\id 1CO - Mutu (Saveeng-Oov) NT [tuc] -Papua New Guinea 2011 (web version -2013) \h 1 Korin \toc1 Rau To Paulus Imbooda Ila To Yes Korin Muuŋ \toc2 1 Korin \toc3 1Kor \mt1 Rau To Paulus Imbooda Ila To Yes Korin Muuŋ \mt2 1 Korin—1 Corinthians \c 1 \p \v 1-2 You Paulus. Maaron ipoi ghou nanim le, ve ighur ghou nanim mbaŋooŋa to Yesu Krisi itaghon tau lolo. Yeru toŋvetaz toit Sostenes nimbood rau tonene ilat to yam to aneep ila lupuuŋ to Maaron izi ndug Korin. Yam aneep tuŋia ila to Yesu Krisi, tauto anim tamtoghon toni patabuaŋa wa. Ye ipoi gham anim le, leso ataghon ŋgar patabuaŋ animale ye tau. Ve yam moghon maau. Ye igham tovene pa tamtoghon tisob to ndug ndug to tisuŋsuŋ ila Tiina toit Yesu Krisi iza. Ye tiina todi, ve tiina toit paam. \rq 1Kor 6:11; 2Tim 1:9 \rq* \p \v 3 Poia to Tamaan Maaron ve Tiina toit Yesu Krisi iza tiam, ve tiŋgin gham aneep pooi toman lolomim luuma. Onoon. \s1 Paulus ipait Maaron pasa, ye ighur poia toni tiina iza to yes Korin \p \v 4 Sawa isob, you napait Maaron payam toman lolog poia. Pasa, ila uraat to Yesu Krisi, Maaron ighur poia toni tiina iza tiam. \v 5 Yam to aneep tuŋia ila to Krisi, Maaron Avuvu irei ŋgar popoia naol payam. Tauto aghazooŋ pa ŋgar popoia naol, ve avovotia Maaron aliŋa ila ataam naol. \rq 1Kor 12:7+; 2Kor 8:7 \rq* \m \v 6 Maaron Avuvu igham uraat toman tapiri ila lolomim. Tauto aghilaal aghaze saveeŋ to Krisi to nisavia payam, nene onoon, ve akisi ariaŋa. \v 7 Tovenen aazne, ambool pa tapiri, ma ŋgar poia eta to Maaron Avuvu ireii pait ne maau. Ve asasaŋan aghaze le aghita sawa to Tiina toit Yesu Krisi imuul inim, ve Maaron ipatooŋa ivot ighazooŋ. \rq Pil 3:20; 1Tes 1:10; Tit 2:13 \rq* \m \v 8 Maaron tau pale ipalot gham, ve igham gham ayoon ariaŋa le aza pa sawa to ye ighuri payam. Leso sawa to Tiina toit Yesu Krisi imuul inim, ye ighita gham ighaze lemim sosor eta maau. \v 9 Iit irau tanumeer Maaron. Pasa, ye itaghon saveeŋ toni irau sawa isob. Ve ipoi gham anim le ve yamŋa Natu Yesu Krisi alup gham anim ee moghon wa. \rq Pil 1:6; 1Tes 5:23+; 1Pe 5:10 \rq* \s1 Paulus isaav ariaŋa pa yes Korin ighaze tivalag di malep \p \v 10 Yam toŋvetaz, you naghaze napalot gham ila Tiina toit Yesu Krisi iza tovene: Avalag gham aneep lemim lemim malep. Yam asob alup lolomim ve ŋgar tiam inim ee moghon, ve azuaria gham pa taghoniiŋ ŋgar ee moghon. \rq Ro 12:16; Pil 1:27, 2:2; 1Pe 3:8 \rq* \m \v 11 Yam toŋvetaz, you nasavia saveeŋ tonene pasa, Kloe tamtoghon toni pida tinim, ve tipaesia varumim payou tighaze parzoraaŋ naol tivotvot ila lolomim. \v 12 Nene nasavia ŋgar tiam to avalag gham aneep lemim lemim, ve yam pida asavsaav aghaze: “You nataghon Paulus,” ve pida aghaze: “You nataghon Apolos,” ve pida aghaze: “You nataghon Petrus,” ve yam pida aghaze: “You nataghon Krisi.” Ŋgar tonanan, yam asob aghamghami. \rq 1Kor 3:4+ \rq* \p \v 13 Vena, yam aghaze arab motmotin Krisi anoŋa inim suruvu suruvu? Ma aghaze you Paulus nagham inamim, ve tirab ghou izala ai pambarooŋ payam? Ma yam agham ya ila you izag? Maau. \v 14 You lolog poia pa Maaron ve napaiti pasa, nagham ya pa yam ival maau. Nagham ya pa Krispus ve Gaius moghon. \rq Mbaŋ 18:8; Ro 16:23 \rq* \m \v 15 Tovenen tamtoghon eta irau isaav ighaze: “Yei tonene nigham ya ila Paulus iza,” ne maau. \v 16 O, ŋgaramus matag iŋgal. You nagham ya pa Stepanas ve yes to tineep tomani ila ruum toni ne paam. Ve yam pida, lolog imaagh. Nagham ya payam, ma maau? \rq 1Kor 16:15 \rq* \m \v 17 Pughu to you nagham ya pa yam ival maau, nene vene: Krisi imbaaŋ ghou pa nagham ya pa tamtoghon maau. Ye imbaaŋ ghou pa navotia varu poia. Ve ye ighaze sawa to navotia varu poia, you irau nasaav nanimale yes ŋgara to taan to tighamgham pa taudi izadi ne maau. Pasa ighaze nagham tovene, nene pale narab matin ai pambarooŋ to Krisi tapiri, ve tamtoghon tighita ai pambarooŋ toni inimale mbeb sorok. \rq 1Kor 2:1+ \rq* \s1 Mateeŋ to Krisi izala ai pambarooŋ ipatooŋ ghiit ighaze Maaron ŋgar toni, nene ite kat pa ŋgar to iit tamtoghon \p \v 18 Onoon, saveeŋ to isavia mateeŋ to Krisi izala ai pambarooŋ, tamtoghon to titaghon ataam to tilaledi, tighita tighaze nene saveeŋ to borouŋa. Eemoghon iit to Maaron ighamgham uraat pa igham mulin ghiit ne, taghilaala taghaze saveeŋ tonowen, Maaron tapiri ineep ila. \rq Ro 1:16; 1Kor 2:14; 2Kor 4:3 \rq* \m \v 19 Saveeŋa, Maaron isavia ve timbooda pataghaaŋ wa. Ighaze: \q2 “Ndiran ŋgara to taan, you pale nawaghamun ŋgar todi le tiwaghamgham. \q2 Yes to tighaze tighazooŋ kat pa ŋgar tintina, you pale nagham ŋgar todi inim mbeb sorok, ve le anoŋa maau.” \rq Is 29:14 \rq* \m \v 20 Ighaze venen, pale tasaav vena pa yes ŋgara to taan, ve yes to ledi ŋgar tintina pa tutuuŋ to Mose, ve yes to aazne tiwazoran di pa savsaveeŋ ma ŋgar? Pale tapait di? Maau. Pasa, ŋgar to tamtoghon to taan tipakur taudi pani, nene Maaron ipatooŋa ighaze nene ŋgar to borouŋa. \rq Lu 10:21; Ro 1:22; 1Kor 3:18 \rq* \m \v 21 Maaron ŋgar toni tiina, ve ighita ighaze poia pa ipoon ataam pa tamtoghon to taan, leso tipait taudi izadi sob. Tauto yes ŋgara to taan ŋgar todi irau iuul di pa tiwatag Maaron maau. Maaron ighaze igham mulin tamtoghon itaghon ataam ite. Nene saveeŋ to Krisi to nivovotia. Onoon, tamtoghon to titaghon ŋgar to taan, tighita saveeŋ tonene tighaze nene saveeŋ to borouŋa. Eemoghon yes to tighur ila saveeŋ tonene, Maaron pale igham mulin di. \rq Mt 11:25+ \rq* \m \v 22 Yes Yuda tizoorndug tighaze tighita mbeb gharatooŋadi tivot tinim ghilalooŋ padi, ghoro tighur ila. Ve yes Grika tizuaria di pa loŋaaŋ saveeŋ to yes ŋgara to taan to tighita tighaze le pughu tiina. \rq Yo 4:48; Mbaŋ 17:21 \rq* \m \v 23 Eemoghon yei nivovotia saveeŋ pa mateeŋ to Krisi izala ai pambarooŋ. Saveeŋ tonene, sawa to yes Yuda tilooŋa, tirere pani ve tighur ila maau. Ve sawa to yes Grika tilooŋa, tivelegi tighaze nene saveeŋ to borouŋa. \rq Yo 6:60+; 1Kor 2:2,14 \rq* \m \v 24 Eemoghon yes to Maaron ipoi di tinim le, yes Yuda ve Grika paam, yes tighilaal tighaze Krisi ipatooŋ Maaron tapiri ve ŋgar toni tiina ivot ighazooŋ pait. \rq Ro 1:16; Kol 2:3 \rq* \m \v 25 Onoon, tamtoghon to titaghon ŋgar to taan, tiveleg Maaron ŋgar toni tighaze nene inimale ŋgar to borouŋa. Eemoghon maau. Ŋgar toni tiina. Ilib kat pa ŋgar to iit tamtoghon. Ve uraat to Maaron ighami,\f + \fr 1:25 \ft Uraat to Paulus isavia, nene mateeŋ to Krisi ve mundigiiŋ toni. \f* \m tovene paam. Tamtoghon tivelegi inimale mbeb sorok, ve tighita tighaze le tapiri maau. Eemoghon uraat tonowen, tapiri tiina kat. Ilib pa iit tamtoghon tapiriid. \rq 2Kor 13:4 \rq* \s1 Ŋgar to Maaron ene ite kat pa ŋgar to taan \p \v 26 Yam toŋvetaz, agham ŋgar pa taumim. Sawa to Maaron ipoi gham anim le, gabuamim ne vena? Ndiran to titaghon ŋgar to taan, tighita tamtoghon tiam katindi tighaze ledi ŋgar tiina maau. Ve tighaze yes ledi izadi ve tapiridi pa ghamuuŋ mbeb eta maau, ve siŋ todi paam, ledi izadi maau. \v 27 Tovenen aghita. Yes to tamtoghon to taan tiveleg di tighaze ledi ŋgar maau tinimale borouŋa, tauto Maaron igham di tinim le, leso ipamayaŋin ndiran ŋgara to taan. Ve yes to tamtoghon to taan tighita di tighaze tapiridi iraua maau, tauto Maaron igham di tinim le, leso ipamayaŋin yes to tapiridi tintina. \rq Mt 11:25; Yems 2:5 \rq* \m \v 28-29 Ve yes to ledi izadi maau, ve tamtoghon to taan matadi velegin di, ve tighita di tinimale mbeb sorok, tauto Maaron igham di tinim le. Leso ipatooŋ yes to izadi tintina ighaze izadi tonowen, mbeb sorok. Pasa, ye lolo pa tamtoghon eta ipait tau iza ila mata malep. \rq Ro 3:27; Ep 2:9 \rq* \p \v 30 Maaron tau to igham gham aneep tuŋia ila to Yesu Krisi. Ye ighur Yesu Krisi pa ipaghazoŋan ghiit pa ŋgar toni, leso taneep pooi. Ve Krisi to igham ghiit taneep deŋiaad ila Maaron mata, ve igham ghiit tanim tamtoghon toni patabuaŋa, ve ipas ghiit tavot pa ŋgar samia tapiri, leso tanim mbesooŋa pani muul sob. \rq Ro 3:24; 2Kor 5:21; Ep 1:7; Pil 3.9 \rq* \m \v 31 Tovenen tataghon saveeŋ to timbooda pataghaaŋ wa. \q2 “Tamtoghon to lolo pa ŋgar to pakuruuŋ, ye irau ipakur Ŋgeu Tiina pa ŋgar to ye ighami.” \rq Yer 9:23+; 2Kor 10:17 \rq* \c 2 \s1 Paulus isavsaav inimale yes ŋgara to taan maau \p \v 1 Yam toŋvetaz, matamim iŋgal. Sawa to nalat ve navotia Maaron aliŋa payam, you nasavia saveeŋ pughu ariaŋa inimale yes ŋgara to taan to tighamgham pa taudi izadi ne maau. You nasavia saveeŋ rauraua payam, leso aghazooŋ pa Maaron ŋgar toni. Ŋgar tonowen, muuŋ iyooŋ, ve aazne ivot ighazooŋ wa. \rq 1Kor 1:17 \rq* \m \v 2 Pasa, sawa to nalat ve naneep toman gham, ŋgar tiou iyaryaaŋ naghaze nasavia Yesu Krisi varu moghon, ve mateeŋ toni izala ai pambarooŋ. \rq 1Kor 1:23; Ga 6:14; Pil 3:8 \rq* \m \v 3 Sawa to naneep toman gham, matughezaaŋ tiina igham ghou le tinig irur. Ve nayamaan taug naghaze tapirig imbool. \rq Mbaŋ 18:9; 2Kor 11:30, 12:5,9 \rq* \m \v 4 Ve sawa to navotia varu poia payam, you nasavsaav nanimale yes ŋgara to taan pa nagham lolomim ne maau. Eemoghon Maaron Avuvu igham uraat toman tapiri ila lolomim. Tauto ipatooŋ ghou ighaze saveeŋ to nasavia payam, nene saveeŋ onoon. \v 5 Nataghon ataam tovene, leso ŋgar to tamtoghon inim pughu pa ghurla tiam sob. Naghaze Maaron tau tapiri inim pughu pani, ghoro poia. \rq 2Kor 4:20; 1Tes 1:5 \rq* \s1 Maaron Avuvu ipaghazoŋan ghiit pa Maaron ŋgar toni \p \v 6-7 Eemoghon yes to ŋgar todi imatu pa Maaron ve saveeŋ toni, yei nisavsaav padi pa ŋgar tiina to Maaron to muuŋ iyooŋ ve aazne ivot ighazooŋ. Muuŋ kat, sawa to sambam ve taan tivot sone, ye igharaat ataam pataghaaŋ wa, leso igham ghiit tala taneep tomani ila ŋguruba lolo. Ŋgar toni tonowen, ite kat pa ŋgar to yes ŋgara to taan tisasavia pa sawa tonene. Ve yes to tighamgham pooz pa sawa tonene\f + \fr 2:6-7 \ft Yes pooza to Paulus isavia di, nene yes daba samsamiadi to taan, ma Ŋgeu Samia toman avuvu samsamiadi. \f* \m tikankaan pani paam. Yes pooza tonowen, muri Maaron pale itatan di tinim mbeb sorok. \rq Ro 16:25+; Ep 3:5,9; Kol 1:26; Yems 3:17 \rq* \m \v 8 Todi eta ighazooŋ pa Maaron ŋgar toni maau. Ve inimale tighazooŋ pani, tone irau tirab Tiina toit Yesu to iza tiina pa tapiri ve poia toni ne izala ai pambarooŋ maau. \rq Lu 23:34; Yo 16:3; Mbaŋ 13:27; 2Kor 3:14 \rq* \m \v 9 Ŋgar yoŋgaaŋ to Maaron to nisasavia ne, timbood saveeŋa pataghaaŋ tighaze: \q2 “Maaron igharaat mbeb popoiadi naol pa yes to lolodi ineep toni. Mbeb tonowen, ite kat. Tamtoghon eta ighita di pa mata, ma ilooŋ varudi pa taliŋa sone. Ve tamtoghon eta irau igham ŋgar padi paam maau.” \rq Is 64:4; Yer 3:16 \rq* \p \v 10 Eemoghon iit, ghoro Maaron ipaghazoŋan ghiit pa ŋgar toni yoŋgaaŋ tonenen ila uraat to Avuvu Patabuaŋ wa. Maaron Avuvu ighita mbeb tisob. Ŋgar yoŋgaaŋ kat to ineep ila Maaron lolo ne paam, Avuvu ighita. \rq Mt 13:11; Yo 16:13 \rq* \m \v 11 Laak, sei iwatag katin tamtoghon ite lolo? Maau. Ye tau moghon to iwatagi. Maaron tovene paam. Tau Avuvu moghon to iwatag katin lolo. Ite paam maau. \v 12 Avuvu to iit taghami, ye itaghon ŋgar to taan maau. Ye ivot ila to Maaron tau. Maaron igham Avuvu pait, leso tawatag mbeb popoia to ye irei di pait itaghon tau lolo ve poia toni.\f + \fr 2:12 \ft Mbeb popoia to Paulus isavia di, nene mbeb to tagham di ila mateeŋ to Krisi izala ai pambarooŋ. Nene mbeb tovene: Krisi ireu sosor toit, ve igham ghiit taneep deŋiaad ila Maaron mata, ve irei Avuvu Patabuaŋ pait. \f* \m \v 13 Tovenen yei nisavsaav pa mbeb tonene. Ve ŋgar to nisasavia, yei nighami ila to yes ŋgara to taan maau. Maaron tau Avuvu to ipaghazoŋan ghei pani, ve ighamgham pooz pa saveeŋ isob to nisasavia. Tovenen saveeŋ onoon to Maaron Avuvu isavia payei, tauto nipaghazoŋan pughu pa yes to titaghon ŋgar to Maaron Avuvu. \rq 1Kor 1:17, 2:4 \rq* \p \v 14 Ighaze ŋgeu eta itaghon ŋgar to tamtoghon moghon, ye pale izurun ŋgar to inim pa Maaron Avuvu, ve ighita ŋgar tonowen inimale ŋgar to borouŋa. Irau ighazooŋ pani maau. Pasa, Maaron Avuvu iuul ghiit, ghoro taŋgabiiz poian ŋgar tonenen, ve taghazooŋ pani. \rq Yo 6:44, 14:17; Ro 8:5+; 1Kor 1:18,23 \rq* \m \v 15 Tamtoghon to ighaze itaghon ŋgar to Maaron Avuvu, nene irau iŋgabiiz poian mbeb tisob ve ighilaal di: Sa to poia, ve sa to samia. Tamtoghon tovene, yes to titaghon ŋgar to taan, irau tiŋgabiiza maau.\f + \fr 2:15 \ft Saveeŋ waaro tonene avaat iŋarua tamtoghon pida to Korin to tiveleg Paulus pa uraat toni, ve tiyouyou avodi pani. Ughita 2Kor 10:10. \f* \rq 1Tes 5:21 \rq* \m \v 16 Pale tiŋgabiiza vena? Maau. Pasa, saveeŋ ineep pataghaaŋ wa. Ighaze: \qt “Sei iwatag katin ŋgar to Maaron, ve irau ipatooti pa ŋgar pida? Maau.”