\id 1JN - Mutu (Saveeng-Oov) NT [tuc] -Papua New Guinea 2011 (web version -2013) \h 1 Yoan \toc1 Rau To Yoan Imbooda Muuŋ \toc2 1 Yoan \toc3 1Yo \mt1 Rau To Yoan Imbooda Muuŋ \mt2 1 Jon—1 John \c 1 \s1 Ŋgeu to inim ataam pait ve tagham nepooŋ poia ila to Maaron \p \v 1 Yei nivovotia saveeŋ mata yaryaara pa ŋgeu to ipaghazoŋan ghiit pa saveeŋ ve ŋgar to Maaron, ve inim ataam pait ve tagham nepooŋ poia. Muuŋ kat, sawa to mbeb eta ivot sone ve inim, ŋgeu tonowen inepneep. Ve ye izi inim ineep toman ghei, ve nilooŋ saveeŋ toni ila ye tau avo, nighita pa matamai, ve nikisi pa nimamai. Tauto nighilaal katini. \rq Lu 1:2; Yo 1:1+,14, 20:27; 2Pe 1:16 \rq* \m \v 2 Tovenen ŋgeu to inim ataam pait ve tagham nepooŋ poia ila to Maaron, tauto ivot ighazooŋ ve nighita wa. To muuŋ ve inim, yesuru Tama tinepneep. Ve aazne, ye ivot ighazooŋ payei ve nighita. Tauto nipariaaŋ saveeŋ toni, ve nivotia varu payam. Leso aghur ila toni ariaŋa, ve aneep matamim iyaryaar le alok. \rq Yo 1:4, 21:24 \rq* \m \v 3 Tovenen mbeb to yei nighita ve nilooŋa, tauto nivotia payam. Leso yam anim alup gham toman ghei, ve itiŋa Tamaan Maaron ve Natu Yesu Krisi talup ghiit tanim ee moghon. \rq Yo 17:21 \rq* \m \v 4 Saveeŋ tonene, nimbooda leso itiŋa lolood poia le poia kat. \rq Yo 15:11 \rq* \s1 Talaagh ila ghazooŋa to Maaron \p \v 5 Saveeŋ to nilooŋa ila Yesu Krisi tau avo, tauto nivotia payam. Isaav tovene ighaze: Maaron, ye ghazooŋa tau. Ŋgar to ndoroom rita ineep toni maau. \rq 1Tim 6:16; Yems 1:17 \rq* \m \v 6 Tovenen ighaze tasaav taghaze itiŋa Maaron lupuuŋ toit ee moghon, ve laghooŋ toit, tataghon ŋgar to ndoroom, nene tataghon saveeŋ onoon maau. Tagham kaarom. \rq 2Kor 6:14; 1Yo 2:11 \rq* \m \v 7 Ve ighaze laghooŋ toit, tataghon ghazooŋa to Maaron inimale ye tau inepneep ila ghazooŋa toni lolo, nene pale itiŋa talup ghiit tanim ee moghon, ve Maaron Natu Yesu siŋ toni ireu sosor toit isob ilale, ve igham ghiit taŋgalaaŋ ila Maaron mata. \rq Ep 1:7; Hib 9:14; Syg 7:14 \rq* \s1 Taŋgooz sosor toit malep \p \v 8 Ighaze tasaav taghaze iit leed sosor eta maau, nene tagham kaarom pa tauud, ve saveeŋ onoon ineep ila lolood maau. \rq Ro 3:9+,23 \rq* \m \v 9 Ve ighaze tavotia sosor toit ila to Maaron, ye pale ireu di itaghon ŋgar deŋia\f + \fr 1:9 \ft Maaron irau ireu sosor toit sorok maau. Pasa, ye le uraat pa iŋgabiiz tamtoghon ve ighur atia pa sosor todi. Eemoghon sawa to Yesu imaat izala ai pambarooŋ, ye imbaad suvun atia to sosor to tamtoghon toni. Pughu tonene to aazne, ighaze Maaron ireu sosor to tamtoghon toni, nene itaghon ŋgar deŋia. \f* \m ve saveeŋ mbuaaŋ toni. Ŋgar toit to deŋia maau, ye pale ireua isob ilale, leso igham ghiit taŋgalaaŋ ila mata. \rq Mbo 32:5; 51:2; Yems 5:16 \rq* \m \v 10 Tovenen ighaze tasaav taghaze iit tagham sosor eta maau, nene inimale tasaav pa Maaron taghaze ye ŋgeu to kaarom, ve tapatooŋ tauud taghaze saveeŋ toni ineep ila lolood maau. \c 2 \s1 Yesu Krisi, ye Volaaŋa toit \p \v 1 O ndinatug, you nambood saveeŋ tonene payam, leso agham sosor sob ve ayoon ariaŋa. Eemoghon ighaze tamtoghon eta itap ve igham sosor, iit leed ŋgeu deŋia eez to ivolvool toit, ve igham avood ve isasavia saveeŋ toit ila to Tamaan Maaron, nene Yesu Krisi. \rq Ro 8:34; 1Tim 2:5; Hib 7:25 \rq* \m \v 2 Ye imaat inim watooŋrau, leso ireu sosor