\id COL - Mutu (Saveeng-Oov) NT [tuc] -Papua New Guinea 2011 (web version -2013) \h Kolosi \toc1 Rau To Paulus Imbooda Ila To Yes Kolosia \toc2 Kolosi \toc3 Kol \mt1 Rau To Paulus Imbooda Ila To Yes Kolosia \mt2 Kolosi—Colossians \c 1 \p \v 1-2 You Paulus. Maaron itaghon tau lolo, ve ighur ghou nanim mbaŋooŋa to Yesu Krisi. Yeru toŋvetaz toit Timoti nimbood rau tonene ilat to yam tamtoghon patabuaŋa to Maaron to aneep izi ndug Kolosi. Yam toŋvetaz to aneep tuŋia ila to Yesu Krisi, ve akis ghurla tiam ariaŋa. \p Tamaan Maaron ighur poia toni iza tiam, ve iŋgin gham aneep pooi toman lolomim luuma. Onoon. \s1 Paulus lolo poia pa ŋgar to yes Kolosia \p \v 3 Sawa isob to yeru nighur gham ila suŋuuŋ tiei, nipait Tiina toit Yesu Krisi Tama Maaron toman lolomai poia kat. \v 4 Pasa, nilooŋ varumim tighaze yam aghur ila to Yesu Krisi ariaŋa, ve aneep tuŋia ila toni. Ve lolomim pa Maaron tamtoghon toni patabuaŋa tisob, ve aghamgham poian di. \v 5 Ŋgar tiam tonanan, yam ataghoni pasa, yam awatag: Maaron ighur gham pa agham nepooŋ poia izi ndug sambam. Tauto aghurghur matamim pa nepooŋ tonowen ve asasaŋan. Sawa to tivotia saveeŋ onoon to varu poia payam, yam alooŋ nepooŋ tonenen saveeŋa. \rq 1Tes 1:3; 1Pe 1:4 \rq* \m \v 6 Saveeŋ to varu poia to ilat peria tiam, nene ighurghur anoŋa popoia naol tivotvot irau ndug tisob, raraate inimale tivotvot payam. Sawa inim mata to yam alooŋ poia to Maaron saveeŋa ve aghazooŋ pani, ve inim aazne, varu poia ighurghur anoŋa popoia tivotvot ila lolomim. \rq Yo 15:5 \rq* \p \v 7 Itaad ite Epapras to yeiŋa nimbesmbees pa Krisi ne, lolomai pani kat. Ye mbesooŋa poia eez to Krisi, ve tini imbees kat pa uraat toni. Ye igham naghomai, ve ipatoot gham pa saveeŋ onoon to varu poia. \rq Kol 4:12; Plm 23 \rq* \m \v 8 Ye ipaesia varumim payei ighaze Avuvu Patabuaŋ ipamundigin gham ve aghur lolomim kat pa Maaron ve tamtoghon paam. \s1 Paulus ighason Maaron pa ipalot yes Kolosia \p \v 9 Tovenen sawa to nilooŋ varumim ve inim, yei nighurghur gham ila suŋuuŋ tiei. Sawa isob, nighason Maaron pa ipavonin gham pa ŋgar popoia tisob to tinim pa ye tau Avuvu, ve ipaghazoŋan gham pa ŋgar to ye lolo pani. \rq Ep 1:17, 5:17 \rq* \m \v 10 Leso laghooŋ tiam deŋia itaghon poia to Tiina toit Krisi ipatooŋa payam, ve ŋgar tiam isob ighami lolo poia. Ve yam pale agham uraat popoia naol naol tinim ghurla tiam anoŋa, ve ŋgar tiam ivotvot le awatag katin Maaron. \rq Yo 15:16; Ep 4:1+; Pil 1:27 \rq* \m \v 11 Maaron toit, ye ariaŋa ve iza tiina pa tapiri. Yei nighaze Maaron ipavonin gham kat pa tau tapiri, ve ipalot gham. Leso ayoon ariaŋa pa badooŋ pataŋani to naol ne, \v 12 ve apait Tamaan Maaron toman lolomim poia. Pasa, ye igham mulin gham, ve aazne yamŋa tamtoghon toni patabuaŋa asob izamim iyoon pa agham nepooŋ poia ila ye tau ŋguruba izi ndug sambam. \rq Mbaŋ 26:18; Ep 1:11,18, 3:16 \rq* \m \v 13 Muuŋ, ŋgar to ndoroom igham pooz pait. Ve aazne, Maaron ipas ghiit tavot pa ndoroom tapiri, ve ighur ghiit taneep ila Natu Yesu Krisi samba, leso tataghon pooz toni. Natu tonowen, ye lolo pani kat. \rq Mbaŋ 26:18; 1Pe 2:9 \rq* \m \v 14 Aghita. Iit to taneep tuŋia ila to