\id 2PE - Mutu (Saveeng-Oov) NT [tuc] -Papua New Guinea 2011 (web version -2013) \h 2 Petrus \toc1 Rau Ite Inim Ru To Petrus Imbooda \toc2 2 Petrus \toc3 2Pe \mt1 Rau Ite Inim Ru To Petrus Imbooda \mt2 2 Pita—2 Peter \c 1 \p \v 1 You Simon Petrus, mbesooŋa ve mbaŋooŋa to Yesu Krisi. \p Nambood rau tonene ilat to yam tamtoghon to aghur ila to Yesu Krisi, ye Maaron toit ve Volaaŋa toit. Ye itaghon ŋgar deŋia moghon. Tauto igham gham aghur ila toni, ve ghurla tiam ivot kat le raraate inimale yei tiei. \p \v 2 Maaron pale igham ŋgar tiam ivot le awatag katin ye tau ve Tiina toit Yesu. Leso poia toman luuma toni tiina iza tiam, ve aneep pooi. \s1 Maaron ipoi ghiit tanim le wa. Eemoghon iit irau tagham ŋgar pida, leso taghita poiŋ toni anoŋa ivot \p \v 3 Maaron toit, ye iza tiina pa tapiri ve poia toni. Ŋgar toni to naol, nene popoia moghon. Aghita. Ye ipoi ghiit tanim le, ve ipatooŋ tau pait, leso tawatag katini ve tapiri iza toit. Ve ila tau tapiri, ye irau ghiit pa ŋgar isob to tambool pani. Leso tataghon ataam toni, ve tagham nepooŋ poia ila toni. \v 4 Ve ye igham mbeb tintina ve popoia naol pait itaghon saveeŋ mbuaaŋ toni. Saveeŋ tonowen irau itoor gham. Leso Maaron ŋgar toni ineep tiam, ve apaghau taumim pa ŋgar samsamia to taan to lolood igham padi ve tiwaghamun ghiit ne. \rq 2Kor 3:8, 7:1; Ep 4:24 \rq* \p \v 5 Maaron igham ŋgar popoia naol tonenen pait, tovenen you nasaav payam: Azuaria gham le aseeŋ ghurla tiam pa ŋgar to poia ila Maaron mata ve poia ila tamtoghon matadi paam. Ve aseeŋ ŋgar poia tonenen pa ŋgar to tawatag katin Maaron. \v 6 Ve ŋgar tonenen, aseeŋga pa ŋgar to taŋgin tauud pooi. Ve ŋgar tonenen, aseeŋga pa ŋgar to tayoon ariaŋa pa badooŋ pataŋani. Ve ŋgar tonenen, aseeŋga pa ŋgar to mataad iŋgal Maaron ve tataghon ataam toni. \rq 1Kor 9:25; 1Tim 6:6; Hib 10:36 \rq* \m \v 7 Ve ŋgar tonenen, aseeŋga pa ŋgar to lolood pa toŋvetaz toit to Krisi. Ve ŋgar tonenen, aseeŋga pa ŋgar to lolood pa tamtoghon tisob ve tagham poian di. \rq 1Tes 3:12; 1Yo 4:21 \rq* \m \v 8 Pasa, ighaze azuaria gham pa ŋgar naol tonene ila ila le tineep ariaŋa ilat tiam, nene irau ŋgar to awatag Tiina toit Yesu Krisi, ineep sorok maau. Pale agham anoŋa toni ivot. \rq Yo 15:5; Tit 3:14 \rq* \m \v 9 Eemoghon ighaze tamtoghon eta, ŋgar tovene ineep toni maau, nene ipatooŋa ighaze ye mata pisi, ma mata maau. Ye igham ŋgar pa mbeb to ndug sambam maau, ve mata ilala pa mbeb to taan moghon. Ve uraat to Krisi to ireu sosor toni ve ighami iŋgalaaŋ ila Maaron mata, ye lolo imaagh pani wa. \rq 1Yo 1:7, 2:9+ \rq* \p \v 10 Tovenen yam toŋvetaz, azuaria gham le ataghon katin ŋgar naol tonene. Leso taumim awatag kat aghaze Maaron isia gham ve ipoi gham anim le wa. Ve irau atap ve apul murimim pani ne maau. Maau le maau kat. \rq Hib 3:12-14; 2Pe 3:17 \rq* \m \v 11 Ve muri, sawa to alooŋ ala ndug sambam, nene pale tiyaŋin payam, ve tigham gham toman lolodi poia kat. Ndug tonowen, Tiina toit Yesu Krisi to Volaaŋa toit ne, pale igham pooz pani le alok. \s1 Petrus ipaes ighaze sawa toni inim igharau wa \p \v 12 Onoon, saveeŋ to aazne nambooda payam, nene paghu payam maau. Yam awatagi wa. Pasa, yam agham saveeŋ onoon, ve akisi tuŋia wa. Eemoghon naghaze napeipei ŋgar tiam pani, leso matamim kisini. \v 13-14 Pasa, you nawatag: Dur tiou\f + \fr 1:13-14 \ft Dur to Petrus isavia, nene ye tau anoŋa. Ye igham ŋgar ighaze mala maau pale tirabi imaat. \f* \m to taan tonene, mala maau pale napuli izi. Tiina toit Yesu Krisi ipatooŋ ghou pa mbeb tonene wa. Tovenen matag iŋgal naghaze sawa to nanepneep sone, nene poia pa napei ŋgar tiam pa saveeŋ toni. \rq Yo 21:18+; 2Kor 5:1+ \rq* \m \v 15 Ve you pale nakaal ataam pida. Leso sawa to ighaze napul gham ma venen, yam irau matamim kisin saveeŋ to nasavia payam.\f + \fr 1:15 \ft Sawa to Petrus ineep izi Rom, Markus ineep tomani ve iloŋlooŋ Krisi varu ila Petrus avo. Tauto imbooda ila rau ve igharaata. Buk toni tonowen, to aazne tawaata taghaze Varu Poia To Markus Imbooda. Nene ataam eez to Petrus iuul iit Kristen pa mataad kisin saveeŋ toni. \f* \s1 Muuŋ, Petrus ighita katin Krisi tapiri. Tauto ipariaaŋ saveeŋ toni \p \v 16 Sawa to nisaav payam pa Tiina toit Yesu Krisi tapiri ve mulaaŋ toni, yei nitaghon vuvuaaŋ soroksorok to ndiran ŋgara pida to taan titombaan tamtoghon pani ne maau. Yei nighita katin Krisi tapiri ve ŋguruba pa matamai. \rq Mt 17:1+; Yo 1:14 \rq* \m \v 17 Pasa muuŋ, yeiŋa Krisi ninepneep, ve nighita Tama Maaron to tapiri ve ŋguruba tiina, ipakuri ve igham Krisi ŋguruba isul. Ve nilooŋ Maaron isaav ighaze: “Nanan you taug natug to lolog pani, ve igham ghou lolog poia kat.” \v 18 Onoon kat, yeiŋa Krisi nineep izi lolooz patabuaŋ, ve taumai nilooŋ katin Maaron aliŋa tonowen ineep sambam ve izi inim. \s1 Saveeŋ to muuŋ propeta to Maaron timbooda, mataad kisini ve tataghoni \p \v 19 Mbeb naol to tivot pa Yesu, nene tipariaaŋ ghei le nighur ila kat nighaze: Saveeŋ isob to muuŋ propeta to Maaron timbooda, nene onoon. Ighaze yam matamim kisin saveeŋ todi tonowen ve ataghoni, nene pale poia. Pasa, nene inimale lam to ighan ila ndoroom lolo ila ila le ndugizau, ghoro ghazooŋa tau to Krisi ivot ighazooŋ ila lolomim, inimale pitum Daga to mboŋmaagh ŋguruba.