\id 2CO - Mutu (Saveeng-Oov) NT [tuc] -Papua New Guinea 2011 (web version -2013) \h 2 Korin \toc1 Rau Ite Inim Ru To Paulus Imbooda Ila To Yes Korin \toc2 2 Korin \toc3 2Kor \mt1 Rau Ite Inim Ru To Paulus Imbooda Ila To Yes Korin \mt2 2 Korin—2 Corinthians \c 1 \p \v 1 You Paulus. Maaron itaghon tau lolo ve ighur ghou nanim mbaŋooŋa to Yesu Krisi. Yeru toŋvetaz toit Timoti, nimbood rau tonene ilat to yam to aneep ila lupuuŋ to Maaron izi ndug Korin. Ve yam moghon maau. Rau tonene ilup gham toman Maaron tamtoghon toni patabuaŋa tisob to tineep irau taan suruvu to Akaia ne paam. \p \v 2 Poia to Tamaan Maaron ve Tiina toit Yesu Krisi iza tiam, ve tiŋgin gham aneep pooi toman lolomim luuma. Onoon. \s1 Maaron iuluul ghiit pa pataŋani toit, leso tauul nditaad pa pataŋani todi \p \v 3 Lolood poia pa Tiina toit Yesu Krisi Tama Maaron, ve tapaiti pa poia toni. Pasa, ye lolo isamin ghiit ve iuluul ghiit. Ye Maaron to irabrab ateed ve ipapalot ghiit irau sawa isob. \rq Ep 1:3; 1Pe 1:3 \rq* \m \v 4 Sawa isob to iit taneep ila pataŋani lolo, ye irabrab ateed ve ipapalot ghiit. Leso anaad tapalot nditaad pida to tineep ila pataŋani lolo, ve tarab atedi. Pasa, ulaaŋ to taghamghami ila toni, nene ipapalot ghiit. Tauto iit irau tarab nditaad atedi ve tapalot di. \rq Ro 15:5; 2Kor 7:6 \rq* \m \v 5 Onoon, iit to tataghon Krisi, tambaad pataŋani naol tanimale ye tau. Eemoghon ighaze tambaad pataŋani tintina, nene pale ye tau irab ateed, ve tagham palotiiŋ tiina ila toni. \rq Mbo 94:19; 2Kor 4:10; Kol 1:24 \rq* \m \v 6 Sawa to yei nimbaad pataŋani, nene pa ipalot gham, leso ayoon ariaŋa pa taghoniiŋ ataam to Maaron ve igham mulin gham. Pasa, ighaze Maaron ipalot ghei ve niyoon ariaŋa, nene pale ŋgar to nighami, ipalot gham paam ve ayoon ariaŋa pa badooŋ pataŋani animale yei. \rq 2Tim 2:10 \rq* \m \v 7 Tovenen yei nighur ila ariaŋa nighaze: Yam pale ayoon ariaŋa. Pasa, yei niwatag: Ighaze itiŋa talup ghiit pa badooŋ pataŋani, nene pale Maaron irab ateed ve itiŋa tagham palotiiŋ ila toni. \rq Ro 8:17 \rq* \s1 Paulus ipaesia pataŋani to ivot pani izi taan suruvu to Asia \p \v 8 Yam toŋvetaz, yei nighaze yam awatag pataŋani to ivot payei izi taan suruvu to Asia. Pataŋani to ivot payei, nene tiina kat. Irau nimbaada maau. Tovenen sawa tonenen, nigham ŋgar nighaze irau nineep maau, pale nimaat. \rq Mbaŋ 19:23+; 1Kor 15:32 \rq* \m \v 9 Onoon kat. Sawa tonenen, nighita nighaze lemai ataam eta muul maau. Yei ninimale ŋgeu to tiŋgabiiz saveeŋ toni ve tighaze ye pale imaat. Eemoghon pataŋani tonowen ivot payei, leso ninumeer taumai sob, ve ninumeer Maaron. Pasa, ye moghon irau ipamundigin yes mateeŋa. \v 10 Tovenen pataŋani tiina to ivot payei, nene inimale yei nineep ila naal avo. Eemoghon Maaron igham mulin ghei pa pataŋani tonowen. Tauto nighur ila ariaŋa nighaze muri, ighaze pataŋani ivot payei muul, ye pale igham mulin ghei. \rq Ro 8:35+ \rq* \m \v 11 Eemoghon yam irau auul ghei ve aghur ghei ila suŋuuŋ tiam. Ighaze agham tovene, Maaron pale ilooŋ suŋuuŋ tiam, ve iuul ghei itaghon tau poia toni. Leso yamŋa ival tiina lolomim poia pani, ve apaiti. \rq Ro 15:30+; 2Kor 4:15; Pil 1:19 \rq* \s1 Paulus ipaesia pughu tau itoor ŋgar toni ve ila Korin maau \p \v 12 Mbeb tiina eez to yei nipakur ghei pani, nene vene: Niyamaan taumai nighaze: Ŋgar to nighamghami irau ndug ndug, yei nitaghon ŋgar to tamtoghon to taan tipaiti ne maau. Poia to Maaron, tauto ipamundigin ghei ve nimbesmbees pani toman lolomai ee moghon, ve nighamgham ŋgar to iŋgalaaŋ ila ye mata. Ve ŋgar tonene, yei nipatooŋ katini payam. \rq 1Kor 1:17, 2:4,13; 2Kor 2:17; 1Tes 2:10 \rq* \m \v 13-14 Ve saveeŋ to nimbooda payam ne, pughu eta iyooŋ maau. Saveeŋ tiei isob, ŋgara ineep ghazooŋa. Irau awaata moghon ve aghazooŋ pani. Onoon, sawa tonene, yam pida avaat aghazooŋ payei kat sone. Eemoghon naghaze le ŋgar tiam ivot ve aghazooŋ kat payei. Leso sawa to Tiina toit Yesu imuul inim, tinimim iza payei, inimale yei tinimai iza payam. \rq 2Kor 5:12; Pil 2:16; 1Tes 2:19 \rq* \p \v 15-16 Muuŋ, naghita naghaze yam tinimim iza payou ve uraat tiou. Tauto sawa tonenen, matag iŋgal naghaze nalat naghita gham muuŋ. Le isob, ghoro nala taan suruvu to Masedonia. Ve sawa to napul Masedonia, ghoro namuul nalat naghita gham muul, ve aghur ghou malmalig nala pa Yudea. Leso Maaron ipalot gham pae ru itaghon laghooŋ ru to naghami ne. \rq Mbaŋ 19:21; 1Kor 16:5+ \rq* \m \v 17 Eemoghon ŋgar tiou tonenen ighur maau. Onoon muuŋ, you nasaav payam naghaze: “You pale nalat.” Eemoghon muri, natoor aliŋag naghaze irau nalat maau. Ve yam aghita ghou vena? Aghaze you nagharaat poian ŋgar tiou maau, tauto natortoor aliŋag? Ma aghaze nagham kaarom ve nambua sorokin saveeŋ nanimale yes to titaghon ŋgar to taan, tauto saveeŋ ru “Vee” ve “Maau” ivotvot ila avog, ne? \v 18 Alooŋ. Maaron toit, ye isasavia saveeŋ onoon moghon, ve itataghon saveeŋ toni irau sawa isob. Ve yei tovene paam. Irau nitortoor aliŋamai maau. \rq 1Kor 1:9; 1Tes 5:24 \rq* \m \v 19 Pasa, Maaron Natu Yesu Krisi to yeru Silas ve Timoti nivotia varu payam, ye itortoor aliŋa maau. Ighaze ye imbua saveeŋ pa mbeb eta ighaze: “Vee, pale naghami,” nene irau itoor aliŋa muul maau. Sawa isob, ye itataghon saveeŋ toni. Ve ila uraat toni, Maaron isaav “Vee” pa saveeŋ mbuaaŋ toni to naol ne. \rq Mbaŋ 18:5 \rq* \m \v 20 Pasa, sa saveeŋ to Maaron imbua, nene Krisi to igham uraata ve anoŋa ivot. Tauto moghon moghon ighaze tapait Maaron iza pa tapiri ve poia toni, iit tasavsaav taghaze: “Onoon” ila Yesu Krisi iza. \rq Ro 15:8+; Syg 3:14 \rq* \m \v 21-22 Maaron tau ipapalot ghei toman gham. Tauto iit tasob taneep tuŋia ila to Krisi. Ye isia ghiit tanim le, ve ighur Avuvu Patabuaŋ ila lolood wa. Avuvu tonene inim ghilalooŋ pait ighaze iit tamtoghon to Maaron. Ve inim pughu pa mbeb naol to pale Maaron igham di pait. Tovenen iit tawatag: Sa mbeb to Maaron imbua saveeŋ pani, ye pale igham pait. \rq Ro 8:16+; 2Kor 5:5; Ep 1:13+ \rq* \p \v 23 Ila Maaron mata, saveeŋ to naghaze nasavia, nene onoon. Pughu to nalat maau, nene vene: You lolog pa nasavia saveeŋ ariaŋa payam, ve nagham gham lolomim isami malep. \v 24 Alooŋ. Yei nighaze nitatan gham azi, ve niŋgin ghurla tiam ne maau. Yei niwatag: Yam ayoon ariaŋa pa ghurla tiam wa. Yei nighaze itiŋa talup ghiit ve tagham uraat. Leso niuul gham ve aneep toman lolomim poia. \rq 1Pe 5:3 \rq* \c 2 \p \v 1 Pughu to nalat maau, nene vene: Papazogi to nalat tiam, nagham saveeŋ ariaŋa payam, ve igham lolomim isami. Ve ŋgar tiou iyaryaaŋ naghaze ŋgar tovene ivot muul malep. Tauto nalat maau. \v 2 Pasa, ighaze nagham lolomim isami, nene pale sei masin tigham ghou lolog poia? Maau. Pasa, yam to nawaghamun lolomim, yam moghon to irau agham ghou lolog poia. \v 3 Tauto nalat maau, ve nambood rau ilat pa napasaluŋgan gham. Pasa namatughez: Ighaze pataŋani inepneep sosood ve nalat, nene pale agham lolog isami. Eemoghon you naghaze le yam agham ghou lolog poia. Ve you naghur ila tovene: Ighaze ataghon ŋgar to igham ghou lolog poia, nene pale yam asob lolomim poia paam. \v 4 Rau ariaŋa tonanan, matag suru izizi ve nambooda. Pasa, nagham ŋgar naol payam, ve lolog ipataŋan kat. You nambood rau tonanan pa nagham gham lolomim isami maau. Nambooda ilat tiam, leso aghilaal aghaze lolog payam kat. \rq Mbaŋ 20:31; 2Kor 7:8+ \rq* \s1 Yes Korin irau tipul sosor to ŋgeu to igham sosor \p \v 5 Ŋgeu to muuŋ igham ghou lolog ipataŋan, ye igham sosor payou moghon maau. Ye igham gham asob lolomim ipataŋan paam. Eemoghon irau avog ila pa mbeb tonenen kat maau. Pa vene, nagham ŋgeu tonenen lolo isami. \rq 1Kor 5:1+ \rq* \m \v 6 Pataŋani to yam ival aghuri pani pa aŋgal mata, nene iraua. \v 7 Tovenen aazne, yam irau apul sosor toni, ve arab ate ve apaloti. Pa vene, lolo isami le isami kat, ve pataŋani tonenen itatani. \rq Lu 17:3 \rq* \m \v 8 Tovenen you naghaze napalot gham pa apatooŋ ŋgar poia pani, leso iwatag ighaze yam lolomim pani. \p \v 9 Pughu to nambood rau ariaŋa tonanan payam, nene vene: Naghaze natoov gham ve naghita: Pale ataghon aliŋag pa ŋgar to naol ne, ma maau? \v 10 Ve yam alooŋ aliŋag ve aghur atia pa ŋgeu tonanan wa. Tovenen aazne, yam irau lolomim isamini ve apul sosor toni. Ve ighaze yam apul sosor to tamtoghon eta, nene you paam, pale napul sosor toni. Sa sosor to ye igham payou, ila Krisi mata, you napul sosor toni. Nene poia pa nagham tovene, leso nauul gham. \v 11 Tovenen iit irau tapul sosor toni. Pa vene, Sadan itombaan ghiit ve ilib pait. Eemoghon iit takankaan pa Sadan ŋgar toni maau. Ataam naol to ye itovtoov ghiit pani, iit tawatag di wa. \rq Lu 22:31+ \rq* \s1 Uraat tau to yes mbaŋooŋa \p \v 12 Sawa to nala navot ndug Troas pa navotia varu poia to Krisi padi, naghita naghaze Tiina toit ikaak ataam payou pa nagham uraat izi tonowe. \v 13 Eemoghon lolog ipataŋan, ve nagham ŋgar naol. Pasa, naghaze pa naghita itag ite Titus tonowe. Eemoghon maau. Tovenen yeiŋa yes Troasa nikis nimamai le isob, ghoro napul di, ve namundig nala pa taan suruvu to Masedonia. Leso nakaal Titus izi tonowe. \rq 2Kor 7:5-7 \rq* \p \v 14 Ve you napait Maaron toman lolog poia. Pasa, sawa isob, ye imuuŋ payei ve ipapalot ghei pa uraat tiei. Ila uraat to Krisi, yei ninimale yes to tilaagh toman daba to ndaaba to iparab ariaŋa ve ilib pa malmal tiina.