Krisi ne, ye ipul tau imaat pa ireu sosor toit, ve ipas ghiit tavot pa samia tapiri. \rq Ep 1:7+ \rq* \s1 Krisi iŋgin mbeb tisob \b \q1 \v 15 Onoon, iit irau taghita Maaron maau. Eemoghon uraat toman ŋgar to Natu Yesu Krisi, tauto ipatooŋ Tama Maaron ivot ighazooŋ pait. \rq Yo 1:18, 14:9; 2Kor 4:4; Hib 1:3 \rq* \q2 Krisi imuuŋ pa mbeb tisob to Maaron ighur di, ve inim daba padi. \b \q1 \v 16 Pasa, Maaron ighur mbeb tisob tivot ila Krisi nima. \q2 Mbeb to sambam, ve mbeb to taan. Mbeb to taghita di pa mataad, ve mbeb to taghita di maau ne paam. \q2 Yes daba to tanepneep ila sambadi ne, ve mbeb pida to tapiridi ve izadi tintina ne paam. Inimale yes aŋela ve avuvu ariaŋadi naol naol paam.\f + \fr 1:16 \ft Avuvu ariaŋadi iŋarua mbeb inimale navou, pughuun, yaŋyaŋa, ve mbeb pida paam. \f* \q2 Mbeb naol tonowen, Maaron ighur di tisob tivot ila Natu nima, ve tineep pa timbees pani. \rq Yo 1:3,10; Hib 1:2; 1Pe 3:22 \rq* \b \q1 \v 17 Sawa to mbeb eta ivot sone, Natu ye inepneep. \q2 Ve ye moghon to ikiskis mbeb tisob tineep tuŋia ila inadi. \b \q1 \v 18 Ye inim daba pa lupuuŋ toni ve igham pooz padi. Ve yes tinimale ye anoŋa. \q2 Ye to imundig pa mateeŋ muuŋ, ve inim pughu pa mundigiiŋ to yes mateeŋa. \q2 Tauto iza ivot inim tiina le ilib pa mbeb tisob. \rq 1Kor 15:20,23; Ep 1:22+ \rq* \b \q1 \v 19 Tovenen Maaron itaghon tau lolo, ve ighur tapiri toman iza, ve ŋgar toni isob ineep ila to Natu. \rq Kol 2:9; Hib 1:3 \rq* \b \q1 \v 20 Koi to ineep ila iit, Maaron, ve mbeb tisob to sambam ve taan sosood, Maaron ighaze ipasobi, ve igham ghiit toman mbeb tisob tonowen ve tamuul tala to ye tau. \q2 Pughu tonene to Natu siŋ toni imaliŋ izala ai pambarooŋ ve imaat. Leso ipasob koi tonowen le isob kat, ve itiŋa Maaron talup ghiit tanim ee moghon, ve taneep pooi. \rq Ro 5:1,10; 2Kor 5:18+; 1Yo 2:2 \rq* \s1 Krisi ipasob koi to ineep ila Maaron ve yes Kolosia sosodi \p \v 21 Muuŋ, yamŋa Maaron irau alup gham maau. Koi ineep ila sosomim, ve aneep saguan saguan. Pasa, ŋgar tiam poia maau, ve aghur koi pani, ve aghamgham ŋgar samsamia naol. \rq Ep 2:3,12 \rq* \m \v 22 Eemoghon aazne, ye ipasob koi tonenen, ve yamŋa alup gham anim ee moghon wa. Pasa, ye ipul Natu izi inim taan, ve iyamaan yabyabuuŋ ila tini ve imaat. Tauto ireu sosor tiam. Leso sawa to igham gham ala ayoon ila Maaron mata, Maaron pale ighita gham ighaze yam tamtoghon toni patabuaŋa. Lemim sosor eta maau, ve lemim saveeŋ eta maau. \rq Ep 1:4, 2:14+; Jud 24 \rq* \m \v 23 Eemoghon yam irau akis ghurla tiam ariaŋa, ve ayoon tuŋia ila to Krisi. Ve ŋgar to saŋaniiŋ nepooŋ poia to Maaron ighaze igham pait, nene mbeb eta ighereb gham ve apuli malep. Varu poia to tisavia payam ve alooŋa, nene isavia nepooŋ tonowen, ve tivotia irau ndug tisob to tineep ila sambam paroŋania. Ve you paam, Krisi ighur ghou nanim mbesooŋa pani. \rq Mk 16:15; Kol 1:6, 2:7 \rq* \s1 Paulus ipul tau pa uraat to Krisi \p \v 24 Onoon, aazne you nambaad pataŋani ve nayamaan yabyabuuŋ ila tinig pa nauul gham. Eemoghon lolog poia. Pasa, pataŋani naol to Krisi imbaad di, nene tisob sone. Tauto poia pa anag nauuli ve nambaad pida. Nene inimale you nimag to