toit ve itatan mbalmbali to Maaron. Uraat toni tonowen, ye igham pa iit moghon maau. Igham pa tamtoghon tisob to taan. \rq Yo 1:29; Ro 3:25; Kol 1:20; Hib 2:17 \rq* \s1 Tamtoghon to ighaze iwatag Maaron, nene pale itaghon tutuuŋ toni \p \v 3 Ighaze mataad kisin Maaron tutuuŋ toni ve tataghon di, nene irau taghilaal taghaze iit tawatag Maaron. \rq Yo 14:15,21, 15:12 \rq* \m \v 4 Ighaze tamtoghon eta isaav ighaze ye iwatag Maaron, eemoghon itaghon tutuuŋ toni maau, nene ye ŋgeu to kaarom, ve saveeŋ onoon ineep ila lolo maau. \v 5 Eemoghon ighaze tamtoghon eta mata kisin Maaron aliŋa ve itaghoni, nene ipatooŋa ighaze ŋgar to lolood pa Maaron ineep ariaŋa ila lolo wa. Tovenen ighaze taghamgham tovene, nene irau tawatag taghaze iit taneep tuŋia ila to Maaron. \rq Yo 14:23; 1Yo 3:24 \rq* \m \v 6 Tovenen ighaze tamtoghon eta isaav ighaze: “You nanim Maaron le ve naneep tuŋia ila toni,” nene ye irau itaghon ŋgar to Krisi irau sawa isob. \rq Mt 11:29; Yo 13:15; 1Pe 2:21 \rq* \s1 Ighaze taneep ila ghazooŋa to Maaron, nene pale lolood pa tamtoghon ve tagham poian di \p \v 7 Yam nditag to lolog payam kat, tutuuŋ to nambooda payam ne, paghu payam maau. Nene tutuuŋ muŋgina. Akaria loŋaaŋi wa. Sawa to yam aghur ila muuŋ, ve inim aazne, tutuuŋ tonene ineep tiam. \rq Wkp 19:18; Yo 13:34+; 1Yo 3:11 \rq* \m \v 8 Eemoghon tutuuŋ to nambooda payam ne, aazne inim paghu muul. Pasa muuŋ, anoŋa ivot kat maau. Ve aazne, Krisi igham anoŋa ivot. Ve yam paam apatooŋ anoŋa ivot wa. Pasa, ghazooŋa tau to Maaron isul ariaŋa. Tauto ŋgar to ndoroom ighaze isob tonene. \rq Yo 8:12; Ro 13:12; Ep 5:8 \rq* \m \v 9 Ighaze tamtoghon eta isaav ighaze: “You naneep ila ghazooŋa to Maaron,” eemoghon ighur koi pa toŋvetaz toni to Krisi, nene ye inepneep ila ndoroom lolo sone. \rq 1Yo 4:20 \rq* \m \v 10 Ve ighaze tamtoghon eta lolo pa yes toŋvetaz to Krisi ve ighamgham poian di, nene ye inepneep ila ghazooŋa to Maaron. Tamtoghon tovene irau igham ŋgar eta to igham tau, ma ndita pida titap ve tipul ghurla todi ne maau. \rq Ro 14:13 \rq* \m \v 11 Eemoghon ighaze tamtoghon eta ighur koi pa toŋvetaz toni to Krisi, nene ye inepneep ila ndoroom lolo. Ye le ghilalooŋ maau. Pasa, ŋgar to ndoroom ipoon mata wa. Tauto laghooŋ toni, ye itaghon ŋgar to ndoroom, ve ighilaal ataam to itaghoni ne maau. \rq 2Pe 1:9; 1Yo 1:6 \rq* \s1 Saveeŋ iŋarua yes ndolman ve ndipain papaghu \p \v 12 Ndinatug,\f + \fr 2:12 \ft Ndiran ŋgara pida tighaze saveeŋ ‘ndinatug’ tonene iza to yes Kristen tisob. Ve saveeŋ ‘ndolman,’ nene iza to yes Kristen muŋginadi. Ve saveeŋ ‘yam ndipain,’ nene iza to yes Kristen papaghu. \f* \m you nambood saveeŋ tonene ilat tiam pasa, ila Yesu Krisi iza, Tamaan Maaron ireu sosor tiam isob ilale wa. \rq Mbaŋ 10:43; 1Kor 6:11 \rq* \m \v 13 Ve yam ndolman, nambood saveeŋ tonene ila tiam pasa, Ŋgeu to ineep muuŋ ve inim,\f + \fr 2:13 \ft Ndiran ŋgara katindi tighaze Ŋgeu to ineep muuŋ ve inim, nene Krisi. Ughita 1 Yoan 1:1. \f* \m yam awatag katini wa. Ve yam ndipain, nambood saveeŋ tonene ilat tiam pasa, yamŋa Ŋgeu Samia aparab ve alib pani wa. \p \v 14 Tovenen ndinatug, you nambood saveeŋ tonene ilat tiam pasa, yam awatag Tamaan Maaron wa. Ve yam ndolman, nambood saveeŋ tonene ilat tiam pasa, Ŋgeu to ineep muuŋ ve inim, yam awatagi wa. Ve yam ndipain, nambood