\id ROM - Maya-Tektiteko NT -Guatemala 2003 (DBL -2013) \h Kye Aj Rom \toc1 Te Stz'ib'en Pa'k Kye Qerman Aj Amaq' Rom \toc2 Kye Aj Rom \toc3 Rom \mt1 Te Stz'ib'en Pa'k Kye Qerman Aj Amaq' Rom \c 1 \s1 Jun Limb'il \p \v 1 Wetz a'in Pa'k, b'ix a te Kristo Jesus wajawil aj nqet woksla'; b'ix joyomin titza' tzan wok tky'ixel, b'ix pawamin [tzan txik npakb'a'] te tpakb'alil galan aj Qtata Dios swal tetz, \v 2 te tpakb'alil aj okaj tq'uma' oqtxi' kyuky'i kye aj yolil tyol aj oqet ktz'ib'a' tuj Tu'jal aj b'an tume'l. \v 3 Aj ja tpakb'alilni nyolin ti'j te Tk'wa'al; tetz tzan kypaj stat, tetz jun tijajil Dawid [aj twitzale' k'ulul mandad oqtxi'], \v 4 per ax tetz b'an'ax Tk'wa'al Dios, komo owel niky'j ti'j tjawlen anq'in kxol kye kamnaq tzan te tajwalil te Txewx Qtata Dios; ntons a tetz te Jesukrist aj Qajawil. \v 5 A tetz otzaj sin wetz\f + \fr 1:5 \ft Ax: qetza.\f* jun nim b'an galan aj k'onti'l nwajo' b'ix otzaj tsi' wajwalil tzan wok jun tky'ixel, tzan txik npakb'a' kxol kyaqil kye aj nya'tx tijajil Israel tzan tqet kyoksla' te tpakb'alil ti'j Jesukrist tzan tqet kyjiq'b'a', \v 6 b'ix kxol kye aj xjalni, ax atikxqet etetz, joyomix tzan eten te tetz. \p \v 7 [Wetz nqet ntz'ib'a' te ja u'jni] te etetz ekyaqil qerman aj amaq' Rom, etetz aj ganimix tzan Qtata Dios b'ix joyomix tzan eten pawa' a'ox te tetz. Qtata Diosxwit b'ix te Qajaw Jesukrist tzaj ksi'xwit jun nim b'an galan etajsik ekyaqil etetz b'ix qet kchewsa'xwit ek'u'j. \s1 Te Pa'k Nxik Tsi' Pixon Te Dios Kyi'j Kye Qerman Aj Rom \p \v 8 Ntons, tb'ay nxik nsi' pixon te Qtata Dios eti'j etetz ekyaqil tuky'i tb'i te Qajaw Jesukrist tzan tpaj ja'chq n'ok cha'let titza' etetz wit'lik ek'u'j ti'j. \v 9 Te Qtata Dios aj wetz nqet woksla' tuky'i jun tk'u'jlal tzan txik nq'uma' te tpakb'alil ti'j te Tk'wa'al, tetz teb'en, wetz k'onti'l nkx'ajnaj ti'j wanim tzan etzaj nna'o' kyaqil-el oj nxnaq'tzan tuky'i'l. \v 10 Wetz nqet nwitz twitz tzan stzaj tsi' jun tume'l tzan nxik q'olb'el etetz, qa tetz tgan ikxji. \v 11 Wetz ngan tzan nxik q'olb'el etetz tzan wonen etuky'i'l tzan eten jwert tuky'i Qtata Dios; \v 12 ikxji ojawel qnimsa' jk'u'j qib'qib'x iktza'x qetz qkyaqil wit'likok jk'u'j ti'j Qtata Dios. \p \v 13 Wetz ajna'l waq erman, ngan tzan tok echa'o', wetz ky'ila'j-el oje qet nb'isu' tzan nxik q'olb'el etetz per ti'chq n'ok nojan, k'onti'l nb'antik tzan nxik.\x * \xo 1:13 \xt Kya 19:21\x* Komo ngan tzan tok wen jun galan exol [exiklen nxnaq'tza'], iktza'x n'ok wen tuj txq'anky amaq'.\f + \fr 1:13 \ft Atqet te tmankb'il part te toxlajuji' taqan nkaj iktza' tb'ay part te tkajlajuji' taqan.\f* \v 14 Wetz nna'o' iktza' k'asb'ena' witza' tzan txik npakb'a' kye aj nya'tx tijajil Israel qa tlimaqal-e' qatzun nya'txji, b'ix kyuky'i kye aj at jun kynab'l tume'l b'ix kyuky'i kye aj k'onti'l. \v 15 Astilji wetz ngan tzan txik npakb'a' te tpakb'alil galan ti'j Jesukrist exol etetz tzi tuj Rom. \s1 Tzan Tpaj Te Tpakb'alil Ti'j Jesukrist, B'a'n Tzan Qel Galan Tuj Twitz Qtata Dios \p \v 16 Wetz k'onti'l nkyinqet ky'ixwik kywitz xjal ti'j te tpakb'alil ti'j Jesukrist, komo ti'j te ntzani te Qtata Dios b'a'n tzan tkolon kyi'j kyaqil kye aj nkye'okslan ti'j, tb'ay [oxik pakb'let] kxol kye aj qijajil Israel b'ix yaji kxol kye aj nya'tx tijajil Israel. \v 17 Komo te tpakb'alil nyolin titza' te Qtata Dios nk'ulun tzan jkaj saq tuj twitz, b'ix n'el qniky' te nini oj tok qwit'b'a' jk'u'j ti'j tetz b'ix tzan tkaj wit'let jk'u'j ti'j, ikx tz'ib'ankaj tuj Tu'jal Qtata Dios ikxjani: “Te aj oje tz'el in xhchoj owanq'iyon tzan tpaj wit'lik tk'u'j [ti'j Qtata Dios].”\x * \xo 1:17 \xt Hab 2:4; Fil 3:9\x* \s1 Kye Xjal K'on Kygan Okslan Anke N'ok Kyen Kyaqil Aj Nqet Tk'ulu' Te Qtata Dios \p \v 18 Qetz n'ok qen, te Qtata Dios aj atjax tuj ka'j ntzaj tq'oj kyi'j kyaqil kye xjal aj k'onti'l nkyexjanin te tetz b'ix tidi'chq nya'tx galan nkyk'ulu' tzan k'on tok e'e' te b'an'ax. \v 19 Komo te aj b'a'n tzan tel qniky' ti'j te Qtata Dios oje tz'ok kyen kxol, komo axk te Qtata Dios oje tzaj tyek'u' kyetz. \v 20 Komo atx tkajlen k'ulu' te twitz tx'o'tx', te aj k'onti'l nxik qen titza' te Qtata Dios, b'a'n tzan tel qniky' ti'j tzan tpaj kyaqil te tk'ulb'en aj b'a'n tzan txik qen. Kyaqil tk'ulb'en telponx te tajwalil nlay mankun b'ix a'ox tetz Dios; astilji nlay b'antik tzan txik kyq'uma' ch'inwt tzan kykolon kyib'. \p \v 21 Komo kye xjal kyeb'enky tuq ikxji ti'j te Qtata Dios, per k'onti'l oqet kyjiq'b'a' iktza' Qtata Dios, b'ix k'onti'l oxik ksi' pixon tetz. B'ix tzan tpaj nini te kywi' k'onti'l n'oken tzan kyb'isun galan, b'ix tuj kyanim k'onti'l owel kyniky' ch'inwt, b'ix qlolj tuj kywitz. \v 22 Nkyq'uma' tuq b'an list-e' per oje tz'ok te kywi' b'an tont. \v 23 B'ix okaj ksi' tzan kyna'on te Qtata Dios aj mas b'an tb'anil twitz kyaqil b'ix itz'oj te jun-ele'x, b'ix ojaw kky'ixpu' tzan kyna'on titzb'alil xjal aj nkyeponaj, b'ix titzb'alil pich' b'ix tidi'chq txkup kaj kyoq b'ix txkup aj cha nkyexik jilin twitz tx'o'tx'. \v 24 Ntons astilji te Qtata Dios ekaj tkola' tzan kyk'ulun ti'chq nya'tx galan aj n'el tgani' te kyanim, tzan tel kyin kky'exawx, ti'chq nya'tx galan nkyk'ulu' kyib'kyib'x tuky'i kchi'jel. \v 25 Ojaw kky'ixpu' te b'an'ax ti'j te Qtata Dios tuky'i te aj nya'tx b'an'ax, b'ix oqet kyna'o', oqet kyoksla' te aj cha k'ulume'; k'onti'l oqet kyoksla' te Tz'aqol, per a te Tz'aqol te aj jiq'b'a' te jun-ele'x. ¡Ikxjikixi'! \p \v 26 Ntons tzan tpaj kyaqil ntzani, te Qtata Dios ekaj tkola' tzan kxik tuj kyaqil aj eq'b'il kky'exaw. Kye xuj k'onti'l nqet kyen kyib' tuky'i jun ichan sinoke xuj tuky'i xuj. \v 27 Ax kye ichan ojaw kky'ixpu' titza' tuq kykajlen si' tzan tqet kyen kyib' tuky'i jun xuj, ojakul kygan tzan kyk'ulun ti'chq eq'b'il ky'exawil, oqet kyen kyib' ichan tuky'i ichan b'ix ikxji owok kyen xhcho'nal tzan tpaj kyk'ulb'en nya'tx galan. \v 28 Komo k'onti'l oqet tuj kywitz tzan tqet kyjiq'b'a' Qtata Dios, yaji tetz ekaj tsi' tzan kyb'isun jun kynab'l b'an k'onti'l token tzan kyk'ulun tidi'chq nya'tx galan. \v 29 Kyetz ma'tx kyk'uluj tidi'chq nya'tx galan kxol: pur k'ajajb'ilj tuj kyanim, ax n'el kyq'ajab' ti'j te aj at te junky, nkyetzeqtik tzan kyk'ulun nya'tx galan, cha kyq'ojinqet tzan tpaj aj at te junky, nkyekansan txq'anky, cha kywululunqet, nqet kyeq'i' junky, list-e' tzan kyk'ulun nya'tx galan, chimol yole', \v 30 nkyeyolin nya'tx galan ti'j junky, n'ok kyq'oji' Qtata Dios, n'ok kywulk'a' junky, nqet kchalani' kyib', nqet kyjiq'b'a' kyib', cha kxkonolinqet titza' tzan kyk'ulun nya'tx galan, k'onti'l nkye'okslan kytat, \v 31 kuch-e', k'onti'l nkyek'ulun iktza' aj ojetq kyyolij, k'onti'l nqet kygani' ab'lkyetz, k'onti'l nlo'et kyk'u'j ti'j junky. \v 32 Kyetz kyeb'en te Qtata Dios okaj tq'uma' tzan kynaj kye aj nkyek'ulun te ja ntzani, per kyetz nkyk'ulu' kyaqil ja ntzani b'ix nkyechalaj oj kyk'ulun kye txq'anky iktza' kyetz nkyk'ulu'. \c 2 \s1 Te Qtata Dios At Tkawb'il Tuj Tq'ab', Astilji Tuj Twitz Tetz K'onti'l Jun Mas Tb'anil Twitz Junky \p \v 1 Astilji nlay b'antik tzan txik aq'uma' ch'inwt tzan akolet yatz nkesey ab'l a'ich tzi, yatz aj nchpoqon kye txq'anky. Yatz aj nchyolin ikxji, awib'x nxik apoqo' tzan tpaj ax yatz n'ak'ulu' ikxji.\x * \xo 2:1 \xt Mat 7:1; Luks 6:37\x* \v 2 Qeb'enky te Qtata Dios tuky'i tkawb'il tuj tq'ab' nkyexik tpoqo' kye aj nkyek'ulun kyaqil aj nya'tx galanni. \v 3 Yatz aj nchpoqon kye txq'anky b'ix ax n'ak'ulu' ikxji, ¿ti'tzun yatz tuj anab'l ochkoletel tuj tq'ab' Qtata Dios oj tul te jwisy? \v 4 ¿N'el awik'o' pe' titza' te Qtata Dios galan nab'lin awuky'i'l b'ix nim tpasens b'ix k'onti'l nxik tsi' xhcho'nal awi'j luwew? ¿N'el aniky' pe' te tume'l b'an galan titza' nab'lin te Qtata Dios aj nk'ulun tzan tjaw aky'ixpu' anab'lin b'ix nya'tx tzan tqet ayajla' titza' tetz nab'lin? \v 5 Per tzan tpaj b'an tz'ak a'ich b'ix tuj awanim k'on agan tzan tjaw aky'ixpu' anab'lin, b'ajq'ij mas njaw ach'uqi' tq'oj Qtata Dios awajsik, b'ix otzajel awajsik tuj te jwisy oj tok en te tq'oj Qtata Dios kyi'j kye aj nya'tx galan b'ix oj kyk'amon kyaqil xjal iktza'x te kyk'ulb'en. \v 6 Tetz otzajel tsi' te junjun iktza'x ma'tx kyk'uluj.\x * \xo 2:6 \xt Sal 62:12\x* \v 7 Kye aj k'onti'l nkaj ksi' tzan kyk'ulun galan tzan tpaj kygan tzan kyten tuj ka'j tuky'i Qtata Dios b'ix tzan kyqet jiq'b'a' b'ix tzan kyanq'in tuky'i'l te jun-ele'x, ntons te Qtat oxe'l tsi' jun kyanq'in te jun-ele'x. \v 8 Yatzun kye aj nqet kyjiq'b'a' kyib' b'ix k'onti'l nqet kyoksla' te b'an'ax, sinoke cha nqet kyoksla' te aj nya'tx galan, ntons te Qtata Dios otzajel tq'oj b'an jwert kyi'j. \v 9 Ntons kyaqil xjal aj cha kyk'ulunqet nya'tx galan, otzajel si' nim xhcho'nal kyajsik b'ix jun b'is; tb'ay kyi'j kye aj tijajil Israel b'ix yaji kyi'j kye aj nya'tx tijajil Israel. \v 10 Yatzun kye aj nkyek'ulun galan, okyepoyon tuj ka'j tuky'i te Qtata Dios b'ix okyeqtel jiq'b'a' b'ix oqtel xhchewsa' kyk'u'j; tb'ay kye aj tijajil Israel b'ix yaji kye aj nya'tx tijajil Israel. \v 11 Komo tuj twitz te Qtata Dios k'onti'l jun mas tb'anil twitz junky.\x * \xo 2:11 \xt Deu 10:17\x* \v 12 Komo kyaqil kye [aj nya'tx tijajil Israel] aj nkyejoyon choj b'ix k'onti'l kyeb'en te Tkawb'il Qtata Dios, kyetz ax okyekamel, per nya'tx tzan tpaj te Kawb'il. Per kyaqil kye [aj tijajil Israel] aj nkyejoyon choj b'ix kyeb'en te Kawb'il, kyetz okyexe'l poqo' tzan te Kawb'il. \v 13 Komo kye aj galan tuj twitz Qtata Dios nya'tx a'e' aj cha n'ok kcha'o' tuky'i kxkyin te Tkawb'il sinoke kye aj nkyek'ulun iktza' tgan te Kawb'il, a'e' kyetz kye aj owelal in kchoj. \v 14 Komo kye aj nya'tx tijajil Israel, anke k'onti'l te Tkawb'il Qtata Dios kyuky'i'l, cha'oj kyk'ulun galan iktza' nyolin tuj te Kawb'il, ikxji a'e'xk kyetz nkyna'o' tuj kyanim alkyetz te galan iktza' tgan te Kawb'il. \v 15 Ikxji tuky'i kyk'ulb'en nqet kyyek'u' te aj tgan te Kawb'il aj oje kaj si' tuj kyanim, b'ix ikxji te aj oje kaj si' tuj kyanim atqet nyolin nya'tx galan kyi'j b'ix atqet nyolin galan kyi'j. \v 16 B'ix tuj te jwisy, kyaqil te aj k'onti'l nxik qen aj nkyk'ulu' kye xjal, te Qtata Dios oxe'l tq'uma' galan qa nya'txji tzan tpaj te Jesukrist aj q'umal kyil kye xjal. Te ja ntzani ntumela' tuky'i te tpakb'alil aj nxik npakb'a'. \s1 Te Aj B'an B'an'ax Tijajil Israel Jun Aj N'okslan Tuj Tanim \p \v 17 Ntons qa yatz a'ich aj tijajil Israel, b'ix qa yatz wit'lik ak'u'j ti'j te Tkawb'il Qtata Dios, b'ix qa nqet ajiq'b'a' awib' tzan tpaj te Qtata Dios ok'ulun jun galan awi'j oqtxi', \v 18 b'ix qa aweb'en tidi' tetz tgan b'ix qa oje tz'el aniky' ti'j te Tkawb'il tzan tel ajoyo' alkyetz te mas tb'anil, \v 19 b'ix qa yatz tuj anab'l b'a'n tzan txik aq'uma' tume'l kyb'ey kye aj mina' tel kyniky' tzan tpaj qlolj tuj kywitz, \v 20 b'ix qa nxik axnaq'tza' ti'j te Qtata Dios kye aj mina' tox tuj kywi', b'ix qa b'a'n tzan txik axnaq'tza' kye aj man tal, b'ix komo at te Tkawb'il Qtata Dios awuky'i'l aj pur tume'l b'ix b'an'ax, \v 21 ntons yatz aj nkyexik axnaq'tza' txq'anky, ¿k'onti'l petzun nqet axnaq'tza' awib'x tb'aya'? Yatz aj nchpakb'an tzan k'on qelq'an, ¿tzun pe' nxhch'elq'an? \v 22 Yatz aj nchq'uman tzan k'on jk'ajajin, ¿tzun pe' nchk'ajajin? Yatz aj nchq'uman k'onti'l token kye titzb'alil aj ntzaj kyna'o' kye xjal, ¿tzun pe' nkye'ex awelq'a' ja' ntzaj kyna'o' nini? \v 23 Yatz aj nqet ajiq'b'a' awib' tzan tpaj te Tkawb'il Qtata Dios tuj aq'ab', ¿tzun pe' n'el awin tky'exaw Qtata Dios tzan tpaj k'onti'l nqet awoksla' titza' ntq'uma' te Tkawb'il? \v 24 Iktza'x tz'ib'ankaj tuj te Tu'jal Dios oqtxi' ikxjani: “Kye aj nya'tx tijajil Israel nkyeyolin b'an nya'tx galan ti'j Qtata Dios tzan epaj etetz aj tijajil Israel a'ix.”\x * \xo 2:24 \xt Isa 52:5\x* \p \v 25 Te qechalul [ti'j qchi'jel iktza' nyolin te Kawb'il], tetzji jun galan a'ox qa nqet qoksla' kyaqil iktza' tgan te Tkawb'il Qtata Dios. Per qa k'onti'l nqet qoksla' [kyaqil] iktza' te Kawb'il tgan, ntons te qechalul chagan. \v 26 Qa jun xjal aj k'onti'l atok techalul ntk'ulu'-wit iktza' ntq'uma' te Kawb'il, ¿nya'tx petzun tetz iktza' at techalul? \v 27 Ikxji etetz aj at te Kawb'il etuky'i'l b'ix atok etechalul, etetz okxe'l-tal poqo' tzan kye aj k'onti'l kyechalul tzan tpaj kyetz nkyk'ulu' iktza' tgan te Kawb'il b'ix etetz k'onti'l. \v 28 Komo jun xjal aj b'an b'an'ax tijajil Israel nya'tx cha a'ox tzan tpaj iktza' tok e'en naqe jun aj tijajil Israel, b'ix te aj atok techalul nya'tx tijajil Israel cha a'ox tzan tpaj jun techa'l ti'j xhchi'jel; \v 29 sinoke te jun aj tijajil Israel b'an b'an'ax, a te aj ky'ixpumaj tanim, b'ix tetz “techalul” atok ti'j tanim\x * \xo 2:29 \xt Deu 10:16; Jer 4:4; Gal 6:14-15; Fil 3:3; Kol 2:11-13\x* tzan tpaj tjawlen ky'expu' tanim tzan te Txew [Dios], nya'tx cha tzan tpaj nk'ulun-wit iktza' nyolin te Kawb'il. Te ja xjal iktza' ntzani nqet jiq'b'a' tzan Qtata Dios, nya'tx cha a'ox tzan xjal. \c 3 \s1 Nijunwt Xjal Nk'ulun Tume'l Tuj Twitz Qtata Dios \p \v 1 Ntons ¿tidi' jun tb'anil kye aj tijajil Israel kywitz kye aj nya'tx tijajil Israel? ¿Tidi' token te kyechalul kye aj tijajil Israel? \v 2 At nim tb'anil b'ix nim token. Tb'ay\x * \xo 3:2 \xt Rom 9:4-5\x* tzan tpaj a'e' kyetz kye tb'ay aj ja' oxik tsi' te Qtata Dios te tpakb'alil oqtxi'. \v 3 Ntons ¿tidi' ojq'uma'tz tzan tpaj junjun k'onti'l oxik kyoksla'? ¿Tzan tpaj k'onti'l e'okslan, ajna'l nlay petzun tk'uluj te Qtata Dios iktza' okaj tq'uma'? \v 4 ¡Nya'tx! Anke kyaqil xjal la'j-e', per te Qtata Dios jun yolin. Komo nyolin tuj te Tu'jal oqtxi' ikxjani: “Owokel e'elet b'an'ax yatz at akawb'il tuj aq'ab' tzan tpaj aj n'aq'uma', b'ix kye aj okyepoqoyon te yatz nlay b'antik tzan aqet kyitza'.”\x * \xo 3:4 \xt Sal 51:4\x* \v 5 Ntons, per qa tzan tpaj te jk'ulb'en nya'tx galan n'ok qen mas titza' te Qtata Dios at tkawb'il tuj tq'ab', ntons ¿tidi' ojq'uma'tz? ¿K'onti'l petzun tkawb'il tuj tq'ab' te Qtata Dios oj txik tsi' xhcho'nal kyi'j kye aj nkyek'ulun nya'tx galan? (Ja ntzani iktza'x nkyq'uma' kye xjal.) \v 6 ¡Nya'tx ikxji! Qa te Qtata Dios k'onti'l-wit tkawb'il tuj tq'ab', ¿titza'-tal ob'antel tzan txik tq'uma' qa nya'tx galan aj njk'ulu'? \v 7 Qanq junjun oxe'l kyq'uma' ikxjani: “Qa tzan tpaj qetz qxmeletz'ul n'ok en mas b'an galan nab'lin te Qtata Dios, ¿tistil qetz oqoxe'l poqo' iktza' jun chimol choj?” \v 8 ¿Ntons tistil nya'tx mejor tzan jk'ulun te nya'tx galan tzan tok en mas titza' te Qtata Dios b'an galan nab'lin? Ate' junjun nqoqet kyyoli' qa qetz nxik qyoli' ikxji. ¡Tzan tpaj nkyeyolin ikxji, nkyajo' tzan kxik si' tuj il! \p \v 9 ¿Tidi' ojq'uma'tz? ¿Ti'tzun, mas tb'anil a'o' qetz kywitz kye aj nya'tx tijajil Israel? ¡Nya'tx! Komo ma'tx tz'ok qchan, tijajil Israel qatzun nya'txji, kyaqil xjal akyeqet tuj tq'ab' te choj. \v 10 Iktza'x tz'ib'ankaj tuj Tu'jal Dios oqtxi' ikxjani: “K'onti'l ate' nijunwt xjal aj k'onti'l xhchoj, ni tansiker ch'i jun-wit. \v 11 Nijunwt n'ox tuj twi', k'onti'l ab'l njoyon te Qtata Dios. \v 12 Kyaqil oje tz'el kypawa' kyib' ti'j Qtata Dios, kyaqil k'onti'l kyoken, k'onti'l ni jun-wit aj nk'ulun galan [tuj twitz Qtata Dios], tansiker ch'i jun-wit, ch'inwt.\x * \xo 3:12 \xt Sal 14:1-3; 53:1-3\x* \v 13 Te ktzi' iktza' jun tjay anim cha peq'lik, kyetz kyaq' n'oken tzan tqet kyeq'i' xjal, te ktzi' n'oken iktza' stzi' jun kan aj nkansan xjal,\x * \xo 3:13 \xt Sal 5:9; 140:3\x* \v 14 b'ix kyaqil aj n'etz tuj ktzi' cha kyqanb'enqet b'ix cha xtx'u'jetqet kywi'.\x * \xo 3:14 \xt Sal 10:7\x* \v 15 Tzan ch'imu's, nqet naj kyok'onsa' junky, \v 16 ja' nkyeky'ik npon kynajsa' kyaqil b'ix kye xjal nkyekaj ksi' tuj yaj, \v 17 k'onti'l owok kyotzqila' te tume'l titza' tzan qten galan kyuky'i xjal,\x * \xo 3:17 \xt Isa 59:8\x* \v 18 k'onti'l Dios tuj kywitz.”\x * \xo 3:18 \xt Sal 36:1\x* \p \v 19 Qeb'enky kyaqil aj nyolin tuj te Tkawb'il Qtata Dios, nyolin kye aj akyeqet tuj tq'ab' te Kawb'il. Ikxji oj txik tq'uma' te Qtata Dios kyil, nlay b'antik tzan kyyolin ch'inwt tzan kykolet b'ix kye kyaqil xjal twitz tx'o'tx' oxe'l tsi' te aj okyajo'tz. \v 20 Komo nijunwt xjal owelal in xhchoj tuj twitz Qtata Dios tzan tpaj jun tk'ulb'en iktza' aj ntyoli' te Kawb'il, komo te Kawb'il cha a'ox n'oken tzan tel qniky' alkyetz te qchoj.\x * \xo 3:20 \xt Sal 143:2; Gal 2:16\x* \s1 A'ox Tzan Tpaj Toklen Wit'let Jk'u'j Ti'j Qtata Dios B'a'n Tzan Qel Galan Tuj Twitz \p \v 21 Yatzun ajna'l, tuj junky tume'l ak'a'j te Qtata Dios oje tzaj tyek'u' titza' n'el tin te qchoj, per nya'tx tzan tpaj te Kawb'il, sinoke te Kawb'il oqtxi' oyolin ti'j te ntzani b'ix ax kye yolil tyol oqtxi' okyyolij ti'j. \v 22 Te Qtata Dios ntk'ulu' tzan tel tin te qchoj cha a'ox tzan tpaj toklen qwit'b'a' jk'u'j ti'j Jesukrist.\x * \xo 3:22 \xt Gal 2:16\x* Te ja ntzani kye kyaqil kye aj nkye'okslan tzan tpaj kyaqil xjal pareje' tuj twitz Qtata Dios,\x * \xo 3:22 \xt Kol 3:11\x* \v 23 komo kyaqil xjal ejoyon choj tuj twitz, astilji nijunwt npon iktza' te Qtata Dios tzan tpaj tetz nim xhchqitz'unal b'ix k'onti'l xhchoj. \v 24 Qetz n'el in qchoj b'ix nya'tx presis tzan qchojon tzan tel in sinoke tzan tpaj tetz b'an galan nab'lin quky'i'l tzan tpaj te Kristo Jesus okolpin te qetz. \v 25 Te Qtata Dios okaj tsi' te Jesukrist iktza' te jun present te chojb'il te qchoj te qkyaqil qetz aj n'ok qwit'b'a' jk'u'j ti'j tkamlen aj telen xhchiky'el [twitz krus]; ikxji nqet tyek'u' te Qtat at tkawb'il tuj tq'ab' anke [tb'ay] cha oky'ix-oq te qchoj titza'\x * \xo 3:25 \xt Kya 17:30; 2Kor 5:19\x* \v 26 tzan tpaj nim tpasens, per yatzun ajna'l nqet tyek'u' at tkawb'il tuj tq'ab' b'ix a tetz te aj n'el in qchoj toklen qwit'b'a' jk'u'j ti'j Jesus. \p \v 27 Ntons qa ikxji ¿titza' b'a'n tzan tqet qjiq'b'a' qib'? ¡Nlay b'antik! ¿Tistil nlay b'antik? Tzan tpaj jun jk'ulb'en k'onti'l token tzan tel in qchoj; sinoke te aj n'oken cha a'ox oj tok wit'let jk'u'j [ti'j Jesukrist]. \v 28 Komo n'el qniky' te qchoj n'el in oj tok qwit'b'a' jk'u'j ti'j tetz b'ix nya'tx tzan tpaj jun jk'ulb'en galan iktza' tgan te Kawb'il. \v 29 Ntons ¿te Qtata Dios a'ox Dios petzun qi'j qetz aj tijajil Israel? ¿Nya'tx petzun ax Dios kyi'j kye aj nya'tx tijajil Israel? ¡Ax! Te Qtata Dios tetz ax Dios kyi'j kye aj nya'tx tijajil Israel. \v 30 Komo cha jun te Qtata Dios at, b'ix a tetz n'el in te kchoj kyaqil xjal cha a'ox tzan tpaj toklen kywit'b'a' kyk'u'j ti'j, tijajil Israel-e' qatzun nya'txji.\f + \fr 3:30 \ft Ax: qa kye aj atok kyechalul qatzun k'onti'lji.\f* \v 31 Ntons ¿k'onti'l petzun token te Kawb'il tzan tpaj ajna'l cha a'ox a tgan tzan tok qwit'b'a' jk'u'j ti'j Jesukrist? At token, b'ix nqet qyek'u' dyakwerd ato' tuky'i te aj ntyoli' te Kawb'il. \c 4 \s1 Te Abran Owel Galan Tuj Twitz Qtata Dios Tzan Tpaj Tokslb'en \p \v 1 Ntons te Abran aj qijajil oqtxi', ¿tidi' otkamb'aj tetz ti'j kyaqil ntzani? \v 2 Qa te Abran tzan tpaj-wit te tk'ulb'en owel in xhchoj, qanq b'a'n-tal tzan tqet tjiq'b'a' tib' kywitz kye xjal, per nya'tx tuj twitz Qtata Dios. \v 3 Te Tu'jal Dios nyolin ikxjani: “Te Abran oxik toksla' [tyol] Qtata Dios, b'ix tzan tpaj tokslb'en, owel tuj twitz [te Qtat] ya k'onti'l xhchoj.”\x * \xo 4:3 \xt Gén 15:6; Sal 106:31; Rom 4:5,11,22; Gal 3:6; Chaw 2:23\x* \v 4 [Tuj kywitz kye xjal], qa jun xjal nk'ulun taq'un junky, te aj twi' tk'u'j ntk'amo' nya'tx naqe jun oyej sinoke te chojb'il te tetz. \v 5 Yatzun jun xjal chimol choj aj k'onti'l wit'lik tk'u'j ti'j tk'ulb'en tzan tel in xhchoj sinoke n'okslan ti'j te Qtata Dios tzan tel in xhchoj, ntons tetz n'el tuj twitz te Qtat k'onti'l xhchoj tzan tpaj tokslb'en ti'j. \v 6 Komo ikxji te Dawid [aj twitzale' k'ulul mandad oqtxi'] otq'umaj galan at te xjal aj oje tz'el tuj twitz [te Qtat] ya k'onti'l xhchoj per nya'tx tzan tpaj jun tk'ulb'en. [Otq'umaj ikxjani:] \v 7 “Galanx-alo kye aj oje qet najsa' te kyk'ulb'en nya'tx galan, b'ix aj nlay tzaj na'o' kchoj tzan te Qtata Dios. \v 8 Galanx-alo te xjal aj cha nky'ix-oq te xhchoj tzan te Qtata Dios.”\x * \xo 4:8 \xt Sal 32:1-2; Kya 17:30; Rom 3:25; 2Kor 5:19\x* \p \v 9 ¿Te ja galan ntzani a'ox pe' kye aj atok kyechalul qatzun ax kye aj k'onti'lji? Ma'tx tz'ok qcha'o' te Abran owel tuj twitz [te Qtat] ya k'onti'l xhchoj tzan tpaj toklen wit'let tk'u'j ti'j. \v 10 ¿Titza' tuq atqet te Abran aj tel galan tuj twitz Qtata Dios? ¿Ojetq tuq tz'ok si' techalul ti'j qatzun mina' tuqji? Owel galan tuj twitz Qtata Dios aj mina' tuq tok si'let techalul, nya'tx aj ojetq tuq.\x * \xo 4:10 \xt Gén 15:6\x* \v 11 Te techalul\x * \xo 4:11 \xt Gén 17:10\x* telponx tuq, tetz owel tuj twitz te Qtat ya k'onti'l xhchoj tzan tpaj ojetq tz'ok wit'let tk'u'j ti'j, per aj mina' tuq tok si'let techalul. Ikxji tetz owok naqe k'wa'lon kyi'j kye aj nya'tx tijajil Israel aj k'onti'l atok kyechalul b'ix nkye'okslan, ikxji tzan kyel tuj twitz [te Qtat] ya k'onti'l kchoj. \v 12 B'ix te Abran ax owok naqe k'wa'lon kyi'j kye aj tijajil Israel aj atok kyechalul per n'ok kywit'b'a' kyk'u'j ti'j te Qtata Dios iktza'x te qijajil Abran owok twit'b'a' tk'u'j ti'j aj mina' tuq tok techalul. \p \v 13 Te Qtata Dios oxik tsi' tyol te Abran b'ix kye kyaqil tijajil, tzan kyk'amon te twitz tx'o'tx' te jun kykotz, per nya'tx tzan tpaj-wit [kyk'ulb'en aj ntyoli'] te Kawb'il, sinoke tzan tpaj n'el in kchoj toklen wit'let kyk'u'j ti'j tetz.\x * \xo 4:13 \xt Gal 3:29\x* \v 14 Qa cha a'oxwit kye aj nkye'okslan te Kawb'il kye aj okyek'amoyon te jun kykotz, ntons chagan-talo tzan tok wit'let jk'u'j ti'j Qtata Dios b'ix ax k'onti'l-tal tajb'en kyaqil te aj oje xik tsi' tyol ti'j.\x * \xo 4:14 \xt Gal 3:18\x* \v 15 Komo tzan tpaj [k'onti'l nqet qoksla'] te Kawb'il, astilji ntzaj tq'oj te Qtata Dios [qi'j qetz aj qeb'en tidi' ntyoli' te Kawb'il], per qa k'onti'l-wit te Kawb'il ax k'onti'l-tal tidi' qi'j ja' nqopaltin. \v 16 Astilji a'ox tzan tpaj toklen wit'let jk'u'j [ti'j Qtata Dios nqo'el galan tuj twitz], ikxji tzan tok iktza'xkix tetz b'an galan nab'lin quky'i'l anke k'onti'l nqajo'; ikxji tzan jk'amon qkyaqil qetz te aj okaj tsi' Qtata Dios tyol ti'j, nya'tx a'ox kye aj [kygan] te Kawb'il sinoke ax kye aj wit'lik kyk'u'j ti'j te Qtat, iktza'x te Abran aj naqe k'wa'lon qi'j qkyaqil qetz [toklen wit'let jk'u'j iktza' tetz].\x * \xo 4:16 \xt Gal 3:7\x* \v 17 Iktza'x nyolin tuj te Tu'jal Dios oqtxi' ikxjani: “Oje chkaj nsi' k'wa'lon kyi'j ky'ila'j amaq'.”