nauul lupuuŋ to Krisi. Pasa, lupuuŋ toni, nene inimale ye anoŋa. \rq 1Kor 12:27; 2Kor 1:6+; Ep 3:13; Pil 2:17 \rq* \m \v 25 Maaron inumeer ghou ve ighur uraat inim nimag pa nauul lupuuŋ to Krisi. Ve ye ighaze napatoot gham pa saveeŋ toni to naol ne, leso awatag katin ŋgar toni. \rq Ga 2:7; Ep 3:2,7+ \rq* \m \v 26 To muuŋ we, sawa to nditimbuud ve inim, ŋgar to you nasasavia ne, iyooŋ. Tovenen tamtoghon tikankaan pani. Eemoghon aazne, Maaron ivotia ŋgar yoŋgaaŋ tonene pa tamtoghon toni patabuaŋa ve ighazooŋ wa. \rq Ro 16:25+; 1Kor 2:7; Ep 3:3-9 \rq* \p \v 27 Ye igham tovene, leso yam to Yuda maau ne awatagi paam. Ŋgar yoŋgaaŋ tonene, mbeb poia kat, ve ipaghazoŋan ghiit pa Maaron tapiri ve poia toni. Ŋgar tonene iŋarua Krisi to aazne ineep ila yam lolomim.\f + \fr 1:27 \ft Ŋgar yoŋgaaŋ to Maaron, nene vene: Ye ighaze igham mulin tamtoghon to ndug ndug ve ipatooŋ poia toni padi, ve Krisi ilup di tinim lupuuŋ ee moghon, ve ineep ila lolodi. Yes Yuda, ve yes to Yuda maau ne paam. \f* \m Ye ndamo payam, tauto yam asasaŋan sawa to ye igham mulin gham, ve yamŋa aneep ila Maaron ŋguruba izi ndug sambam. \rq Ep 1:18 \rq* \p \v 28 Tovenen yei nivovotia Krisi varu pa tamtoghon tisob, ve nipatoot di, ve nisavsaav ariaŋa padi. Leso tiwatag ŋgar popoia tisob to tinim pa Maaron, ve sawa to nighur di tila toni, ye pale ighita di ighaze yes tisob tiraua kat pa ŋgar to Krisi. \rq Mt 5:48; Ep 4:13 \rq* \m \v 29 Ŋgar tonene to ipapamundigin ghou, tauto nazuaria ghou kat, ve narab taug pa uraat tiou. Ve tapiri tiina to naghamghami ila to Krisi, nene ipalot ghou pa uraat tiou. \rq Mbaŋ 20:20; 1Kor 15:10; Ep 3:7; Pil 4:13 \rq* \c 2 \s1 Paulus ighaze yes Kolosia tiwatag katin Krisi \p \v 1 You naghaze yam awatag tovene: You narab taug pa uraat ve naparab ariaŋa, leso nauul gham toman nditaad pida to tineep izi ndug Laodisia. Ve yam moghon maau. Tamtoghon tisob to tighita naghog sone ne paam, you naghaze nauul di. \rq Kol 4:13,16; Syg 3:11+ \rq* \m \v 2 You naghaze napalot gham ve napariaaŋ ŋgar tiam, leso lolomim pa taumim ve agham poian gham, ve alup lolomim inim ee moghon. Ve awatag katin ŋgar yoŋgaaŋ to Maaron to aazne ivot ighazooŋ, ve aghur ila ariaŋa aghaze nene onoon. Ŋgar tonowen iŋarua Krisi. \rq Ep 3:18+; Pil 1:9 \rq* \m \v 3 Pasa, Maaron ŋgar toni to naol ne, tisob tineep ila to Krisi, tinimale mbaliiŋ to tamtoghon tighuri izala katkaat leso ineep pooi. \rq 1Kor 1:24,30 \rq* \p \v 4 Saveeŋ tonene, you nasavia pasa, namatughez pa saveeŋ ŋgoreeŋ to ndiran pida. Onoon, tamtoghon pida tilooŋ saveeŋ todi, ve tighur ila. Eemoghon yam aghur ila malep. \rq Ro 16:17+; Ep 5:6 \rq* \m \v 5 Aghita, aazne you naneep saguan payam. Eemoghon Maaron Avuvu ilup ghiit, ve ŋgar tiou ineep tiam inimale itiŋa tanepneep. You naghita naghaze uraat tiam ilaan deŋia, ve aghur ila to Krisi ariaŋa. Tauto igham ghou lolog poia kat. \s1 Tagham tapiriid ila to Krisi \p \v 6 Yam agham Yesu Krisi inim Tiina tiam wa. Tovenen laghooŋ tiam, yam irau aneep tuŋia ila toni, ve ataghon ŋgar toni irau sawa isob. \v 7 Lolomim ikis Krisi kat, ve agham tapirimim ila toni, animale ai to waria izila kat. Ve ayoon