saveeŋ tonene ilat tiam pasa, yam ayoon ariaŋa, ve saveeŋ to Maaron ineep tuŋia ila lolomim irau sawa isob, ve yamŋa Ŋgeu Samia aparab ve alib pani wa. \rq Ep 6:10; Syg 12:11 \rq* \s1 Lolood pa mbeb to taan toman ŋgar to taan malep \p \v 15 Yam aghur lolomim pa ŋgar toman mbeb to taan malep. Pasa, tamtoghon to ighaze ighur lolo pa ŋgar toman mbeb to taan, nene irau lolo pa Tamaan Maaron maau. \rq Mt 6:24; Ro 12:2; Yems 4:4 \rq* \m \v 16 Ŋgar to taan, iit tawatagi wa: Lolood igham pa mbeb to uliid, mbeb naol naol to taan tigham mataad, ve tapakur tauud pa mbeb toit. Ŋgar tovene inim pa Tamaan Maaron maau. Nene ŋgar to taan. \v 17 Taan toman ŋgar ve mbeb naol to taan to tamtoghon lolodi igham padi, nene pale tilaledi. Eemoghon tamtoghon to ighaze itaghon Maaron lolo, nene pale ineep le alok. \rq 1Kor 7:31 \rq* \s1 Yes to tizorzoor Yesu aliŋa tighaze ye Mesia maau, nene tinim Krisi koia \p \v 18 Ndinatug, apatum gham! Pasa, sawa to Maaron ipasob uraat toni, tauto aazne taza pani wa. Muuŋ, tisaav payam tighaze: “Muri, Yesu koia\f + \fr 2:18 \ft Yesu koia tonene, yes Grika tiwaata ila taudi aliŋadi tighaze “Antikrais.” (Antikrais pughu tovene: Krisi koia, ma tamtoghon to ipakur tau ighaze igham Krisi ina.) \f* \m eez pale ivot.” Ve aazne, katindi tivot wa. Tovenen iit tawatag: Sawa to Maaron ipasob mbeb tisob, tauto taza pani wa. \rq Mk 13:6; 2Tes 2:3; 1Yo 4:3 \rq* \m \v 19 Muuŋ, ndiran tonowen tiluplup toman ghiit. Eemoghon aazne, tipul lupuuŋ toit wa. Tovenen yes avaat tamtoghon toit kat maau. Inimale yes tamtoghon toit kat, tone irau tipul ghiit maau, ve tinepneep toman ghiit sone. Ŋgar to tighami, nene ipatooŋ di ighaze muuŋ, yes tamtoghon toit kat maau. \rq Mbaŋ 20:30 \rq* \p \v 20 Eemoghon yam animale ndiran tonowen maau. Pasa, Maaron patabuaŋ igham tau Avuvu payam wa. Ve yam asob awatag saveeŋ onoon. \v 21 You naghaze yam akankaan pa saveeŋ onoon, to nambood rau tonene ilat ne maau. Saveeŋ onoon, yam awatagi wa. Ve yam awatag: Saveeŋ onoon irau inim pughu pa kaarom eta maau. Pughu tonene to nambood rau tonene ilat tiam. \p \v 22 Sei to ŋgeu to kaarom? Nene ŋgeu to izorzoor saveeŋ ighaze: “Yesu, ye Mesia maau.” Tamtoghon tovene, ye inim Krisi koia. Ye ipul muri pa Krisi ve Tamaan Maaron paam. \rq 1Yo 4:3; 2Yo 7 \rq* \m \v 23 Pasa, tamtoghon tisob to tipul muridi pa Maaron Natu, nene Tamaan Maaron ineep toman di maau. Eemoghon ighaze tamtoghon eta ivotia ghurla toni ighazooŋ ighaze ye ighur ila to Maaron Natu, nene Tamaan Maaron paam ineep tomani, ve yesuru tilup di tinim ee moghon. \rq 1Yo 4:15, 5:1; 2Yo 9 \rq* \s1 Iit irau takis saveeŋ onoon tuŋia ila lolood, ve tataghon pooz to Avuvu Patabuaŋ \p \v 24 Tovenen saveeŋ onoon to tisavia payam muuŋ ve inim, matamim iŋgalŋgali ve akisi tuŋia ila lolomim irau sawa isob. Leso aneep tuŋia ila to Tamaan Maaron ve Natu Yesu Krisi. \rq Yo 14:23; 1Yo 1:3 \rq* \m \v 25 Nepooŋ tovene itaghon saveeŋ mbuaaŋ to Yesu igham pait. Pasa muuŋ, ye isaav ighaze iit pale tagham nepooŋ poia ila to Maaron itaghoni taghoni gha ila. \rq Yo 6:40, 17:3; 1Yo 5:11 \rq* \p \v 26 Saveeŋ tonene, you nambooda ilat tiam, leso matamim imosmoos pa ndiran kaaromŋa to tighaze tipaghau gham pa ataam to Maaron. \v 27 Eemoghon yam, Krisi igham tau Avuvu payam, ve Avuvu tonenen ineep toman gham irau