\f + \fr 1:19 \ft Pitum Daga to mboŋmaagh, nene iza to Krisi ve mulaaŋ toni. Aghita Syg 22:16 ve Nam 24:17. \f* \rq Mbo 119:105; 2Kor 4:6; Syg 22:16 \rq* \m \v 20 Ve alooŋ. Mbeb tiina eez to yam irau agham ŋgar pani pooi, nene vene: Maaron aliŋa to muuŋ propeta toni tivotia ve timbooda, irau tavotia pughu itaghon tauud ŋgar toit maau. \v 21 Pasa, propet eta itaghon tau lolo ve isavia saveeŋ tonowen maau. Avuvu Patabuaŋ ipamundigin tamtoghon ve igham pooz padi, tauto tisavia. \rq 2Tim 3:16; 1Pe 1:10+ \rq* \c 2 \s1 Petrus iveivei padi pa ndiran kaaromŋa \p \v 1 Alooŋ. Muuŋ, ndiran pida to tineep ila yes Israela lolodi, titoom tighaze yes propeta to Maaron, ve tighamun ŋgar to tamtoghon. Ŋgar raraate moghon pale ivot payam paam. Tovenen apatum gham. Pasa, ndiran pida to tineep ila lolomim, pale timundig ve tighaze tipatoot gham pa Maaron aliŋa. Eemoghon lolodi, ŋgar ŋgozaaŋa inepneep. Yes pale tivotia ŋgar kaarom to iyel pa saveeŋ onoon, ve iwaghamun tamtoghon ghurla todi. Ve Tiina todi to ighol sosor todi atia, leso igham di tinim le, yes pale tipul muridi pani paam. Tovenen yes pale tighamgham tovene ila le Maaron iwaghamun di rikia moghon ve tilaledi. \rq Mt 7:15, 24:11; Mbaŋ 20:29+; Jud 4 \rq* \m \v 2 Ndiran tonanan ledi mayadi maau. Matadi samia tinimale ŋgavuun. Ve ival tiina pale titaghon di pa ŋgar todi samia tonowen. Tovenen ŋgar to tighami, pale inim pughu pa tamtoghon tipiyaav saveeŋ velegiiŋ pa ataam to saveeŋ onoon. \v 3 Ndiran tonanan, matadi mbeb kat. Tovenen yes pale titombaan gham pa saveeŋ soroksorok to ivot ila taudi ŋgar todi, leso tiyub yaam tiam toman mbeb tiam pida. Atia to pale iza todi, Maaron ivotia muuŋ wa ighaze ye pale iwaghamun di ve tilaledi. Ve ye ighengheen maau. Mata iyaryaar irau sawa isob, ve isasaŋan pa sawa to iwaghamun di. \rq Ro 16:18; 1Tes 2:5; 1Tim 6:5; Tit 1:11 \rq* \s1 Maaron ighurghur atia pa ndiran samsamiadi \p \v 4 Aghita. Yes aŋela to muuŋ tigham sosor, Maaron ighurghur di? Maau. Ye ipiyaav di tizila ndug samia to ndoroom lolo we, leso tineep tonowe ve tisaŋan sawa to ye iŋgabiiz di ve ighur atia padi. \rq Jud 6; Syg 12:7+, 20:2+ \rq* \m \v 5 Ve tamtoghon to muuŋ tineep izi taan, ve matadi iŋgal Maaron maau, tovene paam. Ye ighurghur di maau. Sawa to Noa, Maaron igham yawaaŋa tiina ivot, ve irab di tisob timatmaat. Eemoghon Noa to ivovotia ŋgar deŋia to Maaron pa tamtoghon, Maaron iuuli toman tamtoghon toni liim ve ru, ve tineep pooi. \rq Mbnp 7, 8; Hib 11:7 \rq* \m \v 6 Ve ndug Sodom ve Gomora paam. Maaron ighur atia padi, ve igham yab ighan di le tinim avab moghon. Ye igham tovene, leso ipatooŋ ghiit pa ŋgar to pale ivot pa yes to matadi iŋgali maau. \rq Mbnp 19:24+; Jud 7 \rq* \m \v 7 Eemoghon Lot, ghoro Maaron igham mulini. Pasa, ye ŋgeu deŋia. Ye ighita ndiran samsamia tonowen matadi samia tinimale ŋgavuun. Tauto ighami lolo ipataŋan kat. \rq Mbnp 19:15+ \rq* \m \v 8 Ŋgeu deŋia tonowen inepneep ila tamtoghon to ndug ru tonowen lolodi, ve moghon moghon iloŋlooŋ saveeŋ todi samsamia, ve ighitghita ŋgar todi naol to tiyel pa Maaron tutuuŋ toni. Tauto lolo ipataŋan kat. \rq Mbo 119:136 \rq* \p \v 9 Mbeb naol tonene tipatooŋ ghiit tighaze yes to matadi iŋgal Maaron ve titaghon ataam toni, ighaze tovaaŋ eta ivot padi, Maaron iwatag ataam to igham mulin di pa tovaaŋ tonenen. Eemoghon tamtoghon to titaghon ŋgar deŋia maau, yes irau tipaghau taudi pa Maaron mbalmbali toni maau. Pasa, ye iwatag ataam to ighur atia padi to aazne, ve ila ila le sawa to Mboŋ Muri, ghoro tigham atia todi kat. \rq Mbo 34:17+; Ro 1:18; 1Kor 10:13 \rq* \s1 Ndiran kaaromŋa gabuadi \p \v 10 Tovenen Maaron pale ighur atia pa tamtoghon tisob to titaghon ŋgar deŋia maau. Eemoghon ndiran pida, ye pale ighur atia tiina kat iŋarua di. Nene yes to ŋgar todi iŋgalaaŋ maau, ve titaghon ŋgar samia to lolodi ipazaagh di pani. Ve tipait taudi izadi, ve titaghon taudi ŋgar todi moghon. Ve matadi izi pa yes pooza to Maaron ighur ghiit ila sambadi. Yes timatughez pa mbeb eta maau. Aŋela to sambam to izadi ve tapiridi tintina ne paam, ndiran tonanan matadi izi padi inimale mbeb sorok. \v 11 Iit tawatag: Aŋela to sambam, tapiridi tintina ve tilib pa ndiran tonanan. Eemoghon irau tipiyaav saveeŋ velegiiŋ padi ve tisees matadi ila Maaron mata maau. \rq Jud 8,9 \rq* \m \v 12 Mbeb to ndiran kaaromŋa tonanan tipiyaav saveeŋ velegiiŋ pani, taudi tiwatagi maau. Tikankaan pani. Yes tinimale ŋgai sagsag to tineep izi taan, leso tamtoghon tisavag di ve tirab di timatmaat. Ledi ghilalooŋ rita maau. Ighaze ŋgar samia eta ivot padi, nene tila pa naghodi moghon. Tovenen muri, yes pale timaat ve tilaledi tinimale ŋgai. \rq Jud 10 \rq* \p \v 13 Ŋgar samia to tighamghami, nene iwaghamun tamtoghon. Tovenen muri, Maaron pale iwaghamun di paam. Yes mayadi maau. Tighunghun ve tighamgham ŋgar samsamia naol ila tamtoghon matadi pa ndag. Ŋgar tovene igham di lolodi poia kat. Ŋgar todi iŋgalaaŋ ila Maaron mata maau. Tovenen ighaze yamŋa alup gham pa ghanghaniiŋ ve suŋuuŋ, yes tigham lupuuŋ tiam isami, ve tigham gham