\f + \fr 2:14 \ft Ighaze ndaaba to Rom tilib pa malmal tiina eta, nene tighereb koiadi pida ve yesŋa timuul tila pa ndug tiina Rom. Ghoro ndaaba tonowen toman daba todi tilaagh ila ndug lolo toman koiadi tonowen, ve ival tiina tighereb di ve tipakur di. \f* \m Uraat tiei, nene ataam to Maaron ipaghazoŋan tamtoghon pa Krisi varu. Varu tonowen, nene inimale naunauŋ poia to vuzi ila irau ndug. \v 15 Onoon kat. Yei uraata to Krisi ninimale naunauŋ vuzi poia to ye igham pa Maaron inimale watooŋrau. Tamtoghon to nineep ila lolodi ne, tisob tiyaaz naunauŋ tonene vuzi. Yes to Maaron ighamgham uraat padi pa igham mulin di, ve yes to titaghon ataam to pale igham di tilaledi ne paam. \v 16 Yes to pale tilaledi, tiyaaz naunauŋ tonene vuzi poia maau, inimale mateeŋa vuzidi. Ve naunauŋ tonene pale inim pughu pa timaat ve tilaledi. Ve yes to titaghon ataam to nepooŋ poia, tiyaaz naunauŋ tonene vuzi inimale mbeb poia kat. Pasa, ipatooŋ di pa ataam to tigham nepooŋ poia ila to Maaron. Uraat to Maaron ighuri inim nimamai, nene pataŋani. Sei iraua? \rq 1Kor 1:18; 2Kor 4:3; 1Pe 2:7+ \rq* \p \v 17 Tamtoghon katindi tilaghlaagh ve tivovotia Maaron aliŋa inim ataam pa tiyou yaam to tamtoghon. Eemoghon yei nineep ila to Krisi, ve Maaron tau ighur ghei pa uraat. Ve yei niwatag Maaron ighitghita uraat tiei. Tauto nighamgham uraat toman lolomai, ve nivovotia Maaron aliŋa deŋia pa tamtoghon. \rq 2Kor 1:12, 4:2; 1Tes 2:5; 1Tim 6:5 \rq* \c 3 \s1 Uraat to Paulus ipatooŋa ighaze ye mbaŋooŋa to Krisi \p \v 1 Vena, saveeŋ tiei tonene, yei nisavia pa nipait taumai muul, leso aghur ila uraat tiei? Maau. Onoon, tamtoghon pida tikis ledi rau to ipatooŋ di ighaze izadi pa uraat todi. Eemoghon yei lemai pughu eta pa nipatooŋ rau tovene payam, ma nighason gham pa ambood rau tovene payei ne maau. \rq 2Kor 5:12, 10:12 \rq* \m \v 2 Pasa, yam taumim to anim rau payei. Uraat to nighami ila lolomim ve anoŋa ivot, tauto ipatooŋ ghei ighaze izamai pa uraat to nighamghami. Saveeŋ isob to rau tonenen ineep ila yei lolomai ve ineep ila yam lolomim paam. Rau tonenen, tamtoghon tisob irau tiwaata ve tigham ŋgar pani, leso tighur ila saveeŋ tiei. \rq 1Kor 9:2 \rq* \m \v 3 Tovenen yam taumim animale rau to Krisi to ineep ghazooŋa. Rau tonenen, nene uraat to nighami ila lolomim ne anoŋa toni. Krisi imbooda pa mbeb eta inimale gabgab maau. Imbooda pa Maaron mata yaryaara Avuvu. Ve imbooda ila yaam babaŋadi inimale Maaron igham pa tutuuŋ to Mose ne maau. Ye imbooda ila tamtoghon lolodi. \rq Igham 24:12; Yer 31:33; Ezek 36:27; 1Kor 3:5+; Hib 8:10 \rq* \p \v 4 Ila Maaron mata, yei nighur ila ariaŋa nighaze saveeŋ tonene, nene onoon. Pasa, Krisi ineep toman ghei pa uraat tiei. \v 5 Eemoghon yei irau nipait taumai maau. Pasa, irau nigham uraat tovene ila taumai tapirimai maau. Maaron ipapalot ghei, tauto niraua. \rq Yo 15:5; 1Kor 15:10; Pil 2:13 \rq* \m \v 6 Tovenen Maaron tau igham ghei nirau uraat toni, ve ighur ghei ninim mbesooŋa pa ataam paghu to yesŋa tamtoghon toni tilup di tinim ee moghon. Ataam tonene, nene ataam to taghoniiŋ tutuuŋ to timbooda ne maau. Nene ataam to Maaron Avuvu to itortoor ghiit tanim paghu. Pasa, tutuuŋ to timbooda, nene igham ghiit tamaat. Ve Maaron Avuvu, ye igham ghiit taneep poia ila to Maaron. \rq Yo 6:63; Ro 7:6; Ga 3:10+; Hib 8:6+ \rq* \s1 Ataam paghu to Krisi ilib pa ataam muŋgina to tutuuŋ \p \v 7 Ataam to muuŋ tamtoghon timbees pa Maaron, nene igham ghiit taneep ila ataam to mateeŋ.\f + \fr 3:7 \ft Ataam muŋgina to tutuuŋ, nene vene: Ighaze tataghon katin tutuuŋ tisob to Maaron, nene pale taneep pooi. Ve ighaze maau, nene pale mbalmbali to Maaron iza toit. \f* \m Eemoghon sawa to Maaron irab tutuuŋ tonowen ila yaam, ve igham pa yes Israela, nene inim toman ŋguruba ve tapiri tiina. Tauto yes Israela irau timbatut Mose nagho mala maau. Pasa, ŋguruba tonowen, tiina kat le iŋgal matadi. Eemoghon ŋguruba tonenen ineep ris, ve isob. \rq Igham 34:1+,28+; Hib 12:18+ \rq* \m \v 8 Ve ataam paghu to aazne tambees pa Maaron, nene vene: Maaron Avuvu igham uraat pait ve itoor ghiit tanim paghu. Tovenen ataam tonene ŋguruba ve tapiri tiina kat ilib pa ataam muŋgina. \rq Ro 7:6; Ga 3:2-5 \rq* \m \v 9 Ataam paghu, nene ŋguruba ve tapiri tiina kat ilib pa ataam muŋgina. Onoon, ataam muŋgina inim toman ŋguruba ve tapiri tiina. Eemoghon ataam tonowen isaav pait tovene: Iit pale tamaat pa sosor toit. Ve ataam paghu to aazne tataghoni, nene igham ghiit taneep deŋiaad ila Maaron mata. \rq Ezek 18:4; Ro 3:21+, 8:1+ \rq* \m \v 10 Onoon, ataam muŋgina inim toman ŋguruba ve tapiri tiina. Eemoghon ighaze taghazooŋ pa ataam paghu ŋgara, nene pale taghita taghaze ataam muŋgina, ŋguruba ve tapiri kat maau. Pasa, ataam paghu ŋguruba, nene tiina kat ilib pa ataam muŋgina. \v 11 Sawa to Maaron ivotia ataam muŋgina to tutuuŋ, nene inim toman ŋguruba ve tapiri. Eemoghon ataam tonowen irau ineep itaghoni gha ila ne maau. Pale isob. Ve ataam paghu tonene irau isob maau. Pale ineep tovene itaghoni taghoni gha ila. Tovenen ye ŋguruba ve tapiri tiina kat. \rq Ro 10:4; Hib 7:18, 8:13 \rq* \p \v 12 Yei nighur ila ariaŋa tovene, tauto nimatughez maau, ve nisavsaav ghazooŋa pa tamtoghon. \rq Mbaŋ 4:13; Ep 6:19; Pil 1:20 \rq* \m \v 13 Yei ninimale Mose maau. Aghita. Muuŋ, ye iponpoon nagho pa uli pida. Leso yes Israela timbatut nagho to isul ne sob. Pasa, ŋguruba tonowen ineep mala maau. Ineep ris, ve isob. \rq Igham 34:33+ \rq* \m \v 14 Eemoghon yes Israela ŋgar todi iyaryaaŋ, tauto tighilaal mbeb tonowen pughu maau. Ve aazne paam, ighaze tiwaat saveeŋ to ataam muŋgina, yes tighilaal pughu maau. Nene inimale uli pida iponpoon matadi sone. Pasa, Krisi moghon to irau igham uli pida tonowen ighau padi. \rq Ro 11:7+,25; 2Kor 4:4 \rq* \m \v 15 Tauto muuŋ ve inim aazne, ighaze yes Israela tiwaat saveeŋ to Mose, yes tighilaal pughu maau. Nene inimale mbeb eta iponpoon lolodi ve ŋgar todi. \v 16 Eemoghon ighaze tamtoghon eta itoor ŋgar toni, ve ighur ila to Tiina toit, nene pale Krisi igham mbeb tonenen ighau pani. \p \v 17 Tiina to nasavia ne, nene Maaron Avuvu. Ighaze ye inepneep toman ghiit, ye pale ipas ghiit tavot pa samia tapiri. Leso tanim mbesooŋa sorok muul sob. \rq Yo 8:32,36; Ro 8:2,15; Ga 4:6+, 5:1 \rq* \m \v 18 Aazne, iit taghazooŋ pa Maaron. Mbeb eta ipoon mataad muul maau. Pasa, iit tasob taghita Ŋgeu Tiina ŋguruba toman tapiri ve poia toni ila to Krisi. Ye ipatooŋ Ŋgeu Tiina nagho pait inimale taghita Ŋgeu Tiina anunu ila tirooŋ. Tovenen mataad ilala pani, ve Tiina toit Avuvu itortoor ghiit. Leso tagham nagho, ve anaad tapatooŋ ŋguruba toman tapiri ve poia toni pa tamtoghon. \rq Yo 1:14; Ro 8:29; 1Kor 15:49; 2Kor 4:6 \rq* \c 4 \s1 Maaron igham ghazooŋa toni isul ila lolood \p \v 1 Maaron lolo isamin ghei ve ireu sosor tiei, ve ighur uraat tonene inim nimamai itaghon tau poia toni. Tovenen pataŋani naol to nimbadbaad di ne, nene irau titatan ghei ve tigham ghei nipul uraat tiei tonene maau. \rq 1Kor 15:10; 2Kor 3:6; 1Tim 1:12+ \rq* \m \v 2 Ŋgar mayaŋiiŋa naol to tamtoghon tighamgham di inimale yoŋgaaŋ, yei nighur murimai padi wa. Ŋgar to yei nighamghami ne, kaarom eta ineep ila lolo maau. Ve niwatoran Maaron aliŋa maau. Nisavia deŋia moghon. Pasa, yei niwatag: Maaron ighita uraat tiei. Tauto nivovotia saveeŋ onoon moghon pa tamtoghon, ve nisaav kat padi. Leso tighilaal ila lolodi tighaze yei izamai pa uraat tonene. \rq 2Kor 2:17, 5:11; 1Tes 2:3+ \rq* \m \v 3 Onoon, tamtoghon pida, nene inimale mbeb eta ipoon lolodi ve ŋgar todi. Tauto sawa to nivotia varu poia padi, tigham ŋgar pani maau. Tamtoghon tovene titaghon ataam to pale igham di tilaledi. \rq 1Kor 1:18, 2:14 \rq* \m \v 4 Varu poia isavia Krisi ŋguruba toman tapiri ve poia toni. Ve ipaghazoŋani ighaze ye ŋgeu to ipatooŋ katin Maaron nagho pait. Eemoghon yes to tighur ila maau, tighilaal ghazooŋa to varu poia maau. Pasa, Sadan to maaron kaarom to taan tonene, ye ipoon ŋgar todi wa. \rq Yo 1:14, 12:31, 14:9; Ep 