tuŋia ila toni, animale ruum to tireii izala gungun ariaŋadi. Ve aghur ila toni ariaŋa. Leso ataghon saveeŋ to tipatoot gham pani. Ve lolomim poia pa Maaron ve apaiti pa poia toni irau sawa isob. \rq Ep 2:20+, 3:17; 1Tes 5:18 \rq* \s1 Paulus iveivei pa yes Kolosia pa ndiran pida to tighaze tiweu di ve tipul muridi pa Krisi \p \v 8 Apatum gham pa yes kaaromŋa. Pa vene, tiweu gham ve ataghon di. Saveeŋ to tisasavia, nene saveeŋ tau maau. Nene saveeŋ sorok to itaghon ŋgar to nditimbudi muuŋ ve inim. Le anoŋa maau. Ndiran tonowen tighaze titaghon ŋgar to avuvu naol to tiŋgin mbeb to sambam paroŋania ve taan. Eemoghon saveeŋ todi itaghon Krisi ŋgar toni maau. \rq Mk 7:3; Ga 4:3,9; 1Tim 4:1+; Hib 13:9 \rq* \p \v 9 Krisi, ye tamtoghon inimale iit. Eemoghon Maaron iza, toman tapiri ve ŋgar toni, nene isob ineep toni. \rq Yo 1:14+; Kol 1:15,19 \rq* \m \v 10 Ve mbeb naol to tapiridi tintina ve tighamgham pooz pait ne, ye inim daba padi ve iŋgin di. Tovenen yam to aneep tuŋia ila to Krisi, ye ipavonin gham kat pa Maaron tapiri ve ŋgar toni isob, ve agham nepooŋ poia kat ila toni. \rq Yo 1:16; Ep 1:21+; 1Pe 3:22 \rq* \p \v 11 Alooŋ. Yam to aneep tuŋia ila to Krisi, ŋgar tau to zirooŋ ivot payam wa. Nene nasavia ŋgar to tamtoghon tighami pa nimadi ne maau. You nasavia uraat to Krisi ighami ila lolomim, leso indiir ŋgar to lolomim muŋgina ighau payam. \rq Ro 2:29; Pil 3:3 \rq* \m \v 12 Ŋgara tovene: Sawa to agham ya, yam alup toman Krisi pa mateeŋ toni, ve titavia gham toman Krisi. Ve Maaron igham gham alup toman Krisi pa mundigiiŋ toni paam, tauto agham nepooŋ paghu ila toni. Pasa, yam aghur ila Maaron tapiri to ipamundigin Krisi pa mateeŋ. \rq Ro 6:3+; Ep 2:6, 3:7; Kol 3:1+ \rq* \s1 Uraat tiina to Krisi ighami izala ai pambarooŋ \p \v 13 Muuŋ, yam agham ŋgar naol to tiyel pa tutuuŋ to Maaron, ve ataghon ŋgar to lolomim muŋgina. Pasa, sawa tonenen, Krisi indiir ŋgar to lolomim muŋgina sone. Tovenen nepooŋ tiam, yam animale yes mateeŋa. Lemim ghilalooŋ pa Maaron maau, ve irau agham ŋgar poia eta maau. Eemoghon aazne, Maaron ipamundigin gham toman Krisi, ve agham nepooŋ paghu ila toni. Pasa, ye ireu sosor toit isob ilale wa. \rq Ro 6:13; Ep 2:1,5,11 \rq* \m \v 14 Muuŋ, iit leed sosor tiina kat ila Maaron mata. Eemoghon aazne, Krisi ipasob sosor toit isob. Nene inimale timbood ŋgar toit to tiyel pa tutuuŋ to Maaron ne ila rau, ve Maaron irabi izala ai pambarooŋ to Krisi. \rq Ep 2:15+; 1Pe 2:24 \rq* \m \v 15 Ve avuvu ariaŋadi naol, toman mbeb naol to tapiridi ve izadi tintina ne paam, sawa to Krisi imaat izala ai pambarooŋ, Maaron ilib padi ve ipasob tapiridi. Ghoro iweu di tila, ipayoon di ila ival tiina matadi, ve ipamayaŋin di. \rq Mbnp 3:15; Lu 11:22; Yo 12:31 \rq* \s1 Tutuuŋ to tamtoghon irau iuul ghiit pa tawatag Maaron ne maau \p \v 16 Tovenen ighaze ndiran pida tighita gham ataghon tutuuŋ todi maau, ve tiyou avodi payam tighaze agham sosor, yam agham ŋgar naol pa saveeŋ todi malep. Nene nasavia tutuuŋ todi pida to tiŋarua mbeb to aghan di ve aghun di, ve tutuuŋ to tiŋarua lupuuŋ tintina to suŋuuŋ, ve suŋuuŋ to ivotvot ila sawa to kaiyo iza paghu, ve umbom patabuaŋ to