\id 1TH - Mutu (Saveeng-Oov) NT [tuc] -Papua New Guinea 2011 (web version -2013) \h 1 Tesalonika \toc1 Rau To Paulus Imbooda Ila To Yes Tesalonika Muuŋ \toc2 1 Tesalonika \toc3 1Tes \mt1 Rau To Paulus Imbooda Ila To Yes Tesalonika Muuŋ \mt2 1 Tesalonaika—1 Thessalonians \c 1 \p \v 1 You Paulus. Yeru Silas ve Timoti nimbood rau tonene ilat to lupuuŋ to Krisi to aneep izi ndug Tesalonika. Yam tamtoghon to aneep tuŋia ila to Tamaan Maaron ve Tiina toit Yesu Krisi. \rq Mbaŋ 17:1-13 \rq* \p Maaron ighur poia toni iza tiam, ve iŋgin gham aneep pooi toman lolomim luuma. Onoon. \s1 Yes Tesalonika tipatooŋ ghurla todi ivot ighazooŋ \p \v 2-3 Sawa isob, yei nipapait Tamaan Maaron pa yam asob toman lolomai poia kat, ve nighurghur gham ila suŋuuŋ tiei, ve matamai iŋgalŋgal ŋgar popoia to yam aghamgham di. Pasa, yam aghur ila to Krisi ariaŋa, tauto ipamundigin gham pa ghamuuŋ uraat popoia naol. Ve lolomim pa tamtoghon ve aghaze agham poian di, tauto aghamgham uraat tiina pa ulaaŋ di. Ve yam awatag aghaze Tiina toit Yesu Krisi pale imuul inim ve igham mulin gham. Tauto ayoon ariaŋa pa badooŋ pataŋani, ve aghurghur matamim pa mulaaŋ toni. \rq 1Kor 13:13; Kol 1:4+; 1Tes 4:14+ \rq* \p \v 4 Yam toŋvetaz, yei niwatag: Maaron lolo payam kat, ve isia gham anim le wa. \rq 2Tes 2:13 \rq* \m \v 5 Pasa, sawa to ninim ve nivotia varu poia payam, nene saveeŋ moghon to ilat ne maau. Sawa tonenen, Maaron ipatooŋ tau tapiri payam, ve Avuvu Patabuaŋ igham uraat ila lolomim. Ve aghilaal aghaze saveeŋ to nisavia payam, nene yei nighur ila kat. Ve yam taumim awatag: Sawa to nineep toman gham, yei nipatooŋ ŋgar to Krisi payam, leso niuul gham pa ataghoni. \rq Ro 1:16+; 1Kor 2:4+, 4:20 \rq* \m \v 6 Onoon, sawa to yam alooŋ saveeŋ tiei ve aghur ila, tamtoghon tigham pataŋani tiina payam. Eemoghon Avuvu Patabuaŋ igham gham lolomim poia le poia kat. Ve yam ataghon katin ŋgar tiei, ve ŋgar to Tiina toit Krisi paam. \p \v 7 Tovenen yam anim patoŋaaŋ poia eez pa tamtoghon tisob to Masedonia ve Akaia to tighur ila to Krisi. \rq 1Tes 4:10 \rq* \m \v 8 Yam anim belo to tiyati ve avolutu irau ndug. Pasa, yam agham saveeŋ to Tiina toit, ve asakia ila irau taan suruvu to Masedonia ve Akaia. Ve tonene moghon maau. Ghurla tiam to iŋarua Maaron, nene varu ilaan irau ndug tisob. Tovenen lemai saveeŋ eta pa nisavia padi muul maau. Pasa, varumim to tilooŋa wa. \rq Ro 1:8 \rq* \m \v 9 Tovenen ival tiina tisasavia varumim tighaze sawa to nilat ve nineep toman gham, yam alooŋ saveeŋ tiei, ve apul murimim pa maaron