sawa isob. Tovenen yes to tizoorndug tighaze tipatoot gham pa Maaron aliŋa, ledi uraat eta payam maau. Pasa, Maaron Avuvu tau ipatoot gham pa mbeb to naol ne. Ve ŋgar to ye ipatoot gham pani, nene kaarom maau. Nene onoon moghon. Tovenen yam irau ataghon ŋgar tonenen, leso aneep tuŋia ila to Krisi irau sawa isob. \rq Yo 14:26, 16:13+; Hib 8:10+ \rq* \s1 Taneep tuŋia ila to Krisi, ve tasaŋan mulaaŋ toni \p \v 28 Ndinatug, aneep tuŋia ila to Krisi irau sawa isob. Leso sawa to ye imuul inim ve ipatooŋ tau ivot ighazooŋ, iit tamatughez pa tala tagharaui sob, ve mayaad ila mata malep. \rq Ep 3:12; 1Yo 4:17 \rq* \m \v 29 Yam awatag: Krisi, ye ŋgeu to ŋgar deŋia. Tovenen yam irau awatag aghaze: Tamtoghon tisob to titaghon ŋgar deŋia, nene Maaron igham di tinim paghu, ve tinim ye ndinatu wa. \rq Tit 3:5; 1Yo 3:7, 4:7; 3Yo 11 \rq* \c 3 \s1 Iit taneep tanimale Maaron ndinatu \p \v 1 Aghita. Tamaan Maaron lolo pait ve ipakur ghiit kat. Pasa, ye ipoi ghiit ighaze tau ndinatu iit. Ve saveeŋ tonene, nene deŋia. Aazne, Maaron igham ghiit tanim ye ndinatu. Eemoghon yes to titaghon ŋgar to taan, tighilaal ghiit maau. Pasa, yes tighilaal Maaron maau. \rq Yo 1:12, 16:2+; Ro 8:15+ \rq* \m \v 2 Yam ndiran tiou, lolog payam kat. Aazne, iit tanim Maaron ndinatu wa. Ve sa nepooŋ to muri pale taghami, nene takankaan pani. Pasa, Maaron ipaghazoŋan ghiit pa mbeb tonenen sone. Eemoghon iit tawatag: Sawa to Krisi imuul inim ve ipatooŋ tau ivot ighazooŋ, ve taghita katini, nene pale taneep tanimale ye tau. \rq Mt 5:8, Ro 8:29; 2Kor 3:18 \rq* \m \v 3 Tamtoghon tisob to tighurghur matadi pa mbeb tonene, yes irau tigharaat taudi, leso tiŋgalaaŋ ila Maaron mata tinimale Krisi tau. \rq 2Kor 7:1 \rq* \s1 Yes to tineep tuŋia ila to Krisi, tinoknok ghamuuŋ ŋgar samia maau \p \v 4 Tamtoghon tisob to tigham sosor, tiyel pa tutuuŋ to Maaron. Pasa sosor, nene ŋgar to iyel pa Maaron tutuuŋ toni. \v 5 Ve yam awatag: Krisi, ye le sosor eta maau, ve izi inim taan pa ireu sosor toit. \rq 2Kor 5:21; Hib 9:26; 1Pe 2:22+ \rq* \m \v 6 Tovenen ighaze tamtoghon eta ineep tuŋia ila to Krisi, ye irau inoknok ghamuuŋ ŋgar samia maau. Ve ighaze ŋgeu eta ighamgham ŋgar samia irau sawa isob, nene ipatooŋa ighaze ye ighilaal Krisi sone. Tamtoghon tovene, iwatag Krisi maau. \rq Ro 6:1+,14; 1Yo 2:4 \rq* \p \v 7 Ndinatug, ŋgeu eta itombaan gham ve ipaghau gham pa ataam to Maaron malep. Tamtoghon to titaghon ŋgar deŋia inimale Krisi itaghoni, nene yes moghon to tineep deŋiadi ila Maaron mata. \rq Ro 2:13; 1Yo 2:29 \rq* \m \v 8 Eemoghon ighaze tamtoghon eta ighamgham ŋgar samia irau sawa isob, nene ye ŋgeu to Sadan. Pasa, muuŋ kat ve inim, Sadan ighamgham ŋgar samia. Eemoghon Maaron Natu izi inim taan, ve ipatooŋ tau ivot ighazooŋ, leso ireu uraat to Sadan isob ilale. \rq Yo 8:44; Hib 2:14 \rq* \m \v 9 Tovenen yes to Maaron igham di tinim paghu, tighamgham sosor kat maau. Pasa, Maaron tapiri to igham di tinim paghu, nene inepneep todi irau sawa isob. Tovenen yes irau tinoknok ghamuuŋ ŋgar samia maau. \v 10 Tovenen ataam to taghilaal Maaron ndinatu ve Sadan ndinatu, nene vene: Ighaze tamtoghon eta inoknok ghamuuŋ ŋgar to deŋia ila Maaron mata maau, nene ye tamtoghon to Maaron maau. Ve ighaze ŋgeu eta lolo pa toŋvetaz to Krisi maau ve ighamgham poian di maau, nene ye paam, tamtoghon