\qt* \rq Ro 11:34 \rq* \p Eemoghon iit, ghoro ŋgar to Krisi ineep toit. \rq Ro 12:2; Ep 4:23 \rq* \c 3 \s1 Yes Korin ŋgar todi imatu sone \p \v 1 Yam toŋvetaz, muuŋ you irau nasaav payam inimale nasavsaav pa yes to titaghon ŋgar to Maaron Avuvu ne maau. Pasa, sawa tonenen, yam akis Krisi tuŋia ila ŋgar tiam sone. Yam animale ndipain geegeu, ve ataghon ŋgar to lolomim muŋgina. \v 2 Tauto nagham aniiŋ ariaŋa payam maau. Napaghun gham pa tuz moghon. Pasa, sawa tonenen, yam irau aghan aniiŋ ariaŋa maau. Ve aazne paam, naghita gham araua sone. \rq Hib 5:12+; 1Pe 2:2 \rq* \m \v 3 Aghita. Parzoraaŋ naol tivotvot ila lolomim, ve ŋgar tiam iyaryaaŋ aghaze atatan nditamim, ve agham di titaghon ŋgar tiam moghon. Nene ipatooŋ gham ighaze yam atataghon lolomim muŋgina sone. Laghooŋ tiam, yam animale yes to titaghon ŋgar to taan. \rq 1Kor 1:10+, 11:18; Yems 3:16 \rq* \m \v 4 Pasa, yam pida aghaze: “You nataghon Paulus,” ve pida aghaze: “You nataghon Apolos,” Ŋgar tiam tonanan ipatooŋ gham ighaze yam ataghon tamtoghon to taan ŋgar todi. \s1 Uraata tisob to Maaron tizuaria di pa mbeb ee moghon \p \v 5 Laak, Apolos ne sei? Ve you Paulus, sei? Yeru mbesooŋa moghon to Tiina toit Yesu Krisi. Yei nigham uraat payam, tauto aghur ila toni. Onoon, ye ighur lemai uraat eŋaeŋa irau ghei. Eemoghon yeru nigham uraat pa Ŋgeu ee moghon. \rq Mbaŋ 18:1+, 18:24+ \rq* \m \v 6 Uraat tiou, nene inimale navazog aniiŋ ila uum. Ve Apolos uraat toni, nene inimale igham uraat pa uum, ve igham ya ve itutur aniiŋ. Eemoghon Maaron to igham aniiŋ itub iza. \rq Mt 13:3+ \rq* \m \v 7 Ŋgeu to ivazog aniiŋ, ve ŋgeu to igham ya ve itutur aniiŋ, yesuru ledi izadi maau. Maaron moghon to ye le iza. Pasa, ye to igham aniiŋ itub ve anoŋa ivot. \v 8 Tovenen ŋgeu to ivazog aniiŋ, ve ŋgeu to ighamgham ya ve itutur aniiŋ, uraat todi, nene pughu ee moghon. Ve muri, Tiina todi pale igham ledi atia deŋia itaghon uraat todi todi. \rq Ro 2:6 \rq* \m \v 9 Tovenen yeru Apolos nilup ghei ve nigham uraat to Maaron ighuri inim nimamai. Ve lupuuŋ tiam, nene inimale uum to Maaron ve ruum to ye inepneep pani. \rq Ep 2:20+ \rq* \s1 Yes to tiuul lupuuŋ to Krisi, tinimale ndiran to tirei ruum \p \v 10 Poia to Maaron iza tiou, ve ye igham pooz pa uraat tiou. Tauto nanimale ŋgeu to iwatag katin uraat to reiŋ ruum, ve imuŋmuuŋ pani. Uraat to naghami ila lolomim, nene inimale napayoon gungun inim pughu pa Maaron ruum toni. Ve aazne, tamtoghon pida anadi tiseeŋ uraat to reiŋ ruum tonanan. Tovenen sei to ighaze iseeŋ uraat to reiŋ ruum to Maaron, ye irau igham ŋgar pooi, ve irei poian ruum itaghon ruum tau ŋgar toni. \rq Ro 15:20; 1Kor 4:15 \rq* \m \v 11 Tamtoghon eta irau ighur mbeb ite paam inim pughu pa ruum to Maaron maau. Yesu moghon to inim pughu pani. Ve pughu tonowen, you nagharaata wa. \rq Ep 2:20 \rq* \m \v 12 Yes to tirei ruum anoŋa, pida tirei pa malimooŋ ariaŋadi inimale gol, silva, ve yaam popoia pida. Ve pida tirei pa malimooŋ to ariaŋadi maau inimale ai, reg, ve mbeb pida. \v 13 Tala tala le ighaze taza pa sawa to gabizooŋ ivot, ghoro yes to tirei ruum ne, uraat todi anoŋa pale ivot ighazooŋ. Gabizooŋ tonowen ŋgara, nene inimale tamtoghon tighur mbeb ila yab, leso titoova ve tighita: Nene mbeb ariaŋa, ma mbeb sorok? Ighaze tirei ruum pa malimooŋ ariaŋa, nene pale yab tonowen irau ighani maau. Eemoghon ighaze tirei ruum pa malimooŋ to ariaŋa maau, nene pale yab ighan uraat todi gha ilale. \rq 1Kor 4:5 \rq* \m \v 14 Tamtoghon to ighaze irei ruum to Maaron pa mbeb ariaŋa, gabizooŋ to Maaron irau igham mbeb eta pa uraat toni maau. Tovenen sawa to gabizooŋ tonowen ivot le isob, ghoro uraat toni anoŋa pale inepneep, ve Maaron igham le atia poia. \v 15 Eemoghon ighaze tamtoghon eta irei ruum to Maaron pa malimooŋ soroksorok, nene pale yab ighan uraat toni, ve le anoŋa maau. Onoon, ye tau pale ineep pooi. Eemoghon ye inimale ŋgeu to yab ighan suvun ruum toni, ve nima moghon, ve ighau ivot ila pumuri. \s1 Lupuuŋ to Krisi inimale rumai patabuaŋ to Maaron \p \v 16 Yam awatag maau? Lupuuŋ tiam, nene inimale Maaron rumai toni patabuaŋ to ye inepneep ilooŋ ila. Ve Maaron Avuvu inepneep toman gham ila lupuuŋ tiam lolo. \rq 1Kor 6:19; 2Kor 6:16; Ep 2:21+; 1Pe 2:5 \rq* \m \v 17 Tovenen apatum gham. Pasa, yam taumim animale rumai to Maaron. Ve rumai tonanan, mbeb toni patabuaŋ. Tovenen ighaze tamtoghon eta iwaghamuni, nene pale ye paam, Maaron iwaghamuni. \s1 Pale tagham ŋgar vena pa Maaron uraata toni? \p \v 18 Yam agham kaarom pa taumim malep. Ighaze tiam eta ighaze ye iraua kat pa ŋgar to taan to aazne tamtoghon tizuaria di pani, ye irau ipul muri pa ŋgar tonowen, ve itaghon ŋgar to Krisi to ndiran to taan tighita inimale ŋgar to borouŋa. Leso ighazooŋ pa Maaron ŋgar toni ve ataam to ineep pooi. \v 19 Pasa, ŋgar naol to tamtoghon to taan tipakur di pani, Maaron ighita di ighaze nene ŋgar to borouŋa. Saveeŋa, timbooda pataghaaŋ wa. Isaav tovene: \q2 “Ndiran ŋgara to taan titaghon ŋgar naol tighaze pale iuul di pa tineep pooi. Eemoghon ŋgar todi tonowen pale inim liis padi, ve Maaron iliis di.” \rq Yop 5:13; 1Kor 1:20 \rq* \m \v 20 Ve saveeŋ waaro ite isaav ighaze: \q2 “Maaron iwatag: Ŋgar naol to ndiran ŋgara to taan tiwazoran di pani, nene le anoŋa maau.” \rq Mbo 94:11 \rq* \m \v 21 Tovenen ŋgar to paitooŋ tamtoghon izadi, yam apuli ineeple. Pasa mbeb to naol, nene yam tiam. Maaron ighur di pa tiuul gham. \v 22 Paulus, Apolos, Petrus, taan tonene, nepooŋ tiam, mateeŋ tiam, mbeb to aazne tinepneep, ve mbeb to pale tivot muri ne paam. Mbeb tisob tonowen, nene tiam moghon. \rq Ro 8:28,38-39 \rq* \m \v 23 Ve yam to Krisi. Ve Krisi, ye to Maaron. \rq Ro 14:8 \rq* \c 4 \s1 Maaron pale iŋgabiiz uraata toni \p \v 1 Tovenen tamtoghon irau tigham ŋgar pa yei uraata tovene: Yei mbesooŋa to Krisi. Ye inumeer ghei, ve ighur saveeŋ toni inim tiei, leso niŋgini. Saveeŋ tonene isavia Maaron ŋgar toni to muuŋ iyooŋ, ve aazne ivot ighazooŋ. \rq 1Kor 3:5; 2Kor 6:4 \rq* \m \v 2 Mbesooŋa to ighaze tiina toni inumeera ve ighur mbeb ila nima pa ŋginiiŋi, ye irau iŋgin poian mbeb tonenen itaghon ŋgar to tiina toni. \rq Lu 12:42 \rq* \m \v 3 Tovenen ighaze yam, ma tamtoghon pida aŋgabiiz ghou aghaze you poiag, ma samiag, nene nagham ŋgar pani kat maau. Ve irau naŋgabiiz taug naghaze you poiag, ma samiag, nene paam maau. \v 4 Onoon, matag iŋgal naghaze uraat tiou, nagham sosor eta maau. Eemoghon irau nanumeer sorok naghaze ŋgar tiou isob deŋia ne maau. Naneep ve nasaŋan gabizooŋ to Tiina toit to muri pale ivot. Ghoro ye tau iŋgabiiz ghou. \rq Mbaŋ 23:1; 1Kor 3:13; 2Kor 10:18 \rq* \m \v 5 Yam tovene paam. Rikia aŋgabiiz tamtoghon ve aghaze yes samsamiadi, ma popoiadi malep. Aneep ve asaŋan sawa to Tiina toit Yesu imuul inim. Pasa, sawa tonenen ighaze ivot, ye pale ivotia mbeb tisob to tiyooŋ ila ndoroom lolo, toman ŋgar tisob to tineep ŋgozaaŋ ila tamtoghon lolodi, tivot tighazooŋ. Ghoro Maaron tau ipait tamtoghon eŋaeŋa itaghon ŋgar todi todi. \rq Ro 2:16; 1Kor 3:8; 2Kor 5:10; Syg 20:12 \rq* \s1 Ŋgar to mbaŋooŋa to Krisi titaghoni \p \v 6 Yam toŋvetaz, saveeŋ isob tonene, you nasavia iza to yeru Apolos, leso nauul gham ve agham ŋgar pooi pa yei to nipatoot gham pa Maaron aliŋa. Yam irau agham ŋgar inim tiei. Leso yam to apapait tamtoghon eez pa ŋgar toni, ve matamim izi pa ite, apul ŋgar tiam tonanan ineeple. Pasa, ighaze agham tovene, yam amalaaŋ pa Maaron aliŋa to timbooda pataghaaŋ wa. \rq Ro 12:3 \rq* \m \v 7 Laak, yom to upait taum, sei igham ghom ulib pa nditam? Ve sa mbeb to yom ughami ivot ila taum tapirim? Maau. Mbeb tiom tisob toman sa ŋgar poia to ineep tiom, yom ugham di ila to Maaron. Ighaze venen, pughu vena to tinim iza ve upakur taum inimale ŋgar toman mbeb tiom ivot ila to taum? \rq Yo 3:27; Yems 1:17; 1Pe 4:10 \rq* \p \v 8 Aa yam Korin, araua kat! Akaal sa mbeb muul? Pasa, yam asavsaav aghaze Maaron tapiri, yam agham katini wa. Ve aghaze aghazooŋ kat pa ŋgar toni. Ve aghaze yam anim kinik wa. Aneep ila tamtoghon eta samba muul maau.\f + \fr 4:8 \ft Saveeŋ to Maaron isaav tovene: Mboŋ muri, ighaze Mesia inim ve ipatooŋ tapiri ivot ighazooŋ, nene pale yesŋa tamtoghon toni tinim kinik ve tigham pooz pa mbeb tisob. Eemoghon tamtoghon pida to Korin ŋgar todi iwaghamgham. Tighaze yes to tighur ila to Krisi ve tigham Maaron Avuvu tapiri, yes tineep tinimale yes to ndug sambam ve tinim kinik wa. \f* \m Eemoghon yei ghora, sone. Ve inimale saveeŋ tiam tonanan onoon, tone poia. Leso itiŋa tanim kinik ve tagham pooz. Eemoghon maau. \rq Syg 3:17+ \rq* \p \v 9 You naghita naghaze Maaron ighur yei mbaŋooŋa nineep muri kat. Yei ninimale yes to tighaze tirab di timaat, ve tiweu di tila pa ndug to mogheraaŋ, leso tirab di ila ival tiina matadi. Ve yes to timbatut ghei ne, tamtoghon to taan moghon maau. Yes aŋela paam. \rq 1Kor 15:30+; 2Kor 6:4+, 11:23+ \rq* \m \v 10 Yei mbaŋooŋa nizuaria ghei pa taghoniiŋ Krisi, ve tamtoghon tighita ghei tighaze niwaghamgham ninimale borouŋa. Eemoghon yam, ghoro aghaze Krisi igham gham araua kat pa ŋgar! Yei tapirimai imbool, ve lemai izamai maau. Eemoghon yam, ghoro aghaze tapirimim tintina ve izamim tintina. Yam araua kat! \rq Mbaŋ 26:24; 1Kor 2:3; 2Kor 13:9 \rq* \m \v 11 Muuŋ ve inim aazne, yei pitool matmatin ghei, ve murun ghei. Ve nonogiiŋa tiei popoia maau. Mareprepaiŋa. Tamtoghon tighamgham samin ghei, ve lemai ruum to nepooŋ maau. Niwaghengheen. \rq Mt 8:20; 2Kor 11:27 \rq* \m \v 12 Yei nighamgham uraat ariaŋa pa nimamai, leso niuul taumai. Tamtoghon tipipiyaav saveeŋ samsamia payei, eemoghon yei nighason Maaron pa ighur poia toni iza todi. Ve tighurghur pataŋani payei pasa, nitaghon Krisi, eemoghon yei niyoon ariaŋa ve nimbaada.\f + \fr 4:12 \ft Grika ve Roma matadi izi pa yes to tighamgham uraat pa nimadi. Ve ighaze tamtoghon tigham ŋgar samia pa ŋgeu eta, ve iyati maau, nene paam Grika ve Roma tivelegi tighaze ye imatughez, ve le tapiri maau. Tovenen ŋgar to Paulus yesŋa mbaŋooŋa pida titaghoni, nene igham Grika ve Roma pida tiveleg di kat. \f* \rq Mt 5:44; Mbaŋ 18:3+ \rq* \m \v 13 Tamtoghon tiŋgalŋgal saveeŋ payei, eemoghon yei nipamuul saveeŋ poia padi. Tauto muuŋ ve inim aazne, tamtoghon tiveleg ghei kat ve tighita ghei tighaze yei samsamiamai ninimale buzbuz to taan. \rq 1Pe 3:9 \rq* \s1 Paulus ipalot yes Korin ighaze titaghoni pa ŋgar toni \p \v 14 Saveeŋ tonene, you nambooda payam pa napamayaŋin gham ne maau. You lolog payam kat, ve naghita gham naghaze you ndinatug yam. Tauto naghaze napasaluŋgan gham. \rq 1 Tes 2:11 \rq* \m \v 15 Pasa, ighaze yam lemim tamtoghon ndiŋndiŋ (10,000) to tiŋgin gham ve tipatoooŋ gham pa ataam to Krisi, nene poia. Eemoghon nditamamim naol maau. Tamamim ee moghon to you. Pasa, sawa to navotia varu poia payam, ve aghur ila to Yesu Krisi, you nanim tamamim. \rq Mbaŋ 18:11; 1 Kor 3:5+ \rq* \m \v 16 Tauto naghaze napalot gham, leso ataghon ŋgar tiou. \rq 1Kor 11:1; Pil 3:17, 4:9; 2Tes 3:9 \rq* \m \v 17 Pughu tonene to nambaaŋ Timoti ilat. Ye, you nanumeera ve lolog pani kat. Naghita inimale natug kat. Ye ighur ila to Tiina toit ariaŋa, ve igham uraat itaghon Krisi ŋgar toni. Ye pale ipei ŋgar tiam muul pa ataam to you naneep tuŋia ila to Krisi ve nataghon ŋgar toni. Ataam tonene, you napatooŋ lupuuŋ to Krisi pani irau ndug ndug. \rq Mbaŋ 19:22; Pil 2:19+ \rq* \p \v 18 You nawatag: Tiam pida matadi iŋgal tighaze you irau nalat naghita gham muul maau. Tauto tipapait taudi ve tizorzoor saveeŋ. \v 19 Eemoghon ighaze Tiina toit lolo pa nalat, nene pale mala maau nalat peria tiam. Pasa, naghaze naghita yes to tapapait taudi ve tizorzoor saveeŋ, leso nawatag: Tisavsaav sorok, ma tigham uraat toman Maaron tapiri? \v 20 Pasa, pooz to Maaron, nene saveeŋ moghon maau. Nene Maaron tau tapiri to iza to tamtoghon. \rq 1Kor 2:4+; 1Tes 1:5 \rq* \m \v 21 Vena? Yam aghaze nagham sa ŋgar payam? Aghaze nalat toman toon ve nalos gham, ma nalat toman ŋgar poia ve ŋgar to lolood pa tauud? \rq 2Kor 13:10 \rq* \c 5 \s1 Paulus iyaan yes Korin pa ŋgar to ghuruuŋ maat \p \v 1 Yo, you naghaze napasaluŋgan gham pa ŋgar pida to ivotvot tonanan. Tipaesia varumim tighaze ŋgar to ghuruuŋ maat ivotvot ila lolomim. Ve tisaav tighaze tamtoghon tiam eez ivai tau tama azuwa. Aghita. Yes kankanooŋa to tiwatag Maaron maau, yes irau tigham ŋgar samia tovene maau. \rq Wkp 18:8; Ep 5:3 \rq* \m \v 2 Eemoghon yam agham ŋgar eta pani maau. Apuli ve ighamgham tovene. Pughu vena to apait taumim aghaze yam araua kat pa Maaron ŋgar toni? Inimale yam awatag katin ŋgar toni, tone lolomim ipataŋan pa ŋgar to ŋgeu tonanan ighami, ve azuruni pa lupuuŋ tiam. \v 3 Onoon, you naneep toman gham maau. Eemoghon ŋgar tiou, nene inepneep tiam, ve Maaron Avuvu ilup ghiit inimale itiŋa tanepneep. Ŋgeu to igham ŋgar samia tonenen, atia to pale iza toni, you nagham ŋgar pani wa. \rq 2Tes 3:6; 1Tim 5:20 \rq* \m \v 4-5 Tovenen you nasaav payam tovene: Yam irau alup gham ila Tiina toit Yesu Krisi iza, ve ila uraat to Maaron Avuvu, you pale naneep toman gham paam, ve Tiina toit Yesu tapiri iza tiam. Ghoro azurun ŋgeu tonanan pa lupuuŋ tiam, ve aghuri ila Sadan nima, ve iyamaan katin pataŋani to nepooŋ tovene. Leso itoor ŋgar toni, ve ipul ŋgar to lolo muŋgina ineeple, ve sawa to Tiina toit Yesu imuul inim, ye pale igham mulin ŋgeu tonanan ve ineep pooi. \rq Mt 18:18+; Kol 2:5; 1Tim 1:20 \rq* \s1 Ataam to tataghon katin ŋgar to Pasova \p \v 6 Ŋgar tiam to apapait taumim ve aghaze araua kat pa Maaron ŋgar toni, nene poia maau. Yam awatag maau? Yis ŋgiira moghon, nene irau igham palawa tiina isar. \rq Mt 16:6+; Ga 5:9; Yems 4:16 \rq* \m \v 7 Tovenen apiyaav yis tiam muŋgina isob ilale. Leso aneep animale mberet paghu to le yis maau. You nawatag: Yam animale mberet paghu to le yis maau. Pasa, Krisi, ye inimale sipsip toit to Pasova to tirabi imaat inim watooŋrau, leso ireu sosor toit. \rq Igham 12:3+; Yo 1:29; 1Pe 1:19 \rq* \m \v 8 Tovenen iit irau tataghon ŋgar to Pasova irau sawa isob. Ŋgar samia to lolood muŋgina, iit tapuli ineeple, inimale yes to tilup di pa Pasova, tipiyaav yis todi muŋgina ilale. Ve tapait Maaron toman tiniid iza, tagham ŋgar ŋgalaaŋa moghon, ve tataghon saveeŋ onoon toman lolood. Leso tanim mberet paghu to le yis maau, ve tataghon katin ŋgar to Pasova. \rq Igham 12:18+ \rq* \p \v 9 You nambood rau eez ilat, ve nasaav payam tovene: Yes to tighurghur maat, yam aneep saguan padi. \rq 2Kor 6:14+; Ep 5:11; 2Tes 3:6,14 \rq* \m \v 10 Saveeŋ tiou tonowen, iŋarua ival tiina to taan to tighurghur maat ne maau. [Nene iŋarua yes to tighur ila to Krisi ve tighamgham ŋgar tonenen.] Pasa, ighaze yam aghaze aneep saguan pa tamtoghon tisob to taan to tighurghur maat, ma matadi mbeb, ma titombaan tamtoghon leso tigham sorokin mbeb todi, ma timbesmbees pa maaron kaaromŋa, ghoro yam irau apul taan tonene! \v 11 Tovenen saveeŋ to nambooda payam, nene ŋgara tovene: Ighaze tamtoghon eta isaav ighaze ye toŋvetaz to Krisi, eemoghon ighurghur maat, ma mata mbeb, ma imbesmbees pa maaron kaaromŋa, ma iveveleg tamtoghon ve ipipiyaav saveeŋ samsamia padi, ma ighunghun le iwaghamgham, ma itombaan tamtoghon leso igham sorokin mbeb todi, nene tamtoghon tovene, agharaui malep. Aneep saguan pani. Ghanghaniiŋ paam, yamŋa alup malep. \rq Mt 18:17; Ro 16:17 \rq* \p \v 12-13 Yes to tineep ilooŋ ila lupuuŋ to Krisi maau, you leg uraat pa naŋgabiiz di maau. Maaron tau pale iŋgabiiz di. Eemoghon yes to tineep ilooŋ ila lupuuŋ toni, iit irau taŋgabiiz di pa ŋgar todi. \p Tovenen yam irau ataghon Maaron aliŋa tonene: \qt “Ighaze tamtoghon samia eta ineep ila lolomim, yam azuruni ighau.”