Maaron. \rq Mk 7:19; Ro 14:3+; 1Kor 8:8; Ga 4:9+ \rq* \m \v 17 Pasa, mbeb to tisavia di, nene mbeb tau maau. Nene tinimale mbeb to ivot muri ne anunu. Ve mbeb tau, nene Krisi. \rq Hib 8:5, 10:1 \rq* \m \v 18 Ndiran pida, avodi iyaryaaŋ tighaze yam irau atatan taumim ve awaghamun taumim, leso anim tamtoghon patabuaŋa. Ve tighaze yam asuŋ pa yes aŋela ve apait di. Ndiran tovene, ighaze todi eta iveleg gham, ve ipambar ate pa tandagiiŋ to ye ighita, yam aghur ila saveeŋ toni malep. Pa vene, iweu gham ala ayel pa ataam to Maaron. Ghoro agham atia tiam poia maau. Tamtoghon tovene, ye ipakur tau sorok itaghon ŋgar to taan moghon. \v 19 Ye ilup toman Krisi maau. Eemoghon iit tawatag: Krisi, ye inim daba pait ve igham pooz pait. Ve iit to taneep ila lupuuŋ toni ne, tanimale ye tau anoŋa. Iit tanimale Krisi seŋgaŋa ve waro eŋaeŋa to tikis babaŋa pida tineep tuŋia ila inadi. Ve ye ipapalot ghiit ve ilup ghiit tanim ee moghon. Tauto ila Maaron tapiri, lupuuŋ to Krisi ivot inim tiina, ve iyaryaaŋ. \rq Ep 1:22, 2:21, 4:15+ \rq* \p \v 20 Yam alup toman Krisi pa mateeŋ toni, ve apul nepooŋ tiam muŋgina wa. Tovenen avuvu naol naol to sambam paroŋania ve taan, yam aneep ila sambadi muul maau. Ighaze venen, pughu vena to yam aneep animale yes to taan, ve ataghon tutuuŋ naol to tiŋarua mbeb to taan? \rq Ro 6:6; Ga 4:3+, 4:9 \rq* \m \v 21 Tutuuŋ tovene: “Mbeb tonene, yam aghami malep, akisi malep, aghani malep.” \rq 1Tim 4:1+ \rq* \m \v 22 Aghita. Tutuuŋ naol to tiŋarua aniiŋ ma mbeb tovene, nene tisavia mbeb to taghami ve taghani, ve isob. Tutuuŋ tovene titaghon ŋgar to tamtoghon moghon. Pasa, tamtoghon to tighur di ve tisaav pait tighaze tataghon di. \rq Mt 15:9+ \rq* \m \v 23 Onoon, tutuuŋ tovene, tamtoghon pida tighita di tighaze nene ŋgar poia. Pasa, matadi iŋgal tovene: Ighaze tizuaria di kat pa Maaron, ve titatan taudi, ve tiwaghamun taudi anoŋadi, nene pale igham suŋuuŋ todi poia kat ila Maaron mata. Eemoghon tutuuŋ tovene irau tiuul ghiit pa tatatan ŋgar samia to lolood muŋgina ne maau. \c 3 \s1 Mataad iŋgal mbeb to ndug sambam \p \v 1 Maaron ipamundigin gham toman Krisi ve agham nepooŋ paghu wa. Tovenen yam irau azuaria gham pa mbeb to sambam. Pasa Krisi, ye ineep tonowe ila Maaron nima waan. \rq Mk 16:19; Ep 1:20, 2:6; Kol 2:12 \rq* \m \v 2 Agham ŋgar pa mbeb to taan malep. Ŋgar tiam iyaryaaŋ pa mbeb to sambam moghon. \rq Mt 6:33; Ro 8:5 \rq* \m \v 3 Pasa, yam alup toman Krisi pa mateeŋ toni, ve nepooŋ tiam muŋgina isob wa. Ve nepooŋ tiam paghu, nene mbeb to aazne ineep ŋgozaaŋ toman Krisi ila to Tama Maaron. \rq Ga 2:20 \rq* \m \v 4 Tovenen Krisi inim pughu pa nepooŋ paghu to aazne yam aghami. Ve muri, sawa to ye imuul inim ve ipatooŋ tau ivot ighazooŋ, nene pale Maaron ipatooŋ gham toman Krisi, ve yamŋa Krisi apatooŋ Maaron tapiri, ŋguruba, ve poia toni ivot ighazooŋ. \rq 1Kor 15:43; Ga 2:20; Pil 1:21, 3:21; 1Yo 3:2 \rq* \s1 Tapul ŋgar muŋgina ineeple \p \v 5 Tovenen ŋgar samsamia naol to taan to tineep ila lolomim, yam arab matin di. Ŋgar tovene: Ŋgar to ghuruuŋ maat, ŋgar to iŋgalaaŋ maau, ŋgar to lolood igham pa mbeb samsamia, ŋgar to taŋgin poian tauud maau