to Maaron maau. \rq 1Yo 2:29, 4:8, 5:18 \rq* \s1 Lolood pa tauud \p \v 11 Sawa to aghur ila muuŋ ve inim, yam aloŋlooŋ saveeŋ tovene: Iit irau lolood pa tauud ve tagham poian tauud. \rq Yo 13:34, 15:12 \rq* \m \v 12 Tovenen iit tataghon Kain ŋgar toni malep. Ye, Ŋgeu Samia ighami inim le, tauto imundig ve irab sorokin tazi Abel imaat. Ve pughu vena to irabi imaat? Ye igham ŋgar tonenen pasa, ŋgar toni samia, ve tazi ŋgar toni poia ve deŋia ila Maaron mata. \rq Mbnp 4:8; Hib 11:4 \rq* \m \v 13 Yam toŋvetaz, ighaze yes to titaghon taan ŋgara tighur koi payam, ruŋamim iza ve agham ŋgar naol malep. \rq Yo 15:18+, 17:14; 2Tim 3:12 \rq* \m \v 14 Iit tawatag: Iit tapul ataam to mateeŋ wa. Ve aazne, tataghon ataam to Maaron tauto tagham nepooŋ poia ila toni. Pasa, lolood pa yes toŋvetaz to Krisi ve taghamgham poian di. Ve ighaze tamtoghon eta lolo pa yes toŋvetaz to Krisi maau, nene ye itaghon ataam to mateeŋ. \v 15 Tamtoghon tisob to tighurghur koi pa toŋvetaz to Krisi, nene Maaron ighita di tinimale ŋgeu to irab tamtoghon imaat. Ve yam awatag: Yes to tirab tamtoghon timaat, nepooŋ to mataad iyaryaar ineep todi maau. \rq Ga 5:19+; Syg 21:8 \rq* \p \v 16 Sawa to Yesu Krisi ipul tau imaat pait, ye ipatooŋ ŋgar to lolood pa tamtoghon ivot ighazooŋ pait. Iit paam irau tataghon ŋgar raraate, ve tarei tauud pa yes toŋvetaz to Krisi. \rq Yo 15:13; Ro 5:8; Ep 5:2 \rq* \m \v 17 Ighaze ŋgeu eta le mbeb katindi to taan, ve ighita mbolaaŋ igham toŋvetaz eta to Krisi, eemoghon lolo isamini ve iuuli maau, nene pale vena? Ŋgar to Maaron to lolo pa iit tamtoghon ve ighamgham poian ghiit, ineep to ŋgeu tonenen? Maau. \v 18 Ndinatug, ighaze tasavsaav sorok ila avood uli taghaze lolood pa tamtoghon, ve saveeŋ toit le anoŋa maau, nene poia maau. Ŋgar tovene, nene kaarom. Iit irau tataghon saveeŋ toit, ve tagham anoŋa ivot. Leso avood onoon. \rq Yems 2:14+,22; 1Pe 1:22 \rq* \s1 Ataam to tayoon ila Maaron mata toman tiniid iza \p \v 19 Tovenen iit lolood pa tamtoghon ve tagham poian di. Leso tawatag taghaze iit tataghon saveeŋ onoon. Ve sawa to tayoon ila Maaron mata, iit pale lolood poia. Irau tamatughez ma mayaad ne maau. \v 20 Onoon, sawa pida, tayamaan tauud taghaze taneep deŋiaad ila Maaron mata maau. Eemoghon poia to Maaron, nene tiina kat ve ŋgar toni ilib pa ŋgar toit. Ighaze mataad kisin mbeb ru tonene, nene pale ipalot ghiit, leso tamatughez pa tayoon ila Maaron mata sob. \p \v 21 Yam ndiran tiou, lolog payam kat. Ighaze tayamaan tauud taghaze leed sosor eta ila Maaron mata maau, nene pale tamatughez pa tayoon ila mata maau. \rq Ro 5:1; Hib 4:16, 10:22 \rq* \m \v 22 Ve ighaze taghasoni pa mbeb eta, ye pale ilooŋ ghiit ve igham pait. Pasa, mataad kisin tutuuŋ toni ve tataghon di, ve taghamgham ŋgar to ighami lolo poia. \rq Mbo 34:15; Mt 7:7+, 21:22; Yo 9:31, 14:13 \rq* \m \v 23 Tutuuŋ toni, nene vene: Iit irau taghur ila to Natu Yesu Krisi, ve lolood pa tauud ve tagham poian tauud itaghon tutuuŋ to Yesu tau isavia pait. \v 24 Tamtoghon tisob to matadi kisin tutuuŋ toni ve titaghon di, yes pale tineep tuŋia ila to Maaron, ve Maaron ineep tuŋia ila todi, ve tilup di tinim ee moghon. Ve Avuvu to Maaron igham pait, tauto igham ghiit taghilaal taghaze Maaron ineep toman ghiit irau sawa isob. \rq Yo 14:23, 15:10; Ro 8:9 \rq* \c 