2:2; Pil 2:6; Kol 1:15; Hib 1:3 \rq* \m \v 5 Sawa to nivotia mos, yei nisavsaav pa taumai maau. Nisavsaav pa tamtoghon nighaze: “Yesu Krisi, ye Tiina toit. Ve yei mbesooŋa tiam. Ye tau imbaaŋ ghei ninim pa niuul gham.” \rq Mbaŋ 2:36; 1Kor 3:5; 2Kor 1:24 \rq* \m \v 6 Muuŋ kat, Maaron isaav ighaze: “Ghazooŋa ivot ve isul ila ndoroom lolo!” Ve ye igham ghazooŋa toni isul ila yei lolomai paam. Leso nighilaal ŋguruba toman tapiri ve poia toni to Krisi ipatooŋa pait. \rq Mbnp 1:3; Mt 4:16; Yo 8:12; 1Pe 2:9 \rq* \s1 Yes mbaŋooŋa tinimale uur to tigharaat di pa taan ve tighur mbaliiŋ popoia ila lolodi \p \v 7 Yei mbaŋooŋa ninimale uur to tigharaat di pa taan ve tighur mbaliiŋ popoia ila lolodi. Pasa, yei tamtoghon sorok to taan, ve tapirimai imbool. Eemoghon Maaron ighur ghazooŋa toni ve tapiri ila lolomai, ve ighur uraat toni inim nimamai. Leso ipatooŋ tapiri ila uraat tiei. Tapiri tonowen, tiina le tiina kat. \rq 2Kor 3:5, 12:9 \rq* \p \v 8 Onoon, pataŋani naol naol tighamgham ghei. Eemoghon titatan ghei maau. Moghon moghon ataam ivolvool payei. Eemoghon lolomai isami maau. Pasa, yei niwatag: Maaron pale igham ataam eta ivot payei. \rq 2Kor 1:8, 7:5 \rq* \m \v 9 Tamtoghon tighurghur pataŋani payei. Eemoghon Maaron ipul ghei maau. Tirab matin ghei le nitap nizi taan. Eemoghon nimundig muul. \rq Ro 8:35+ \rq* \m \v 10 Sawa to nimbaad pataŋani, nene inimale nila toman Krisi pa mateeŋ toni. Eemoghon ye ipapalot ghei ve niyoon ariaŋa. Tauto nipatooŋa nighaze ye ineep mata iyaryaar. \v 11 Yei tamtoghon to taan moghon, ve muri pale nimaat. Ve sawa isob to nineep izi taan, ninepneep ila buza mata. Pasa, yei nitaghon Yesu. Eemoghon niyoon ariaŋa pa badooŋ pataŋani. Gabuamai tonene ipatooŋ Yesu ighaze ye ineep mata iyaryaar. \v 12 Tovenen moghon moghon ninepneep ila naal avo. Eemoghon niuluul gham pa agham nepooŋ poia ila to Maaron. \p \v 13 Maaron aliŋa to timbooda, isaav ighaze: “You naghur ila to Maaron, tauto nasavia.” Yei tovene paam, nighur ila to Maaron, ve nitaghon ghurla tiei. Tauto nisasavia varu poia pa tamtoghon. \v 14 Pasa, yei niwatag: Ŋgeu to ipamundigin Tiina toit Yesu pa mateeŋ, muri pale ipamundigin ghei paam, raraate inimale igham pa Yesu. Ve ye pale igham ghiit tala tayoon ila mata, ve ivotia ghiit ighaze: “Aghita. Nene tamtoghon tiou.” \rq Ro 8:11; 1Kor 6:14; 1Tes 4:14 \rq* \p \v 15 Yei niyoon ariaŋa pa badooŋ pataŋani tiei to naol ne, leso niuul gham. Yei nighaze poia to Maaron iza to ival tiina, leso lolodi poia pani ve tipait iza pa tapiri ve poia toni. \rq 2Kor 1:6; Kol 1:24; 2Tim 2:10 \rq* \s1 Paulus ighamgham ŋgar pa mbeb to pale tineep le alok \p \v 16 Tovenen pataŋani naol to nimbadbaad di ne, nene irau titatan ghei ve tigham ghei nipul uraat tiei ne maau. Onoon, anoŋamai ighaze isami. Eemoghon nene mbeb to potla moghon. Ve lolomai, sawa isob Maaron ighamgham uraat payei, leso itoor ghei ninim paghu. \rq Is 40:29+; Ep 3:16; Kol 3:10 \rq* \m \v 17 Pataŋani tiei to naol ne, yei nighita di nighaze nene mbeb tiina maau. Nene rauraua moghon. Ve mala maau pale tisob. Eemoghon pataŋani naol tonene pale iuul ghei, leso izamai tiina izi ndug sambam, ve nineep toman Maaron ila ŋguruba lolo le alok. Mbeb poia to pale ivot payei, nene ilib kat pa pataŋani tiei to naol. \rq Ro 8:17+; 1Pe 1:6+ \rq* \m \v 18 Tovenen mbeb to taghita di pa mataad ne, yei matamai ila padi maau. Matamai ilala pa mbeb to irau taghita di maau ve talooŋ varudi moghon. Pasa, mbeb to taghita di pa mataad, pale tineep ris ve tisob. Ve mbeb to aazne iit irau taghita di maau, nene pale tineep le alok. \rq Ro 8:24; 2Kor 5:7; Hib 11:1 \rq* \c 5 \s1 Paulus ikausim ighaze ŋeez o igham anoŋa paghu to ndug sambam \p \v 1 Yei nighita anoŋamai to taan tonene inimale dur sorok to anunumai ineep ilooŋ ila. Ve yei niwatag: Ighaze tireu dur tonene, Maaron pale igham lemai ruum tau to ineep izi sambam. Ruum tonowen, tamtoghon tigharaata pa nimadi maau. Maaron tau igharaata. Ve ruum tonenen pale ineep le alok. \rq 2Kor 4:7 \rq* \m \v 2-3 Tovenen aazne, yei nikausim ve nitaŋ nighaze: “Oyai, ŋeez o nineep ila inamai paghu tonowen?” Inamai tonowen, nene anoŋamai paghu to sambam. Sawa to nilooŋ nila, nene inimale anunumai indudi pa nonogiiŋa paghu. Leso nineep tinimai ŋginiŋa sob. \rq Ro 8:23 \rq* \m \v 4 Sawa to ninepneep ilooŋ ila dur tiei to taan tonene, lolomai ipataŋan ve nitaŋtaŋ pa nepooŋ to ndug sambam. Eemoghon lolomai pa nipul anoŋamai to taan tonene maau. Nighaze anoŋamai to taan inepneep tovene, le malmalimai nilooŋ nila anoŋamai paghu to sambam to pale ineep le alok, inimale tandud ghiit pa nonogiiŋa paghu.\f + \fr 5:4 \ft Saveeŋ waaro tonene ŋgara, tovene: Paulus lolo pa imaat, ve anunu moghon ila ndug sambam maau. Ye ighaze Krisi rikia imuul inim. Leso imaat sob. Igham anoŋa paghu ve malmali ila ndug sambam. \f* \rq Ro 8:11; 1Kor 15:53+ \rq* \m \v 5 Maaron ighur ghiit pa tagham nepooŋ tovene. Ve igham tau Avuvu pait, inim pughu pa mbeb naol to muri pale igham di pait. \rq 2Kor 1:22; Ep 1:13+ \rq* \p \v 6 Tauto sawa isob, yei nimatughez maau, ve niyoon ariaŋa. Onoon sawa to nineep toman anoŋamai to taan, nineep saguan pa Tiina toit. Eemoghon yei niwatag: Muri pale nila nineep tomani. \rq Hib 11:13+ \rq* \m \v 7 Aazne, taghita katin mbeb eta pa mataad sone. Nepooŋ toit to taan, nene tataghon ataam to ghurla. \rq 1Kor 13:12; 2Kor 4:18; Hib 11:1 \rq* \m \v 8 Nasaav muul. Yei nimatughez maau ve niyoon ariaŋa. Ve lolomai pa nipul anoŋamai to taan tonene, ve nila nineep toman Tiina toit Yesu izi sambam. Pasa, nene mbeb poia kat ilib pa nepooŋ tiei to taan. \rq Pil 1:23 \rq* \m \v 9 Tauto ighaze nineep saguan pa Tiina toit, ma nineep tomani izi ndug toni, nene yei nizuaria ghei nighaze nigham ŋgar to ye lolo pani. \rq Kol 1:10; 1Tes 4:1 \rq* \m \v 10 Pasa muri, iit tasob pale tayoon ila Krisi mata. Leso iŋgabiiz ghiit, ve ighur atia pa iit eŋaeŋa itaghon ŋgar to taghami izi taan. Ŋgar popoia, ve ŋgar samsamia paam. \rq Mt 25:31+; Mbaŋ 17:31; Ro 2:16; Syg 20:12 \rq* \s1 Iit leed uraat pa tauul tamtoghon, leso yesŋa Maaron tilup di tinim ee moghon \p \v 11 Tovenen yei nimatughez pa Ŋgeu Tiina. Tauto nizuaria ghei nighaze le nigham tamtoghon titoor ŋgar todi ila pani. Lolomai toman ŋgar tiei, nene ineep ghazooŋa ila Maaron mata. Ve nighaze yam paam aghazooŋ payei, ve aghilaal ila lolomim aghaze yei nimbesmbees pa Maaron toman lolomai. \rq Mbo 139:1+; Hib 10:31; Jud 23 \rq* \p \v 12 Yam agham ŋgar pa saveeŋ tiei tonene vena? Aghaze nipait taumai muul, leso aghur inim tiei aghaze yei izamai pa uraat tiei? Maau. Yei nisavia saveeŋ tonene, leso tinimim iza pa uraat to nighami, ve irau apamuul saveeŋ to ndiran pida to tineep toman gham. Ndiran tonanan, tighamgham ŋgar pa tamtoghon izadi ve tipakur di pa mbeb to uliid moghon. Ve mbeb to lolood, yes tigham ŋgar pani maau. \rq 2Kor 1:14+ \rq* \m \v 13 Tamtoghon pida tighita ghei ninimale borouŋa, ve tighaze ŋgar tiei iwaghamgham. Ve pida tighaze ŋgar tiei deŋia. Nene poia. Taudi ve tisavsaav! Eemoghon uraat tiei tonene, nighamghami pa nipait Maaron iza ve niuul gham. \rq 1Kor 1:18-25 \rq* \m \v 14 Ŋgar to Krisi to lolo pait kat, nene ighamgham pooz payei ve ipamundigin ghei pa ghamuuŋ uraat toni. Pasa, yei nighur ila nighaze ŋgeu ee moghon tonowen to igham tamtoghon tisob inadi, ve imaat pa sosor todi. Tauto yes to tila tomani pa mateeŋ toni, tisob tipul nepooŋ todi muŋgina wa. \rq Ro 5:15, 6:11+; 1Tim 2:6 \rq* \m \v 15 Krisi imaat pa iit tasob, leso iit tamtoghon to taneep ila toni, tataghon ŋgar to tauud muul sob, ve tataghon ŋgar to ye lolo pani. Pasa, ye imaat pa sosor toit ve imundig pa mateeŋ, leso iuul ghiit. \rq Ro 14:7+; Ga 2:20; 1Pe 4:2 \rq* \p \v 16 Tovenen aazne, yei niŋgabiiz tamtoghon eta itaghon ŋgar to taan muul maau. Onoon, muuŋ yei niŋgabiiz Krisi itaghon ŋgar to taan. Eemoghon aazne, nigham ŋgar tovene pani muul maau. \v 17 Ighaze tamtoghon eta inim Krisi le ve ineep ila toni, nene Maaron igham mbeb paghu ivot. Ŋgar muŋgina to tamtoghon tonenen, nene isob, ve ye igham nepooŋ paghu. \rq Yo 3:3-7; Ro 6:4; Ga 6:15; Syg 21:4+ \rq* \p \v 18 Mbeb tisob tonenen tivot ila to Maaron. Aghita. Muuŋ, koi ineep ila itiŋa Maaron sosood. Eemoghon ila uraat to Krisi, aazne itiŋa Maaron talup ghiit tanim ee moghon wa. Ve ye ighur uraat inim nimamai ighaze niuul tamtoghon, leso yesŋa Maaron tilup di tinim ee moghon. \rq Ro 5:10; Kol 1:20; 1Yo 2:2 \rq* \m \v 19 Muuŋ, koi ineep ila iit tamtoghon ve Maaron sosood. Pasa, tamamalaaŋ pa tutuuŋ toni. Eemoghon ila uraat to Krisi, Maaron ireu sosor toit, ve ipasob koi tonowen. Tauto aazne, mata kisin sosor toit