ve tala pa naghood moghon, ve ŋgar to mataad mbeb. Aghita. Ŋgar to mataad mbeb, nene inimale tambees pa maaron kaarom. \rq Ro 8:13; Ga 5:24; Ep 5:3+ \rq* \m \v 6 Alooŋ. Yes to tizorzoor Maaron aliŋa ve tinoknok ghamuuŋ ŋgar samsamia tovene, mbalmbali to Maaron pale iza todi. \rq Ro 1:18; Ep 5:6 \rq* \p \v 7 Muuŋ, yam paam, laghooŋ tiam toman nepooŋ tiam, ataghon ŋgar tovene. \rq 1Kor 6:11; Ep 2:2+; 1Pe 4:3 \rq* \m \v 8 Eemoghon aazne, yam irau apul ŋgar samsamia tisob tineepledi. Ŋgar tovene: Ŋgar to takis ateed yabyab, ŋgar to ateed izaza pa malmal rikia, ghuruuŋ koi, ŋgar to tasavia saveeŋ samia pa nditaad, ve ŋgar to ghamuuŋ kombol. Tovenen saveeŋ samia eta ivot ila avomim malep. \rq 2Kor 7:1; Ep 4:31, 5:4; Hib 12:1 \rq* \m \v 9 Ve awatombanon gham malep. Pasa, ŋgar tiam muŋgina to ipazaagh gham pa ghamuuŋ ŋgar samsamia, yam apuli wa, inimale nonogiiŋa to aghita isami ve apiyaava ilale. \v 10 Ve agham ŋgar paghu to Krisi inim lemim, inimale andud gham pa nonogiiŋa paghu. Aazne, Krisi ighamgham uraat payam. Leso awatag katin Maaron to ighur gham, ve ŋgar toni ineep tiam, ve avot animale ye tau. \rq Mbnp 1:26; Ro 12:2; Ep 4:22+ \rq* \p \v 11 Iit to Krisi igham ghiit tanim paghu, tasob rarateed moghon. Eta poia ilib pa ita ite maau. Tovenen ighaze iit Grika, ma iit Yuda, ma tizir ghiit, ma tizir ghiit maau, ma iit kankanooŋa ve tawatag saveeŋ Grik maau, ma tanim pa taan suruvu to Sikitia,\f + \fr 3:11 \ft Tamtoghon to Sikitia tineep ndug dige kat. Tovenen tamtoghon tisob matadi izi padi tighaze yes kankanooŋa, tivot sone. Eemoghon ighaze yes Sikitia tighur ila to Krisi, nene Maaron ighita di ighaze yes raratedi tinimale yes Grika ve Yuda to tighur ila toni. \f* \m ma iit mbesooŋa to taneep ila daba toit sambadi, ma iit mbesooŋa maau ve taŋgin tauud, mbeb naol tonene, nene mbeb sorok. Ve Krisi to ineep ila tamtoghon toni tisob lolodi, ye moghon to mbeb tau. \rq Ro 10:12; 1Kor 7:19; Ga 3:28 \rq* \s1 Iit irau tapatooŋ ŋgar to Maaron \p \v 12 Maaron lolo payam, ve isia gham anim le wa. Tovenen yam irau agham ŋgar toni inim lemim, inimale andud gham pa nonogiiŋa paghu. Ŋgar tovene: Lolomim isamin tamtoghon ve agham poian di. Atatan taumim izamim. Ve agham ŋgar pa taumim moghon malep. Matamim iŋgal nditamim ve agham ŋgar luuma padi. \v 13 Ighaze tamtoghon tigham samin gham, yam ayati malep. Ambaad pataŋani tonenen, ve apatooŋ ŋgar luuma padi. Ve ighaze tiam eta igham ŋgar eta to irau lolomim maau, matamim kisin sosor toni malep. Yamŋa agharaat lolomim ve apul sosor toni, inimale Tiina toit Krisi ipul sosor tiam. \rq Mk 11:25; Ga 5:22; Ep 4:2,32 \rq* \m \v 14 Ŋgar naol tonene, aseeŋ di pa ŋgar to lolood pa tauud. Pasa, nene ilup ŋgar popoia tisob tinim ee moghon, ve igham di tivot poia kat. \rq Yo 15:12; Ro 13:8+; Ep 5:2; Kol 2:2 \rq* \m \v 15 Ŋgar luuma to Krisi irau igham pooz ila lolomim, ve ipatooŋ gham pa sa ŋgar to pale aghami pa tamtoghon. Pasa, Maaron ipoi gham anim le, ve ilup gham anim Krisi anoŋa ee moghon, leso ataghon ŋgar tovene. Ve lolomim poia pa Maaron, ve apaiti pa poia toni irau sawa isob. \rq Yo 14:27+; Ro 12:5; Pil 4:7 \rq* \p \v 16 Saveeŋ to