4 \s1 Taŋgabiiz poian saveeŋ to yes to tivovotia Maaron aliŋa \p \v 1 Yam ndiran tiou, lolog payam kat. Aazne, propet kaaromŋa naol tilaghlaagh izi taan. Tovenen ighaze tamtoghon eta isaav payam ighaze: “You navotia saveeŋ itaghon pooz to Maaron Avuvu.” Yam aghur ila saveeŋ toni rikia malep. Aŋgabiiz poiani: Onoon kat Maaron Avuvu igham pooz pani, ma maau? \rq Mt 7:15; 1Tes 5:20+; 2Yo 7 \rq* \m \v 2 Ataam to taghilaal yes to Maaron Avuvu igham pooz padi, nene vene: Tamtoghon tisob to tisaav ghazooŋa tighaze: “You naghur ila to Yesu Krisi naghaze ye izi inim taan, ve inim tamtoghon,” nene titaghon pooz to Maaron Avuvu.\f + \fr 4:2 \ft Ataam ite to tatoor saveeŋ waaro tonene, nene vene: Tamtoghon tisob to tisaav ghazooŋa tighaze: “You naghur ila to Yesu naghaze ye Mesia to izi inim taan, ve inim tamtoghon,” nene titaghon pooz to Maaron Avuvu. \f* \rq 1Kor 12:3; 1Yo 5:1 \rq* \m \v 3 Ve ighaze tamtoghon eta isaav ghazooŋa tovene maau, nene ye itaghon pooz to Maaron Avuvu maau. Ye itaghon pooz to avuvu ite. Nene avuvu to ipapazaagh tamtoghon ve tighur koi pa Yesu. Muuŋ, yam alooŋ saveeŋa tighaze avuvu tonowen pale inim. Ve aazne, ye inim ivot izi taan wa. \rq 2Tes 2:3+; 1Yo 2:18,22; 2Yo 7 \rq* \p \v 4 Eemoghon ndinatug, yam Maaron tamtoghon toni. Ve yam atatan ndiran kaaromŋa tonowen ve alib padi wa. Pasa, Maaron Avuvu to inepneep ila lolomim ne, tapiri ilib pa ye to ipapazaagh tamtoghon ve titaghon ŋgar to taan. \rq Yo 16:33; 1Yo 5:4+ \rq* \m \v 5 Ndiran tonowen, gabuadi toman saveeŋ todi ipatooŋ di ighaze yes to taan. Tauto yes to titaghon ŋgar to taan, tiloŋlooŋ aliŋadi. \v 6 Eemoghon iit to Maaron. Tovenen ighaze tamtoghon eta iwatag Maaron, ye pale ilooŋ aliŋamai. Ve yes to tiwatagi maau, nene tilooŋ aliŋamai maau. Nene ataam to taghilaal tamtoghon ve tawatag: Yes titaghon pooz to Maaron Avuvu to isasavia saveeŋ onoon, ma titaghon pooz to avuvu kaarom to ipapaghau tamtoghon pa ataam to Maaron? \rq Yo 8:47, 10:26+ \rq* \s1 Ighaze lolood pa Maaron, nene pale lolood pa tamtoghon paam \p \v 7 Yam ndiran tiou, lolog payam kat. Iit tasob irau lolood pa tauud ve tagham poian tauud. Pasa, ŋgar tovene inim pa Maaron. Tamtoghon tisob to lolodi pa nditadi ve tighamgham poian di, yes tiwatag Maaron. Ye igham di tinim paghu ve tinim ye ndinatu wa. \v 8 Ve ighaze ŋgeu eta lolo pa tamtoghon maau ve igham poian di maau, nene ye iwatag Maaron maau. Pasa, ŋgar to lolood pa tamtoghon ve tagham poian di, nene Maaron ŋgar toni. \v 9 Maaron imbaaŋ Natu anoŋa ee moghon izi inim taan, leso igham ghiit taneep poia itaghoni taghoni gha ila. Nene ipatooŋ ghiit ighaze Maaron lolo pait kat. \rq Yo 3:16; Ro 5:8 \rq* \m \v 10 Ŋgar to lolood pa Maaron ve tamtoghon, iit tataghoni iraua maau. Eemoghon Maaron, ye lolo pait kat. Aghita. Ye imbaaŋ Natu anoŋa ee moghon izi inim taan, ve imaat inim watooŋrau, leso ireu sosor toit ve itatan mbalmbali to Maaron. \rq 1Yo 2:2 \rq* \m \v 11 Yam ndiran tiou, lolog payam kat. Ighaze Maaron lolo pait kat tovene, iit paam irau lolood pa tauud ve tagham poian tauud. \v 12 Onoon, tamtoghon eta ighita katin Maaron sone. Eemoghon ighaze lolood pa tauud ve tagham poian tauud, nene ipatooŋ ghiit ighaze Maaron ineep tuŋia inim toit, ve ŋgar toni to lolo pa tamtoghon ve ighamgham poian di, nene ineep ariaŋa ila