mayamim. Eemoghon yes tinidi iza pa ŋgar kaarom to tighamghami. \rq Ro 13:13; 1Kor 11:20+; Jud 12 \rq* \m \v 14 Ŋgar samia, yes irau tipuli maau. Matadi samia ve tigharghaar kat. Ve yes to ghurla todi iyaryaaŋ sone, ndiran tonanan tigheghereb di pa ghamuuŋ ŋgar samia. Ŋgar to mataad mbeb, yes tiraua kat! Moghon moghon tiyouyou mbeb to nditadi. Tauto mbalmbali to Maaron inepneep toman di, ve ighaze iwaghamun di. \v 15-16 Tovenen ataam deŋia to Maaron, yes tipuli wa. Ve aazne, titaghon ataam samia. Ŋgar todi inimale ŋgar to Beor natu Balam. Balam, ye propet eez to muuŋ ivotia Maaron aliŋa. Eemoghon lolo pa yaam kat, tauto igham ŋgar to deŋia maau. Iit tawatag: Esele tisavsaav maau. Eemoghon Maaron igham esele to Balam isaav inimale tamtoghon, ve iyaan Balam pa ŋgar to borouŋa to ye ighaze ighami. Tauto ipul ŋgar tonenen. \rq Nam 22:4+; Jud 11; Syg 2:14 \rq* \p \v 17 Ndiran kaaromŋa tonanan, saveeŋ todi anoŋa maau. Yes tinimale taan saambu to muuŋ ya ivotvot pani, ve aazne imaak wa. Ve yes tinimale yaghur tae to taghita ve taghaze uman pale izi. Eemoghon maau. Yaghur iviviira ve ila. Ndiran tonanan, Maaron igharaat ledi inadi pataghaaŋ wa. Ndug tonowen, ndorooma tiina le tiina kat. \rq Jud 12+ \rq* \m \v 18 Pasa, yes tipapait taudi izadi, ve tisasavia saveeŋ soroksorok naol to le anoŋa maau. Ve tipazaagh tamtoghon pa ghamuuŋ ŋgar samsamia naol to uliid. Aghita. Ndiran pida, ŋgaramus titoor ŋgar todi ve titoova pa tipul nditadi pida to tiyel pa ataam to Maaron. Eemoghon ndiran kaaromŋa tonanan tighereb di timulmuul pa ŋgar todi muŋgina. \rq Jud 16 \rq* \m \v 19 Yes tisavsaav padi tovene: “Ighaze yam ataghon ghei, nene irau tiŋgalsekin gham pa mbeb eta maau. Yam irau ataghon taumim lolomim pa mbeb to naol.” Eemoghon taudi tinim mbesooŋa sorok pa ŋgar samia to tighamghami. Pasa, ighaze mbeb eta tapiri ilib pait ve igham pooz pait, nene iit tanim mbesooŋa pani. \rq Yo 8:34; Ro 6:16; 1Pe 2:16 \rq* \p \v 20 Ndiran tonanan, tikaria taudi wa. Pasa, ighaze tamtoghon eta iwatag Tiina ve Volaaŋa toit Yesu Krisi, ve ipul muri pa ŋgar samia to taan, eemoghon muri izi ve ŋgar samia ikaui ve itatani muul, ye pale isami kat. Papazogi poia ris. Ve aazne, isami le isami kat. \rq Mt 12:43+; Hib 6:4+; 1Yo 2:16 \rq* \m \v 21 Inimale yes tiwatag ataam deŋia to Maaron maau, tone poia. Ve aazne, tiwatagi, ve tigham tutuuŋ patabuaŋ to Maaron wa. Eemoghon tizi ve tighur muridi pani. \rq Lu 12:47+ \rq* \m \v 22 Ŋgar to tighami, nene itaghon saveeŋ waaro ru to moghon moghon tasasavia di ne: “Ŋgavuun iluara izi, ghoro