\id 1PE - Mutu (Saveeng-Oov) NT [tuc] -Papua New Guinea 2011 (web version -2013) \h 1 Petrus \toc1 Rau To Petrus Imbooda Muuŋ \toc2 1 Petrus \toc3 1Pe \mt1 Rau To Petrus Imbooda Muuŋ \mt2 1 Pita—1 Peter \c 1 \p \v 1 You Petrus, mbaŋooŋa to Yesu Krisi. Nambood rau tonene ilat to yam tamtoghon to Maaron to aneep arau ndug ndug izi taan suruvu to Pontus, Galesia, Kapadosia, Asia, ve Bitinia. Onoon nepooŋ tiam to taan, yam aneep anim loomba moghon. Eemoghon ndug tiam kat, nene sambam. \rq Pil 3:20; Hib 11:13+ \rq* \m \v 2 Muuŋ kat, Tamaan Maaron isia gham anim le itaghon tau ŋgar toni. Ve ila uraat to Avuvu Patabuaŋ, ye igham gham anim tamtoghon toni patabuaŋa. Tauto aazne, ataghon ŋgar to Yesu Krisi, ve Yesu siŋ toni izala poghomim le aŋgalaaŋ ila Maaron mata wa. \rq Ro 8:29; 2Tes 2:13 \rq* \p Poia tiina to Maaron iza tiam, ve igham gham aneep poia kat toman lolomim luuma. Onoon. \s1 Maaron igham ghiit tanim paghu wa. Tauto aazne tasaŋan nepooŋ poia to ndug sambam \p \v 3-4 Iit tapait Tiina toit Yesu Krisi Tama Maaron pa poia toni. Pasa, ye lolo isamin ghiit ve ate waaro iit kat. Aghita. Ye ipamundigin Yesu Krisi pa mateeŋ, ve ila mundigiiŋ to Krisi, iit tagham nepooŋ paghu wa. Tauto izaad pa nepooŋ to taneep mataad iyaryaar le alok, ve aazne taghurghur mataad pa nepooŋ tonowen. \rq Yo 3:3; Ep 1:18+; Tit 3:5+ \rq* \m Nepooŋ to isasaŋan ghiit izi ndug sambam, nene poia moghon. Ve irau isami, ma isob ne maau. Inepneep tovene itaghoni taghoni gha ila. Pasa, Maaron tau iŋgini pait. \rq Kol 1:5; 2Tim 4:8 \rq* \m \v 5 Yam to aghur ila to Krisi, Maaron tau tapiri inim sigeu payam. Ve ye pale iŋgin gham tovene ila ila le sawa to Mboŋ Muri, ghoro ipatooŋ ulaaŋ toni ivot ighazooŋ, ve igham mulin gham. Ulaaŋ tonowen, ye igharaata pataghaaŋ wa. \rq Yo 10:28+, 17:11+; Jud 1:1 \rq* \p \v 6 Yam agham ŋgar pa mbeb naol to nasavia di ne, tauto igham gham lolomim poia le poia kat. Onoon, sawa tonene, yam avaat lolomim ipataŋan. Pasa, tovaaŋ naol naol tivotvot payam. Eemoghon tovaaŋ tiam tonanan, eta ivot sorok maau. Tisob tivot titaghon Maaron ŋgar toni. Ve tineep mala maau. Pale tisob. \rq Mt 5:12; 2Kor 4:17; 1Pe 5:10 \rq* \m \v 7 Sawa to tigharaat gol, tighuri ila yab, leso yab ighan muuna ighau pani le iŋgalaaŋ kat. Onoon, tamtoghon tighita gol tighaze nene mbaliiŋ tau. Eemoghon gol irau ineep le alok maau. Muri pale ilale. Ve ghurla tiam, nene mbeb tiina kat ilib pa gol. Tauto Maaron ipul tovaaŋ pida tivotvot payam, leso itoov ghurla tiam, ve ighami iŋgalaaŋ kat inimale gol to tighuri ila yab. Ighaze yam ayoon ariaŋa pa badooŋ pataŋani, nene ipatooŋ gham ighaze ghurla tiam, nene mbeb tau. Tovenen sawa to Yesu Krisi ipatooŋ tau ivot ighazooŋ, nene pale Maaron ipait gham ve izamim inim tiina. \rq Mbo 66:10+; Yems 1:3 \rq* \p \v 8 Onoon, yam aghita Krisi pa matamim pa eta sone. Eemoghon aghur ila toni, ve lolomim pani kat. Tauto igham gham lolomim poia le poia kat. Ighaze atoova pa asavia lolomim, pale asavia iza to sa? Mbeb eta iraua maau. \rq Yo 20:29; 2Kor 5:7 \rq* \m \v 9 Pasa, yam aghur ila to Krisi aghaze ye pale igham mulin gham ve aneep pooi. Ve aazne, aghitghita ghurla tiam anoŋa pida tivotvot. \rq Ro 6:22 \rq* \s1 Muuŋ, yes propeta tisavia uraat to Krisi \p \v 10-11 Uraat to Krisi ighami pa igham mulin gham, toman poia to Maaron to aazne izaza tiam, yes propeta to tivotia Maaron aliŋa tisavia muuŋ wa. Eemoghon tighazooŋ pa saveeŋ todi tonowen pughu maau. Tauto tikaal saveeŋ tonenen ŋgara, ve tizuaria di tighaze le tiwatag katin pughu: Pale ŋeez o Maaron igham mulin tamtoghon toni? Ve uraat tonowen pale ivot vena? Pasa, Krisi Avuvu to ineep ila lolodi, ye ipaghazoŋan di pa mbeb pida ighaze Krisi pale imbaad pataŋani naol itaghon Maaron ŋgar toni. Le isob, ghoro iza tiina ivot ighazooŋ, ve ineep toman ŋguruba tiina izi ndug sambam. \rq Mbo 22; Is 53; Mt 13:17+; Lu 24:26+ \rq* \m \v 12 Tovenen Maaron ipaghazoŋan yes propeta pa ŋgar toni, ve isaav padi ighaze: Aliŋa to tisavia, nene iŋarua sawa todi maau. Saveeŋ todi iŋarua gham. Tovenen saveeŋ todi tonowen inepneep tovene inim inim le sawa toit, ghoro