\id 1TI - Mutu (Saveeng-Oov) NT [tuc] -Papua New Guinea 2011 (web version -2013) \h 1 Timoti \toc1 Rau To Paulus Imbooda Ila To Timoti Muuŋ \toc2 1 Timoti \toc3 1Tim \mt1 Rau To Paulus Imbooda Ila To Timoti Muuŋ \mt2 1 Timoti—1 Timothy \c 1 \p \v 1 You Paulus, mbaŋooŋa to Yesu Krisi. Maaron to Volaaŋa toit, ve Yesu Krisi to tanumeera ve taghurghur mataad pani ne, yesuru to tisaav ariaŋa payou tighaze nagham uraat tonene. \rq 2Kor 1:1; Ga 1:1 \rq* \p \v 2 Timoti, nambood rau tonene ilat tiom pasa, ghurla toit ilup ghiit tanim ee moghon, ve naghita ghom utaghon katin ŋgar tiou unumale taug natug. \rq Mbaŋ 16:1+; Tit 1:4 \rq* \p Poia to Tamaan Maaron yesuru Tiina toit Yesu Krisi iza tiom, ve lolodi isamin ghom, ve tiŋgin ghom uneep pooi toman lolom luuma. Onoon. \s1 Paulus ipariaaŋ Timoti ighaze itatan yes ndiran kaaromŋa \p \v 3 Sawa to naghaze napul ghom ve nala pa taan suruvu to Masedonia, you nasaav ariaŋa payom naghaze uneep izi ndug Epesus, ve usaav ariaŋa pa yes ndiran kaaromŋa pida, leso tighamun ŋgar to tamtoghon muul sob. Ndiran tonanan, saveeŋ todi raraate pa saveeŋ to Krisi to iit tapatoot tamtoghon pani ne maau. Ve aazne, nasaav payom muul, leso matam iŋgal uraat tiom tonanan ve ughami. \rq 1Tim 6:3+ \rq* \m \v 4 Ndiran tonanan, moghon moghon tiyouyou avodi pa vuvuaaŋ soroksorok katindi to titaghon pitiiŋ to yes Yuda. Tovenen usaav ariaŋa padi, leso tipul ŋgar todi tonowen ineeple. Pasa, saveeŋ tovene, nene igham tamtoghon tiwazoran di pa mbeb soroksorok to le anoŋa maau. Irau ipamundigin di pa tighur ila to Maaron, ve tigham uraat itaghon ŋgar toni ne maau. \rq 1Tim 4:7; 2Tim 2:14+; Tit 1:14 \rq* \p \v 5 Pughu to naghaze usaav ariaŋa pa ndiran tonanan, nene vene: You naghaze ŋgar ŋgalaaŋa moghon ineep ila tamtoghon to Krisi lolodi, ve tiyamaan taudi tighaze ŋgar todi isob, nene poia moghon ila Maaron mata, ve tighur ila to Krisi toman lolodi. Leso titaghon ŋgar to lolood pa tamtoghon. \rq Mk 12:30+; Ro 12:9; 2Tim 2:22 \rq* \m \v 6 Eemoghon tamtoghon toit pida tipul muridi pa ŋgar tovene wa. Tauto tiyel pa ataam to Maaron, ve tiyouyou avodi pa saveeŋ soroksorok. \v 7 Ndiran tonowen lolodi tighaze le tipatoot tamtoghon pa tutuuŋ to Maaron. Ve tinumeer tighaze yes tiwatag katin saveeŋ to Maaron pughu. Eemoghon ŋgar to tisavsaav ariaŋa pani, taudi tighazooŋ pani maau. Maau kat. Avodi burburia sorok. \s1 Uraat tau to tutuuŋ \p \v 8 Iit tawatag: Tutuuŋ to Maaron, nene mbeb poia. Eemoghon iit irau tapatoot tamtoghon pani itaghon Maaron ŋgar toni. \rq Ro 7:12 \rq* \m \v 9 Pasa, Maaron ighur tutuuŋ pa ipasaluŋgan tamtoghon deŋiadi maau. Tutuuŋ toni iŋarua yes to timamalaaŋ pa tutuuŋ ve tizorzoor Maaron aliŋa, ve yes to matadi iŋgal Maaron maau ve tinoknok ghamuuŋ ŋgar samia, ve yes to tiroron pa mbeb patabuaŋ maau ve tighamgham ŋgar pa mbeb to taan moghon, ve yes to tirab nditamandi ve nditinandi, ve yes to tirab tamtoghon timaat. \rq Igham 21:12,15; Ga 3:19 \rq* \m \v 10 Ve tutuuŋ toni iŋarua yes to tighurghur maat, ve yes nditamoot to timomogheer pa nditadi nditamoot, yes to tigholia tamtoghon leso tinim mbesooŋa sorok, ndiran kaaromŋa, ve yes to tipariaaŋ saveeŋ kaarom, ma tigham ŋgar ite paam pa tizoor saveeŋ onoon to igham lupuuŋ to Krisi ilaan poia. \rq Ro 7:7; 1Tim 6:3; 2Tim 4:3; Tit 1:9 \rq* \m \v 11 Saveeŋ onoon tonowen ineep ila varu poia to Maaron ighuri inim nimag, leso navotia pa tamtoghon. Varu poia tonene ipaghazoŋan ghiit pa Maaron ighaze ye poia pughu. Iza tiina kat pa tapiri ve poia toni. Tauto tapaiti irau sawa isob. \rq 2Kor 4:4 \rq* \s1 Paulus lolo poia kat pasa, Yesu Krisi ireu sosor toni, ve ighuri inim uraata toni \p \v 12 You lolog poia kat, ve napait Tiina toit Yesu Krisi. Pasa, ye inumeer ghou ighaze you pale naŋgin poian