\x * \xo 4:17 \xt Gén 17:5\x* Te Qtata Dios aj okaj tyoli' ntzani, a tetz te aj oxik oksla' tzan te Abran, b'ix tetz nkyejaw anq'in kye kamnaq titza', b'ix b'a'n tzan txik tq'uma' tzan tok jun tidi' aj k'onti'l at.\x * \xo 4:17 \xt 1Kor 1:28\x* \v 18 Te Abran otokslaj b'ix lo'ik tuq tk'u'j, anke k'onti'l tuq tidi' qi'j b'a'n tzan tkaj lo'et tk'u'j ti'jx, per okaj lo'et tk'u'j tzan tok k'wa'lon kye ky'ila'j amaq' tzan tpaj ojetq xik tq'uma' te Qtata Dios tuky'i'l ikxjani: “Okye'okel [b'an ky'ila'j] awijajil.”\x * \xo 4:18 \xt Gén 15:5\x* \v 19 B'ix tetz k'onti'l ona'non tanim tzan tok wit'let tk'u'j [ti'j te aj otzaj tq'uma' Qtata Dios] konserke teb'enky tuq tetz xhchi'jel b'an tijky, komo ojetq tuq jakon oqal (100) aq'b'i tetz, b'ix te Sar ya nlay b'antikky tuq tzan talan.\x * \xo 4:19 \xt Gén 17:17\x* \v 20 Tetz k'onti'l ona'non tanim ti'j te aj ojetq tuq tzaj tq'uma' Qtata Dios tetz, sinoke onimsan tk'u'j tzan tok twit'b'a' tk'u'j ti'j Qtat b'ix oqet tjiq'b'a' te Qtat. \v 21 B'an ntoksla' tuq at nim tajwalil te Qtata Dios tzan tk'ulun iktza'x ojetq tzaj tq'uma'. \v 22 Astilji owel tuj twitz [te Qtat] ya k'onti'l xhchoj. \v 23 Aj ntzani te aj oqet tz'ib'a' ti'j: “Owel galan tuj twitz Qtata Dios.” Ntons, te ja ntzani nya'tx telponx te jun galan a'ox ti'j tetz \v 24 sinoke ax te jun galan te qetz ajna'l. Ax qetz oqo'elal galan tuj twitz Qtata Dios, qetz aj nqo'okslan ti'j te aj ojaw anq'in kxol kye kamnaq, te Qajaw Jesus. \v 25 Tetz oxik q'apo' tzan tpaj kyaqil aj jk'ulb'en nya'tx galan, b'ix yaji ojaw anq'in tzan qten galan tuky'i Qtata Dios. \c 5 \s1 Galan Ato' Tuky'i Qtata Dios Tzan Tpaj Tkamlen Jesukrist \p \v 1 Ntons komo ma'tx tz'el in qchoj tzan tpaj toklen wit'let jk'u'j ti'j [Jesukrist], astilji galan ato' tuky'i te Qtat tzan tpaj te Qajaw Jesukrist. \v 2 Komo tzan tpaj toklen wit'let jk'u'j ti'j, astilji at qoklen ti'j te galan aj ntzaj tsi' anke k'onti'l nqajo', b'ix ikxji jwert ato' ti'j nini b'ix b'an nqochalaj tzan tpaj lo'ik jk'u'j [tzan tok qen] xhchqitz'unal te Qtata Dios.\x * \xo 5:2 \xt Rom 9:23\x* \v 3 B'ix ax nqochalaj oj tok qen twitz xhcho'nal, komo qeb'enky oj tok qen twitz xhcho'nal n'ok mas nim qpasens, \v 4 b'ix tzan tpaj te qpasens, yaji b'a'n tzan qipan tidi'chq, b'ix tzan tpaj b'a'n tzan qipan tidi'chq yaji nkaj lo'et jk'u'j mas byenech ti'j Qtata Dios, \v 5 b'ix oj tkaj lo'et jk'u'j ti'j, k'onti'l nqoqet ky'ixwik, komo te Qtata Dios oje tzaj tsi' te Txew tuj qanim tzan tok qen nqoqet tgani'. \v 6 Qetz k'onti'l nb'antik tuq tzan jkolonx tuq qib', per yatzun te Jesukrist, mer tuj aj or aj b'an presis tuq, tetz owul b'ix okamik tzan qpaj qetz aj chimol choj a'o'. \v 7 Nijunwt ab'l tgan tzan tkamik tky'ixel junky aj galan xjal, a'ox qa te aj junkyni jun b'an galan xjal, ikxji qanq at ab'l dispwest tzan tkamik te tky'ixel. \v 8 Yatzun te Qtata Dios oje qet tyek'u' titza' b'an nqoqet tgani', komo otzaj tlajo' te Jesukrist tzan tkamik tzan qpaj, anke qetz tzunx tuq a'o' chimol choj. \v 9 Komo ajna'l oje tz'el in qchoj tzan tpaj tkamlen Jesukrist aj tel xhchiky'el, tzan tpaj tetz ajna'l b'an b'an'ax oqokoletel ti'j te xhcho'nal aj otzajel tsi' te Qtata Dios cha'oj tul te jwisy. \v 10 Komo qetz tb'ay, a'o' tuq tajq'oj Qtata Dios, b'ix yaji okaj galan tuky'i'l tzan tpaj tkamlen te Tk'wa'al, ntons ajna'l tzan tpaj ojaw anq'in junky'el ax oqokoletelkix titza'. \v 11 Astilji ajna'l nqochalaj tuky'i Qtata Dios tzan tpaj te Qajaw Jesukrist, komo tzan tpaj tetz galan ato' tuky'i te Qtat. \p \v 12 Ntons iktza'x te choj owok tzani twitz tx'o'tx' cha tzan jun xjal, b'ix yaji tzan tpaj te choj owok te kamikyj, b'ix ikxji te kamikyj owok kyi'j kyaqil xjal tzan tpaj kyaqil eb'ajjoyon choj.\x * \xo 5:12 \xt Gén 3:6\x* \v 13 Aj mina' tuq tkaj si' te Kawb'il, te choj ojetq tuq tz'ok tzani twitz tx'o'tx'; per komo k'onti'l tuq te Kawb'il, astilji k'onti'l tuq jun tidi' aj nyolin tidi' tuq te qchoj. \v 14 Per anke ikxji tuq, te kamikyj atqet tuq kyajsik kyaqil xjal, atx aj atqet tuq te Adan max aj tul te Moisés [tzan txik tsi' te Kawb'il kyetz], b'ix ax kyajsik kyaqil kye aj k'onti'l ejoyon choj parej iktza' te Adan, b'ix te Adan at tuq tidi' telponx ti'j te [Krist] aj tzul tuq mas yaj. \v 15 Per te aj nim b'an galan aj ntzaj tsi' te Qtata Dios aj k'onti'l nqajo' k'onti'l owel iktza' te aj nya'tx galan [aj otk'uluj te Adan]. Komo tzan tpaj xhchoj tetz, kyaqil kamnaqe'. Per yatzun tzan tpaj te Qtata Dios b'an galan nab'lin quky'i'l b'ix tzan tpaj te nim b'an galan aj otzaj tsi' cha jkotz tzan tpaj te Jesukrist aj cha jun tuq, te nini owel te jun b'an galan kye ky'ila'j xjal. \v 16 B'ix te aj b'an galan aj otzaj tsi' cha jkotz, k'onti'l owel iktza' xhchoj te xjal. Komo a'ox tzan tpaj te jun choj aj otk'uluj aj xjalji, kyaqil at kypaj, yatzun tzan tpaj te jun nim b'an galan aj otzaj si' cha jkotz, ajna'l qkyaqil b'a'n tzan tel in te qchoj. \v 17 Komo tzan tpaj te jun aj ojoyon choj oqtxi', kyaqil xjal eb'ajkaj tuj tq'ab' te kamikyj; per yaji tzan tpaj te Jesukrist, otzajel si' jun qanq'in b'an galan qkyaqil qetz aj njk'amo' te aj nim b'an galan aj k'onti'l nqajo' b'ix otzajel si' cha jkotz tzan jkaj galan tuj twitz te Qtata Dios. \v 18 Ntons iktza'x tzan tpaj xhchoj te jun xjal owel tzan kxik chimlik kyaqil tzan kxik si' tuj il, ntons yatzun ajna'l te galan aj tk'ulb'en te junky owel tzan tel in qchoj qkyaqil qetz tzan qanq'in [tuky'i'l te jun-ele'x]. \v 19 Komo tzan tpaj k'onti'l oqet toksla' te jun oqtxi', kyaqil xjal chimol choj-e', yatzun ajna'l tzan tpaj tokslb'en [te Jesukrist], ky'ila'j saq-e' tuj twitz Qtata Dios. \v 20 Te Kawb'il okaj si' tzan [tel qniky'] b'an nim te nya'tx galan aj nqok'ulun, per aj [tel qniky'] b'an nim te nya'tx galan, mas owok en b'an galan nab'lin te Qtata Dios quky'i'l [tzan tqet tnajsa' te qchoj]; \v 21 ikxji iktza'x te choj okaj kyi'j kyaqil xjal tzan kykamik, ax ikxji ajna'l te aj nim b'an galan aj ntzaj tsi' te Qtata Dios ma'tx kaj qi'j tzan tpaj te tume'l [aj n'el tin qchoj] tzan qanq'in te jun-ele'x tzan tpaj Jesukrist aj Qajawil. \c 6 \s1 Te Choj Ya K'onti'l Toklen Qi'j \p \v 1 Ntons, ¿tidi' ojq'uma'tz? ¿Qob'ajjoyoyon pe' mas choj tzan tok qen mas te nim b'an galan aj ntzaj tsi' te Qtata Dios? \v 2 ¡Nlay! Komo qetz ya k'onti'l tidi' qoklen ti'j te choj, iktza' kamnaq a'o' ti'j te choj, b'ix ¿titza' oqo'anq'iyon junky'el tzan qchimon choj? \v 3 ¿Ti'tzun, k'onti'l eteb'en etetz aj qok junx tuky'i Jesukrist aj tjaw si' a' qwi', telponx ax qetz okamik tuky'i'l? \v 4 Komo aj tjaw si' a' qwi' telponx ax qetz omuqet junx tuky'i'l aj tkamlen, per yaji iktza'x tetz ojaw anq'in kxol kye kamnaq tzan tajwalil\f + \fr 6:4 \ft Ax: xhchqitz'unal.\f* Qtata Dios, ax ikxji qetz b'a'n tzan qb'et tuj jun tume'l ak'a'j.\x * \xo 6:4 \xt Kol 2:12\x* \v 5 Komo iktza'x qetz oje tz'ok qmojb'a' qib' junx tuky'i'l tzan tpaj tkamlen, ax ikxji qetz at jun qanq'in ak'a'j tzan tpaj tjawlen anq'in. \v 6 B'ix qetz qeb'enky te tume'l titza' nqo'anq'in tuq oqtxi' oje ponaj tzan tpaj tkamlen twitz krus, b'ix ikxji tzan tponaj te aj tuj qchi'jel njoyon choj, tzan qanq'in kolpimo' tuj tq'ab' te choj. \v 7 Komo jun xjal aj oje kamik, tetz kolpimaj tuj tq'ab' te choj. \v 8 Ntons komo qetz oje qokamik [ti'j te choj] tzan tpaj tkamlen Krist, astilji nxik qoksla' oqo'anq'iyon junx tuky'i'l. \v 9 Qetz qeb'enky te Krist ojaw anq'in junky'el kxol kye kamnaq, astilji ya nlay kamikky junky'el, komo te kamikyj ya k'onti'l toklen ti'j. \v 10 Komo aj tkamik, tetz okamik ti'j te choj b'eyx te jun-ele'x; per komo itz'oj ajna'l, tetz itz'oj [te jun-ele'x] tzan tanq'in q'apo' tib' te Qtata Dios. \v 11 Ax ikxji eti'j etetz, ajna'l pe'ena'on kamnaq a'ix ti'j te choj, b'ix itz'ojix tzan etanq'in te Qtata Dios tzan tpaj te Kristo Jesus. \p \v 12 Ntons tzan tpaj nini, ya k'onky etzoqpij tzan tk'ulun mandad te choj ti'j echi'jel aj nponaj, ikxji tzan k'on tqet etoksla' te nya'tx galan aj tgan te echi'jel. \v 13 B'ix ax k'on kaj eq'apo' te echi'jel tzan token etitza' tzan ek'ulun te nya'tx galan, sinoke intkaj eq'apo' etib' [tuj tq'ab'] te Qtata Dios iktza' xjal aj oje kxjaw anq'in junky'el kxol kye kamnaq, b'ix intkaj eq'apo' kyaqil part te echi'jel te Qtata Dios tzan token te jun tume'l b'an galan. \v 14 Komo te choj ya k'onti'l toklen eti'j, komo etetz ajna'l ya k'onti'l atikxqet tuj tq'ab' te Kawb'il sinoke tuj tq'ab' te Qtata Dios aj ntzaj tsi' nim b'an galan etajsik anke k'onti'l n'etajo'. \s1 A Tgan Tzan Jk'ulun A'ox Te Galan Tzan Tpaj Ya K'onti'l Atoqet Tuj Tq'ab' Te Choj \p \v 15 Ntons, ¿tidi' ojq'uma'tz? ¿Oqojoyoyon pe' mas choj tzan tpaj te Qtata Dios b'an galan nab'lin quky'i'l anke k'onti'l nqajo' b'ix ya k'onti'l aqoqet tuj tq'ab' te Kawb'il? ¡Nlay! \v 16 Etetz eteb'enky oj tkaj eq'apo' etib' tuj tq'ab' junky tzan tqet etoksla', etetz mosi' a'ix tzan te aj nqet etoksla'; ikxji qa mosi' a'ix tzan te choj, okxkamel, b'ix qa mosi' a'ix tzan te tume'l, owelal in te echoj. \v 17 Per pixon te Qtata Dios, anke etetz oqtxi' atikxqet tuq tuj tq'ab' te choj, yatzun ajna'l oje qet etoksla' tuky'i jun tk'u'jlal te xnaq'tzb'ilj aj oje xik xnaq'tza' etetz. \v 18 B'ix aj ekolpjik tuj tq'ab' te choj, okxkaj tuj tq'ab' te tume'l galan. \p \v 19 Nkyinyolin ikxjani naqekix kyeyolin kye xjal, tzan tpaj nya'tx jwert atix tzan tel eniky'. Oqtxi' etetz oxik eq'apo' etib' tuj tq'ab' te nya'tx galan tzan ek'ulun tidi'chq nya'tx galan, yatzun ajna'l intxik eq'apo' kyaqil part te echi'jel tuj tq'ab' Qtata Dios b'ix pe'eb'et tuj tume'l tzan ekaj pawa' a'ox te Qtata Dios.\x * \xo 6:19 \xt Rom 6:13\x* \v 20 Komo aj atikxqet tuq tuj tq'ab' te choj, k'onti'l tuq nb'antik tzan tqet ek'ulu' tume'l tzan tpaj nya'tx tuq kolpimix [tuj tq'ab' te choj]. \v 21 B'ix ¿tidi' tuq jun galan te etetz tzan tpaj te nini tuj aj tyempji? Komo kyaqil te aj n'ek'ulu' tuq akix te aj nkxky'ixwik ti'j ajna'l, b'ix kyaqil nini n'oken tuq tzan ekamik. \v 22 Per ajna'l oje kxkolpjik tuj tq'ab' te choj, b'ix oje xik eq'apo' etib' tuj tq'ab' te Qtata Dios; astilji nkxk'ulun galan b'ix pawamix a'ox te Qtata Dios b'ix ikxji okx'anq'iyon tuky'i'l te jun-ele'x. \v 23 Te aj njkamb'a' tzan tpaj te qchoj, a'ox jun jkamiky; yatzun te aj njkamb'a' tuky'i Qtata Dios, jun qanq'in te jun-ele'x [tzan tpaj] mojb'a' qib' tuky'i Qajaw Kristo Jesus. \c 7 \s1 Oje Qokolpjik Tuj Tq'ab' Te Choj Tzan Jkaj Tuj Tq'ab' Qtata Dios \p \v 1 Nxik nyoli' etetz waq erman aj etotzqi' te Kawb'il, ¿k'onti'l petzun eteb'en qa jun xjal tzunx itz'oj, tzunx atqet tuj tq'ab' te Kawb'il? \v 2 Komo jun xuj aj at tichmil, te Kawb'il nyolin mojb'a' tib' tuky'i tichmil man itz'oj te tichmil, per ax nyolin qa ma kamik te tichmil yaji te xuj okolpjel ti'j te tichmil. \v 3 Yatzun qa te xuj owokel junan tuky'i junky ichan man itz'oj te tichmil, tetz jun k'ajajiyon. Per qa te tichmil ma kamik ntons tetz oje kolpjik ti'j te aj ntyoli' te Kawb'il b'ix b'a'n tzan tok junan tuky'i junky ichan b'ix nlay tz'ok q'umlet jun k'ajajiyon. \p \v 4 Ax ikxji etetz waq erman [ti'j te Kawb'il]. Etetz ax oje kxkolpjik tuj tq'ab' te Kawb'il tzan tpaj tkamlen te Krist tzan eten te tetz. Tetz ojaw anq'in kxol kye kamnaq, b'ix astilji b'a'n tzan etaq'unan te jun galan te Qtata Dios. \v 5 Komo oqtxi' tidi'chq nqok'ulun tuq iktza' tgan te qchi'jel b'ix kyaqil aj nya'tx galan aj ntyoli' te Kawb'il, b'ix kyaqil nini cha nqoxik tuq tin tuj jkamiky. \v 6 Per ajna'l oje qokolpjik ti'j te aj ntyoli' te Kawb'il tzan tpaj oje qokamik ti'j aj nini aj tzyumo' tuq titza', b'ix ajna'l tzan tqet qoksla' [te Qtata Dios] tuky'i jun tume'l ak'a'j tzan te Txew, b'ix ya nya'tx cha a'ox iktza' aj ntyoli' tuq te Kawb'il oqtxi'. \s1 Tzan Tpaj Aj Ntyoli' Te Kawb'il N'el Qniky' Alkyetz Te Galan B'ix Alkyetz Te Nya'tx Galan \p \v 7 Ntons ¿tidi' ojq'uma'tz? ¿Te aj ntyoli' te Kawb'il jun choj? ¡Nya'tx! Qa k'onti'l-wit tuq te Kawb'il, wetz k'onti'l-tal owel nniky' alkyetz te choj. Komo oj tel jq'ajab' ti'j jun tidi' te junky, wetz k'onti'l-tal web'en qa choj nini qa k'onti'l-wit tuq te Kawb'il. Per n'el nniky' ti'j tzan tpaj te Kawb'il nyolin ikxjani: “K'on tz'el aq'ajab' ti'j jun tidi' aj te junky xjal.”