\qt* \rq Lo 13:5 \rq* \c 6 \s1 Tapayoon toŋvetaz to Krisi pa savsaveeŋ ila daba to taan matadi malep \p \v 1 Ighaze tiam eta ita ite igham sosor pani, pughu vena to ye ipayoonda ila yes daba to taan to tiwatag Maaron maau ne matadi? Ŋgar tiam tonanan, mayamim pani maau? Yam awatag: Daba tonowen, ŋgar todi deŋia ila Maaron mata maau. Tovenen yam aghur pataŋani tiam ila tamtoghon to Maaron nimadi pa tigharaata, ghoro poia. \v 2-3 Yam awatag maau? Sawa to Mboŋ Muri, iit tamtoghon to Maaron pale tauuli pa uraat to gabizooŋ tamtoghon to taan. Ighaze venen, pughu vena to yam irau agharaat pataŋani ŋgiira ŋgiira to aazne tivotvot ila lolomim ne maau? Ve iit pale taŋgabiiz yes aŋela paam. Ighaze venen, iit irau tagharaat pataŋani to taan. Pasa, nene mbeb tiina maau. \rq Mt 19:28 \rq* \m \v 4 Daba to taan ledi izadi ila lupuuŋ to Krisi lolo maau. Pughu vena to yam aghurghur pataŋani tiam to taan ila ndiran tovene nimadi pa tigharaat di? \v 5 Nambood saveeŋ tonene payam, leso mayamim pa ŋgar to aghamghami. Vena, tiam eta le ŋgar irau to igharaat toŋvetaz to Krisi saveeŋ todi maau? \v 6-7 Eemoghon yam ataghon ataam tovene maau. Yam apayoon toŋvetaz tiam to tighur ila to Krisi ne, ila yes daba to taan to tighur ila maau ne matadi. Ŋgar tiam tonanan ipatooŋ gham ighaze yam atap wa. Vena, ighaze toŋvetaz tiam eta itombaan gham pa igham sorokin mbeb tiam, ma igham sosor ite paam payam, irau apul sosor toni maau? \rq Mt 5:39+; Ro 12:17+; 1Pe 3:9 \rq* \m \v 8 Eemoghon yam ataghon ataam tovene maau. Pasa, toŋvetaz tiam to yamŋa aneep ila lupuuŋ to Krisi lolo, tauto aghamgham sosor padi, ve atombaan di pa ayou sorokin mbeb todi. \p \v 9 Yam awatag maau? Ighaze tamtoghon eta ighamgham ŋgar to deŋia maau, ye irau itaghon Maaron pooz toni ve ilooŋ ila ndug toni ne maau. Tovenen agham kaarom pa taumim malep. Yes to matadi samia tinimale ŋgavuun, yes to timbesmbees pa maaron kaaromŋa, yes to tighurghur maat, nditamoot to timomogheer pa nditadi nditamoot pida, \v 10 yes yubyubŋa, yes to matadi mbeb, yes ghunuuŋa, yes to matadi izi pa nditadi ve tipipiyaav saveeŋ samsamia padi, ve yes to titombaan tamtoghon pa tigham sorokin mbeb todi, tamtoghon tisob to tighamgham tovene, yes irau titaghon pooz to Maaron ve tilooŋ tila ndug toni ne maau. \rq Ga 5:19+; Ep 5:5; Hib 12:14; Syg 21:8, 22:15 \rq* \m \v 11 Muuŋ, yam pida ataghon ŋgar tovene paam. Eemoghon aazne, ila uraat to Yesu Krisi, Maaron Avuvu igham uraat payam. Tauto Maaron igham gham aŋgalaaŋ, ve anim tamtoghon toni patabuaŋa, ve aneep deŋiamim ila mata wa. \rq 1Kor 1:2; Ep 2:1+; Kol 3:7+; Tit 3:3+ \rq* \s1 Anoŋaad, nene inimale rumai to Avuvu Patabuaŋ \p \v 12 Yam pida asavsaav aghaze: “You irau nagham ŋgar to naol ne. Mbeb eta le ŋgalsekiiŋ maau.” Nanan poia. Eemoghon ŋgar tisob irau tiuul ghiit maau. Ve mbeb ite paam. You lolog pa mbeb samia eta igham pooz payou ve nanim mbesooŋa pani ne maau. \rq Yo 8:34; 1Kor 10:23 \rq* \p \v 13 Ve yam pida asavsaav aghaze: “Aniiŋ, nene mbeb to apood. Ve apood ineep pa aniiŋ izila. Ve muri, Maaron pale ipasob mbeb ru tonenen.”\f + \fr 6:13 \ft Saveeŋ to aniiŋ ve apood, nene iza to nditamoot ve ndiliva anoŋadi. Ival tiina to ndug Korin matadi samsamia tinimale ŋgavuun. Ve ŋgar todi iwaghamgham tighaze ndiliva anoŋadi, nene ineep pa nditamoot timogheer padi moghon. Ve sa ŋgar to ighaze tamtoghon tigham pa anoŋadi, nene mbeb sorok. Irau igham mbeb eta pa anunudi maau. Pasa, muri, anoŋadi pale imaat ve ilale, ve anunudi moghon, ghoro ineep mata iyaryaar. \f* \m Saveeŋ tiam tonanan onoon. Eemoghon anoŋaad ineep pa igham ŋgar samia inimale ŋgavuun maau. Anoŋaad ineep pa imbees pa Ŋgeu Tiina. Ve Ŋgeu Tiina igham ŋgar tiina pa anoŋaad. \rq 1Tes 4:3+ \rq* \m \v 14 Aghita. Maaron ipamundigin Tiina toit Yesu pa mateeŋ wa. Ve muri, Maaron tapiri pale ipamundigin ghiit paam pa mateeŋ ve igham leed anoŋaad paghu. \rq Ro 8:11; 2Kor 4:14; Ep 1:19+ \rq* \p \v 15 Yam awatag maau? Anoŋamim, nene inimale Krisi anoŋa pida pida. Vena, ighaze tagham Krisi anoŋa pida ve talupi toman liva to ataam, pale poia? Maau kat! \rq 1Kor 12:27 \rq* \m \v 16 Yam awatag maau? Ighaze tamoot eta ipaak anoŋa ila liva to ataam anoŋa, nene yesuru tilup di tinim ee moghon. Saveeŋa ineep pataghaaŋ wa: \qt “Yesuru pale tilup di tinim ee moghon.”\qt* \rq Mbnp 2:24 \rq* \m \v 17 Eemoghon tamtoghon to inim Tiina toit le ne, ila uraat to Maaron Avuvu, yesuru Krisi tilup di tinim ee moghon. Vena, tamtoghon tovene irau ilup tau toman liva to ataam muul? Nene pale maau. \rq Yo 17:21+; 1Kor 12:13; Ep 4:4 \rq* \p \v 18 Tovenen ŋgar to mataad samia tanimale ŋgavuun, yam aneep saguan pani. Pasa, ŋgar tonene raraate inimale sosor pida maau. Sosor toit pida tiŋarua tauud anoŋaad maau. Eemoghon tamtoghon to ighaze igham ŋgar tonene, nene igham sosor pa tau anoŋa. \rq Ep 5:3; 1Tes 4:3; Hib 13:4 \rq* \m \v 19 Yam awatag maau? Anoŋamim, nene inimale rumai to Avuvu Patabuaŋ ineep ilooŋ ila. Pasa, Maaron igham Avuvu payam, ve aazne ye ineep ila lolomim. Tovenen yam aŋgin taumim muul maau. \rq Ro 14:7+; 1Kor 3:16+; 2Kor 6:16 \rq* \m \v 20 Maaron ighol gham anim le wa. Tovenen sa ŋgar to ighaze aghami pa anoŋamim, yam irau aghami pa apait Maaron iza. \rq 1Kor 7:23; Pil 1:20; Hib 9:12; 1Pe 1:18+ \rq* \c 7 \s1 Vaiuuŋ ŋgara pida \p \v 1 Yo, naghaze napamuul saveeŋ pida to ambooda ila rau tiam. Yam asaav tovene: “Ighaze tamoot eta itut liva eta maau, nene poia.” \v 2 Eemoghon ŋgar to ghuruuŋ maat, nene ivot inim tiina. Tovenen ighaze tamoot eta yesuru azuwa tineep saguan pa taudi, ve tilup di pa ghenooŋ maau, nene poia maau. Poia pa yesuru tilup di. \v 3 Vaivaiŋa irau titaghon vaiuuŋ ŋgara. Ighaze liva eta ighason azuwa ighaze yesuru tigheen, nene tamoot irau iyok pani. Ve tamoot tovene paam. Ighaze ighason azuwa ighaze yesuru tigheen, nene liva irau iyok pani. \rq Igham 21:10 \rq* \m \v 4 Liva iŋgin tau anoŋa maau. Azuwa tamoot to iŋgini. Ve tamoot tovene paam. Ye iŋgin tau anoŋa maau. Azuwa liva to iŋgini. \v 5 Tovenen yam vaivaiŋa aŋguruut taumim pa ndizwamim malep. Eemoghon ighaze yamru azuwam aghaze asapaar pa taumim, leso apul soso ris pa suŋuuŋ, nene poia. Eemoghon muri, yamru irau alup gham muul. Pa vene, irau atatan ghaara tiam maau, ve Sadan iwat gham ve atap. \v 6 Saveeŋ to nasavia pa saparooŋ, you nasavia pa nagham ŋgar payam moghon. Ve napariaaŋa inim tutuuŋ pa ataghoni ne maau. \v 7 You naghaze le tamtoghon tisob tivai maau tinimale you, ghoro poia. Eemoghon Maaron ighur leed nepooŋ naol naol. Tauto pida tivai, ve pida tivai maau. Ve sa nepooŋ to ye igham pait, nene poia toni pale ineep toman ghiit. \rq Mt 19:11+ \rq* \s1 Saveeŋ iŋarua yes osa ve ndinaara \p \v 8 Yo, yam osa ve ndinaara, you nasaav payam tovene: Ighaze avai muul maau, ve aneep animale you, ghoro poia. \v 9 Eemoghon ighaze yam irau atatan ghaara tiam maau, avai lak. Pa vene, ghaara tiam ipazaagh gham ve agham sosor. \rq 1Tim 5:14 \rq* \s1 Vaivaiŋa irau tipul ndizwadi maau \p \v 10 Ve yam vaivaiŋa, you naghur tutuuŋ tonene payam: Liva eta irau ipul azuwa ve irab motin vaiuuŋ toni maau. Saveeŋ tonene, nene you taug saveeŋ tiou maau. Nene Tiina toit tau aliŋa. \v 11 Ve ighaze liva eta ipul azuwa ve irab motin vaiuuŋ todi, ye irau ivai muul maau. Ineep moghon. Ve ighaze maau, ye irau imuul ila to azuwa muŋgina, ve yesuru tilup di muul toman lolodi ee moghon. Ve yes nditamoot tovene paam. Tizurun ndizwadi malep. \rq Mal 2:16; Mt 5:32; 19:3+; Mk 10:11+ \rq* \s1 Saveeŋ pida to iŋarua yes to ndizwadi tighur ila maau \p \v 12 Ve yam pida to ndizwamim tighur ila to Krisi maau, you nasaav payam tovene. Ighaze toŋvetaz eta to Krisi azuwa ighur ila maau, ve liva iyok pa nepooŋ todi tonowen, nene tamoot tonenen irau irab motin vaiuuŋ todi maau. Saveeŋ tonene, nene Tiina toit aliŋa maau. Nene you ŋgar tiou. \v 13 Ve ighaze liva eta azuwa ighur ila to Krisi maau, ve tamoot iyok pa nepooŋ todi tonowen, nene liva tonenen paam irau irab motin vaiuuŋ todi maau. \v 14 Pasa, liva ma tamoot to ighaze ighur ila, ye inim ataam pa azuwa to ighur ila maau ne, leso inim Maaron le. Ighaze maau, tone ndinatumim tisami ila Maaron mata. Eemoghon maau. Pasa, yam ndamomim padi, tauto tinim Maaron le. \p \v 15 Eemoghon ighaze toŋvetaz eta to Krisi azuwa ighur ila maau, ve azuwa tonenen ŋgar toni iyaryaaŋ kat ighaze irab motin vaiuuŋ todi, nene ye to ighur ila, irau iyok pani, ve ipuli ila. Ŋgar tovene, le ŋgalsekiiŋ maau. Pasa, Maaron ighaze iit tataghon ŋgar luuma. \rq Ro 12:18, 14:19 \rq* \m \v 16 Yom liva to ughur ila, uwatag maau. Pale unum ataam pa azuwam tamoot ve Maaron igham mulini. Ve yom tamoot tovene paam. Uwatag maau. Pale unum ataam pa azuwam liva, ve Maaron igham mulini. \rq 1Pe 3:1 \rq* \s1 Sa nepooŋ to Maaron igham pait, nene lolood poia pani moghon \p \v 17 Sa nepooŋ to Tiina toit ighuri pait, nene lolood poia pani moghon. Tovenen nepooŋaad to taghami indeeŋ sawa to Maaron ipoi ghiit tanim le, iit tayok pani moghon. Saveeŋ tonene, you napatoot lupuuŋ to Krisi pani irau ndug ndug. \v 18 Tovenen ighaze ŋgeu eta tiziri, ve muri Maaron ipoii inim le, nene ŋgeu tonenen ikaal ataam pa tigharaat tini malep. Ve ighaze ŋgeu eta tiziri maau ve Maaron ipoii inim le, ye igham ŋgar pa ziriiŋ malep. \v 19 Pasa, ighaze tizir ghiit, ma tizir ghiit maau, nene mbeb sorok. Ve ŋgar to taghoniiŋ Maaron tutuuŋ toni, nene mbeb tau. \rq Ro 2:25; Ga 5:6, 6:15 \rq* \m \v 20 Tovenen sa nepooŋ to tamtoghon eŋaeŋa tighami indeeŋ sawa to Maaron ipoi di tinim le, yes irau lolodi poia pani ve tineep tovene. \v 21 Ighaze yom mbesooŋa sorok, ve Maaron ipoi ghom unum le, lolom ipataŋan pa uraat tiom malep. Eemoghon ighaze ataam poia eta ivot pa upas taum pa uraat tiom tonanan, nene poia. Utaghoni moghon. \v 22 Pasa, ighaze tamtoghon eta inim mbesooŋa sorok, ve Tiina toit ipoii, nene tamtoghon tonenen inim mbesooŋa muul maau. Onoon, uraat to mbesooŋa, ye pale ighami. Eemoghon Krisi ipasi pa samia tapiri to muuŋ ikisi, ve ye inim Krisi le wa. Ve tamtoghon to ighaze ye mbesooŋa maau ve iŋgin tau, ve Krisi ipoii inim le, ye mbesooŋa to Krisi. \rq Yo 8:36; Ga 3:28; Kol 3:24; 1Pe 2:16 \rq* \m \v 23 Aghita. Maaron ighol gham anim le wa. Tovenen anim mbesooŋa pa ŋgar to tamtoghon malep. \rq 1Kor 6:20; 1Pe 1:18+ \rq* \m \v 24 Tovenen yam toŋvetaz, sa nepooŋ to iit eŋaeŋa taghami indeeŋ sawa to Maaron ipoi ghiit tanim le, iit irau tineep tuŋia ila to Maaron, ve tataghoni tovene gha ila. \s1 Saveeŋ iŋarua yes to tivai sone \p \v 25 You leg saveeŋ pida pa yes to tivai sone. Saveeŋ tonene, nene tutuuŋ to Tiina toit maau. Nene taug ŋgar tiou. Eemoghon Tiina toit igham poian ghou, ve igham leg ŋgar. Tovenen yam irau aghur ila saveeŋ tiou tonene, ve ataghoni. \v 26 Aazne, iit taneep ila sawa to pataŋani. Tovenen you naghita naghaze sa nepooŋ to aazne iit eŋaeŋa taghami, nene poia pa taneep tovene gha tala. \v 27 Tovenen ighaze yom uvai wa, ukaal ataam pa urab motin vaiuuŋ tiam ve uzurun azuwam malep. Uneep toman azuwam tonanan. Ve ighaze uvai sone, uzuaria ghom pa vaiuuŋ malep. \v 28 Eemoghon ighaze uvai, nene poia paam. Ugham sosor maau. Ve ndiliva papaghu paam. Ighaze tivai, yes tigham sosor maau. Eemoghon you nawatag: Nepooŋ to vaivaiŋa, yes pale tindeeŋ pataŋani naol. Ve lolog pa pataŋani tovene igham gham malep. Tauto nasavia saveeŋ tonene payam. \s1 Tagham ŋgar tiina pa mbeb to taan malep \p \v 29 Yam toŋvetaz, saveeŋ tiou tonene, pughu tovene. Sawa inim igharau wa. Tovenen aazne ve ila, tagham ŋgar tiina pa nepooŋ toit to taan malep. Tovenen vaivaiŋa nditamoot, yes irau tineep tinimale yes to ledi ndizwadi maau. \rq Ro 13:11+; 1Kor 10:11; 1Pe 4.7 \rq* \m \v 30 Ve yes to lolodi ipataŋan, yes irau tineep tinimale yes to lolodi ipataŋan maau. Ve yes to lolodi poia, yes irau tineep tinimale yes to lolodi poia maau. Ve yes to tigholghol ledi mbeb, yes irau tigham ŋgar tovene: Mbeb tonowen, nene mbeb to taudi, leso tikisi mala ne maau. \v 31 Ve yes to tighamgham uraat pa mbeb to taan, nene ŋgar todi ineep ila mbeb tonowen kat malep. Pasa, iit tawatag: Taan tonene toman taan ŋgara, nene irau ineep le alok maau. Ighaze isob tonene. \rq 2Pe 3:11+; 1Yo 2:15+; Syg 21:1 \rq* \p \v 32 You naghaze pataŋani naol to taan igham lolomim imbumbu ve agham ŋgar naol malep. Tauto nasavia saveeŋ tonene. Ŋgeu paghu to ighaze ighur ila to Krisi, nene ighamgham ŋgar tiina pa Tiina toit ve uraat toni, ve izuaria tau ighaze le igham Krisi lolo poia. \v 33 Eemoghon ŋgeu vaivaiŋ, ye ighamgham ŋgar naol pa mbeb to taan, ve izuaria tau leso igham azuwa lolo poia. \rq Lu 14:20 \rq* \m \v 34 Tovenen ŋgar toni inim ru. Ve yes ndinaara ve ndiliva papaghu to tighur ila to Krisi, tovene paam. Tighamgham ŋgar pa Tiina toit ve uraat toni, ve tighaze le tighur ŋgar todi ve lolodi, toman anoŋadi isob ila pani. Eemoghon ndiliva vaivaiŋa, yes tighamgham ŋgar naol pa mbeb to taan, ve tighaze tigham ndizwadi lolodi poia. \rq 1Tim 5:5 \rq* \p \v 35 Saveeŋ tiou tonene, nasavia pa naŋgalsekin gham pa vaiuuŋ maau. Nene nasavia pa nauul gham, leso ŋgar tiam inim ru sob, ve apul taumim kat pa Tiina toit ve uraat toni, ve ataghon ŋgar deŋia moghon ila mata. \v 36 Ighaze ŋgeu eta igham ŋgar ighaze ye irau ivai maau, eemoghon muri, mata iŋgal ighaze ŋgar to igham pa liva to tisia pani, nene deŋia maau, ve ŋgar toni iyaryaaŋ ighaze ivaii, nene poia pa itaghon ŋgar toni, ve yesuru tivai. Nene sosor maau. \v 37 Eemoghon ighaze ŋgeu eta ŋgar toni iyaryaaŋ ighaze ivai malep, ve irau itatan ghaara toni, ve ighaze tamtoghon eta iŋgalsekini pa vaiuuŋ maau, ve ye itaghon tau lolo ve ivai maau, ye igham ŋgar poia. \v 38 Tovenen ŋgeu to ighaze ivai, nene igham ŋgar poia. Ve ŋgeu to ighaze ivai maau, nene igham ŋgar poia kat.