muul maau, ve itiŋa talup ghiit tanim ee moghon wa. Ve ye ighur saveeŋ toni inim tiei, leso nivotia pa tamtoghon, ve tiwatag ataam to yesŋa Maaron tilup di tinim ee moghon. \rq Mbo 32:1+; Ro 3:23+; Kol 1:19+ \rq* \m \v 20 Tovenen yei nigham Krisi nagho, ve Maaron ivovotia aliŋa payam ila avomai. Yei nitaŋ roran gham ila Krisi iza nighaze: “Atoor ŋgar tiam ila pa Maaron. Leso yamŋa alup gham anim ee moghon.” \v 21 Aghita. Krisi, ye le sosor eta maau. Eemoghon Maaron ighur sosor toit iza toni ve imaat inim watooŋrau pa ireua. Leso iit to tanim Krisi le ve taneep ila toni ne, taneep deŋiaad ila Maaron mata. \rq Is 53:6+; Ro 5:19; Ga 3:13; Pil 3:9; 1Yo 3:5 \rq* \c 6 \p \v 1 Yeiŋa Maaron niluplup ghei pa uraat toni. Tovenen nighaze nipalot gham tovene: Poia to Maaron to iza tiam, nene irau ipamundigin gham pa ataghon Maaron ŋgar toni. Leso poia toni tonanan anoŋa ivot. Ighaze maau, nene pale inim mbeb sorok. \rq 2Kor 1:24, 5:20; Hib 12:15 \rq* \p \v 2 Maaron aliŋa isaav tovene: \q2 “You taug naghur sawa pa nagham mulin gham ve nagham poian gham. Ve sawa kat tonenen, nalooŋ suŋuuŋ tiam, ve nauul gham.” \rq Is 49:8 \rq* \p Alooŋ. Sawa to Maaron igham mulin ghiit ve igham poian ghiit, tauto aazne taza pani wa. \rq Lu 4:18+; Hib 3:13 \rq* \s1 Nepooŋ to mbesooŋa tau to Krisi \p \v 3 Mbesooŋ tiei to nighamghami pa Krisi, yei nighaze nitaghon ŋgar to deŋia kat ila tamtoghon matadi. Lolomai pa nigham ŋgar eta isosor maau. Pa vene, nigham tamtoghon titap pa ghurla todi. \rq Ro 14:13; 1Kor 8:13, 10:32 \rq* \m \v 4 Ŋgar tiei isob, nene ipatooŋ ghei ighaze yei mbesooŋa to Maaron. Pasa, pataŋani naol tighamgham ghei, eemoghon niyoon ariaŋa pa badooŋ di. Moghon moghon pataŋani izaza tiei, ve sawa pida, nighita nighaze lemai ataam muul maau. \rq 2Kor 4:9+ \rq* \m \v 5 Tamtoghon tiloslos ghei, ve tighurghur ghei nilooŋ nila ruum to yabyabuuŋ, ve nighamgham samia ila malmal. Yei nirab taumai pa uraat to Krisi le tapirimai isob kat. Ve sawa naol, nigheen pooi maau, ve pitool matmatin ghei.\f + \fr 6:5 \ft Ataam ite to tatoor saveeŋ waaro tonene, nene vene: “Sawa naol, yei nigheen pooi maau. Nipamaat ve niŋgun taumai pa ghaniiŋ aniiŋ, leso matamai iŋgal suŋuuŋ.” \f* \rq Mbaŋ 16:23; 2Kor 11:23+ \rq* \p \v 6 Yei nitaghon ŋgar ŋgalaaŋa moghon ila Maaron mata, ve nighazooŋ pa ŋgar toni, ve nighamgham poian tamtoghon. Ve ighaze tigham samin ghei, yei nitatan taumai ve nimbaada moghon. Avuvu Patabuaŋ inepneep toman ghei, ve nighur lolomai pa tamtoghon kat. \rq Ro 12:9; 2Kor 4:2; Ga 5:22; Kol 3:12; 1Tim 4:12 \rq* \m \v 7 Yei nisasavia saveeŋ onoon moghon, ve Maaron tapiri ipapalot ghei. Mbeb tiei to malmal, nene ŋgar to deŋia ila Maaron mata. Ŋgar tonene inim iiz pa niparab pani, ve inim sigeu pa nipoon taumai pani. \rq 1Kor 2:4; 2Kor 10:4 \rq* \p \v 8 Sawa to nigham uraat to Maaron, tamtoghon pida tipait izamai, ve pida tiveleg ghei tighaze yei tamtoghon sorok. Tamtoghon pida tipait varumai, ve pida tiwaghamun izamai. Tamtoghon pida tighita ghei tighaze yei mbesooŋa tau to Maaron, ve pida tighaze yei nigham kaarom ve nipaghau tamtoghon pa ataam to Maaron. \v 9 Tamtoghon pida tighazooŋ payei, ve pida tikankaan payei. Sawa pida, nigham ŋgar nighaze paam nimaat. Eemoghon nimaat maau. Pataŋani pida to tivot payei, nene pa ipasaluŋgan ghei. Eemoghon irab ghei nimaat maau. \rq Mbo 118:18; 2Kor 4:9+ \rq* \m \v 10 Onoon, pataŋani naol to nimbadbaad di ne, tigham ghei lolomai ipataŋan. Eemoghon Maaron igham ghei lolomai poia irau sawa isob. Yei ndiran mbolaaŋa. Eemoghon niuluul ival tiina le tiraua kat pa mbeb popoia to Maaron. Yei lemai mbeb eta maau. Eemoghon nirau mbeb to naol. \rq 2Kor 7:4, 8:9; Pil 2:17 \rq* \s1 Paulus ivotia lolo pa yes Korin \p \v 11-12 O yam Korin, yei lolomai payam kat, tauto nisavia saveeŋ naol tonene payam. Leso awatag katin lolomai. Eemoghon nighita nighaze yam aponpoon lolomim payei sone. \v 13 You nasaav payam inimale ndinatug yam: Apoon lolomim payei muul malep. Aghur lolomim payei, inimale yei nighur lolomai payam. \rq 1Kor 4:14 \rq* \s1 Taghur muriid pa ŋgar samsamia \p \v 14 Alooŋ. Yes to tighur ila to Krisi maau ne, yam ala toman di pa ŋgar todi malep. Pasa, ŋgar todi inimale yam maau. Yes to titaghon ŋgar deŋia ve yes to timalaaŋ pa Maaron tutuuŋ toni, pale tilup di pa uraat vena? Ghazooŋa ve ndoroom irau tilup di? Maau. \rq 1Kor 5:9+; Ep 5:6+,11; 1Yo 1:5+ \rq* \m \v 15 Ma Krisi yesuru Sadan\f + \fr 6:15 \ft Paulus imbood Belial (o Beliar). Belial, nene Sadan iza ite. \f* \m tigham ŋgar raraate? Ighaze tamtoghon eez ighur ila to Krisi, ve ite ighur ila maau, sa mbeb irau ilup yesuru? Maau. \rq 1Kor 10:20+ \rq* \m \v 16 Yam awatag: Iit tanim Maaron mata yaryaara rumai toni. Vena, irau talup rumai toni toman rumai to maaron kaaromŋa? Maau. Saveeŋa, Maaron isavia pataghaaŋ wa. Ighaze: \q2 “You pale naneep toman di, ve nalaghlaagh ila lolodi. \q2 Ve you pale nanim Maaron todi, ve yes tinim tamtoghon tiou.” \rq Wkp 26:12; Ezek 37:27; 1Kor 3:16; Syg 21:3 \rq* \p \v 17 Tauto Maaron isaav muul ighaze: \q2 “Apul ndiran samsamiadi tonanan tineep, ve ala aneep saguan padi. \q2 Ve mbeb to ighaze iŋgalaaŋ maau, yam agharaui malep. \q2 Leso nagham gham toman lolog poia. \rq Wkp 5:2; Is 52:11; Syg 18:4 \rq* \q2 \v 18 ve nanim tamamim, ve yam anim ndinatug ve ndinatug liva. \q2 Saveeŋ tonene, nene Maaron ariaŋa tau aliŋa.” \rq Ro 8:14; Syg 21:7 \rq* \c 7 \p \v 1 Yam ndiran tiei, lolomai payam kat. Aghita. Maaron igham leed saveeŋ mbuaaŋ popoia naol tonene. Tovenen ŋgar tisob to tiwaghamun anoŋaad ma anunuud, ve tigham ghiit tasami ila Maaron mata, tapul di tineepledi. Ve tamatughez pa Maaron, ve taghur tauud tanim ye le kat, ve tataghon ŋgar patabuaŋ moghon inimale ye tau itaghoni. \rq 1Tes 4:7; Hib 10:22; 1Pe 1:15; 1Yo 3:3 \rq* \s1 Paulus lolo poia kat pasa, yes Korin titoor ŋgar todi wa \p \v 2 Yam toŋvetaz, apoon lolomim payei muul malep. Akaak lolomim payei lak! Pasa, yei nigham sosor pa tamtoghon eta, ma niwaghamun tamtoghon eta, ma nigham kaarom pa niyub mbeb to tamtoghon eta, ne maau. \rq Mbaŋ 20:33; 2Kor 6:12+, 12:17 \rq* \m \v 3 Saveeŋ tiou tonene, you nasavia pa nasees matamim maau. Naghaze napasaluŋgan gham moghon. You nasaav payam wa. Lolomai ineep tiam kat. Tovenen ighaze tanepneep, ma tamaat, nene mbeb eta irau irab motin lupuuŋ toit maau. \v 4 You nasaav ghazooŋa payam. Lolog ru payam maau. You naghita gham naghaze yam araua kat. Tauto agham ghou tinig iza. Onoon, pataŋani naol tighamgham ghei. Eemoghon ŋgar to yam aghami, tauto ipalot ghou, ve igham ghou lolog poia le poia kat. \p \v 5 Sawa to nila nivot taan suruvu to Masedonia, yei irau atemai izi rita maau. Pasa, pataŋani naol tiŋarua ghei. Yeiŋa tamtoghon niwazoran ghei. Ve nigham ŋgar naol ila lolomai, ve matughezaaŋ tiina igham ghei. \rq Mbaŋ 20:1 \rq* \m \v 6 Eemoghon Maaron toit, ye Ŋgeu to palotiiŋ yes to pataŋani itatan di. Tauto igham Titus inim peria tiei izi Masedonia, leso ipalot ghei ve irab atemai. \rq 2Kor 1:3+, 2:13 \rq* \m \v 7 Ve tonene moghon maau. Mbeb ite to ipalot ghei, nene vene: Sawa to Titus inim, ye ipaesia varumim payei ighaze sawa to ilat peria tiam, yam apaloti ve arab ate. Ve ipaes payei ighaze lolomim ipataŋan kat pa pataŋani to muuŋ ivot ila sosood, ve akausim aghaze le aghita ghou muul, ve ŋgar tiam iyaryaaŋ kat aghaze anim toman ghou pa ŋgar tiou. Saveeŋ toni tonowen igham ghou lolog poia le poia kat. \p \v 8 You nawatag: Rau to nambooda ilat tiam, avaat igham gham lolomim isami ris. Eemoghon lolog ipataŋan pa mbeb tonenen maau. Onoon, muuŋ lolog ipataŋan pani. Ve aazne maau. Pasa, naghita lolomim ipataŋan rismoghon, ve isob. \rq 2Kor 2:4 \rq* \m \v 9 Tauto aazne lolog poia. Eemoghon lolog poia pa lolomim to ipataŋan ne maau. Lolog poia pasa, sawa to lolomim ipataŋan, yam atoor ŋgar tiam. Ŋgar to lolood ipataŋan pa sosor toit ve tatoor ŋgar toit, nene itaghon Maaron ŋgar toni. Tauto rau tiei tonanan iwaghamun gham maau. \v 10 Ighaze lolood ipataŋan itaghon Maaron ŋgar toni, nene igham ghiit tatoor lolood, leso Maaron igham mulin ghiit. Ŋgar tovene, sei irau lolo ipataŋan pani? Maau. Eemoghon ighaze lolood ipataŋan inimale yes to titaghon ŋgar to taan, nene pale ighereb ghiit pa mateeŋ. \rq Mbo 38:18; Lu 18:13+ \rq* \m \v 11 Aghita. Sawa to agham rau tiou ve lolomim ipataŋan itaghon Maaron ŋgar toni, yam irau asaŋan maau. Rikia moghon ve agharaat taumim. Pasa, ŋgar tiam iyaryaaŋ aghaze apaghazoŋan taumim, leso you nawatag: Pataŋani to ivot, yam aneep ila maau. Yam amatughez pa Maaron, ve aghaze ataghon katin ŋgar toni. Tauto aghur atia pa ŋgeu to igham sosor. Ve aazne, akausim aghaze le aghita ghou muul. Ŋgar tiam isob tonanan ipatooŋ gham ighaze pataŋani to ivot, nene yam sosor tiam maau. \p \v 12 Sawa to nambood rau tonanan payam, you nagham ŋgar tiina pa ŋgeu to igham sosor, ma tamtoghon to ye igham sosor pani ne maau.