\x * \xo 7:7 \xt Exo 20:17; Deu 5:21\x* \p \v 8 Per ya ma tz'ok ncha'o' aj ntyoli' te Kawb'il alkyetz te choj, yaji wetz mas owel ngani' te choj, komo k'onti'l-wit te Kawb'il, ax k'onti'l-tal [owel nniky' ti'j] te choj. \v 9 Wetz tb'aya' k'onti'l tuq web'en tidi' nyolin te Kawb'il [ti'j te choj], per aj tok ncha'o' titza' nyolin te Kawb'il, yaji owel nniky' ti'j te choj tuj wanim, b'ix tzan tpaj nini kamnaqin tuq; \v 10 ikxji te Kawb'il aj okaj si' [tzan txnaq'tzan wetz titza'] tzan wanq'in tuj tume'l, cha mas inxik tin tuj nkamiky. \v 11 Komo ya ma tz'ok ncha'o' aj ntyoli' te Kawb'il alkyetz te choj, yaji wetz mas owel ngani' te choj, b'ix ikxji inqet eq'i' tzan nxik in tuj nkamiky. \v 12 Ikxji n'ok qen te Kawb'il ch'inwt nya'tx galan ti'j,\f + \fr 7:12 \ft Tuj yol grieg, aj ja' nyolin te yol “hagios” ti'j te Kawb'il, te nini ax telponx te Kawb'il okaj si' tzan te Qtata Dios.\f* b'ix kyaqil aj ntyoli' b'an galan b'ix tume'l b'ix ch'inwt nya'tx galan ti'j. \p \v 13 Ntons nini aj te jun galan tuq te wetz, ¿cha owok pe' tzan nxik tin tuj nkamiky? ¡Nya'tx! Sinoke toklen ncha'o' ti'j te tume'l galan, yaji te nya'tx galan tuj wanim inxik tin tuj nkamiky, ikxji tzan tok wen te choj b'an b'an'ax jun nya'tx galan tuj wanim. \v 14 Komo qeb'enky te Kawb'il tzajnaq tuky'i Qtata Dios [te jun galan] te qanim, per wetz cha xjal a'in aj pur nya'tx galan n'el ngani' iktza' q'apomin tuj tq'ab' te choj. \v 15 Komo te aj nk'ulu' k'onti'l n'el nniky' tistil nqet nk'ulu', komo k'onti'l nqet nk'ulu' te aj ngan tzan tqet nk'ulu', sinoke nqet nk'ulu' aj k'on ngan k'ulun.\x * \xo 7:15 \xt Gal 5:17\x* \v 16 Ntons komo k'on ngan te aj nqet nk'ulu', ikxji dyakwerd atin ti'j te aj ntyoli' te Kawb'il. \v 17 Ikxji nya'tx a'in wetz te aj nkyink'ulun te nya'tx galan sinoke a te choj aj atqex tuj wanim. \v 18 Wetz web'en tuj nchi'jel ch'inwt tidi' galan, komo wetz ngan-tal tzan nk'ulun galan kyaqil per k'onti'l nb'antik witza'. \v 19 Komo k'onti'l nqet nk'ulu' te galan aj ngan, sinoke nqet nk'ulu' te nya'tx galan aj k'on ngan tzan tqet nk'ulu'. \v 20 Ntons qa wetz nqet nk'ulu' aj k'on ngan k'ulun, ntons nya'tx a'in wetz te aj nqet k'ulun te nya'tx galan sinoke a te choj aj atqex tuj wanim. \p \v 21 Ntons n'ok wen te aj nky'ik wi'j a te ja ntzani: wetz ngan k'ulun te galan, per yaji k'onti'l nqet nk'ulu' sinoke nkyink'ulun te nya'tx galan aj k'on ngan k'ulun, tzan tpaj te nya'tx galan aj at tuj wanim. \v 22 Wetz tuj wanim nkyinchalaj ti'j te aj tgan te Qtata Dios. \v 23 Per n'ok wen te nchi'jel k'onti'l n'el tgani' te aj tgan te Qtata Dios b'ix te nchi'jel iktza' nq'ojin ti'j te tume'l aj web'en tuj nwi', b'ix ikxji nkyinkaj stzyu' tuj tq'ab' te choj aj n'el tgani' te nchi'jel. \v 24 ¡Ik'b'ajil nwitz! ¿Ab'l owelal kolon te wetz ti'j te nchi'jel aj cha nkyinxik tin tuj nkamiky? \v 25 Pixon te Qtata Dios tzan tpaj te Jesukrist aj Qajawil [b'a'n tzan tkolpin te wetz]. Ntons, ikxji wetz tuj wanim q'apo' wib' nqet woksla' aj tgan te Qtata Dios, per tzan tpaj wetz jun xjal a'in, te nchi'jel nqet toksla' mas te choj. \c 8 \s1 Nya'tx K'asb'ena' Qitza' Tzan Jk'ulun Iktza' Tgan Te Qchi'jel \p \v 1 Astilji ajna'l k'onti'l tidi' b'a'n tzan txik poqon te qetz aj mojb'a' qib' tuky'i Kristo Jesus. \v 2 Komo te tume'l ti'j te qanq'in [te jun-ele'x] aj ntzaj tsi' te Txew Dios tzan tpaj te Kristo Jesus, tzan tpaj te nini oje qokolpjik tuj tq'ab' te choj b'ix ti'j te kamikyj. \v 3 Komo te aj k'onti'l ob'antik tzan tk'ulun te Kawb'il tzan tpaj nya'tx jwert ato' tzan tpaj te aj n'el tgani' te qchi'jel, yatzun te Qtata Dios ob'antik titza'. Tetz otzaj tlajo' te tk'wa'al iktza' jun xjal tuky'i xhchi'jel [iktza' qetz aj] at qchoj, b'ix ikxji oky'ik tsi' te qchoj ti'j tetz, b'ix ikxji aj tkamlen opon tnajsa' te qchoj. \v 4 Ikxji tzan tb'antik titza' kyaqil aj tgan tuq te Kawb'il tzan jk'ulun qetz, qetz aj k'onti'l nqob'et iktza' n'el tgani' te qchi'jel sinoke iktza' tgan te Txew Dios. \p \v 5 Komo kye aj nkyeb'et iktza' n'el tgani' te kchi'jel, kyetz nkyeb'isun mas ti'j te aj tgan te kchi'jel; yatzun kye aj nkyeb'et iktza' tgan te Txew Dios, nkyeb'isun mas ti'j te aj tgan te Txew Dios. \v 6 Komo qa nqet qb'isu' ti'j te aj tgan te qchi'jel, cha nqoxik tin tuj jkamiky; yatzun qa nqet qb'isu' ti'j te aj tgan te Txew Dios, nqoxik tin tzan qanq'in b'ix nchewsan jk'u'j. \v 7 Komo oj tel qgani' tuj qanim tzan jk'ulun aj tgan te qchi'jel, qetz nqo'ok iktza' tajq'oj Qtata Dios tzan tpaj k'onti'l nqet qoksla' te Tkawb'il, komo nlaykix b'antik tzan tqet qoksla' [qa n'el qgani' ikxji]. \v 8 Astilji kye aj nkye'anq'in iktza' tgan te kchi'jel, kyetz nlay b'antik tzan kyel galan tuj twitz Qtata Dios. \p \v 9 Yatzun etetz k'onti'l nkxb'et iktza' tgan te echi'jel sinoke nkxb'et iktza' tgan te Txew Dios, tzan tpaj tetz atqex tuj etanim. Per qa at ab'l aj k'onti'l atqex [te Txew Dios, osey]\f + \fr 8:9 \ft Aj ja' nyolin “Txew Krist” nyolin axkix ti'j te Txew Dios tzan tpaj a'ox jun te Txew; 1Kor 2:11; 6:17; 12:3,7-9,11; Efe 2:18; 4:4; 1Xhp 1:11.\f* Txew Krist, tuj tanim, ntons tetz nya'tx mojb'a' tib' tuky'i Krist. \v 10 Per tzan tpaj atqex te Krist tuj etanim, etetz anke te echi'jel kamnaq tzan tpaj te choj, yatzun te etanim itz'oj tzan tpaj te Qtata Dios ntk'ulu' kyaqil tuj tume'l. \v 11 B'ix tzan tpaj atqex tuj etanim te Txew Dios aj otk'uluj tzan tjaw anq'in te Jesus kxol kye kamnaq, ntons tetz ax otk'ulu'tz tzan txik tsi' jun tanq'in te echi'jel tzan tpaj tetz atqex tuj etanim. \p \v 12 Astilji waq erman, qetz nya'tx k'asb'ena' qitza' tzan jk'ulun iktza' tgan te qchi'jel. \v 13 Komo qa etetz nkxb'et iktza' tgan te echi'jel, okxkamel; yatzun qa okxb'etel iktza' tgan te Txew Dios, opoyon enajsa' te nya'tx galan aj tgan te echi'jel b'ix etetz okx'anq'iyon. \v 14 Komo kye aj nkyeb'et iktza' tgan te Txew Dios, kyetz a'e' tk'wa'al Qtata Dios. \v 15 Komo te Txew Dios aj ek'amoj etetz, nya'tx tzan ekaj tuj tq'ab' [te choj] b'ix nya'tx tzan exob', sinoke tzan etok tk'wa'al Qtata Dios b'ix ikxji tzan txik eq'uma' tetz ikxjani: “¡Tat!\f + \fr 8:15 \ft “Abba” tuj yol gryeg.\f* ¡Tat!” \v 16 Axkix te Txew Dios nyolin tuj qanim qetz a'o' tk'wa'al Qtata Dios. \v 17 B'ix tzan tpaj tk'wa'al a'o',\x * \xo 8:17 \xt Gal 4:5-7\x* ntons at qoklen tzan qetzan aj okaj tq'uma', otzajel tsi' qetz junx tuky'i Krist, b'ix qa b'an'ax n'ok qen twitz xhcho'nal junx tuky'i'l, ax junx tuky'i'l qetz otzajel si' qajwalil iktza' tetz at tajwalil. \v 18 B'ix wetz web'en te xhcho'nal aj n'ok qen twitz ajna'l, k'onti'l npon ch'inwt iktza' te nim b'an galan aj owokel qen mas yaj. \v 19 Komo kyaqil te tk'ulb'en Qtata Dios n'iyon n'el tq'ajab' tujb'a'n te Qtat otk'ulu'tz tzan kyok en ab'le' kye tk'wa'al. \v 20 Komo kyaqil te tk'ulb'en Qtata Dios ajna'l k'onti'l n'oken iktza'x ojetq tuq qet tb'isu', nya'tx tzan tpaj axk-wit te tk'ulb'en owel tgani' ikxji, sinoke tzan tpaj ikxji okaj tswa' te Qtata Dios tzan tkaj iktza'x atqet ajna'l [max oj tkolpjik]. \v 21 Komo ax kyaqil te tk'ulb'en okolpjel tuj tq'ab' te kamikyj b'ix ikxji tzan tok b'an galan kyaqil iktza' qi'j qetz aj tk'wa'al Qtata Dios a'o'. \v 22 Qeb'enky te aj nky'ik ti'j kyaqil te tk'ulb'en Qtata Dios, naqe te xhcho'nal aj nky'ik ti'j jun xuj aj ntx'e'qun tzan xhcho'nal ala'mj. \v 23 B'ix te ntzani nya'tx a'ox ti'j te tk'ulb'en Qtata Dios sinoke ax qetz nqotx'e'qun anke te Qtat oje tzaj tsi' te Txew tuj qanim iktza' te tb'ay twitz ti'j kyaqil aj otzajel si' qetz. Nqotx'e'qun tzan tpaj te xhcho'nal aj n'ok qen tzani twitz tx'o'tx' b'ix lo'ik jk'u'j tzan jk'amet k'wa'alb'aj a'o' oj stzaj tsi' Qtata Dios junky qchi'jel ak'a'j. \v 24 Kolomo' per tzunx lo'ik jk'u'j; komo qa te aj lo'ik jk'u'j ti'j tzan jk'amon oje tzaj si' te qetz, ntons nya'tx presis tzan qiyon tzan tpaj ya at. Komo jun tidi' aj oje jk'amoj, ¿tistil tzunx qo'iyoyon ti'j qa oje jk'amoj? \v 25 Per qa lo'ik jk'u'j tzan jk'amon te aj mina' tok qen tuky'i qwitz, ntons a tgan tzan qiyon tuky'i qpasens. \v 26 Ax te Txew Dios nqo'ok tone' tzan qten jwert [tzan qiyon tuky'i qpasens]. Komo qetz k'onti'l qotzqi' titza' tzan qxnaq'tzan tuj jun tume'l galan, per te Txew nqet twitz twitz Qtata Dios qi'j qetz, ntx'e'qun tuky'i jun yol aj k'onti'l n'oknoj qyol ti'j. \v 27 B'ix te Qtata Dios teb'en tidi' atqex tuj kyanim kyaqil xjal, ax teb'en tidi' ntb'isu' te Txew aj nxnaq'tzan qi'j qkyaqil qetz aj pawamo' te Qtata Dios b'ix nxnaq'tzan iktza' te Qtat tgan. \s1 K'onti'l Jun Tidi' B'a'n Tzan Qel Tpawa' Ti'j Qtata Dios \p \v 28 B'ix qetz qeb'enky qkyaqil qetz aj nqet qgani' te Qtata Dios, tetz nk'ulun tzan tok kyaqil tidi'chq te jun galan te qetz, qetz aj oje qotzaj tuk'le' iktza' tetz tgan. \v 29 Komo qeb'enky kye aj e'ok totzqila' te Qtata Dios atx aj mina' tuq tb'antik kyaqil twitz tx'o'tx', kyetz ekaj tsi' tzan kyok iktza'x te Tk'wa'al, tzan tok tetz te aj mas nim kxol kyaqil terman. \v 30 B'ix kye aj ekaj tsi' ikxji, ax etzaj tuk'le' [tzan kyok iktza'x te Tk'wa'al]; b'ix kye aj etzaj tuk'le', ax otk'uluj tzan tel in kchoj; b'ix kye aj owel in kchoj, ax eqet tjiq'b'a'. \v 31 ¿Tidi' ojq'uma'tz ti'j kyaqil ntzani? Komo te Qtata Dios n'onen quky'i'l, ntons ¿ab'l ok'uluyon jun nya'tx galan qi'j? \v 32 Te Qtata Dios k'onti'l oqet txk'ayi' tzan stzaj tlajo' te Tk'wa'al sinoke oxik tq'apo' tzan tkamik tzan qpaj qkyaqil qetz. Ntons ¿token nlay tzaj tsi' tidi'chq kyaqil qetz junx tuky'i'l? \v 33 Ntons ¿ab'l b'a'n tzan qxik tpoqo' qetz aj joyomo' a'o' tzan Qtata Dios? Komo a te Qtata Dios te aj owel in qchoj. \v 34 B'ix ¿ab'l b'a'n tzan qxik tsi' tuj il? Komo a te Krist te aj okamik [tzan qpaj] b'ix ax ojaw anq'in junky'el b'ix ajna'l atqet tuj tb'anq'ab' Qtata Dios nxnaq'tzan qi'j qetz. \v 35 B'ix ¿ab'l b'a'n tzan qel tpawa' ti'j te Krist tzan k'on jqet tgani'? ¿Tzan tpaj petzun te xhcho'nal, qatzun tzan tpaj te b'is, qatzun tzan tpaj nqo'ok q'oji' tzan txq'anky xjal, qatzun tzan tpaj wa'ijji, qatzun tzan tpaj k'onti'l jq'anaqji, qatzun tidi'chq nya'tx galan aj oky'el qi'jji, qatzun tzan tpaj te jkamikyji?\f + \fr 8:35 \ft Ax: qatzun tzan tpaj machit te q'ojb'il.