Krisi irau ivon kat ve ineep tuŋia ila lolomim. Ve apatoot nditamim ve apasaluŋgan di pa ŋgar popoia naol naol. Ve ambou ve apait Maaron pa poia toni. Ambou mbouŋ to yes Israela to timbood di, toman mbouŋ to suŋuuŋ, ve mbouŋ pida to Maaron Avuvu ipamundigin gham ve atoor di ne paam. \rq 1Kor 14:26; Ep 5:19+ \rq* \m \v 17 Saveeŋ tiam toman uraat tiam, ve sa ŋgar ite paam to ighaze aghami, yam irau aghami ila Tiina toit Yesu iza pa apaiti. Ve lolomim poia pa Tamaan Maaron paam, ve apaiti pa poia toni ila Yesu iza. \rq 1Kor 10:31; 1Tes 5:18; Hib 13:15 \rq* \s1 Saveeŋ iŋarua yes vaivaiŋa \r (Ep 5:22–6:9; 1Pe 2:18–3:7) \p \v 18 Yam ndiliva, atatan taumim ve aneep ila ndizwamim sambadi. Pasa, ighaze iit to tanim Tiina toit Krisi le tataghon ŋgar tovene, nene deŋia. \rq Tit 2:5 \rq* \p \v 19 Ve yam nditamoot, lolomim pa ndizwamim ve agham poian di. Agham samin di malep, ve agham ariaŋa padi malep. \s1 Saveeŋ iŋarua yes ndipain \r (Ep 6:1-4) \p \v 20 Yam ndipain, alooŋ nditamamim ve nditinamim aliŋadi pa mbeb tisob. Pasa, ŋgar tovene igham Tiina toit Yesu lolo poia. \p \v 21 Ve nditamandi paam, yam agham ariaŋa pa ndinatumim malep. Pale agham di lolodi isami ve tighita taudi tighaze yes tirau mbeb eta maau. \s1 Saveeŋ iŋarua yes uraata ve daba todi \r (Ep 6:5-9; Tit 2:9-10) \p \v 22 Yam mbesooŋa, alooŋ daba tiam to taan aliŋadi pa mbeb tisob. Ve agham kaarom pa uraat malep. Mbesooŋa pida, ighaze tighita daba todi tinim, ghoro tigham poian uraat ila matadi, leso tigham di lolodi poia. Ve sawa to ighaze daba todi tipul di ve tila, ghoro tigham poian uraat maau. Yam agham tovene malep. Yam irau ambees padi pooi toman lolomim. Pasa, yam amatughez pa Maaron ve aghaze ataghon ŋgar toni. \rq 1Tim 6:1 \rq* \m \v 23 Tovenen sa uraat to ighaze aghami, tinimim imbees pani ve aghami toman lolomim. Aghami inimale agham uraat pa tamtoghon maau. Aghami inimale agham uraat pa Tiina toit Yesu. \v 24 Ve yam awatag: Muri, Maaron pale igham lemim atia poia. Nene nepooŋ to ndug sambam. Yam izamim iyoon pa ghamuuŋi wa. Pasa, yam ambesmbees pa Tiina toit Krisi. \v 25 Eemoghon ighaze tamtoghon eta igham sosor, nene ye pale igham atia to sosor toni. Pasa, Maaron igham ŋgar pa tamtoghon izadi maau, ve ivool to eta maau. Gabizooŋ toni, ye itaghon ataam raraate moghon pa tamtoghon tisob. \rq Lo 10:17; Ro 2:11; 2Kor 5:10; 1Pe 1:17 \rq* \c 4 \p \v 1 Ve yam to lemim mbesooŋa, agham ŋgar deŋia moghon padi. Ighaze avool to pida ve agham poian di, ve agham samin pida, nene poia maau. Yam irau ataghon ŋgar raraate pa mbesooŋa tiam tisob. Pasa, yam awatag: Yam lemim daba paam. Ye Tiina tiam to ineep izi sambam. \s1 Tapul suŋuuŋ malep \p \v 2 Yam apul suŋuuŋ malep. Apamaat ariaŋa, ve asuŋ irau sawa isob. Ve sawa to asuŋ, lolomim poia pa Maaron ve apaiti pa poia toni. \rq Ro 12:12; Ep 6:18; Pil 4:6; 1Tes 5:17 \rq* \p \v 3 Ve aghur ghei ila suŋuuŋ tiam paam. Aghason Maaron pa igharaat ataam payei. Leso nivotia saveeŋ to Krisi pa tamtoghon, ve nipaghazoŋan di pa Maaron ŋgar toni to muuŋ iyooŋ ve aazne ivot ighazooŋ. You, tighur ghou ila ruum to yabyabuuŋ lolo pasa, navovotia saveeŋ tonene pa tamtoghon. \rq