imuul ila ighan lulua. Ve ŋgai tovene paam. Ighaze timen tini le iŋgalaaŋ, nene pale ipeli ila tiiŋ muul.” \rq Np 26:11 \rq* \c 3 \s1 Krisi izuar maau. Ye pale imuul inim \p \v 1 Ndiran tiou, you lolog payam kat. Nene rau ite to nambooda ilat tiam. Rau tiou ru to nambood di, pughudi ee moghon. Naghaze napei ŋgar tiam muul, leso ataghon ŋgar ŋgalaaŋa moghon ila Maaron mata, \v 2 ve matamim iŋgal aliŋa to muuŋ yes propeta patabuaŋa tivotia, toman tutuuŋ to Tiina toit Krisi, ye Volaaŋa toit. Tutuuŋ tonowen, mbaŋooŋa toni tisavia payam ve alooŋa wa. \p \v 3 Alooŋ. Mbeb tiina kat to you naghaze yam awatagi, nene vene: Sawa muri ighaze ivot, nene pale tamtoghon titaghon ŋgar samsamia naol to lolodi ipazaagh di pani, ve tiveleg Tiina toit. \rq 2Tim 3:1+; Jud 18 \rq* \m \v 4 Pale tisaav tighaze: “Laak, saveeŋ to muuŋ Krisi imbua ighaze ye pale imuul inim, pale ŋeez o anoŋa ivot? Pasa, sawa to nditimbuud ve inim aazne, mbeb eta itoora maau. Mbeb tisob tineep toman inadi. Sawa to Maaron ighur di ve inim, tinepneep tovene moghon.” \rq Mt 24:48 \rq* \p \v 5-6 Yes tiwatag. Muuŋ kat, Maaron isaav moghon, ve sambam ve taan tivot. Ve ya induur taan ila indoui, tauto taan ineep sala, ve ya ineep sila. Ve muri, sawa to Noa, Maaron igham ya ivon toman tapiri, ve itatab taan muŋgina tonowen, toman tamtoghon ve mbeb tisob to taan, ve ireu di tilaledi. Eemoghon ndiran kaaromŋa tonenen lolodi pa tigham ŋgar pa mbeb tonene maau. \rq Mbnp 1:1,6+, 7:11,21; Hib 11:3 \rq* \m \v 7 Ve aazne, saveeŋ ee moghon tonenen ipalot sambam ve taan, tauto tineep toman inadi. Ve ye pale iŋgin di pooi tovene ila ila le sawa to Mboŋ Muri, ghoro yab tiina ighan di. Sawa tonenen, ye pale iŋgabiiz ghiit. Ve tamtoghon tisob to titaghon ataam toni maau, ye pale ighur atia padi ve tilaledi. \rq Mt 25:41; 2Tes 1:7+ \rq* \p \v 8 Yam ndiran tiou, lolog payam kat. Mbeb eez to naghaze lolomim imaagh pani malep. Nene vene: Tiina toit, ye ighita ndag ee moghon inimale ndaman ndiŋndiŋ eez (1000). Ve ighita ndaman ndiŋndiŋ eez tinimale ndag ee moghon. Ndag eez ve ndaman ndiŋndiŋ eez, nene raratedi ila mata. \rq Mbo 90:4 \rq* \m \v 9 Onoon, tamtoghon pida tigham ŋgar tighaze Tiina toit izuar pa taghoniiŋ saveeŋ mbuaaŋ toni. Eemoghon maau. Ye ighur soso payam. Pasa, lolo pa tamtoghon eta ilale malep. Ye ighaze tamtoghon tisob titoor ŋgar todi ila pani. Tauto itatan ate, ve ighur atia pa tamtoghon rikia maau. \rq Ro 2:4; 1Tim 2:4 \rq* \p \v 10 Sawa to Tiina toit imuul inim, ye pale ikarmotin ghiit inimale ŋgeu yubyub. Ghoro sambam paroŋania isob ilale