anoŋa ivot. Ve aazne, Avuvu Patabuaŋ to Maaron imbaaŋa sambam ve izi inim, ye ipamundigin yes uraata to Krisi, ve tisavia varu poia payam ve alooŋa wa. Ŋgar popoia to tisavia di payam, yes aŋela paam tighaze le tiwatag di, ghoro poia. \rq Mbaŋ 2:2+; Ep 3:8+ \rq* \s1 Iit irau tataghon ŋgar patabuaŋ \p \v 13 Tovenen agharaat ŋgar tiam ve aŋgin taumim pooi. Ve aghur ila to Maaron ariaŋa, ve aghur matamim pa poia toni to pale iza tiam. Sawa to Yesu Krisi imuul inim ve Maaron ipatooŋa ivot ighazooŋ, nene pale poia toni tonowen ivot ighazooŋ. \rq Lu 12:35, 21:34; 1Tes 5:6+ \rq* \m \v 14 Muuŋ, yam akankaan pa Maaron, ve lolomim igham pa ŋgar samsamia naol to taan. Eemoghon aazne, Maaron igham gham anim ye tau ndinatu, ve aghaze ataghon ŋgar toni. Tovenen apul ŋgar to lolomim muŋgina igham pooz payam muul malep. \rq Ro 12:2; Ga 5:16+; Ep 2:3, 4:17+ \rq* \m \v 15 Pasa, Maaron to ipoi gham anim le, ye patabuaŋ. Tovenen yam irau ataghon ŋgar raraate inimale ival tiina to taan maau. Laghooŋ tiam, yam irau ataghon ŋgar patabuaŋ moghon animale ye tau. \v 16 Saveeŋa timbooda pataghaaŋ tovene: \qt “You patabuaŋ. Tovenen yam paam irau ataghon ŋgar patabuaŋ animale you.”\qt* \rq Wkp 11:44+; 2Kor 7:1; Hib 12:14 \rq* \p \v 17 Maaron to yam asuŋsuŋ pani ve awatwaata aghaze Tamamim, ye ivool to tamtoghon eta maau. Sawa to ighaze iŋgabiiz ghiit ve ighur atia pait, ye ighur atia pa iit tamtoghon tasob itaghon ŋgar to iit eŋaeŋa taghami. Tovenen sawa tuku to aneep izi taan, yam irau amatughez pani ve ataghon ŋgar toni. Pasa, yam awatag: Taan tonene, nene ndug tiam kat maau. Nene aneep anim loomba moghon. \rq Ro 2:11; Pil 2:12, 3:20; Hib 11:13+ \rq* \s1 Maaron ighol atia to sosor toit pa Krisi siŋ toni \p \v 18 Yam awatag: Ŋgar naol to agham di ila to nditimbumim, nanan ledi anoŋa poia eta maau. Muuŋ, yam ataghon ŋgar tonanan le awaghamgham. Eemoghon aazne, Maaron ighol sosor tiam atia, tauto ipas gham avot pa ŋgar tonanan, ve igham gham anim le wa. Mbeb to ye ipuli pa ighol sosor tiam atia, nene irau isami inimale gol ve silva maau. \rq 1Kor 6:20 \rq* \m \v 19 Mbeb tonowen, nene Krisi tau siŋ toni to ilib pa mbaliiŋ to naol ne. Ye, tirabi imaat inimale sipsip natu to poia le poia kat. Babaŋa eta isami maau. \rq Igham 12:5; Yo 1:29+; 1Kor 5:7; Syg 5:9 \rq* \m \v 20 Muuŋ kat, sawa to Maaron ighur sambam ve taan sone, ŋgar toni ineep pataghaaŋ wa ighaze imbaaŋ Krisi inim, leso igham mulin ghiit. Maaron ighaze iuul gham. Tauto sawa paghu tonene to ye ighaze ipasob uraat toni, ye imbaaŋ Krisi inim ve ipatooŋ tau ivot ighazooŋ ila tamtoghon matadi. \rq Ga 4:4; Kol 1:26; Hib 9:26 \rq* \m \v 21 Muri, Krisi imaat ve Maaron ipamundigini pa mateeŋ, ve ighami imuul iza ila pa sambam, ve igham Krisi iza ivot inim tiina le tiina kat. Ve aazne, Krisi ipamundigin gham ve aghur ila to Maaron, tauto aghurghur matamim pa sawa to ye igham mulin gham ve aneep pooi. \rq Mbaŋ 2:24; Pil 2:9 \rq* \s1 Taghur lolood pa toŋvetaz toit to Krisi \p \v 22 Aazne, yam aghur ila saveeŋ onoon to varu poia ve ataghoni, tauto aŋgalaaŋ ila Maaron mata wa. Tovenen lolomim pa toŋvetaz tiam to Krisi ve aghamgham poian di. Eemoghon yam irau azuaria gham le aghur lolomim padi kat. \rq Yo 13:34+; Ro 12:9+; 1Tim 1:5; 1Yo 3:18 \rq* \m \v 23 Pasa, Maaron ivazog saveeŋ toni ila lolomim inimale aniiŋ uve poia, ve saveeŋ tonanan itoor gham anim paghu wa. Saveeŋ toni irau isami, ma isob ne maau. Pasa, nene Maaron tau aliŋa mata yaryaara to pale ineep tovene itaghoni taghoni gha ila. \rq Lu 8:4+; Yo 1:13; Yems 1:18 \rq* \m \v 24 Saveeŋa timbooda pataghaaŋ tovene: \q2 “Tamtoghon to taan, tisob timatmaat rikrikia tinimale kikiliiŋ. \q2 Ve mbeb naol to tamtoghon tighamgham izadi padi, nene tinimale kananaŋ ruŋgu to timalai rikrikia ve titaptap. \q2 Kikiliiŋ imatmaat, ve kananaŋ ruŋgu titaptap. \q2 \v 25 Eemoghon Ŋgeu Tiina aliŋa, nene inepneep tovene irau sawa isob.” \rq Mbo 103:15, 119:89 \rq* \m Saveeŋ tonowen, nene varu poia to tivotia payam. \rq Mt 5:18; 24:35 \rq* \c 2 \s1 Iit irau lolood pa loŋaaŋ Maaron saveeŋ toni \p \v 1 Tovenen ŋgar samsamia ve ŋgar