uraat toni. Tauto ighur ghou nanim uraata toni, ve ighur tapiri iza tiou. \rq Mbaŋ 9:15 \rq* \m \v 13 Onoon, muuŋ you napiyaav saveeŋ samsamia naol pani, ve naghur pataŋani naol pa tamtoghon toni, ve nawaghamun di le naghodi isami. Pasa, sawa tonenen, you nakankaan pani, ve naghur ila toni maau. Pughu tonene, to Tiina toit Yesu Krisi lolo isamin ghou, ve ireu sosor tiou. \v 14 Ye ighur poia toni tiina kat iza tiou, ve igham ghou naneep tuŋia ila toni. Tauto aazne, naghur ila toni, ve lolog pani kat, ve lolog pa tamtoghon paam. \rq Mbaŋ 8:3, 9:1+; 1Kor 15:9+ \rq* \p \v 15 Yesu Krisi izi inim taan pa igham mulin iit tamtoghon samsamiaad pa pataŋani to sosor toit. Saveeŋ tonene, onoon kat. Irau taghur ila, ve takisi ineep ariaŋa ila lolood. Ve you nalib kat pa tamtoghon tisob pa ghamuuŋ sosor. \rq Mt 1:21; Mk 2:17; Lu 19:10 \rq* \m \v 16 Eemoghon poia to Yesu Krisi to iza tiou, nene tiina le tiina kat. Aghita. Ye lolo isamin ghou ve ipul sosor tiou, leso nanim patoŋaaŋ pa tamtoghon to muri, ve tighilaal tighaze Krisi, ye ŋgeu to ate waro iit tamtoghon ve lolo isamin ghiit. Ve tighur ila toni, ve tigham nepooŋ poia ila to Maaron. Nepooŋ tonowen iseeŋga itaghoni taghoni gha ila. \v 17 Maaron toit, ye kinik tiina, ve ineep irau sawa isob. \q1 Ye irau imaat maau, ve iit irau taghita pa mataad maau. \q2 Ye moghon to Maaron tau. \q2 Tovenen iit irau tapait iza pa tapiri ve poia toni, to aazne, ve iseŋseeŋga gha ila. \rq 1Tim 6:15+; Syg 4:9+ \rq* \s1 Paulus ipalot Timoti, leso iyoon ariaŋa \p \v 18 Tovenen natug Timoti, usaav ariaŋa pa ndiran kaaromŋa tonanan. You matag iŋgal: Muuŋ, Maaron Avuvu ipamundigin tamtoghon pida ve tivotia mbeb pida to muri pale tivot payom. Uraat to naghuri payom, nene deŋia pa saveeŋ todi tonowen. Tovenen matam kisin saveeŋ todi. Leso ipalot ghom, ve uparab ariaŋa pa saveeŋ onoon, ve utatan saveeŋ to ndiran kaaromŋa tonanan. \v 19 Ve ukis ghurla tiom tuŋia, ve utaghon ŋgar to uwatagi ila lolom ughaze nene poia ila Maaron mata. Pasa, ndiran pida, yes tipul muridi pa ŋgar tovene wa. Tauto ghurla todi isami le tinim waaŋ to ilot izala maghat ve imbiriis. \rq 1Tim 3:9, 6:12 \rq* \m \v 20 Ndiran tonowen, todi ru, nene Himenaios yesuru Aleksander. You nazurun di pa lupuuŋ to Krisi, ve naghur di tineep ila Sadan nima wa. Naghaze napasaluŋgan di ve tighilaal, leso tiveleg Maaron muul sob. \rq 1Kor 5:5; 2Tim 2:17+, 4:14+ \rq* \c 2 \s1 Taghur tamtoghon tisob ila suŋuuŋ toit \p \v 1-2 Yo, mbeb tiina to naghaze napalot gham pani muuŋ, nene vene: Yam irau aghur tamtoghon tisob ila suŋuuŋ tiam. Asuŋ pa Maaron toman lolomim poia pani, ve aghasoni pa iuul di ve igham pooz padi. Aghur yes kinik toman daba tisob to taneep ila sambadi ne, ila suŋuuŋ tiam. Leso pataŋani indeeŋ ghiit sob, ve taneep poia toman lolood luuma, ve mataad iŋgal Maaron ve tataghon ŋgar toni, ve taŋgin tauud pooi tanimale yes to ledi ŋgar pa Maaron. \rq Ro 13:1; Ep 6:18; Pil 4:6 \rq* \m \v 3 Suŋuuŋ tovene, nene poia ila Maaron to Volaaŋa toit ne mata, ve ighami lolo poia. \v 4 Pasa, ye ighaze igham mulin tamtoghon tisob, ve igham di tiwatag katin saveeŋ onoon. \rq Yo 3:16+; 1Tim 4:10 \rq* \p \v 5-6 Iit tawatag: \q2 Maaron ee moghon to inepneep. \q2 Ve Ŋgeu ee moghon to iyoon bodbodaaŋ pa Maaron ve iit tamtoghon, ve ilup ghiit tanim ee moghon. Nene Yesu Krisi. \rq 1Kor 8:4+; Ga 4:4+; Hib 9:15 \rq* \q2 Ye izi inim taan ve inim tamtoghon, ve iyokia tau ve imaat pa iit tasob. \q2 Tauto ighol sosor toit atia, \q2 ve ipas ghiit tavot pa samia tapiri. \q2 Mbeb tonenen ivot ila sawa to Maaron tau ighuri, ve ipariaaŋ ghiit pa taghur ila saveeŋ toni. \rq Mk 10:45; Ep 1:7+ \rq* \m \v 7 Maaron ighur ghou nanim mbaŋooŋa toni, ve ighur uraat inim nimag ighaze navotia saveeŋ tonene pa