kaaromŋa, leso ambees pa Maaron tau. Ye Maaron to ineep mata iyaryaar irau sawa isob. \rq Mbaŋ 14:15 \rq* \m \v 10 Ve tisavia gham tighaze yam asasaŋan Maaron Natu to ye ipamundigini pa mateeŋ. Ye pale ipul sambam ve izi inim pa igham mulin ghiit pa mbalmbali to Maaron to muri pale ivot. \rq Ro 5:9; Pil 3:20; 1Tes 5:9; Tit 2:13 \rq* \c 2 \s1 Paulus mata iŋgal uraat to ye ighami izi Tesalonika \p \v 1 Yam toŋvetaz, yam awatag: Sawa to nilat itiŋa taneep, nirab taumai sorok pa uraat maau. Uraat tiei ighur anoŋa. \rq 1Tes 1:5,9 \rq* \m \v 2 Yam avaat matamim iŋgal. Sawa to nigham uraat izi ndug Pilipai, tighur yabyabuuŋ tiina payei ve tipamayaŋin ghei kat. Ve sawa to nilat ve nigham uraat izi ndug tiam, tamtoghon katindi tizoor saveeŋ tiei, ve tigham pataŋani tiina payei muul. Eemoghon Maaron ipalot ghei, tauto nimatughez maau, ve niyoon ariaŋa pa votiaaŋ varu poia payam. \rq Mbaŋ 16:19+, 17:1-10 \rq* \m \v 3 Uraat tiei to palotiiŋ tamtoghon leso tighur ila to Krisi, nene ŋgar yoŋgaaŋ eta ineep ila lolo maau. Yei nipaghau tamtoghon pa ataam to Maaron maau, ve nigham kaarom eta maau. Yei nisasavia saveeŋ onoon moghon, ve nisavsaav toman lolomai. \rq 2Kor 2:17, 4:2 \rq* \m \v 4 Maaron ighita ghei ighaze yei nirau uraat. Tauto inumeer ghei, ve ighur uraat to votiaaŋ varu poia inim nimamai. Ye iŋgagabiiz ghei ve ighita ŋgar isob to ineep ila lolomai. Tovenen sawa to nivotia varu poia pa tamtoghon, ighaze lolodi poia pa uraat tiei, ma lolodi poia pani maau, nene nigham ŋgar pa mbeb tovene maau. Yei nighaze Maaron ighita uraat tiei ve lolo poia pani. \rq 1Kor 4:1+; Ga 1:10; Tit 1:3 \rq* \p \v 5 Ve yam awatag: Sawa to itiŋa tanepneep, yei nigham saveeŋ ŋgoreeŋ payam pa nigham lolomim maau. Ve niparim taumai pa uraat leso agham lemai mbeb ne maau. Ila Maaron mata, saveeŋ tiou tonene, nene onoon. \rq Mbaŋ 20:33; 2Kor 2:17 \rq* \m \v 6 Ve yei nigham uraat tonene, leso yam, ma tamtoghon pida apait izamai ne maau. \rq Yo 5:41,44; 2Kor 4:5 \rq* \p \v 7 Onoon, yei mbaŋooŋa to Krisi. Tovenen yei irau niyaryaaŋ payam pa ataghon ŋgar tiei ve agham ulaaŋ pida payei. Eemoghon nigham tovene maau. Sawa to nineep ila lolomim, yei niŋgin gham pooi inimale liva igham payamyam pa tau ndinatu. \v 8 Pasa, lolomai payam kat. Tauto nighaze nivotia varu poia to Maaron payam. Ve tonene moghon maau. Yei nighaze nirei taumai pa ulaaŋ gham paam. Pasa, lolomai ineep tiam kat. \rq 2Kor 12:15; Pil 2:17 \rq* \m \v 9 Yam toŋvetaz, yam avaat matamim iŋgal. Sawa to itiŋa tanepneep ve nivotia varu poia