p \v 18 Esau azuwa Oholibama ipoop Yeus, Yalam, ve Kora. Yes paam tinim ndimaronŋa pa rumai todi todi. Oholibama, ye Ana natu liva. \p \v 19 Tamtoghon tisob tonene, nene Esau papaghu toni. Yes tisob tinim ndimaronŋa pa rumai todi todi. \s1 Seir papaghu toni \p \v 20-21 Ŋgeu eez ineep izi taan suruvu to Edom paam, iza Seir. Ye Or taamdi. Seir ndinatu, nene: Lotan, Sobal, Zibeon, Ana, Dison, ve Ezer. Yes tila tineep ledi ledi izi taan suruvu to Edom, ve tinim ndimaronŋa pa yes Ora. \p \v 22 Lotan ndinatu nditamoot, nene Ori ve Omam. Ve Lotan livu iza Timna. \p \v 23 Sobal ndinatu, nene: Alban, Manaat, Ebal, Sepo, ve Onam. \p \v 24 Zibeon ndinatu, nene: Aya ve Ana. Ana tonene, to iŋginŋgin esele to tama izi ndug balim, ve indeeŋ ya tuntunu eez tonowe. \p \v 25 Ana ipoop ndinatu ru. Tamoot iza Dison, ve liva iza Oholibama. \p \v 26 Dison ndinatu, nene: Emdan, Esban, Itran, ve Keran. \p \v 27 Ezer ndinatu, nene: Bilan, Zaaban, ve Akan. \p \v 28 Ve Disan ndinatu, nene: Uz ve Aran. \p \v 29-30 Tovenen Or papaghu toni to tivot ve tinim ndimaronŋa pa rumai todi todi, nene Lotan, Sobal, Zibeon, Ana, Dison, Ezer, ve Disan. Yes tonenen, to tiŋgin yes Ora, ve tineep ledi ledi izi taan suruvu to Seir. \s1 Kinik to yes Edoma izadi \p \v 31 Muuŋ, sawa to yes Israela ledi kinik eta sone, yes kinik tonene tiŋgin taan suruvu to Edom. \p \v 32 Beor natu Bela, ye kinik to iŋgin taan suruvu to Edom muuŋ. Ndug toni iza Dinaaba. \v 33 Bela imaat, ve Zera natu Yobab igham ina. Yobab ndug toni Bosra. \v 34 Yobab imaat, ve Usam igham ina. Usam inim pa taan suruvu to yes Temana. \v 35 Usam imaat, ve Bedat natu Aad igham ina. Aad ndug toni Abit. Yesŋa yes Midiana tiparab izi taan suruvu to Moap, le ye ilib padi. \v 36 Aad imaat, ve Samla igham ina. Samla ndug toni Masereka. \v 37 Samla imaat, ve Saul igham ina. Saul ndug toni Reobot. Ndug tonowen igharau ya tiina Euprates. \v 38 Saul imaat, ve Akbor natu Bal-Anan igham ina. \v 39 Bal-Anan imaat, ghoro Aad igham ina. Aad ndug toni Pau, ve azuwa iza Meetabel. Meetabel tina iza Matret, ve timbu liva iza Me-Zaab. \p \v 40-43 Tovenen Esau papaghu toni to tila tineep izi ndug todi todi, ve tinim ndimaronŋa pa rumai todi todi, nene Timna, Alba, Yetet, Oholibama, Ela, Pinon, Kenas, Teman, Mibzar, Magdiel, ve Iram. Yes tonenen, to tinim ndimaronŋa pa yes Edoma, ve tiŋgin taan todi todi. Esau papaghu toni tonenen, to tivot ve tinim pughu to yes Edoma. \c 37 \s1 Yosep nditogha tighur koi pani \p \v 1 Yakop igharaat ina to nepooŋ izi taan to Kanaan to muuŋ tama Isak ineep inim loom pani. \v 2 Nene kamos to Yakop toman ndinatu. \p Sawa to Yakop natu Yosep ndaman toni irau saaŋgul liim ve ru (17), yesŋa nditogha pida to Yakop ziria ru Bila ve Silpa ndinatudi tila tiŋgin ŋgai todi. Sawa pida, ighaze nditogha tigham mbeb eta isosor, ghoro Yosep ila ipaes pa tamandi. \p \v 3 Yakop lolo pa Yosep ilib pa ndinatu to naol ne. Pasa, ye inim olman, ghoro azuwa Rael ipoopa. Tovenen Yakop igharaat Yosep le nonogiiŋa mala eez to bodeeŋa popoia kat. \v 4 Yosep nditogha tighita tamandi lolo pa Yosep ilib padi, le ireu lolodi, ve tisavia saveeŋ poia eta pani maau. \s1 Yosep vibiiŋ toni \p \v 5-7 Mboŋ eez, Yosep igheen le ivib. Ghoro ipaesia vibiiŋ toni pa nditogha ighaze: “Ou, alooŋ vibiiŋ tiou. You navib tovene: Iit tanepneep ila uum, ve tagham uraat pa posaaŋ aniiŋ. Mala maau ve aniiŋ poos tiou imundig iza iyoon deŋia, ve aniiŋ poos tiam tisob tinim tiyoon tiluvut tiou, ve tiput aghedi pani.” \p \v 8 Yosep nditogha tilooŋ saveeŋ tonene, ve tisaav pani tighaze: “Wai! Yom upakur ghom pasa! Yom ughaze unum tiina payei ve uŋgin ghei?” Tovenen saveeŋ to ye isavia pa vibiiŋ toni, igham di atedi yabyab kat pani. \rq Mbnp 43:26-28, 44:14, 50:18 \rq* \p \v 9 Muri ghoro, ye ivib muul. Ve ipaesia vibiiŋ toni tonenen paam pa nditogha ighaze: “Ou, alooŋ vibiiŋ tiou ite. You navib tovene: Anunug nayondyood, ve ndag, kaiyo, ve pitum saaŋgul ve eez tinim tiput aghedi payou.” \p \v 10 Yosep tama ve nditogha tilooŋ vibiiŋ toni tonene, ve tama iyaana ighaze: “Wai! Sa vibiiŋ tovene? Yom ughaze yeru tinam, toman nditogham, ve tazim kainaŋen pale nisob ninim niput aghemai payom?” \v 11 Tovenen Yosep nditogha atedi yabyab pani kat ve tighur koi pani. Eemoghon tama Yakop mata kisin Yosep saveeŋ toni, ve ighamgham ŋgar pa pughu. \s1 Yosep nditogha tigholia Yosep inim uraata sorok \p \v 12 Tinepneep le sawa eez, Yosep nditogha tila ndug Sekem dige, leso matadi pa ŋgai to tamandi tonowe. \v 13 Tovenen olman Israel isaav pa Yosep ighaze: “Ulooŋ. Nditogham tiŋginŋgin ŋgai toit to ndug Sekem dige we. You naghaze nambaaŋ ghom ula uŋgig di.” \p Yosep ipamuul aliŋa ighaze: “Poia. Pale nala.” \p \v 14 Tovenen tama Israel isaav pani muul ighaze: “Ula ughita nditogham ve ŋgai toit. Nepooŋ todi vena? Tineep pooi, ma maau? Ghoro, umuul unum upaes payou.” Sawa tonenen, olman Israel toman ndinatu tinepneep izi taan raapa to Ebron. \p Tovenen Yosep ilaagh ila ivot ndug Sekem, ve ikaal nditogha. \v 15 Ye ilaghlaagh ila le ŋgeu eez ivot toni ve ighasoni ighaze: “Ukaal sei?” \p \v 16 Yosep ipamuul aliŋa ighaze: “You nakaal nditoghag toman ŋgai tiei. Ighaze yom ughita di tineep pa dige eta, ghoro usaav payou.” \p \v 17 Ŋgeu tonowen isaav pani ighaze: “Wais, unum rikia, tone ughita di. Maau ve tipul ndug tonene, ve tisakia di tila wa. Eemoghon nalooŋ tighaze tila pa ndug Dotan.” \p Tovenen Yosep itaghon nditogha ila, le indeeŋ di izi ndug Dotan. \v 18 Ilaghlaagh mala sone, ve nditogha matadi ila le tighita. Tovenen tiwasavon di pa tirabi imaat. \v 19 Tighaze: “Aghita! Ŋgeu to ighita vibiiŋ naol, tauto inim we! \v 20 Tala tarabi imaat, ve tapiyaava izila saambu to ya taiŋ eta. Ighaze tighason ghiit pani, ghoro taghaze: ‘Yei nikankaan pani. Ŋgai sagsag eta avaat ighani wa.’ Ghoro taneep ve taghita: Vibiiŋ toni pale anoŋa ivot vena?” \p \v 21 Eemoghon Ruben ilooŋ saveeŋ todi, ve ighaze ipaghau Yosep padi. Tovenen isaav padi ighaze: “Maau. Tarabi imaat malep. \v 22 Taumim agham siŋ pani, nene poia maau. Nes, nene ndug balim. Tapiyaava izila ya taiŋ saambu tonene. Tarabi imaat malep.” Ruben isavia saveeŋ tonene, pasa ighaze ipaghau Yosep pa nditogha. Leso muri, ighuri imuul ila to tamandi. \p \v 23 Yosep ila peria todi, ghoro timundig, tisavagi, ve tiduduum nonogiiŋa toni to moŋeŋaaŋ to bodeeŋa popoia izi. \v 24 Ghoro tighami tila, ve tipiyaava izila ya taiŋ saambu to Ruben isavia. Saambu tonowen, lolo ŋginiŋa. Ya ipot ila maau. \v 25 Ruben ipul di, ve ila ilaghlaagh mala ris, ve yes pida mboledi izi tighaze tighan adi aniiŋ. Mala maau, ve matadi ila le tighita Ismaela pida tinim. Ndiran tonowen tinim pa taan suruvu to Gileat, ve tighaze tizila Isip pa tiraukol. Kamel todi tighuuz mbeb naol to vuzidi popoia ve atiadi tintina. \v 26 Yuda ighita ndiran tonenen, ve isaav pa nditogha ve nditazi ighaze: “Aghita. Ighaze iit tarab taziid tonene imaat ve taŋgooza, pale iuul ghiit vena? \v 27 Tagholia ila to yes Ismaela tonowen. Irau tauud tagham siŋ pani maau. Pasa, ye taziid, ve iit siŋ ee moghon.” Yes tilooŋ saveeŋ toni tonene, ve tisob tiyok pani. \p \v 28 Tovenen yes ndiran to Midian to tilaagh pa raukoliiŋ, tila tivot todi, ghoro Yosep nditogha tiyoui iza pa saambu tonowen, ve tigholia ila to yes Midiana pa yaam silva irau tamoot ee. Ghoro yes Midiana tighami, ve yesŋa tizila pa Isip. \rq Mbaŋ 7:9 \rq* \p \v 29-30 Mala maau, ve Ruben imuul inim peria ya taiŋ tonenen. Ye ighita tazi Yosep nagho maau, le lolo ipataŋan kat. Tovenen ireep nonogiiŋa toni, ve ila isaav pa nditazi ighaze: “Wai, pain ilale wa! Pale nagham vena?” \v 31 Ghoro timundig ve tirab mekmek natu eez ve tipaal apo, ve tizeev nonogiiŋa to Yosep ilooŋ ila ve tipeli pa mekmek siŋi. \v 32 Le isob, ghoro timundig ve timuul tila to tamandi, ve tisaav pani tighaze: “Tamamai, yei nindeeŋ nonogiiŋa tonene. Ughilaala. To natum Yosep, ma to ŋgeu ite paam?” \p \v 33 Tamandi ighilaal nonogiiŋa tonowen, ve isaav ighaze: “Wai, nene natug ghora nonogiiŋa toni. Onoon kat, ŋgai sagsag eta avaat ireep motini ve ighani wa.” \p \v 34 Yakop lolo ipataŋan kat pa natu Yosep. Tovenen ireep nonogiiŋa toni, ve imoŋ ve itaŋtaŋ pani irau sawa mala. \v 35 Ndinatu ve ndinatu liva tisob tila toni, ve titoova pa tirab ate. Eemoghon ye ilooŋ di maau. Itaŋtaŋ, ve isavsaav ighaze: “You pale nataŋtaŋ pa natug tovene le namaat ve nataghoni nazila ndug to mateeŋa paam.” Tovenen Yakop lolo imaagh pa natu maau. Inoknok taŋiiz pani. \p \v 36 Yes Midiana tila tivot Isip, ghoro anadi tigholia Yosep ila inim mbesooŋa sorok to ŋgeu eez, iza Potipar. Potipar, ye uraata eez to kinik to Isip, ve ye daba to yes ndaaba to tiŋgin kinik ruum toni. \c 38 \s1 Yuda yesuru rawa liva Tamar \p \v 1 Sawa tonenen, Yakop natu Yuda ipul toŋvetaz toni, ve ila ineep toman ŋgeu eez to ndug Adulam, iza Ira. \v 2-3 Inepneep tonowe, ve ighita liva eez ve lolo pani. Tovenen ivaii. Liva tonowen, tama iza Suwa. Ye to Israel maau. Ye to Kanaan. Yuda yesuru azuwa tigheen ve liva apo, ve ipoop natu tamoot ee. Yuda iwaat iza Er. \v 4 Muri ghoro, liva apo muul, ve ipoop natu tamoot ite, ve iwaat iza Onan. \v 5 Yesuru tinepneep izi ndug Kezib, ve azuwa ipoop natu tamoot ite inim tol, ve iwaat iza Sela. \p \v 6 Tinepneep le sawa to Yuda natu aidaba Er ighaze ivai, ghoro tama igham Kanaan tidi eez pani, iza Tamar. \v 7 Eemoghon Yoova ighita Er ighaze ye ŋgeu samia. Tovenen irabi imaat. \p \v 8 Ghoro Yuda isaav pa natu Onan ighaze: “Yom irau utaghon tutuuŋ toit, ve uvai naar to togham. Leso yamru apoop togham to imaat ne le paghu eta, ve iza iyondyood.” \p \v 9 Eemoghon Onan iwatag: Ighaze tipoop, natu tonenen irau igham ye ina maau. Pale igham togha ina. Tovenen sawa isob to yesuru liva tonenen tigheen, ye ipul ya toni imaliŋ izila taan. Leso igham paghu eta pa togha sob. \v 10 Yoova ighita ighaze Onan ŋgar toni tonenen poia maau. Tovenen irab Onan imaat paam. \p \v 11 Tauto Yuda isaav pa rawa liva Tamar ighaze: “Ughita. Azuwam imaat, ve yom unum naar. Umuul ula uneep to tamam, ve usaŋan natug Sela le inim olman irau vaiuuŋ, ghoro uvaii.” Ye isaav tovene pasa, imatughez pa natu Sela pale imaat paam inimale nditogha ru. Tovenen ighur rawa liva Tamar imuul ila ineep toman tama. \p \v 12 Tinepneep le sawa mala ris, ghoro Yuda azuwa to Suwa natu liva, ana imaat. Yuda inepneep le sawa toni