tamtoghon. (Saveeŋ tiou tonene, kaarom maau. Onoon moghon.) Tauto napatoot yes to Yuda maau ne pa Maaron aliŋa, leso tiwatag katin saveeŋ onoon, ve tighur ila to Yesu Krisi toman lolodi. \rq Ga 1:16, 2:7+; Ep 3:7+; 2Tim 1:11 \rq* \s1 Ŋgar to nditamoot irau titaghoni ila sawa to suŋuuŋ \p \v 8 You naghaze yam nditamoot to ndug to naol ne ataghon ŋgar tovene: Sawa to alup gham pa suŋuuŋ, yes nditamoot irau tigharaat taudi le tiŋgalaaŋ ila Maaron mata, ghoro tiit nimadi ve tisuŋ ila ival tiina matadi. Ve ŋgeu to ighaze ate yabyab soroksorok, ma izorzoor saveeŋ, nene ye irau ipul ŋgar toni tonenen ineeple, ghoro iit nima ve isuŋ. \rq Mbo 134:2; Mt 5:23+ \rq* \s1 Saveeŋ iŋarua yes ndiliva \p \v 9 You leg saveeŋ pida to iŋarua yes ndiliva paam. Yes tigham ŋgar to ndiliva nasolo malep. Tovenen yes irau tighur nonogiiŋa to poia ila tamtoghon matadi ve ŋgar todi. Ve timbuul dabadi raua ma tipiraii, ma tighur nonogiiŋa to atiadi tintina, ma titiik di pa gol ma mbaliiŋ pida malep. \rq 1Pe 3:3+ \rq* \m \v 10 Pasa, ndiliva to tisaav tighaze yes tiroron pa Maaron ve titaghon ŋgar toni, nene ŋgar popoia to tighamgham di, tauto tinim tikooŋ padi. \rq 1Tim 5:10 \rq* \m \v 11 Ighaze alup gham pa suŋuuŋ, yes ndiliva irau tineep ila yes ŋginiiŋa sambadi, ve neneeŋadi, tighur taliŋadi pa Maaron saveeŋ toni, ve tigham ŋgar pani pooi. \rq 1Kor 14:34+ \rq* \m \v 12 You naŋgalsekin yes ndiliva pa uraat to patoŋaaŋ tamtoghon pa Maaron aliŋa. Ve titoova pa titatan nditamoot ve tinim daba padi malep. Yes irau neneeŋadi moghon, ve tighur taliŋadi pa saveeŋ. \v 13-14 Saveeŋ tiou tonene, pughu tovene: Maaron ighur Adam muuŋ, ghoro ighur Eva. Ve Ŋgeu Samia ila to Adam ve itombaana maau. Ye ila to liva ve itombaana. Tauto ye itap, ve imalaaŋ pa tutuuŋ to Maaron. \rq Mbnp 2:21+, 3:1+; 1Kor 11:8+ \rq* \m \v 15 Eemoghon yes ndiliva to tivai ve tipoop, ighaze tikis ghurla todi ariaŋa, toman ŋgar to lolood pa tamtoghon, ve titaghon ŋgar patabuaŋ, ve tiŋgin taudi pooi, nene pale Maaron igham mulin di ve tineep pooi. \c 3 \s1 Saveeŋ iŋarua yes to timuuŋ pa uraat to ŋginiiŋ lupuuŋ to Krisi \p \v 1 Ighaze ŋgeu eta lolo ipazaagha ighaze imuuŋ pa uraat to ŋginiiŋ lupuuŋ to Krisi, nene poia. Uraat to ye ighaze ighami, nene uraat poia ve uraat tau. Saveeŋ tonene, nene onoon moghon. Irau taghur ila kat. \rq Mbaŋ 20:28 \rq* \m \v 2 Tamtoghon to ighaze imuuŋ pa uraat to ŋginiiŋ lupuuŋ to Krisi, laghooŋ toni isob irau deŋia moghon, leso tamtoghon tiyou avodi pani sob. Tovenen mata ila pa liva ite paam malep. Ye irau mata kisin tau azuwa moghon. Ve irau lolo ipazaagha rikia maau. Ighaze lolo ighur pa ghamuuŋ mbeb eta, ye irau ate imaat ve iŋgabiiz pooi. Le isob, ghoro ighami. Ve varu isami malep, ve iŋgin tau pooi, ve mata ghamuuŋ yes loomba. Ve ye irau le ŋgar pa uraat to patoŋaaŋ tamtoghon pa Maaron aliŋa. \rq Tit 1:6+ \rq* \m \v 3 Ve irau ighun le isami maau. Ve ate ipazaagha pa ghamuuŋ malmal ne maau. Ye irau igham pooi pa tamtoghon ve itaghon ŋgar luuma. Ve irau izorzoor saveeŋ, ma lolo igham pa le yaam ne maau. \rq 1Tim 6:9+; 2Tim 2:24 \rq* \m \v 4 Ve irau iŋgin poian yes to tineep tomani ila ruum toni. Ve ipatooŋ ndinatu pooi, le tineep ila samba ve titandag pani. \v 5 Pasa, ighaze ŋgeu eta irau iŋgin poian yes to tineep tomani ila ruum toni maau, nene pale iŋgin lupuuŋ to Maaron vena? \p \v 6 Tamtoghon to ŋgaramus itoor ŋgar toni ve ighur ila to Krisi, ye irau imuuŋ pa uraat to ŋginiiŋ lupuuŋ to Krisi maau. Pa vene, ipakur tau pa uraat tonenen, ve Maaron ighur atia pani inimale muuŋ igham pa Ŋgeu Samia. \p \v 7 Ŋgeu to imuuŋ pa uraat to ŋginiiŋ lupuuŋ to Krisi, ye irau itaghon ŋgar poia ila yes to tineep pumuri pa lupuuŋ to Krisi ne matadi paam, ve tipait varu. Pa vene, ye itap ve igham