payam, mboŋ ve ndag, nirab taumai pa uraat. Leso nigham yaam ris pa iuul ghei pa nepooŋ tiei. Pasa, lolomai pa nigham pataŋani payam maau. \rq Mbaŋ 18:3+, 20:34; 1Kor 4:12; 2Tes 3:8 \rq* \p \v 10 Tovenen ŋgar to nigham payam, taumim aghita ve irau asavia. Ve Maaron ighita paam. Yam tamtoghon to aghur ila to Krisi, nigham sosor eta payam maau. Yei nigham ŋgar patabuaŋ moghon to deŋia ila Maaron mata, ve deŋia ila tamtoghon matadi paam. \v 11 Yam awatag: Yei nigham ŋgar payam inimale ŋgar to nditamaan tighamgham pait. \v 12 Pasa, yei nipalot gham, leso ayoon tuŋia. Ve sawa to pataŋani igham gham, yei nirab atemim. Ve avomai iyaryaaŋ payam nighaze: Maaron igham poian gham, ve ipoi gham pa aneep ila pooz toni lolo. Leso muri aneep ila ŋguruba lolo izi ndug sambam. Tovenen yam irau ataghon ŋgar to Maaron lolo pani, ghoro laghooŋ tiam deŋia pa poia toni tiina to iza tiam. \rq Ep 4:1; Pil 1:27; Kol 1:10 \rq* \s1 Yes Tesalonika tiyoon ariaŋa pa badooŋ pataŋani \p \v 13 Pughu ite to nipait Maaron toman lolomai poia, nene vene: Sawa to nivotia Maaron aliŋa payam, yam aghita saveeŋ tiei inimale saveeŋ sorok to tamtoghon ne maau. Yam aghur taliŋamim pani pooi, ve aghilaala aghaze nene Maaron tau aliŋa. Tauto aghur ila. Ve aazne, saveeŋ tonenen ighamgham uraat tiina ila yam to aghur ila ne lolomim. \rq Ga 1:11+; 1Tes 1:5 \rq* \p \v 14 Yam toŋvetaz, ŋgar to ivot payam, nene raraate inimale ŋgar to ivot pa yes to titaghon Yesu Krisi ve tineep ila lupuuŋ to Maaron izi Yudea. Pasa, ndiran to yamŋa ndug ee moghon, yes tighurghur pataŋani payam, inimale yes Yuda tighamgham pa lupuuŋ to Krisi to tineep izi ndug todi. \rq Mbaŋ 17:5+; Hib 10:33+ \rq* \m \v 15 Aghita. Muuŋ, yes Yuda tirab propeta pida timatmaat, ve tirab Tiina toit Yesu imaat paam. Ve yei paam, tighur pataŋani payei, ve tizurun ghei nighau pa ndug todi. Yes tighur koi pa tamtoghon tisob. Tovenen ŋgar to tighamghami, nene irau Maaron lolo maau. \rq Mt 23:34+; Mbaŋ 2:23 \rq* \m \v 16 Ve mbeb ite. Yei nighaze nivotia Maaron aliŋa pa yes to Yuda maau ne, leso Maaron igham mulin di. Eemoghon yes Yuda lolodi pa ŋgar tonene maau. Tauto titovtoova pa tipoon ataam payei. Ŋgar samsamia naol to tighamgham di, nene tindoundou di le tizala kat. Tauto mbalmbali to Maaron iza todi wa. \rq Mbaŋ 13:45,50, 17:5 \rq* \s1 Paulus ighaze ighita yes Tesalonika muul \p \v 17-18 Yam toŋvetaz, yam awatag: Yes Yuda tireu ghiit, tauto rikia moghon yei nipul gham, ve soso ris tonene, taneep saguan saguan pa tauud. Eemoghon lolomai, nene ineep