kaarom to naol ne, yam apul di tisob tineepledi. Ve aparim taumim pa ghurla tiam malep. Yam irau aghur ila kat toman lolomim. Nditamim to ledi mbeb katindi, yam aghur koi padi malep. Ve anin avomim pa nditamim malep. \rq Ep 4:25; Kol 3:8+; Hib 12:1 \rq* \m \v 2 Saveeŋ to Maaron, nene iŋgalaaŋ moghon. Ŋgar samia eta ineep ila lolo maau. Ve ipalot gham pa nepooŋ to anunumim inimale tuz to ndipain tighuni. Tovenen yam aghaze le aloŋlooŋa irau sawa isob, inimale ndipain to ŋgaramus tipoop di ne lolodi pa tighun tuz. Leso ipatubun ŋgar to Krisi inim tiina ila lolomim, ve sawa to Mboŋ Muri, Maaron pale igham mulin gham ve aneep pooi. \v 3 Tovenen saveeŋ to Tiina toit, akisi tuŋia. Pasa poia toni, taumim atoova ve ayamaana wa. \rq Mbo 34:8 \rq* \s1 Krisi tamtoghon toni tinim rumai to Maaron Avuvu \p \v 4 Krisi, ye inimale yaam mata yaryaara to ikis rumai to Maaron iyoon ariaŋa. Tovenen yam aŋarua ala. Onoon, tamtoghon tivelegi tighaze ye tamtoghon sorok, ve tizuruni. Eemoghon Maaron tau ighuri pa uraat toni, ve lolo pani kat. Ye ighita Krisi inimale yaam poiawaat to atia tiina kat. \v 5 Yam to aneep ila lupuuŋ to Krisi lolo ne paam, yam animale yaam matadi yaryaara to Maaron ireirei rumai toni padi, leso tau Avuvu ineep ilooŋ ila. Ve yam anim ndiran patabuaŋa to watooŋrau, leso ambees pa Maaron. Ve Avuvu Patabuaŋ ipamundigin gham, tauto asuŋsuŋ pa Maaron ve apapaiti, ve aghamgham uraat ve ŋgar popoia naol. Ila uraat to Krisi, ŋgar tiam naol tonanan tinim watooŋrau popoiadi ila Maaron mata. \rq Ro 12:1; 1Kor 3:16; Ep 2:21+; Syg 1:6 \rq* \m \v 6 Saveeŋa timbooda pataghaaŋ tovene: \q2 “Aghita. You pale naghur yaam eez ineep izi lolooz Zion. Yaam tonowen, poiawaat kat ve atia tiina. Taug naghuri pa ipariaaŋ rumai tiou. \q2 Tamtoghon tisob to tighur ila toni, nene pale tighita anoŋa to ghurla todi. Eta irau ighur mata pani sorok ve maya ne maau.” \rq Is 28:16; Ro 9:33 \rq* \m \v 7 Yam to aghur ila, aghita Krisi inimale yaam poiawaat eez to atia tiina kat. Ve yes to tighur ila maau ne, Maaron aliŋa waaro ru, nene deŋia kat padi: \q2 “Yaam to yes to reiŋ ruum matadi velegini ve tipiyaava ilale, tauto tighuri inim pughu pa ruum ve ipaloti. Leso ruum iyoon ariaŋa izala pogho. \rq Mbo 118:22; Mt 21:42 \rq* \q2 \v 8 Yaam tonowen, tamtoghon pida pale titut aghedi ila, ve titap tizi. \q2 Ve pida tighita ve tirere pani. Tauto igham di titap.” \rq Is 8:14 \rq* \m Yes titap pasa, tizoor Maaron aliŋa. Ŋgar todi tonowen, Maaron ighuri padi pataghaaŋ wa. \rq Lu 2:34, 20:18 \rq* \s1 Maaron tamtoghon toni tinim ndiran to watooŋrau to timbees pa kinik tiina \p \v 9 Eemoghon yam, Maaron isia gham anim le, ve igham gham anim lupuuŋ ee moghon wa. Yam ndiran to watooŋrau to ambees pa kinik tiina. Ve yam tamtoghon patabuaŋa to Maaron. Ye ipoi gham ve apul ŋgar to ndoroom, ve alooŋ ala ghazooŋa toni lolo, leso avotia ŋgar popoia naol naol to ye ighamgham di payam. Ghazooŋa tonowen, poia le poia kat. Ighaze tagham ŋgar pani, nene pale ŋgar toit iraua maau. \rq Igham 19:5+; Kol 1:13; Syg 5:10 \rq* \m \v 10 Muuŋ, yam aneep ilooŋ ila lupuuŋ to Maaron maau. Ve aazne, yam anim tamtoghon toni patabuaŋa. Muuŋ, ye lolo isamin gham maau. Ve aazne, lolo isamin gham ve ireu sosor tiam wa. \rq Ro 9:25+ \rq* \s1 Tagham ŋgar to deŋia moghon ila tamtoghon matadi \p \v 11 Yam ndiran tiou, lolog payam kat. Aghita: Taan tonene, ndug tiam maau. Yam aneep anim loomba moghon. Pasa, ndug tiam kat, nene sambam. Tovenen naghaze napalot gham: Ŋgar samsamia naol to lolomim igham padi, yam apul di tineepledi. Nene nasavia ŋgar to lolomim muŋgina to tipaparab toman ŋgar to anunuud. \rq Ro 13:14; Ga 5:16+; Pil 3:20; Hib 11:13+ \rq* \m \v 12 Yam irau agham ŋgar deŋia moghon ila yes to tiwatag Maaron maau ne matadi. Onoon, aazne, tiŋgal saveeŋ naol payam tighaze yam ndiran to ghamuuŋ ŋgar samsamia. Eemoghon ighaze tighita gham ataghon ŋgar poia, nene pale igham di titoor ŋgar todi. Leso sawa to Maaron inim ve ighur atia pa tamtoghon, yes paam pale tipait iza pa tapiri ve poia toni. \rq Mt 5:16; Ro 12:17; 2Kor 8:21; Pil 2:15 \rq* \s1 Taneep ila daba