\f* \v 36 Iktza'x nyolin [tuj Tu'jal Dios] ikxjani: “Tzan apaj yatz n'ok qen twitz jkamiky b'ajq'ij, kye'en tetz a'o' naqe karner aj nkyexik in tuj te kansb'il.”\x * \xo 8:36 \xt Sal 44:22\x* \v 37 Per anke kyaqil ntzani b'a'n tzan tok qi'j, per qkyaqil qetz nqo'ok b'an jwert tzan tpaj te [Krist] aj oqet ganin te qetz. \v 38 Astilji wetz b'an sewur atin k'onti'l tidi' b'a'n tzan qel tpawa' ti'j Qtata Dios tzan k'on-wit jqet tgani', ni te jkamiky, ni te qanq'in, ni kye ángel, ni kye malspirit, ni kyaqil aj at ajna'lni, ni aj oky'el mas yaj, ni kye aj at nim kyajwalil, \v 39 ni te aj nim twa'lkal ni te aj nim txe', b'ix ni ch'inwt aj oqet tk'ulu' Qtata Dios b'a'n tzan qel tpawa' ti'j titza' nqoqet tgani' tetz stzajlen tlajo' te Qajaw Jesukrist aj [kolol qetz]. \c 9 \s1 B'a'n Tzan Qok Tk'wa'al Qtata Dios A'ox Oj Tok Wit'let Jk'u'j Ti'j \p \v 1 Wetz nkyinyolin te b'an'ax, te Qajaw Jesukrist teb'en k'onti'l nkyinnik'on, b'ix te Txew Dios ntzaj tq'uma' tuj wanim b'an'ax te ntzani: \v 2 Wetz b'ajq'ij at jun nim b'is nna'o' tuj wanim. \v 3 A'in-tal wetz aj qanb'enb'aj wajsik b'ix pawa'-tal wib' ti'j Krist kky'ixel kye nxjalil b'ix kye wijajil. \v 4 Komo kyetz a'e' tijajil Israel, b'ix te Qtata Dios otk'amoj te kyetz iktza' tk'wa'al-e' b'ix oqeten kxol tuky'i nim xhchqitz'unal, oxik tsi' tyol kyetz ti'j [te galan aj otzajel tsi' mas yaj], oxik tsi' Tkawb'il, ekaj tsi' kyetz tzan tqet kyna'o', oxik tsi' tyol [tzan tkolon] te kyetz, \v 5 a'e' kyetz kyijajil kye aj b'an tb'ay twitzale' qijajil oqtxi', b'ix ax ti'j kyijajil otzaj te Krist, te Koloyon Aj Q'umankaj Oqtxi' b'ix a tetz te Dios aj at tajwalil ti'j kyaqil. Instzaj na'o'xwit tuj kyaqil tyemp. ¡Intky'ikxwit ikxji! \p \v 6 Nya'tx-wit te Qtata Dios k'onti'l otk'uluj iktza'x okaj tyoli' kyuky'i kye qijajil oqtxi'. Komo nya'tx kyaqil kye aj tk'wa'al qijajil Israel [nkyeqet en iktza' b'an b'an'ax] a'e' tijajil, \v 7 b'ix nya'tx kyaqil kye aj tijajil Abran [nkyeqet en iktza' b'an b'an'ax] k'wa'alb'aj-e'. Komo [te Qtata Dios oxik tq'uma' tetz ikxjani]: “Tzan tpaj te ak'wa'al Isak okyepuquyon awijajil.”\x * \xo 9:7 \xt Gén 21:12\x* \v 8 Te ntzani telponx nijunwt tk'wa'al Qtata Dios cha tzan tpaj te kyijajil, sinoke kye aj k'wa'alb'aj-e' b'an b'an'ax, a'e' kye aj n'ok kywit'b'a' kyk'u'j ti'j te tyol aj oxik tsi', iktza'x te Abran owok twit'b'a' tk'u'j ti'j. \v 9 Komo ikxjani oxik tsi' tyol Qtata Dios tuky'i Abran: “Oj tpon te q'ij aj b'isu' witza', kyin'ul, b'ix te Sar owitz'jel jun tal.”\x * \xo 9:9 \xt Gén 18:10\x* \p \v 10 Ntons, ax nya'tx a'ox nini, sinoke ax oky'ik ikxji kyuky'i kye tal te Rebek, kye aj tk'wa'al qijajil Isak oqtxi'. \v 11 Komo mina' tuq kyitz'jik kye k'wa'l, b'ix mina' tuq tqet kyk'ulu' ch'inwt qa galan qatzun nya'txji, b'ix tzan tky'ik kyaqil iktza'x tgan te Qtata Dios aj n'el tjoyo' iktza'x tetz tgan, b'ix nya'tx tzan tpaj jun jk'ulb'en galan sinoke tzan tpaj ikxji tetz tgan, \v 12 [astilji te Qtata Dios] oxik tq'uma' te Rebek ikxjani: “Te itzikj oqtel mosi' tzan te itz'inj.”\x * \xo 9:12 \xt Gén 25:23\x* \v 13 Ntons ikxji, owel iktza'x tz'ib'ankaj tuq [tuj Tu'jal Dios] aj ja' nyolin ikxjani: “Owel njoyo'\f + \fr 9:13 \ft Ax: oqet ngani' te Jacob.\f* te Jacob b'ix te Sawu owel wik'o'.”\x * \xo 9:13 \xt Mal 1:2-3\x* \p \v 14 Ntons ¿tidi' telponx ntzani? ¿B'a'n petzun tzan txik jq'uma' te Qtata Dios nya'tx tume'l nk'ulun? ¡Nlay! \v 15 Komo te Qtata Dios oxik tyoli' te Moisés ikxjani: “Owokel wone' ab'l aj wetz ngan tzan wonen tuky'i'l,\f + \fr 9:15 \ft Ax: oqtel ngani' aj wetz ngan tzan tel ngani'.\f* b'ix owokel lo'et nk'u'j ti'j ab'l aj wetz ngan tzan tok lo'et nk'u'j ti'j.”\x * \xo 9:15 \xt Exo 33:19\x* \v 16 Astilji te aj nk'ulun te Qtata Dios nya'tx tzan tpaj-wit qetz qgan ikxji, b'ix nya'tx tzan tpaj-wit jun jk'ulb'en, sinoke a tetz e'el tetz titza' n'ok lo'et tk'u'j qi'j. \v 17 Komo te Tu'jal Dios ax nyolin aj ja' oxik tq'uma' te Qtata Dios tuky'i Faraón ikxjani: “Wetz ochkaj nsi' tzan ak'ulun mandad tzan tqet nyek'u' wajwalil awi'j, b'ix ikxji tzan txik pakb'a' te tpakb'alil wi'j wetz tuj kyaqil twitz tx'o'tx'.”\x * \xo 9:17 \xt Exo 9:16\x* \v 18 Ntons ikxji [n'el qniky'], te Qtata Dios n'ok lo'et tk'u'j ti'j ab'l aj tetz tgan, b'ix nk'ulun tzan k'on tokslan ab'l aj tetz tgan.\f + \fr 9:18 \ft Ax: b'ix n'ok tsi' jun tanim b'an kaw ab'l aj tetz tgan.\f* \p \v 19 Ntons qanq jun te etetz otzajel tq'uma' ikxjani: “Qa ikxji, ntons ¿tistil te Qtata Dios n'el tuj twitz qa at qpaj? Komo nijunwt ab'l b'a'n tzan tel tik'o' te aj tgan te Qtata Dios.” \v 20 ¡Yatz aj cha xjal a'ich! ¿Ab'l yatz a'ich tuj anab'l tzan ajaw kaw tuky'i Qtata Dios? Ti'tzun, ob'antel tzan txik tq'uma' jun uky'il tuky'i te aj tz'aqol tetz: «¿Tistil ma kyinqet ak'ulu' iktza' ntzani?»\x * \xo 9:20 \xt Isa 45:9\x* \v 21 ¿K'onti'l petzun tajwalil te jun tz'aqol tzan tk'ulun tuky'i te tx'o'tx' jun uky'il tzan token te jun galan, b'ix junky tzan token te jun nya'tx galan? \v 22 Komo te Qtata Dios b'a'n tzan tq'ojin ti'j ab'l aj tetz tgan b'ix b'a'n tzan tqet tyek'u' tajwalil ti'j ab'l aj tetz tgan, b'ix a tetz e'el tetz qa at nim tpasens kyi'j kye aj presis tzan kypon tnajsa', \v 23 b'ix [a tetz e'el tetz qa tgan] tzan tqet tyek'u' titza' tetz b'an galan nab'lin kyi'j kye aj n'ok lo'et tk'u'j kyi'j, a'e' aj eqet tk'ulu' tzan tok kyen xhchqitz'unal,\x * \xo 9:23 \xt Rom 5:2\x* \v 24 aj a'o' qetz aj uk'lemo' kxol kye aj tijajil Israel b'ix kxol kye aj nya'tx tijajil Israel. \v 25 Iktza'x nyolin tuj [Tu'jal Dios] aj oqet stz'ib'a' Oseas [oqtxi'] ikxjani: “Kye aj nya'tx tuq nk'wa'ale', okyetzajel wuk'le' tzan kyok nk'wa'al, b'ix kye aj nya'tx tuq ganime' witza', okyeqtel ngani'.\x * \xo 9:25 \xt Os 2:23\x* \v 26 B'ix aj ja' oxik q'umlet etetz nya'tx a'ix nxjalil, ntons axkix tzi oxe'l q'umlet etetz a'ix tk'wa'al Qtata Dios, te Qtata Dios aj itz'oj.”\x * \xo 9:26 \xt Os 1:10\x* \v 27 Per kyi'j kye aj tijajil Israel, te Chay okaj tq'uma' ikxjani:\x * \xo 9:27 \xt Gén 15:5; 22:17; 26:4; Isa 10:22-23\x* “Anke kye aj tijajil Israel b'an ky'ila'j naqe sanik,\f + \fr 9:27 \ft Ax: naqe aren.\f* cha txq'an okyekajel, cha txq'an okyekoletel. \v 28 Komo te Qajawil otk'ulu'tz te ja ntzani twitz tx'o'tx', per b'eyx omankuyon kyaqil b'ix nlay qna'oj oky'el luwew.” \v 29 Iktza' oqet stz'ib'a' te Chay oqtxi' ikxjani: “Qa te Qajawil k'onti'l-wit okaj tsi' jun qijajil, ntons oponaj-talo qetz iktza' kye xjal aj Sodom b'ix Gomor.”\x * \xo 9:29 \xt Isa 1:9\x* \s1 Qa Tijajil Israel A'o' Qa Nya'txji, B'a'n Tzan Jkolet A'ox Tzan Tpaj Toklen Qwit'b'a' Jk'u'j Ti'j Krist \p \v 30 Ntons ¿tidi' ojq'uma'tz? Kye aj nya'tx tijajil Israel aj k'onti'l tuq nkyejoyon te tume'l titza' tzan tel in kchoj, kyetz owel in kchoj tzan tpaj toklen wit'let kyk'u'j ti'j [Krist]. \v 31 Yatzun kye aj tijajil Israel aj kygan tuq tzan tel in kchoj tzan tpaj tqetlen kyoksla' te Kawb'il, kyetz k'onti'l owel in kchoj. \v 32 ¿Tistil? Tzan tpaj k'onti'l owok kywit'b'a' kyk'u'j ti'j sinoke cha wit'lik tuq kyk'u'j ti'j te kyk'ulb'en. Ikxji [te Jesus iktza'] jun ab'j b'ix kyetz eb'ajjaw tz'aqik ti'j. \v 33 Iktza'x tz'ib'ankaj [tuj te Tu'jal Dios] ikxjani: “Ajna'l nqet nsi' tuj Sión [jun xjal iktza'] jun ab'j b'ix okyejawel jilan ti'j b'ix otzajel kyq'oj ti'j; yatzun ab'l aj owokslayon ti'j, tetz nlay tz'el in tky'exaw.”\x * \xo 9:33 \xt Isa 8:14-15; 28:16; 1Kor 1:23; 1Xhp 2:8\x* \c 10 \p \v 1 Ntons waq erman, wetz nkyinxnaq'tzan tuky'i jun tk'u'jlal tuky'i Qtata Dios kyi'j kye aj tijajil Israel, ngan-talo tuky'i jun tk'u'jlal tzan kykolet kkyaqil kyetz. \v 2 Wetz web'en, kyetz tuj kynab'l tuky'i jun tk'u'jlal nkye'okslan ti'j Qtata Dios, per web'en kyetz nya'tx tuky'i jun kynab'l b'an tume'l. \v 3 Komo k'on kygan tuq tzan kyk'amon te tume'l titza' te Qtata Dios n'el tin qchoj, sinoke nkyek'ulun jun tume'l aj kyganx, ikxji k'onti'l nqet kyoksla' te tume'l iktza' te Qtat tgan. \v 4 Komo iktza' nyolin te Kawb'il, a te Krist oje k'ulun tetz, astilji kyaqil kye aj okye'okslayon ti'j okye'elal galan tuj twitz Qtata Dios. \v 5 Komo te Moisés oqet stz'ib'a' [oqtxi'] te tume'l titza' n'el in te qchoj iktza' nyolin te Kawb'il, oqet stz'ib'a' ikxjani: “Te xjal aj oqtel tk'ulu' kyaqil iktza' nyolin te Kawb'il, ikxji owanq'iyon.”\x * \xo 10:5 \xt Lev 18:5\x* \v 6 Per ti'j te tume'l titza' n'el in qchoj tzan tpaj wit'lik jk'u'j ti'j Krist, b'a'n tzan txik q'uma' ikxjani: “K'on yolin qanim ab'l ojawex tuj ka'j” (tzan tqetz tin te Krist [tzani twitz tx'o'tx']), \v 7 b'ix ax [k'onti'l tzan tyolin qanim] “ab'l oqtex tjaq' tx'o'tx'” (tzan tjatz tin te Krist kxol kye kamnaq).\x * \xo 10:7 \xt Deu 30:12-14\x* \v 8 Per ¿tidi' nyolin te tume'l? “Te tyol Qtata Dios atqet qaynin awi'j, tuj atzi' b'ix tuj awanim.” Ntons aj ntzani te tpakb'alil aj nxik qpakb'a'na, te tpakb'alil tzan tok wit'let jk'u'j ti'j [Krist]. \v 9 Qa qetz oxe'l jq'uma'\f + \fr 10:9 \ft Ax: qa ojawetz aq'uma'.\f* tuky'i qtzi' qa a te Jesus Qajawil, b'ix qa oxe'l qoksla' tuj qanim tuky'i jun tk'u'jlal qa te Qtata Dios otk'uluj tzan tjaw anq'in junky'el kxol kye kamnaq, ntons oqokoletel. \v 10 Komo tuj qanim nqo'okslan tzan tel in qchoj, b'ix tuky'i qtzi' nxik jq'uma' te [aj nqoksla'] tzan jkolet. \v 11 Komo tuj te Tu'jal Dios nyolin ikxjani: “Ab'l aj owokslayon ti'j, tetz nlay tz'el in tky'exaw.”\x * \xo 10:11 \xt Isa 28:16\x* \v 12 Tuj twitz te Qtata Dios k'onti'l jun mas tb'anil twitz junky kxol kye aj tijajil Israel b'ix kxol kye aj nya'tx tijajil Israel. Komo axkix tetz te Tajaw kyi'j kyaqil xjal b'ix ntzaj tsi' tidi'chq galan kyaqil kye aj nqet kywitz twitz. \v 13 Komo ikxjani [nyolin tuj te Tu'jal Dios]: “Ab'l aj nqet twitz twitz Qajawil, okoletel.”\f + \fr 10:13 \ft Ax: kyaqil kye aj okyeq'olb'eyon tb'i Qajaw okyeqtel kolo'; Joel 2:32.\f* \p \v 14 ¿Per titza' oqtel kywitz twitz Qajawil qa mina' kyokslan ti'j tb'ay? ¿B'ix titza' okye'okslayon ti'j qa mina' tok kcha'o' ti'j? ¿B'ix titza' owokel kcha'o' qa k'onti'l ab'l nxik pakb'an te kyetz? \v 15 ¿B'ix titza' oxe'l kypakb'a' qa k'onti'l ab'l nxik lajon te kyetz? Iktza'x tz'ib'ankaj tuj Tu'jal Dios oqtxi': “B'an nqochalaj oj kyul kye aj nkyepakb'an te tpakb'alil galan.”\x * \xo 10:15 \xt Isa 52:7\x* \v 16 Per nya'tx kyaqil xjal oxik kyoksla' te tpakb'alil galan. Iktza'x otq'umaj te Chay oqtxi' [tuj te Tu'jal Qtata Dios] ikxjani: “Tat, nijunwt ma'tx xik toksla' te aj nxik qpakb'a'na.”\x * \xo 10:16 \xt Isa 53:1\x* \v 17 Ntons [yatzun qetz] n'ok qwit'b'a' jk'u'j ti'j tzan tpaj n'ok qcha'o'; b'ix te aj n'ok qcha'o', a te tpakb'alil ti'j Krist. \p \v 18 Ntons ax qokyi-wit ikxjani: “¿Mina' petzun tok kcha'o' [kye xjal] te tpakb'alil?” ¡Oje tz'ok kcha'o'! [Komo ikxji nyolin tuj te Tu'jal Dios:] “Tuj kyaqil twitz tx'o'tx' oje xik pakb'let te tpakb'alil, b'ix kyaqil ja'chq twitz tx'o'tx' oje tz'ok cha'o' te aj kyyolb'en.”\x * \xo 10:18 \xt Sal 19:4\x* \v 19 Ntons ax qokyi-wit ikxjani: ¿Mina' petzun tel kyniky' kye aj tijajil Israel? Komo tb'ay, te Moisés oqet stz'ib'a' [tyol Dios] ikxjani: “Wetz onk'ulu'tz tzan tel egani' tuj etanim [tzan etokslan] oj tok eten [titza' nkyeqet wen] kye aj junky amaq', b'ix nk'ulu'tz tzan stzaj jun eq'oj tzan kypaj xjal aj k'onti'l kyotzqi' a'in.”