sosor, ghoro tamtoghon tiyou avodi pani, ve liis to Sadan iliisa. \rq 2Kor 8:21; 1Tes 4:12 \rq* \s1 Saveeŋ iŋarua uraata pida to lupuuŋ to Krisi \p \v 8 Yes pida to tiuluul uraat to lupuuŋ to Krisi, tovene paam. Yes irau atedi imaat ve tiŋgin taudi pooi tinimale yes to ledi ŋgar pa Maaron. Leso tamtoghon titandag padi. Tovenen yes irau tisavia saveeŋ onoon moghon. Yamadi itortoor saveeŋ malep. Ve matadi ghunuuŋ malep. Ve ŋgar todi iyaryaaŋ pa youŋ ledi yaam malep. Pasa, ŋgar tovene pale igham mayaŋiiŋa pa lupuuŋ to Krisi. \rq Mbaŋ 6:3 \rq* \m \v 9 Yes irau titaghon ŋgar to tiyamaana ila lolodi tighaze nene iŋgalaaŋ moghon ila Maaron mata. Ve tikis saveeŋ onoon to iit taghur ila ne tuŋia. Saveeŋ tonenen, muuŋ iyooŋ. Ve aazne ivot ighazooŋ wa. \v 10 Tovenen yam aghur sorokin tamtoghon tinim uraata pa lupuuŋ to Krisi malep. Aghita yes to ledi sosor eta maau, ve atoov di le ighaze tiraua, ghoro aghur di. \rq 1Tim 5:22 \rq* \p \v 11 Yes uraata ndizwadi\f + \fr 3:11 \ft Ŋgara pida tighaze saveeŋ waaro tonene isavia yes uraata ndizwadi maau. Tighaze saveeŋ tonene iŋarua yes ndiliva to tiuluul uraat to lupuuŋ to Krisi. \f* \m tovene paam. Irau atedi imaat ve tiŋgin taudi pooi tinimale yes to ledi ŋgar pa Maaron. Leso tamtoghon titandag padi. Ve irau lolodi ipazaagh di rikia maau, ve tiŋgal saveeŋ pa nditadi maau. Yes irau tisavia saveeŋ onoon moghon, ve tinidi imbees pa uraat tisob to tighur di tila nimadi. \rq Tit 2:3 \rq* \p \v 12 Yes uraata to tiuluul lupuuŋ to Krisi, irau matadi kisin taudi ndizwadi moghon. Matadi ila pa ndiliva pida malep. Ve yes irau tiŋgin poian ndizwadi toman ndinatudi, ve tamtoghon pida to tineep toman di ila ruum todi. \v 13 Yes uraata to tinidi imbees pa uraat todi, nene pale varudi poia. Ve Maaron tau pale ipariaaŋ di. Leso timatughez sob, ve tighur ila to Yesu Krisi kat, ve tiyoon ariaŋa pa votiaaŋ Maaron aliŋa. \rq Mt 25:21; 1Tim 5:17 \rq* \s1 Maaron ŋgar toni le pughu tiina \p \v 14-15 Timoti, you naghaze nalat rikia moghon ve naghita ghom. Eemoghon nambood saveeŋ tonene ilat tiom, pa ighaze mbeb eta ikis ghou ve irau nalat rikia maau, nene aliŋag tonene pale ipatooŋ ghom pa ŋgar to iit tamtoghon to Maaron irau tataghoni. Iit to taneep ila lupuuŋ to Maaron mata yaryaara ne, tanim gungun ariaŋa pa rumai toni leso tapalot saveeŋ onoon. Ve tanim didiiŋ ariaŋa pa saveeŋ onoon, ve taponpoona pa koia. \rq Ep 2:19+ \rq* \p \v 16 Ŋgar to Maaron to iit tataghoni, muuŋ iyooŋ. Ve aazne, ivot ighazooŋ wa. Ŋgar tonowen, ival tiina tiyok tighaze nene pughu tiina kat. Pasa, isavia Krisi tovene: \q2 Ye ivot izi taan, ve inim tamtoghon raraate inimale iit. \q2 Sawa to Maaron Avuvu ipamundigini pa mateeŋ, nene ipatooŋa ighaze ye ŋgeu deŋia. \q2 Yes aŋela tighita. \q2 Tamtoghon tivotia varu irau ndug ndug to Yuda maau. \q2 Ve tamtoghon to tineep irau taan ne, tighur ila toni. \q2 Tama Maaron ighami imuul iza ila pa sambam, ve ipatooŋa ighaze ye iza tiina. \rq Yo 1:14; Mbaŋ 1:9; Ro 1:4; Ep 1:20, 3:6 \rq* \c 4 \s1 Paulus isavia ndiran kaaromŋa ŋgar todi \p \v 1 Avuvu Patabuaŋ isaav ghazooŋa pait wa: Muri, avuvu samsamiadi pale titombaan tamtoghon ve tighamun ŋgar todi, leso tipul muridi pa saveeŋ onoon to iit taghur ila ne, ve tighur taliŋadi pa ŋgar kaarom naol ve titaghon di. \rq Mt 24:23+; 2Pe 3:3; Jud 18 \rq* \m \v 2 Ndiran kaaromŋa tonowen, Ŋgeu Samia igham di tinim le wa. Tauto tiyamaan sosor todi muul maau, ve tiparim taudi pa ghurla todi. \v 3 Yes tiŋgalsekin tamtoghon pa vaiuuŋ, ve ghaniiŋ aniiŋ pida. Eemoghon aniiŋ to naol ne, Maaron ighur di, leso iit to taghur ila toni ve tawatag saveeŋ onoon ne, tagham di ve taghan di toman lolood poia pani. \rq Mbnp 9:3; Mk 7:19; 1Kor 10:30+; Hib 13:4 \rq* \m \v 4 Mbeb tisob to Maaron ighur di, popoiadi