toit sambadi ve talooŋ aliŋadi \r (Rom 13:1-7; Ep 5:22–6:9; Kol 3:18–4:1) \p \v 13 Yam anim Tiina toit Yesu Krisi le wa. Tovenen tamtoghon tisob to tighur di tinim daba pait, yam irau aneep ila sambadi ve alooŋ saveeŋ todi. Tovenen aneep ila kinik to Rom to iza tiina kat ne samba. \rq Mt 22:21; Tit 3:1 \rq* \m \v 14 Ve daba pida to tiŋgin ndug ne paam, azoor di malep. Aneep ila sambadi ve alooŋ saveeŋ todi. Pasa, yam awatag: Kinik ighur di, leso tighur atia pa ndiran samsamiadi ve titatan di, ve tipakur yes to titaghon ŋgar poia. \v 15 Tovenen Maaron ighaze yam agham ŋgar poia moghon. Leso apoon yes kankanooŋa to tiŋgal saveeŋ pait ne avodi, ve tipul saveeŋ todi tonowen ineeple. Ndiran tonowen saveeŋ todi inimale saveeŋ to borouŋa. \rq Tit 2:8 \rq* \m \v 16 Onoon, ila uraat to Krisi, yam anim mbesooŋa muul maau. Eemoghon agham ŋgar aghaze: “Aazne, you naŋgin taug. Tovenen sa ŋgar to naghaze naghami, nene irau naghami.” Venen malep. Pasa, ighaze agham ŋgar tovene, nene pale inim pughu payam pa agham sosor. Yam irau ataghon ŋgar to ipatooŋ gham ighaze yam mbesooŋa to Maaron. \rq Ga 5:1,13 \rq* \m \v 17 Tovenen matamim izi pa tamtoghon eta malep. Ighaze tamtoghon ledi izadi, ma ledi izadi maau, yam agham ŋgar poia moghon padi. Ve lolomim pa toŋvetaz tiam to Krisi ve agham poian di, amatughez pa Maaron ve ataghon ŋgar toni, ve atandag pa kinik. \s1 Saveeŋ iŋarua yes mbesooŋa \r (Ep 6:5-8; Kol 3:22-25) \p \v 18 Yo, you leg saveeŋ ris pa yam mbesooŋa. Yam irau atatan taumim, aneep ila daba tiam sambadi, ve atandag padi. Yes to tigham poian gham ve tipatooŋ ŋgar poia payam, ve yes to tigham ariaŋa payam ne paam. \rq 1Tim 6:1+; Tit 2:9+ \rq* \m \v 19 Onoon, ighaze matamim iŋgal Maaron ve ataghon ŋgar toni, ve tamtoghon tighur pataŋani payam, nene deŋia maau. Eemoghon ighaze ayoon ariaŋa pa badooŋ pataŋani tonanan, nene pale Maaron lolo poia payam, ve ipakur gham. \v 20 Eemoghon ighaze yam agham ŋgar samia ve tilos gham, ve abaad pataŋani tonenen, nene pale sei ipait gham? Maau. Ve ighaze ambaad pataŋani pa taghoniiŋ ŋgar deŋia, nene pale Maaron lolo poia payam, ve ipakur gham. \rq 1Pe 3:14,17, 4:14+ \rq* \s1 Tayoon ariaŋa pa badooŋ pataŋani, leso tataghon Yesu aghe muri \p \v 21 Maaron ipoi gham anim le, leso ataghon ŋgar tovene. Aghita. Krisi imbaad pataŋani tiina kat pa iuul gham. Ye ipatooŋ gham pa ŋgar toni tonowen, leso aghita ve ataghon aghe muri. \rq Mt 16:24; Yo 13:15; 1Yo 2:6 \rq* \m \v 22 “Ye igham sosor eta maau, ve saveeŋ kaarom eta ivot ila avo maau.” \rq Is 53:9; 2Kor 5:21; Hib 4:15 \rq* \m \v 23 Ve sawa to tipiyaav saveeŋ velegiiŋ pani, ye ipamuul saveeŋ todi maau. Neneeŋa moghon. Ve sawa to tighur yabyabuuŋ pani, ye isavia saveeŋ eta pa ipamatughezan di maau. Ye inumeer Maaron, ve ipul tau ila ye nima. Pasa, ye iwatag: Gabizooŋ to Maaron, nene deŋia moghon. \rq Mk 15:4+; Ro 12:19; 1Tes 5:15; 1Pe 3:9 \rq* \m \v 24 Sawa to Krisi imbaad sosor toit atia izala ai pambarooŋ, ye iyamaan yabyabuuŋ tiina kat ila tini. Leso tasob pa ghamuuŋ ŋgar samia, ve taneep poia ila toni, ve tataghon ŋgar deŋia moghon. Tovenen sip to ineep ila Krisi tini, tauto igharaat gham poiamim wa. \rq Is 53:5; Ro 6:10+ \rq* \m \v 25 Muuŋ, yam aneep animale sipsip to tisagsag. Ve aazne, amuul anim to Ŋginiiŋ tiam Krisi wa. Ye Ŋgeu to mata pa anunumim irau sawa isob. \rq Is 53:6; Yo 10:14; Hib 13:20 \rq* \c 3 \s1 Saveeŋ iŋarua yes vaivaiŋa \p \v 1-2 Yam ndiliva vaivaiŋa paam, you nasaav payam tovene. Atatan taumim ve aneep ila ndizwamim sambadi. Ighaze todi pida tizorzoor Maaron aliŋa, yamŋa awazoran gham malep. Apul saveeŋ padi. Pasa, ighaze tighita gham atandag padi, ve amatughez pa Maaron ve ataghon ŋgar toni, ve agham ŋgar ŋgalaaŋa moghon, nene pale ŋgar tiam tonanan ighereb di tila to Krisi. Leso yes paam tighur ila toni ve tinim le. \rq 1Kor 7:14+; Kol 3:18; Tit 2:5 \rq* \m \v 3 Ataam naol to tagharaat tauud leso paghunaad ila tamtoghon matadi inimale tapirai dabaad raua, ma tatiik ghiit pa mbeb milmilia, ma tandud ghiit pa nonogiiŋa popoiadi to atiadi tintina, yam ndiliva agham ŋgar tiina pani malep. Pasa, nene mbeb sorok to potla moghon. \v 4 Yam irau azuaria gham pa tikooŋ tau. Nene ŋgar popoia to Maaron to ineep ila lolood. Ighaze yam ndiliva atatan taumim ve ataghon ŋgar luuma, ghoro ŋgar tiam tonanan pale inim tikooŋ tau payam. Tikooŋ tovene irau isami maau. Pale ineep itaghoni taghoni gha ila. Ve ila Maaron mata, nene mbeb tiina ve mbeb tau. \rq 1Tim 2:9+ \rq* \m \v 5 Muuŋ, yes ndiliva patabuaŋa to tighurghur matadi pa Maaron, tigharaat taudi tovene. Yes titatan taudi ve tineep ila ndizwadi sambadi. \v 6 Inimale Sara. Ye iloŋlooŋ azuwa Abaram aliŋa, ve ipoii ighaze ‘tiina toni.’ Ighaze yam ndiliva agham ŋgar poia, ve amatughez maau ve anumeer Maaron, nene pale ataghon Sara ŋgar toni, ve aneep animale ye ndinatu liva. \p \v 7 Ve yam vaivaiŋa nditamoot paam. Matamim izi pa ndizwamim malep. Nepooŋ tiam toman di, matamim iŋgal di, ve agham poian di. Pasa, yam awatag: Yes tapiridi tintina maau. Ve Maaron ighaze ipatooŋ poia toni padi, leso tigham nepooŋ poia ila toni tinimale yam. Tovenen ighaze agham samin di, nene pale Maaron ipoon taliŋa pa suŋuuŋ tiam. \rq Ep 5:25; Kol 3:19 \rq* \s1 Talup ghiit tanim ee moghon, ve tagham poian tamtoghon \p \v 8 Yo, nasavia saveeŋ tonene, ve isob. Yam asob alup lolomim ve ŋgar tiam inim ee moghon. Ighaze tamtoghon eta lolo ipataŋan, ghoro lolomim ipataŋan tomani. Ve ighaze lolo poia, ghoro lolomim poia tomani. Lolomim pa toŋvetaz tiam to Krisi ve agham poian di. Ve lolomim isamin tamtoghon ve auul di. Ve agham pa izamim malep. Yam irau atatan taumim. \rq Lu 6:36; Ro 12:10,16; Pil 2:2+ \rq* \m \v 9 Ighaze tamtoghon tigham samin gham, ayati malep. Ve ighaze tipiyaav saveeŋ samia payam ve tiveleg gham, yam apamuul saveeŋ todi malep. Yam irau agham poian di, ve aghason Maaron pa ighur poia toni iza todi. Pasa, ye ipoi gham anim le, leso ataghon ŋgar tovene. Ighaze agham tovene, nene pale poia toni iza tiam paam. \rq Mt 5:44; Ro 12:14; 1Tes 5:15 \rq* \m \v 10 Pasa, Maaron isaav tovene: \q2 “Ighaze tamtoghon eta lolo pa nepooŋ poia ve ighaze ighita sawa poia ve ineep toman tini iza, ye irau iŋgin poian avo. Leso saveeŋ samia, ma kaarom eta ivot ila avo sob. \q2 \v 11 Ve ye irau ipul muri pa ŋgar samia, ve igham ŋgar poia moghon. Ve izuaria tau pa ŋgar luuma, ve ikaal ataam pa yesŋa tamtoghon tisob tilup di tinim ee moghon ve tineep pooi. \q2 \v 12 Pasa, Ŋgeu Tiina mata pa tamtoghon deŋiadi, ve ighurghur taliŋa pa suŋuuŋ todi. \q2 Eemoghon yes to tighamgham ŋgar samia, ye mata ighaughau padi ve ighur koi padi.” \rq Mbo 34:12+ \rq* \s1 Saveeŋ iŋarua yes to timbaad pataŋani pa Krisi iza \p \v 13 Ighaze yam azuaria gham pa ghamuuŋ ŋgar poia, sei pale irau iwaghamun gham? Maau.\f + \fr 3:13 \ft Onoon, tamtoghon irau tiwaghamun iit tamtoghon to Krisi anoŋaad. Eemoghon irau tiwaghamun anunuud maau. Pasa, Maaron iŋgin ghiit. \f* \rq Mt 10:28; Ro 8:31,35+ \rq* \m \v 14 Eemoghon ighaze ataghon ŋgar deŋia ve ambaad pataŋani pani, lolomim poia. Pasa, poia to Maaron pale iza tiam. Tovenen ighaze tamtoghon tigham ŋgar eta pa tipamatughezan gham, yam amatughez ve agham ŋgar naol malep. \rq Mt 5:10; 1Pe 2:20, 4:14 \rq* \m \v 15 Yam irau aghur Krisi inim Tiina tiam ila lolomim ve apatab pani. \p Sawa isob, agharaat ŋgar tiam pooi. Ighaze tamtoghon tighason gham pa ghurla tiam, yam irau apamuul ghasoniiŋ todi, ve apaghazoŋan di pa pughu to aghurghur matamim pa sawa to Krisi igham mulin gham. \rq Kol 4:6 \rq* \m \v 16 Ve alooŋ. Sawa to yam apamuul ghasoniiŋ todi, matamim izi padi malep. Asavia saveeŋ luuma ve saveeŋ poia moghon padi. Aazne, tamtoghon tiyou avodi payam ve tiwaghamun izamim pasa, yam anim Krisi le, ve ataghon ŋgar poia. Tovenen laghooŋ tiam, yam irau ataghon ŋgar to awatagi aghaze nene iŋgalaaŋ moghon ila Maaron mata. Leso koiamimŋa tonowen tighita ŋgar poia to aghami, ve mayadi. \rq Tit 2:8; 1Pe 2:12 \rq* \m \v 17 Tovenen ighaze Maaron lolo pa tambaad pataŋani pa ŋgar poia to taghami, nene poia. Tayok pani moghon. Eemoghon ighaze tagham ŋgar samia ve tambaad pataŋani pani, nene poia maau \rq 1Pe 2:20 \rq* \s1 Krisi, ye ŋgeu deŋia. Eemoghon imbaad pataŋani, leso igham ghiit tala to Maaron \p \v 18 Agham ŋgar pa Krisi. Ye ŋgeu deŋia kat. Eemoghon igham iit tamtoghon samsamiaad inaad, ve iyamaan yabyabuuŋ ila tini ve imaat, leso ireu sosor toit ve igham ghiit tala to Maaron. Uraat tonowen, ye ighami pa ee moghon, ve isob. Irau ighami muul maau. Ve Maaron Avuvu ipamundigini pa mateeŋ, ve aazne ye ineep mata iyaryaar izi sambam. \v 19 Sawa to imundig pa mateeŋ, ye ila ivotia Maaron aliŋa pa avuvu samsamiadi to tighur di tilooŋ tila ruum to yabyabuuŋ lolo.