to moŋiiŋ isob, ghoro yesuru ita ite Ira to ndug Adulam tila pa ndug Timna tighaze tighita yes uraata toni to tikotkot sipsip toni orodi. \v 13-14 Sawa tonenen, Yuda natu Sela irau vaiuuŋ wa. Eemoghon Tamar ighita ighaze Yuda irau iyok pani pa ivai natu Sela maau. Ye ilooŋ tighaze rawa Yuda ila ndug Timna pa ighita yes uraata to tikotkot sipsip toni orodi. Tovenen iduduum nonogiiŋa toni to moŋiiŋ izi, indudi pa nonogiiŋa toni ite, ve igham uli pida eez ve ipoon nagho pani. Ghoro ila mbole izi ataam avo to ndug Enaim igharau ataam tiina to ila pa ndug Timna, ve isaŋan rawa. \p \v 15-16 Mala maau ve rawa Yuda ila peria. Ye ighita rawa liva mbole izi ataam dige, eemoghon ighilaala maau. Ighaze pa ye liva eta to ataam. Pasa, Tamar ipoon nagho. Tovenen Yuda ila toni, ve imbuura ighaze: “Ai, irau ituru tala tagheen?” \p Tamar ipamuul aliŋa ighaze: “Poia. Eemoghon pale ugham leg sa inim atia tiou?” \p \v 17 Yuda isaav pani ighaze: “Muri pale nasaŋgoor mekmek natu eta ilat tiom.” \p Tamar iyok pa aliŋa ighaze: “Poia. Eemoghon yom irau ugham leg mbeb tiom eta to aazne inim ghilalooŋ pa saveeŋ mbuaaŋ tiom, ve nakisi le sawa to ighaze usaŋgoor mekmek inim, ghoro napamuul mbeb tiom ilat.” \p \v 18 Yuda ighasoni ighaze: “Wai, ighaze venen, pale nagham lem sa?” \p Tamar ipamuul aliŋa ighaze: “Ugham leg mbeb to mosim ineep ila, toman waara to umbiti ila luam, ve titi tiom to ukiskisi.” Tovenen Yuda igham mbeb tol tonowen pani, ve yesuru tila ve imogheer pani. Tauto Tamar apo ila toni. \v 19 Ghoro Tamar imundig ila, ve iduduum uli to ipoon nagho pani ne izi, indudi pa nonogiiŋa toni to moŋiiŋ muul, ve imuul ila pa paanu. \p \v 20 Muri ghoro, Yuda ighur mekmek natu eez ila to ita ite, ve imbaaŋa ila to liva tonowen. Leso igham mekmek tonenen pani, ve igham mulin mbeb toni to ipuli pani inim ghilalooŋ pa saveeŋ mbuaaŋ toni. Eemoghon ye ila ikaala le maau. \v 21 Tovenen ighason ndug tau pida ighaze: “Ou, liva to ataam to muuŋ inepneep izi ataam dige tonene, ila vena?” \p Yes tipamuul aliŋa tighaze: “Ee-e, liva eta tovene ineep sualen maau.” \p \v 22 Tovenen ipamuula ila, ve ipaes pa Yuda ighaze: “Nala nakaal liva tonowen le maau. Ve naghason ndug tau pida, ve yes tighaze liva to ataam eta ineep nowe maau.” \p \v 23 Tovenen Yuda isaav pani ighaze: “Tambaŋa paam. Ineeple. Tanoknok ghasoniiŋ, pale tamtoghon tiŋiŋ pait. Mbeb tiou to liva tonowen igham di, tineep tinim le. Pasa, you natoova pa nasaŋgoor le mekmek natu, eemoghon yom undeeŋa maau.” \p \v 24 Kaiyo tol inim ila, ghoro Tamar varu ivot, ve tipaes pa Yuda tighaze: “Rawam liva ilaghlaagh sorok le apo.” \p Yuda ilooŋ saveeŋ tonene, ve imundig ve isaav ariaŋa ighaze: “Ala aghami ivot ila pumuri, atavun yab, ve apiyaava izala yab ighani!” \v 25 Eemoghon sawa to tigham Tamar tivot tila, ye igham mbeb tol to rawa ipul di tizi toni, ve isaŋgoor di timuul tila toni toman aliŋa tovene: “You apog sorok maau. You apog ila to ŋgeu to mosi toman waara ve titi toni tonene. Taum ughita. To sei?” \p \v 26 Yuda ighita ve ighilaal mbeb toni. Tovenen isaav ighaze: “Onoon kat. Nene sosor to liva tonowen maau. Nene you to nanim pughu pani. Pasa, inimale nagham natug Sela pani ve ivaii, tone pataŋani tonene irau ivot maau.” Tovenen tigham mbeb eta pa Tamar maau. Ve muri, Yuda ila toni muul maau. \p \v 27 Sawa to Tamar ighaze ipoop, tighilaal tighaze booga ru tineep ila apo. \v 28 Ye ipoop booga tonenen, ve eez nima ivot peria. Tovenen liva to ipapopan Tamar, imbit waar kaviaaŋa ila nima, ve ighaze: “Nene ŋgeu aidaba tonene.” \v 29 Eemoghon pain tonowen nima goroŋia imuul ila, ve mala maau ita ite imuuŋ izi. Tovenen liva to ipapopan Tamar isaav ighaze: “Wai, yom usipiir itam ite ighau, ve uzoorndug gha uvot unum!” Tauto tiwaat iza Peres. \rq Mt 1:3; Lu 3:33 \rq* \m \v 30 Ghoro ita ite to timbit waar kaviaaŋa ila nima, ana izi. Ve tiwaat iza Zera. \c 39 \s1 Maaron ineep toman Yosep izi Isip \p \v 1 Yes Ismaela tigham Yosep ve tila tivot izi Isip, ghoro tigholia inim mbesooŋa sorok ila to Potipar. Potipar, ye uraata eez to kinik to Isip. Ye daba to yes ndaaba to tiŋgin kinik ruum toni. \p \v 2-4 Yoova inepneep toman Yosep, ve ighurghur poia toni izaza toni. Tovenen uraat toni to ye ighamghami izi ruum to Potipar, ilaan poia moghon. Potipar ighita tovene: Maaron ineep toman Yosep, ve iuluuli le uraat toni isob ilaan poia. Tovenen Potipar lolo pani, ve ighuri inim ŋginiiŋ pa ruum toni, toman mbeb toni tisob. \v 5 Sawa tonenen ve ila, Maaron ighur poia toni iza to Potipar, toman ruum, ŋgai, uum, ve mbeb toni tisob. Pasa, Yosep ndamo pani. \v 6 Tovenen Potipar ipul mbeb toni tisob tila Yosep nima pa iŋgin di, ve mata ila padi muul maau. Aniiŋ to ye tau ighani, mbeb tonene moghon to Potipar iŋgini. \s1 Yosep iyoon ariaŋa pa tovaaŋ \p Yosep, ye ŋgeu nabiu taamdi. \v 7 Sawa eez, Potipar azuwa ighan mata pani, ighaze itoova. Tovenen imbuura ighaze yesuru tigheen. \p \v 8 Eemoghon Yosep ilooŋa maau, ve ipamuul aliŋa ighaze: “Ee-e, vana maau. Pasa tiina tiou Potipar, ye inumeer ghou kat. Tauto ipul mbeb toni to tineep ila ruum toni lolo ne tisob tinim nimag, ve mata ila padi muul maau. \v 9 You nanim daba pa ruum tonene inimale ye tau. Ve yom moghon, to ye iŋgalsekin ghou payom. Mbeb ite paam maau. Pasa, ye azuwa yom. Ighaze nataghon aliŋam ve nagham ŋgar samia tonene, pale poia? Maau. Nene pale nagham sosor tiina ila Maaron mata.” \v 10 Sawa naol, Potipar azuwa inoknok mburaaŋ Yosep ighaze yesuru tigheen. Eemoghon Yosep ilooŋa maau. Ve ila igharaui paam maau. \p \v 11 Tinepneep le sawa eez, Yosep ilooŋ ila ruum lolo ighaze igham uraat toni. Ve sawa tonenen, mbesooŋa ite paam ineep maau. \v 12 Tovenen Potipar azuwa ilaagh iŋarua ila, itak nonogiiŋa toni, ve isaav pani ighaze: “Aa, unum ituru tagheen lak!” Eemoghon Yosep ipul nonogiiŋa toni tonowen izi, ve ighau ivot ila pumuri. \rq 1Kor 6:18; 2Tim 2:22 \rq* \p \v 13 Potipar azuwa ighita Yosep ipul nonogiiŋa toni ineep ila nima, ve ighau ivot ila pumuri. \v 14-15 Tovenen imboob pa mbesooŋa pida tinim, ve isaav padi ighaze: “Ai, aghita mbeb tonene! Azuwag igham Hibru taamdi tonowen inim ineep toman ghiit, ve aazne ye igham mayaŋiiŋa tiina kat pait. Pasa, ye inim ighaze imogheer payou. Eemoghon you namboob aliŋag tiina, tauto imatughez, ve ipul nonogiiŋa toni tonene izi, ve ighau ivot ila pumuri.” \p \v 16 Ghoro ikis nonogiiŋa to Yosep, ve isaŋan azuwa Potipar inim. \v 17 Potipar inim ivot, ghoro azuwa ipaes pani ighaze: “Ai, Hibru taamdi to yom ughami inim ineep toman ghiit, ye igham mayaŋiiŋa tiina kat pait. Pasa, ye inim ighaze imogheer payou. \v 18 Eemoghon you namboob aliŋag tiina, tauto imatughez, ve ipul nonogiiŋa toni tonene izi, ve ighau ivot ila pumuri. \v 19 Nene ŋgar to mbesooŋa tiom tonowen igham payou.” \p Potipar ilooŋ saveeŋ toni, le ate yabyab kat. \v 20 Tovenen ikis Yosep, ve ighuri ilooŋ ila ruum to yabyabuuŋ. Ruum tonowen, yes to tizorzoor kinik aliŋa, ghoro tizeev di tilooŋ tila. \s1 Yosep ineep ila ruum to yabyabuuŋ lolo \p \v 21 Yosep inepneep ila ruum to yabyabuuŋ lolo. Eemoghon Yoova ipuli maau. Inepneep tomani, ve iuluuli. Tauto daba to iŋgin ruum to yabyabuuŋ ne lolo poia pa Yosep. \v 22 Ve ighuri pa iŋgin ndita pida to yesŋa tineep ila ruum to yabyabuuŋ lolo. Sa uraat to ighaze ivot, nene Yosep igham pooz pani. \v 23 Daba to iŋginŋgin ruum to yabyabuuŋ, ipul uraat isob ila Yosep nima, ve mata ila pani muul maau. Pasa, Yoova inepneep toman Yosep. Tovenen uraat isob to Yosep ighami, nene ilaan poia moghon. \rq Mbo 1:3 \rq* \c 40 \s1 Yosep ivotia vibiiŋ ru pughudi \p \v 1 Sawa pida inim ila, ghoro uraata ru to kinik to Isip tigham sosor pani. Uraata ru tonowen, eez iŋgin ya vaen to kinik, ve ite iŋgin uraat to moziiŋ mberet. \v 2-3 Yesuru tigham kinik ate yabyab kat. Tovenen ye ighur di tilooŋ tila ruum to yabyabuuŋ lolo. Ruum tonowen, yes ndaaba to tiŋgin ruum to kinik ne, daba todi mata pani. Ve Yosep ineep ila ruum tonowen lolo paam. \v 4 Tovenen daba tonowen ighur Yosep pa iŋgin ndiran ru tonenen. \p \v 5 Uraata ru tonenen tinepneep le mboŋ eez, yesuru tivib. Eemoghon vibiiŋ to yesuru, raratedi maau. Pughudi ite ite. \v 6 Mboŋmaagh, Yosep ila iŋgig di. Ye ighita naghodi, ve ighilaal ighaze yesuru ledi pataŋani. \v 7 Tovenen ighason di ighaze: “You naghita gham naghomim poia maau. Vena, lemim pataŋani eta?” \p \v 8 Yesuru tipamuul aliŋa tighaze: “Mboŋ, yeru nivib. Eemoghon tamtoghon eta ineep sualen pa ivotia vibiiŋ tiei pughudi ne maau.” \p Yosep isaav padi ighaze: “Saveeŋ tiam, nene onoon. Maaron moghon to irau ivotia vibiiŋ pughu. Poia. Apaesia vibiiŋ tiam payou ve nalooŋ di.” \p \v 9 Tovenen uraata to iŋgin ya vaen to kinik, isavia vibiiŋ toni pa Yosep ighaze: “Vibiiŋ tiou tovene: You naghita ai vaen eez iyoon ila naghog. \v 10 Ai tonowen mata supu iza le ighur boga tol. Ghoro rikia moghon irug, ve anoŋa ivot, ve ibulbuul. \v 11 Ghoro nagham pida, ve napiis suru izila rubruub to kinik, ve naghami nala, ve nazuzuuna ila to kinik.” \p \v 12 Yosep ilooŋ vibiiŋ toni, ve isaav pani ighaze: “Vibiiŋ tiom, pughu tovene: Ai vaen to ighur boga tol, nene iza to mboŋ tol. \v 13 Mboŋ tol inim ila, ghoro tinim iza. Pasa, kinik pale lolo poia payom, ve igham ghom umuul ula pa uraat tiom. Tovenen yom pale uŋgin ya vaen, ve ugham pani ve ighun inimale muuŋ ughamghami. \v 14 Ve ulooŋ. Sawa to nepooŋ tiom poia muul, matam iŋgal ghou, ve usavia pataŋani tiou tonene pa kinik. Leso uul ghou, ve anag napul ruum to yabyabuuŋ tonene, ve navot paam. \v 15 Pasa, taug lolog ve nanim ndug tonene maau. You naneep izi taan to yes Hibrua, ve tikis ghou ve tigholia ghou nala to tamtoghon pida. Tauto nanim sualen. Ve nagham sosor eta izi sualen paam maau. Tighur ghou nalooŋ nanim ruum to yabyabuuŋ tonene sorok.” \p \v 16 Uraata to iŋgin uraat to moziiŋ mberet, ilooŋ Yosep ivotia ita ite vibiiŋ toni pughu le poia, tovenen ana isavia vibiiŋ toni pa Yosep ighaze: “You paam naghita vibiiŋ eez. Vibiiŋ tiou, tovene: Anunug nalup nakaral tol ve naŋgud di. Nakaral tol tonowen, tivon pa mberet. \v 17 Nakaral to ineep iza sala, mberet naol naol to kinik tineep ila lolo. Eemoghon man tiroov tinim, ve tighanghan mberet tonowen le isob.” \p \v 18 Yosep ilooŋ vibiiŋ toni, ve isaav pani ighaze: “Ai, vibiiŋ tiom tonene, pughu tovene. Nakaral tol, nene iza to mboŋ tol. \v 19 Mboŋ tol inim ila, ghoro kinik imbut motin luam, ve tisaron patum izala imonau ila ai. Ghoro man tiroov tilat, ve tighan mindam.” \p \v 20 Saveeŋ to Yosep tonene, anoŋa ivot. Mboŋ tol inim ila, ghoro tiza pa sawa to kinik tina ipoopa. Tovenen kinik igham ghanghaniiŋ tiina, ve ipoi uraata toni tisob tinim tilup di ve tighanghan. Ghoro imbaaŋ ila pa uraata to iŋgin ya vaen toni, toman ita ite to iŋgin uraat to moziiŋ mberet, ighaze yesuru tinim paam. Tinim peria, ghoro kinik ipayoon di ila ival tiina matadi, \v 21 ve ighur ŋgeu to iŋgin ya vaen, imuul ila pa uraat toni. Tovenen ye ighur rubruub ila kinik nima inimale muuŋ ighamghami. \v 22 Eemoghon ita ite to iŋgin uraat to moziiŋ mberet, tirabi imaat ve tisaron paatu izala imonau ila ai. Tovenen mbeb to ivot ne, deŋia itaghon Yosep saveeŋ toni. \v 23 Eemoghon ŋgeu to iŋgin ya vaen to kinik, mata iŋgal Yosep maau. Lolo imaagh pani kat. \c 41 \s1 Kinik to Isip ighita vibiiŋ, ve Yosep ivotia vibiiŋ toni pughu \p \v 1-2 Ndaman ru inim ila, ghoro kinik to Isip ighita vibiiŋ. Ivib tovene: Anunu iyondyood izi ya Nil dige, ve ighita makau liim ve ru to tubudi ve popoia kat. Tineep ya lolo ve tiza, ve tighanghan vivib ila ya dige. \v 3 Mala maau ve makau liim ve ru paam, to koŋkoŋiŋadi ve naghodi poia maau, anadi tineep ya lolo ve tiza. Ghoro tiŋarua makau tubudi tonowen tila, ve tiyoon toman di. \v 4 Makau koŋkoŋiŋadi tonowen timundig ve tighan suvun makau to tubudi ve popoia ne. Kinik ivib tovene le isob, ve imundig mata iyaryaar. \p \v 5 Ghoro izi igheen ve ivib muul. Ighita yagoŋ anoŋa liim ve ru tivot ila aia ee moghon. Yagoŋ anoŋa tonowen, tintina ve popoia kat. \v 6 Mala maau ve yagoŋ anoŋa liim ve ru paam tivot. Yagoŋ anoŋa tonowen, geegeu ve tikadakada. Pasa, yaghur tuntunu to ilaagh inim, ve irab di le timalai. \v 7 Ghoro yagoŋ kapadi tonowen timundig ve titoon suvun yagoŋ anoŋa to tintina ve popoia ne. Kinik ivib tovene, ghoro imundig mata iyaryaar, ve isaav ighaze: “Wai, you avaat navib.” \p \v 8 Ndugizau, ghoro kinik igham ŋgar naol pa vibiiŋ toni ru tonowen. Tovenen imbaaŋ ila pa ndiran mura toman ndiran ŋgara to Isip tisob tinim. Yes tinim tivot toni, ghoro isavia vibiiŋ toni ru padi ve tilooŋa, ve ighason di ighaze tivotia pughudi pani. Eemoghon todi eta irau ivotia maau. \p \v 9 Tighamgham ŋgar pa vibiiŋ toni ve tinepneep, ve mbesooŋa to iŋgin ya vaen to kinik, mata iŋgal Yosep. Tovenen isaav pa kinik ighaze: “O kinik, ghara matag iŋgal sosor tiou eez. \v 10 Muuŋ, yeru mbesooŋa tiom to iŋgin uraat to moziiŋ mberet, nigham ghom atem yabyab ris. Tovenen yom ughur ghei nilooŋ nila ruum to yabyabuuŋ to daba to yes ndaaba iŋgini. \v 11 Nineep tonowe, ve mboŋ eez, yeru nivib. Eemoghon vibiiŋ tiei ru raratedi maau. Pughudi ite ite. \v 12 Sawa tonenen, ŋgeu paghu eez to yes Hibrua ineep toman ghei. Ye mbesooŋa to daba to yes ndaaba to tiŋgin ruum tiom. Yeru nisavia vibiiŋ tiei ru pani, ve ye ivotia pughudi payei. \v 13 Le saveeŋ toni anoŋa ivot. Yom ughur ghou muul pa uraat tiou. Ve itag ite, nene yom urabi imaat, ve usaron paatu izala imonau ila ai.” \p \v 14 Kinik ilooŋ saveeŋ tonene, ve imbaaŋ uraata toni tila ighaze tigham Yosep inim. Tovenen rikia moghon tila tighami ivot pa ruum to yabyabuuŋ. Yosep igharaat tau le isob, ghoro ila ivot to kinik. \v 15 Kinik ighita, ve isaav pani ighaze: “You naghita vibiiŋ ru, ve tamtoghon eta irau ivotia pughudi payou maau. Eemoghon tipaesia ghom payou tovene: Ighaze ulooŋ vibiiŋ to tamtoghon eta, yom irau uvotia pughu.” \p \v 16 Yosep ipamuul aliŋa ighaze: “You taug naraua maau. Eemoghon Maaron, ye irau ivotia vibiiŋ tiom pughu. Leso uwatag ataam to uneep pooi.” \p \v 17 Tovenen kinik ivotia vibiiŋ toni pa Yosep ighaze: “You navib tovene: Anunug nayondyood izi ya Nil dige, \v 18 ve naghita makau liim ve ru to tubudi ve popoia kat, tineep ya lolo ve tiza, ve tighanghan vivib ila ya dige. \v 19 Mala maau ve makau liim ve ru to koŋkoŋiŋadi ve naghodi poia maau, anadi tineep ya lolo ve tiza. To muuŋ ve inim, you naghita makau samia eta tovene ineep izi taan Isip ne maau. \v 20 Makau koŋkoŋiŋadi tonowen, timundig le tighan suvun makau to popoia ve tubudi ne. \v 21 Eemoghon apodi idogdoog maau. Apodi kaapa inepneep raraate inimale muuŋ. Tovenen tamtoghon eta irau iwatag ighaze yes tighan makau to tubudi ne maau. You naghita vibiiŋ tonene le isob, ghoro namundig matag iyaryaar. \p \v 22 “Ghoro nazi nagheen, ve navib muul. Naghita yagoŋ anoŋa liim ve ru tivot ila aia ee moghon. Yagoŋ anoŋa tonowen, tintina ve popoia kat. \v 23 Mala maau ve naghita yagoŋ anoŋa liim ve ru paam tivot. Yagoŋ anoŋa tonowen, geegeu ve tikadakada. Pasa, yaghur tuntunu ilaagh inim, ve irab di le timalai. \v 24 Yagoŋ anoŋa kapadi tonowen timundig ve titoon suvun yagoŋ anoŋa to popoiadi le tisob. Naghita vibiiŋ ru tonene, le nagham ŋgar naol. Tauto nambaaŋ ila pa yes mura tinim, ve nasavia vibiiŋ tiou ru tonene padi. Eemoghon todi eta irau ivotia pughudi payou maau.” \p \v 25 Yosep ilooŋ vibiiŋ ru tonowen, ve isaav pa kinik ighaze: “Vibiiŋ tiom ru, pughudi ee moghon. Maaron ipatooŋ ghom pa mbeb to ye ighaze ighami ivot. \v 26 Makau liim ve ru to popoiadi kat, ve yagoŋ anoŋa liim ve ru to popoia ne, pughudi ee moghon. Nene iza to ndaman liim ve ru. \v 27 Ve makau samsamia liim ve ru to koŋkoŋiŋadi kat ve ughita di tivot muri, toman yagoŋ anoŋa kapadi liim ve ru to yaghur tuntunu ilaagh inim ve irab di le timalai, nene paam iza to ndaman liim ve ru. Ndaman liim ve ru tonenen, pitool tiina pale ivot. \v 28 Mbeb tonene, nene inimale nasaav payom. Maaron ipatooŋ ghom pa mbeb to ye ighaze ighami ivot. \p \v 29 “Ulooŋ. Ndaman liim ve ru tonene, aniiŋ pale ivot tiina irau taan isob to Isip, ve yam araua kat pa aniiŋ. \v 30-31 Ndaman liim ve ru tonene isob, ghoro pitool tiina kat pale ivot, ve ineep irau ndaman liim ve ru muul. Pitool tonowen pale iwaghamun taan tiam, ve tamtoghon tisob to Isip pale lolodi imaagh pa sawa poia to aniiŋ ivot tiina. \v 32 Maaron ŋgar toni iyaryaaŋ kat ighaze mala maau, pale igham mbeb tonene ivot. Tauto igham ghom ughita vibiiŋ ru to pughudi ee moghon. \p \v 33 “O kinik, yom irau ughita ŋgeu eta to le ghilalooŋ, ve ŋgar toni poia, ve irau mata ighur pa mbeb. Leso ughuri inim ŋginiiŋ pa taan to Isip. \v 34 Ve yom irau ughur le ulaaŋa pida. Leso tiuuli pa uraat to ŋginiiŋ taan tiina to Isip. Ndaman liim ve ru to aniiŋ ivot tiina, yes irau tiŋgoog aniiŋ pida, leso iŋgin gham pa muri. Yes irau titaghon ataam tovene: Aniiŋ naol to tivot pa ndaman liim ve ru tonenen, yes irau tighur di tinim ndouŋ liim. Le isob, ghoro tighur ndouŋ eez ila ruum to lupuuŋ aniiŋ, ve paaŋ ineep pa tamtoghon tighan. \v 35 Tovenen ndaman liim ve ru to aniiŋ ivot tiina, yes ulaaŋa tonowen pale tigham naghom, ve tiŋgogoog aniiŋ, tiluplupi ila ndug tintina to Isip, ve tiŋgin poiani. \v 36 Leso aniiŋ tonowen ineep ve isaŋan pa ndaman liim ve ru to pitool tiina pale ivot izi Isip. Ighaze ataghon ŋgar tovene, yes Isipa irau pitool di ve timatmaat maau.” \p \v 37 Kinik toman ndiran ŋgara to tiŋgin uraat toni, tilooŋ Yosep saveeŋ toni, ve tiyok pani. \v 38 Ghoro kinik imundig, ve isaav padi ighaze: “You naghita naghaze ŋgeu tonene, Maaron avuvu ineep tomani, ve ighamgham pooz pani. Takaal ŋgeu ite paam, pale irau ye tonene? Maau.” \p \v 39 Ghoro isaav pa Yosep ighaze: “Yom, to Maaron ipaghazoŋan ghom pa mbeb tonene. Irau nandeeŋ ŋgeu ite paam to le ghilalooŋ, ve ŋgar toni poia, ve irau mata ighur pa mbeb inimale yom ne maau. \v 40 Tovenen you pale naghur ghom unum ŋginiiŋ pa taan tiou isob. Tamtoghon tiou tisob pale tilooŋ aliŋam, ve titaghoni. Ve you kinik moghon, to yom uneep ila sambag. Ŋgeu ite paam iŋgin ghom maau.” \rq Mbaŋ 7:10 \rq* \p \v 41 Ghoro isaav pa Yosep muul ighaze: “Aazne, you naghur ghom unum ŋginiiŋ pa taan isob to Isip.” \v 42 Ve iduduum ring toni to tau mosi ineep ila, ve ighuri ila Yosep nima. Ve igham Yosep le nonogiiŋa pisosooŋa eez to poia kat, ve indudi pani, ve ighur mbeb inimale namatavub to tigharaata pa gol ne ila Yosep lua. \v 43 Ghoro ipul karis toni ite inim Yosep le, ve Yosep ilandaad pani, ve yes uraata to kinik timuŋmuuŋ pani, ve timboboob tighaze: “Alooŋ! Tiina tiam, tauto inim ne! Yam asob aput aghemim pani!” \p Kinik igham tovene, leso ival tisob to Isip tiwatag tighaze ye ighur Yosep inim ŋginiiŋ pa taan isob to Isip wa. \v 44 Ve kinik isaav pa Yosep ighaze: “Ulooŋ. You kinik to Isip. Aazne ve ila, tamtoghon to Isip irau tigham mbeb eta sorok muul maau. Yom uyok padi, ghoro tighami.” \p \v 45-46 Kinik iwaat Yosep iza paghu Zapenat-Panea. Ve igham ŋgeu eez, iza Potipera, natu liva Asenat ila inim Yosep azuwa. Potipera tonowen, ye ŋgeu to watooŋrau to ndug On. \p Sawa to Yosep ndaman toni irau tamoot ee saaŋgul (30), ye ipamundigin uraat to kinik to Isip ighuri ila nima. Tovenen ipul kinik, ve ilaghlaagh irau ndug ndug to Isip, ve ighitghita di pa uraat todi. \rq Lu 3:23 \rq* \m \v 47-48 Ndaman liim ve ru to aniiŋ tiina ivot, aniiŋ to ivot izi taan to Isip, sorok maau. Katindi kat. Sawa tonenen, Yosep iŋgogoog aniiŋ, ve iluplupi ila ruum naol to lupuuŋ aniiŋ to tiyoon izi ndug tintina to Isip. Ye ighamgham tovene: Aniiŋ to ighaze itub igharau ndug tiina eta, nene uraata toni tighuri ilooŋ ila ruum to lupuuŋ aniiŋ to ndug tonenen. \v 49 Tovenen Yosep iŋgogoog aniiŋ ve iluplupi le katindi kat inimale magargaar to te, le irau tinini maau. Pasa, aniiŋ katindi kat. \p \v 50 Yosep azuwa Asenat to Potipera natu liva, ipoop Yosep le ndinatu ru, ghoro pitool tiina ivot. \v 51 Yosep iwaat natu aidaba iza Manase. Pasa, igham ŋgar ighaze: “Maaron igham ghou lolog imaagh pa pataŋani tiou toman siŋ tiou wa.” \v 52 Ve natu muria, Yosep iwaat iza Epraim. Pasa, igham ŋgar ighaze: “You nanepneep sualen, ve pataŋani naol tivot payou. Eemoghon Maaron igham mbeb popoia tivot inim tiou.” \p \v 53-55 Aniiŋ ivot tiina izi Isip irau ndaman liim ve ru le isob, ghoro ndaman liim ve ru to pitool ivot itaghon Yosep saveeŋ toni. Pitool tonowen, tiina kat. Ivot irau ndug tisob. Ve yes Isipa moghon, to adi aniiŋ. Eemoghon muri ghoro, pitool tonowen iwaghamun di paam. Tovenen titaŋ roran kinik pa adi aniiŋ. Eemoghon ye isaav padi ighaze: “Anim tiou malep. Malmalimim ala to Yosep. Ve sa saveeŋ to ighaze ye isavia payam, yam alooŋa ve ataghoni.” \p \v 56 Pitool ivot inim tiina