moghon. Tovenen tazurun eta malep. Tagham di ve taghan di toman lolood poia pa Maaron. \rq Ro 14:14; 1Kor 10:25 \rq* \m \v 5 Pasa, saveeŋ to Maaron toman suŋuuŋ toit to izala aniiŋ pogho, nene ighami inim mbeb patabuaŋ to Maaron to poia pa ghaniiŋ. \s1 Paulus ipalot Timoti, leso inim mbesooŋa poia to Yesu Krisi \p \v 6 O Timoti, saveeŋ poia to iit taghur ila ne, tipatoot ghom pani ve utaghoni wa. Ighaze saveeŋ tonenen ipalot ghom inimale aniiŋ poia, ve upaesia aliŋag to ineep ila rau tonene pa yes toŋvetaz to Krisi, nene pale unum mbesooŋa poia to Yesu Krisi. \v 7 Eemoghon saveeŋ kaarom ve vuvuaaŋ soroksorok to tisasavia itaghon taan ŋgara, yom ughur taliŋam pani rita malep. Matam iŋgal Maaron ve uzuaria ghom le utaghon katin ŋgar toni. \rq 1Tim 1:4, 6:20; 2Tim 2:16,23 \rq* \m \v 8 Ighaze tazuaria ghiit pa ghamuuŋ anoŋaad tapiri ivot inim tiina, nene iuul ghiit ris moghon. Ve ighaze tazuaria ghiit pa taghoniiŋ ŋgar to Maaron, nene iuul ghiit kat. Pasa, iuul ghiit pa nepooŋaad to aazne, ve nepooŋaad to muri paam. \rq Mbo 84:11; Mt 6:33; 1Tim 6:6 \rq* \m \v 9 Saveeŋ tonene, nene onoon moghon. Irau taghur ila kat. \v 10 Maaron mata yaryaara, ye iuluul tamtoghon tisob. Ve yes to tighur ila toni, ye inim Volaaŋa tau todi, ve igham mulin di. Iit taghurghur mataad pani ve nepooŋ poia to ye pale igham pait. Tauto tazuaria ghiit ve tagham katin uraat. \rq 1Tim 2:4 \rq* \p \v 11 Saveeŋ tiou isob tonene, upatoot tamtoghon pani, ve usaav ariaŋa padi leso titaghoni. \v 12 Onoon, yom ŋgeu paghum. Eemoghon tamtoghon matadi izi payom malep. Yom irau unum patoŋaaŋ poia eez pa yes to tighur ila to Krisi. Saveeŋ tiom toman gabuam isob irau deŋia moghon. Tovenen lolom pa tamtoghon ve ugham poian di, upatooŋ ghurla tiom ivot ighazooŋ, ve ugham ŋgar ŋgalaaŋa moghon. Leso tamtoghon tighita ŋgar to ughamghami, ve titaghon ghom. \rq 1Kor 16:10+; Tit 2:7,15; 1Pe 5:3 \rq* \m \v 13 Sawa to usasaŋan ghou, upul taum kat pa uraat tiom. Uwatwaat Maaron aliŋa pa tamtoghon, upatoot di pani, ve upalot di pa titaghoni. \p \v 14 Muuŋ, sawa to yes ŋginiiŋa tighur nimadi izala poghom ve tighur ghom pa uraat, Avuvu Patabuaŋ ipamundigin tamtoghon pida ve tivotia Maaron aliŋa payom. Sawa tonenen, Maaron Avuvu irei tapiri ve ŋgar popoia pida payom, leso upalot lupuuŋ to Krisi pani. Tovenen umamalai pa uraat tiom malep. Tapiri ve ŋgar popoia to ineep tiom ne, matam iza pani ve ugham anoŋa ivot. \rq 1Tim 1:18; 2Tim 1:6 \rq* \m \v 15 Ŋgar isob to nasavia di payom ila rau tonene, matam kisin di, ve utaghon katin di. Upul taum kat pa taghoniiŋ di. Leso tamtoghon tisob to matadi ilatlat tiom, tighilaal ghom tighaze yom uzuaria ghom ila ila, le ŋgar tiom toman uraat tiom ivot kat. \v 16 Tovenen matam imosmoos pooi pa taum, toman saveeŋ to upatoot tamtoghon pani. Ighaze ukis ŋgar tovene, nene pale Maaron igham mulin ghom, ve yes to tiloŋlooŋ saveeŋ tiom ne paam. \rq Mbaŋ 20:28 \rq* \c 5 \s1 Ŋgar to iit irau tagham pa Maaron tamtoghon toni \p \v 1 Matam iŋgal. Ighaze upasaluŋgan tamtoghon pa ataam to Krisi, uŋaar ndolman malep. Utandag padi, ve usavia saveeŋ padi toman roroniiŋ, inimale usavsaav pa taum tamam. Ve usaav pa ndipain papaghu inimale usavsaav pa nditazim. \v 2 Ve ndiliva ndolman, ugham ŋgar padi inimale ughamgham pa tinam. Ve yes ndiliva papaghu paam, ugham ŋgar ŋgalaaŋa moghon padi inimale ughamgham pa ndilivum. \s1 Saveeŋ pida to iŋarua ndinaara \p \v 3 Ndinaara to eŋgendi kat, uroron padi, ve uŋgin poian di. \v 4 Eemoghon ighaze naar eta ndinatu ma nditimbu pida tinepneep, yes irau timuuŋ pa ulaaŋ naar tonenen. Pasa, yesŋa siŋ ee moghon. Leso tiyat mbesooŋ to muuŋ nditamandi ve nditinandi tigham padi, ve tipatooŋ taudi tighaze yes titaghon ataam to Maaron. Ŋgar tovene, nene poia ila