lolood wa. \p \v 13 Maaron igham tau Avuvu pait wa. Tovenen iit tawatag: Iit taneep tuŋia ila toni, ve ye ineep tuŋia inim toit. \rq 2Kor 1:22 \rq* \m \v 14 Tamaan Maaron imbaaŋ Natu izi inim taan pa igham mulin iit tamtoghon to taan. Ve yei nighita katin uraat toni tonowen, ve nighazooŋ pa pughu. Tauto nipariaaŋ saveeŋa, leso aghur ila toni. \v 15 Ighaze tamtoghon eta isaav ghazooŋa ighaze ye ighur ila ighaze Yesu, ye Maaron Natu, nene Maaron ineep tuŋia ila toni, ve ye ineep tuŋia ila to Maaron, ve yesuru tilup di tinim ee moghon. \v 16 Tovenen ŋgar to Maaron to lolo pait ve ighamgham poian ghiit, nene iit taghilaala wa. Ve taghur ila taghaze nene onoon. \p Ŋgar to lolood pa tamtoghon ve tagham poian di, nene Maaron ŋgar toni. Tovenen ighaze iit takis ŋgar tonene tuŋia, ve tataghoni irau sawa isob, nene pale taneep tuŋia ila to Maaron, ve ye ineep tuŋia inim toit, ve itiŋa talup ghiit tanim ee moghon. \v 17 Ighaze takis ŋgar to lolood pa Maaron ve tamtoghon ineep tuŋia ila lolood, nene sawa to Mboŋ Muri, iit pale leed matughezaaŋ pa gabizooŋ to Maaron maau, ve tayoon ila mata toman lolood poia. Pasa, sawa to taneep izi taan, iit tataghon ŋgar to Krisi ighami. \rq Yems 2:13; 1Yo 2:28, 3:19+ \rq* \m \v 18 Tovenen ighaze takis ŋgar to lolood pa Maaron ve tamtoghon ariaŋa, nene irau tamatughez maau. Pasa, matughezaaŋ pughu, nene vene: Tamatughez pa atia to sosor toit. Tovenen ighaze ŋgeu eta imatughez pa Maaron, nene ipatooŋa ighaze ŋgar to Maaron to lolo pait kat ve igham poian ghiit, nene ye ighazooŋ pani sone. \rq Ro 8:15 \rq* \p \v 19 Maaron lolo ineep toit ve igham poian ghiit muuŋ. Tauto aazne, iit lolood pani, ve lolood pa tamtoghon paam. \v 20 Tovenen ighaze ŋgeu eta isaav ighaze ye lolo pa Maaron, eemoghon ighur koi pa yes toŋvetaz to Krisi, nene ye ŋgeu to kaarom. Pasa, yes toŋvetaz to Krisi, ye ighita katin di pa mata. Eemoghon Maaron, tamtoghon eta irau ighita maau. Tovenen ighaze ŋgeu eta lolo pa tamtoghon maau ve igham poian di maau, nene ye irau lolo pa Maaron paam maau. \v 21 Tauto Krisi ighur tutuuŋ tonene pait: Tamtoghon to ighaze lolo pa Maaron, ye irau lolo pa yes toŋvetaz to Krisi paam, ve igham poian di. \rq Yo 13:34+; Ep 5:2; 1Yo 3:11 \rq* \c 5 \s1 Takis ghurla toit ariaŋa. Leso tatatan ŋgar to taan \p \v 1 Tamtoghon tisob to tighur ila tighaze Yesu ye Mesia, Maaron igham di tinim paghu ve tinim ye ndinatu wa. Ve tamtoghon tisob to lolodi pa Tamaan Maaron, nene lolodi pa Maaron ndinatu paam. \rq Yo 1:12+ \rq* \m \v 2 Ighaze lolood pa Maaron ve tataghon tutuuŋ toni, nene pale tawatag taghaze iit lolood pa Maaron ndinatu. \v 3 Pasa, ataam to tapatooŋ tauud taghaze lolood pa Maaron, nene vene: Mataad kisin tutuuŋ toni to naol ne, ve tataghon di. Ve tutuuŋ toni, nene ipataŋan pait pa tataghon di maau. \rq Mt 11:30; Yo 14:15,21+; 2Yo 6 \rq* \m \v 4 Tamtoghon tisob to Maaron igham di tinim ndinatu, yes titatan ŋgar to taan. Ve ataam to tatatan ŋgar to taan, nene vene: Tayoon ariaŋa ve takis ghurla toit tuŋia. \rq Yo 16:33; Ep 6:16; Syg 12:11 \rq* \m \v 5 Sei masin irau titatan ŋgar to taan? Nene yes to tighur ila to Yesu tighaze ye Maaron Naatu. Yes moghon to irau titatan ŋgar to taan. \rq Ro 8:37; 1Kor 15:57 \rq* \s1 Mbeb pida to tipatooŋ Yesu tighaze ye Maaron Natu \p \v 6 Yesu Krisi izi inim