\f + \fr 7:38 \ft Tamtoghon pida to Korin avaat tigham ŋgar tighaze ŋgar to vaiuuŋ, nene poia kat ila Maaron mata maau. Tauto Paulus imbood saveeŋ tonene. Ŋgara pida, matadi iŋgal tighaze saveeŋ tonene iŋarua Korin pida to tiyokia ndinatudi liva pa vaiuuŋ maau. Ve ŋgara pida tighaze saveeŋ tonene iŋarua ndiran pida to tisia ndiliva padi, eemoghon yes rikia tivai di maau. Tovenen ndiliva tonowen tisaŋan tisaŋan le ndaman todi izala wa. Ve ŋgara pida tighaze saveeŋ tonene iŋarua tamtoghon pida to tivai, eemoghon yesŋa ndizwadi tiluplup di pa ghenooŋ maau. Pasa, timatughez: Ighaze yesŋa ndizwadi tilup di pa ghenooŋ, nene pale ipoon di pa Maaron. \f* \rq Hib 13:4 \rq* \p \v 39 Ighaze liva vaivaiŋ eta azuwa ineep mata iyaryaar, liva tonenen irau irab motin vaiuuŋ todi maau. Ye irau ineep toman azuwa. Ve ighaze muri azuwa imaat, ve liva tonenen ighaze ivai muul, nene poia. Ye igham sosor eta maau. Eemoghon ivai sorok malep. Ye irau ighita le ŋgeu eta to ighur ila to Tiina toit, ghoro ivaii. \rq Ro 7:2+; 2Kor 6:14 \rq* \m \v 40 Eemoghon you naghita naghaze: Yes ndinaara to tivai muul maau, ve tineep sorok, yes pale tinidi iza ve poia tiina to Maaron iza todi ilib pa yes to tivai muul. Saveeŋ tonene, you naghita naghaze Maaron Avuvu igham pooz payou ve nasavia. \c 8 \s1 Paulus isavia watooŋrau to tamtoghon tigham di pa maaron kaaromŋa \p \v 1 Yo, naghaze nasaav ris pa mbeb to tigham di tinim watooŋrau pa maaron kaaromŋa. \p Yam pida asavsaav aghaze: “Yei nisob lemai ŋgar. Nikankaan pa mbeb tonowen ŋgara maau.” Nene poia. Eemoghon apatum gham. Pasa, ŋgar toit igham ghiit tapait tauud ve taghaze talib pa nditaad pida. Eemoghon ŋgar to lolood pa tauud, nene igham ghiit takaal ataam pa tauul nditaad ve tapalot di. \rq Mbaŋ 15:20; Ro 14:3 \rq* \m \v 2 Ighaze tamtoghon eta igham ŋgar ighaze ye iraua kat pa ŋgar, nene ipatooŋa ighaze ye igham ŋgar iraua sone. \rq 1Kor 3:18, 13:12; Ga 6:3 \rq* \m \v 3 Eemoghon ighaze tamtoghon eta lolo pa Maaron, nene Maaron iwatagi ve ighami inim le wa. \p \v 4 Yo, yam aghason ghou aghaze irau taghan mbeb to tirab di tinim watooŋrau pa maaron kaaromŋa, ma maau? \p Iit tawatag: Maaron kaaromŋa to naol ne, nene Maaron tau maau. Nene mbeb anunudi sorok. Pasa, Maaron ee moghon to inepneep. Ite paam maau. \rq 1Kor 10:19+; Ga 4:8; Ep 4:5+ \rq* \m \v 5 Onoon, tamtoghon tighur ila to mbeb naol naol to sambam paroŋania ve taan, ve tiwaat di tighaze maaron todi ve tiina todi. \v 6 Eemoghon iit, ghoro taghur ila to Maaron ee moghon. Ye Tamaan to inim pughu pa mbeb tisob, ve iit taneep pa tambees pani. Ve taghur ila to Tiina toit ee moghon. Nene Yesu Krisi. Ye to inim ataam pa mbeb tisob ve tivot, ve ye to inim pughu pa nepooŋ toit. \rq Yo 1:3+; Mbaŋ 17:28; Ro 11:36; Pil 2:11 \rq* \p \v 7 Eemoghon tamtoghon pida to ghurla todi iyaryaaŋ sone, tighilaal mbeb tonene maau. Pasa, muuŋ ve inim, timbesmbees pa maaron kaaromŋa. Tovenen aazne, ighaze tighan mbeb eta to tighami inim watooŋrau pa maaron kaarom eta, nene tiyamaan taudi tighaze tigham sosor ve tisami ila Maaron mata.\f + \fr 8:7 \ft Sawa to yes to tikankaan pa Maaron tigham watooŋrau, ndiran to watooŋrau tirab mbeb tonowen, ve timoz minda suruvu izala artaal ilooŋ ila rumai to maaron kaarom tonowen. Ve suruvu, nene yes to tila pa suŋuuŋ, tighami tivot tila pumuri, ve timozi ve yesŋa nditadi pida tighani, ma tighami tila nal ina, leso tamtoghon tigholi. \f* \rq Ro 14:23; 1Kor 10:28+ \rq* \m \v 8 Onoon, mbeb to naol ne, ighaze taghan di, ma taghan di maau, nene irau igham ghiit tagharau Maaron, ma ipoon ghiit pani ne maau. Pasa, mbeb tovene irau igham ghiit tanim popoiaad, ma tasami ila Maaron mata ne maau. \rq Mk 7:19; Ro 14:14 \rq* \p \v 9 Eemoghon yam to aghazooŋ pa mbeb tonene, ve awatag aghaze yam irau aghan mbeb to naol ne, apatum gham. Pasa, ighaze aghan mbeb to tighami inim watooŋrau pa maaron kaarom eta, ve yes to ghurla todi iyaryaaŋ sone tighita gham, nene pale agham di titap pa ghurla todi. \rq Ro 14:13+; Ga 5:13 \rq* \m \v 10 Yom to ughazooŋ pa Maaron ŋgar toni, ighaze ughan ilooŋ ila rumai to maaron kaarom eta, nene poia. Eemoghon ighaze ŋgeu eta to ghurla toni iyaryaaŋ sone ve imatughez pa ghaniiŋ mbeb tovene, ighita ghom, nene pale ipazaagha pa ghaniiŋ mbeb tonowen paam. Tovenen muri, ye pale iyamaan tau ighaze ye igham sosor ila Maaron mata. \v 11 Upatum ghom wa? Ŋgeu to ghurla toni iyaryaaŋ sone ve imatughez pa ghaniiŋ mbeb tovene, ye toŋvetaz tiom to Krisi imaat pani. Eemoghon ŋgar to ughami, nene iwaghamuni. \v 12 Yam irau matamim iŋgal toŋvetaz tiam pida to ghurla todi iyaryaaŋ sone. Ighaze agham di tiyamaan taudi tighaze tigham sosor ve lolodi ipataŋan, yam agham sosor padi, ve agham sosor pa Krisi paam. \v 13 Tovenen ighaze mbeb eta to taghani, irau igham toŋvetaz tiou eta to Krisi itap pa ghurla toni, nene irau naghan mbeb tonenen muul maau. Pa vene, nagham toŋvetaz tiou tonenen itap ma venen. \rq Ro 14:19+ \rq* \c 9 \s1 Pughu to Paulus izurun atia to yes Korin tighaze tigham \p \v 1 You tonene, tamtoghon eta iŋgin ghou maau. Naŋgin taug. Ve izag pa uraat to mbaŋooŋa, ve naghita katin Tiina toit Yesu. Ve uraat to naghami toman Tiina toit tapiri, anoŋa toni nene lupuuŋ tiam. Yam Korin aghilaal mbeb naol tonene, ma maau? \rq Mbaŋ 9:3+; 1Kor 3:5+, 4:15 \rq* \m \v 2 Onoon, tamtoghon pida tighita ghou tighaze you mbaŋooŋa tau to Krisi maau. Eemoghon yam, ghoro awatag. Pasa, uraat to naghami ila lolomim ve ighur anoŋa ivot, tauto ipatooŋ ghou ighaze you mbaŋooŋa tau to Tiina toit. \p \v 3 Yes to tiŋgabiiz ghou tighaze you mbaŋooŋa tau maau, you napamuul saveeŋ todi tovene: \v 4 Vena, yei to nighamgham uraat to Tiina toit ne, lemai izamai pa nigham aniiŋ ve ya inim uraat tiei atia, ma maau? \rq Lu 10:8 \rq* \m \v 5 Onoon, yei uraata pida nivai maau. Ve inimale nivai ve ndizwamai tighur ila, tone irau nigham di ve yeiŋa nilaghlaagh pa uraat to Krisi inimale Petrus toman mbaŋooŋa pida ve Tiina toit nditazi tighamghami. \v 6 Ma vena, yam aghaze yeru Banabas moghon nigham uraat pa nimamai, leso niuul taumai pa nepooŋ tiei, ve yes pida maau? \p \v 7 Agham ŋgar pa yes ndaaba. Todi eta ikaal yaam ve aniiŋ, leso iŋgin tau pa nepooŋ toni? Maau. Ve ighaze tamtoghon eta ivazog vaen, pale tau irau ighan anoŋa maau? Maau. Ye pale ighan. Ve vena, ŋginiiŋ to sipsip ve mekmek irau igham tuz todi ve ighun, ma maau? \rq 2Tim 2:6 \rq* \m \v 8-9 Vena, saveeŋ tiou tonene, you nataghon ŋgar to tamtoghon ve nasavia? Maau. Pasa, tutuuŋ to Mose isavia saveeŋ raraate tovene: \qt “Ighaze bapolo ighamgham uraat pa vazaguuŋ wit leso uli imalab, yom upoon avo malep. Ye paam irau ighan a aniiŋ.”\qt* \rq Lo 25:4; 1Tim 5:17+ \rq* \m Vena, Maaron igham ŋgar pa bapolo moghon, ve ighur tutuuŋ tonene? \v 10 Maau. Ye isavia saveeŋ tonene iŋarua ghiit paam. Aghita. Yes to timbut taan pa vazogiiŋ aniiŋ, ve yes to tindou wit ve tigham uraat pa walabuuŋ uli, yes irau tigham adi aniiŋ anoŋa pida inim ndamodi, ghoro poia. Pughu tonene to timbood tutuuŋ tonene pait. \v 11 Sawa to nigham uraat ila lolomim, yei nivazog uuv popoia to Avuvu Patabuaŋ. Tovenen ighaze yei nigham ulaaŋ pida ilat tiam, nene deŋia. Ma vena? Aghita aghaze yei nighur matamai payam pa mbeb tiina eta? \rq Ro 15:27; Ga 6:6 \rq* \m \v 12 Ndiran pida, yam aghita di aghaze yes ledi izadi pa tigham ulaaŋ ilat tiam. Nene poia. Ŋgar tonanan deŋia. Eemoghon yei, ghoro deŋia kat pa nigham ulaaŋ pida ilat tiam. \p Eemoghon muuŋ ve inim, yei niyok payam pa auul ghei maau. Pa vene, ipoon ataam pa varu poia to Krisi. Onoon, ataam to nitaghoni pa uraat tiei, nene igham pataŋani payei. Eemoghon sa pataŋani to ighaze ivot payei, yeru irau nimbaada. \rq Mbaŋ 20:33+; 1Tes 2:9 \rq* \p \v 13 Yam awatag maau? Yes to tighamgham uraat ila Rumai to Maaron lolo, tighanghan aniiŋ to rumai. Ve ighaze tamtoghon tigham mbeb eta inim watooŋrau, nene tighur mbeb tonenen suruvu izala artaal inim watooŋrau, ve suruvu izi pa yes to tighamgham uraat pa watooŋrau, leso tighani. \rq Wkp 6:16,26; Lo 18:1 \rq* \m \v 14 Yes to tivovotia varu poia, tovene paam. Tiina toit ighur tutuuŋ pait ighaze: Yes irau tigham ledi atia pa uraat todi to votiaaŋ varu poia. Leso iuul di pa nepooŋ todi. \rq Lu 10:7; 1Tim 5:17+ \rq* \p \v 15 Tovenen you leg izag pa nagham leg atia pa uraat tiou. Eemoghon muuŋ ve inim, nayok pa ŋgar tovene maau. Ve aazne paam, nambood saveeŋ tonene pa napamundigin gham, leso agham leg atia ne maau. Lolog pa ŋgar tovene maau kat. Pasa, ataam to nataghoni pa uraat tiou, tauto igham ghou tinig iza. Tovenen sawa to naneep matag iyaryaar, irau nayok pa agham leg ulaaŋ eta ne maau. Aneep namaat nala, ghoro sa to aghaze aghami, aghamghami lak! \rq Mbaŋ 18:3, 20:34; 2Kor 11:10 \rq* \m \v 16 Ighaze you navotia varu poia, nene leg pughu eta pa napakur taug ne maau. Pasa, Maaron tau ighur uraat tonene inim nimag. Tovenen you irau naghami. Ighaze navotia varu poia maau, nene nakaria taug wa. \rq Yer 20:9; Mbaŋ 26:16+; Ro 1:14+ \rq* \m \v 17 Ve inimale nataghon taug lolog ve nagham uraat tonene, tone nagham ŋgar pa leg atia. Eemoghon maau. Pasa, nanim mbesooŋa to Maaron, ve ye inumeer ghou ve ighur uraat tonene inim nimag. \rq 1Kor 4:1; Ga 2:7; Kol 1:25 \rq* \m \v 18 Tovenen sa to pale naghami inim leg atia? Atia tiou, nene vene: Sawa to navotia varu poia pa tamtoghon, you napoi pa atia to izag pani ne maau. Nagham uraat padi sorok. Ve ŋgar tonene, to igham ghou tinig iza ve lolog poia. Atia tiou, tau tonene. \s1 Paulus itaghon tamtoghon gabuadi, leso ighereb di tinim Krisi le \p \v 19 You tonene, tamtoghon eta iŋgin ghou maau. Naŋgin taug. Eemoghon taug lolog ve nanim mbesooŋa pa tamtoghon tisob, leso naghereb tamtoghon katindi tinim Krisi le. \rq Mt 20:26+; Ga 5:13 \rq* \m \v 20 Tovenen sawa to naneep toman yes Yuda, you nataghon di pa gabuadi, leso naghereb di tinim Krisi le. Onoon, you naneep ila tutuuŋ todi samba maau. Eemoghon sawa to naneep toman di, naneep nanimale yes to tineep ila tutuuŋ samba, leso naghereb di tinim Krisi le. \rq Mbaŋ 16:3, 21:26 \rq* \m \v 21 Ve sawa to naneep toman ndug ndug to tikankaan pa tutuuŋ to yes Yuda, you nataghon gabuadi, ve naneep nanimale yes to tikankaan pa tutuuŋ tonowen. Pasa, naghaze le naghereb di paam tinim Krisi le. Eemoghon you nazoor tutuuŋ to Maaron maau. Pasa, you naneep ila tutuuŋ to Krisi samba. \v 22 Ighaze naneep toman yes to ghurla todi iyaryaaŋ sone, you nataghon di pa gabuadi ve nepooŋ todi. Leso napamundigin ghurla todi ve tineep tuŋia ila to Krisi. Tovenen you nataghon tamtoghon tisob gabuadi ve nepooŋ todi, leso nagham mulin tamtoghon todi pida. Sa ataam to irau iuul di, nene you nataghoni. \rq Ro 15:1+; 1Kor 10:33 \rq* \m \v 23 Tovenen ŋgar tisob to nataghon di, you nagham di leso varu poia ilaan irau tamtoghon tisob, ve yeiŋa nighita poia to Maaron iza tiei. \s1 Mataad iza pa landooŋ to Maaron \p \v 24 Iit tawatag: Ighaze landooŋ eta ivot, nene tamtoghon to landooŋ tonenen pale tisob tilaan. Ve tamtoghon todi ee moghon, to pale ilaan le ilib pa ndita, ve igham le atia. Tovenen matamim iza pa landooŋ to Maaron, ve alaan toman tapirimim. Leso alib ve agham lemim atia poia. \rq Pil 2:16, 3:14; 2Tim 4:7+; Hib 12:1 \rq* \m \v 25 Tamtoghon tisob to tighaze tilaan pa landooŋ eta, tisapaar pooi pa mbeb naol naol. Leso tilaan toman tapiridi. Ve atia to tizuaria di pani, nene ineep mala maau. Rikia moghon ve isami. Eemoghon iit, ghoro tazuaria ghiit pa atia poia to pale ineep le alok. Irau isami maau. \rq 1Tim 6:12; 2Tim 2:5; Yems 1:12; 1Pe 1:4 \rq* \m \v 26 You nanim tamtoghon to ilandaad ve mata inesnes maau. Matag deŋia pa ndug to landooŋ ila isob pani, ve nalaan naŋarua. Ve you nanimale ŋgeu to iparab ve ipiyaav nima soroksorok maau. You nanimale ŋgeu to ipiyaav nima, ve irab katin tamtoghon. \v 27 You narab katin taug anoŋag, leso natatan ŋgar samsamia to lolog muŋgina. Pasa, namatughez. Ighaze navotia Maaron aliŋa pa tamtoghon, ve ŋgar tiou pida isosor, nene pale muri tigham atia tiou ila pa tamtoghon ite, ve naneep sorok. \rq Ro 13:14; Pil 3:13+; Kol 3:5 \rq* \c 10 \s1 Ighaze tagham sosor, Maaron pale ighur atia pait inimale muuŋ igham pa yes Israela \p \v 1 Yam toŋvetaz, you naghaze matamim iŋgal muul pa mbeb to muuŋ ivot pa nditimbuud. Sawa to yesŋa Mose tipul Isip, Maaron igham yaghur tae ivot leso ipoon di ve ipatooŋ di pa ataam. Ve yes tisob tineep ila yaghur tae tonowen samba, ve tisob timbut Te Kaviaaŋa ve tivool tila pa paŋa ite. \rq Igham 13:21+, 14:22+ \rq* \m \v 2 Yaghur tae ve te tonowen ŋgara, nene inimale yes Israela tigham ya. Pasa, sawa tonenen ve ila, yes titaghon Mose pa ŋgar toni, ve tigham nepooŋ paghu. \v 3-4 Ve aniiŋ ve ya to Maaron Avuvu igham padi, yes tisob tighan ve tighun. Ya tonowen ivotvot ila yaam to Maaron Avuvu to itaghon di pa laghooŋ todi. Yaam tonowen, nene Krisi. \rq Igham 16:14+, 17:1+; Nam 20:1+ \rq* \m \v 5 Eemoghon muri, tamtoghon todi katindi tizoor Maaron aliŋa. Tauto ate yabyab padi, ve irab di timatmaat izi ndug balim.