\f + \fr 7:12 \ft Mos waaro tonene, Paulus isavia ŋgeu eez to muuŋ izoor aliŋa ve igham sosor. Eemoghon ye lolo pa iwaat ŋgeu tonowen iza ivot ighazooŋ maau. \f* \m You naghaze yam apaghazoŋan taumim ila Maaron mata aghaze yam lolomim ineep tiei, ve anim toman ghei pa ŋgar tiei. Tauto nambood rau tonanan. \p \v 13 Tovenen ŋgar to yam aghami, nene ipalot ghei, ve irab atemai. Ve mbeb ite. Titus ipaes payei ighaze ye lolo poia kat pasa, sawa to ye ilat, yam asob aghami toman lolomim poia. Tauto ate izi, ve igham ŋgar naol muul maau. Ŋgar tiam tonanan ipalot ghei paam, ve igham lolomai poia kat. \v 14 Muuŋ, you nasavia varumim pa Titus ve napait gham pa ŋgar tiam. Saveeŋ tiou tonowen igham ghou mayag maau. Pasa, aliŋamai to nisavia pani pa nipait gham, nene onoon. Ye tau ighita wa. Tovenen saveeŋ tiei tonowen onoon, raraate inimale saveeŋ isob to yei nisasavia payam nene onoon moghon. \v 15 Titus paam lolo payam kat. Pasa, mata iŋgal sawa to ye ilat tiam. Yam atandag pani ve aghami toman lolomim poia, ve yam asob alooŋ aliŋa. Pasa, amatughez pa Maaron ve aghaze ataghon ŋgar toni. \rq 2Kor 2:9 \rq* \m \v 16 Tovenen aazne, you lolog poia kat. Pasa, you naghur ila ariaŋa naghaze yam pale ataghon katin Maaron ŋgar toni. \c 8 \s1 Paulus ipalot yes Korin ighaze tiuul tamtoghon to Krisi to tineep izi Yerusalem ve mbolaaŋ igham di \p \v 1 Yam toŋvetaz, yei nighaze yam awatag: Poia to Maaron ipamundigin lupuuŋ to Krisi to tineep izi taan suruvu to Masedonia, ve tigham ŋgar poia kat. \rq Ro 15:26+ \rq* \m \v 2 Onoon, yes tineep ila pataŋani tiina lolo, ve mbolaaŋ igham di le tineep sami kat. Eemoghon tiŋgoog yaam tiina kat pa tiuul tamtoghon to Krisi to tineep sami izi Yerusalem. Ŋgar todi tonowen, tighami toman lolodi poia. Pasa, yes matadi reiŋ mbeb. \rq Mk 12:44; Ro 12:8 \rq* \m \v 3 Taug naghita ŋgar todi wa. Tovenen naghaze napaes payam: Yaam to tiŋgooga pa ulaaŋ, nene tiina kat. Tighur yaam to yes irau tighuri, ve tighur pida paam izala pogho. Taudi lolodi tighaze tigham tovene. \v 4 Pasa, ŋgar todi iyaryaaŋ kat tighaze yes paam tighur nimadi pa ulaaŋ Maaron tamtoghon toni to mbolaaŋ igham di. Tauto tinoknok ghasoniiŋ ghei le niyok padi. \rq Mbaŋ 11:29; 2Kor 9:1+ \rq* \m \v 5 Yei nighaze pa tigham ŋgar tonenen moghon. Eemoghon maau. Yes tighur taudi toman lolodi isob ila pa Tiina toit muuŋ, ve tighur taudi payei paam, titaghon Maaron lolo. \p \v 6 Uraat to ulaaŋ tonene, poia to Maaron inim pughu pani, ve Titus ipamundigini ila lolomim wa. Tauto yei nisaav pani nighaze ipalot gham pani le apasobi kat. \v 7 Maaron Avuvu irei tapiri toman uraat ve ŋgar naol payam le araua kat. Yam aghur ila ariaŋa, avovotia Maaron aliŋa pa tamtoghon, aghazooŋ pa ŋgar toni, ve tinimim imbees pa uraat toni. Ve uraat to nighami ila lolomim, nene ipamundigin gham, tauto lolomim pa Maaron ve tamtoghon paam. Uraat to ulaaŋ tamtoghon, nene ŋgar ite to poia to Maaron ipamundigin ghiit pani. Tovenen yam araua paam, ve matamim reiŋ, ghoro poia. \rq 1Kor 1:5, 16:1+ \rq* \p \v 8 Aliŋag tonene, nasavia inim tutuuŋ payam maau. You naghaze natoov gham, leso naghita: Yam aghur lolomim pa Maaron ve tamtoghon kat, animale yes pida to tinidi imbees pa uraat tonene, ma maau? \v 9 Poia to Tiina toit Yesu Krisi, yam awatagi wa. Muuŋ, ye irau mbeb to naol. Eemoghon ipul mbeb toni tonowen tisob tizi tineep, ve izi inim taan, ve ineep inimale ŋgeu mbolaaŋa, leso iuul gham ve igham gham araua kat pa mbeb to Maaron. \rq Mt 8:20; Pil 2:6+ \rq* \p \v 10 Tovenen you naghita naghaze: Yam apasob uraat tonene le isob kat, ghoro poia. Ndaman to ila wa, lolomim ipazaagh gham pa uraat to ulaaŋ tonene, ve yam apamundigini muuŋ, ghoro lupuuŋ pida titaghon gham. \v 11 Uraat to ulaaŋ to lolomim ipamundigin gham pani, yam irau tinimim imbees pani, ve agham uraata le apasobi kat. Aghur irau to aghuri. Ighaze lemim yaam tiina, aghur tiina. Ighaze lemim tiina maau, aghur ŋgiira. \v 12 Pasa ighaze iit leed mbeb eta, ve lolood taghaze tagham pa Maaron, ye pale lolo poia pani. Ve ighaze leed mbeb maau, nene poia. Maaron irau ighur mata pait pa tagham mbeb tovene pani ne maau. \rq Mk 12:43; 2Kor 9:7; 1Pe 4:10 \rq* \p \v 13 Saveeŋ tiou tonene, ŋgara tovene: You naghaze yam auul tamtoghon pida tineep pooi, ve taumim aneep sami ne maau. Naghaze yam asob aneep raratemim. \v 14 Aazne, yam arau mbeb naol. Tovenen yam irau auul di pa mbolaaŋ todi. Ve muri, ighaze yes tirau mbeb pida to yam ambool padi, nene pale anadi tiuul gham. Leso yam asob aneep raratemim. \rq 2Kor 9:12+ \rq* \m \v 15 Yam irau ataghon ŋgar to muuŋ ivot pa yes Israela, indeeŋ sawa to tiyou aniiŋ manna. Saveeŋa timbooda pataghaaŋ tovene: \q2 “Yes to tiyou tiina, tighan le tipasobi kat. Avodi muri rita izi maau. Ve yes to tiyou ŋgiira moghon, tovene paam. Timbool maau. Tighan le apodi isuŋ.” \rq Igham 16:18 \rq* \s1 Paulus imbaaŋ ndiran tol pa tiuul yes Korin \p \v 16 You napait Maaron toman lolog poia. Pasa, ye igham Titus ighur lolo payam kat. Tauto ye ighaze iuul gham raraate inimale yei nighaze niuul gham. \v 17 Sawa to yei nighasoni pa ilat ighita gham, ye iyok pa aliŋamai. Ve tau lolo ighaze ilat ighita gham paam. Pasa, ye ighur lolo payam kat ve ighaze iuul gham. \v 18 Ve yei pale nimbaaŋ toŋvetaz toit ite leso yesuru Titus tilat. Ŋgeu tonene, lupuuŋ to Maaron tisob tipait iza pa uraat toni to votiaaŋ varu poia. \v 19 Ve tonene moghon maau. Lupuuŋ to Krisi tighuri leso yeiŋa nilaagh pa uraat tonene. Uraat to ulaaŋ tonene, poia to Maaron ipamundigini ila lolood. Ve yei nighaze nighami pa nipait Tiina toit iza, ve nipatooŋ taumai nighaze yei tinimai imbees pa uraat to ulaaŋ Maaron tamtoghon toni. \p \v 20-21 Yei niwatag: Tamtoghon pale tighur yaam tiina pa tiuul yes toŋvetaz toit to mbolaaŋ igham di ne. Tovenen nighaze niŋgin poian yaam to nighami, ve nigham ŋgar to deŋia moghon ila Tiina toit mata ve tamtoghon matadi paam. Leso tamtoghon tiyou avodi payei sob. \rq Ro 12:17+; 2Kor 6:3; 1Pe 2:12 \rq* \p \v 22 Ve yei pale nimbaaŋ toŋvetaz toit ite paam ilat toman ndiran ru tonowen, leso yes tol tilat tiam. Ŋgeu tonene, yei nighur uraat naol naol ila nima, ve nighita nighaze tini imbesmbees pa uraat to Maaron. Ye ighur ilat tiam ariaŋa ighaze yam aghur lolomim pa uraat tonene kat, tauto ighaze iuul gham. \p \v 23 Tovenen Titus, yam awatagi wa. Pasa, yeru niluplup ghei pa uraat to nighami ila lolomim. Ve toŋvetaz toit ru to nasavia di payam ne, yesuru tigham lupuuŋ to Krisi nagho ve tilat. Uraat todi toman ŋgar to tighamghami, nene ipait Krisi iza, ve ipatooŋ tapiri ve poia toni. \v 24 Tovenen sawa to yes tol tilat peria tiam, yam agham di ve apatooŋ ŋgar poia padi. Leso tiwatag tighaze yam lolomim padi, ve lupuuŋ tisob to Krisi tiwatag tighaze saveeŋ to muuŋ nisavia pa nipait varumim, nene onoon. \c 9 \s1 Paulus ipalot tamtoghon to Akaia, leso yes paam tiŋgoog yaam pa yes Yerusalema \p \v 1-2 Yo, yam to aneep izi taan suruvu to Akaia, irau nambood saveeŋ mala payam maau. Pasa, you nawatag: Ŋgar tiam iyaryaaŋ aghaze auul Maaron tamtoghon toni to mbolaaŋ igham di. Nene inim mbesooŋ tiam ila pa Maaron. Moghon moghon, you napapait varumim pa nditaad to Masedonia. Pasa, ndaman to ila wa, yam aŋgoog yaam ve aghuri isaŋan. Ŋgar tiam iyaryaaŋ kat aghaze agham uraat to ulaaŋ tonene, tauto ipamundigin ival tiina to Masedonia paam. \v 3 Tovenen yei nipait varumim ve nisaav padi nighaze yam aŋgoog yaam wa. Pughu tonene to naghaze nambaaŋ Titus toman toŋvetaz toit ru to nasavia di ne timuuŋ tilat, leso tiuul gham pa uraat tonene. Pa vene, saveeŋ tiei to nisavia inim paitooŋ gham inim mbeb sorok. \v 4 You naghur ila ariaŋa naghaze yam pale agharaat mbeb inim nimamim ve isaŋan. Eemoghon ighaze yeiŋa tamtoghon pida to Masedonia nilat, ve tighita gham agharaat mbeb sone, nene pale mayag pa aliŋag to nasavia pa napait gham, ve yam paam pale mayamim. \v 5 Matag iŋgal tovene, tauto naghaze nambaaŋ toŋvetaz toit tol tonenen timuuŋ tilat. Leso yamŋa agharaat yaam to aŋgooga itaghon saveeŋ mbuaaŋ tiam, ve isaŋan pataghaaŋ. Yaam tonanan pale ipatooŋ poia to Maaron pa tamtoghon toni. You lolog pa nalat nazoorndug payam ve aghur mbeb ne maau. Naghaze agham mbeb tiina toman lolomim. \p \v 6 Matamim iŋgal: Ighaze tamtoghon eta ivazog aniiŋ ŋgiira, nene pale sawa to taitaiŋ, ye pale ighita anoŋa ris moghon. Ve tamtoghon to ighaze ivazog