Ro 15:30; Ep 3:1+, 6:19+; Kol 1:26+ \rq* \m \v 4 Tovenen yam aghason Maaron pa iuul ghou. Leso napaghazoŋan tamtoghon pa ŋgar toni yoŋgaaŋ itaghon tau lolo. \p \v 5 Yes to tineep ila lupuuŋ to Krisi lolo maau, matamim iŋgal pooi pa sa ŋgar to pale agham padi leso aghereb di tinim Krisi le. Ve sawa isob, ighaze soso poia eta ivot payam pa apatooŋ di pa Krisi ŋgar toni, ghoro apatooŋ di pataghaaŋ. \rq Ep 5:15+ \rq* \m \v 6 Ve yam asavia saveeŋ poia moghon pa tamtoghon. Leso lolodi pa saveeŋ tiam inimale aniiŋ poia to tighur te ila, ve tamtoghon lolodi tighaze le tighanghani moghon. Ve sei to ighaze ighason gham pa ghurla tiam, yam apamuul ghasoniiŋ toni toman ŋgar. \rq Mk 9:50; Ep 4:29; 1Pe 3:15 \rq* \s1 Paesiiŋ pida \p \v 7 Toŋvetaz toit Tikikus pale ipaes payam pa nepooŋ ve uraat tiou. Ye ŋgeu poia eez, ve lolog pani kat. Ye ighur lolo kat pa uraat to ulaaŋ tamtoghon to Krisi. Ve yeru niluplup ghei pa uraat ve nimbesmbees pa Tiina toit. \v 8 You naghaze nambaaŋa ilat, leso ipaes payam pa nepooŋ tiei, ve ipalot gham pa saveeŋ pida. \rq Mbaŋ 20:4; Ep 6:21+ \rq* \m \v 9 Ve ye moghon maau. Tamtoghon tiam eez, Onesimus, pale yesuru tilat. Onesimus, ye toŋvetaz toit kat. Ye ŋgeu eez to you nanumeera ve lolog pani kat. Sawa to tilat peria, yesuru pale tipaes payam pa mbeb naol to ivotvot izi sualen. \rq Plm 10+ \rq* \p \v 10 Aristarkus to yeru nineep ila ruum to yabyabuuŋ lolo ne, ndag poia toni ilat. Ve Markus to Banabas tazi, ye paam igham ndag poia payam. Paesiiŋ to iŋarua, yam alooŋa wa. Ighaze ilat ivot, ghoro aghami toman lolomim poia. \rq Mbaŋ 12:25, 13:13, 15:37+, 27:2; Plm 24 \rq* \m \v 11 Ve itaad ite Yesu to iza ite Yastus, ye paam igham ndag poia payam. Yuda tol tonene tipapalot ghou kat. Pasa, yes moghon, to yeiŋa niluplup ghei pa uraat to votiaaŋ pooz to Maaron. Ve Yuda pida maau. \p \v 12 Itamim ite Epapras paam, igham ndag poia payam. Ye mbesooŋa poia eez to Yesu Krisi. Moghon moghon, ye isuŋsuŋ Maaron ariaŋa payam ighaze ayoon ariaŋa pa ghurla tiam, ve ŋgar tiam imatu pa Maaron ve saveeŋ toni, ve awatag katin ŋgar isob to Maaron lolo pani. \rq Kol 1:7; Plm 23 \rq* \m \v 13 Epapras, you nighita ŋgar toni wa. Tauto naghaze nasaav payam: Ye igham uraat tiina kat payam. Ve igham uraat tiina pa nditaad pida to tineep izi Laodisia ve Hierapolis ne paam. \p \v 14 Toŋvetaz toit dokta Lukas to lolomai pani kat, yesuru Demas tigham ndag poia payam paam. \rq 2Tim 4:10+ \rq* \m \v 15 Ndag poia tiou ila pa toŋvetaz toit pida to tineep izi Laodisia, ve ila pa olman tidi Nimpa, toman yes to tiluplup di pa suŋuuŋ ila ruum toni lolo ne paam. \p \v 16 Rau tonene, ighaze awaata le isob, ghoro asakia ila pa nditaad to Laodisia. Leso anadi tiwaata paam. Ve rau to nambooda ila todi, ighaze tighami ilat peria tiam, ghoro awaata paam. \p \v 17 Asaav pa Arkipus tovene: “Uraat to Tiina toit to ilat nimam, matam iŋgali ve upasobi.” \rq Plm 2 \rq* \p \v 18 You Paulus, taug nambood ndag poia tiou tonene. Lolomim imaagh payou malep. Pasa aazne, naneep ila ruum to yabyabuuŋ lolo, ve tikau ghou pa sen. \rq 1Kor 16:21; 2Tes 3:17 \rq* \p Poia to Maaron ineep toman gham. Onoon.