\f + \fr 10:5 \ft Tamtoghon pida to Korin avaat tigham ŋgar tovene: Yes tigham ya wa, ve tighanghan pasa. Tovenen ighaze timalaaŋ pa tutuuŋ to Maaron, nene mbeb sorok. Pasa, ya to tighami, toman pasa to tighanghani, nene pale igharaat di ila Maaron mata. Eemoghon Paulus isaav pa yes Korin ighaze tinumeer ya ve pasa kat malep. Pasa, Maaron irau ighurghur di maau. Ighaze tizoor aliŋa, ye pale iwaghamun di raraate inimale muuŋ iwaghamun nditimbudi. \f* \rq Nam 14:29+; Hib 3:17+; Jud 5 \rq* \p \v 6 Mbeb to ivot pa yes Israela pa sawa tonenen, nene inim patoŋaaŋ pait. Leso taghilaal, ve lolood igham pa mbeb samsamia tanimale yes malep. \rq Nam 11:4; Mbo 106:14 \rq* \m \v 7 Tovenen yam ambees pa maaron kaaromŋa inimale muuŋ yes Israela pida tighami malep. Pasa, Maaron aliŋa isaav tovene: [Sawa to yes Israela tigharaat makau pa gol, ve tipait mbeb tonowen inimale maaron todi.] \q2 “Ival tiina mboledi izi pa ghanghaniiŋ ve ghunghunuuŋ, ghoro tipamundigin mogheraaŋ toman ŋgar samsamia naol.” \rq Igham 32:6 \rq* \m \v 8 Ve mataad samia tanimale ŋgavuun malep. Pasa, Israela pida tigham tovene, ve tamtoghon todi 23,000 timatmaat pa ndag ee moghon. \rq Nam 25:1+; Mbo 106:29; Syg 2:14 \rq* \m \v 9 Ve tatoov Tiina toit tapiri malep. Pasa muuŋ, Israela pida tigham tovene, ve moot samsamiadi tivot, ve tighan di timatmaat. \rq Igham 17:2-7; Nam 21:5+; Mbo 95:9 \rq* \m \v 10 Ve tayou avood pa Maaron toman uraata toni malep. Pasa muuŋ, Israela pida tigham tovene, ve aŋela to irabrab tamtoghon, irab di timatmaat. \rq Nam 14:2-37 \rq* \p \v 11 Mbeb naol to tivot pa yes Israela pa sawa tonenen, nene tinim patoŋaaŋ pait. Timbood kamos to mbeb tonowen, leso ipatoot iit to aazne tavot pa sawa to Maaron ipasob mbeb to naol ne, ve tagharaat tauud. Pa vene, pataŋani igham ghiit inimale muuŋ igham yes Israela. \rq Ro 13:11; 1Pe 4:7 \rq* \m \v 12 Tovenen ighaze tamtoghon eta inumeer tau ighaze iyoon tuŋia, ye irau ipatumi. Pa vene, itap ve igham sosor. \rq Ro 11:20 \rq* \m \v 13 Sa tovaaŋ to ighaze ivot payam, nene tovaaŋ ite maau. Tovaaŋ tiam to naol ne, raratedi tinimale tovaaŋ to moghon moghon ivotvot pa tamtoghon tisob. Ve yam irau anumeer Maaron. Pasa, tovaaŋ to yam irau ambaada maau, nene ye irau ipuli ivot payam maau. Ve ighaze ipul tovaaŋ eta ivot payam, nene pale ighur lemim ataam eta leso apaghau taumim pani ve ayoon ariaŋa, ve alib pa tovaaŋ tonenen. \rq 1Kor 1:9; 1Tes 5:24; 2Pe 2:9 \rq* \s1 Taneep saguan pa maaron kaaromŋa toman rumai todi \p \v 14 Tovenen yam ndiran tiou, ŋgar to tambees pa maaron kaaromŋa, agharaui malep. Aneep saguan pani. \rq Mbaŋ 15:20; 2Kor 6:16+; 1Yo 5:21 \rq* \m \v 15 Yam lemim ŋgar. Tovenen taumim irau aŋgabiiz saveeŋ to naghaze nasavia. \v 16 Sawa to taghun vaen ila rubruub, ve tapait Maaron pa poia toni, nene igham ghiit talup toman Krisi, ve siŋ toni inim leed. Ve mberet to tateeva ve taghani, tovene paam. Nene igham ghiit talup toman Krisi, ve minda inim leed. \rq Mk 14:22+ \rq* \m \v 17 Ve mberet ee moghon to iit tasob taghani, tauto ipatooŋ ghiit ighaze iit tasob tanimale ŋgeu ee moghon anoŋa. Nene Krisi. \rq Yo 6:33+; Ro 12:5; 1Kor 12:13,27 \rq* \p \v 18 Matamim iŋgal ŋgar to yes Israela titaghoni pa watooŋrau todi. Ighaze tigham mbeb eta inim watooŋrau, nene timoz pida izala artaal, ve taudi tighan pida, leso yesŋa Maaron tilup di tinim ee moghon. \rq Wkp 7:15 \rq* \m \v 19 Ighaze tovene, pale tasaav vena pa maaron kaaromŋa ve watooŋrau to tamtoghon tighamgham padi? Nene mbeb tau? Maau. Maaron toit moghon to Maaron tau. \rq 1Kor 8:4+ \rq* \m \v 20 Watooŋrau to yes to tikankaan pa Maaron tighamgham di ila rumai todi lolo, nene tigham di pa Maaron tau maau. Tigham di pa avuvu samsamiadi. Tovenen you naghaze yam ala toman di pa ŋgar todi tonowen malep. Pasa, ighaze ala toman di, nene inimale yamŋa avuvu samsamiadi tonowen alup gham anim ee moghon. \rq Lo 32:17; Syg 9:20 \rq* \m \v 21 Alooŋ. Yam irau aghun ila rubruub to Tiina toit, ve rubruub to avuvu samsamiadi paam ne maau. Ve yam irau aghan ila toŋ to Tiina toit, ve aghan ila toŋ to avuvu samsamiadi paam ne maau. \rq 2Kor 6:15+ \rq* \m \v 22 Ighaze iit tagham tovene, nene pale tagham Ŋgeu Tiina ate yabyab kat. Pasa, ŋgar toni iyaryaaŋ ighaze taghur lolood ve ŋgar toit isob ila pani moghon. Yam to aghanghan ve aghunghun ila rumai to maaron kaaromŋa, agham ŋgar vena? Aghaze tapiriid ilib pa Maaron? \rq Lo 32:21; Mbo 78:58 \rq* \s1 Iit irau tagham ŋgar to iuul nditaad ve ipait Maaron iza \p \v 23 Tiam pida tisaav tighaze: “Yei irau nigham ŋgar to naol ne. Mbeb eta le ŋgalsekiiŋ maau.” Eemoghon ŋgar tisob tiuul ghiit maau. Ve ŋgar tisob tipalot ghiit maau. \rq 1Kor 6:12 \rq* \m \v 24 Iit irau tagham ŋgar pa tauud moghon maau. Iit irau tagham ŋgar pa nditaad paam, ve tatoova pa tauul di ve tapalot di pa ghurla todi. \rq Ro 15:1+; 1Kor 13:5; Pil 2:4+ \rq* \p \v 25 Tovenen yam ataghon ŋgar tovene: Ighaze aghita mbeb eta minda ineep ila nal ina, yam aghason pani malep. Agholi ve aghani moghon. Agham ŋgar naol malep. \rq 1Tim 4:4 \rq* \m \v 26 Pasa, Maaron aliŋa isaav ighaze: \q2 “Taan toman mbeb tisob to tineep ila, nene to Ŋgeu Tiina.” \rq Mbo 24:1 \rq* \p \v 27 Ve ighaze tamtoghon eta ighur ila to Krisi maau, ve ipoi gham pa ghanghaniiŋ, ve lolomim aghaze ala, nene poia. Ala lak. Ve sa aniiŋ to ighaze tigham payam, yam aghani moghon. Aghason di pani malep. Pasa, ighaze tipaes payam tighaze mbeb tonenen inim pa rumai to maaron kaarom eta, ve aghani, nene pale agham ŋgar aghaze asosor ila Maaron mata. \rq Lu 10:7+ \rq* \m \v 28 Eemoghon ighaze tamtoghon eta ipaes payam ighaze mbeb minda tonenen, nene watooŋrau suruvu, ghoro yam aghani malep. Pasa, ighaze aghani, nene pale tamtoghon tonenen ighita ighaze yam agham sosor, ve igham ŋgar naol. \rq 1Kor 8:7+ \rq* \m \v 29 Onoon, ighaze aghan mbeb tonenen, yam pale ayamaan taumim aghaze agham sosor ila Maaron mata maau. Eemoghon yam irau agham ŋgar pa itamim tonenen. Ighaze ighita gham aghan mbeb tonenen, nene pale ighita ighaze yam agham sosor, ve igham ŋgar naol. Eemoghon ighaze tamtoghon eta isavia saveeŋ tovene pait maau, iit irau tataghon tauud gabizooŋ toit pa sa mbeb to poia ve samia. Pughu vena to nataghon gabizooŋ to ŋgeu ite? \rq Ro 14:14+ \rq* \m \v 30 Ighaze you naghan mbeb tonenen toman lolog poia pa Maaron, pughu vena to tamtoghon ite iyou avo payou? \rq Ro 14:6; 1Tim 4:3+ \rq* \p \v 31 Tovenen ighaze yam aghan, ma aghun, ma agham sa ŋgar ite paam, nene poia. Eemoghon sa ŋgar to aghami, yam irau aghami pa apait Maaron iza. \rq Kol 3:17; 1Pe 4:11 \rq* \m \v 32 Tovenen yam irau agham ŋgar pa yes Yuda, ve yes Grika to tighur ila maau ne, ve lupuuŋ to Maaron paam. Agham ŋgar eta to pale ireu ŋgar todi malep. Agham ŋgar to deŋia moghon ila tamtoghon tisob matadi. \rq Ro 14:13+; 1Kor 8:13; 2Kor 6:3 \rq* \m \v 33 Leso ataghon ŋgar tiou. Aghita. You nagham ŋgar pa taug maau. Sawa isob, natoova pa nagham ŋgar to popoia moghon ila tamtoghon tisob matadi. Ve nagham ŋgar to pale iuul di, leso Maaron igham mulin di. \rq Ro 15:2; 1Kor 9:19+ \rq* \c 11 \p \v 1 Tovenen yam irau ataghon ghou pa ŋgar tiou, inimale you nataghon Krisi pa ŋgar toni. \rq 1Kor 4:16+; Pil 3:17; 2Tes 3:7+ \rq* \s1 Tagharaat tauud vena pa sawa to suŋuuŋ? \p \v 2 You napait gham pa ŋgar tiam to sawa isob matamim iŋgalŋgal ghou, ve akis Maaron aliŋa to nasavia payam ne ariaŋa. Saveeŋ tonenen, you naghami ila to tamtoghon pida, ve anag nasakia ilat tiam. \rq 2Tes 2:15; 2Tim 1:13+ \rq* \m \v 3 Ve aazne, naghaze yam awatag kat tovene: Krisi, ye inim daba pa nditamoot tisob, ve nditamoot tinim daba pa ndizwadi. Ve Maaron to inim daba pa Krisi. \rq Mbnp 3:16; Ep 1:22, 5:23; 1Pe 3:1,5 \rq* \m \v 4 Ighaze tamoot eta ipoon daba pa mbeb eta, ve isuŋ ma ivotia Maaron aliŋa pa tamtoghon inimale propet, nene ipamayaŋin daba toni, nene Krisi. \v 5 Ve ndiliva to tipoon dabadi maau, ve tisuŋ ma tivotia Maaron aliŋa tinimale propet, nene yes tipamayaŋin daba todi, nene ndizwadi.\f + \fr 11:5 \ft Yes Korin ŋgar todi tovene: Ighaze ndiliva tipoon dabadi, nene ipatooŋ di ighaze yes ndiliva popoiadi to tineep ila ndizwadi sambadi. Ve ighaze liva eta ipoon daba maau, nene ipatooŋa ighaze ye nasolo tidi, ve lolo pa ineep ila azuwa samba maau. Grika tidi ledi ataam ru to tipoon dabadi. Eez, nene tikau uli pida ila dabadi inimale guduuŋ. Ve ite, nene tipul dabadi raua itub tiina, ve timbuula ve tipoosa izala dabadi. \f* \m Ndiliva tovene tinimale ndiliva samsamiadi to tiin dabadi, leso tipamayaŋin di. \v 6 Tovenen ighaze liva eta ipakur tau ve ipoon daba maau, nene poia pa tiin daba. Leso maya pa ŋgar to ye ighami, ve ipuli. Ve ighaze liva eta maya pa tikot daba raua izi, ma tiin daba, ye irau ipoon daba. \p \v 7 Eemoghon nditamoot irau tipoon dabadi maau. Pasa, yes tigham Maaron nagho, ve tineep pa tipait Maaron iza ve tipatooŋ tapiri ve poia toni. Ve ndiliva tineep pa tipait ndizwadi. \rq Mbnp 1:26+ \rq* \m \v 8 Aghita. Muuŋ kat, tamoot ivot ila to liva maau. Liva ivot ila to tamoot. \v 9 Ve Maaron igham ŋgar pa liva ve ighur tamoot ne maau. Ye igham ŋgar pa tamoot, tauto ighur liva pa iuuli. \rq Mbnp 2:18+; 1Tim 2:13 \rq* \m \v 10 Pughu tonene to yes ndiliva irau tipoon dabadi. Leso tipatooŋ taudi tighaze yes tineep ila ndizwadi sambadi, ve ŋgar todi deŋia ila yes aŋela matadi.\f + \fr 11:10 \ft Sawa to iit talup ghiit pa suŋuuŋ, yes aŋela tinepneep toman ghiit paam. Ughita Epesus 3:10 ve 1Pet 1:12. \f* \p \v 11 Eemoghon iit ndiliva ve nditamoot to taneep ila to Tiina toit Krisi, irau taneep leed leed maau. Nditamoot ve ndiliva irau tiwaulan di. \v 12 Agham ŋgar pa Adam yesuru Eva. Papazogi, liva ivot ila to tamoot. Ve aazne, nditamoot tivotvot ila to ndiliva. Pasa, ndiliva to tipoop di. Eemoghon Maaron to inim pughu pa mbeb tisob. \v 13 Yam taumim irau aŋgabiiz mbeb tonene. Ighaze alup gham pa suŋuuŋ, ve liva eta ipoon daba maau ve isuŋ pa Maaron, nene deŋia? \v 14 Saveeŋ tiou tonene itaghon iit gabuaad paam. Ighaze ŋgeu eta daba raua tiina, nene taghita taghaze ŋgeu tonenen ipamayaŋin tau. \v 15 Ve ighaze liva eta daba raua tiina, nene ighami paghuna ila tamtoghon matadi ve tipaiti. Daba raua tonowen, nene Maaron igham pani, leso ipoon daba. \v 16 Ighaze tamtoghon eta izoor aliŋag tonene, nene you nasaav pani tovene: Yei lemai ŋgar ite paam pa mbeb tonene maau. Ve yei moghon maau. Lupuuŋ tisob to Maaron titaghon ŋgar ee moghon pa mbeb tonene. \s1 Yes Korin tiwaghamun ŋgar to ghaniiŋ pasa \p \v 17 Yo, naghaze napasaluŋgan gham pa ŋgar tiam pida to deŋiadi maau. Irau napait gham maau. Pasa, sawa to alup gham pa suŋuuŋ, suŋuuŋ tiam iuul gham maau. Iwaghamun gham. \p \v 18 Saveeŋ to naghaze nasavia payam muuŋ, nene vene: You nalooŋ varumim tighaze sawa to alup gham pa ghanghaniiŋ ve suŋuuŋ, yam avalag gham aneep lemim lemim, ve awazoran gham pa savsaveeŋ. Ve naghaze saveeŋ tonene, avaat onoon. \rq 1Kor 1:10+, 3:3 \rq* \m \v 19 Ŋgar tiam to avalag gham aneep lemim lemim, poia maau. Eemoghon ŋgar tovene irau ivot. Leso tawatag: Sei masin to Krisi tamtoghon toni kat, ve ŋgar todi deŋia ila mata. \rq 1Yo 2:19 \rq* \p \v 20 Sawa to alup gham pa suŋuuŋ, yam ataghon ghanghaniiŋ to Tiina toit ŋgara maau. \v 21 Pasa, yam agham ŋgar pa nditamim ve asaŋan di maau. Yam pida matamim ghanghaniiŋ, ve amuuŋ ala agham amim amim ve aghan. Ve tamtoghon tiam pida tighun tiina le tisami. Tauto nditamim pida to tinim muri, adi aniiŋ maau ve pitool di. \v 22 Vena, irau aghan ve aghun izi taumim ruum tiam maau? Ma aghaze aveleg lupuuŋ to Maaron ve apamayaŋin nditamim pida to mbolaaŋa ne? Pale nasaav vena payam? Aghaze napait gham pa ŋgar tiam tonanan? Maau kat! \rq Yems 2:5+ \rq* \s1 Paulus ipit saveeŋ to pasa muul \r (Mt 26:26+; Mk 14:22+; Lu 22:17+) \p \v 23 Saveeŋ to naghami ila to Tiina toit ve muuŋ nasavia payam, tauto aazne nasavia muul. Saveeŋ tovene: Mboŋ to Yudas ighur Yesu ila koia nimadi, Yesu igham mberet, \v 24 ve ipait Maaron pani. Ghoro iteeva ve isaav ighaze: “Nene you mindag. You