aniiŋ katindi, nene pale ighita anoŋa katindi. \rq Lu 6:38; Ga 6:7+ \rq* \m \v 7 Yaam piiz to tamtoghon eŋaeŋa lolodi ighur pani tighaze tighuri, nene poia. Tighuri moghon. Eemoghon ighaze yam aŋguruut mbeb tiam, ve tizoorndug payam ila ila le aghuri, nene poia maau. Pasa, Maaron lolo pa yes to tireirei mbeb todi toman lolodi poia. \v 8 Maaron, ye irau ighur poia toni tiina iza tiam ila ataam naol naol. Leso yam araua kat pa mbeb tisob irau sawa isob, ve irau agham uraat popoiadi to naol ne. \rq Np 28:27; Pil 4:19 \rq* \m \v 9 Saveeŋa timbooda pataghaaŋ wa. Ighaze: \q2 “Ŋgeu poia, ye ireirei mbeb toni pa yes mbolaaŋa. \q2 Tamtoghon tovene, ŋgar toni deŋia pale ineep ariaŋa itaghoni taghoni gha ila.” \rq Mbo 112:9 \rq* \m \v 10 Yes to tivavazog aniiŋ, Maaron igham ledi aniiŋ uve. Ve ye igham aniiŋ pa iit tasob. Ye pale igham mbeb tiam tivot katindi, leso arei katindi tila pa yes mbolaaŋa. Ŋgar tovene, nene deŋia ila ye mata, ve ighur anoŋa popoiadi naol. \v 11 Tovenen Maaron pale igham gham araua kat pa mbeb tisob. Leso yam irau agham ulaaŋ pa tamtoghon irau sawa isob. Ve sawa to yei nigham mbeb tiam ila peria to yes to mbolaaŋ igham di, yes pale lolodi poia pa Maaron, ve tipaiti pa ulaaŋ to yam agham padi. \p \v 12 Uraat tonene, yam aghami inim mbesooŋ tiam ila pa Maaron. Ulaaŋ tiam pale ipasob mbolaaŋ to tamtoghon toni. Ve tonene moghon maau. Pale igham ival tiina lolodi poia pa Maaron, ve tipaiti kat pa poia toni paam. \rq 2Kor 4:15, 8:14 \rq* \m \v 13 Ŋgar tiam to aghaze arei mbeb tiam, ve asaŋgoor ulaaŋ pida ila pa yes mbolaaŋa, nene ipatooŋ gham ighaze yam aghur ila varu poia to Krisi, ve ataghon aliŋa. Tovenen tamtoghon to tigham ulaaŋ ilat tiam, pale tipait Maaron iza pa tapiri ve poia toni. \v 14 Ve lolodi ineep tiam, ve matadi iŋgal gham ila suŋuuŋ todi. Pasa, tighita poia tiina to Maaron ineep tiam. \p \v 15 Iit lolood poia pa Maaron ve tapaiti! Pasa, ye igham leed mbeb to poia le poia kat. Ighaze tasavia mbeb tonowen, pale tasaav vena? Pasa, saveeŋ eta iraua maau. \rq Yo 3:16; 1Pe 1:8-9 \rq* \c 10 \s1 Paulus ipamuul saveeŋ ŋgaliiŋ to tamtoghon pida \p \v 1 Tamtoghon pida tiŋgalŋgal saveeŋ payou tighaze sawa to naneep toman gham, you namatughez ve nasasavia saveeŋ popoia moghon payam. Ve ighaze naneep saguan payam, nene napakur taug ve avog iyaryaaŋ payam. Tovenen you Paulus naghaze napalot gham pa saveeŋ pida. Saveeŋ to naghaze nasavia, nene nasavia toman ŋgar luuma ve ŋgar to natatan taug inimale Krisi itaghoni. \rq Mt 11:29; 1Kor 2:3; Pil 2:5+ \rq* \m \v 2 You nawatag: Ndiran tonowen tighaze yei nitaghon Maaron ŋgar toni maau. Tighaze nitaghon ŋgar to tamtoghon moghon. Yes irau tipatum di. Pasa ighaze nilat, nene irau namatughez padi maau. Pale nayaan di toman saveeŋ ariaŋa. Eemoghon lolog pa nagham ŋgar tovene maau. Tovenen nataŋ roran gham naghaze agharaat ŋgar tiam. \rq 1Kor 4:21 \rq* \m \v 3 Onoon, aazne yei nineep izi taan. Eemoghon niparab ninimale yes to titaghon ŋgar to taan maau. \v 4 Pasa, ndaab to malmal to yei niparab pani, nene to taan maau. Nene ndaab to Maaron igham payei, ve ye tau tapiri ineep ila. Tauto ruum ariaŋadi to koiamai tiyoŋyooŋ ila lolodi, nene yei irau nireu mbirisan di tizi. \rq 2Kor 6:7; Ep 6:13+; 1Tim 1:18 \rq* \m \v 5 Ndiran pida tipapait taudi pa ŋgar todi, ve avodi iyaryaaŋ pa ŋgar kaarom naol to iponpoon ataam pa yes to tighaze tiwatag Maaron. Ndiran tovene, yei nireureu ŋgar ve saveeŋ kaarom todi isob. Ve nitatan ŋgar todi samsamia, ve nigham ŋgar todi isob imuul ila pa Krisi. Leso titaghon ŋgar toni, ve tineep ila samba. \rq 1Kor 1:19 \rq* \m \v 6 Yei nighur matamai ilat tiam moghon. Ighaze yam alooŋ aliŋamai ve ataghon saveeŋ tiei, nene yei pale nighur atia pa tamtoghon tisob to tizorzoor saveeŋ. \p \v 7 Alooŋ. Yam aŋgabiiz mbeb to potla moghon malep. Aŋgabiiz poian lolo toni paam. Ighaze tamtoghon eta igham ŋgar ighaze ye to Krisi, pale iwatag ighaze yei paam to Krisi, ve Krisi tau to ighur ghei pa uraat toni. \rq Yo 7:24; 2Kor 11:23; 1Yo 4:6 \rq* \m \v 8 Onoon, saveeŋ tiou tonene, nene inimale napait izamai pa uraat to nighamghami Eemoghon mayag maau. Pasa, yei izamai pa uraat tonene. Tiina toit ighur ghei pa uraat tonene pa niwaghamun gham maau. Ye ighaze nipalot gham. \rq 2Kor 13:10 \rq* \m \v 9 Tovenen agham ŋgar aghaze rau to nambood di tilat tiam, nene pa napamatughezan gham malep. \p \v 10 Ndiran to nasavia di ne, tisavia ghou tighaze: “Saveeŋ to ye imbooda ila rau, nene ariaŋa ve toman tapiri. Eemoghon ighaze tau inim peria, nene taghita taghaze ye le tapiri maau, ve iwaghamgham pa savsaveeŋ. Saveeŋ toni anoŋa maau.” \v 11 Ndiran tonenen irau tigham ŋgar pooi. Pasa, saveeŋ to nineep saguan ve nimbooda payam, ighaze nilat ve itiŋa taneep, nene pale nitaghon saveeŋ tonowen ŋgara. \rq 2Kor 13:2 \rq* \s1 Paulus ighaze ye le iza pa igham uraat izi Korin \p \v 12 Yei ninimale ndiran pida maau. Yes tilib payei kat. Pasa, ŋgar to tighamghami, yei irau nighami maau. Yei mayamai pa nipait taumai izamai. Eemoghon yes mayadi pa tigham ŋgar tovene maau. Tighaze yes tiraua kat. Pasa, sawa to tiŋgabiiz taudi, tigham ŋgar pa Maaron aliŋa maau. Tiŋgabiiz taudi toman nditadi ŋgar todi. Ndiran tovene, ledi ŋgar maau. \rq Lu 18:9-14 \rq* \p \v 13 Yei irau nipait taumai sorok ninimale ndiran tonenen maau. Ighaze nipait taumai, nene nisavia uraat to nighami izi ndug to Maaron ighuri payei. Ndug tonenen, yam Korin aneep ila paam. Ve ndug to ighaze lemai izamai pa nigham uraat pani maau, nene irau nimalaaŋ ve nila nigham uraat tonowe maau. \rq Ro 12:3, 15:18 \rq* \m \v 14 Ndug to Maaron ighuri payei pa nigham uraat pani, yei nimalaaŋ pani maau. Yam Korin aneep ilooŋ ila paam. Ve yei to nilat ve nivotia varu poia to Krisi payam muuŋ. Tovenen yei izamai pa nigham uraat ila lolomim. \rq 1Kor 3:5 \rq* \m \v 15 Yei nipait ghei pa uraat to tamtoghon pida tighami ne maau. Uraat to taumai nighami izi ndug to Maaron ighuri payei pa nigham uraat pani, ghoro nipait ghei pani. Uraat to nighamghami ila lolomim pa nipalot ghurla tiam, yei nighaze ivot inim tiina. \v 16 Leso inim ataam payei pa nivotia varu poia izi ndug pida to tineep ndug tiam dige ve ila. Pasa, lolomai pa nipait ghei pa uraat to tamtoghon ite ighami ne maau. Nighaze le nila ndug to tamtoghon tigham uraat padi sone, ghoro poia. \rq Ro 15:20 \rq* \p \v 17 Maaron aliŋa isaav tovene: \q2 “Tamtoghon to lolo pa ŋgar to pakuruuŋ, ye irau ipakur Ŋgeu Tiina pa ŋgar to ye ighami.” \rq Yer 9:23+; 1Kor 1:31 \rq* \m \v 18 Ighaze tamtoghon eta ipait tau, nene takankaan: Maaron lolo poia pani, ma maau? Ve ighaze Maaron tau ipait tamtoghon eta, nene tawatag taghaze ye lolo poia pani. \rq Ro 2:29; 1Kor 4:4+ \rq* \c 11 \s1 Paulus iveivei pa yes Korin pa mbaŋooŋa kaaromŋa \p \v 1 You naghaze nagham ŋgar to borouŋa ris. Vena, irau ayok payou? \v 2 Aghita. You nasia gham pa Krisi wa. Tovenen ŋgar tiou iyaryaaŋ naghaze le ŋgar tiam isob iŋgalaaŋ moghon, ve naghur gham ala toni, animale liva paghu to tighuri ila to tamoot, leso yesuru tivai. Pasa, Maaron ŋgar toni iyaryaaŋ ighaze tamtoghon toni tighur lolodi ve ŋgar todi isob ila pani moghon. \rq Ep 5:27; Kol 1:28; Syg 14:4 \rq* \m \v 3 Aazne, yam ataghon ŋgar ŋgalaaŋa ve aghur lolomim isob iŋarua Krisi. Eemoghon namatughez: Pale tamtoghon pida tighamun ŋgar tiam, inimale muuŋ moot igham kaarom pa Eva ve itombaana, ghoro apul ŋgar tonanan. \rq Mbnp 3:1+; 2Pe 3:17 \rq* \m \v 4 Pasa, you nawatag: Tamtoghon pida tilat tineep toman gham, ve saveeŋ to tivovotia pa Yesu, nene raraate inimale saveeŋ to muuŋ yei nisavia payam ne maau. Ve avuvu to yes tighaze yam aghami, nene raraate inimale Maaron Avuvu to muuŋ aghami ne maau. Ve varu poia to tivovotia payam ne paam, nene raraate inimale varu poia to yei nisavia payam ve aghur ila ne maau. Eemoghon yam agham di toman lolomim poia, ve apul di tigham uraat todi tonanan, ve aghur ila saveeŋ todi. \rq Ga 1:6+ \rq* \p \v 5 Alooŋ. Mbaŋooŋa pida to yam aghita di aghaze izadi tintina, yes tilib payou maau. Sa ŋgar to yes tighami, you naghami paam. \rq 1Kor 15:10; 2Kor 12:11; Ga 2:6+ \rq* \m \v 6 Onoon, you ŋgeu to savsaveeŋ nanimale yes maau. Eemoghon ŋgar to Maaron, you nambool pani maau. Sawa naol, ŋgar naol to nagham di ne, tipatooŋ ghou ila matamim tighaze you naghazooŋ pa Maaron ŋgar toni. \rq 1Kor 1:17, 2:1,13; Ep 3:4 \rq* \p \v 7 Yam awatag: Sawa to navotia varu poia to Maaron payam, natatan taug, ve nagham uraat payam sorok. Nayok pa agham leg atia maau. You nataghon ataam tovene pa napakur gham. Laak, yam aghita vena? You nasosor? \rq 1Kor 9:12+ \rq* \m \v 8 Sawa tonenen, you naneep