tiam, inimale tamtoghon to natu ineep saguan pani ve ikausim pani ighaze le ighita. Tovenen ŋgar tiei iyaryaaŋ nighaze nilat nighita naghomim muul, ghoro poia. Sawa naol, you Paulus natovtoova naghaze nalat naghita gham. Eemoghon Ŋgeu Samia iponpoon ataam payei. \rq Ro 1:13, 15:22 \rq* \p \v 19 Aghita. Sawa to Tiina toit Yesu Krisi imuul inim, yei pale nighur matamai pa sa mbeb? Ve sa to pale nipakur ghei pani, ve igham ghei tinimai iza ila ye mata? Ve sa to pale inim pughu pa igham lemai atia poia? Nene yam! Pasa, uraat tiei anoŋa, nene yam tou! \rq Pil 2:16, 4:1 \rq* \m \v 20 Onoon kat. Yam to agham ghei nipakur ghei, ve tinimai iza kat. \c 3 \s1 Paulus ipaes pa pughu to ye imbaaŋ Timoti ila iŋgig yes Tesalonika \p \v 1-2 Sawa to ninepneep izi ndug Atens, yei nigham ŋgar naol payam nighaze: Yam aneep pooi, ma maau? Nineep le maau, tauto nimbaaŋ toŋvetaz toit Timoti ilat tiam. Ve yei pida nineep to sualen. Yeiŋa Timoti niluplup ghei pa uraat to Maaron ve nivovotia Krisi varu. Tauto nimbaaŋa ilat tiam, leso ipalot ghurla tiam, ve ayoon ariaŋa. \rq Mbaŋ 17:15 \rq* \m \v 3 Pasa, nimatughez naghaze pataŋani to ighamgham gham ne, pale igham tamtoghon tiam pida titap ve tipul ghurla todi. Eemoghon yam awatag: Iit to tataghon ataam to Maaron, pale tambaad pataŋani tovene. \rq Yo 16:33; Mbaŋ 14:22; 2Tim 3:12 \rq* \m \v 4 Pasa, sawa to itiŋa tanepneep, yei nisavsaav payam nighaze: “Apatum gham. Pasa, tamtoghon pale tighur pataŋani pait.” Saveeŋ tiei tonenen ighur anoŋa ve aghita wa. \p \v 5 Tovenen sawa to naneep izi Atens, you nagham ŋgar naol payam. Naneep le maau, tauto nambaaŋ Timoti ilat. Leso iŋgabiiz ghurla tiam: Iyaryaaŋ, ma maau? Pasa, namatughez kat. Pa vene, Ŋgeu To Tovaaŋ\f + \fr 3:5 \ft Ŋgeu To Tovaaŋ, nene Sadan iza ite. \f* \m itoov gham ve atap, ghoro uraat tiei ighur anoŋa maau. \rq Pil 2:16 \rq* \s1 Paulus ilooŋ yes Tesalonika varudi le lolo poia kat \p \v 6 Tauto Timoti ilat iŋgig gham. Ve ŋgaramus, ye inim ivot tiei muul, ve ipaesia varumim poia payei ighaze yam akis ghurla tiam tuŋia, ve lolomim pa Maaron ve tamtoghon paam. Ve isaav payei ighaze yam lolomim poia pa sawa to nilat nineep toman gham ve itiŋa taluplup ghiit. Tauto akausim payei irau sawa isob aghaze le aghita ghei muul, raraate inimale yei paam lolomai nighaze le nighita gham. \rq Mbaŋ 18:5 \rq* \m \v 7-8 Tovenen yam toŋvetaz, onoon, aazne pataŋani tiina igham ghei, le nikaal ataam kat. Eemoghon sawa to nilooŋ varumim tighaze yam ayoon tuŋia ve aghur ila to Tiina toit ariaŋa, nene ipalot