pale napul taug namaat payam. Ŋgar to naghami ne, matamim kisini ve ataghoni. Leso matamim iŋgal ghou.” \v 25 Tighan le isob, ghoro itaghon ŋgar raraate pa rubruub vaen. Ighami ve isaav padi ighaze: “Rubruub tonene, nene siŋ tiou to pale imaliŋ ve ipariaaŋ saveeŋ mbuaaŋ to ataam paghu to pale Maaron yesŋa tamtoghon toni tilup di tinim ee moghon. Sawa isob to ighaze yam aghun ila rubruub tonene, ghoro ataghon ŋgar to you naghami ne, leso matamim iŋgal ghou.” \rq Igham 24:3+; Hib 8:8+, 9:15+ \rq* \p \v 26 Saveeŋ tonenen, ŋgara tovene: Sawa isob to aghan mberet tonenen ve aghun ila rubruub vaen, yam avotia mateeŋ to Tiina toit. Yam irau agham tovene ila ila le irau mulaaŋ toni. \p \v 27 Tovenen tamtoghon to ighaze ighan mberet ve ighun ila rubruub to Tiina toit, ve igham ŋgar to deŋia pa ŋgar to pasa maau,\f + \fr 11:27 \ft Yes Korin tigham ŋgar naol to deŋia pa ŋgar to pasa maau. Pasa, sawa to tighan pasa, yes tilup lolodi inim ee moghon maau. Tivalag di tineep ledi ledi, ve tiveleg nditadi pida to mbolaaŋa. \f* \m nene ye igham sosor pa Tiina toit minda ve siŋi. \v 28 Tovenen tamtoghon irau tiŋgabiiz poian taudi, ghoro tighan mberet ve tighun ila rubruub. \rq 2Kor 13:5 \rq* \m \v 29 Pasa, mberet ve vaen, nene iza to Tiina toit anoŋa. Tovenen ighaze tamtoghon eta ighilaal mbeb tonene maau, ve ighani ma ighuni inimale mbeb sorok, nene ye igham sosor. Tamtoghon tovene, Maaron pale ighur atia pani. \v 30 Pughu tonene to tamtoghon tiam katindi timomorooŋ ve tapiridi isob. Ve pida, timaat wa. \v 31 Ve inimale taŋgabiiz tauud pooi ve taghan pasa, tone Maaron irau ighur atia tovene pait maau. \v 32 Eemoghon ighaze ye iŋgabiiz ghiit ighaze tagham sosor, ve ilos ghiit pa ipasaluŋgan ghiit, nene poia. Pa vene, takis ŋgar samia toit, ve sawa to Mboŋ Muri, ye ighur atia pait, ve itiŋa ival tiina to taan talaleed. \rq Mbo 94:12+; 2Kor 7:10; Hib 12:7+; Syg 3:19 \rq* \p \v 33 Tovenen yam toŋvetaz tiou, ighaze alup gham pa ghanghaniiŋ ve suŋuuŋ, asaŋan nditamim ve yam asob aghan raraate. \v 34 Ve ighaze tamtoghon eta pitool matini, nene poia pa ighan pataghaaŋ izi ruum toni. Le isob, ghoro ilat pa lupuuŋ tiam. Leso sawa to alup gham, agham sosor ila Maaron mata sob, ve ye ighur atia payam malep. You leg saveeŋ pida inepneep sone. Eemoghon irau nasavia aazne maau. Taug nalat peria, ghoro nasavia. \c 12 \s1 Maaron Avuvu irei uraat ve ŋgar naol naol pait \p \v 1 Yam toŋvetaz, uraat ve ŋgar naol naol to Maaron Avuvu irei di pait ne, you naghaze yam akankaan padi malep. \p \v 2 Matamim iŋgal imuul ila pa muuŋ, sawa to yam akankaan pa Maaron. Sawa tonenen, tiweu gham ala, ve asuŋsuŋ pa maaron kaaromŋa to tisavsaav maau. \rq Mbo 115:4+; 1Tes 1:9 \rq* \m \v 3 Tovenen you naghaze nasaav ghazooŋa payam tovene: Tamtoghon to Maaron Avuvu igham pooz pani, ye irau ipiyaav saveeŋ samia iŋarua Yesu maau. Ve tamtoghon eta irau isaav sorok ighaze: “Yesu, ye Tiina” ne maau. Maaron Avuvu igham pooz pani, ghoro isaav tovene toman lolo. \rq Mt 16:17; 1Yo 4:2+ \rq* \p \v 4 Maaron Avuvu ireirei uraat ve ŋgar naol naol pait. Uraat ve ŋgar tisob tonowen, nene Avuvu ee moghon to inim pughu padi. \rq Ro 12:6+; Ep 4:11+; Hib 2:4 \rq* \m \v 5 Iit tataghon ataam naol pa Mbesooŋ toit itaghon ataam naol. Eemoghon tasob tambees pa Tiina ee moghon, nene Yesu. \v 6 Ve Maaron ee moghon to ipapalot ghiit tasob, tauto taghamgham uraat naol naol ila ye tau tapiri. \p \v 7 Maaron Avuvu ineep toman iit tasob, ve ireirei tau tapiri toman uraat ve ŋgar naol naol irau ghiit, leso tapalot lupuuŋ to Krisi pani. \rq 1Kor 14:26; 1Pe 4:10+ \rq* \m \v 8 Tamtoghon eez, Maaron Avuvu ipaghazoŋani pa Maaron ŋgar toni, leso ivotia ŋgar tonowen pa tamtoghon. Ve ite, Maaron Avuvu igham le ŋgar popoia pida, leso ipatoot tamtoghon pani. \v 9 Ve ite, Maaron Avuvu ee moghon to ipalot ghurla toni le iyaryaaŋ kat. Ve ite, Maaron Avuvu igham le tapiri, leso iuul moroghooŋa ve tinidi popoia. \rq Mk 16:17+; 1Kor 13:2; Yems 5:14 \rq* \m \v 10 Ve ite, ye le tapiri to igham mbeb gharatooŋadi tivot. Ve ite, ye ivovotia Maaron aliŋa pa tamtoghon inimale propet. Ve ite, ye irau ighilaal mbeb to tivotvot: Maaron Avuvu inim pughu padi, ma avuvu ite paam? Ve ite, Maaron Avuvu ipamundigini ve iwasavsaav. Tauto tamtoghon tilooŋ saveeŋ toni, eemoghon tikankaan pa pughu. Ve ŋgeu ite, Maaron Avuvu ipaghazoŋani pa saveeŋ tonowen pughu, leso ivotia pa tamtoghon ve tighazooŋ pani. \rq Ro 12:6; 1Kor 13:1-2, 14:2+ \rq* \m \v 11 Ŋgar ve uraat naol tonowen, Avuvu ee moghon to inim pughu padi. Ye ireirei di irau iit eŋaeŋa itaghon tau lolo. \rq Hib 2:4 \rq* \s1 Iit to taneep ila lupuuŋ to Krisi, tanimale Krisi anoŋa pida pida \p \v 12 Iit tawatag: Anoŋaad, nene ee moghon. Ve ye le babaŋa naol inimale nimaad, agheed, mataad, ve mbeb pida paam. Eemoghon anoŋaad babaŋa to naol ne, tilup di tinim mbeb ee moghon. Lupuuŋ to Krisi, nene ŋgara raraate. \rq Ro 12:4+; 1Kor 10:17 \rq* \m \v 13 Aghita, iit tamtoghon naol naol. Pida, yes Yuda, pida Grika. Pida, mbesooŋa. Ve pida, mbesooŋa maau. Tiŋgin taudi. Eemoghon sawa to tagham ya, ila uraat to Maaron Avuvu ee moghon, iit tanim Krisi le. Ve Avuvu tonowen ilup ghiit tanim Krisi anoŋa ee moghon. Ve Maaron igham Avuvu ee moghon pa iit tasob. Avuvu tonowen inim ya mata yaryaara pait ve ipapalot ghiit. \rq Yo 7:37+; Ga 3:28; Kol 3:11 \rq* \p \v 14 Iit tawatag: Anoŋaad, babaŋa ee moghon maau. Ye le babaŋa katindi. \v 15 Aghita. Ighaze tamtoghon eta aghe igham ŋgar ighaze: “You nanim ŋgeu tonene nima, ghoro poia. Eemoghon maau. Tauto irau nalup toman anoŋa maau.” Pale irau ipul ina, ve ila ineep saguan? Maau. Pasa, ye ŋgeu tonenen anoŋa pida. \v 16 Ve ighaze ŋgeu tonenen taliŋa igham ŋgar ighaze: “You nanim ŋgeu tonene mata, ghoro poia. Eemoghon maau. Tauto irau nalup toman anoŋa maau.” Pale irau ipul ina, ve ila ineep saguan? Maau. Pasa, ye ŋgeu tonenen anoŋa pida. \v 17 Ve vena? Ighaze anoŋaad babaŋa tisob titoor di tinim mataad moghon, pale irau talooŋ saveeŋ? Ma ighaze titoor di tinim taliŋaad moghon, pale irau tayaaz mbeb vuzi? Maau. \p \v 18 Iit anoŋaad venen maau. Maaron itaghon tau lolo, ve ighur anoŋaad babaŋa to naol ne, leso tigham uraat todi todi. \v 19 Aghita. Ighaze anoŋaad babaŋa tisob titoor di tinim babaŋa eta moghon, pale taghita taghaze nene tamtoghon anoŋa? Maau. \v 20 Anoŋaad, ye le babaŋa katindi. Ve babaŋa tisob tilup di tinim mbeb ee moghon.\f + \fr 12:20 \ft Saveeŋ to Paulus isavia pa anoŋaad, nene iza to lupuuŋ to Krisi. Pasa, Maaron Avuvu ilup Krisi tamtoghon toni tinim ee moghon, ve ireirei uraat ve ŋgar naol naol irau di, leso tipalot lupuuŋ to Krisi. \f* \p \v 21 Tovenen mataad irau iveleg nimaad ve isaav ighaze: “Ah, you leg uraat eta payom maau!” Isaav vene malep. Ve dabaad tovene paam. Irau isaav tovene pa agheed maau. Pasa, anoŋaad babaŋa tisob, ledi uraat. \v 22 Ve agham ŋgar pa mbeb pida to tineep ila lolood inimale ateed ve kodkodaad. Onoon, taghita mbeb tonowen taghaze ariaŋadi maau. Eemoghon ledi uraat tintina. Ighaze tineep maau, nene pale tamaat. \v 23 Anoŋaad babaŋa pida to taghaze popoia pa tamtoghon tighita di maau ve mayaad padi, nene tapakur di. Pasa, moghon moghon mataad iŋgalŋgal di, ve taponpoon di. \v 24 Eemoghon anoŋaad babaŋa pida to popoia pa tamtoghon tighita di, nene tagham ŋgar tovene padi maau. Tapul di tineep sorok. Maaron ighur anoŋaad babaŋa to naol ne, ve ilup di tinim ee moghon. Ve anoŋaad babaŋa pida to taghita di taghaze mbeb sorok ve ledi izadi maau, nene ye ipait di tilib pa anoŋaad babaŋa pida. \v 25 Maaron igham tovene, leso anoŋaad babaŋa tiwazoran di ve tivalag di sob. Ye ighaze tilup di tinim ee moghon, ve matadi pa taudi ve tiwaulan di. \rq 1Kor 1:10-12 \rq* \m \v 26 Iit tawatag: Ighaze anoŋaad babaŋa eta iyamaan yabyabuuŋ, nene pale anoŋaad isob iyamaan yabyabuuŋ. Ve ighaze tipait anoŋaad babaŋa eta, nene pale anoŋaad babaŋa tisob lolodi poia ve tinidi iza. \p \v 27 Lupuuŋ tiam, nene inimale Krisi anoŋa. Ve yam asob animale anoŋa tonenen babaŋa pida. \rq Ro 12:5+ \rq* \m \v 28 Lupuuŋ to Krisi, Maaron ighur yes mbaŋooŋa pa timuuŋ pani, ghoro yes to tinim propet ve tivotia Maaron aliŋa pa tamtoghon. Ve inim tol pani, nene yes to tipatoot tamtoghon pa Maaron aliŋa. Ghoro yes to tighamgham mbeb gharatooŋadi, ve yes to Maaron irei tapiri padi leso tiuul moroghooŋa, ve yes to tighamgham uraat pa ulaaŋ nditadi, ve yes to ledi ŋgar pa ŋginiiŋ uraat, ve yes to Maaron Avuvu ipamundigin di ve tiwasavsaav. \rq Ep 2:20, 4:11+ \rq* \m \v 29 Vena? Tamtoghon tisob tinim mbaŋooŋa to Krisi? Ma tisob tinim propeta ve tivotia Maaron aliŋa pa tamtoghon? Ma tisob tipatoot tamtoghon pa Maaron aliŋa? Ma tisob tigham mbeb gharatooŋadi? \v 30 Ma Maaron irei tapiri pa tamtoghon tisob leso tiuul moroghooŋa? Ma Maaron Avuvu ipamundigin tamtoghon tisob, leso tiwasavsaav? Ma irau tisob tivotia saveeŋ tovene pughu? Maau. \v 31 Tovenen Maaron Avuvu irei uraat ve ŋgar naol naol pait. Ve yam irau azuaria gham pa ghamuuŋ uraat ve ŋgar to iuul katin lupuuŋ to Krisi. Yo, naghaze nasavia ŋgar eez to poia kat ilib pa ŋgar to naol ne. \rq 1Kor 14:1 \rq* \c 13 \s1 Ŋgar to lolood pa tamtoghon, nene ilib pa ŋgar to naol \p \v 1 Ighaze you irau nasaav ila ndug ndug aliŋadi, ma aŋela aliŋadi, eemoghon lolog pa tamtoghon maau, nene you nanimale belo ma ambam to itaŋ sorok toman aliŋa tiina. \v 2 Ve ighaze navotia Maaron aliŋa pa tamtoghon nanimale propet, ve naghazooŋ pa ŋgar toni yoŋgaaŋ isob, ve nawatag katin ŋgar popoia tisob, ve ghurla tiou iyaryaaŋ kat le irau nasaav moghon, ve lolooz tinduur tighau tila, nene poia. Eemoghon ighaze lolog pa tamtoghon maau, nene you nanim mbeb sorok. \rq Mt 17:20; 1Kor 12:8+,28 \rq* \m \v 3 Ve ighaze narei mbeb tiou tisob pa yes mbolaaŋa, ve napul taug nala Maaron koia nimadi, ve tighur ghou nala yab ighan ghou, eemoghon lolog pa tamtoghon maau, pale nagham sa inim leg atia? Mbeb eta maau. \p \v 4 Ŋgar to lolood pa tamtoghon, nene vene: Tagham poian tamtoghon, ve ighaze tigham pataŋani pait, nene pale tatatan tauud, ve tambaada moghon. Ve ighaze taghita nditaad ledi mbeb katindi, nene irau ireu lolood maau. Ve tapait tauud ve taghaze talib pa nditaad maau. \rq 1Pe 4:8 \rq* \m \v 5 Ve tagham ŋgar eta isosor ila tamtoghon matadi maau, ve mataad iŋgal tauud moghon maau. Ve ateed yabyab soroksorok maau, ve mataad kisin sosor to tamtoghon maau. \rq Ro 13:10; 1Kor 10:24,33; Pil 2:4 \rq* \m \v 6 Ve ŋgar to ighaze deŋia maau, nene pale tiniid iza pani maau. Ve sa saveeŋ ma ŋgar to onoon, nene pale lolood poia pani. \rq Mbo 15:2+; Ro 12:9; 1Pe 1:22; 3Yo 3-4 \rq* \m \v 7 Ve sa ŋgar to ighaze ivot, nene irau tapul muriid pa tamtoghon maau. Sawa isob, iit pale tanumeer Maaron, ve taghur ila ariaŋa taghaze ye pale igham mbeb tisob tivot pooi. Ve sa pataŋani to ighaze ivot pait, nene pale tayoon ariaŋa ve tambaada. \rq Ro 15:1; Ga 6:2; 2Tim 2:24 \rq* \p \v 8 Ŋgar to lolood pa tamtoghon, nene irau isob maau. Inepneep irau sawa isob. Eemoghon ŋgar to votiaaŋ Maaron aliŋa inimale propet, muri pale Maaron ipasobi. Ve ŋgar to Maaron Avuvu ipamundigin ghiit ve tawasavsaav, nene pale isob. Ve uraat to Maaron Avuvu ighamghami, leso ipaghazoŋan ghiit pa ŋgar pida, nene paam pale isob. \v 9 Aghita. Iit tagham ŋgar iraua sone. Ve Maaron aliŋa to tavotia pa tamtoghon tanimale propet, tovene paam. Tasavia pida pida moghon. \rq 1Kor 8:2+ \rq* \m \v 10 Ve tala tala le ighaze sawa to mbeb anoŋa kat ivot, nene pale Maaron ipasob ŋgar tisob to aazne tagham pida, ve pida taghami sone ne, ve tilaledi. \rq Ep 4:13; Pil 3:12 \rq* \p \v 11 Muuŋ, sawa to pain ghou, saveeŋ toman ŋgar ve gabizooŋ tiou, nene inimale to ndipain. Eemoghon aazne, nanim olman, ve ŋgar tiou imatu wa. Tauto napul ŋgar to ndipain ineeple.