ila lupuuŋ pida to Krisi nimadi. Ulaaŋ to tigham payou, nene iuul ghou ve nagham uraat payam. Ŋgar tonenen, nene inimale you nayub mbeb todi, leso nagham payam. \v 9 Sawa to itiŋa tanepneep ve mbolaaŋ igham ghou, you naghason gham pa ulaaŋ eta maau. Pasa, toŋvetaz pida to Masedonia tinim, ve tiuul ghou pa mbeb to nambool pani. Ve lolog pa nagham pataŋani eta payam maau. Tauto nayai ghou, ve naghason gham pa ulaaŋ eta maau. Ve aazne ve itaghoni ila paam, pale nataghon ŋgar raraate moghon. \rq 2Kor 12:13; Pil 4:15+; 1Tes 2:9 \rq* \m \v 10 Alooŋ. Saveeŋ onoon to Krisi ineep tiou, ve ye tau ighita ghou ve nasavia saveeŋ tonene. Yam tamtoghon to Akaia, tiam eta irau igham ghou napul ataam to nataghoni pa uraat tiou ne maau. Pasa, ataam tonene to igham ghou tinig iza ve napakur ghou pani. \v 11 Vena, yam aghaze you lolog payam maau, tauto nataghon ataam tovene? Maaron iwatag: You lolog payam kat. \v 12 Tovenen irau nayok payam pa auul ghou ne maau. Ataam to nataghoni pa uraat tiou, nene pale inepneep tovene. Pasa, naghaze napoon ataam pa yes to tipapait taudi izadi tighaze yes raratedi tinimale yei. \s1 Ŋgar to mbaŋooŋa kaaromŋa tighamghami \p \v 13 Ndiran tonowen, tigham taudi tinimale mbaŋooŋa to Krisi. Eemoghon yes mbaŋooŋa to Krisi maau! Tigham kaarom. \rq Mt 7:15+; Mbaŋ 20:29+; 2Kor 2:17 \rq* \m \v 14 Ve iit irau ruŋaad iza pa kaarom todi tonowen maau. Pasa, Sadan paam irau igham tau inimale aŋela to ipatooŋ ghazooŋa to Maaron, leso itombaan ghiit. \rq Ga 1:8 \rq* \m \v 15 Tovenen mbesooŋa toni paam, irau tigham taudi tinimale ndiran to titaghon ŋgar deŋia. Eemoghon ruŋaad iza padi malep. Muri, Maaron pale ighur atia iŋarua di pa ŋgar todi. \s1 Pataŋani naol to Paulus imbaad di, tauto tipatooŋa tighaze ye mbaŋooŋa to Krisi \p \v 16 You nasaav wa. Naghaze nasavia saveeŋ ris inimale borouŋa. Eemoghon tiam eta ighita ghou nanimale borou malep. Ve ighaze aghita ghou nanimale borou, nene poia! Apul ghou ve nagham ŋgar to borouŋa, ve napait taug izag ris. \v 17 You nawatag: Saveeŋ to naghaze nasavia pa napait taug, nene itaghon ŋgar to Tiina toit maau. Saveeŋ to naghaze nasavia, nene inimale saveeŋ to yes borouŋa to ledi ŋgar maau. \v 18 Ve tambaŋa. Pasa, tamtoghon katindi to yamŋa anepneep, yes titaghon ŋgar to taan ve tipapait taudi izadi. Tovenen you paam, anag naghaze napait taug. \p \v 19 Aa yam Korin, yam araua kat pa ŋgar! Tauto yes to ledi ŋgar maau tinimale borouŋa, yam lolomim poia padi, ve lolomim pa loŋaaŋ saveeŋ todi! \v 20 Ve tonene moghon maau. Pasa, ighaze tamtoghon eta itatan gham ve izoorndug payam pa ataghon ŋgar toni moghon, ma iyou mbeb tiam tisob tinim le, ma igham mbeb tiam dige ee moghon, ma ipait tau, ma ipambar gham ve ipamayaŋin gham, yam ayok pani moghon, ve apuli ighamgham tovene. \v 21 Ndiran tonanan tilib payei kat! Tigham ghei mayamai. Pasa, ŋgar to tighamghami, yei irau nitaghoni maau. \p Yo, naghaze naseeŋ saveeŋ tiou borou tonene. Pasa, ndiran pida to tineep toman gham, mayadi maau ve tipapait taudi izadi. Tovenen you pale nataghon ŋgar todi ve napait taug izag paam! \rq 2Kor 10:10 \rq* \p \v 22 Vena, ndiran tonanan yes Hibrua? You paam to Hibru. Ve yes to Israel? You paam to Israel. Ve yes tivot ila to Abaram? You paam navot ila to Abaram.\f + \fr 11:22 \ft Saveeŋ ‘Hibrua’ ve ‘Israela,’ pughudi raraate maau. Hibrua, nene Abaram papaghu toni. Ve saveeŋ ‘Israela’, nene iŋarua ghurla todi. Yes to Maaron igham di tinim le, ve titaghon tutuuŋ toni, tiwaat taudi tighaze yes Israela. Ve ndug ndug tiwaat di tighaze ‘Yuda.’ \f* \rq Mbaŋ 22:3; Ro 11:1; Pil 3:4+ \rq* \p \v 23 Ve yes mbesooŋa to Krisi? You paam, mbesooŋa toni. Eemoghon you nalib padi. Aliŋag tonene, you nawatag, nene saveeŋ to borouŋa. Eemoghon tambaŋa! You narab taug pa uraat to Krisi le nalib padi. Ve tilos ghou le nasami pae katindi. Sawa naol, tighur ghou nalooŋ nala ruum to yabyabuuŋ. Ve moghon moghon, naghita naghaze sawa tiou to mateeŋ inim igharau. Pataŋani naol to nambaad di, nene nalib pa ndiran tonanan. \rq 1Kor 4:9+; 2Kor 4:11, 6:4+ \rq* \p \v 24 Daba to yes Yuda tilos ghou pa ravraav pa liim wa. Ve sawa eŋaeŋa to tilos ghou, tilos ghou pa tamoot ee saaŋgul liim ve paaŋ (39).\f + \fr 11:24 \ft Tutuuŋ to Mose isaav tovene: Ighaze tilos tamtoghon eta, yes irau tilosi pa tamoot ru (40) ve izi. Irau timalaaŋ pa 40 ve izala maau. Tovenen sawa to yes Yuda tilos Paulus, tiŋgal mata kat. \f* \rq Lo 25:3 \rq* \m \v 25 Yes Roma tigham toon ve tilos ghou pae tol wa. Ve sawa eez, ival tikor yaam ve tirab matin ghou. Sawa tol, you naza waaŋ ve niraav nila le waaŋ imbiriis ila te pogho. Ve sawa eez, namoghan ila te pogho pa mboŋ eez, ve ndag eez. \rq Mbaŋ 14:19, 16:22+, 27:41 \rq* \p \v 26 Sawa naol to nalaghlaagh, pataŋani naol tiŋarua ghou ve rismoghon tone namaat. Yawaaŋa ivot toman tapiri le rismoghon izugua ghou nalaleg. Moghon moghon yubyubŋa, ve yes Yuda to yeiŋa ndug ee moghon, ve yes to Yuda maau ne paam tizuaria di tighaze tiwaghamun ghou. Tovenen ighaze naneep ila ndug tintina, ma nalaghlaagh izi ndug balim, ma naza waaŋ ve naraav ila te pogho, nene pataŋani ighamgham ghou tovene. Ve tamtoghon to titoom ve tigham taudi tinimale toŋvetaz to Krisi, yes tigham pataŋani tiina payou paam. \rq Mbaŋ 9:23, 13:50, 20:3, 23:12+ \rq* \p \v 27 Moghon moghon, you narabrab taug pa uraat, ve nagheen pooi maau. Ve sawa naol, naneep sami, ve murun ghou ve pitool ghou. Ag aniiŋ maau. Ve moŋeŋaaŋ ighamgham ghou pasa, leg nonogiiŋa poia eta to nandud ghou pani maau. \rq Mbaŋ 20:31; 2Kor 6:5 \rq* \p \v 28 Pataŋani naol tonowen, to tinig moghon. Ve mbeb ite paam ighamgham pataŋani payou. Pasa, sawa isob, you naghamgham ŋgar naol pa lupuuŋ tisob to Krisi, ve lolog imbumbu padi. \v 29 Ighaze tamtoghon eta ghurla toni iyaryaaŋ maau, nene igham ghou nayamaan taug naghaze tapirig isob. Ve ighaze tiweu toit eta ve igham sosor, nene igham ghou ateg yabyab kat. \p \v 30 Ighaze ŋgar tiam iyaryaaŋ aghaze napait taug, nene poia. You pale nataghon ŋgar tiam. Eemoghon sawa to napait ghou, you pale nasavia mbeb pida to tipatooŋ ghou tighaze you tapirig imbool. \rq 2Kor 12:5,9+ \rq* \m \v 31 Tiina toit Yesu Krisi Tama Maaron, iit irau tapait iza irau sawa isob. Ye iwatag: Saveeŋ tiou tonene, kaarom maau. Onoon moghon. \rq Ro 1:9+; 2Kor 1:23 \rq* \p \v 32 Sawa to naneep izi ndug tiina Damaskus, gavana to kinik Aretas ighuri inim ŋginiiŋ pa ndug tonowen, ye ighur ndaaba pida pa tiŋgin ataam to ndug, leso tikis ghou. \v 33 Eemoghon nditag pida tizeev ghou nala nakaral tiina lolo, ve tigham ghou nila pa marai saambu to ineep ila didiiŋ tiina to ndug dige, ve titug ghou nazi nala. Tauto ye ikis ghou maau, ve naghau nala. \rq Mbaŋ 9:23+ \rq* \c 12 \s1 Paulus isavia tandagiiŋ toni \p \v 1 Onoon, you naghita naghaze ŋgar to tapait tauud izaad, nene iuul ghiit maau. Eemoghon leg ataam ite paam maau pasa, yam lolomim pa ŋgar tovene. Tauto you pale naseeŋ saveeŋ tiou, ve nasavia mbeb pida to Tiina toit Yesu ivotia di payou ila tandagiiŋ. \v 2 You nawatag ŋgeu eez to Krisi. Ndaman saaŋgul ve paaŋ to ila wa, Maaron iiti iza ila sambam to sala le sala kat.\f + \fr 12:2 \ft Saveeŋ waaro tonene, Paulus isavia tau. Ye lolo pa ipait tau maau. Tauto iwaat tau iza maau, ve ighuri iza to ŋgeu ite. Saveeŋ to Paulus imbooda, isaav tovene: “iza ila sambam to inim tol pani.” Yes Israela ŋgar todi tovene: Sambam tol tinepneep. Eez, nene soso to man tirovroov ila. Ite inim ru, nene soso to ndag, kaiyo ve pitum tineep ila. Ve inim tol pani to ineep sala le sala kat, nene ndug sambam to Maaron ineep pani. \f* \m Ve you nawatag maau. Ŋgeu tonowen tau iza ila ve ighita pa mata, ma itandag moghon? Maaron moghon to iwatag. \v 3-4 Tovenen ŋgeu tonenen, Maaron iiti iza ila ndug toni to paghuna le paghuna kat. Ve nasaav muul. Nawatag maau. Ŋgeu tonenen tau iza ila ve ighita pa mata, ma itandag moghon? Maaron moghon to iwatag. Sawa to ineep tonowe, ye ilooŋ saveeŋ to mbeb pida. Mbeb tonowen, ighaze tatoova pa tasavia di, nene pale taraua maau. Pasa, saveeŋ eta irau ivotia mbeb tonowen tighazooŋ maau. Ve mbeb ite. Mbeb tonowen, ledi ŋgalsekiiŋ. Tamtoghon eta to taan irau ivotia di maau. \v 5 Ŋgeu to mbeb tonowen ivot pani, you irau napaiti. Eemoghon irau napait taug maau. You naghaze nasavia mbeb pida to tipatooŋ ghou tighaze tapirig imbool. Mbeb tonene moghon to napait ghou padi. \rq 2Kor 11:30 \rq* \m \v 6 Tovenen you lolog pa napait taug maau. Eemoghon ighaze nagham tovene, nene pale nagham ŋgar to borouŋa maau. Pasa, saveeŋ to nasavia pa napait taug, nene onoon. Eemoghon lolog pa ŋgar tovene maau. Pasa, lolog pa tamtoghon tipait