\x * \xo 10:19 \xt Deu 32:21\x* \v 20 B'ix ax te Chay oqet stz'ib'a' [tyol Dios] ikxjani: “Wetz oje kyin'oknoj tzan kye aj k'onti'l tuq nkyejoyon wi'j, b'ix oje xik nyek'u' wib' kywitz kye aj k'onti'l tuq nkyejoyon wi'j.”\x * \xo 10:20 \xt Isa 65:1\x* \v 21 Per ax otq'umaj kyi'j kye aj tijajil Israel ikxjani: “B'ajq'ij nkyetzaj tuq wuk'le' kye aj k'on kygan okslan, b'ix k'on kygan tzan tox tuj kywi'.”\x * \xo 10:21 \xt Isa 65:2\x* \c 11 \s1 Kye Aj Tijajil Israel Okyekoletel Max Oj Kykolet Kye Aj Nya'tx Tijajil Israel \p \v 1 Ntons ax qokyi-wit ikxjani: ¿Oje petzun tz'el tik'o' te Qtata Dios kye aj tijajil Israel aj joyome' titza'? ¡K'onti'l! Komo wetz a'in jun aj tijajil Israel, a'in tijajil Abran aj te b'uch'uj Minch.\x * \xo 11:1 \xt Fil 3:5\x* \v 2 Te Qtata Dios k'onti'l e'el tik'o' kye aj joyome' titza' atx b'an oqtxi'. ¿Ti'tzun, k'onti'l eteb'en etetz tidi' nyolin ti'j te Eliys tuj te Tu'jal Dios? Komo tetz oxik tq'uma' tuky'i Qtata Dios ikxjani kyi'j kye aj tijajil Israel: \v 3 “Tat, kye aj yolil ayol yatz oje kyeqet kansa', b'ix kye tz'e'sb'il oyej te yatz oje kye qet xitu'; a'ox wetz nchukel oje kyinkaj, per ajna'l ax wetz a'in kygan tzan nqet kykansa'.”\x * \xo 11:3 \xt 1Re 19:10-14\x* \v 4 Per ¿tidi' owajtz tq'uma' te Qtata Dios tetz? Owajtz tq'uma' ikxjani: “Ate'x wuq mil (7000) xjal kolome' te wetz, kyetz mina' kyqet mejlet twitz titzb'alil te Baal.”\x * \xo 11:4 \xt 1Re 19:18\x* \v 5 Ntons ax ikxji ajna'l; ate'x ky'ila'j [aj tijajil Israel] aj joyome' tzan Qtata Dios tzan tpaj tetz b'an galan nab'lin. \v 6 B'ix komo te ntzani cha a'ox tzan tpaj te Qtata Dios b'an galan nab'lin anke k'onti'l nqajo', ntons nya'tx tzan tpaj jun kyk'ulb'en [galan]; per qa cha tzan tpaj-wit te kyk'ulb'en [galan], ntons nya'tx-tal cha a'ox tzan tpaj te Qtata Dios galan nab'lin. \p \v 7 Ntons ¿tidi' ojq'uma'tz? Kye aj tijajil Israel aj kygan tuq [tzan kyel galan tuj twitz] Qtata Dios, kyetz k'onti'l owoknoj kyitza'. Yatzun kye aj joyome' tzan Qtata Dios, kyetz ob'antik tzan kyel galan tuj twitz, yatzun kye txq'anky cha e'ok b'an tz'ak. \v 8 Komo nyolin tuj te Tu'jal Dios oqtxi' ikxjani: “Te Qtata Dios oxik tsi' jun kyanim tzan k'on tel kyniky', oxik tsi' jun kywitz naqe cha k'onti'l nkye'e', b'ix jun kxkyin iktza' k'onti'l akye'ok, b'ix tzunx ikxji kyetz tuj ja tyemp ajna'l.”\x * \xo 11:8 \xt Deu 29:4; Isa 29:10\x* \v 9 Ax te Dawid oqet stz'ib'a' [Tyol Dios oqtxi'] ikxjani:\x * \xo 11:9 \xt Sal 69:22-23\x* “Kyaqilxwit q'ij aj nkyeq'ijlan tz'okxwit naqe jun tramp te kyetzx, b'ix tzan kykaj q'a'et tuj b'ix tzan kyjaw tz'aqik, ikxji tzan tok kyen twitz xhcho'nal, \v 10 te kywitz k'onxwit tze'en iktza' jun moy, b'ix te tzelkyi'j intqetxwit b'aj yuk'an tzan tpaj toklen kyen nim xhcho'nal.” \v 11 Ntons ax qokyi-wit ikxjani: ¿Ti'tzun, ya ma kyeqet tz'aqik, b'eyx petzun eqet tz'aqik te jun-ele'x? ¡K'onti'l! Sinoke tqetlen kyk'ulu' nya'tx galan, yaji opon te tpakb'alil galan kxol kye aj nya'tx tijajil Israel tzan kykolet, b'ix ikxji kye aj tijajil Israel owelal kygani' tuj kyanim [tzan kyokslan]. \v 12 B'ix tzan tpaj te kyk'ulb'en nya'tx galan owel te jun galan kye txq'anky xjal twitz tx'o'tx', b'ix komo tzan tpaj k'onti'l e'ok [jun amaq' okslon], ikxji owel te jun galan kye aj nya'tx tijajil Israel, ntons qa kyetz oxe'l kyin te galan junky'el, ntons owelalkix te jun nim b'an galan [kye kyaqil]. \p \v 13 Ngan tzan txik nq'uma' etetz aj nya'tx a'ix tijajil Israel, te Qtata Dios intzaj tlajo' te tky'ixel Jesus kxol kye aj nya'tx tijajil Israel, astilji wetz nkyinyolin nim ti'j waq'un te tetz \v 14 tzan tel kygani' tuj kyanim kye nxjalil tzan kykolet junjun te kyetz. \v 15 Komo qa kye ky'ila'j xjal [aj nya'tx tijajil Israel] oje kyekaj galan tuky'i Qtata Dios kyelen ik'o' kye aj tijajil Israel, ntons owokel mas b'an tb'anil oj kyk'amet kye aj tijajil Israel junky'el, owokel mer iktza' jun kamnaq aj ojawel anq'in junky'el. \v 16 Komo [kye aj tijajil Israel pawame' te Qtata Dios] iktza'x te tb'ay wakaj q'otj\f + \fr 11:16 \ft Tuj kastiy telponx iktza' “primicias” per tzani k'onti'l nyolin ti'j jun kyawal sinoke ti'j te tb'ay wakaj q'otj aj nkyek'ulun oj tjaw kyin te kyawal. Tb'ay nxik kyq'apo' tuq jun wakaj q'otj te jun present te Qtata Dios tzan tok en kyaqil te aj njaw kyin q'apo' te Qtat, b'ix yaji, b'a'n tuq tzan token te q'otj kyitza'; Núm 15:17-21.\f* nkaj pawa' te tetz b'ix ikxji kyaqil te q'otj ax nkaj pawa' te tetz. B'ix yatzun ti'j jun tze' [aj telponx ti'j qijajil], tzan tpaj te tlok' pawa' a'ox te Qtata Dios, ikxji kyaqil te tq'ab' ax nkaj pawa' te tetz.\f + \fr 11:16 \ft Ax: B'ix qa te tlok'il te tze' pawa' a'ox te Qtata Dios, ax kyaqil tq'ab' pawa' te tetz. Tuj kyyol kyetz, nkyeyolin tuq kyi'j kye tb'ay twitzale' kyijajil oqtxi' (“patriarcas” tuj kastiy) iktza' te tlok'il jun tze', b'ix te kyaqil kyijajil iktza' te jun tze' tuky'i tq'ab' kyaqil.\f* \v 17 B'ix komo iktza'x junjun tq'ab' te tze' oje tz'el tx'emu' tzan tox lak'o' junky tq'ab', [aj telponx iktza' eti'j] etetz iktza' tq'ab' jun wi' olib aj tuj k'ul olib b'ix ajna'l oje kx'ox junch'i' ti'j te b'an'ax olib\f + \fr 11:17 \ft Ax: Qa junjun kye tq'ab' tze' e'el jetz'u' b'ix yatz iktza' jun wi' tolib ku'k oxhch'ok lak'o' kxol b'ix nxik ak'amo' ti'chq galan ti'j te tlok'il.\f* aj ja' ntzaj ek'amo' jun etanq'in ti'j te tlok'. \v 18 Ntons k'on qet ejiq'b'a' etib' qa mas tb'anil etetz a'ix kywitz kye [aj tijajil Israel] aj iktza' kye tq'ab' olib aj e'el eq'i'. Qa etetz oqtel ejiq'b'a' etib', instzaj ena'o' titza' itz'ojix, komo te tlok' nya'tx itz'oj tzan epaj etetz sinoke etetz itz'ojix tzan tpaj te tlok'. \v 19 Qanq etetz eq'uma'tz ikxjani: “Ye', per kyetz e'etz in iktza' te tq'ab' olib owetz in, b'ix tzan qox junch'i' qetza.” \v 20 B'an'ax e'etz in iktza' tq'ab' te tze', per tzan tpaj k'onti'l e'okslan ti'j Qtata Dios; b'ix etetz ajna'l oje kx'ox junch'i' [quky'ila] tzan tpaj owok ewit'b'a' ek'u'j ti'j Qtata Dios. Astilji k'on qet ejiq'b'a' etib' sinoke intxik exob'le' ch'in. \v 21 Komo qa te Qtata Dios k'onti'l oqet tnajsa' kchoj kye aj tijajil Israel\f + \fr 11:21 \ft Ax: te tq'ab' tze'.\f* konser kyetz a'e' kye aj joyome', ntons pyorx-al etetz, ax nlay qet tnajsa' echoj [qa k'onti'l nkx'okslan te tetz]. \p \v 22 Ntons intok esi' enab'l ti'j ja ntzani: Te Qtata Dios b'an galan nab'lin per ax nswan xhcho'nal [kyi'j kye aj k'onti'l nkye'okslan]. Oxik tswa' xhcho'nal kyi'j kye aj eqet tz'aqik, per b'an galan nab'lin etuky'i'l qa nlay kaj esi' tzan etokslan. Per qa okajel esi' tzan etokslan ntons ax etetz oxkx'elal tin. \v 23 B'ix ax kye aj tijajil Israel, qa kyetz okye'okslayonky, ax kyetz okye'okex junch'i' junky'el qxol qetz tzan tpaj te Qtata Dios at nim tajwalil tzan tk'ulun nini. \v 24 Ntons, komo etetz [nya'tx a'ix aj tijajil Israel], a'ix iktza' tq'ab' aj tuj k'ul olib aj owok lak'o' ti'j te b'an'ax olib, pyorx kyetz aj tijajil Israel, kyetz iktza' te b'an b'an'ax tq'ab' te wi' olib, kyetz b'a'n tzan kyox junch'i' junky'el. \p \v 25 Ntons, tzan k'on tqet ejiq'b'a' etetz etib' waq erman, wetz ngan tzan tok echa'o' te aj kwest tzan tel kyniky' kye xjal ti'j ikxjani: Kye aj tijajil Israel ajna'l k'onti'l nqet kyoksla', per okye'okslayon cha'oj kykolet kyaqil kye aj nya'tx tijajil Israel [aj joyome' tzan Qtata Dios]. \v 26 B'ix yaji okyekoletel kyaqil kye aj tijajil Israel, iktza'x oqet tz'ib'a' [tuj te Tu'jal Qtata Dios oqtxi'] ikxjani: “Tzul te aj okolpiyon kye txjalil, tzajnaq kxol kye aj tijajil Israel,\f + \fr 11:26 \ft Ax: Sión; b'ix ax nyolin tzani ti'j te Jacob, b'ix kykab'il telponx kyi'j kye aj tijajil Israel.\f* owelal tin te nya'tx galan ti'j kyanim.\x * \xo 11:26 \xt Isa 59:20\x* \v 27 Ikxji opoyonkix kyaqil aj nxik nsi' nyol ti'j kyuky'i'l cha'oj tqet nnajsa' te kchoj.”\x * \xo 11:27 \xt Jer 31:33-34\x* \p \v 28 Ntons, ti'j te tpakb'alil galan, kyetz a'e' tajq'oj Qtata Dios [ajna'l], tzan tok te jun galan te etetz. Per tzan tpaj a'e' kyetz kye aj joyome' tb'aya', tzunx ganime' tzan Qtata Dios tzan tpaj kye kyijajil oqtxi'. \v 29 Kyaqil aj ntzaj tsi' Qtata Dios,\x * \xo 11:29 \xt Rom 9:4-5\x* ya k'onti'l n'el tinky, b'ix ax k'onti'l nkye'aj tlajo' aj ojetq kyetzaj tuk'le'. \v 30 Ax etetz oqtxi' ax k'onti'l tuq nqet etoksla' Qtata Dios, per ajna'l te Qtat oje tz'ok lo'et tk'u'j eti'j tzan kypaj kye aj tijajil Israel k'onti'l nqet kyoksla'. \v 31 Ax ikxji owelal kyi'j: Ajna'l kyetz k'onti'l nqet kyoksla' per cha tzan tok lo'et tk'u'j Qtata Dios kyi'j iktza'x owok lo'et tk'u'j eti'j. \v 32 Ikxji te Qtat ostzoqpij tzan k'on qokslan tb'ay qkyaqil qetz, b'ix yaji tzan tok lo'et tk'u'j qi'j qkyaqil. \p \v 33 ¡B'an tb'anil te galan aj te Qtata Dios, b'ix tetz at jun tnab'l b'an tume'l b'ix n'el tniky' ti'j kyaqil! K'onti'l n'oknoj qyol tzan txik jq'uma' tume'l ti'j aj nqet tb'isu', b'ix ni k'onti'l n'el qniky' ti'j kyaqil titza' nab'lin. \v 34 ¿Ab'l oje tz'el tniky' ti'j aj ntb'isu' te Qajaw? ¿Qatzun ab'l oje xik xnaq'tzan tetz?\x * \xo 11:34 \xt Isa 40:13\x* \v 35 ¿Ab'l oje xik tsi' jun tidi' te Qtata Dios tzan tk'amon tky'ixel te aj oxik tsi'? \v 36 Kyaqil aj tidi'chq at, a te Qtata Dios ntzaj sin tetz; b'ix kyaqil aj at, tzan tpaj tetz atqet, b'ix tzan token te tetz. ¡Intqetxwit jiq'b'a' tetz tuj kyaqil tyemp! Intky'ikxwit ikxji. \c 12 \s1 Tzan Qb'et Tuj Tume'l, Intkaj Jq'apo' Qib' Tuj Tq'ab' Qtata Dios \p \v 1 Ntons wetz ajna'l nqet nwitz ewitz waq erman, tzan tpaj te Qtata Dios n'ok lo'et tk'u'j qi'j, intkaj eq'apo' etib' tuj tq'ab' tuky'i kyaqil echi'jel naqe jun present te tetz, jun present aj pawa' a'ox te tetz b'ix aj galan n'el tuj twitz. Aj ntza'n te tume'l b'an'ax titza' tzan tqet qna'o' te Qtat. \v 2 K'on kx'ok iktza' kye xjal aj k'onti'l nkye'okslan, sinoke intky'ixpjik titza' nkxb'isun; ikxji tzan tel eniky' tidi' tgan te Qtata Dios, alkyetz te tb'anil b'ix galan b'ix tume'l. \s1 Tzan Qb'et Tuj Tume'l, Injk'ulun Te Qajb'en Kxol Kye Qerman Tuky'i Jun Tk'u'jlal \p \v 3 Komo te Qtata Dios oje tzaj tsi' wajwalil tzan tpaj tetz b'an galan nab'lin, astilji oxe'l nq'uma' te ekyaqil etetz tzan k'on eb'isun mas tlimaqal xjal a'ix kywitz kye txq'anky, sinoke intqet eb'isu' tuky'i tume'l iktza'x janik'pon oje tzaj tsi' te Qtata Dios te junjunchaq te etetz tzan tok ewit'b'a' ek'u'j ti'j. \v 4 Komo iktza'x qetz qchi'jel cha jun xtx'otx'al tib'-oq, per junjunchaq part tetz at tidi' token, kye junjun part k'onti'l nkyek'ulun te aj nkyek'ulun kye txq'anky part.\x * \xo 12:4 \xt 1Kor 12:12\x* \v 5 Ax ikxji qetz a'o'; anke ky'ila'j qb'et per cha jun-oq a'o' ti'j Krist, b'ix qkyaqil qetz ato' tzan qonen qxolx iktza' cha jun-oq tzan qkyaqil. \v 6 Te Qtata Dios ntzaj tsi' qajb'en te junjunchaq te qetz b'ix chuktkychaq qajb'en te junjun b'ix ntzaj tsi' tuj jun tume'l b'an galan iktza'x tetz tgan anke k'onti'l nqajo'. Ntons kye aj at kyajb'en tzan txik kypakb'a' jun tpakb'alil aj Txew Dios swal tetz, ntons a tgan tzan kypakb'an janik'pon wit'likok kyk'u'j ti'j tetz.