Maaron mata, ve ye ighita ighaze nene mbeb tiina kat. \rq Mt 15:4+; Ep 6:1+; 1Tim 2:3 \rq* \m \v 5 Yes ndinaara to eŋgendi kat ve ledi tamtoghon eta pa iuul di maau, nene tighurghur matadi pa Maaron moghon pa iuul di, ve tisuŋsuŋ pani irau mboŋ ve ndag. \rq Lu 2:37 \rq* \m \v 6 Ve ighaze naar eta tini imbees pa nepooŋ poia to taan moghon, onoon, ye ineep mata iyaryaar. Eemoghon ghurla toni, nene imaat wa. \p \v 7 Saveeŋ tiou tonene, yom irau usaav ariaŋa pa tamtoghon pani. Leso laghooŋ to ndinaara toit deŋia moghon ila tamtoghon matadi, ve irau tiyou avodi padi maau. \p \v 8 Ighaze tamtoghon eta ighaze ye ighur ila to Maaron, eemoghon iuluul tau siŋ toni ve yes to tineep tomani ila ruum toni maau, nene ye ipul muri pa ghurla toni wa. Ŋgar tovene, samia kat. Ilib pa sosor to yes to tighur ila to Maaron maau ne. \rq Tit 1:16 \rq* \p \v 9 Ighaze ugham ŋgar pa naar eta ughaze ughur iza ila rau to ulaaŋ,\f + \fr 5:9 \ft Ndiran ŋgara pida tighaze saveeŋ waaro tonene iŋarua yes ndinaara to timbua saveeŋ tighaze yes irau tivai muul maau, ve tigham uraat to Maaron moghon. Yes to timbua saveeŋ tovene, tighur izadi ila rau to ulaaŋ, leso lupuuŋ to Krisi tiuul di ve tiŋgin di pa nepooŋ todi. \f* \m yom irau uŋgabiiz poian ŋgar toni. Le isob, ghoro ughur iza ila rau, ve lupuuŋ to Krisi tiŋgini pa nepooŋ toni. Ughita yes ndinaara to ndaman todi irau tamoot tol ve izala. Ve muuŋ, tighur maat maau, ve tineep pooi toman ndizwadi moghon. \v 10 Ve varudi poia pa uraat popoia to tighami. Ve muuŋ, tiŋgin poian ndinatudi ve yes loomba. Ve titatan taudi, ve tinidi imbees pa uraat to ulaaŋ Maaron tamtoghon toni,\f + \fr 5:10 \ft Saveeŋ to Paulus imbooda, isaav tovene: “Yes timenmen Maaron tamtoghon toni aghedi.” Saveeŋ tonene iŋarua uraat naol naol to ulaaŋ. \f* \m ve tiuluul yes to pataŋani indeeŋ di, ve tipul taudi kat pa uraat popoia naol naol. Ndinaara tovene, ghoro ughur izadi ila rau to ulaaŋ. \rq Lu 7:44; Yo 13:14; Hib 13:2; 1Pe 4:9 \rq* \p \v 11-12 Eemoghon yes ndinaara to papaghudi, ughur izadi ila rau to ulaaŋ malep. Pasa muri, ighaze lolodi igham pa vaiuuŋ muul, nene pale tighur muridi pa Krisi, ve tireu saveeŋ mbuaaŋ todi, ve tisosor ila Maaron mata. \v 13 Ve mbeb ite paam. Pale maatedi pa uraat, ve tirou irau ruum avo avo, ve tinin avodi pa tamtoghon, ve tisia ledi savsaveeŋ to nditadi. Ve tisavia saveeŋ pida paam to poia pa tasavia maau. \rq 2Tes 3:11; Tit 2:3 \rq* \m \v 14 Tovenen you nagham ŋgar naghaze yes ndinaara papaghudi tivai muul, ve tipoop, ve tiŋgin poian taudi ruum todi, ghoro poia. Leso ledi sosor eta ila koiaadŋa matadi sob, ve irau tiyou avodi pait maau. \rq 1Kor 7:9 \rq* \m \v 15 Saveeŋ tiou tonene, you nasavia sorok maau. Pasa, ndinaara pida, yes tipul ataam to Krisi, ve titaghon Sadan ŋgar toni wa. \p \v 16 Ighaze liva eta ighur ila to Krisi, ve siŋ toni pida tinim ndinaara, ye irau iuul di. Leso tigham pataŋani pa lupuuŋ to Krisi sob, ve lupuuŋ irau iuul yes ndinaara to eŋgendi kat. \s1 Ŋgar to lupuuŋ to Krisi irau tigham pa yes ŋginiiŋa \p \v 17 Yes ŋginiiŋa to tiŋgin poian lupuuŋ to Krisi, yam irau atandag padi ve agham ledi atia poia. Ve yes ŋginiiŋa to tighamgham uraat tiina pa votiaaŋ Maaron aliŋa ve tipatoot gham pani, ghoro atandag padi kat, ve agham ledi atia tiina ris. \rq Pil 2:29; 1Tes 5:12+; Hib 13:17 \rq* \m \v 18 Pasa, Maaron aliŋa to timbooda, isaav tovene: \q2 “Bapolo to ivavazag wit tiom, yom upoon avo malep. Leso ighan a aniiŋ pida.” \rq Lo 25:4; 1Kor 9:9+ \rq* \m Ve saveeŋ waaro ite isaav ighaze: \q2 “Tamtoghon to ighaze igham uraat, ye irau igham le atia.” \rq Lu 10:7 \rq* \p \v 19 Ighaze tamtoghon ee moghon iŋgal saveeŋ pa ŋginiiŋ eta, ulooŋa malep. Ve ighaze tamtoghon ru, ma tol tipariaaŋ saveeŋ raraate, ghoro ulooŋ di. \rq Lo 19:15; Mt 18:16+ \rq* \m \v 20 Yes ŋginiiŋa to tinoknok ghamuuŋ sosor, uvotia sosor todi ila ival tiina matadi ve uyaan di. Leso yes pida tighita ve timatughez. \rq Ep 5:11; Tit 1:13 \rq* \p \v 21 Timoti, ila Maaron yesuru Natu Yesu Krisi, ve yes aŋela to Maaron ighur di pa uraat toni ne matadi, you nasaav ariaŋa payom tovene: Saveeŋ tiou isob tonene, matam kisini ve utaghoni kat. Yom irau ugham ŋgar raraate moghon pa tamtoghon tisob. Uvool to eta malep. \rq 1Tim 6:13 \rq* \m \v 22 Ughur nimam izala tamtoghon poghodi ve ughur di tinim ŋginiiŋa rikia malep. Ve ula toman tamtoghon pa sosor todi malep. Uŋgin taum pooi, leso gabuam isob iŋgalaaŋ ila Maaron mata. \rq Mbaŋ 6:6, 13:3; 1Tim 4:14; 2Tim 1:6 \rq* \p \v 23 You nawatag: Yom lem moroghooŋ ineep ila apom, ve sawa naol ighamgham ghom. Tovenen yom irau ughun ya moghon maau. Ughun vaen ris paam, ghoro poia. Leso iuul ghom. \p \v 24 Tamtoghon pida, ŋgar todi samsamia ineep ghazooŋa. Tovenen rikia moghon ve taghilaal di taghaze muri, Maaron pale ighur atia padi. Ve tamtoghon pida, ŋgar todi samsamia iyooŋ. Eemoghon yes paam, muri pale tigham atia to ŋgar todi samsamia tonowen. \rq Ga 5:19 \rq* \m \v 25 Ŋgar popoia to tamtoghon tigham di, tovene paam. Pida tineep ghazooŋa. Ve pida maau. Eemoghon irau tiyooŋ itaghoni taghoni gha ila ne maau. Muri pale tivot tighazooŋ. \rq Mt 10:26+ \rq* \c 6 \s1 Saveeŋ pida to iŋarua yes mbesooŋa \p \v 1 Mbesooŋa tisob to tinim Krisi le wa, yes irau tineep ila daba todi sambadi, ve titandag padi ve tipakur di. Leso tamtoghon tiwaghamun Maaron toit iza sob, ve tiyou avodi pa saveeŋ to Krisi to iit tapatoot tamtoghon pani ne malep. \rq Ep 6:5+; Kol 3:22+; Tit 2:9+; 1Pe 2:18+ \rq* \m \v 2 Onoon, mbesooŋa to ighaze daba toni ighur ila to Krisi, nene yesuru toŋvetaz to Krisi. Eemoghon mbesooŋa tonenen mata izi pa daba toni malep. Ye irau itandag pani, ve tini imbees kat pa uraat to daba toni. Pasa, ye lolo pa daba toni, ve igham ŋgar ighaze uraat toni, nene iuluul ŋgeu to ighur ila to Krisi. \rq Kol 4:1; Plm 16 \rq* \p Saveeŋ tiou tonene, upatoot tamtoghon pani, ve usaav ariaŋa padi leso titaghoni. \s1 Taghur lolood pa mbaliiŋ to taan malep \p \v 3 Saveeŋ to Tiina toit Yesu Krisi, ve ŋgar to tapatoot tamtoghon pani leso matadi iŋgal Maaron ve titaghon ataam toni, nene iuluul tamtoghon pa tineep pooi. Tovenen ighaze ŋgeu eta ipul saveeŋ tonenen, ve igham saveeŋ ite pa tamtoghon, \v 4 nene ye ipakur tau sorok pa ŋgar toni. Tamtoghon tovene, ŋgar toni ighazooŋ pa mbeb eta maau. Ye inimale ŋgeu to moroghooŋ ighami le ŋgar toni iwaghamgham. Pasa, sawa isob, yesŋa tamtoghon tiwazoran di pa mos waaro pida to tamtoghon tigham ŋgar naol naol pani. Eemoghon saveeŋ tovene irau iuul ghiit maau. Nene igham tamtoghon tighur koi pa nditadi pida to ledi mbeb katindi, ve atedi yabyab pa taudi, tiwakokan di, tipiyaav saveeŋ samsamia pa nditadi, ve tighita di tighaze yes samsamiadi. \rq Ga 1:6+; 1Tim 1:3+; 2Tim 2:23+; Tit 3:9 \rq* \m \v 5 Ndiran tovene, moghon moghon tigham tamtoghon tiwazoran di. Ŋgeu Samia ighamun ŋgar todi, ve isad saveeŋ onoon pa lolodi wa. Tauto matadi iŋgal tighaze uraat to patoŋaaŋ tamtoghon pa Maaron ŋgar toni, nene ataam poia pa tiyou ledi mbeb katindi. \rq Tit 1:11 \rq* \p \v 6 Onoon, ighaze mataad iŋgal Maaron ve tataghon ŋgar toni, ve lolood poia pa sa nepooŋ to ye igham pait, nene ŋgar tovene iuul ghiit kat. \rq Pil 4:11+ \rq* \m \v 7 Pasa, iit tawatag: Nditinaan tipoop ghiit nimaad ŋginiŋa. Ve sawa to tamaat ve tapul taan tonene, nene pale nimaad ŋginiŋa ve tala. \rq Yop 1:21; Mbo 49:16+ \rq* \m \v 8 Tovenen ighaze iit aad aniiŋ ve leed nonogiiŋa, nene lolood poia, ve tasaav taghaze: “Nene iraua.” \rq Np 30:8; Mt 6:25; Hib 13:5 \rq* \m \v 9 Tamtoghon to