\f + \fr 13:11 \ft Paulus isavia saveeŋ tonene iza to tau. Eemoghon saveeŋ tonene iŋarua yes Korin. Pasa, ŋgar naol to yes Korin tighamgham di, nene ipatooŋ di ighaze tigham ŋgar to Krisi iraua sone (1Kor 3:1). Paulus ighita ighaze ŋgar to lolood pa Maaron ve tamtoghon, tauto mbeb tiina kat. Ilib pa ŋgar to naol. Eemoghon yes Korin titaghon ŋgar tovene iraua sone. \f* \p \v 12 Aazne, iit taghita mbeb to Maaron ighazooŋ kat maau. Nene inimale taghita mbeb tonowen anunudi ila tirooŋ to ŋgalaaŋa maau. Eemoghon muri, itiŋa Maaron pale tawaghiton ghiit. Aazne, nagham ŋgar pida moghon. Ve muri, you pale nawatag kat, inimale Maaron iwatag katin ghou. \rq 2Kor 3:18; 1Yo 3:2; Syg 22:4 \rq* \p \v 13 Tovenen ŋgar tintina tol to tinepneep: ŋgar to ghurla, ŋgar to ghuruuŋ mataad pa Maaron, ve ŋgar to lolood pa Maaron ve tamtoghon. Ve ŋgar tol tonene, ŋgar to imuuŋ, nene ŋgar to lolood pa Maaron ve tamtoghon. \rq Kol 1:4+; 1Tes 1:3, 5:8; 1Yo 4:16 \rq* \c 14 \s1 Ŋgar to votiaaŋ Maaron aliŋa inimale propet, nene ilib pa ŋgar to Maaron Avuvu igham ghiit tawasavsaav \p \v 1 Tovenen yam azuaria gham pa ŋgar to lolood pa Maaron ve tamtoghon, toman ŋgar ve uraat tisob to Maaron Avuvu irei di pait ne. Ve ŋgar eez to yam irau azuaria gham pani kat, nene ŋgar to tavotia Maaron aliŋa pa tamtoghon tanimale propet. \v 2 Pasa, tamtoghon to Maaron Avuvu ipamundigin di ve tiwasavsaav, yes tisavsaav pa tamtoghon maau. Tisavsaav pa Maaron. Ve saveeŋ to tisavia, nene pughu iyooŋ. Tauto tamtoghon tilooŋa ve tikankaan pani. \v 3 Eemoghon yes to tivotia Maaron aliŋa tinimale propet, tisavia saveeŋ to tamtoghon irau tilooŋa ve tighazooŋ pani. Tauto tipalot nditadi ve tiseeŋ ŋgar todi, ve tirab atedi leso lolodi poia, ve tipariaaŋ di pa titaghon ŋgar poia. \v 4 Tamtoghon to Maaron Avuvu ipamundigini ve iwasavsaav, ye ipalot ival tiina maau. Ipalot tau moghon. Ve ighaze ŋgeu eta ivotia Maaron aliŋa inimale propet, ye ipalot yam asob to aneep ila lupuuŋ to Krisi, ve iseeŋ ŋgar tiam. \p \v 5 You naghaze Maaron Avuvu ipamundigin gham asob ve awasavsaav, ghoro poia. Eemoghon ighaze yam asob avotia Maaron aliŋa pa tamtoghon animale propet, nene pale poia kat. Tovenen ighaze Maaron Avuvu ipamundigin tamtoghon eta ve iwasavsaav, ye irau ivotia saveeŋ tonenen pughu paam. Leso ipalot lupuuŋ to Krisi ve iseeŋ ŋgar todi. Ve ighaze maau, nene uraat to votiaaŋ Maaron aliŋa pa tamtoghon inimale propet, to poia kat le ilib pa ŋgar to Maaron Avuvu ipamundigin ghiit ve tawasavsaav. \rq Nam 11:26-29 \rq* \p \v 6 Yam toŋvetaz, ighaze you nalat, ve Maaron Avuvu ipamundigin ghou ve nawasavsaav, nene pale nauul gham vena? Maau. You irau navotia mbeb pida to Maaron ipaghazoŋan ghou pani, ma naseeŋ ŋgar tiam pa ŋgar pida, ma napatoot gham pa ŋgar pida, ma navotia Maaron aliŋa payam nanimale propet, ghoro nauul gham. Pasa, ighaze nasavia saveeŋ tovene, yam pale aghazooŋ pa pughu. \p \v 7 Agham ŋgar pa mbeb pida to tigharaat di leso titaŋ, inimale sab ve gita. Mbeb tonowen, taudi irau titaŋ maau. Tavib di, ma tarab di, ghoro titaŋ. Eemoghon ighaze titaŋ pooi maau, nene pale tawatag mbouŋ aliŋa vena? \v 8 Ve tavuur to tivibi pa malmal ne paam, ighaze itaŋ pooi maau, nene pale sei igharaat tau pa malmal? \v 9 Yam tovene paam. Ighaze awasavsaav ve asavia saveeŋ to tamtoghon tighazooŋ pani maau, nene pale tigham ŋgar pa saveeŋ pughu vena? Maau. Saveeŋ tiam pale inim yaghur. \v 10 Onoon, tamtoghon to tineep izi taan ne, aliŋadi naol. Ve aliŋadi tonowen, tisob ledi pughudi. Tovenen sei to ighaze iwatag ndug eta aliŋadi, nene pale ighazooŋ pani. \v 11 Eemoghon ighaze tamtoghon eta isavsaav, ve you nawatag aliŋa maau, nene pale yeru niwaghiton ghei inimale ye to ndug ite, ve you to ndug ite. \v 12 Yam tovene paam. Aazne, azuaria gham pa uraat ve ŋgar naol to Maaron Avuvu irei di pait. Nene poia. Eemoghon yam irau azuaria gham kat pa uraat ve ŋgar to ipalot lupuuŋ to Krisi. \p \v 13 Tovenen ighaze Maaron Avuvu ipamundigin tamtoghon eta ve iwasavsaav, ye irau ighason Maaron pa iuuli leso itoor saveeŋ tonowen, ve ndita tilooŋa ve tighazooŋ pa pughu. \v 14 Ighaze you nasuŋ, ve Maaron Avuvu ipamundigin ghou ve nawasavsaav, nene Maaron Avuvu to ineep ila lolog, tauto isavsaav. Eemoghon saveeŋ to nasavia, nene iuul ŋgar tiou maau. \v 15 Tovenen pale nagham vena? You pale nalup rugharu. Sawa pida to nasuŋ, Maaron Avuvu to ineep ila lolog ne isavsaav. Ve sawa pida, nasuŋ ve ŋgar tiou ighazooŋ pa saveeŋ to nasavia. Ve sawa pida to nambou mbouŋ to suŋuuŋ, Maaron Avuvu to ineep ila lolog ne imbou. Ve sawa pida, nambou ve ŋgar tiou ighazooŋ pa mbouŋ to namboui. \rq Ep 5:19; Kol 3:16 \rq* \m \v 16 Aghita. Ighaze tamtoghon eta ilat ilup toman gham pa suŋuuŋ, ve Maaron Avuvu ipamundigin ghom ve upait Maaron pa poia toni toman lolom poia, ve tamtoghon tonenen ikankaan pa saveeŋ tiom pughu, nene pale iyok pani ighaze: “Onoon” vena? Maau. Pasa, saveeŋ to usavia, ye ikankaan pa pughu. \v 17 Onoon, yom usavia saveeŋ poia ve upait Maaron pa poia toni. Eemoghon saveeŋ tiom irau ipalot tamtoghon tonenen maau. \p \v 18 You lolog poia pa Maaron ve napaiti pasa, nawasavsaav le nalib pa yam asob. \v 19 Eemoghon sawa to naneep toman Maaron tamtoghon toni pa suŋuuŋ, you naghaze nasavia saveeŋ to tamtoghon tisob irau tilooŋa ve tighazooŋ pani. Ighaze nasavia saveeŋ waaro liim moghon to tamtoghon tighazooŋ padi, nene pale poia ve ilib pa saveeŋ waaro ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ (10,000) to tamtoghon tikankaan padi. \v 20 Yam toŋvetaz, agham ŋgar inimale ndipain ŋgar geegeu muul malep. Yam anim ndolman wa. Tovenen yam irau agham ŋgar matua animale ndolman. Eemoghon ŋgar samia, ghoro aneep saguan pani animale ndipain geegeu. \rq Ro 16:19+; 1Kor 3:1; Ep 4:14+; Hib 5:12+ \rq* \p \v 21 Maaron aliŋa isaav tovene: Muuŋ, Maaron ate yabyab pa yes Israela, ve isaav padi ighaze: \q2 “You pale nagham ndiran to ndug ite to aliŋadi ite, tinim ve tiŋgin tamtoghon tiou tonene, ve navotia aliŋag padi ila ndiran tonowen avodi. Eemoghon aliŋag to tisavia, yes Israela pale irau tilooŋa maau.” \rq Is 28:11+ \rq* \m \v 22 Saveeŋ tonene ipatooŋ ghiit ighaze ŋgar to tawasavsaav, nene inim ghilalooŋ pa yes to tighur ila ne maau. Nene inim ghilalooŋ pa yes to tighur ila sone, leso ipamundigin ŋgar todi. Ve ŋgar to votiaaŋ Maaron aliŋa inimale propet, nene inim ghilalooŋ pa yes to tighur ila sone ne maau. Nene inim ghilalooŋ pa yes to tighur ila, ve ipatooŋ di ighaze Maaron ineep toman di. \p \v 23 Aghita. Ighaze alup gham pa suŋuuŋ ve yam asob awasavsaav, ve tamtoghon pida to tighur ila sone ve tikankaan pa Maaron, tilat ve tineep toman gham pa suŋuuŋ, nene pale tighita gham, ve tighaze yam awaghamgham animale borouŋa! \v 24 Eemoghon ighaze tamtoghon eta tovene ilooŋ ilat, ve ilooŋ gham asob avotia Maaron aliŋa animale propet, ve asavia saveeŋ to ye ighazooŋ pani, nene pale saveeŋ tiam iŋgali, ve ighami ighilaal sosor toni ve atia to pale iza toni. \rq Yo 16:8; Mbaŋ 2:13 \rq* \m \v 25 Tamtoghon tonenen pale iyamaana ighaze ŋgar isob to iyooŋ ila lolo, yam asavia ivot ighazooŋ wa. Tovenen ye pale itap izi taan, ve ipait Maaron iza, ve isaav ighaze: “Onoon kat, Maaron inepneep toman gham.” \s1 Ataam to suŋuuŋ ilaan deŋia \p \v 26 Tovenen yam toŋvetaz, pale tasaav vena? Sawa to alup gham pa suŋuuŋ, yam asob agham uraat le irau gham. Ŋgeu eez, ye imbou mbouŋ pa ipait Maaron. Ve ite, ye ipatoot gham pa Maaron aliŋa. Ve ite, ye isavia ŋgar yoŋgaaŋ pida to Maaron ipaghazoŋani pani. Ve ite, Maaron Avuvu ipamundigini ve iwasavsaav. Ve ite, ye ivotia saveeŋ tonenen pughu. Ve sa ŋgar to aghaze aghami, yam irau aghami pa apalot lupuuŋ to Krisi. \rq Ro 14:19; 1Kor 12:7+; Ep 4:12 \rq* \p \v 27 Ighaze Maaron Avuvu ipamundigin tamtoghon ve tiwasavsaav, ival irau tisaav maau. Tamtoghon ru ma tol, nene iraua. Ve sawa to aghaze asaav, yam irau asaŋan nditamim. Tamtoghon eez isavsaav le isob, ghoro tamtoghon ite ana. Ve tamtoghon eta irau ivotia saveeŋ todi pughu, leso ival tiina tighazooŋ pani. \v 28 Ve ighaze tamtoghon eta irau ivotia saveeŋ todi pughu maau, nene irau tisaav aliŋadi tiina ila lupuuŋ to Krisi maau. Neneeŋadi moghon, ve tisavsaav toman Maaron ila lolodi. \p \v 29 Yes to tivotia Maaron aliŋa tinimale propet, tovene paam. Tamtoghon ru, ma tol tisavsaav le isob, ghoro yam pida aŋgabiiz saveeŋ todi: Deŋia, ma maau? \rq Mbaŋ 17:11; 1Tes 5:20+; 1Yo 4:1 \rq* \m \v 30 Ve ighaze tamtoghon eta isavsaav, ve tamtoghon ite ineep ve Maaron ivotia ŋgar eta pani, nene ye to isavsaav ne, irau neneeŋa ve ighur soso pa ita ite ana isavsaav. \v 31 Tovenen yam to avotia Maaron aliŋa animale propet, irau ataghon ŋgar tovene: Tamtoghon eez isavia saveeŋ toni le isob, ghoro ite ana isaav. Leso aseeŋ ŋgar to tamtoghon tisob ve apalot di. \v 32 Alooŋ. Ighaze ŋgeu eta lolo ipamundigini ighaze ivotia Maaron aliŋa inimale propet, ye irau itatan tau, ve isaŋan le ita ite ipasob saveeŋ toni, ghoro ana isaav. \v 33 Pasa, Maaron toit, ye Maaron to ighamun mbeb maau. Ye ighaze mbeb tisob tilaan deŋiadi moghon. Ve ye ighaze iit tasob talup ghiit tanim ee moghon ve tataghon ŋgar luuma. Tamtoghon tisob to Krisi titaghon ŋgar tovene ila lupuuŋ todi todi. \p \v 34 Ighaze yam alup gham pa suŋuuŋ, ndiliva irau tisaav maau. Yes irau neneeŋadi moghon, ve titatan taudi, ve tineep ila nditamoot sambadi itaghon tutuuŋ to Maaron. \rq Ep 5:22; Kol 3:18; 1Tim 2:11+ \rq* \m \v 35 Ighaze ledi ghasoniiŋ pida, sawa to tila ruum, ghoro tighason ndizwadi. Pasa, ighaze liva eta isaav ila lupuuŋ tiam lolo, nene igham mayaŋiiŋa.\f + \fr 14:35 \ft Yes Grika tighita tighaze saveeŋ to ndiliva tisavia, nene mbeb to ival tiina maau. Nene mbeb to ndizwadi moghon. Saveeŋ waaro tonene, pughu ighazooŋ maau. Liva to isaav ila lupuuŋ to Krisi lolo, ye igham mayaŋiiŋa pa sei? Igham mayaŋiiŋa pa tau, azuwa tamoot, ma lupuuŋ to Krisi? \f* \p \v 36 Laak, yam to azorzoor ghou ne, vena? Aghaze Maaron aliŋa ivot tiam muuŋ, ghoro ila pa ndug pida? Ma aghaze yam moghon to Maaron aliŋa ilat ivot tiam? \v 37 Alooŋ. Ighaze tamtoghon eta igham ŋgar ighaze ye propet to Maaron ve itaghon ŋgar to Maaron Avuvu, nene ye irau ighilaal ighaze saveeŋ to nambooda payam, nene tutuuŋ to Tiina toit, ve iyok pani. \rq 2Kor 10:7; 1Yo 4:6 \rq* \m \v 38 Ve ighaze tamtoghon eta mata velegin saveeŋ tiou tonene, yam matamim ila pani malep.\f + \fr 14:38 \ft Ataam ite to tatoor saveeŋ tonene, nene vene: “Ve ighaze tamtoghon eta izoor saveeŋ tiou tonene, ye paam, Maaron pale izuruni.” \f* \p \v 39 Tovenen yam toŋvetaz, azuaria gham pa ŋgar to votiaaŋ Maaron aliŋa pa tamtoghon inimale propet. Ve yes to Maaron Avuvu ipamundigin di ve tiwasavsaav, yam aŋgalsekin di malep. \rq 1Kor 12:31; 1Tes 5:20 \rq* \m \v 40 Yam irau ataghon katin suŋuuŋ ŋgara to naol ne, leso suŋuuŋ tiam deŋia moghon ve ilaan pooi. \c 15 \s1 Krisi imaat ve imundig pa mateeŋ wa \p \v 1 Yam toŋvetaz, you naghaze napei ŋgar tiam muul pa varu poia to navotia payam ve aghami wa. Varu poia tonene, to aazne ayondyood ila. \v 2 Varu poia to muuŋ navotia payam, ighaze aghur ila ve akisi tuŋia, nene pale inim ataam payam ve Maaron igham mulin gham. Eemoghon ighaze akisi maau, nene pale inim mbeb sorok, ve aghita ghurla tiam anoŋa maau. \rq Ro 1:16+, 11:22; Hib 3:14 \rq* \p \v 3 Saveeŋ tiina kat to muuŋ tisavia payou ve anag nasakia ilat payam, nene vene: Krisi, ye igham inaad ve imaat pa sosor toit itaghon Maaron aliŋa to timbooda. \rq Is 53:5+; Ga 1:4; 1Pe 2:24 \rq* \m \v 4 Ve titavia izila mateeŋa inadi ve mboŋ inim tol, ghoro Maaron ipamundigini pa mateeŋ. Nene paam itaghon Maaron aliŋa to timbooda. \rq Lu 24:46 \rq* \m \v 5 Sawa to imundig, ye ila ivot to Petrus muuŋ. Ghoro ila ivot to mbaŋooŋa toni tisob ve tighita. \rq Mk 16:14; Lu 24:34+; Yo 20:19 \rq* \m \v 6 Muri ghoro, ye ila ivot to tamtoghon toni irau 500 ve avua pida, ve tisob tighita. Ndiran tonowen, katindi tinepneep sone. Ve pida timaat wa. \v 7 Ghoro ivot to Yakobus\f + \fr 15:7 \ft Yakobus tonene, nene Yesu tazi. \f* \m ve ighita. Ghoro ila ivot to mbaŋooŋa toni tisob. \rq Mbaŋ 1:3+ \rq* \m \v 8 Yes mbaŋooŋa toni tisob tighita ve inim inim le muri ghoro, ivot tiou ve anag naghita paam, ve isob. Onoon, ataam to ye igham ghou nanim mbaŋooŋa toni, nene ite pa ataam to ye igham mbaŋooŋa toni pida. You nanim tamtoghon to tina ipoopa ila sawa toni kat maau.\f + \fr 15:8 \ft Sawa to Yesu inepneep izi taan, mbaŋooŋa toni pida tilaghlaagh tomani. Tovenen tighita uraat toni ve mateeŋ toni paam. Ve sawa tonenen, Yesu ighur di tinim mbaŋooŋa toni. Eemoghon Paulus, ye ilaagh toman di maau. Yesu imuul iza ila pa sambam, ve muri ghoro, ivot to Paulus ve ighuri inim mbaŋooŋa toni. \f* \rq Mbaŋ 9:3+; 1Kor 9:1 \rq* \m \v 9 Mbaŋooŋa tisob to Krisi izadi ilib payou. Onoon, you mbaŋooŋa toni paam. Eemoghon naghita taug naghaze you poiag irau to tiwaat ghou tighaze mbaŋooŋa to Krisi maau. Pasa, muuŋ, naghur pataŋani naol pa lupuuŋ to Maaron. \rq Mbaŋ 8:3; Ga 1:13; 1Tim 1:13 \rq* \m \v 10 Eemoghon poia to Maaron itoor ghou, tauto nanim mbaŋooŋa to Krisi ve aazne nataghon ŋgar toni. Poia toni iza tiou sorok maau. Ighur anoŋa. Pasa, you nagham katin uraat le nalib pa mbaŋooŋa tisob. Eemoghon you taug maau. Poia to Maaron ineep tiou, tauto ipapalot ghou ve naghamgham uraat tonene. \rq 2Kor 11:5,23, 12:11+; Kol 1:29 \rq* \m \v 11 Tovenen ighaze you, ma mbaŋooŋa pida nivotia varu poia pa tamtoghon, nene yei nisob nisasavia saveeŋ tovene pa mateeŋ ve mundigiiŋ to Yesu Krisi. Ve saveeŋ tonene, tauto yam alooŋa ve aghur ila. \s1 Maaron pale ipamundigin yes mateeŋa \p \v 12 Yei nivovotia saveeŋ pa tamtoghon tovene: “Maaron ipamundigin Krisi pa mateeŋ wa.” Ighaze venen, pughu vena to tiam pida tighaze Maaron irau ipamundigin yes mateeŋa maau? \rq Mbaŋ 2:32+, 4:33, 5:30+ \rq* \m \v 13 Aghita. Ighaze saveeŋ todi onoon, ve mateeŋa irau timundig maau, nene Krisi paam, Maaron ipamundigini pa mateeŋ maau. \v 14 Ve ighaze Maaron ipamundigin Krisi pa mateeŋ maau, saveeŋ to yei nivovotia, nene saveeŋ sorok. Le anoŋa maau. Ve ghurla tiam paam, mbeb sorok. \v 15 Ve mbeb ite. Ighaze Krisi imundig pa mateeŋ maau, nene yei tonene nigham kaarom payam pa Maaron iza. Pasa, nipariaaŋ tamtoghon pa tighur ila tighaze Maaron ipamundigin Krisi pa mateeŋ. Eemoghon ighaze saveeŋ tiam tonanan onoon, ve mateeŋa irau timundig maau, nene Krisi paam, Maaron ipamundigini pa mateeŋ maau. \v 16 Nayol aliŋag muul. Ighaze saveeŋ tiam onoon, ve mateeŋa irau timundig maau, nene Krisi paam, Maaron ipamundigini pa mateeŋ maau. \v 17 Ve ighaze Maaron ipamundigin Krisi pa mateeŋ maau, ghurla tiam, nene mbeb sorok. Le anoŋa maau. Ve sosor tiam inepneep sone. \v 18 Ve yes to tighur ila to Krisi ve timaat, yes paam tilaledi wa. \v 19 Iit taghurghur mataad pa mundigiiŋ to yes mateeŋa ve nepooŋ poia to pale Krisi igham pait. Eemoghon ighaze saveeŋ to nepooŋ tonowen, onoon maau, ve taghurghur mataad pani sorok, nene takaria tauud wa. Pasa, sawa to taneep izi taan, iit tambaad