\x * \xo 12:6 \xt 1Kor 12:4-11\x* \v 7 B'ix ax ikxji kyi'j kye aj at kyajb'en tzan kyonen kxol kye qerman: Inkyonen najji. B'ix ax kye aj at kyajb'en tzan kxnaq'tzan: Inkxnaq'tzan najji. \v 8 B'ix ax kye aj at kyajb'en tzan kynimsan kyk'u'j txq'anky: Inkynimsan kyk'u'j txq'anky najji. B'ix ax kye aj at kyajb'en tzan txik ksi' te aj npaltin kye txq'anky: Intxik ksi' nim najji tuky'i jun tk'u'jlal. B'ix ax kye aj at kyajb'en tzan kxik kyuk'le' kye txq'anky: Inkyk'ulun najji tuj jun tume'l galan. B'ix ax kye aj at kyajb'en tzan tok lo'et kyk'u'j kyi'j txq'anky: Inkyk'ulun najji tuky'i jun chalajb'il. \s1 Tzan Qb'et Tuj Tume'l, Inkyqet Qgani' Kye Txq'anky Tuky'i Jun Tk'u'jlal \p \v 9 Intqet egani' etib' exol tuky'i jun tk'u'jlal, intkaj esi' te aj nya'tx galan b'ix k'on kaj esi' tzan ek'ulun te aj galan. \v 10 Intqet egani' etib' naqe etermanx etib', intxik esi' luwar te junky eterman exolx. \v 11 Intjaw etin ch'in etib', k'on kx'ok ky'aj, sinoke sek' etaq'unan te Qtata Dios tuky'i jun tk'u'jlal. \v 12 Pe'echalaj tuj etanim tzan tpaj lo'ik ek'u'j [ti'j Qtata Dios], insten epasens oj tok eten jun xhcho'nal, k'on kaj esi' tzan exnaq'tzan. \v 13 Inkyok etone' kye txq'anky eterman ti'j te aj presis te kyetz komo ax kyetz pawame' te Qtata Dios, b'ix intxik esi' kyposad kye aj nkyeq'olb'en etetz. \v 14 Inkyqet eky'iwla' kye aj nkx'ok kyajq'oja', instzaj eqani' jun galan kyajsik b'ix k'on kxqanb'en.\x * \xo 12:14 \xt Luks 6:28\x* \v 15 Pe'echalaj kyuky'i kye aj nkyechalaj, b'ix pe'etoq' kyuky'i kye aj nkye'oq'. \v 16 Pe'eb'et galan exolx, k'on qet ejiq'b'a' etib' b'ix inkyqet eten galan kye meb'a' xjal, k'on qet eb'isu' eti'jx qa b'an list a'ix.\x * \xo 12:16 \xt Pro 3:7\x* \v 17 K'on qet eb'isu' tzan ek'ulun jun nya'tx galan ti'j junky aj nk'ulun nya'tx galan eti'j. Intok esi' ek'u'j tzan ek'ulun te tume'l kywitz kyaqil xjal. \v 18 Qa b'a'n tzan tb'antik etitza', intok esi' ek'u'j tzan eten galan kyuky'i txq'anky anke atqet nlay b'antik tzan tpaj kye txq'anky k'on kygan. \v 19 Etetz aj ganimix witza', k'on kxjoyon tume'l tzan tel xhchojo' te junky aj nya'tx galan ma'tx tk'uluj eti'j, sinoke tzoqpij waq tzan tk'ulun te Qtata Dios iktza' tetz tgan tuky'i ja xjalni, komo nyolin te Tu'jal Dios oqtxi' ikxjani: “A'in wetz nk'ulu'tz tzan tel xhchojo'” kyi te Qajaw.\x * \xo 12:19 \xt Deu 32:35\x* \v 20 B'ix ax qa te jun etajq'oj at wa'ij ti'j, intxik esi' twe', b'ix qa at sekiy ti'j intxik esi' tuk'a'; ikxji ek'ulu'tz tzan tq'aq'wen twitz tzan tky'exaw.\x * \xo 12:20 \xt Pro 25:21-22\x* \v 21 K'on kxqet eq'i' tzan te nya'tx galan, sinoke intqet ek'ulu' te galan tzan tpon enajsa' te nya'tx galan. \c 13 \s1 Tzan Qb'et Tuj Tume'l, Inkyqet Qoksla' Kye K'ulul Mandad \p \v 1 Inkyqet qoksla' kye k'ulul mandad. Komo k'onti'l jun k'ulul mandad qa nya'tx Qtata Dios okaj swan tetz, b'ix kye aj k'ulul mandad ate' ajna'l, a te Qtata Dios okaj sin kyetz. \v 2 Ab'l kye aj k'on kygan okslan kye k'ulul mandad, kyetz k'on kygan okslan te aj okaj tsi' Qtata Dios b'ix kyetz okyexe'l poqo'. \v 3 Komo kye k'ulul mandad k'onti'l akyeqet cha tzan tok kswa' kxob'al kye aj nkyek'ulun galan, sinoke kye aj nkyek'ulun nya'tx galan. ¿Egan tzan eb'et nya'tx tuky'i txob'lal kywitz kye k'ulul mandad? Ntons pe'ek'ulun galan b'ix okxtel kyjiq'b'a'. \v 4 Komo kye k'ulul mandad akyeqet tuj tq'ab' Qtata Dios tzan kyk'ulun jun galan te etetz. Per qa kxk'uluyon nya'tx galan, ntons pe'exob' tzan tpaj nya'tx chagan akyeqet; komo at kyajwalil aj oje tzaj si' tzan Qtata Dios tzan txik ksi' xhcho'nal kyi'j xjal aj nkyek'ulun nya'tx galan. \v 5 Astilji presis tzan kyqet qoksla' kye k'ulul mandad, nya'tx a'ox cha tzan k'on stzaj ksi' xhcho'nal qi'j sinoke tzan k'on tyolin qanim qi'jx. \v 6 Astilji etetz nkxchojon te chojenj, komo kye k'ulul mandad akyeqet tuj tq'ab' Qtata Dios b'ix a kyaq'unji. \v 7 Intxik esi' te junjunchaq te aj presis tzan txik esi' kyetz: Intxik echojo' kyaqil txakl chojenj te aj npeyun tetz,\x * \xo 13:7 \xt Mat 22:21; Mak 12:17; Luks 20:25\x* b'ix inkyqet etoksla' kye aj presis tzan kyqet etoksla', b'ix inkyqet elima' kye aj presis tzan kyqet elima'. \s1 Tzan Kyqet Qgani' Txq'anky A Te Mas Presis Tzan Qb'et Tuj Tume'l \p \v 8 K'on kaj ek'asb'ena' ch'inwt tuky'i nijunwt, sinoke tzan tqet egani' etib'x exolx; komo jun aj nkyeqet tgani' ab'l tetz, tetz nk'ulun iktza' tgan te Kawb'il. \v 9 Komo te Kawb'il nyolin ikxjani: “K'on chk'ajajin,\x * \xo 13:9 \xt Exo 20:14; Deu 5:18\x* k'on chkansan,\x * \xo 13:9 \xt Exo 20:13; Deu 5:17\x* k'on xhch'elq'an,\x * \xo 13:9 \xt Exo 20:15; Deu 5:19\x* k'on chnik'on,\x * \xo 13:9 \xt Exo 20:16; Deu 5:20\x* k'on tz'el agani' aj nya'tx yatz.”\x * \xo 13:9 \xt Exo 20:17; Deu 5:21\x* Kyaqil aj ntzani b'ix kye txq'anky aj okaj q'uma', b'a'n tzan txik jq'uma' ikxjani: “Intqet agani' ab'l yatz iktza'x nqet agani' yatz awib'x.”\x * \xo 13:9 \xt Lev 19:18\x* \v 10 Ntons oj tqet qgani' ab'l qetz, k'onti'l nqok'ulun jun nya'tx galan kyi'j; komo oj kyqet qgani' ab'l qetz, nqok'ulun iktza' tgan te Kawb'il. \s1 Tzan Qb'et Tuj Tume'l, Intkaj Jkola' Kyaqil Te Nya'tx Galan \p \v 11 Intqet ek'ulu' aj ma'tx xik nq'uma'ni, per instzaj ena'o' te ja tyemp aj itz'ojixni, ma'tx pon or tzan tjaw eteb'e' ch'in ewitz, komo ch'inky tpon or tzan jkolet, nya'tx iktza' aj qokslan b'an tb'ay-el. \v 12 Nqo'anq'in tuj jun tyemp iktza' ma'tx tz'ex te aq'b'il b'ix ch'inky qxhk'ate', astilji intkaj jkola' kyaqil te aj nya'tx galan b'ix intok qsi' jk'u'j tzan jk'ulun a'ox te galan iktza' nqob'et chijq'ij naqe jun soldad n'ok tsi' taq'umb'il tzan tq'ojin ti'j te aj nya'tx galan. \v 13 Qob'ajb'et tuj tume'l, naqe oj qb'et chijq'ij; k'on qob'ajk'ulun pyest aj ja' kye xjal cha nkyek'ulun pur nya'tx galan, b'ix k'on qob'ajxhb'ajin b'ix k'on qob'ajb'et tuj k'ajajb'ilj ni tuj tidi'chq aj nya'tx galan, b'ix k'on tz'ok jq'oji' junky b'ix k'on tz'el qgani' aj at te junky. \v 14 Qob'ajb'et waq iktza' te Qajaw Jesukrist nb'et, b'ix k'on xik qsi' lad te qchi'jel ti'j kyaqil aj nya'tx galan n'el tgani'. \c 14 \s1 Tzan Qb'et Tuj Tume'l, A Tgan Tzan K'on Kyqet Qyoli' Kye Qerman \p \v 1 Jun qerman aj mina' tok jwert ti'j titza' nqo'okslan, pe'ek'amon tetz, per k'on kxwululun tuky'i'l ti'j jun tidi' aj nya'tx b'an presis. \v 2 Komo ate' junjun qerman aj kyetz tuj kynab'l b'a'n tuj twitz Qtata Dios tzan txik qwa'a' tidi'chq. Per ax ate' junjunky aj mina' tel kyniky' byenech ti'j te tume'l titza' nqo'okslan, kyetz tuj kynab'l nya'tx galan tzan qwa'an kyaqil, kyetz a'ox ch'i itzaj tb'el kywe' [tzan tpaj te aj nxik kyoksla']. \v 3 Ntons, kye aj nkyewa'an kyaqil, k'onti'l tzan tel kyik'o' kye aj k'onti'l nkyewa'an kyaqil, b'ix yatzun kye aj k'onti'l nkyewa'an kyaqil, ax k'onti'l tzan kyyolin kyi'j kye aj nkyewa'an kyaqil; komo te Qtata Dios nk'amon kyetz [ikxtza'x kyetz nkyeb'isun]. \v 4 ¿Komo tidi' awoklen yatz tzan tqet ayoli' te tmos junky? Galan aj ntk'ulu' qa nya'txji, per a te tajaw e'el tetz b'ix te Qajawil b'a'n tzan tonen tuky'i'l tzan tk'ulun iktza' te aj presis. \v 5 Ax ate' junjun tuj kynab'l kyetz junjun q'ij mas xjan twitz junky, b'ix ax ate' junjunky nkyq'uma' kyaqil q'ij parej. Junjunchaq a tgan tzan tqet kyb'isu' aj tume'l nqet tuj kywitz. \v 6 Ab'l aj n'ok tsi' twi' ti'j jun q'ij, n'ok tsi' twi' ti'j tzan tqet tjiq'b'a' te Qajawil; b'ix ab'l aj b'a'n tzan twa'an kyaqil, ax nwa'an tzan tqet tjiq'b'a' te Qajawil tzan tpaj nxik tsi' pixon te Qtata Dios; b'ix te aj k'onti'l nwa'an kyaqil, k'onti'l nwa'an tzan tqet tjiq'b'a' te Qajawil b'ix nxik tsi' pixon te Qtata Dios. \v 7 Komo nijunwt jun te qetz nqo'anq'in cha a'ox te jun galan te qetzx, b'ix ni te jkamiky nya'tx te qetzx. \v 8 Qa itz'ojo', ntons te Qajaw itz'ojo'; b'ix qa nqokamik, te Qajaw nqokamik. Ikxji, qa itz'ojo' qatzun kamnaqo'ji, te Qajaw a'o'. \v 9 Komo tzan tpaj ntzani te Krist okamik b'ix ojaw anq'in junky'el, tzan tok te Kyajawil kye kamnaq b'ix kye aj itz'oje'. \p \v 10 Per yatz, ¿tistil nqet ayoli' awerman? ¿Tistil n'el awik'o'? Jun q'ij qkyaqil qetz oqopoyon twitz Qtata Dios tzan stzaj tq'uma' qa at qil qatzun k'onti'lji.\x * \xo 14:10 \xt 2Kor 5:10\x* \v 11 Komo tuj te Tu'jal Dios oqtxi' nyolin te Qajawil ikxjani: “Iktza'x b'an'ax itz'ojin, ax b'an'ax iktza' oxe'l nsi' nyol ikxjani: Kyaqil xjal okyeqtel mejlet nwitz b'ix kyaqil oxe'l kyq'uma' wetz a'in Dios.”\x * \xo 14:11 \xt Isa 45:23\x* \v 12 Astilji qkyaqil qetz twitz Qtata Dios oxe'l jq'uma' kyaqil tidi' jk'ulb'en. \s1 Tzan Qb'et Tuj Tume'l, A Tgan Tzan K'on Jk'ulun Tzan Tqet Tz'aqik Junky Qerman \p \v 13 Ntons, astilji ya k'onky qet qyoli' junky sinoke intqet qb'isu' tuj tume'l tzan k'on jk'ulun jun tidi' aj ona'noyon tanim junky, b'ix k'on qok'ulun jun tidi' tzan tqet tz'aqik junky. \v 14 Wetz web'en b'ix sewur atin, k'onti'l jun tidi' aj nya'tx galan tzan tpaj ikxji-wit tkajlen swa'.\x * \xo 14:14 \xt Gén 1:31; Mak 7:15; Kya 10:15; 1Tim 4:4\x* A'ox qa at ab'l nqet tb'isu' ti'j jun tidi' qa nya'tx galan, ntons tuj twitz tetz nya'tx galan. \v 15 Qa tzan tpaj te aj nxik awa'a', ona'noyon tanim junky awerman, ntons ikxji k'onti'l nchb'et tuj jun tume'l tzan tqet agani'. K'on xik awa'a' jun tidi' aj oqtel tz'aqik junky awitza', komo ax tzan tpaj te aj awerman te Krist okamik. \v 16 Ntons, k'on chk'ulun ch'inwt tuky'i jun tume'l nya'tx galan; ikxji tzan k'on kyyolin txq'anky nya'tx galan ti'j te aj yatz tuj anab'l jun galan.\f + \fr 14:16 \ft Te galan aj b'a'n tuq tzan kyk'ulun, tzoqpime' tzan kywa'an alchaqkyetz kywe'. Te Pa'k oyolin, qa at jun tidi' aj b'a'n tzan jk'ulun tzan tpaj kolpimo' tzan te Krist, te nini nya'tx galan qa tzan tpaj nini te junky qerman oqtel tz'aqik.\f* \v 17 Komo tzan jkaj tuj tq'ab' Qtata Dios, te nini nya'tx tzan tpaj jun tidi' aj nxik qwa'a' qatzun aj nxik quk'a'ji, sinoke tzan qb'et tuj tume'l b'ix tzan qten galan qxolx b'ix tuky'i jun chalajsb'il tuj qanim tzan te Txew Dios. \v 18 Te aj n'aq'unan te Krist ikxji, n'el galan tuj twitz Qtata Dios b'ix ax n'el galan tuj kywitz kye xjal. \p \v 19 Ntons astilji qob'ajk'ulun waq galan tzan qten galan qxolx b'ix tzan qten jwert qxolx tuky'i Qtata Dios. \v 20 K'on ek'uluj tzan tponaj taq'un te Qtata Dios exol tzan tpaj aj nxik ewa'a'. B'a'n tzan qwa'an kyaqil, per nya'tx galan qa tzan tpaj aj nxik qwa'a' oqtel tz'aqik te jun ab'l qetz. \v 21 Mejor-tal tzan k'on echo'on chib'j b'ix tzan k'on etuk'an ta'al ub tx'amsa' b'ix tzan k'on ek'ulun ch'inwt aj ok'uluyon tzan tqet tz'aqik awerman. \v 22 Te tume'l titza' yatz wit'lik ak'u'j ti'j Dios, k'on kaj asi'. Galanx-alo te aj nk'ulun jun tidi' b'ix k'onti'l tidi' nyolin tanim ti'j. \v 23 Per te aj [nxik twa'a' jun tidi' b'ix] nna'non tanim ti'j [qa b'a'n tzan] txik twa'a', ajixk nxik tpoqo' tib' tzan tpaj k'onti'l nxik twa'a' iktza' tetz wit'lik tk'u'j; komo kyaqil aj nqet jk'ulu' qa nya'tx iktza' wit'lik jk'u'j ntons nqojoyon choj. \c 15 \s1 Tzan Qb'et Tuj Tume'l, Inqonen Kyuky'i Kye Aj Nya'tx Jwert Ate' \p \v 1 Ntons astilji, qetz aj jwert ato' tuky'i Qtata Dios a tgan tzan sten qpasens kyi'j kye aj nya'tx jwert ate', b'ix nya'tx tzan tok qsi' jk'u'jx cha te jun galan te qetzx. \v 2 Junjunchaq te qetz a tgan tzan tok qsi' jk'u'j tzan jkaj galan kyuky'i txq'anky tuj kyaqil tume'l tzan kyok jwert kyetz. \v 3 Komo te Krist, tetz k'onti'l owok tsi' tk'u'j cha te jun galan te tetzx, sinoke iktza'x tz'ib'ankaj tuj Tu'jal Dios oqtxi' ikxjani: “Kyaqil te kyyasb'en kye aj nkye'ok yason te yatz, a'in in'el chojon tetz.”