ghei, ve igham ghei lolomai poia kat. \p \v 9 Tovenen sawa isob to nisuŋ ila Maaron toit mata ve matamai iŋgal gham, lolomai poia kat ve nipaiti pa poia toni. Eemoghon nikankaan: Pale nisavia sa saveeŋ, leso ipatooŋ lolomai poia tonene? Pasa, saveeŋ eta iraua maau. \v 10 Mboŋ ve ndag, yei nisuŋsuŋ Maaron ariaŋa nighaze ye igham ataam eta ivot, leso nilat nighita gham muul ve nipalot ghurla tiam. Ve ighaze yam ambool pa ŋgar pida, ghoro nipatoot gham pani. \rq Ro 1:10+ \rq* \s1 Paulus ighason Maaron pa ipalot yes Tesalonika \p \v 11 Tovenen you nasuŋ Tamaan Maaron yesuru Tiina toit Yesu naghaze tigham ataam eta ivot payei, leso nilat tiam. \v 12 Ve naghaze Tiina toit ipalot gham, leso lolomim pa taumim ve lolomim pa tamtoghon tisob. Naghaze ŋgar tonene ivot inim tiina le raraate inimale yei lolomai payam. \rq 1Pe 1:22 \rq* \m \v 13 Leso ŋgar patabuaŋ to Maaron ineep ariaŋa ila lolomim. Ve sawa to Tiina toit Yesu imuul inim toman tamtoghon toni patabuaŋa tisob, ve yam ayoon ila Tamaan Maaron mata pa iŋgabiiz gham, ye pale ighita gham ighaze yam lemim sosor eta maau. \rq 1Kor 1:8+; 1Tes 5:23 \rq* \c 4 \s1 Taghur maat malep \p \v 1 Yam toŋvetaz, you naghaze nasavia saveeŋ tonene, ve isob. Ŋgar to Maaron lolo pani, yei nipatoot gham pani ve awatagi wa. Tauto laghooŋ tiam, yam irau ataghon ŋgar tonenen. Ve aazne, nighaze nipalot gham pani muul ila Tiina toit Yesu iza, leso ataghoni le ataghoni kat. \rq Kol 1:10 \rq* \m \v 2 Tutuuŋ to nisavia di payam ila Tiina toit Yesu iza, yam awatag di wa. \v 3 Maaron ighaze yam ataghon ŋgar patabuaŋ animale ye tau. Tovenen ŋgar to ghuruuŋ maat, yam aneep saguan pani. \rq 1Kor 6:18; 2Kor 7:1; Ep 5:3 \rq* \m \v 4 Yam tamtoghon eŋaeŋa, irau matamim iŋgal taumim ndizwamim ve aneep toman di. Leso ataghon ŋgar patabuaŋ to poia ila Maaron mata, ve poia ila tamtoghon matadi paam.\f + \fr 4:4 \ft Ataam ite to tatoor saveeŋ waaro tonene nene vene: “Yam tamtoghon eŋaeŋa, irau aŋgin poian taumim, ve ataghon Maaron ŋgar toni pa vaiuuŋ. Leso ataghon ŋgar patabuaŋ to poia ila Maaron mata, ve poia ila tamtoghon matadi paam.” \f* \m \v 5 Yes to tiwatag Maaron maau, matadi samsamia, ve moghon moghon ŋgar to ulidi ipapazaagh di. Yam ataghon di pa ŋgar todi tonowen malep. \rq Ep 4:17+; Kol 3:5 \rq* \m \v 6 Aghita. Ighaze aghur maat pa toŋvetaz tiam ndizwadi, yam agham sosor pa toŋvetaz tiam tonanan, ve agham kaarom padi. Tamtoghon tisob to ighaze tigham sosor tovene, Tiina toit pale ighur atia padi. Saveeŋa, yei nisavia payam ve alooŋa wa. Pasa muuŋ, nisaav