kat le irau ndug tisob to Isip, ghoro Yosep ikaak ataam pa ruum to lupuuŋ aniiŋ, ve yes Isipa tila tighol adi aniiŋ. Pasa, pitool iwaghamun tamtoghon kat irau ndug tisob to Isip. \v 57 Pitool ivot izi taan to Isip moghon maau. Ivot irau taan tisob le iwaghamun di kat. Tovenen ndug ndug tilala Isip ve tigholghol adi aniiŋ ila to Yosep. \rq Yo 6:35,51 \rq* \c 42 \s1 Yosep nditogha tizila Isip pa tighol adi aniiŋ \p \v 1 Yakop inepneep izi taan Kanaan, ve ilooŋ tighaze aniiŋ inepneep izi Isip. Tovenen isaav pa ndinatu ighaze: “Ai, yam awambatutun gham ve anepneep pasa? \v 2 You nalooŋ tighaze aniiŋ ineep izi Isip. Amundig ve azila aghol aad aniiŋ. Leso tamaat sob, ve taneep mataad iyaryaar.” \p \v 3 Tovenen Yosep nditogha saaŋgul tigharaat di pa laghooŋ, ve timundig ve tizila pa Isip. \v 4 Eemoghon Yakop iŋguruut Yosep tazi Benyamin ineep. Pasa, ate katia pani ighaze yesŋa tila, nene pale mbeb eta iwaghamuni izi ataam luvuŋa. \v 5 Tovenen Yakop ndinatu toman ndug pida tamtoghonadi tilaagh tizila pa Isip pa tighol adi aniiŋ. Pasa, pitool tiina ivot izi taan Kanaan paam. \p \v 6 Sawa tonenen, Yosep inim ŋginiiŋ pa taan to Isip. Tovenen ndug ndug to tilala Isip pa gholiiŋ adi aniiŋ, tilala toni. Tauto sawa to Yosep nditogha tinim tivot Isip, yes paam tiŋarua tila, tiput aghedi pani, ve tighur naghodi izila taan. \v 7 Yosep ighita nditogha, ve rikia moghon mata ila ighilaal di. Eemoghon ivotia tau padi maau. Igham inimale ye ŋgeu to ndug ite ve ikankaan padi. Tovenen isaav ariaŋa padi inimale ŋarooŋ di ighaze: “Ai, yam to sa ndug? Anim pasa?” \p Yes tipamuul aliŋa tighaze: “Yei to taan Kanaan. Ninim pa nighol amai aniiŋ.” \p \v 8 Yosep ighilaal nditogha. Eemoghon yes tighilaala maau. \v 9 Ye mata iŋgal vibiiŋ toni to muuŋ ighita, ve isaav padi ighaze: “Yam atoom. Yam sandiri! Yam anim pa andaŋgat taan tiei. Leso awatag dige sine to tirau malmal maau.” \p \v 10 Yes tipamuul aliŋa tighaze: “Wai, tiina tiei, yei ninim pa ŋgar tovene maau. Yei mbesooŋa tiom, ninim pa nighol amai aniiŋ moghon. \v 11 Yei sandiri maau. Yei nisob tonene, tamamai ee moghon. Yei ndiran to kaarom maau. Avomai onoon moghon.” \p \v 12 Yosep isaav padi ighaze: “Maau. Yam anim pa andaŋgat taan tiei. Leso awatag dige sine to tirau malmal maau.” \p \v 13 Yes tipamuul aliŋa tighaze: “O tiina tiei, yei tonene, olman eez to Kanaan ndinatu. Muuŋ, yei saaŋgul ve ru. Eemoghon tazimai eez, to ilale. Ve tazimai ite to muria kat, ye ineep toman tamamai izi Kanaan.” \p \v 14 Yosep isaav padi muul ighaze: “Saveeŋ, tauto nasavia payam wa. Yam sandiri! Tovenen you nasaav ariaŋa payam ila kinik to Isip iza tovene: \v 15 You pale natoov gham, ve nakis gham aneep sualen le irau tazimim muria to yam asavia ne inim ivot tiou. \v 16 Tovenen ambaaŋ tamtoghon tiam eta imuul ila igham tazimim tonowen inim. Ve yam pida, pale asob alooŋ ala ruum to yabyabuuŋ, ve aneep ve asaŋan di le tinim tivot. Nene ataam to you naghaze natoov gham pani. Leso nawatag: Saveeŋ tiam onoon, ma kaarom? Ighaze tazimim inim ivot sualen maau, nene you nasaav ariaŋa payam ila kinik iza tovene: Yam sandiri!” \v 17 Ye isavsaav toman di le isob, ghoro ighur di tilooŋ tila ruum to yabyabuuŋ, ve tineep irau mboŋ tol. \p \v 18 Mboŋ tol tonenen isob, ghoro Yosep ila iŋgig di, ve isaav padi ighaze: “Alooŋ. You namatughez pa Maaron ve naghaze nataghon ŋgar toni. Tovenen you pale naghur lemim ataam ite. Ataam tonene, ighaze yam ataghoni, nene pale aneep pooi. \v 19 Ighaze avomim onoon, ve agham kaarom payou maau, you pale nakis tamtoghon tiam eez ineep ila ruum to yabyabuuŋ lolo. Ve yam pida avot ala, aghol amim aniiŋ, ve aghami amuul ala pa nditamim to tinepneep toman pitool we. \v 20 Ghoro agham tazimim to muria kat ne, ve yamŋa amuul anim. Leso nawatag naghaze saveeŋ tiam onoon, ve irau amaat maau.” \p Yes tilooŋ saveeŋ toni, ve tiyok pani. \v 21 Ghoro timundig ve tiwasavon di tighaze: “Onoon kat. Sosor to muuŋ tagham pa taziid, tauto aazne atia iza toit. Pasa, sawa to taghur pataŋani pani, ye itaŋ roran ghiit ighaze lolood isamini. Eemoghon iit talooŋa maau. Tauto aazne, pataŋani iŋarua ghiit.” \p \v 22 Tovenen Ruben isaav padi ighaze: “Laak, you nasaav payam maau? Naghaze agham sosor pa taziid malep. Eemoghon yam alooŋ ghou maau. Tauto aazne, siŋ toni atia iza toit.” \p \v 23 Sawa to tisavsaav, Yosep neneeŋa, ve iloŋlooŋ di. Eemoghon yes tiwatagi maau. Pasa, ye igham inimale ye iwatag aliŋadi maau, ve isavsaav padi ila ŋgeu ite to itortoor saveeŋ ila yes aliŋadi. \v 24 Ye ilooŋ di tisavsaav, le lolo isami, ve ighaze itaŋ. Tovenen itoora, ighur muri padi, ve itaŋ. Itaŋ le isob, ghoro itoora mata ila padi, ve isavsaav toman di muul. Ghoro isaav pa yes ndaaba, ve tikau Simeon nima ila matadi, ve tighami tila. \p \v 25 Yosep igham saveeŋ pa yes mbesooŋa toni ighaze tinonog aniiŋ ila nditogha nakaral todi le tivon. Ve tipamuul yes eŋaeŋa yaam todi ila taudi nakaral todi. Ve tigham adi aniiŋ inim taman pa ataam paam. Tovenen yes mbesooŋa tila tigham uraat itaghon Yosep aliŋa. \v 26 Ghoro Yosep nditogha tipandid aniiŋ toman mburuguuŋ todi izala esele todi poghodi, ve tipamundigin laghooŋ todi tighaze timuul tila pa Kanaan. \v 27 Tilaghlaagh tila le mboŋ izi, tovenen tizi tigharaat inadi pa ghenooŋ. Todi eez ikaak nakaral toni avo ighaze igham esele toni a aniiŋ. Mata izila le ighita yaam toni inepneep. \v 28 Tovenen isaav pa yes pida ighaze: “Wai! Anim aghita mbeb eez ne. Yaam tiou, tighuri imuul ila nakaral tiou lolo.” \p Yes tilooŋ aliŋa, le tisob ruŋadi iza ve matughezaaŋ tiina igham di, ve tighaze: “Wai, vena to Maaron igham pait tovene?” \s1 Yosep nditogha timuul tila tivot to tamandi \p \v 29 Yes timuul tila tivot to tamandi Yakop izi Kanaan, ghoro tipaes pani pa mbeb tisob to ivot padi izi Isip. \v 30 Tighaze: “Wai tamamai, daba to iŋgin taan to Isip, ye ŋgeu poia maau. Ye isavia saveeŋ ariaŋa inimale ŋarooŋ ghei, ve ighaze yei nila pa nindaŋgat taan todi. \v 31 Eemoghon yei nisaav pani nighaze: ‘Ee-e, yei tonene, sandiri maau. Yei ndiran to saveeŋ onoon. \v 32 Yei nisob tonene, tamamai ee moghon. Muuŋ, yei saaŋgul ve ru. Eemoghon tazimai eez, to ilale. Ve tazimai ite to muria kat, ye ineep toman tamamai izi Kanaan.’ \p \v 33-34 “Yei nisaav pa daba tonowen tovene, ve isaav payei ighaze: ‘Yam pale apul tiam eez izi ineep toman ghou, ve yam pida aghol amim aniiŋ, ve aghami ala to nditamim to tinepneep toman pitool we. Eemoghon sawa to aghaze amuul anim, matamim iŋgal tazimim to muria kat ne, ve yamŋa anim. Leso nawatag naghaze yam sandiri maau, ve avomim onoon. Ghoro napul ŋgeu tiam to ineep ila ruum to yabyabuuŋ lolo ivot, ve imuul ilat tiam. Ve nayok payam pa alaagh izi ndug tonene ve araukol.’” \p \v 35 Tipaes pa tamandi le isob, ghoro tigham nakaral todi tighaze tiliŋ aniiŋ izi. Eemoghon matadi izila nakaral todi lolodi, le yes eŋaeŋa tighita yaam todi ineep ila nakaral todi todi. Yesŋa tamandi tighita mbeb tonowen, le matughezaaŋ tiina igham di. \v 36 Ve tamandi Yakop isaav padi ighaze: “Yam agham ghou nanim mandaat pa ndinatug ru to tilaledi wa. Yosep ilale kat, ve aazne Simeon ana. Ve nene aghaze agham Benyamin paam. Aghita. Pataŋani naol to izaza tiou!” \p \v 37 Tovenen Ruben isaav pani ighaze: “Tamaŋ, ulooŋ. Yom irau unumeer ghou, ve upul Benyamin inim nimag ve yeru nila. You pale naghami imuul inim tiom. Ighaze maau, yom irau urab ndinatug ru timaat tinim atia.” \p \v 38 Yakop ipamuul aliŋa ighaze: “Maau le maau kat! Natug tonene irau ilat toman gham maau. Pasa, togha Yosep, to ilale wa. Ve aazne, ye eŋgeni kat. You nanim olman waat ve moom iza payou wa. Ighaze ye ilat toman gham, ve pataŋani eta ivot pani izi ataam luvuŋa, nene pale lolog isami kat, ve namaat nazila ndug to mateeŋa.” \c 43 \s1 Yosep nditogha timuul tila pa Isip \p \v 1 Sawa tonenen, pitool ivot inim tiina kat izi Kanaan. \v 2 Tovenen Yakop toman tamtoghon toni tighanghan aniiŋ to ndinatu tighami izi Isip le isob, ghoro Yakop isaav pa ndinatu ighaze tizila muul pa Isip, ve tighol adi aniiŋ. \v 3 Eemoghon Yuda isaav pani ighaze: “Tamaŋ, ŋgeu tonowen imogheer pa saveeŋ maau. Ye isaav ariaŋa kat payei ighaze nigham tazimai tonene ve yeiŋa nila. Ighaze maau, yei irau nila peria toni muul maau. \v 4 Tovenen ighaze yom uyokia Benyamin payei, nene pale nizila muul ve nighol am aniiŋ. \v 5 Ve ighaze maau, yei irau nila maau. Pasa, daba tonowen isaav ariaŋa payei. Ighaze nigham tazimai ve yeiŋa nila maau, irau nila peria toni muul maau.” \p \v 6 Yakop ilooŋ saveeŋ tonene, ve iyaan di ighaze: “Pughu vena to apaesia tazimim ila to daba tonowen? Yam agham pataŋani tiina kat payou!” \p \v 7 Yes tipamuul aliŋa tighaze: “Ŋgeu tonowen ighason roran ghei pa siŋ tiei ighaze: ‘Tamamim inepneep, ma imaat wa? Ve tazimim ite paam inepneep, ma maau?’ Tauto yei nipamuul ghasoniiŋ toni. Ve ŋgar toni to ighaze yei nigham tazimai tonene ve yeiŋa nizila, nene yei nikankaan pani.” \p \v 8 Ghoro Yuda isaav pa tama Israel muul ighaze: “Tamaŋ, uyokia pain tonene payou lak! Leso yeiŋa nizila Isip, ve nighol aad aniiŋ. Pa vene, pitool ghiit ve tasob tamatmaat. Yamŋa nditimbum, ve yei paam. \v 9 You nambua saveeŋ ariaŋa toman ghom tovene: Taug pale matag pani le irau naghuri imuul inim tiom. Ve ighaze naghami imuul inim iyoon ila matam maau, nene pale inim leg pughu, ve nambaad saveeŋ toni le irau sawa tiou isob ve namaat. \v 10 Ughita! Inimale ukis ghei pa savsaveeŋ maau, tone nizila ve nimuul niza ninim pae ru wa.” \p \v 11 Tovenen tamandi isaav padi ighaze: “Tambaŋa. Ighaze leed ataam ite paam maau, ghoro aghami ve yamŋa ala. Ve agham mbeb popoia pida to taan tonene inimale naunauŋ to vuzidi popoia, toman ai anoŋa popoia, bagil suru, aŋar, ve mbeb pida paam, ve anonog di tila nakaral tiam, ve aghami ala. Leso agham pa daba tonowen ve arab ate. \v 12 Ve agham yaam tiam muŋgina to tipamuula izila nakaral tiam lolodi, toman yaam pida paam, ve ala. Yaam muŋgina tonowen, aghuri imuul ila padi. Pasa, yes avaat matadi ikankaan, tauto tighur yaam tiam izila nakaral tiam lolodi muul. \v 13 Ve agham tazimim tonene paam ve yamŋa amundig ve ala to daba tonowen. \v 14 Maaron Ariaŋa To Ilib pa Ndimaronŋa Tisob Ne, pale igham ŋgeu tonowen lolo isamin gham, ve iyokia Simeon yesuru tazimim tonene payam. Leso yamŋa amuul anim. Ve ighaze maau, tambaŋa. Nazi nanim mandaat lak.” \p \v 15-16 Tovenen yes timundig, ve tigham mbeb popoia pida pa tirab daba to Isip ate, toman yaam muŋgina ve paghu pida paam, ve yesŋa Benyamin tizila pa Isip. Tila tivot to Yosep ve tiyoon ila mata, ve ye ighita Benyamin inim toman di paam. Tovenen isaav pa mbesooŋa toni to iŋgin ruum toni ighaze: “Ugham ndiran tonene tila ruum tiou, ve urab ŋgai eta, ve ugharaat amai aniiŋ. Leso yeiŋa nighan pa ndag maatu.” \v 17 Tovenen mbesooŋa tonowen itaghon Yosep aliŋa, ve igham Yosep nditogha ve tazi tila pa ruum toni. \p \v 18 Tila tivot izi ruum, le matughezaaŋ tiina igham di, ve lolodi imbumbu tighaze: “Wai! Yaam to tipamuula izila nakaral toit, tauto avaat saveeŋ igham ghiit. Avaat pughu tonene, to tigham ghiit tanim ruum toni. Aazne, pale daba tonowen imundig ikis ghiit, ve igham ghiit tanim mbesooŋa toni sorok, ve iyou esele toit paam tinim le.” \p \v 19 Tovenen tila peria ataam avo, ve tisaav pa mbesooŋa to iŋgin Yosep ruum toni tighaze: \v 20-22 “Tiina tiei, yei lemai saveeŋ ris payom. Muuŋ, yei ninim sualen, ve nighol amai aniiŋ. Eemoghon sawa to nimuul nila ve atemai izi ataam luvuŋa, nikaak nakaral tiei, ve nighita yaam tiei isob ineep ila nakaral tiei avodi. Yei nikankaan pa sei to ipamuula. Tovenen nigham yaam muŋgina tonowen ninim nighaze nighuri imuul ilat. Ve ninim toman yaam tiei pida paam pa nighol amai aniiŋ pani.” \p \v 23 Eemoghon mbesooŋa tonowen ipamuul aliŋadi ighaze: “Ai, agham ŋgar naol malep. Atemim izi. Yaam tiam to muuŋ aghami anim aghol aniiŋ pani, nene naghami wa. Maaron tiam to yamŋa tamamim ambesmbees pani, ye tau avaat iŋgooz lemim mbaliiŋ tonenen izila nakaral tiam lolodi.” \p Yesŋa tisavsaav le isob, ghoro mbesooŋa tonenen ila igham Simeon ivot, ve ighuri ila todi. \v 24-25 Ghoro igham di tilooŋ tila ruum, ve igham ya inim timen aghedi, ve ipan esele todi. Ve ipaes padi ighaze ndag iza inim bobodaaŋ, ghoro yesŋa tiina toni tighanghan. Tovenen yes tigharaat mbeb popoia pida to tighaze tigham pa Yosep, ve tisaŋan. \p \v 26 Ndag maatu, ghoro Yosep inim peria ruum. Nditogha ve tazi tigham mbeb popoiadi to tigham di tinim, ve tighur di tila toni, ghoro tiput aghedi pani, ve tighur naghodi izila pa taan. \v 27 Yosep ighason di pa nepooŋ todi, ve ighason di pa tamandi ighaze: “Vena, tamamim to muuŋ apaesia payou, ye ineep pooi, ma maau? Olman imaat, ma inepneep?” \p \v 28 Yes tipamuul aliŋa tighaze: “Tiina tiei, tamamai to mbesooŋa tiom ne, mbeb eta ighami maau. Ye ineep pooi.” Ghoro tighur naghodi izila pa taan muul pa tipakuri. \v 29 Yosep mata ila le ighita tazi Benyamin to yesuru tinandi ee moghon. Tovenen ighason di ighaze: “Tazimim to muuŋ asavia payou, tau tonanan?” Ghoro isaav pani ighaze: “Aa natug, poia to Maaron iza tiom.” \v 30 Ye isaav tovene, le lolo isami kat pa tazi, ve rismoghon tone itaŋ ila matadi. Tovenen rikia moghon ipul di, ve ilooŋ ila ruum lolo ite ve itaŋ. \v 31 Itaŋ le isob, ghoro imen nagho, ipariaaŋ tau, ve ivot ila todi muul, ve isaav pa yes mbesooŋa tigham aniiŋ inim. \p \v 32 Sawa to tigham aniiŋ inim, tighur Yosep a izala toŋ toni, ve nditogha ve tazi adi izala toŋ ite. Ve yes Isipa to yesŋa tighanghan, aniiŋ todi izala toŋ ite paam. Pasa, yes Isipa lolodi pa tighanghan toman yes Hibrua maau. \p \v 33 Sawa to yes mbesooŋa tighur Yosep nditogha ve tazi pa nepooŋ, tighur di mboledi izi tipartaghon inimale nditinandi tipoop di. Ŋgeu aidaba imuuŋ, ve ila ila le imuul izi ŋgeu muria. Tovenen Yosep nditogha ve tazi avodi ikaak, ve tiwambatutun di. \v 34 Yosep ivureer aniiŋ popoia pida ila tau toŋ toni, ve mbesooŋa toni tighami tila, ve tireii pa nditogha ve tazi. Eemoghon aniiŋ popoia to tigham pa Benyamin, nene ilib kat pa nditogha todi. Tiŋgal aniiŋ pani pa liim. Tovenen Yosep toman nditogha ve tazi tighanghan ve tighunghun toman lolodi poia. \c 44 \s1 Rubruub to Yosep ilale \p \v 1 Yosep toman nditogha ve tazi tighanghan le isob, ghoro isaav pa mbesooŋa toni to iŋgin ruum toni ighaze: “Unonog aniiŋ izila nakaral todi lolodi le tivon, ve ughur tamtoghon eŋaeŋa yaam todi imuul izila nakaral todi avodi. \v 2 Ve ugham rubruub tiou to tigharaata pa silva ne, toman yaam to ŋgeu muria, ve uzeev di tizila nakaral toni avo.” Tovenen mbesooŋa tonowen ila igham mbeb itaghon Yosep aliŋa. \p \v 3 Tigheen le ndugizau, ghoro yes mbesooŋa to Yosep tighur Yosep nditogha ve tazi toman esele todi timuul tila. \v 4 Yes tipul ndug tiina, ve tilaagh tila ris, ghoro Yosep isaav pa mbesooŋa toni to iŋgin ruum toni ighaze: “Umundig ve ulaan taghon di ula. Sawa to uvot todi, usaav padi ughaze: ‘Ai, ŋgar poia to tiina tiou ipatooŋa payam, pughu vena to ayati pa ŋgar samia? \v 5 Yam ayub rubruub toni to ye ighunghun pani, ve ighitghita mbeb to muri pale ivot. Ŋgar to aghami, nene samia kat!’” \p \v 6 Yosep isavsaav pani le isob, ghoro mbesooŋa tonowen imundig, ve ilaan itaghon Yosep nditogha ve tazi ila, le ivot todi. Ghoro isavia Yosep aliŋa padi. \p \v 7 Yes tilooŋ saveeŋ toni, ve tipamuul aliŋa tighaze: “Wai tiina, yom ughita ghei vena, to ugham saveeŋ tovene payei? Yei mbesooŋa tiom irau nigham ŋgar eta tovene maau. Maau le maau kat! \v 8 Ughita. Sawa to nimuul nila nivot taan Kanaan ve nikaak nakaral tiei, ruŋamai iza pa yaam tiei isob ineep izila nakaral tiei avodi. Eemoghon yaam tonowen, nighami imuul ilat wa. Tovenen pale niyub silva ve gol ila ruum to tiina tiom lolo pasa? \v 9 Tiina, ighaze yom undeeŋ rubruub tonowen ineep to tamtoghon tiei eta, nene pale tamtoghon tonenen imaat, ve yei pida ninim mbesooŋa pa tiina tiom.” \p \v 10 Mbesooŋa tonenen ipamuul aliŋadi ighaze: “Saveeŋ tiam poia. Eemoghon ighaze nandeeŋ rubruub tonenen ineep to tamtoghon tiam eta, nene ye eŋgeni moghon to pale inim mbesooŋa payou. Ve yam pida, lemim saveeŋ maau. Irau ala.” \p \v 11 Tovenen rikia moghon yes eŋaeŋa tisur nakaral todi todi izi taan, ve tikaak avodi. Leso mbesooŋa tonenen itiir di. \v 12 Ye itiir to ŋgeu olman muuŋ, ve itaghoni ila ila le indeeŋ rubruub tonenen ineep ila ŋgeu muria Benyamin nakaral toni lolo. \v 13 Nditogha tighita mbeb tonenen le atedi milia. Tauto tireep nonogiiŋa todi, ve tiit mburuguuŋ todi izala esele todi poghodi muul, ve timuul tila pa ndug tiina. \p \v 14 Yosep inepneep ruum toni, ve isasaŋan di. Yuda toman nditogha ve nditazi tinim peria toni muul, ve titap tizi ila Yosep nagho, ve tighur naghodi izila taan. \v 15 Yosep isaav padi ighaze: “Pughu vena to agham ŋgar tonene? Yam akankaan payou? Tamtoghon to inimale you, ye irau iwatag mbeb ŋgozaaŋ paam.” \p \v 16 Yuda ipamuul aliŋa ighaze: “Oo tiina tiei, yei lemai saveeŋ maau. Pasa, sosor tiei to ineep ghazooŋa wa. Pale nisaav vena? Pasa aazne, Maaron tau, to ipatooŋ sosor tiei ivot ighazooŋ. Tovenen tiina, yei nisob pale ninim mbesooŋa payom, yeiŋa tazimai to rubruub tiom ineep toni ne.” \p \v 17 Eemoghon Yosep isaav padi ighaze: “Ee-e, irau nagham tovene maau. Ŋgeu to rubruub tiou ineep toni, ye eŋgeni moghon to pale ineep ve inim mbesooŋa payou. Ve yam pida, amuul ala to tamamim. You leg saveeŋ payam maau.” \s1 Yuda ighason ariaŋa ighaze igham Benyamin ina \p \v 18 Ghoro Yuda ila igharau Yosep, ve isaav pani ighaze: “O tiina tiou, you mbesooŋa tiom. Yom izam tiina inimale kinik tau. Eemoghon naghaze nasavia saveeŋ tiou ris payom. Atem ghora, yabyab payou malep. \p \v 19 “Muuŋ, yom ughason ghei ughaze: ‘Tamamim inepneep? Ve lemim tazimim ite paam, ma maau?’ \p \v 20 “Ve yei nipamuul ghasoniiŋ tiom nighaze: ‘Vee. Tiina tiei, tamamai yesuru tazimai muria, to tinepneep we. Tazimai tonowen, tamamai inim olman, ghoro tina ipoopa. Ve tinamai tonowen, ye ipoop ndinatu ru moghon. Ŋgeu olman imaat wa. Tovenen ŋgeu muria moghon to inepneep. Tamamai ipulpuli maau. Pasa, ye lolo pani kat.’ \v 21 Tiina, yom ulooŋ saveeŋ tiei tonenen, tauto usaav payei ughaze nigham tazimai tonene inim, leso ughita pa taum matam. \p \v 22 “Ve yei nipamuul aliŋam nighaze: ‘Tazimai tonowen pale irau ipul tamamai ne maau. Pasa, ighaze ipuli, nene pale tamamai lolo isami, ve imaat. \v 23 Eemoghon yom usaav ariaŋa payei ughaze yei nigham tazimai tonene ve yeiŋa nimuul ninim. Ighaze maau, irau ninim peria tiom muul maau.’ \p \v 24 “Sawa to nimuul nila nivot to tamamai, yei nipaesia aliŋam isob tonenen pani. \v 25 Nineep le muri ghoro, tamamai imbaaŋ ghei muul ighaze ninim tiom, ve nighol amai aniiŋ rita. \v 26 Tovenen yei nisaav pani nighaze: ‘Tamamai, yei irau nizila sorok maau. Pasa, ighaze yeiŋa tazimai nizila maau, nene irau nila nivot to daba tonowen maau. Tovenen uyokia tazimai payei, ghoro nizila. Ve ighaze uŋguruuta, nene pale nineep.’ \p \v 27 “Tovenen tamamai to mbesooŋa tiom ne, isaav payei ighaze: ‘Yam awatag: Azuwag Rael ipoop leg ndinatug ru moghon. \v 28 Ve eez ipul ghou alok wa. Avaat mbeb sagsag eta ighani ila wa. Pasa, sawa tonenen ve inim, you naghita nagho muul maau. \v 29 Aghita. You nanim olman waat ve moom iza payou wa. Ighaze yam agham natug tonene ve ala, ve pataŋani eta ivot pani izi ataam luvuŋa, nene pale lolog isami kat, ve namaat nazila ndug to mateeŋa.’ \p “Tamamai aliŋa, tau tonene. \v 30-31 Tovenen tiina tiou, ughita. Tamamai, ghora, inim olman waat ve moom iza pani. Ighaze namuul nala toni, ve ye ighita tazimai tonene nagho maau, nene pale lolo isami kat ve imaat. Pasa, lolo pa natu tonene kat. Ve yei tonene pale ninim pughu pa mateeŋ toni. \v 32 Tiina tiou, you taug nambua saveeŋ ariaŋa toman tamamai naghaze you pale matag pa tazimai tonene le irau naghami imuul ila peria toni. Ve ighaze naghami imuul ila toni maau, nene pale inim leg pughu, ve nambaad saveeŋ toni ila tamamai mata le irau sawa tiou isob ve namaat. \v 33 Tiina, vena? Irau upul tazig kainaŋen tonene toman nditogha pida timuul tila to tamamai? Ve you pale nagham ina, ve naneep sualen, ve nanim mbesooŋa payom. \v 34 Pasa, ighaze tazig tonene inim toman ghou maau, pale namuul nala to tamaŋ vena? You lolog pa naghita pataŋani tovene iza toni maau.” \c 45 \s1 Yosep ivotia tau pa nditogha ve tazi \p \v 1 Yuda isavia saveeŋ tonene, le Yosep irau ipariaaŋ tau pa taŋiiz muul maau. Tovenen isaav aliŋa tiina pa yes uraata toni to yesŋa tiyondyood, ighaze: “Yam asob avot ala pumuri!” Yes tivot tila, ve yesŋa nditogha ve tazi eŋgendi tineep, ghoro ivotia tau padi. \rq Mbaŋ 7:13 \rq* \m \v 2 Ye itaŋ aliŋa tiina. Tovenen tamtoghon pida to Isip to tineep tigharau di, tilooŋa ve tila tipaesia varu pa kinik. \p \v 3 Yosep isaav pa nditogha ve tazi ighaze: “You Yosep! Taug tonene! Onoon, tamaŋ inepneep?” Eemoghon yes irau tipamuul aliŋa maau. Pasa, ruŋadi iza le todi ilale. \p \v 4 Tovenen Yosep isaav padi muul ighaze: “Anim agharau ghou.” Yes tila tigharaui, ve isaav padi muul ighaze: “You Yosep! You tazimim to muuŋ yam agholia ghou nala to yes ndiran to raukoliiŋ. Ndiran tonowen, to tigham ghou nanim naneep izi Isip. \v 5 Eemoghon lolomim ipataŋan ve awasukun saveeŋ pa taumim malep. Onoon, yam agholia ghou. Tauto tigham ghou nanim naneep sualen. Eemoghon yam agham ŋgar tonenen sorok maau. Maaron tau, to imbaaŋ ghou namuuŋ payam nanim. Leso nauul tamtoghon katindi ve timaat sob, ve nakis di tineep matadi iyaryaar. \rq Mbnp 50:20; Mt 1:21; Yo 4:42 \rq* \m \v 6 Pitool tonene ineep irau ndaman ru wa. Ve ndaman liim paam inepneep naghood sone. Ndaman liim tonenen, pale vazogiiŋ aniiŋ maau, ve taitaiŋ paam maau. \p \v 7 “Maaron imbaaŋ ghou namuuŋ payam nanim pa nauul gham, leso amaat sob. Tauto aazne, aneep pooi. Ve muri paam, papaghu tiam pale tineep pooi, ve iseeŋga tovene itaghoni taghoni gha ila. \v 8 Tovenen yam ambaaŋ ghou nanim sualen maau. Maaron tau, to imbaaŋ ghou nanim. Ve ye ighur ghou nanim daba pa kinik uraat toni. Tauto aazne, naŋgin mbeb toni tisob toman taan isob to Isip. \p \v 9 “You naghaze yam rikia amuul ala to tamaŋ, ve asavia aliŋag pani aghaze: ‘Natum Yosep aliŋa ilat payom tovene: Maaron ighur ghou nanim tiina, ve naŋgin taan isob to Isip. You naghaze yom upul taan Kanaan, ve rikia moghon uzi unum tiou. Uzuar malep. \rq Mbaŋ 7:14 \rq* \m \v 10 Tovenen yamŋa ndinatum ve nditimbum, asob amundig, ve ayou ŋgai tiam toman mburuguuŋ tiam tisob, ve anim. Leso aneep agharau ghou izi taan suruvu to Gosen. \v 11 Pasa, pitool tiina tonene, ndaman liim inepneep sone. Eemoghon you taug pale naŋgin gham pa aniiŋ. Tovenen yamŋa tamtoghon tiom irau ambool pa mbeb eta maau.’” \p \v 12 Ghoro Yosep isaav padi muul ighaze: “Yam asob aghita katin ghou wa. Ve tazig Benyamin paam, ye ighita ghou. You Yosep. Taug to nasavsaav toman gham ne. \v 13 Tovenen yam ala ve asaav pa tamaŋ tovene: ‘Natum Yosep iza inim tiina kat izi taan Isip.’ Ve apaes pani pa mbeb tisob to yam aghita di izi sualen. Ghoro aghami ve rikia amuul anim.” \p \v 14 Ye isavsaav padi le isob, ve yesuru tazi Benyamin tiwasavagun di, ve titaŋ. \v 15 Ghoro Yosep isavag nditogha tisob, ve yesŋa titaŋ. Titaŋ le isob, ghoro lolodi poia ve avodi imbees. \p \v 16 Sawa to kinik to Isip yesŋa uraata toni tilooŋ tighaze toŋvetaz to Yosep tila tivot toni, igham di lolodi poia. \v 17 Tovenen kinik isaav pa Yosep ighaze: “Usaav pa tazim ve nditogham pa tipandid aniiŋ izala esele todi, ve timuul tila pa taan Kanaan. \v 18 Ghoro tigham tamamim toman ndizwadi ve ndinatudi, ve yesŋa timuul tinim tivot tiou. You pale napul taan pida to Isip to poia kat inim ledi. Leso tineep pooi, ve adi aniiŋ popoia katindi. \v 19 Ve usavia aliŋag padi tovene: Yes irau tigham karis pida to Isip ve tila. Leso tighur tamamim, toman ndizwadi ve ndinatudi tiza, ve timuul tinim. \v 20 Ighaze tipul mbeb todi pida izi Kanaan, matadi ila pani malep. Pasa, taug pale narabolini pa mbeb popoia pida to ndug tonene.” \p \v 21 Yakop ndinatu tila tigham uraat itaghon kinik aliŋa le isob, ghoro Yosep igham ledi karis pida, ve igham adi taman paam. \v 22 Ve irei ledi nonogiiŋa papaghu irau di. Eemoghon Benyamin, Yosep igham le nonogiiŋa papaghu liim, ve yaam silva irau 300. \v 23 Yosep ipandid mbeb popoiadi pida to Isip tizala esele nditamoot saaŋgul poghodi, ve isaŋgoor di tila to tama Yakop. Ve isaŋgoor esele paŋgaar saaŋgul toman aniiŋ naol naol paam. Leso sawa to timuul tinim, inim taman pa tama. \p \v 24 Ghoro Yosep ighur nditogha ve tazi tila. Ve isaav padi ighaze: “Ala ve akokook izi ataam luvuŋa malep.” \v 25 Tovenen yes tipul taan to Isip, ve tilaagh tila tivot to tamandi Yakop izi Kanaan. \v 26 Ghoro tipaes pani tighaze: “Tamamai, ulooŋ! Natum Yosep, ye imaat maau. Inepneep Isip we. Ve ye inim tiina, ve iŋgin taan isob to Isip.” \p Yakop ilooŋ saveeŋ todi, le ruŋa iza ve ŋgar toni isob. Eemoghon ighur ila maau. \v 27 Ve sawa to tipaesia Yosep aliŋa pani, ve ighita karis to Yosep isaŋgoor di tila padi leso tiza ve tizila pa Isip, ghoro tini iza ve lolo poia kat. \v 28 Tovenen isaav ighaze: “Onoon kat. Ghara naghur ila. Natug Yosep imaat maau. Ye inepneep. You pale nala ve naghita pataghaaŋ. Ve muri, ighaze namaat, namaat lak!” \c 46 \s1 Yakop izila pa Isip \p \v 1 Tovenen Yakop iyou mbeb toni tisob, ve yesŋa ndinatu ve nditimbu timundig, ve tizila pa Isip. Tilaagh tila le tivot ndug Ber-Seba, ghoro ye igham watooŋrau pa Maaron to tama Isak izi tonowe. \v 2 Mboŋ tonenen, itandag ighaze Maaron inim toni, ve ipoii ighaze: “Yakop, Yakop!” \p Yakop iyok pa aliŋa ighaze: “Taug nene.” \p \v 3-4 Ghoro Maaron isaav pani ighaze: “You Yoova. You Maaron to tamam Isak. Umatughez pa uzila taan Isip malep. Pasa, you pale nalat toman ghom pa laghooŋ tiom, ve nagham papaghu tiom timasa tinim ival kat tonowe. Ve muri, you pale nagham gham amuul anim taan tonene. Ve sawa to mateeŋ tiom, natum Yosep tau pale ineep digem ve igharaat ghom.” \rq Mbnp 12:2; 50:1 \rq* \p \v 5-7 Tovenen Yakop toman ndinatu, nditimbu, ve ndirawa liva tiza karis to kinik to Isip isaŋgoor di padi ne, ve tipamundigin laghooŋ todi muul. Tipul ndug Ber-Seba, ve tilaagh toman ŋgai ve mburuguuŋ todi to tigham di izi Kanaan, ve tizila pa Isip. \rq Mbaŋ 7:15 \rq* \s1 Pitiiŋ to Yakop papaghu toni \p \v 8 Yakop papaghu toni to yesŋa tizila pa Isip ne izadi tovene: \p \v 9 Ruben, ye Yakop natu aidaba. Ruben ndinatu, nene: Anok, Palu, Ezron, ve Karmi. \p \v 10 Ve Simeon ndinatu, nene: Yemuel, Yamim, Oat, Yakin, Zoar, ve Saul. Saul tina, ye Kanaan tidi. \p \v 11 Levi ndinatu, nene: Koat, ve Merari. \p \v 12 Ve Yuda ndinatu, nene: Er, Onan, Sela, Peres, ve Zera. Eemoghon Er yesuru Onan timaat izi Kanaan. \rq Mbnp 38:7-10 \rq* \m Yuda natu Peres, ye ipoop ndinatu nditamoot ru, izadi Ezron ve Amul. \p \v 13 Isakar ndinatu, nene: Tola, Pua, Yop, ve Simron. \p \v 14 Ve Zebulun ndinatu, nene: Seret, Elon, ve Yalel. \p \v 15 Yakop yesuru azuwa Lea tinepneep izi taan suruvu to Mesopotamia, ve tipoop ndinatudi nditamoot tonene toman natudi liva Dina. Tovenen Lea ndinatu ve nditimbu, yes irau tamoot ee saaŋgul ve tol (33). \p \v 16 Gat ndinatu, nene: Zipion, Agi, Suni, Ezbon, Eri, Arodi, ve Areli. \p \v 17 Ve Aser ndinatu, nene: Imna, Isva, Isvi, ve Beria. Ve livudi iza Sera. Aser natu Beria ndinatu, nene: Eber ve Malkiel. \p \v 18 Tamtoghon saaŋgul liim ve eez (16) tonene, nene Lea liva mbesooŋa toni Silpa yesuru Yakop ndinatudi ve nditimbudi. Silpa tonene, Lea tama Laban igham pani inim mbesooŋa toni. \p \v 19 Yakop yesuru azuwa Rael ndinatudi, nene: Yosep yesuru Benyamin. \v 20 Sawa to Yosep inepneep izi Isip, yesuru azuwa Asenat tipoop ndinatudi ru, izadi Manase ve Epraim. Yosep azuwa Asenat, ye Potipera natu liva. Potipera, ye ŋgeu to watooŋrau to ndug On. \p \v 21 Benyamin ndinatu, nene: Bela, Beker, Asbel, Gera, Naaman, Ehi, Ros, Mupim, Upim, ve Art. \p \v 22 Tamtoghon saaŋgul ve paaŋ (14) tonene, nene Yakop yesuru azuwa Rael ndinatudi ve nditimbudi. \p \v 23 Dan ipoop natu ee moghon, iza Usim. \p \v 24 Ve Naptali ndinatu, nene: Yazil, Guni, Yezer, ve Silem. \p \v 25 Tamtoghon liim ve ru tonene, nene Rael liva mbesooŋa toni Bila yesuru Yakop ndinatudi ve nditimbudi. Bila tonene, Rael tama Laban igham pani inim mbesooŋa toni. \p \v 26 Tovenen Yakop ndinatu ve nditimbu to yesŋa tizila pa Isip, yes irau tamoot tol liim ve eez (66). Ve ndirawa liva, nene tinin di toman di maau. \v 27 Ve ighaze talup Yakop tau, ndinatu, ve nditimbu, toman Yosep ve ndinatu ru to yesuru azuwa Asenat tipoop di izi Isip, nene tinim tamoot tol saaŋgul (70). Yes tonene to tilup di ve tineep izi Isip. \rq Igham 1:5; Mbaŋ 7:14 \rq* \s1 Yakop toman ndinatu ve nditimbu tila tivot izi Isip \p \v 28 Yakop toman ndinatu ve nditimbu tila tigharau Isip, ghoro imbaaŋ natu Yuda imuuŋ ila, ve isavia varudi pa Yosep ighaze tama inim ivot taan suruvu to Gosen wa. \v 29 Tovenen Yosep isaav pa uraata toni ve tigharaat karis pani, ghoro iza ve ila pa Gosen ighaze ighita tama. Ila ivot toni, ghoro isavagi ve itaŋ pani le mala. \v 30 Ghoro Yakop isaav pani ighaze: “Aa natug, you naghaze pa umaat wa. Eemoghon maau. Aazne, naghita ghom uneep matam iyaryaar. Ighaze namaat, namaat lak!” \p \v 31 Ghoro Yosep isaav pa nditogha ve tazi, toman tamtoghon todi pida to yesŋa tinim ne ighaze: “You pale namuul nala to kinik, ve napaes pani naghaze: ‘Tamaŋ, tazig ve nditoghag tipul taan Kanaan, ve tinim tivot wa. \v 32 Yes ndiran to ŋginiiŋ ŋgai. Tovenen tiyou ŋgai toman mburuguuŋ todi, ve tinim.’ \v 33-34 You pale nala toni ve nasaav pani tovene. Ve alooŋ. Yes Isipa lolodi pa tilup toman ndiran to ŋginiiŋ ŋgai maau kat. Tovenen sawa to kinik ipoi gham ala toni, ve ighason gham pa uraat tiam, yam asaav pani tovene aghaze: ‘O tiina tiei, sawa to pain ghei ve inim aazne, yei tamtoghon to ŋginiiŋ ŋgai ninimale nditimbumai.’ Ighaze yam asaav pani tovene, ye pale iyok pa aneep izi taan suruvu to Gosen tonene.” \c 47 \s1 Yakop yesŋa ndinatu liim tila tighita kinik to Isip \p \v 1 Yosep ila to kinik, ve ipaes pani ighaze: “O kinik, tamaŋ, tazig ve nditoghag tipul taan Kanaan ve tinim tivot Isip wa. Yes tinim toman ŋgai ve mburuguuŋ todi, ve aazne tineep izi Gosen. Tauto nagham tamtoghon todi pida tinim, leso ughita di.” \v 2 Ghoro igham nditogha liim tila tiyoon ila kinik mata. \p \v 3 Kinik ighita di, ve ighason di ighaze: “Yam aghamgham sa uraat?” \p Yes tipamuul aliŋa tighaze: “Tiina tiei, yei ndiran to ŋginiiŋ ŋgai ninimale nditimbumai. \v 4 Pitool tiina ivot izi taan Kanaan, ve ndug tonowen le kikiliiŋ irau to ŋgai tiei tighan ne maau. Tauto ninim nighaze nineep ninim loom izi ndug tiom tonene. Tiina tiei, vena? Irau uyok pa nineep izi taan suruvu to Gosen, ma maau?” \p \v 5 Kinik ilooŋ saveeŋ todi, ve isaav pa Yosep ighaze: “Aazne, taum tamam ve toŋvetaz tiom, tauto tinim tivot leso tineep toman ghom. \v 6 Taan isob to Isip ineep ila nimam wa. Tovenen taum ughita taan sine to poia kat, ghoro ughur di tineep pani. Ighaze lolodi pa tineep izi taan Gosen, nene poia. Ve ighaze tamtoghon todi pida tiraua kat pa uraat to ŋginiiŋ ŋgai, ghoro ughur di tiŋgin ŋgai tiou paam.” \p \v 7 Ghoro Yosep igham tama Yakop ila iyoon ila kinik mata paam, ve Yakop ighur poia to Maaron iza toni. \v 8 Le isob, ve kinik ighasoni ighaze: “Aa olman tiou, ndaman tiom irau piiz?” \p \v 9 Yakop ipamuul aliŋa ighaze: “You naneep nanim loom izi taan irau ndaman tamoot liim tamoot ee saaŋgul (130) wa. Ndaman tiou katindi inimale to nditimbug maau. Ve nepooŋ tiou poia maau. Pataŋani naol tigham ghou.” \p \v 10 Yakop isavsaav pa kinik le isob, ve ighur poia to Maaron iza toni muul, ghoro ipuli, ve ivot ila. \v 11 Yosep ila igharaat nepooŋ to tama, nditogha, ve tazi, toman ndizwadi ve ndinatudi itaghon kinik aliŋa. Ye igham ledi taan poia kat to ineep izi taan suruvu to Ramses. \v 12 Ve ye tau iŋgin tama toman toŋvetaz toni pa adi aniiŋ, itaghon tamtoghon piiz to tineep ila ruum eŋaeŋa. \s1 Pitool iwaghamun yes Isipa le tisami kat \p \v 13 Sawa tonenen, pitool ivot tiina le tiina kat, ve iwaghamun yes Isipa ve yes Kanaana le tisami kat. Pasa, adi aniiŋ rita ineep muul maau. \v 14 Tovenen tiketkeet tilala to Yosep pa gholiiŋ adi aniiŋ, ve iyouyou yaam todi, ve ighurghuri ilala to kinik. \v 15 Tighamgham tovene, le Yosep iyou yes Isipa ve yes Kanaana yaam todi le isob kat. Ghoro yes Isipa tila to Yosep, ve titaŋ rorani tighaze: “O tiina tiei, yaam tiei ghora, isob kat. Ugham amai aniiŋ sorok! Ighaze yom uul ghei maau, nene pale nisob nimatmaat ila matam.” \p \v 16 Yosep ipamuul aliŋadi tovene: “Ighaze yaam tiam isob kat, ghoro agham ŋgai tiam tinim, ve aparabol pa amim aniiŋ.” \v 17 Tovenen ndaman ee moghon tonenen, yes tighamgham ŋgai todi tilala to Yosep, ve ye ighamgham adi aniiŋ, le iyou suvun hos, esele, makau, sipsip, ve mekmek todi tisob. \p \v 18 Ndaman tonenen inim ila, ve ndaman ite, ghoro yes Isipa timuul tila to Yosep, ve tisaav pani tighaze: “O tiina tiei, pataŋani tiei, irau niŋgooza payom maau. Ughita. Pitool tonene inepneep sone. Eemoghon yaam tiei toman ŋgai tiei, tauto uyou suvun di wa. Ve lemai mbeb eta muul pa nigham payom ne maau. Yei taumai moghon to ninepneep, toman taan tiei. \v 19 Tiina tiei, paam nisob nimatmaat ila matam pa pitool. Tovenen ughol ghei toman taan tiei, ve ugham amai aniiŋ pa nighan, ve ugham lemai uuv, leso nitoov vazogiiŋ di. Yei nisob pale ninim mbesooŋa pa kinik, ve taan tiei paam inim le. Leso nimaat sob, ve nineep matamai iyaryaar. Ighaze uul ghei maau, nene pale nisob nimatmaat, ve taan tiei ineep sorok.” \p \v 20-21 Tovenen Yosep ighol taan isob to yes Isipa inim kinik le. Pasa, pitool iwaghamun di le tisami kat. Tauto tamtoghon tisob to Isip tigholia taan todi isob ila pa kinik, ve tinim mbesooŋa pani. \v 22 Eemoghon yes ndiran to watooŋrau, yes tigholia taan todi ila pa Yosep maau. Taan todi ineep to taudi. Pasa, yes tinepneep ila kinik tau nima. \p \v 23-24 Yes Isipa to Yosep ighol taan todi, ye isaav padi ighaze: “Aazne, you naghol gham toman taan tiam, ve anim mbesooŋa to kinik wa. Tovenen you pale nagham lemim aniiŋ uve, leso avazog di. Muri, ighaze aniiŋ anoŋa ivot, yam pale avalagi inim ndouŋ liim, ve aghur ndouŋ eez imuul ila to kinik, ve ndouŋ paaŋ inim amim. Aghan pida, ve pida ineep pa avazog di.” \p \v 25 Yes tilooŋ Yosep saveeŋ toni, ve tiyok pani tighaze: “Tiina tiei, yom ugham poian ghei kat. Inimale yom uul ghei maau, tone nisob nimatmaat. Tovenen yei pale ninim mbesooŋa pa kinik, ve nimbees pani toman lolomai poia.” \p \v 26 Tauto Yosep ighur tutuuŋ eez pa yes Isipa tovene: Muri, ighaze aniiŋ anoŋa ivot, yes irau tilup aniiŋ, ghoro tivalagi inim ndouŋ liim, ve tighur ndouŋ eez imuul ila to kinik. Eemoghon yes ndiran to watooŋrau, aniiŋ isob to itubtub ila taan todi, nene ineep pa taudi. Pasa, kinik ighol taan todi inim le maau. Tutuuŋ tonene titataghoni sone. \s1 Yakop isaav pa Yosep ighaze itavia paatu izi taan Kanaan \p \v 27 Tovenen yes Israela tizila Isip, ve tila tineep izi taan suruvu to Gosen. Tinepneep tonowe, ve tamtoghon toman mbeb todi timasa le tinim naol kat. \v 28 Yakop ineep izi Isip irau ndaman saaŋgul liim ve ru, le ndaman toni irau tamoot liim, tamoot ru, ve liim ve ru (147). \v 29-30 Ghoro iyamaan tau ighaze sawa toni to mateeŋ inim igharau wa. Tovenen ipoi natu Yosep inim, ve isaav pani ighaze: “O natug, sawa to ighaze namaat, you naghaze namuul nala nagheen izi taan to tamaŋ ve nditimbug tigheen pani. Tovenen ighaze lolom payou, ghoro ughur nimam inim ŋgoig, ve umbua saveeŋ ariaŋa toman ghou tovene: Yom pale utavia ghou izi taan tonene maau. Pale ugham patug ila Kanaan, ve utavia ghou tonowe. Ighaze utaghon aliŋag tonene, nene pale ipatooŋ ghom ighaze lolom ineep tiou kat, ve ugham ŋgar poia payou itaghon saveeŋ mbuaaŋ tiom.” \p Yosep ipamuul aliŋa ighaze: “Tamaŋ, ugham ŋgar naol malep. You pale nataghon aliŋam.” \p \v 31 Yakop isaav pani muul ighaze: “Saveeŋ to yom umbua toman ghou ne, you naghaze upariaaŋa ila Maaron mata le iyaryaaŋ kat.” Tovenen Yosep ipariaaŋ saveeŋ mbuaaŋ toni tonowen. Ghoro Yakop ineep ila ina to ghenooŋ, ve itud, ve ipait Maaron toman lolo poia. \rq Hib 11:21 \rq* \c 48 \s1 Yakop ighur poia to Maaron iza to Manase yesuru Epraim \p \v 1 Tinepneep ila, ve tipaes pa Yosep tighaze: “Tamam imorooŋ.” Tovenen Yosep igham ndinatu ru, Manase yesuru Epraim, ve yesŋa tila tighaze tighita tama Yakop. \v 2 Tila peria, ve tamtoghon pida tipaes pa Yakop tighaze: “Olman, natum Yosep inim wa.” \p Olman Yakop ilooŋ saveeŋ tonene, ve ipariaaŋ tau, imundig mbole izi ina to ghenooŋ, \v 3-4 ve isaav pa Yosep ighaze: “Ulooŋ. Maaron Ariaŋa To Ilib pa Ndimaronŋa Tisob Ne, ivot tiou izi ndug Lus to ineep ila taan to Kanaan, ve ighur poia toni iza tiou, ve isaav payou ighaze: ‘You pale nagham papaghu tiom timasa tinim ival, ve rumai katindi tivot ilat tiom. Ve you pale nagham taan tonene inim ledi. Leso tineep pani itaghoni taghoni gha ila.’” \rq Mbnp 28:13-14 \rq* \p \v 5 Yakop iseeŋ saveeŋ toni ighaze: “Ndinatum ru, Manase ve Epraim, you nanim taan to Isip sone, ve yamru azuwam apoop di izi sualen. You naghaze nagham di tinim leg ve tiyoon pa mbeb tiou raraate inimale Ruben ve Simeon to taug ndinatug kat. \v 6 Ve ighaze apoop muul, nene pale tinim yom taum lem, ve tineep ila nditoghadi ru Epraim ve Manase sambadi, ve tigham mbeb ila todi. \v 7 Sawa to napul taan to Mesopotamia, ve namuul nanim Kanaan le nagharau ndug Eprata, tinam Rael imaat izi ataam luvuŋa, ve natavia tonowe.” (Ndug Eprata, iza ite Betelem.) \rq Mbnp 35:16-19 \rq* \p \v 8 Yakop isavia saveeŋ tonene le isob, ghoro mata ila le ikus Yosep ndinatu ru. Tovenen ighasoni ighaze: “Sei masin tonanan?” \p \v 9-10 Yosep ipamuul aliŋa ighaze: “Nene ndinatug ru to Maaron igham di payou izi sualen.” \p Yakop ighilaal di maau pasa, ye inim olman waat, ve mata irau ighita ndug muul maau. Ghoro Yakop isaav pa Yosep muul ighaze: “Ugham yesuru tinim tigharau ghou. Leso naghur poia to Maaron iza todi.” \p Tovenen Yosep igham ndinatu ru tila tigharau timbudi Yakop, ve ye isavag di. \v 11 Ghoro isaav pa Yosep ighaze: “Muuŋ, naghaze pa naghita ghom muul maau. Eemoghon Maaron igham poian ghou, tauto aazne naghita ghom, ve naghita ndinatum paam.” \p \v 12 Ghoro Yosep igham ndinatu ru tila saguan ris pa tama, ve ana iput aghe pa tama, ve ighur nagho izila taan. \v 13 Igham tovene le isob, ghoro imundig iyoon, ve nima ŋas ikis natu aidaba Manase, ve ighuri ineep ila pa tama nima waan, ve nima waan ikis natu Epraim, ve ighuri ineep ila pa tama nima ŋas. \v 14 Eemoghon Yakop iparabolin nima, le nima waan izala ŋgeu muria daba, ve nima ŋas izala ŋgeu olman daba. \v 15 Ghoro ighur poia to Maaron iza to Yosep toman ndinatu ighaze: \q2 “O Maaron, yom Maaron to timbug Abaram yesuru tamaŋ Isak. Nepooŋ toman laghooŋ todi, yesuru matadi iŋgalŋgal ghom ve titaghon ataam tiom. \q2 Sawa to tinaŋ ipoop ghou, ve inim imuul aazne, yom uŋgin ghou, ve matam payou. \rq Mbo 23:1; Yo 10:11 \rq* \b \q1 \v 16 Ve uvot tiou inimale aŋela, ve ugham mulin ghou pa pataŋani tiou to naol ne. \q2 Aazne, suŋuuŋ tiou iŋarua ghom naghaze ughur poia tiom iza to ndipain ru tonene. \q2 Leso papaghu todi timasa tinim naol izi taan, ve yeru tamaŋ Isak ve timbug Abaram izamai iseeŋga itaghoni taghoni gha ila.” \p \v 17 Yosep ighita tama ighur nima waan izala natu muria Epraim daba, le irau lolo maau. Tovenen iit tama nima waan pa natu muria, ve ighaze ighuri ila natu olman Manase daba. \v 18 Ve isaav pa tama ighaze: “Tamaŋ, ugham vene malep. Nimam waan ila ŋgeu olman daba, ghoro poia.” \p \v 19 Eemoghon Yakop ilooŋ Yosep aliŋa maau. Isaav pani ighaze: “Natug, ŋgar to you naghami ne, nakankaan pani maau. You nawatagi. Natum Manase, papaghu toni pale timasa tinim naol, ve iza inim tiina paam. Eemoghon tazi iza pale ilib pani. Pasa, papaghu toni pale timasa tinim ival tiina kat, ve rumai katindi tivot ila toni.” \p \v 20 Tovenen sawa tonenen, Yakop ighur poia to Maaron iza to Yosep ndinatu ru, ve isaav padi ighaze: “Muri, ighaze yes Israela tighur poia to Maaron iza to tamtoghon, nene pale tiwaat izamim tighaze: ‘Maaron pale ighur poia toni iza tiam inimale igham pa Epraim yesuru Manase.’” Tovenen ye iit Epraim iza le ilib pa togha Manase. \rq Hib 11:21 \rq* \p \v 21 Yakop ighur poia to Maaron iza to yesuru le isob, ghoro isaav pa Yosep muul ighaze: “Ulooŋ. Sawa tiou to mateeŋ inim igharau wa. Eemoghon Maaron pale ineep toman gham. Ve muri, ye pale igham gham amuul ala pa taan to nditimbumim ve nditamamim. \v 22 Ve ulooŋ. Muuŋ, you nagham pane toman buza tiou, ve yeiŋa yes Amora niparab le nalib padi. Tauto nagham ndug mbuŋa Sekem inim leg. You naghaze nait izam ilib pa nditogham izadi. Tovenen aazne, you napul taan tonowen inim lem. Ve taan pida, pale napuli ila pa nditogham.” \c 49 \s1 Yakop ivotia mbeb to muri pale ivot pa ndinatu \p \v 1 Yakop isavsaav toman Yosep le isob, ghoro ipoi ndinatu pida tinim, ve isaav padi ighaze: “Anim agharau ghou. Leso navotia mbeb to muri pale ivot payam. \q1 \v 2 Yam Yakop ndinatu, tamamim Israel to you. \q2 Anim alup gham ila matag, ve alooŋ saveeŋ tiou. \q1 \v 3 Ruben, yom natug aidaba. \q2 Sawa to paghug ve tapirig inepneep, you napoop ghom muuŋ. \q2 Tauto tapirig iza tiom, ve izam ve tapirim ilib pa nditazim. \b \q1 \v 4 Eemoghon yom irau uŋgin taum maau. Yom unumale yawaaŋa to ivot toman tapiri tiina. \q2 Yom uroron pa tamam maau, ve upamayaŋin ghou. Pasa, uzala inag to ghenooŋ, ve umogheer pa azuwag. \q2 Tovenen izam irau imuuŋ pa nditazim muul maau. \rq Mbnp 35:22 \rq* \q1 \v 5 Simeon yesuru tazi Levi, ŋgar todi raraate. \q2 Yesuru ndiran to mbutuuŋ sorokin tamtoghon pa buza todi. \rq Mbnp 34:25 \rq* \b \q1 \v 6 Tovenen lolog pa ŋgar todi maau, ve lolog pa lupuuŋ toman di maau. \q2 Pasa, yesuru atedi tuku, ve tirabrab sorokin tamtoghon timatmaat. \q2 Ve ŋgai paam, tiwaghamun di sorok. \b \q1 \v 7 Maaron tau pale ighur pataŋani iŋarua di. \q2 Pasa, malmaliiŋ todi, tiina kat. \q2 Irau lolodi isamin tamtoghon rita maau. \q2 Tovenen you pale nareu di toman papaghu todi le timbiriis tila tineep ila toŋvetaz todi lolodi. \q1 \v 8 Yuda, nditogham ve nditazim pale tipait izam. \q2 Pasa, yom pale ukis koiamŋa luadi. \q2 Tovenen nditogham ve nditazim pale tiput aghedi payom, ve tipait ghom. \b \q1 \v 9 Yuda, yom unumale laion paghu to tapiri tiina ve tamtoghon timatughez pani. \q2 Yom unum laion to ighan ŋgai sagsag pida le isob, ve izi igheen. \q2 Sei irau imatughez maau ve imogheer pani? Maau. \rq Syg 5:5 \rq* \b \q1 \v 10 Yuda toman papaghu toni pale tikis titi to kinik, \q2 ve tighamgham pooz ila le irau titi tonowen tamtoghona kat inim ivot. \q2 Ghoro ye tau ikisi, ve ndug ndug tineep ila samba. \rq Mbo 2:9, 110:2; Mt 2:6 \rq* \b \q1 \v 11-12 Yuda papaghu toni pale tineep pooi izi taan todi, ve tirau aniiŋ ve vaen, ve titub le naghodi popoia. Irau timbool pa mbeb eta maau. \q1 \v 13 Zebulun papaghu toni pale tineep tigharau te, ve ledi soso poia pa waaŋ tilooŋ tila. \q2 Taan todi pale ila imuul izi ndug Sidon. \q1 \v 14-15 Isakar papaghu toni pale tinim esele to bide tapiri. \q2 Eemoghon ye igheen sorok ila bodbodaaŋ to nakaral to aniiŋ ineep ila. \q2 Pale tighita tighaze taan todi, nene poia pa tineep pani ve tigham uraat. \q2 Tovenen yes pale tigham uraat tiina. \q2 Ve tamtoghon todi pida pale tinim mbesooŋa sorok, ve tigham uraat pataŋani. \q1 \v 16-17 Dan papaghu toni pale tinim rumai kainaŋen eez to yes Israela, \q2 ve tigham uraat pa gharatooŋ pataŋani to tamtoghon. \q2 Yes ival maau. Eemoghon pale tiwaghamun koiadi tinimale moot samia to ineep ataam dige ve isasaŋan. \q2 Ighaze tamtoghon eta ilaan toman hos toni inim, \q2 nene pale rikia moghon iŋaaŋ hos aghe, ve ŋgeu to ineep izala hos pogho, itap izi taan. \q1 \v 18 O Yoova, you nasaŋan ghom pa ugham mulin ghou. \q1 \v 19 Gat papaghu toni koiadi pale tinim pa tireu di. \q2 Eemoghon yes pale tiparab ariaŋa, ve tinaan di tighau tila. \q1 \v 20 Taan to Aser pale ŋgoreeŋa tiina, ve aniiŋ popoia naol to kinik lolodi pani, titub ila. \q1 \v 21 Naptali, papaghu tiom pale tinim mekmek sagsag to tilaghlaagh sorok titaghon taudi lolodi, \q2 ve tipopoop ndinatudi to paghunadi kat. \q1 \v 22 Yosep papaghu toni pale tinimale ai vaen to iyoon igharau ya, \q2 ve boga titub tila saguan le tilib pa sirsiir, \q2 ve ighur anoŋa popoia katindi tivot. \rq Mbo 1:3 \rq* \b \q1 \v 23 Yosep koia tipamundigin malmal pani, ve tinaana tighaze tivanegi imaat. \q2 Eemoghon tiraua maau. \b \q1 \v 24 Pasa, Maaron ariaŋa to Yakop, ye ŋginiiŋ to yes Israela, ve inim inadi ariaŋa to yoŋgaaŋ. \q2 Tauto Yosep nima tuŋia pa pane toni, ve ivaneg rikrikia. \b \q1 \v 25 Yosep, Maaron to tamam pale iuul ghom. \q2 Maaron Ariaŋa To Ilib pa Ndimaronŋa Tisob Ne, pale ighur poia toni iza tiom toman papaghu tiom, \q2 ve igham uman to sambam izi payam, ve igham ya to taan lolo iza payam paam. \q2 Ve ighur poia toni iza to ndiliva tiam, leso tipoop ndinatumim katindi. \b \q1 \v 26 Yom tamam you. Poia to Maaron ighuri iza tiou, nene tiina kat. \q2 Itatab lolooz tintina to tiyondyood irau sawa isob. \q2 Ilib pa poia toni to muuŋ iza to nditimbug. \q2 Poia tovene pale iza to Yosep toman papaghu toni, ve ipambood di inimale moghar to ineep izala dabadi. \q2 Pasa, ye inim daba pa nditogha. \q1 \v 27 Benyamin, ye inimale ŋgavuun sagsag to pitoola ve ilaghlaagh. \q2 Mboŋmaagh to naol ne, ighanghan mbeb to ye irabrab di. \q2 Ve rabrab to naol, ivavalag mbeb to ye igham di, ve ireirei di pa ndita.” \p \v 28 Nenen yes Israela rumai todi saaŋgul ve ru. Sawa to tamandi Yakop ighaze imaat, ye ighur poia to Maaron iza todi. Ve saveeŋ to ye isavia pa ndinatu, nene: deŋia pa yes eŋaeŋa. \s1 Olman Yakop imaat \p \v 29-30 Yakop ighur poia to Maaron iza to ndinatu le isob, ghoro avo iyaryaaŋ padi ighaze: “You naghaze napul gham tonene, ve nala naneep toman siŋ tiou pida to timaat wa. Sawa to namaat, yam agham ghou nala, ve aghur ghou nalooŋ nala yaam saambu to ineep izi taan Makpela. Leso nagheen toman tamaŋ ve timbug. Yaam saambu tonowen, muuŋ timbug Abaram igholi ila to Epron, ye Hit taamdi. Ineep igharau ndug Mamre to Kanaan we. \rq Mbnp 23:16-19 \rq* \m \v 31 Pasa, yaam saambu tonowen, to tighur Abaram yesuru azuwa Sara, ve Isak yesuru azuwa Rebeka tilooŋ tila. Ve you naghur azuwag Lea ana ilooŋ ila paam. \v 32 Tovenen yaam saambu to Abaram igholi ila to yes Hita, you naghaze aghur ghou nalooŋ nala nagheen tonowe paam.” \p \v 33 Olman Yakop ighur saveeŋ izi to ndinatu le isob, ghoro iyoot aghe izala ina to ghenooŋ, iyavan, ve imaat. \c 50 \s1 Tigharaat Yakop paatu \p \v 1 Yosep ighita tama Yakop imaat, ve itap izala pogho, isavagi, ve itaŋ. \v 2-3 Itaŋ le isob, ghoro isaav pa yes mbesooŋa toni to tighamgham uraat pa yes mateeŋa patudi, ve tigharaat tama paatu. Leso isami rikia sob, ve ineep mala. Tovenen yes tila ve tigham uraat pa Yakop paatu itaghon gabuadi, le irau mboŋ tamoot ru (40). Pasa, uraat tonowen ikis di sawa mala tovene. Yes Isipa paam titaŋ pa olman Yakop, ve tineep ila moŋiiŋ le irau mboŋ tamoot tol saaŋgul (70). \p \v 4 Tinepneep le sawa to moŋiiŋ isob, ghoro Yosep isaav pa yes uraata to tiŋgin kinik ruum toni: “Ighaze lolomim payou, ghoro agham naghog, ve ala asavia aliŋag pa kinik tovene: \v 5 Sawa to tamaŋ ineep mata iyaryaar, ye isaav payou ve nambua saveeŋ ariaŋa tomani ila Maaron mata tovene: Sawa to ye imaat, you pale nagham paatu ila taan Kanaan, ve naghuri ilooŋ ila yaam saambu to ye tau igharaata tonowe. Tovenen naghaze naghason kinik. Irau iyok payou, ve nala natavia tamaŋ paatu tonowe? Natavia le isob, ghoro namuul nanim.” \p \v 6 Kinik ilooŋ ghasoniiŋ toni, ve iyok pani ighaze: “Poia. Ula utavia tamam izi taan Kanaan itaghon saveeŋ mbuaaŋ tiom to ugham pani.” \p \v 7-9 Tovenen Yosep yesŋa nditogha, tazi, ve tamtoghon todi pida timundig, ve tigham tamandi Yakop paatu tighaze tila titavia izi taan Kanaan. Yes uraata to kinik to tiŋgin ruum toni, yesŋa daba to Isip tisob timundig toman di, ve yesŋa tila. Pida tiza hos, pida tiza karis, ve pida tilaagh taan. Tovenen yes to tilaagh toman Yosep, yes ival kat. Eemoghon Yosep yesŋa nditogha ve tazi tipul ndizwadi toman ndinatudi ve ŋgai todi tizi tineep izi taan Gosen. \p \v 10 Tilaagh tila le tivot ndug to losiiŋ wit to ineep igharau ndug Atat izi ya Yordan paŋa ite. Ghoro tipamundigin taŋiiz muul pa Yakop ve titaŋtaŋ tovene le irau mboŋ liim ve ru. Titaŋ tiina kat. \v 11 Tovenen yes Kanaana to tineep ndug tonowen tilooŋ taŋiiz todi, ve tighaze: “Wai, nowe yes Isipa lolodi isami tiina kat, tauto titaŋtaŋ we.” Pughu tonene to tiwaat ndug tonowen iza ‘Abel Mizraim.’ Ndug tonowen ineep ila ya Yordan paŋa ite. \p \v 12-13 Tovenen Yakop ndinatu titaghon aliŋa, ve tigham tamandi paatu ila taan Kanaan, ve tighuri ilooŋ ila yaam saambu to ineep izi taan Makpela. Taan to yaam saambu tonowen ineep ila, muuŋ Abaram igholi ila to Epron, ye Hit taamdi. Leso titavia mateeŋa todi tonowe. Yaam saambu tonowen ineep igharau ndug Mamre. \rq Mbnp 23:16-18; Mbaŋ 7:16 \rq* \m \v 14 Tighur Yakop paatu ilooŋ ila yaam saambu tonenen le isob, ghoro Yosep yesŋa nditogha, tazi, ve yes ival to tilaagh toman di, timuul tizila pa Isip. \s1 Yosep ipul sosor to nditogha \p \v 15 Yakop imaat, ghoro matughezaaŋ igham Yosep nditogha ve tighaze: “Aiss, tamaan imaat wa. Ighaze Yosep mata iŋgal ŋgar samia to muuŋ tagham pani ve ighaze iyati, sa pale ivot pait? Pale tagham vena?” \p \v 16 Tovenen aliŋadi ila pa Yosep tighaze: “Tamaan imaat sone, ve ighur saveeŋ izi tiei tovene: \v 17 ‘Yam ala ve asavia aliŋag pa natug Yosep tovene: Yom irau lolom isamin nditogham, ve upul sosor todi, ve lolom imaagh pa ŋgar samia to tigham payom.’ Tamaan isaav tovene, tauto yei mbesooŋa to Maaron to tamaan imbesmbees pani, nitaŋ roran ghom nighaze: Lolom isamin ghei, ve upul sosor tiei.” Yosep ilooŋ saveeŋ todi, ve itaŋ. \p \v 18 Ghoro nditogha taudi tila tivot toni, ve titap tizi ila mata, ve tisaav pani tighaze: “Ulooŋ. Yei tonene pale nisob ninim mbesooŋa payom.” \p \v 19 Eemoghon Yosep isaav padi ighaze: “Yam amatughez malep. You Maaron, leso naghur atia payam? Maau. \rq Ro 12:19 \rq* \m \v 20 Muuŋ, yam aghaze awaghamun ghou. Eemoghon ŋgar tiam samia tonanan, Maaron itoora inim mbeb poia. Nene ataam to ye iuul tamtoghon katindi. Tauto timaat maau, ve aazne tineep matadi iyaryaar. \rq Yo 11:51; Ro 8:28; Mbaŋ 2:23 \rq* \m \v 21 Tovenen yam amatughez malep. You taug pale naŋgin gham, toman ndizwamim ve ndinatumim, ve nauul gham pa amim aniiŋ ve sa mbeb to ambool pani.” Yosep isavia saveeŋ luuma tonene pa nditogha, tauto irab atedi, ve lolodi poia muul. \s1 Yosep imaat \p \v 22 Yosep toman nditogha ve tazi tinepneep izi Isip, le Yosep ndaman toni irau tamoot liim ve saaŋgul (110). \v 23 Ye ighita nditimbu ve saas to Epraim, ve ighita Manase natu Makir ndinatu paam, ve igham payamyam padi inimale tau toni. \p \v 24 Yosep iyamaan tau ighaze sawa toni to mateeŋ igharau, ve isaav pa nditogha ve tazi ighaze: “Sawa tiou to mateeŋ igharau wa. Eemoghon Maaron tau pale mata payam, ve iŋgin gham aneep pooi. Ve muri, ye pale igham gham apul ndug tonene, ve amuul ala aneep izi taan Kanaan itaghon saveeŋ ariaŋa to ye imbua toman Abaram, Isak, ve Yakop.” \v 25 Ghoro isaav ariaŋa padi ighaze: “Maaron pale mata payam ve iuul gham, leso apul ndug tonene, ve amuul ala pa taan Kanaan. Sawa tonenen ighaze ivot, ghoro agham tuag ve alaagh tomani.” Yes tilooŋ saveeŋ toni tonene, ve timbua saveeŋ tomani tighaze pale titaghon aliŋa. \rq Igham 13:19; Hib 11:22 \rq* \m \v 26 Tovenen Yosep ndaman toni irau tamoot liim ve saaŋgul (110), ghoro imaat. Yes Isipa tigharaat paatu leso imbuuz sob, ve tizeeva ila ndawawa lolo to Isip we.