taan ve inim tamtoghon, ve igham ya, ve siŋ toni imaliŋ ve imaat izala ai pambarooŋ. Tovenen ye igham ya moghon maau. Igham ya, ve muri siŋ toni imaliŋ paam. Ve Maaron Avuvu ipariaaŋ Yesu saveeŋ toni paam, leso taghur ila. Pasa, ye isasavia saveeŋ onoon. \v 7 Tovenen mbeb tol to tipariaaŋ ghiit pa taghur ila to Yesu, nene vene: \v 8 Avuvu Patabuaŋ, ya, ve siŋ. Mbeb tol tonene, ŋgaradi raraate. \v 9 Sawa naol, iit taghur ila saveeŋ to tamtoghon tisavia pa tipariaaŋ nditadi saveeŋ todi. Eemoghon Maaron, ye ilib pa iit tamtoghon kat. Tovenen ighaze ye ipariaaŋ saveeŋ to Natu, iit irau taghur ila kat. \rq Yo 5:32+, 8:17+ \rq* \s1 Ighaze taghur ila to Yesu, iit tagham nepooŋ poia ila to Maaron wa \p \v 10 Ighaze tamtoghon eta ighur ila to Maaron Natu, ye pale iyamaana ila lolo ighaze saveeŋ to ye ighur ila, nene onoon. Ve ighaze tamtoghon eta ighur ila toni maau, nene ye iveleg Maaron ighaze ye avo kaarom. Pasa, saveeŋ to Maaron isavia pa ipariaaŋ saveeŋ to Natu, nene tamtoghon tonenen ighur ila maau. \v 11 Saveeŋ tovene: Nepooŋ poia to iseŋseeŋga gha ila, nene Maaron igham pait wa. Nepooŋ tonowen, taghami ila to Natu. \rq Yo 1:4, 17:3 \rq* \m \v 12 Tovenen tamtoghon to ighaze igham Maaron Natu, ye igham nepooŋ poia ila to Maaron wa. Ve tamtoghon to ighaze igham Maaron Natu maau, ye igham nepooŋ tonowen sone. \rq Yo 3:36, 5:24 \rq* \p \v 13 Saveeŋ isob tonene, you nambooda ilat to yam tamtoghon to aghur ila to Maaron Natu, leso awatag kat aghaze yam agham nepooŋ poia ila to Maaron wa. Nepooŋ tonowen pale iseeŋga itaghoni taghoni gha ila. \rq Yo 20:31 \rq* \p \v 14 Tovenen iit tamatughez pa ghasoniiŋ Maaron pa leed mbeb malep. Pasa, ighaze taghasoni pa mbeb eta itaghon ye lolo ve ŋgar toni, ye pale ilooŋ ghiit ve igham mbeb tonenen pait. \v 15 Ve iit tawatag: Maaron ilooŋ suŋuuŋ toit irau sawa isob. Tovenen ighaze iit taghasoni pa mbeb eta, ye pale ilooŋ suŋuuŋ toit ve igham pait. \rq Yo 14:13, 16:23 \rq* \p \v 16 Ighaze iit taghita toŋvetaz toit eta igham sosor to Maaron irau ireua, iit irau tasuŋ Maaron. Leso igham mulin tamtoghon tonenen, ve imuul inim pa ataam to taneep mataad iyaryaar. Ve yes to tipul muridi pa Krisi ve ŋgar todi iyaryaaŋ kat, nene leg saveeŋ eta padi maau. Ndiran tovene, irau taghason Maaron padi maau. Pasa, yes ledi ataam eta muul maau. Muri, yes pale timaat ve tilaledi. \rq Hib 6:4+, 10:26+ \rq* \m \v 17 Onoon, ŋgar samsamia to naol ne, nene sosor. Eemoghon sosor pida irau tigham ghiit tamaat ve talaleed maau. \s1 Yoan ipasob saveeŋ toni \p \v 18 Iit tawatag: Tamtoghon tisob to Maaron igham di tinim paghu, yes tinoknok ghamuuŋ ŋgar samia maau. Pasa, Maaron Natu mata padi ve iŋgin di. Tovenen Ŋgeu Samia irau iwaghamun di maau. \rq 1Yo 3:9 \rq* \m \v 19 Ve iit tawatag: Iit tamtoghon to Maaron. Eemoghon ival tiina to taan, yes tineep ila Ŋgeu Samia nima, ve ye ighamgham pooz padi. \v 20 Ve iit tawatag: Maaron Natu izi inim taan, ve ipaghazoŋan ŋgar toit, leso tawatag katin Maaron tau. Tauto aazne, iit taneep ila to Maaron tau ve Natu Yesu Krisi, ve itiŋa talup ghiit tanim ee moghon. Yesu Krisi, ye Maaron tau. Ve ye to inim pughu pa nepooŋ to mataad iyaryaar. \rq Yo 17:3 \rq* \p \v 21 Ndinatug, matamim imosmoos pa taumim, ve aneep saguan pa maaron kaaromŋa tisob. \rq 1Kor 10:14; 2Kor 6:16 \rq*