ariaŋa payam pa ŋgar tonene. \rq Igham 20:14; Hib 13:4 \rq* \m \v 7 Maaron ipoi ghiit tanim le pa tagham ŋgar samia maau. Ye ighaze tataghon ŋgar ŋgalaaŋa ve ŋgar patabuaŋ tanimale ye tau. \rq 1Pe 1:15+ \rq* \m \v 8 Tovenen ighaze ŋgeu eta izoor saveeŋ tonene, ye izoor saveeŋ to tamtoghon maau. Ye izoor Maaron to igham Avuvu Patabuaŋ payam ne aliŋa. \rq Lu 10:16; 2Kor 1:22; Ep 4:30 \rq* \s1 Lolood pa tamtoghon \p \v 9-10 Ŋgar to lolood pa toŋvetaz to Krisi, lemai saveeŋ eta pa nimbooda payam ne maau. Pasa, Maaron tau ipaghazoŋan gham pa ŋgar tonene ve aghazooŋ pani wa. Tauto lolomim pa toŋvetaz tisob to Krisi to tineep irau taan suruvu to Masedonia. Eemoghon nighaze nipalot gham pani muul, leso ŋgar tonene ivot inim tiina kat ila lolomim. \rq Yo 15:12; Ep 5:2; 1Yo 3:11+ \rq* \s1 Taneep ila tamtoghon pida nimadi malep. Tauud tagham uraat \p \v 11-12 Yam azuaria gham pa taghoniiŋ ŋgar luuma ve ŋgar to orood maate, ve matamim iŋgal uraat tiam. Yam aneep ila tamtoghon eta nima malep, ve alaagh soroksorok malep. Nimamim iyaryaaŋ pa uraat, itaghon tutuuŋ to muuŋ nisavia payam. Leso ambool pa mbeb eta sob, ve ŋgar tiam deŋia ila yes to tighur ila maau ne matadi. \rq Ep 4:28; 2Tes 3:10+; 1Pe 2:12 \rq* \s1 Mulaaŋ to Tiina toit ve mundigiiŋ to yes mateeŋa \p \v 13 Yam toŋvetaz, yes to tighur ila to Krisi ve timaat, yei nighaze yam awatag mbeb to pale ivot padi. Leso lolomim ipataŋan kat pa mateeŋa tiam inimale yes to tighur ila maau ne sob. Yes tighur matadi pa mundigiiŋ to yes mateeŋa maau. Tauto ighaze todi eta imaat, nene igham di lolodi ipataŋan kat. \rq Ep 2:12 \rq* \m \v 14 Eemoghon iit taghur ila taghaze Yesu imaat ve imundig pa mateeŋ wa. Tovenen yes to tighur ila toni ve timaat, Maaron pale ipamundigin di ila Yesu tapiri, ve iyou di, ve yesŋa Yesu tiza tila toni. \rq Yo 11:25; 1Kor 15:13+ \rq* \p \v 15 Alooŋ. Nene Tiina toit Yesu tau aliŋa to nisavia payam: Sawa to ye imuul izi inim, iit to taneep mataad iyaryaar, irau tamuuŋ pa yes mateeŋa maau. \rq 1Kor 15:51+ \rq* \m \v 16 Pasa, sawa to Tiina toit Yesu imuul izi inim, Maaron pale isaav ariaŋa toman aliŋa tiina, ve daba to yes aŋela imboob, ve tavuur to Maaron itaŋ. Ghoro yes to tinim Krisi le ve timaat, pale timundig muuŋ. \rq Mt 24:30+; 2Tes 1:7+ \rq* \m \v 17 Ghoro tiyou iit to taneep mataad iyaryaar ne paam, toman yes to timundig pa mateeŋ, ve rikia moghon tiit ghiit talooŋ tala yaghur tae lolo to sala we. Leso taghita Tiina toit, ve itiŋa taneep itaghoni taghoni gha ila. \rq Yo 12:26, 14:2+ \rq* \m \v 18 Tovenen matamim iŋgal saveeŋ tonene, ve awapalotin gham pani. \c 5 \s1 Tagharaat tauud ve tasaŋan mulaaŋ to Tiina toit \p \v 1 Yam toŋvetaz, sawa kat to Tiina toit imuul inim, nene irau nimbood saveeŋa eta payam maau. \v 2 Pasa, taumim awatag wa. Sawa to Tiina toit imuul inim, nene pale ikarmotin ghiit inimale yubyub to inim pa mboŋ. \rq Mt 24:43+, 25:13; 2Pe 3:10; Syg 3:3 \rq* \m \v 3 Tamtoghon pale tigham ŋgar tighaze: “Aa, aazne taneep poia kat. Mbeb eta irau iwaghamun ghiit maau.” Pale tisavsaav tovene, ve rikia moghon pataŋani tiina ivot padi le iwaghamun di kat. Pale ikarmotin di inimale yabyabuuŋ to ighamgham ndiliva pa popaaŋ. Ve irau tighau pani maau. \p \v 4 Eemoghon yam toŋvetaz, aazne aneep ila ndoroom lolo maau. Tovenen sawa tonenen irau ikarmotin gham inimale yubyub maau. \v 5 Pasa, yam asob tamtoghon to ndag ve alaagh ila ghazooŋa to Maaron. Iit tanimale yes to mboŋ to tineep ila ndoroom lolo ne maau. \rq Ep 5:8+; 1Yo 1:7 \rq* \m \v 6 Tovenen iit tagheen le lolood imaagh inimale tamtoghon pida malep. Tapamaat ve taŋgin tauud pooi. \rq Mt 25:1-13; Ro 13:11+; Ep 5:14 \rq* \m \v 7 Iit tawatag: Yes to tigheen, nene tigheen pa mboŋ. Ve yes to tighun le tisami, nene tighun pa mboŋ. \v 8 Eemoghon iit tamtoghon to ndag. Tovenen iit irau taŋgin tauud pooi. Ve taghur ila ariaŋa, ve lolood pa Maaron ve tamtoghon paam. Pasa, ŋgar tovene, nene inimale mbeb ariaŋa to ipoon ateed pa ndaab. Ve taghur mataad pa sawa to Maaron igham mulin ghiit ve taneep pooi. Pasa, ŋgar tovene, nene inimale guduuŋa ariaŋa to ipoon dabaad pa ndaab. \rq Ep 6:13+ \rq* \m \v 9 Aghita. Maaron ighur ghiit pa mbalmbali toni iza toit ne maau. Ye ighur ghiit pataghaaŋ ighaze igham mulin ghiit ila uraat to Yesu Krisi, leso taneep pooi. \rq Ro 5:9; 1Tes 1:10; 2Tes 2:13+ \rq* \m \v 10 Krisi igham inaad ve imaat pait, leso igham ghiit tala taneep tomani. Tovenen sawa to mulaaŋ toni, ighaze tamaat, ma taneep mataad iyaryaar, nene ye pale igham ghiit tala itiŋa taneep. \rq Ro 14:8+; 2Kor 5:15; 1Tes 4:14 \rq* \m \v 11 Tovenen yam asob awapalotin gham ve apariaaŋ nditamim pa ŋgar to Krisi, inimale aazne yam aghamghami ne. \rq Hib 10:24+ \rq* \s1 Tutuuŋ pida \p \v 12 Yam toŋvetaz, ŋginiiŋa tiam tighamgham uraat tiina ila yam lolomim, ve tipasaluŋgan gham, leso ataghon katin Tiina toit ŋgar toni. Tovenen yei nighason gham pa atandag padi, ve aneep ila sambadi. \v 13 Apakur di, ve lolomim padi kat. Pasa, yes tighamgham uraat tiina payam. Ve yam asob alup lolomim inim ee moghon, ve aneep toman