\x * \xo 15:3 \xt Sal 69:9\x* \v 4 Kyaqil te aj oqet tz'ib'let oqtxi', oqet tz'ib'let te jun xnaq'tzb'ilj te qetz tzan k'on tkaj qsi' tzan qokslan b'ix tzan tnimsan jk'u'j tzan tpaj te aj ntyoli' te Tu'jal Dios. \v 5 Qtata Diosxwit aj ntzaj sin qpasens b'ix nnimsan jk'u'j, tz'onenxwit etuky'i'l tzan etanq'in galan exolx iktza'x te Krist tgan. \v 6 Ikxji junx ekyaqil, tuky'i jun ewi' oqtel ejiq'b'a' te Qtata Dios aj stat te Qajaw Jesukrist. \p \v 7 Ntons pe'ek'amon waq etib'x exolx iktza'x te Krist otk'amoj a'o' tzan tqet jiq'b'a' te Qtata Dios. \v 8 Nxik nq'uma' etetz, te Krist owul k'ulul jun galan kye aj tijajil Israel\f + \fr 15:8 \ft Ax: kye aj at kyechalul.\f* tzan tky'ik kyaqil aj oxik tsi' te Qtata Dios tyol ti'j kyuky'i kye qijajil oqtxi', ikxji tzan tqet tyek'u' tetz jun yolin tuky'i aj nkaj tq'uma'. \v 9 B'ix ax owul tzan tqet kyjiq'b'a' te Qtata Dios kye aj nya'tx tijajil Israel tzan tpaj ax owok lo'et tk'u'j kyi'j kyetz; iktza'x tz'ib'ankaj tuj Tu'jal Dios oqtxi' ikxjani: “Astilji wetz oxe'l npakb'a' te tpakb'alil awi'j kxol kye aj nya'tx tijajil Israel b'ix okyinb'itzayon te yatz kxol kyetz.”\x * \xo 15:9 \xt 2Sa 22:50; Sal 18:49\x* \v 10 Ax nyolin tuj junky part ikxjani: “Etetz aj nya'tx tijajil Israel a'ix, pe'echalaj waq junx kyuky'i kye [aj tijajil Israel] aj pawame' te Qtata Dios.”\x * \xo 15:10 \xt Deu 32:43\x* \v 11 B'ix ax nyolin tuj junky part ikxjani: “Pe'ena'on te Qajawil tuky'i nim chalajb'il etetz aj nya'tx tijajil Israel a'ix, pe'ena'on te tetz kyaqil amaq' twitz tx'o'tx'.”\x * \xo 15:11 \xt Sal 117:1\x* \v 12 Ax te Chay okaj stz'ib'a' ikxjani: “Tzul jun aj tijajil Jesey,\f + \fr 15:12 \ft Ax: Isaí.\f* tzul k'ulul mandad kyi'j kye aj nya'tx tijajil Israel, b'ix kyaqil kye aj nya'tx tijajil Israel okajel lo'et kyk'u'j ti'j.”\x * \xo 15:12 \xt Isa 11:10\x* \v 13 Qtata Dios aj ja' lo'ik jk'u'j, tzaj sinxwit te etetz jun nim chalajsb'il b'ix jun chewsb'il tuj etanim etetz aj nkx'okslan ti'j, b'ix tzan tonen te Txew Dios etuky'i'l tuky'i nim tajwalil tzan tkaj lo'et ek'u'j ti'j te Qtat. \s1 Te Pa'k Nyolin Ti'j Te Aj Ojetq B'antik Titza' B'ix Ti'j Te Aj B'isu' Titza' Tzan Tk'ulun \p \v 14 Wetz web'en waq erman, etetz b'an galan xjal a'ix, b'ix at jun enab'l tzan tel eniky' ti'j tidi'chq b'ix b'a'n tzan txik ekawi' kye txq'anky exolx etib'x. \v 15 Wetz k'onti'l tuj nwitz, ma qet ntz'ib'a' te etetz ja ntzani tzan stzaj ena'o' tuj etanim jun tidi' aj presis. Nqet nk'ulu' ntzani tzan tpaj te wajwalil aj otzaj tsi' te Qtata Dios \v 16 tzan waq'unan te Kristo Jesus kxol kye aj nya'tx tijajil Israel, tzan txik npakb'a' te tpakb'alil galan kxol, b'ix tzan kxik nxnaq'tza'. Ikxji tzan kxik nq'apo' te Qtata Dios iktza' jun oyej galan tuj twitz b'ix pawankaj a'ox te tetz tzan te Txew Dios. \v 17 Astilji, wetz b'an nkyinchalaj tuky'i Kristo Jesus ti'j te waq'un aj nkyink'ulun te Qtata Dios. \v 18 Wetz nlay b'antik tzan tjaw njaqo' ntzi' nich'inwt, sinoke a'ox ti'j te aj oje qet tk'ulu' Jesus wuky'i'l tzan kyokslan kye aj nya'tx tijajil Israel tzan tpaj npakb'en b'ix nk'ulb'en \v 19 b'ix tuky'i tidi'chq yek'b'il aj at tidi' telponx b'ix tuky'i nim tajwalil Txew Dios. Ikxji nxik tuq npakb'a' te tpakb'alil galan ti'j Jesukrist tuj Jerusalen b'ix ja'chq max tuj tkwentil Ilíriko. \v 20 Ikxji tuq wetz nkyin'ok il tzan txik npakb'a' kyuj kye luwar aj ja' mina' tok cha'let te tpakb'alil ti'j te Krist, tzan k'on txik npakb'a' aj ja' oje xik pakb'let tzan txq'anky \v 21 sinoke [tzan npakb'an] iktza' ntq'uma' te Tu'jal Dios oqtxi' ikxjani: “Owokel kyen kye aj ja' k'onti'l oxik pakb'let, b'ix owokex tuj kywi' kye aj mina' tuq tok kcha'o' ni jun-el ti'j tetz.”\x * \xo 15:21 \xt Isa 52:15\x* \p \v 22 Astilji tzan tpaj ntzani k'onti'l ob'antik witza' tzan nxik q'olb'el etetz iktza'x ky'ila'j-el oqet nb'isu',\x * \xo 15:22 \xt Rom 1:13\x* \v 23 yatzun ajna'l oje b'antik kyaqil waq'un aj presis tuj kyaqil ja luwar tzani, b'ix tzan tpaj ky'ila'j aq'b'ixi' ngan tuq tzan nxik q'olb'el etetz. \v 24 Astilji oj nxik Espany, ngan tzan nky'ik tb'ay q'olb'el etetz tzi, b'ix oj nten jun tyemp exol tzan qchalaj ch'in junx qkyaqil, yaji qanq b'a'n tzan etonen ch'in wuky'i'l tzan nxik tuj nb'ey max Espany. \v 25 Per ajna'l okyinxe'l tuj Jerusalen, oxe'l win jun onb'il kye aj pawame' te Qtata Dios txini. \v 26 Komo kye aj Masedony b'ix kye aj Akay, kyetz oqet kyb'isu' tzan tok kchimo' jun onb'il kye qerman\f + \fr 15:26 \ft Ax: kye aj pawame' te Qtata Dios.\f* meb'a' tuj Jerusalen.\x * \xo 15:26 \xt 1Kor 16:1-4\x* \v 27 Komo ma qet kyb'isu' tuj tume'l tzan kyk'ulun ikxjani, b'ix b'an'ax presis tzan txik kswa', tzan tpaj kye aj tijajil Israel oje xik ksi' jun galan te kyetz, osey oje xik kypakb'a' te tpakb'alil galan kyuky'i'l, ntons ajna'l presis tzan kyonen kyuky'i kye aj tijajil Israel tuky'i jun tidi' aj at te kyetz.\x * \xo 15:27 \xt 1Kor 9:11\x* \v 28 Ya oj tkajb'aj nk'ulu' kyaqil ja ntzani b'ix oj tkaj nq'apo' kyetz ja onb'il ntzani, yaji oj nxik Espany okyinky'el q'olb'el etetz tzi. \v 29 Wetz web'en oj npon exol etetz, owokel eten jun nim b'an galan aj otzajel tsi' Jesukrist te etetz. \v 30 Wetz oxe'l nq'uma' etetz waq erman tuky'i tb'i Qajaw Jesukrist b'ix tzan tpaj te Txew ntnimsa' jk'u'j tzan tqet qgani' qib'x qxolx, nqet nwitz ewitz tzan etonen ch'in wuky'i'l tzan exnaq'tzan tuky'i jun tk'u'jlal wi'j wetz. \v 31 Intxik exnaq'tza' tuky'i Qtata Dios tzan nqet tkolo' kxol kye aj k'onti'l nkyexnaq'tzan tuj Judey, b'ix tzan tel galan kyuky'i kye qerman\f + \fr 15:31 \ft Ax: kye aj pawame' te Qtata Dios.\f* tuj Jerusalen te onb'il aj oxe'l nq'apo' kyuky'i'l. \v 32 Ikxji tzan npon exol tuky'i jun chalajsb'il tuj wanim tzan te Qtata Dios b'ix tzan wojlan ch'in exol. \v 33 Qtata Diosxwit aj chewsal qanim qetenxwit etuky'i'l ekyaqil etetz. ¡Ky'ikxwit ikxji! \c 16 \s1 Te Pa'k Nliman Te Junjunchaq \p \v 1 Wetz ngan tzan txik nq'uma' ti'j te qerman Fébe aj tetz topis n'onen k'ulul kwent kye qerman tuj amaq' Senkrey, tetz jun galan xjal. \v 2 Ngan tzan ek'amon tetz tuj jun tume'l b'an galan tuky'i tb'i Qajaw iktza' aj presis tzan jk'amon kye qerman aj pawame' te Qtata Dios; b'ix ngan tzan tok etone' tuky'i jun tidi' aj presis tetz, komo tetz oje tz'onen kyi'j ky'ila'j qerman b'ix ax wi'j wetz. \v 3 Jun limb'il te qerman Akiy tuky'i txu'jel aj Xhil, a'e' aj nkye'onen wuky'i'l tuj qaq'un te Kristo Jesus.\x * \xo 16:3 \xt Kya 18:2\x* \v 4 Eb'aj'onen te wetz, dispwest tuq tzan kykamik tzan npaj, b'ix ajna'l nxik nsi' pixon te kyetz, b'ix nya'tx a'ox a'in sinoke ax kyaqil kye qerman aj nya'tx tijajil Israel, ax kyetz nxik ksi' pixon te kyetz. \v 5 B'ix ax jun limb'il kye qerman aj n'ok kchimo' kyib' tuj kyjay [te Akiy b'ix Xhil]. B'ix jun limb'il te wajyol Epenet aj ajb'ila' nim witza'; a tetz te tb'ay tuj Akay aj owokslan ti'j Krist. \v 6 Jun limb'il te Liy, aj oje tz'aq'unan te jun nim galan te etetz. \v 7 Txik esi' ch'in jun limb'il kye a'e' nxjalil Andronk b'ix Júnias; kyetz a'e' tuq wuky'i'l aj akyeqex tuq pres; kyetz b'an otzqi'mj-e' kxol kye tky'ixel Jesus, b'ix kyetz e'okslan ti'j Krist tb'ayon nwitz wetz. \v 8 Jun limb'il te wamiw Amplias aj ajb'ila' nim witza' tzan tpaj tetz werman tzan tpaj Krist. \v 9 Jun limb'il te Urbáno aj n'onen wuky'i'l tuj qaq'un te Krist, b'ix jun limb'il te Estaks aj ajb'ila' nim witza'. \v 10 Jun limb'il te Ape'xh aj oje tipaj [te preb] b'ix oje tz'el galan tuj twitz Krist, b'ix jun limb'il kye kyaqil tuj tjay Aristóbulo. \v 11 Jun limb'il kye nxjalil Eradiy b'ix kye aj tuj tjay te Xhixh aj nkye'okslan te Qajawil. \v 12 Jun limb'il te Trifena b'ix te Trifos aj nkye'aq'unan nim tuj taq'un Qajawil. B'ix jun limb'il te qerman Persid aj gani' nim qitza', tetz oje tz'aq'unan nim tuj taq'un Qajaw. \v 13 Jun limb'il te Rúfo\x * \xo 16:13 \xt Mak 15:21\x* aj joyo' tzan te Qajawil, b'ix jun limb'il te tnan aj ax naqe nnan wetz. \v 14 Jun limb'il te Asinkrit, te Flejont, te Ermes, te Patrobs, te Ermas, b'ix kye kyaqil qerman aj akyeqet kyuky'i'l. \v 15 Ax jun limb'il te Filólogo, b'ix te July, te Nerey b'ix te tanab', b'ix te Olimp, b'ix kye kyaqil aj pawame' te Qtata Dios aj akyeqet kyuky'i'l. \v 16 Pe'eliman etetz etib'x exolx tzi tuky'i jun limb'il b'an tume'l\f + \fr 16:16 \ft Ax: Intel etz'ub'a' etib' te jun limb'il b'an xjan.\f* tzan tpaj cha jun te Qtat. Kyaqil kye qerman aj kye kyaqil b'uch'uj aj nkye'okslan ti'j Jesukrist, kyetz nkyesaman jun limb'il te etetz. \p \v 17 Ntons, ajna'l wetz ngan tzan txik nq'uma' etetz waq erman tzan tok esi' enab'l kyi'j kye aj nkyek'ulun tzan tok jun q'oj exol b'ix ax kyi'j kye aj nkyek'ulun tidi'chq tzan eqet tz'aqik, kyaqil aj nkyek'ulun nya'tx iktza' te xnaq'tzb'ilj aj oxik xnaq'tza' etetz. Intel epawa' etib' kyi'j \v 18 tzan tpaj k'onti'l nkye'aq'unan te Qajaw Jesukrist, sinoke cha tzyume' tzan te aj n'el kygani', b'ix tuky'i kyyol b'an tb'anil nqet kyeq'i' kye xjal aj nya'tx b'an jwert ate' tuky'i te tume'l. \v 19 Kyaqil oje tz'ok kcha'o' titza' etetz oje qet etoksla', astilji wetz b'an nkyinchalaj eti'j, b'ix ngan tzan tel eniky' byenech ti'j te tume'l galan b'ix tzan k'on tox esamo' etib' tuky'i te nya'tx galan. \v 20 Ikxji te Qtata Dios aj nchewsan jk'u'j, tetz ch'inky tk'ulun tzan tox te Satanas tjaq' etoq. Tzajxwit si' etajsik etetz jun nim b'an galan tzan te Qajaw Jesukrist. \p \v 21 Jun limb'il te etetz tzan te wuky'i'l Timotey\x * \xo 16:21 \xt Kya 16:1\x* aj n'onen wuky'i'l, b'ix ax tzan Lusy, Jason b'ix Sosípater, a'e' nxjalil. \p \v 22 Wetz, Tértios aj nkyintz'ib'an ja u'jni, ajna'l ax nkyinsaman jun limb'il te etetz tuky'i tb'i te Qajawil. \p \v 23 Ax jun limb'il etetz tzan Gay.\x * \xo 16:23 \xt Kya 19:29; 1Kor 1:14\x* Wetz atin tjay, b'ix ax n'ok kchimo' kyib' kyaqil kye qerman tuj tjay. Ax jun limb'il te etetz tzan Erast\x * \xo 16:23 \xt 2Tim 4:20\x* aj eq'il tkwentil te tmin te amaq', b'ix ax jun limb'il te etetz tzan te qerman Kwa'xh.\f + \fr 16:23 \ft Cuartos tb'i te xjal tuj yol gryeg.\f* \v 24 Tzajxwit si' etajsik etetz ekyaqil jun nim b'an galan tzan te Qajaw Jesukrist. ¡Ky'ikxwit ikxji! \s1 Jun Pixon Te Qtata Dios Aj K'onti'l Junky Iktza' Tetz \p \v 25 Ntons jun pixon te Qtata Dios aj b'a'n tzan tk'ulun tzan eten mas jwert tuky'i'l iktza'x ntyoli' te tpakb'alil aj nxik npakb'a' wetz b'ix nxik nxnaq'tza' ti'j Jesukrist. Te ntzani iktza'xkix te aj oje tzaj tq'uma' Qtata Dios ti'j te aj ntb'isu' aj k'onti'l tuq qeb'en oqtxi', aj ewa' tuq atx aj mina' tuq tqet k'ulu' te twitz tx'o'tx'. \v 26 Per ajna'l oje xik q'umlet tzan tpaj ktz'ib'en kye aj yolil tyol oqtxi' iktza'x oxik q'uma' kyetz tzan te Qtata Dios aj itz'oj te jun-ele'x. Te ja ntzani oje xik q'umlet tzan tqet kyoksla' kyaqil xjal tuj kyaqil amaq' tzan tok wit'let kyk'u'j ti'j te Qtat. \v 27 ¡Te Qtata Dios aj k'onti'l junky iktza' tetz b'ix aj totzqi' kyaqil, intqet jiq'b'a'xwit te jun-ele'x tzan tpaj te Jesukrist! ¡Ky'ikxwit ikxji!