toman avolutu tiina kat, ve yab ighan mbeb to tineep ila sambam paroŋania, ve tisob tilaledi. Ve taan toman mbeb to tineep izi taan ne paam, yab pale ighan di tisob tilaledi. \rq Mt 24:29; 1Tes 5:2+; Syg 16:15, 20:11 \rq* \s1 Tagharaat tauud ve tasaŋan Tiina toit \p \v 11-12 Tovenen muri, Maaron pale ipasob mbeb tisob ve tilaledi. Ighaze venen, sa ataam to pale ataghoni? Yam irau agham ŋgar patabuaŋ moghon, ve matamim iŋgal Maaron ve ataghon ataam toni, asaŋan sawa tonenen, ve tinimim imbees pa uraat to votiaaŋ varu poia. Leso apasul sawa tonenen ve ivot rikia. Sawa tonenen ighaze ivot, nene pale yab iyaryaar ve ighan sambam paroŋania, ve igham mbeb tisob to tineep ila sambam paroŋania, tireer ve tilaledi. \rq Lu 12:36; Tit 2:13 \rq* \m \v 13 Eemoghon iit taghurghur mataad pa sambam paghu ve taan paghu to pale tivot titaghon saveeŋ mbuaaŋ to Maaron. Sambam ve taan papaghu tonowen, ŋgar deŋia moghon pale ineep ila. \rq Syg 21:1,27 \rq* \p \v 14 Tovenen ndiran tiou, sawa to aneep ve asasaŋan sawa to mbeb tonenen ivot, yam azuaria gham le ŋgar tiam isob iŋgalaaŋ moghon. Leso lemim sosor eta ila Maaron mata maau, ve yamŋa Maaron alup gham anim ee moghon ve aneep pooi. \rq Pil 1:10; 1Tes 3:13, 5:23 \rq* \m \v 15 Ŋgar to Ŋgeu Tiina to ighurghur atia pait rikia maau, ve isasaŋan ghiit pa tatoor ŋgar toit, yam agham ŋgar pani pooi. Ye ighamgham tovene pasa, lolo isamin ghiit ve ighaze igham mulin ghiit. Toŋvetaz toit Paulus to lolood pani kat, Maaron igham le ŋgar tiina. Ye imbood saveeŋ payam pa mbeb tonene raraate inimale saveeŋ tiou tonene. \rq Ro 2:4 \rq* \m \v 16 Rau tisob to ye imbood di, ye isavsaav pa mbeb tonene. Onoon, saveeŋ toni pida, pughu ariaŋa, ve ipataŋan pait pa tagham ŋgar pani. Tauto yes to ghurla todi iyaryaaŋ sone ve tikankaan pa Maaron ŋgar toni, tighamun saveeŋ toni, raraate inimale tigham pa Maaron aliŋa pida to timbooda. Ŋgar todi tonowen pale inim pughu padi pa tilaledi. \s1 Petrus ipasob saveeŋ toni \p \v 17 Ndiran tiou, you lolog payam kat. Matamim iŋgal. Mbeb naol tonenen pale tivot. Ve aazne, napaghazoŋan gham padi pataghaaŋ. Onoon, Krisi igham gham ayoon ariaŋa. Eemoghon yam irau apatum gham. Pa vene, yes to tizorzoor tutuuŋ to Maaron, tiweu gham pa saveeŋ kaarom todi, ve atap pa ghurla tiam, ve apul murimim pa Krisi. \rq Mk 13:5,23 \rq* \m \v 18 Yesu Krisi, ye Tiina ve Volaaŋa toit. Azuaria gham le awatag katini, ve aneep tuŋia ila poia toni. \rq 2Pe 1:2 \rq* \p Ye iza tiina pa tapiri ve poia toni. Tovenen iit tapaiti to aazne, ve itaghoni taghoni le taan sawa. Onoon.