\f + \fr 3:19 \ft Saveeŋ waaro tonene pughu ighazooŋ kat maau. Eemoghon ndiran ŋgara pida tighaze saveeŋ tonene pughu, nene vene: Sawa to Noa, yes aŋela samsamiadi to titaghon Sadan, tigham didiaaŋ kat, ve tipazaagh tamtoghon pa ghamuuŋ ŋgar samsamia naol. Tovenen Maaron izurun di tila tineep izi ndug eez. Leso tisaŋan sawa to ye ighur katin atia padi. Sawa to Krisi imaat, ye ila to yes aŋela samsamiadi tonowen, ve ivotia saveeŋ padi ighaze ye ilib padi wa. \f* \rq Ro 5:6; Hib 9:26; 1Pe 4:6 \rq* \m \v 20 Muuŋ, sawa to Noa, avuvu samsamiadi tonowen tizoor Maaron aliŋa. Eemoghon ye ighur atia padi rikia maau. Ye isaŋan Noa le ipasob uraat to ghuzuuŋ waaŋ, ghoro ighur atia padi. Yes to tilooŋ tila waaŋ lolo, ival maau. Yes liim ve tol moghon. Ve sawa to ya ivon toman tapiri, Maaron iuul di ve tineep pooi. \rq Mbnp 6:5–7:24 \rq* \p \v 21 Ya tonowen, nene inimale ŋgar to ghamuuŋ ya to aazne igham mulin gham. Nene nasavia ŋgar to tirughuuz ghiit ve muun ighau pa tiniid ne maau. Pasa, mbeb tiina kat to ghamuuŋ ya, nene vene: Iit taghason Maaron pa igham ghiit taŋgalaaŋ ila mata, ve tambua saveeŋ pa tataghon ŋgar toni. Ŋgar tovene irau igham mulin gham pasa, Maaron ipamundigin Yesu Krisi pa mateeŋ wa. \rq Tit 3:5; Hib 10:22 \rq* \m \v 22 Ve ye iza ila sambam, ve aazne ineep ila Maaron nima waan. Tauto aŋela toman avuvu naol to izadi ve tapiridi tintina, tisob tineep ila ye samba. \rq Mbo 110:1; Mk 16:19; Ep 1:20+ \rq* \c 4 \s1 Ŋgar to tamtoghon to Krisi igham di tinim paghu \p \v 1-2 Tovenen sawa to Krisi ineep izi taan, ye imbaad pataŋani ve iyamaan yabyabuuŋ ila tini, leso iuul ghiit. Yam tovene paam. Agharaat gham ve asaŋan pa badooŋ pataŋani. Leso ataghon ŋgar to Krisi tonowen. Pasa, tamtoghon to ighaze imbaad pataŋani pa Krisi iza ve iyamaan yabyabuuŋ ila tini, ye isob pa ŋgar samia wa. Tovenen sawa to ye ineep izi taan, ŋgar to lolo muŋgina irau igham pooz pani muul maau. Ye pale itaghon Maaron lolo. \rq Ro 6:2+; 2Kor 5:15; Ga 5:24; 1Pe 2:21 \rq* \m \v 3 Ŋgar samsamia naol to yes kankanooŋa lolodi igham padi, yam agham di iraua. Aghita. Muuŋ, lolomim ipazaagh gham pa ghamuuŋ ŋgar samsamia naol. Sawa tonenen, matamim samia animale ŋgavuun, ve aghunghun le awaghamgham, aluplup gham pa ghanghaniiŋ ve ghunghunuuŋ toman oroor tiina, ve ambesmbees pa maaron kaaromŋa to tutuuŋ to Maaron iŋgalsekin ghiit padi. \rq Ro 13:12+; Ep 4:20+ \rq* \m \v 4 Ve aazne, nditamim tighita gham ve tigham ŋgar naol. Pasa, yam ala toman di ve yamŋa alup gham pa ghamuuŋ ŋgar samsamia naol tonowen muul maau. Tauto tipiyaav saveeŋ samsamia naol payam, ve tiveleg gham. \v 5 Eemoghon muri, yes pale tiyoon ila Ŋgeu Tiina mata, ve tivotia ŋgar to tighami izi taan ne pani. Ye igharaat tau, ve isasaŋan sawa to iŋgabiiz tamtoghon tisob ve ighur atia padi. Yes to tineep matadi iyaryaar, ve yes mateeŋa paam. \rq Mbaŋ 10:42; 2Tim 4:1; Yems 5:9 \rq* \m \v 6 Maaron ighaze tamtoghon toni tineep matadi iyaryaar tinimale ye tau. Pughu tonene to tamtoghon toni to timaat wa, sawa to tineep matadi iyaryaar, tilooŋ varu poia.