ŋgar luuma. \rq 1Tim 5:17; Hib 13:17 \rq* \p \v 14 Yam toŋvetaz, yei nighaze nipalot gham pa ŋgar pida. Yes to maatedi pa uraat ve tinepneep sorok, yam asaav ariaŋa padi leso tigham uraat. Ve yes to matadi matughezaaŋ, ma lolodi ipataŋan, yam apalot di. Ve yes to tapiridi maau ve tirau tigham uraat maau, yam auul di. Apatooŋ ŋgar luuma pa tamtoghon tisob. Ighaze tamtoghon eta igham samin gham, atatan atemim ve ambaada moghon. \rq Ga 6:2+; Kol 3:12; 2Tes 3:11+ \rq* \m \v 15 Tovenen ighaze tamtoghon eta igham ŋgar samia payam, yam ayati malep. Sawa isob, atoova pa apatooŋ ŋgar poia pa taumim ve tamtoghon tisob. \rq Mt 5:39+; Ro 12:17; 1Pe 3:9 \rq* \p \v 16 Lolomim poia irau sawa isob. \rq Pil 4:4 \rq* \m \v 17 Ve asuŋ irau sawa isob. Apul suŋuuŋ malep. \rq Lu 18:1; Ro 12:12; Ep 6:18; Kol 4:2 \rq* \m \v 18 Sa mbeb to ighaze ivot payam, lolomim poia pa Maaron ve apaiti. Pasa, ye ighaze yam tamtoghon to anim Krisi le, agham tovene. \rq Ep 5:20; Kol 3:17 \rq* \p \v 19 Arab matin yab to Avuvu Patabuaŋ malep.\f + \fr 5:19 \ft Saveeŋ waaro tonene, ŋgara tovene: Ighaze Avuvu Patabuaŋ ipamundigin ghiit pa ghamuuŋ ŋgar eta, nene taghami moghon. Tazoor ŋgar toni malep. Ve ighaze ye igham uraat tiina ila nditaad pida lolodi, nene paam, tayou avood padi malep. \f* \rq Ep 4:30 \rq* \m \v 20 Ve Maaron aliŋa to propet toni tisavia payam, yam avelegi, ma aghita inimale saveeŋ sorok malep. \v 21 Eemoghon yam irau aŋgabiiz poian saveeŋ ve ŋgar to naol ne. Ighaze popoiadi, ghoro akis di ve ataghon di. \rq 1Kor 14:29; 1Yo 4:1 \rq* \m \v 22 Ve ŋgar samsamia to naol ne, yam aneep saguan padi. \s1 Paulus ipasob saveeŋ toni \p \v 23 Maaron toit, ye ŋgar luuma pughu ve iŋgin ghiit taneep pooi irau sawa isob. Ye tau pale igham gham ataghon ŋgar patabuaŋ moghon. Ve iŋgin anunumim, lolomim ve ŋgar tiam, toman anoŋamim, ve igham gham ataghon ŋgar poia moghon le irau mulaaŋ to Tiina toit Yesu Krisi. Leso lemim sosor eta ila mata sob. \rq Ro 15:33; 1Kor 1:8+; 1Tes 3:13; 2Tes 3:16 \rq* \m \v 24 Maaron to ipoi gham anim le, ye pale igham tovene. Pasa, ye avo onoon, ve itataghon saveeŋ mbuaaŋ toni. \rq Pil 1:6; 2Tes 3:3 \rq* \p \v 25 Yam toŋvetaz, matamim iŋgal ghei, ve aghur ghei ila suŋuuŋ tiam. \rq Ro 15:30; Kol 4:3; 2Tes 3:1 \rq* \m \v 26 Akis toŋvetaz to Krisi tisob nimadi, ve agham di toman lolomim poia. \rq Ro 16:16 \rq* \p \v 27 You nasaav ariaŋa payam ila Tiina toit iza: Awaat rau tonene pa toŋvetaz toit tisob to tighur ila to Krisi. \p \v 28 Poia to Tiina toit Yesu Krisi iza tiam. Onoon.