ŋgar todi iyaryaaŋ tighaze tinim mbaliiŋ taudi, ŋgar todi tonowen inim liis padi, ve inim ataam pa tovaaŋ naol tivot padi. Pasa, ighamun ŋgar todi ve ipazaagh di pa ghamuuŋ ŋgar samsamia naol. Yes tigham ŋgar to borouŋa, ve tiwaghamun taudi kat. Tovenen muri pale tisami ve tilaledi. \rq Np 28:22; Mt 13:22; Yems 5:1 \rq* \m \v 10 Pasa, ŋgar to lolood pa yaam kat, nene inim pughu pa ŋgar samsamia naol naol. Ughita. Tamtoghon pida to tizuaria di kat pa ghamuuŋ ledi yaam tiina, tipul saveeŋ to iit taghur ila, ve tikaria taudi wa. \rq Igham 23:8; Mt 27:5; Ep 5:5 \rq* \s1 Paulus ipalot Timoti, leso iyoon ariaŋa \p \v 11 Eemoghon Timoti, yom unum tamtoghon to Maaron wa. Tovenen uneep saguan pa ŋgar samsamia naol tonenen. Uzuaria ghom le uneep deŋiam kat ila Maaron mata, ve utaghon katin ŋgar toni, ukis ghurla tiom tuŋia, uyoon ariaŋa pa badooŋ pataŋani, lolom pa tamtoghon ve ugham poian di, ve ugham pooi padi. \rq 2Tim 2:22 \rq* \m \v 12 Ghurla toit, nene mbeb tau. Tovenen yom irau uparab ariaŋa pani, ve uzuaria ghom le ugham nepooŋ to mataad iyaryaar. Matam iŋgal. Muuŋ, yom umatughez maau, ve uvotia ghurla tiom ila ival tiina matadi. Sawa tonenen, Maaron ipoi ghom pa ugham nepooŋ tonenen. \rq 1Kor 9:25+; 1Tim 1:18; 2Tim 4:7 \rq* \p \v 13-14 Maaron, ye inim pughu pa mbeb tisob to tineep matadi iyaryaar. Ve Yesu Krisi, ye imatughez maau, ve ivotia tau ighazooŋ ila Pontius Piladus mata. You nasaav ariaŋa payom ila yesuru matadi tovene: Ugham ŋgar samia eta to irau igham tamtoghon tiyou avodi pa lupuuŋ to Krisi malep. Tutuuŋ to nasavia payom ne, matam kisini ve utaghoni kat le irau sawa to Tiina toit Yesu Krisi imuul inim, ve ipatooŋ tau ivot ighazooŋ. \v 15 Mulaaŋ toni pale ivot pa sawa to Maaron tau ighuri. \q2 Maaron toit, ye poia pughu. \q2 Ye moghon to tapiri tiina kat, ve mbeb tisob tineep ila samba. \q2 Ye kinik tiina kat to iŋgin kinik tisob, ve ilib pa ndimaronŋa tisob. \rq 1Tim 1:17; Syg 17:14, 19:16 \rq* \b \q1 \v 16 Ye moghon to irau imaat maau, ve inepneep ila ŋguruba tiina lolo. \q2 Ŋguruba tonowen, tapiri tiina. Tamtoghon eta irau igharaui ne maau. \q2 Tamtoghon eta ighita Maaron nagho sone. \q2 Ve tamtoghon eta irau ighita katini maau. \q2 Ye tapiri tiina kat, ve ighamgham pooz irau sawa isob. \q2 Tauto tapait iza to aazne, ve itaghoni taghoni gha ila. \q2 Onoon. \rq Igham 33:20; Yo 1:18; 1Yo 4:12 \rq* \s1 Saveeŋ iŋarua yes mbaliiŋ taudi \p \v 17 Yes to ledi mbaliiŋ katindi to taan, usaav ariaŋa padi ughaze tipakur taudi malep, ve tinumeer yaam ve mbeb todi malep. Pasa, mbaliiŋ todi tonowen, mbeb tau maau. Ineep rismoghon, ve isob. Yes irau tinumeer Maaron moghon. Pasa, ye to ighamgham mbeb popoia katindi pait, leso taneep pooi toman tiniid iza. \rq Mbo 62:10; Lu 12:15+ \rq* \m \v 18 Ve usaav ariaŋa padi pa titaghon ŋgar poia, ve tizuaria di le tiraua kat pa ghamuuŋ uraat popoia to naol ne. Sawa isob, yes irau tisaŋan pa tiuul yes mbolaaŋa toman lolodi poia. \rq 2Kor 9:6+; Ga 6:9+; Tit 3:14 \rq* \m \v 19 Ighaze tigham tovene, nene inimale tindou ledi mbaliiŋ tau to pale iuul katin di izi ndug sambam. Ve yes pale tineep matadi iyaryaar le alok. Nepooŋ tonene, nene nepooŋ tau. \rq Mt 6:19+; Lu 12:33 \rq* \s1 Timoti irau mata iŋgal uraat toni \p \v 20 O Timoti, saveeŋ onoon ve uraat, tauto ilat nimam wa. Matam iŋgali, ve uŋgin poiani. Ve saveeŋ soroksorok to taan to le anoŋa maau, toman ŋgar kaarom to yes to tizorzoor ghiit ne, yom uneep saguan pani. Onoon, ndiran tonowen tinumeer taudi tighaze ledi ŋgar tiina. Eemoghon maau. \rq 1Tim 1:4, 4:6+; 2Tim 1:14, 2:14; Tit 1:9 \rq* \m \v 21 Ughita. Tamtoghon pida to tighur ila ndiran tonowen ŋgar todi ve titaghoni, yes tipul ghurla todi, ve tiyel pa ataam to Maaron wa. \p Poia to Maaron iza tiam. Onoon.