\f + \fr 4:6 \ft Ataam to muuŋ Maaron tamtoghon toni tilooŋ varu poia, nene saveeŋ mbuaaŋ toni katindi to tisavia Mesia. Yes to tighur ila saveeŋ mbuaaŋ tonowen, Maaron ighita di ighaze yes tighur ila to Mesia. Ve ila ghurla todi tonowen, ye ighita di ighaze tineep deŋiadi ila mata. Tovenen sawa to timaat, ye igham anunudi tineep matadi iyaryaar. Ve aazne, Mesia izi inim taan wa. Tovenen sei to ighaze ighur ila to Krisi, ve imaat, Maaron pale igham anunu ineep mata iyaryaar paam. \f* \m Yes timaat pasa, tamtoghon tisob to taan to tigham sosor, Maaron ighur atia padi. Eemoghon ila uraat to Avuvu Patabuaŋ, aazne anunudi tineep matadi iyaryaar. \rq Ro 6:23, 8:10; 1Pe 3:19 \rq* \s1 Tagharaat tauud ve tagham uraat to Maaron ighuri inim nimaad \p \v 7 Aazne, sawa to mbeb tisob tilaledi, nene inim igharau wa. Tovenen agham ŋgar pooi, ve aŋgin taumim pooi. Leso iuul gham pa suŋuuŋ tiam. \rq Ro 13:12+ \rq* \m \v 8 Ve mbeb tiina to ilib pa mbeb tisob, nene ŋgar to lolood pa tauud. Tovenen azuaria gham le ataghon katin ŋgar tonene. Pasa, ŋgar to lolood pa tauud, nene igham ghiit tapul sosor naol to tamtoghon tigham pait, ve lolood imaagh padi. \rq Np 10:12; 1Kor 13:4+; Kol 3:14 \rq* \m \v 9 Ŋgar to ghamuuŋ poian loomba irau ineep ariaŋa ila lolomim. Ayasiil pani malep. \rq Ro 12:13; Hib 13:2 \rq* \p \v 10 Maaron ireirei uraat ve ŋgar popoia naol naol pait itaghon tau poia toni. Tovenen sa uraat ma ŋgar to ye ireii payam, aŋgin poiani ve agham anoŋa toni ivot. Leso awaulan gham, ve anim mbesooŋa popoia to Maaron. \rq Ro 12:6+; 1Kor 12:7+; Ep 4:11+ \rq* \m \v 11 Tovenen ighaze ŋgeu eta le uraat pa ivotia Maaron aliŋa pa tamtoghon, ye isaav itaghon tau ŋgar toni malep. Isaav inimale Maaron tau isavsaav ila avo. Ve ighaze tamtoghon eta le uraat pa iuul tamtoghon, ye irau igham tapiri ila to Maaron ve igham uraat tonenen. Ighaze yam agham tovene, nene pale ŋgar tiam isob igham tamtoghon tipait Maaron pa tapiri ve poia toni ila Yesu Krisi iza. \p Tapakur Krisi iza ve tapaiti pa tapiri, to aazne ve itaghoni taghoni gha ila. Onoon. \s1 Ighaze tambaad pataŋani pa Krisi iza tagham ŋgar naol malep \p \v 12 Yam ndiran tiou, lolog payam kat. Onoon aazne, pataŋani tiina kat itoov ghurla tiam, ve ayamaana inimale yab ighan gham. Eemoghon pataŋani to ivot payam ne, ruŋamim iza pani ve agham ŋgar naol aghaze nene pataŋani ite kat ne malep. Pasa, pataŋani tovene igham Maaron tamtoghon toni katindi wa. \rq Mbaŋ 14:22; 2Tim 3:12; 1Pe 1:6+ \rq* \m \v 13 Lolomim poia. Pasa, aazne, yam alup toman Krisi ve ambaad pataŋani inimale muuŋ ye imbaada. Tovenen ayoon ariaŋa. Leso sawa to Krisi ipatooŋ tapiri ve iza tiina ivot ighazooŋ, ye pale igham gham lolomim poia le poia kat. \rq Pil 3:10; Kol 1:24 \rq* \m \v 14 Tovenen ighaze yam avotia Krisi iza ve ataghon ŋgar toni, ve tamtoghon tipiyaav saveeŋ samia payam ve tiveleg gham, ghoro tinimim iza pa poia to Maaron to iza tiam. Pasa sawa tovene, Maaron Avuvu to ipatooŋ Maaron tapiri ve poia toni pait, pale ineep kat toman gham. \rq Mt 5:11 \rq* \m \v 15 Eemoghon tiam eta irab tamtoghon imaat, iyub, isegeed saveeŋ sorok, ma igham ŋgar samia ite paam malep. Pasa, ighaze agham ŋgar tovene ve tiŋgal matamim pani, nene poia maau. [Ŋgar tovene igham mayaŋiiŋa pa Krisi ve iwaghamun iza.] \v 16 Eemoghon ighaze yam ataghon Krisi ve ambaad pataŋani pani, mayamim malep. Tinimim iza ve apait Maaron. Pasa, Krisi igham gham anim le wa. Tauto tiwaat iza payam tighaze yam Kristen. \rq Mbaŋ 5:41; Pil 1:29 \rq* \p \v 17 Sawa to Maaron iŋgabiiz tamtoghon toni ve ighur atia padi, tauto taza pani wa.\f + \fr 4:17 \ft Petrus ighita ighaze pataŋani to yes Kristen timbaad di, ŋgara tovene: Aazne, Maaron iŋgagabiiz tamtoghon toni. Ve ighaze ŋgar todi deŋia maau, ye ipul pataŋani ivot padi pa ipasaluŋgan di. Leso sawa to Mboŋ Muri ve gabizooŋ tau ighaze ivot, yes pale tineep pooi. Eemoghon yes to tighur ila maau, ye ipul di tineep tovene le sawa to Mboŋ Muri, ghoro iŋgabiiz di ve ighur atia padi ve tilaledi. \f* \m Ve ye ighaze iŋgabiiz ghiit muuŋ. Le isob, ghoro iŋgabiiz yes pida paam Aghita. Ighaze ye igham tovene pa iit tamtoghon toni, pale igham sa ŋgar pa yes to tizorzoor varu poia toni? \v 18 Maaron aliŋa to timbooda, isaav tovene: \q2 “Ataam to Maaron igham mulin ghiit, nene ipataŋan kat pa ndiran deŋiadi titaghoni. \q2 Ighaze venen, pale vena pa ndiran samsamiadi to matadi iŋgal Maaron rita maau? Pale sa ŋgar ivot padi?” \rq Np 11:31 \rq* \p \v 19 Tovenen ighaze Maaron lolo pa yam ambaad pataŋani pa Krisi iza, yam aghur taumim ila ye nima, ve agham ŋgar poia irau sawa isob. Ye irau ipul muri payam