pataŋani naol. Tovenen tamtoghon avaat lolodi isamin ghiit ilib pa tamtoghon tisob to taan to tineep sami ne. \p \v 20 Eemoghon maau! Maaron ipamundigin Krisi pa mateeŋ wa. Ye inimale aniiŋ mata to imatu ila uum muuŋ. Pasa, ye to imuuŋ pa mateeŋa tisob to pale timundig. \rq Mbaŋ 26:23; Kol 1:18; 1Pe 1:3; Syg 1:5 \rq* \m \v 21 Aghita. Muuŋ, ŋgeu eez to inim ataam pa mateeŋ ivot. Mundigiiŋ to yes mateeŋa tovene paam. Ŋgeu eez to inim ataam pani ve ivot. Nene Krisi. \rq Mbnp 3:1-19; Yo 11:25; Ro 5:12+ \rq* \m \v 22 Iit tamtoghon to tavot ila to Adam, tasob taneep ila sosor toni lolo. Tauto iit tasob tamatmaat. Ve yes to tinim Krisi le ve tineep tuŋia ila toni, tovene paam. Muri, Maaron pale ipamundigin di tisob, ve tineep matadi iyaryaar. \v 23 Eemoghon tamtoghon tisob pale titaghon sawa todi todi. Krisi to imundig pa mateeŋ muuŋ. Ve tala tala le sawa to ighaze ye imuul inim, ghoro tamtoghon toni tisob anadi timundig. \rq 1Tes 4:15+ \rq* \m \v 24 Mbeb tonowen isob, ghoro taan sawa ivot, ve ye pale ipasob yes pooza, ve daba tisob to izadi tintina, toman mbeb tisob to tapiridi tintina, le tisob tilaledi. Ghoro ipul uraat to ghamuuŋ pooz imuul ila Tama Maaron nima. \v 25 Pasa, Krisi pale igham pooz itaghon Maaron ŋgar toni le irau itatan koia ve tapiridi isob kat, ve ivazag di ila aghe samba. \rq Mbo 110:1; Mt 22:44; Hib 1:13 \rq* \m \v 26 Ve koia to pale ipasobi muri kat, nene mateeŋ. \rq Syg 20:14, 21:4 \rq* \m \v 27 Maaron aliŋa to timbooda, isaav ighaze: “Maaron ighur mbeb tisob tineep ila ye samba wa.” Onoon, saveeŋ tonene isaav ighaze mbeb tisob tineep ila Krisi samba. Eemoghon Maaron, ye ineep ila Krisi samba maau. Pasa, ye to ighur mbeb tineep ila Krisi samba. \rq Mbo 8:6; Mt 28:18; Hib 2:8; 1Pe 3:22 \rq* \m \v 28 Muri, sawa to mbeb tisob tineep deŋiadi ila Natu samba, Natu pale ighur tau ila Tama Maaron samba. Leso Maaron inim daba pa mbeb tisob, ve iŋgin di. \p \v 29 Laak, naghaze naghason gham. Ighaze mateeŋa irau timundig maau, pughu vena to yam pida aghaze agham mateeŋa tiam inadi, ve tigham ya payam? Agham ŋgar tonanan pasa? Pale iuul di vena? \v 30 Ve pughu vena to sawa isob, yei nimbadbaad pataŋani pa Krisi iza, ve nireirei taumai pa ndaab. \rq Ro 8:36; 2Kor 11:26 \rq* \p \v 31 Yam toŋvetaz, yam agham ghou lolog poia. Pasa, uraat tiou ighur anoŋa ivot ila lolomim ve anim Tiina toit Yesu Krisi le wa. Ila ye mata, you nasaav ghazooŋa payam naghaze: Mateeŋ iŋaŋarua ghou irau sawa isob. \rq 2Kor 4:10+ \rq* \m \v 32 Ighaze you nataghon ŋgar to tamtoghon moghon pa uraat to naghamghami ne, pughu vena to narei taug, ve yeiŋa mbeb sagsagŋa niparab izi ndug Epesus? You naghaze nagham sa kat, to nambaad pataŋani tonowen? Ighaze mateeŋa irau timundig maau, tambaŋa. “Taghanghan, taghunghun, ve takaal leed nepooŋ poia izi taan. Pasa, bozo ma mboŋru, ghoro tamatmaat.” \rq Mbaŋ 19:23+; 2Kor 1:8 \rq* \p \v 33 Yam apatum gham. Apul tamtoghon titombaan gham malep! \q2 “Pasa, ighaze iit to tataghon ŋgar poia ne, talup toman ndiran samsamiadi, nene pale tiyes ghiit pa ŋgar todi, ve ŋgar toit isami paam.” \m \v 34 Ŋgar tiam iwaghamgham iraua! Agham ŋgar pooi, ve apul ŋgar samia ineeple, ve ataghon ŋgar to deŋia ila Maaron mata. You nasaav ghazooŋa payam: Mayamim. Pasa, yam pida awatag Maaron rita maau. \s1 Anoŋaad papaghu pale ariaŋadi, ve irau tisami maau \p \v 35 Yo. Ŋgeu eta pale ighason ghou tovene: “Ighaze Maaron ipamundigin yes mateeŋa, pale ipamundigin di vena? Ve sawa to timundig, pale igham ledi anoŋadi papaghu to ghitooŋadi vena?” \p \v 36 Yom borou! Lem ŋgar maau! Ughita. Ighaze tavazog mbeb eta uve, nene pale uli imbuuz ve ilale, ghoro paghu toni itub iza. \rq Yo 12:24 \rq* \m \v 37 Ve ighaze tavazog wit, ma mbeb ite paam uve, nene pale paghu toni to muri itub iza ne, ghitooŋa raraate inimale uuv to tavazogi ne maau. Pale ghitooŋa ite. \v 38 Ve Maaron igham mbeb to tavazog di ne titub tiza, ghoro eŋaeŋa tighur ayadi, bogadi, rauadi, ruŋgudi, ve anoŋadi itaghon ye tau ŋgar toni. \p \v 39 Mbeb to tineep izi taan ne, mindadi raratedi maau. Iit tamtoghon mindaad ite, ŋgai todi ite, man todi ite, ve iigh tovene paam, mindadi ite. \p \v 40 Ve mbeb to tineep ila sambam paroŋania ne, anoŋadi ite. Ve mbeb to taan, anoŋadi ite. Mbeb to sambam paroŋania paghunadi, ve mbeb to taan paghunadi paam. Eemoghon yes raratedi maau. \v 41 Ndag ŋguruba, nene ite pa kaiyo ŋguruba. Ve pitum tovene paam. Ŋgurubadi ite pa ndag ve kaiyo ŋgurubadi. Ve pitum tisob raratedi maau. Pitum eŋaeŋa ŋgurubadi ite ite. \p \v 42 Mundigiiŋ to yes mateeŋa, nene ŋgara raraate. Ighaze tamaat ve titavia ghiit, nene anoŋaad izila taan ve imbuuz ve ilale. Eemoghon sawa to Maaron ipamundigin ghiit pa mateeŋ, ye pale igham leed anoŋaad papaghu. Anoŋaad papaghu tonenen pale ariaŋadi, ve irau tisami maau. \v 43 Anoŋaad to titavia izila taan, nene ghitooŋa poia kat maau. Eemoghon muri, sawa to Maaron ipamundigin ghiit pa mateeŋ, ye pale igham leed anoŋaad to popoia kat, ve ŋgurubadi tiina. Anoŋaad to titavia izila taan, ye le tapiri maau. Eemoghon sawa to Maaron ipamundigin ghiit pa mateeŋ, ye pale igham leed anoŋaad papaghu to tapiridi tintina. \rq Mt 13:43; Pil 3:20+; Kol 3:4 \rq* \m \v 44 Anoŋaad to titavia izila taan, nene mbeb to taan. Eemoghon sawa to Maaron ipamundigin ghiit pa mateeŋ, ila Maaron Avuvu tapiri, iit pale tagham leed anoŋaad to sambam. \p \v 45 Maaron aliŋa to timbooda, isaav ighaze: \q2 “Adam, ŋgeu to Maaron ighuri muuŋ, imundig inim tamtoghon, ve mata iyaryaar.” \rq Mbnp 2:7 \rq* \m Ve Adam ite to ivot muri,\f + \fr 15:45 \ft Adam ite to ivot muri, nene Krisi. Ves 47 iwaata ighaze: “Adam ite to inim ru pani.” Saveeŋ tonene, ŋgara tovene. Adam to ivot muuŋ, iit tasob tavot ila toni. Ye pughu toit. Tovenen sawa to ye igham sosor, iit taneep ila sosor tonowen lolo paam. Krisi tovene paam. Ye inim pughu pa lupuuŋ paghu, nene tamtoghon toni. Yes to tinim Krisi le, tineep ila mateeŋ ve mundigiiŋ toni lolo. \f* \m ye avuvu to igham ghiit taneep mataad iyaryaar le alok. \rq Yo 5:21,24; Ro 5:15+ \rq* \m \v 46 Tovenen ŋgeu to sambam imuuŋ maau. Ŋgeu to taan toman taan nepooŋa to imuuŋ. Ghoro ŋgeu to sambam inim toman nepooŋ paghu to Maaron Avuvu. \v 47 Adam to ivot muuŋ, Maaron igharaata pa taan. Tovenen ye tamtoghon to taan. Ve Adam ite to inim ru pani, ye ineep sambam ve izi inim. \rq Mbnp 3:19; Yo 3:13,31 \rq* \m \v 48 Tamtoghon tisob to taan, anoŋadi ve nepooŋadi, nene tinimale ŋgeu to taan to Maaron ighuri. Ve yes to pale tineep izi ndug sambam, anoŋadi papaghu ve nepooŋadi, nene tinimale Ŋgeu to ineep sambam ve izi inim. \v 49 Aazne, nepooŋ toit, taneep tanimale ŋgeu to taan to Maaron ighuri. Ve muri tovene paam. Nepooŋ toit pale inimale nepooŋ to Ŋgeu to ineep sambam ve izi inim. \rq Ro 8:29+; 1Yo 3:2 \rq* \p \v 50 Yam toŋvetaz, you nasaav payam tovene: Anoŋaad to taan, nene irau igham nepooŋ to ndug sambam maau. Pasa, mbeb to ndug sambam irau tisami maau. Tovenen mbeb to isamsami inimale anoŋaad to taan, nene irau igham nepooŋ to ndug tonowen maau. Maaron igham leed anoŋaad papaghu, ghoro iit irau tagham nepooŋ tonowen. \rq Yo 3:5+ \rq* \s1 Maaron igham ghiit talib pa mateeŋ \p \v 51 Alooŋ. You naghaze napaghazoŋan gham pa mbeb eez to muuŋ iyooŋ ve aazne Maaron isavia ivot ighazooŋ. Tamtoghon toit pida pale timaat maau. Pasa, sawa to Mboŋ Muri, Maaron pale itoor ghiit tasob, ve tagham anoŋaad papaghu. \v 52 Tavuur to Maaron ighuri pa itaŋ muri kat, pale itaŋ, ve rikia moghon Maaron ipamundigin yes mateeŋa, ve igham ledi anoŋadi papaghu to irau tisami maau. Ghoro iit to tamaat sone ve tanepneep ne, anaad Maaron pale itoor ghiit, ve igham leed anoŋaad papaghu. \rq Mt 24:31; Pil 3:21; 1Tes 4:15+ \rq* \m \v 53-54 Pasa, anoŋaad to taan to tisami ve timatmaat, Maaron irau itoor di. Leso tinim paghu, ve irau tisami, ma timaat muul maau. Mbeb tonene ighaze ivot, nene pale Maaron aliŋa waaro eez to timbooda, anoŋa ivot. Isaav ighaze: \qt “Maaron iparab ariaŋa, tauto ilib pa mateeŋ tapiri ve ipasobi le isob kat.”\qt* \rq Is 25:8 \rq* \q1 \v 55 “Mateeŋ, tapirim to ulib payei ineep sine? \q2 O mateeŋ, iiz tiom to uŋgal ghei pani ne, ineep sine? Maau.” \rq Hos 13:14 \rq* \m \v 56 Pasa, iiz to mateeŋ, nene ŋgar samia. Ve ŋgar samia ighamgham tapiri ila tutuuŋ. \rq Mbnp 3:3; Ro 4:15, 5:12+, 7:9+ \rq* \m \v 57 Eemoghon iit tapait Maaron toman lolood poia! Pasa, ila uraat to Tiina toit Yesu Krisi, Maaron igham ghiit talib pa ŋgar samia ve mateeŋ. \rq Ro 8:37; 2Kor 2:14; 1Yo 5:4+ \rq* \p \v 58 Tovenen yam toŋvetaz to lolog payam kat, you nasaav payam: Ayoon ariaŋa, akis ghurla tiam tuŋia, ve apul taumim kat pa uraat to Tiina toit irau sawa isob. Pasa, yam awatag: Ighaze ye ineep toman gham pa uraat tiam, yam arab taumim sorok pa uraat maau. Uraat tiam pale ighur anoŋa. \rq Ga 6:8; Hib 6:10; Syg 14:13 \rq* \c 16 \s1 Paulus ipalot yes Korin pa tiuul nditadi to tineep izi Yerusalem \p \v 1 Yo, you leg saveeŋ ris payam pa yaam to aghaze aŋgooga pa Krisi tamtoghon toni to tineep izi Yerusalem. You naghita naghaze ataam to naghuri pa lupuuŋ to Maaron to tineep izi taan suruvu to Galesia, yam ataghoni paam, ghoro poia. \rq Mbaŋ 24:17; Ro 15:25+; 2Kor 8:1+ \rq* \m \v 2 Wik to naol ne, ndag to ivot muuŋ, yam eŋaeŋa irau aghur yaam tiam pida ila saguan itaghon uraat tiam atia. Leso ivot inim tiina, ve isaŋan pa sawa to nalat. Ataghon aliŋag tonene, ghoro poia. Pasa, ighaze nalat peria ve aŋgooga sone, nene pale poia maau. \rq Mbaŋ 20:7 \rq* \m \v 3 Ve aghur tamtoghon tiam pida to aghita di aghaze tiraua, leso tigham yaam to aŋgooga ne ila to toŋvetaz toit to tineep izi Yerusalem. Sawa to nalat, you pale nambood rau pida tinim paesiiŋ padi, leso tikis di ve tila. \v 4 Ve ighaze naghita naghaze poia pa you paam nala, nene pale yeiŋa nila. \s1 Paulus ipaesia laghooŋ toni \p \v 5 You nagham ŋgar naghaze nala naghita nditaad pida to tineep irau taan suruvu to Masedonia. Tovenen you pale nala naghita di muuŋ. Le isob, ghoro nalat naghita gham. \v 6 Ve naghaze naneep toman gham mala ris. Tovenen matag iŋgal naghaze naneep toman gham le sawa to ndug yauŋa isob, ghoro yam irau aghita ghou pa laghooŋ tiou, ve aghur ghou nala pa ndug sine to naghaze nala pani. \v 7 Lolog pa naŋgig gham moghon ve nala maau. Tovenen ighaze Maaron lolo tovene, nene pale itiŋa taneep mala ris. \v 8 Eemoghon irau nala Masedonia rikia maau. Pale naneep izi ndug Epesus le irau lupuuŋ tiina to Pentekos ivot, ghoro nala. \v 9 Pasa, Maaron ikaak ataam payou pa nagham uraat tiina izi sualen. Ve naghita naghaze uraat tiou ighurghur anoŋa. Eemoghon ival tiina tizorzoor saveeŋ tiou paam. \rq 2Kor 1:16; Kol 4:3; Syg 3:8 \rq* \s1 Paulus ipaes padi pa Timoti ve Apolos \p \v 10 Ighaze aghita Timoti ilat peria tiam, yam aghami toman lolomim poia. Leso sawa to ineep toman gham, imatughez sob, ve lolo poia. Pasa, ye ighamgham uraat to Tiina toit Krisi, raraate inimale you. \rq 1Kor 4:17 \rq* \m \v 11 Tovenen tamtoghon eta mata izi pani malep. Ve sawa to ye ipamundigin laghooŋ toni muul, yam auuli, ve aghuri ila toman lolo poia, ve imuul inim tiou. Pasa, you nasasaŋani toman toŋvetaz toit pida. \p \v 12 Toŋvetaz toit Apolos, sawa naol, you nasavsaav ariaŋa pani naghaze yesŋa toŋvetaz toit pida tilat tighita gham. Eemoghon lolo pa ilat pa sawa tonene maau. Pale ighita soso eta, ghoro ilat ighita gham. \s1 Paulus ipasob saveeŋ toni \p \v 13 Matamim imosmoos ve ayoon ariaŋa pa ghurla tiam. Amatughez malep. Apariaaŋ taumim, ve ayoon tuŋia. \rq Mbo 31:24; Ep 6:10 \rq* \m \v 14 Ve sa ŋgar to aghaze aghami, yam aghami itaghon ŋgar to lolood pa tamtoghon. \rq 1Kor 13:1+; 1Pe 4:8 \rq* \p \v 15-16 Yam awatag: Stepanas ve yes to tineep tomani ila ruum toni, timuuŋ pa yam Akaia asob, ve tighur ila to Krisi muuŋ. Ve yes tirei taudi pa uraat to Tiina toit, ve timbesmbees kat pa tamtoghon toni. Ndiran tovene, toman tamtoghon tisob to tiuluul di ve tipul taudi kat pa uraat to Maaron, you naghaze napalot gham pa aneep ila sambadi, ve alooŋ aliŋadi. \rq 1Kor 1:16; Pil 2:29; 1Tim 5:17; Hib 13:17 \rq* \p \v 17 Sawa to Stepanas toman Portunatus ve Akaikus tinim tivot tiou, yes tigham lolog poia kat. Onoon, yam ival irau anim maau. Eemoghon yes tigham naghomim ve tinim tivot, ve tiuul ghou pa mbeb pida. \v 18 Tauto tipalot ghou ve tigham ateg izi, inimale moghon moghon tighamgham payam. Tamtoghon tovene, yam irau apait di. \p \v 19 Lupuuŋ tisob to Krisi to tineep izi taan suruvu to Asia ne, tigham ndag poia todi ilat payam. Akwila yesuru Prisila toman yes to tiluplup di pa suŋuuŋ ila ruum todi ne, lolodi payam kat. Tovenen yes paam tigham ndag poia todi ilat payam ila Tiina toit iza. \rq Mbaŋ 18:2,18,26; Ro 16:3,5 \rq* \m \v 20 Ve toŋvetaz to Krisi to yeiŋa ninepneep ne paam, tisob tigham ndag poia todi ilat payam. \p Yam asob toŋvetaz to Krisi. Tovenen lolomim poia pa taumim ve awakisin nimamim. \rq Ro 16:16 \rq* \p \v 21 Nene you Paulus. Nambood ndag poia tiou tonene ilat payam pa taug nimag. \rq Kol 4:18; 2Tes 3:17 \rq* \p \v 22 Ighaze tamtoghon eta lolo pa Tiina toit maau, nene pale mbalmbali to Maaron iza toni. \p O Tiina tiei, unum lak!\f + \fr 16:22 \ft Paulus imbood saveeŋ waaro tonene ila yes Aramea aliŋadi. Ighaze: ‘Marana ta.’ \f* \p \v 23 Poia to Tiina toit Yesu ineep toman gham. \p \v 24 You lolog pa yam asob. Pasa, Yesu Krisi ilup ghiit ve taneep ila toni.