izag sorok malep. Naghaze tighita ŋgar to naghami ne, ve tilooŋ saveeŋ tiou. Ve ighaze tighita gabuag ve tipait ghou, nene poia. \s1 Sawa to tapiriid imbool, Krisi ipapalot ghiit, leso tayoon ariaŋa \p \v 7 Maaron ivotia mbeb popoia katindi payou. Eemoghon ye lolo pa napait taug pa ŋgar to igham payou ne malep. Tauto ipul Sadan iwaghamun ghou pa pataŋani eez to tinig. Pataŋani to ighamgham ghou, nene inimale mbaŋooŋa to Sadan. Iŋgalŋgal ghou inimale waar mata mata, leso napait taug kat sob. \rq Ga 4:13+ \rq* \m \v 8 Pataŋani tonene, you naghason Tiina toit pae tol naghaze ipaghaua ighau payou. \v 9 Eemoghon ye isaav payou ighaze: “Maau. Poia tiou to izaza tiom, nene iraua. Ukaal sa mbeb muul? Yes to tapiridi imbool, nene you irau napatooŋ tapirig ivot ighazooŋ kat ila todi.” Tovenen ighaze tapirig imbool, nene tinig iza, ve napakur ghou. Pasa, sawa to taug tapirig imbool, nene Krisi tapiri tiina ineep tiou. \rq 2Kor 11:30; Pil 4:11+ \rq* \m \v 10 Tovenen ighaze tapirig imbool, ve tamtoghon tipamayaŋin ghou, ve tigham samin ghou, ve tighur pataŋani payou, nene lolog poia. Pasa, sawa to tapirig imbool, Krisi ipapalot ghou pa tau tapiri. Tauto nayoon ariaŋa. \rq Ro 5:3; 2Kor 13:4 \rq* \s1 Paulus igham ŋgar naol pa yes Korin \p \v 11 Wais, yam Korin agham ghou nasavia saveeŋ to borouŋa wa. Inimale yam apait ghou pa uraat tiou, tone poia. Eemoghon yam agham tovene maau. Onoon, you ŋgeu sorok. Eemoghon yes mbaŋooŋa to yam aghita di aghaze izadi tintina, yeiŋa raratemai. Sa ŋgar to yes tighami, nene you naghami paam. \rq 2Kor 11:5 \rq* \m \v 12 Ŋgar ve uraat to naghami ila lolomim, nene ipatooŋ ghou ighaze you mbaŋooŋa tau to Krisi. Pasa, nayoon ariaŋa pa badooŋ pataŋani, ve Maaron ipalot ghou ve nagham mbeb gharatooŋadi ve uraat tintina tivotvot. Tauto ipatooŋ ghou ighaze ye ineep toman ghou pa uraat tiou. \rq Mk 16:17+; Ro 15:19 \rq* \m \v 13 Laak, you nagham sa sosor payam? Ŋgar ee moghon to nagham payam, to ite ris pa ŋgar to nagham pa lupuuŋ pida to Krisi. Nene nayok pa agham leg atia maau. Nagham tovene pasa, lolog pa nagham pataŋani payam maau. Ighaze yam aghita aghaze ŋgar tiou tonenen deŋia maau, ghoro apul sosor tiou! \rq 2Kor 11:9 \rq* \p \v 14 You naŋgig gham pae ru wa. Ve aazne, matag iŋgal naghaze nalat naghita gham muul inim pae tol. Ve irau nagham pataŋani eta payam maau. Pasa, lolog pa nagham mbeb tiam maau. You nagham ŋgar pa yam taumim. Naghaze lolomim inim tiou, ghoro poia. Aghita. Ndipain tindou mbeb pa tiuul nditamandi ve nditinandi? Maau. Yes tineep ila nditamandi ve nditinandi nimadi. \rq 2Kor 13:1 \rq* \m \v 15 Tovenen ighaze you narei taug toman mbeb tiou pa nauul gham, nene lolog poia moghon. Ma vena? Ŋgar tiou to lolog payam kat, tauto igham gham lolomim payou kat maau ne? \rq Pil 2:17; 1Tes 2:8 \rq* \p \v 16 Tovenen you lolog pa nagham pataŋani payam maau. Tauto nayok pa agham leg atia maau. Yo, saveeŋ tonene imuul sualen. Tala kat sob. \p You nawatag: Ndiran pida to tineep toman gham, tiŋgal saveeŋ payou tighaze: “Ŋgeu tonowen, ye iraua kat pa kaarom. Onoon, ye iyok pa tagham le atia maau. Eemoghon inim itombaan ghiit, ve iyou yaam to taŋgooga pa ulaaŋ ne, ve ighami inim le!” \v 17 Saveeŋ todi tonowen, you nakankaan pani. Yes to nambaaŋ di tilat tiam, todi eta inim ataam payou pa natombaan gham ve nayau mbeb tiam? Maau. \v 18 Onoon, you to napalot Titus naghaze ilat. Ve nambaaŋ toŋvetaz toit ite ilat tomani. Vena, Titus itombaan gham ve iyou mbeb tiam? Yam awatag: Ye irau igham ŋgar tovene maau. Ve yeru Titus, ŋgar tiei ve gabuamai raraate. \rq 2Kor 8:6, 8:16+ \rq* \s1 Ŋgar pida to yes Korin to Paulus lolo pa ighita maau \p \v 19 Vena, yam aghaze saveeŋ to nimbooda ila rau tonene, nene pa nipoon taumai? Maau. Yei nisavia saveeŋ tonene ila Maaron mata itaghon Krisi ŋgar toni. Pasa, yei nineep ila to Krisi. Yam toŋvetaz, lolomai payam kat. Tovenen ŋgar isob to nighami ne, nene pa iuul gham ve ipalot gham. \v 20 Eemoghon you namatughez: Sawa to ighaze nalat, pale naghita ŋgar tiam le irau lolog maau. Ve ighaze tovene, nene pale nayaan gham, ve nagham ŋgar to irau lolomim maau. Pasa, matag iŋgal naghaze sawa to nalat, you pale naghita gham aghamgham ŋgar samsamia naol tovene: Awazoran gham, ve avalag gham aneep lemim lemim, ve ŋgar tiam iyaryaaŋ aghaze atatan nditamim ve agham di titaghon ŋgar tiam moghon. Ve atemim yabyab, agham ŋgar pa taumim moghon, aŋgalŋgal saveeŋ pa nditamim, anin avomim padi, apapait taumim izamim, ve aghamgham ŋgar samsamia pida paam to tireureu lupuuŋ tiam. \rq 1Kor 4:21; 2Kor 10:2 \rq* \m \v 21 Ve namatughez pa mbeb ite paam: Ighaze namuul nalat, ve naghita gham agharaat taumim sone, nene pale Maaron ipamayaŋin ghou ila matamim. Ghoro lolog ipataŋan ve nataŋ pa ival tiina to tigham sosor, ve titoor ŋgar todi sone. Nene nasavia yes to ŋgar todi iŋgalaaŋ maau, ve matadi samia tinimale ŋgavuun, ve tila pa naghodi moghon ve tighamgham ŋgar samsamia naol. \rq 2Kor 13:2 \rq* \c 13 \s1 Taŋgabiiz poian tauud pa ghurla toit \p \v 1 You nalat naghita gham pae ru wa. Ve aazne, naghaze nagham laghooŋ tiou ite muul inim tol. Leso nawatag katin ŋgar tiam. Pasa, Maaron aliŋa isaav tovene: \q2 “Tamtoghon ru ma tol irau tighita mbeb pa taudi matadi ve tipariaaŋ saveeŋa, ghoro taghur ila taghaze nene onoon.” \rq Lo 17:6 \rq* \m \v 2 Sawa to nalat naneep toman gham inim pae ru, you nasaav ariaŋa payam naghaze apatum gham pa ŋgar to aghamghami. Ve aazne, naneep mala, ve nasaav muul. Ighaze namuul nalat, ve naghita yes to muuŋ tigham sosor titoor ŋgar todi sone, nene irau naghurghur di maau. Pale naghur pataŋani padi. Ve yes moghon maau. Tamtoghon pida to aazne tighamgham sosor ne paam, irau naghurghur di maau. \v 3 Aazne, ŋgar tiam iyaryaaŋ aghaze le aghita mbeb eta inim ghilalooŋ payam. Leso awatag aghaze you navotia Krisi aliŋa payam. Tovenen yam pale aghita. Eemoghon Krisi tapiri ineep saguan payam maau. Ye ighamgham uraat ila lolomim toman tapiri tiina. Ve yam aghilaala maau. \v 4 Onoon, sawa to Krisi imaat izala ai pambarooŋ, tamtoghon tighita tighaze ye le tapiri maau. Eemoghon Maaron tapiri ipamundigini pa mateeŋ, ve aazne ye ineep mata iyaryaar. Yei tovene paam. Tapirimai imbool. Eemoghon nineep ila to Krisi, tauto Maaron tapiri ipapalot ghei pa uraat tiei, leso niuul gham. \rq 2Kor 12:9; Pil 2:7+ \rq* \p \v 5 Aŋgabiiz poian taumim: Ŋgar to aghamghami ne, ipatooŋ gham ighaze yam aghur ila, ma maau? Ve yam irau aghilaal aghaze Krisi ineep ila lolomim, ma maau? Anumeer taumim sorok malep. Pa vene, aghur ila maau ma venen. \v 6 Ve yei nighur ila tovene: Ighaze aŋgabiiz ghei, nene pale aghilaal ghei aghaze yei mbaŋooŋa tau to Krisi. \v 7 Yei nighason Maaron pa ipalot gham, leso agham ŋgar samia muul sob. Pasa, nighaze le ŋgar tiam isob deŋia ila ye mata. Ve ighaze tamtoghon tiŋgabiiz ghei tighaze yei mbaŋooŋa tau to Krisi, ma tighaze yei nigham kaarom pa uraat tiei, nene mbeb sorok. Eemoghon yam irau ataghon katin ŋgar deŋia, ghoro agham ghei lolomai poia. \v 8 Pasa, yei irau nizoor saveeŋ onoon maau. Yei nineep pa nipariaaŋa. \v 9 Tovenen ighaze tamtoghon tighita ghei tighaze tapirimai imbool, nene poia. Eemoghon nighaze yam ayoon ariaŋa pa ghurla tiam, ghoro lolomai poia. Tauto sawa isob, nighurghur gham ila suŋuuŋ tiei, ve nighason Maaron pa igham uraat payam le ŋgar tiam isob deŋia moghon ila mata. \p \v 10 Saveeŋ tonene, aazne naneep saguan ve nambooda ilat tiam. Pasa, lolog pa nalat ve nagham saveeŋ ariaŋa payam maau. Onoon, Tiina toit ighur gham ila sambag. Eemoghon ye lolo pa nawaghamun tamtoghon malep. Ye ighur ghou pa uraat tonene, leso napalot tamtoghon, ve ghurla todi ivot inim tiina ve iyaryaaŋ. \rq 1Kor 4:21; 2Kor 2:3, 10:2,8 \rq* \p \v 11 Yam toŋvetaz, naghaze napasob saveeŋ tiou. Yam asob alooŋ saveeŋ palotiiŋ tiou tonene, ve lolomim poia, agharaat ŋgar tiam, alup lolomim inim ee moghon, ve ataghon ŋgar luuma. Leso Maaron to lolo ineep toit, ve igham ghiit taneep poia toman lolood luuma, ineep toman gham. \rq Ro 15:33; Pil 2:12, 3:1; 1Tes 5:16 \rq* \p \v 12 Tovenen lolomim poia pa taumim, ve awakisin nimamim\f + \fr 13:12 \ft Paulus imbood saveeŋ tovene: ‘Aghan avomim.’ Nene ataam todi to tipatooŋ tighaze lolodi pa taudi. Ve iit tagham tovene maau. Tayaŋin pa tamtoghon, ve itiŋa tawakisin nimaad. \f* \m itaghon ŋgar to iit tamtoghon to Maaron. \rq Ro 16:16 \rq* \p \v 13 Maaron tamtoghon toni to tineep sualen, tigham ndag poia todi ilat. \p \v 14 Poia to Tiina toit Yesu Krisi iza to yam asob, ve ŋgar to Tamaan Maaron to lolo ineep toit ne ineep toman gham, ve Avuvu Patabuaŋ ilup gham anim ee moghon. Onoon.