maau. Pasa, ye to ighur gham, ve lolo ikis tamtoghon toni ariaŋa. \rq Mbo 31:5; Lu 23:46; Mbaŋ 7:59 \rq* \c 5 \s1 Ŋginiiŋa irau tiŋgin poian Maaron tamtoghon toni \p \v 1 Yo, you naghaze napalot ŋginiiŋa tiam pa saveeŋ pida. Pasa, you paam ŋginiiŋ nanimale yam. Ve pataŋani to Krisi imbaada, taug naghita katini pa matag. Ve sawa to Krisi imuul inim ve ipatooŋ tapiri ve iza tiina ivot ighazooŋ, nene pale you paam itiŋa taneep ila Krisi ŋguruba lolo. Tovenen yam ŋginiiŋa irau alooŋ aliŋag tonene, ve ataghoni. \v 2 Maaron ighur uraat ilat nimamim wa ighaze aŋgin sipsip toni. Tovenen matamim padi ve aŋgin poian di. Uraat tiam tonanan, ighaze tamtoghon tizoorndug payam pa aghami, nene poia maau. Aghami toman lolomim, ghoro poia. Leso ataghon Maaron lolo. Ve agham ŋgar tiina pa lemim atia malep. Pasa ŋgar tovene, taghita poia maau. \rq Yo 21:15+; Mbaŋ 20:28; 1Tim 3:3; Tit 1:7 \rq* \m \v 3 Yes to Maaron ighur di tilat nimamim pa aŋgin di, agham taumim anim tiina padi ve atatan di tizi malep. Yam taumim irau anim patoŋaaŋ poia pa Maaron sipsip toni. Leso tighita gham, ve titaghon gham pa ŋgar tiam. \rq 2Kor 1:24; Pil 3:17; 1Tim 4:12; Tit 2:7 \rq* \m \v 4 Ighaze agham tovene, sawa to Ŋginiiŋ tau to sipsip imuul inim, ve ipatooŋ tapiri ve iza tiina ivot ighazooŋ, Maaron pale igham gham aneep ila tau ŋguruba lolo le alok inim lemim atia. Atia tovene, irau isami, ma isob ne maau. \rq 1Kor 9:25; 2Tim 4:8; 1Pe 1:4 \rq* \s1 Tatatan tauud izaad, ve taghur pataŋani toit ila Maaron nima \p \v 5 Yam ndipain aneep ila ŋginiiŋa tiam sambadi, ve alooŋ saveeŋ todi. Ve yam asob irau atatan taumim izamim, ve ambees pooi pa taumim. Pasa, Maaron aliŋa isaav tovene: \q2 “Yes to tipait taudi izadi, Maaron ighurghur koi padi ve itatan di. \q2 Ve yes to titatan taudi izadi, ye ighurghur poia toni izaza todi.” \rq Mt 23:12; Yems 4:6 \rq* \m \v 6 Tovenen atatan taumim, ve aneep ila Maaron ariaŋa nima samba. Ighaze agham tovene, ye pale ipait gham ila sawa to ye tau ighuri. \rq Lu 1:52, 14:11; Yems 4:10 \rq* \m \v 7 Pataŋani tiam naol to lolomim imbumbu padi, aghur di tisob tila Maaron nima. Ye pale iuul gham. Pasa, ye igham ŋgar tiina payam ve mata payam. \rq Mbo 55:22; Mt 6:25+; Pil 4:6 \rq* \p \v 8 Agham ŋgar pooi ve matamim iza. Pasa, koiamim Ŋgeu Samia ilaghlaagh inimale laion to itaŋtaŋ ve ikalkaal tamtoghon pa ighani. \v 9 Tovenen akis ghurla tiam tuŋia, ve aparab ariaŋa. Leso atatani. Pasa, yam awatag: Toŋvetaz tiam to Krisi to tineep irau ndug ndug, timbaad pataŋani raraate inimale yam ambaada. \rq Ep 4:27, 6:11+; 1Tes 5:6; Yems 4:7 \rq* \s1 Saveeŋ palotiiŋ pida \p \v 10 Maaron toit to poia pughu, ye ipoi gham anim Krisi le, leso igham gham ala aneep tomani ila ŋguruba lolo le alok. Pataŋani to aazne ambaada ne, mala maau pale isob. Ve muri, Maaron tau pale igham gham aneep poia muul ve ipalot gham, leso ayoon tuŋia ve akis ghurla tiam ariaŋa. \rq 2Kor 4:17; 1Pe 1:6 \rq* \m \v 11 Ye ariaŋa, ve tapiri toman pooz toni, nene inepneep tovene irau sawa isob. Onoon. \s1 Paesiiŋ pida \p \v 12 Silas iuul ghou pa bodeeŋ rau tuku tonene. You naghita naghaze ye toŋvetaz toit eez to lolo ineep tuŋia ila to Krisi ve tini imbees kat pa uraat toni. Nambood rau tonene ilat tiam pa napariaaŋ gham. Leso aghur ila aghaze poia to Maaron to nasavia ila rau tonene, nene mbeb tau. Tovenen akisi tuŋia. \p \v 13 Nditamim to Maaron isia di tinim le tinimale yam ve tineep izi ndug tiina Babilon,\f + \fr 5:13 \ft Petrus isavia saveeŋ tonene iza to lupuuŋ eez to Krisi to tineep izi ndug tiina Rom. \f* \m tigham ndag poia todi ilat payam. Ve natug Markus paam, igham ndag poia toni payam. \rq Mbaŋ 12:12, 13:5,13, Mbaŋ 15:37+; 2Tim 4:11 \rq* \p \v 14 Yam asob awakisin nimamim\f + \fr 5:14 \ft Petrus imbood saveeŋ tovene: ‘Aghan avomim itaghon ŋgar to lolood pa tauud.’ Nene ataam todi to tipatooŋ tighaze lolodi pa taudi. Ve iit tagham tovene maau. Tayaŋin pa tamtoghon, ve tawakisin nimaad. \f* \m itaghon ŋgar to lolood pa tauud. \p Yam to aneep tuŋia ila to Krisi, Maaron pale igham gham asob aneep poia toman lolomim luuma. Onoon. \rq Ro 16:16 \rq*