\id REV - Maya-Tektiteko NT -Guatemala 2003 (DBL -2013) \h Te Tmankb'il \toc1 Te Aj Owok Joto' Tuj Twitz Te Wa'nch \toc2 Te Tmankb'il \toc3 Tmnk \mt1 Te Aj Owok Joto' Tuj Twitz Te Wa'nch \c 1 \s1 Aj Tok Joto' Jesus Tuj Twitz Wa'nch \p \v 1 Bwen, te ja ntzani jun tpakb'alil aj oxik tyek'u' te Qtata Dios te Jesukrist ti'j te aj oky'el naj, tzan txik tq'uma' tetz kye aj q'apo' kyib' nkye'aq'unan te tetz. Yatzunji tetz otzaj tlajo' jun ángel tzan stzaj tq'uma' te ntzani tuky'i Wa'nch aj q'apo' tib' n'aq'unan te Qtata Dios. \v 2 B'ix yaji, te Wa'nch oxik tq'uma' tume'l ti'j te tyol Qtata Dios b'ix ti'j Jesukrist b'ix kyaqil aj owok joto' tuj twitz. \v 3 Galanx-alo te aj njaw te'e' te ja tyolb'en Qtata Diosni b'ix galanx-alo kye aj nkyecha'on ti'j b'ix nqet kyoksla' te aj tz'ib'ankajni, komo ch'inky tpon or [tzan tpon kyaqil ntzani]. \p \v 4 Bwen, wetz a'in Wa'nch nqet ntz'ib'a' te etetz aj wuq\f + \fr 1:4 \ft Ate' tuq txq'anky b'uch'uj qerman tuj Asy, per ja u'jni a'ox nyolin kyi'j wuq; Kol 1:2; 4:13; Kya 20:5; 2Kor 2:12.\f* b'uch'uj qerman a'ix aj atikxqet tuj tkwentil Asy. Tzaj si'xwit jun nim b'an galan etajsik b'ix qetxwit chewsa' ek'u'j tzan Qtata Dios aj atqet kixi' b'ix aj atqet tuq tb'aya' b'ix tzul junky'el,\x * \xo 1:4 \xt Exo 3:14\x* tetz kyuky'i kye wuq txew aj akyeqet twitz twit'lel aj ja' nk'ulun mandad. \v 5 B'ix ax te Jesukrist ntzaj tsi' ja tpakb'alilni te etetz, tetz aj k'onti'l nkaj tsi' tzan tyolin b'an'ax. A tetz te tb'ay aj ojaw anq'in kxol kye kamnaq,\x * \xo 1:5 \xt Kya 26:23; Kol 1:18\x* b'ix mas nim tajwalil kywitz kye kywitzale' k'ulul mandad tzani twitz tx'o'tx'.\x * \xo 1:5 \xt Sal 89:27\x* Tetz nqoqet tgani' nim b'ix otkolpij a'o' ti'j qchoj telen xhchiky'el [aj tkamik], \v 6 b'ix otk'uluj tzan jkaj tuj tq'ab' b'ix tzan qox twitz Qtata Dios na'ol tetz,\x * \xo 1:6 \xt Exo 19:6; 1Xhp 2:5,9; Tmnk 5:10; 20:6\x* aj Stat tetz. Intqetxwit jiq'b'a', b'ix instenxwit tetz te k'ulul mandad ti'j kyaqil te jun-ele'x. Intky'ikxwit ikxji. \v 7 Intok esi' enab'l ti'j te ja ntzani: Tetz tzul tuj muj\x * \xo 1:7 \xt Dan 7:13; Mat 24:30; Mak 13:26; Luks 21:27; 1Tes 4:17\x* b'ix oxe'l e'e' tzan kyaqil xjal b'ix tzan kye aj eqet kansan tetz,\x * \xo 1:7 \xt Zac 12:10; Wnch 19:34,37\x* b'ix kyaqil kyijajil xjal twitz tx'o'tx' okye'oq'el b'ix oxe'l kyanim tuj b'is.\x * \xo 1:7 \xt Zac 12:10-14; Mat 24:30\x* Ikxji oky'el. \p \v 8 Te Qajaw oje tq'umaj ikxjani:\x * \xo 1:8 \xt Tmnk 21:6; 22:13\x* «Wetz a'in te tb'ay b'ix a'in te tmankb'il;\f + \fr 1:8 \ft Ax: te Alfa b'ix te Omega. Alfa tb'i te tb'ay letr kxol kyaqil kye letr tuj yol gryeg, b'ix Omega tb'i te tmankb'il letr.\f* (a'in wetz nkyin'aq'san kyaqil b'ix a'in wetz nkyinmankunsan kyaqil;)\f + \fr 1:8 \ft Kye tz'ib'on oqtxi', atqet oqet ktz'ib'a' aj ja' nyolin ikxjani b'ix atqet k'onti'l.\f* wetz akyinqet [ajna'l] b'ix akyinqet tuq tb'aya' b'ix kyin'ul junky'el [tzani twitz tx'o'tx'],\x * \xo 1:8 \xt Tmnk 1:4; 4:8; 11:17\x* a'in wetz aj mas nim wajwalil twitz kyaqil.» \s1 Aj Tjaw Kanet Jesukrist Tuj Twitz Te Wa'nch Tuj Pátmos \p \v 9 Wetz a'in Wa'nch, wetz a'in jun eterman b'ix jun etuky'i'l ti'j te xhcho'nal aj n'ok qen, b'ix junch'in aqoqet tuj tq'ab' te Qajawil b'ix junx qkyaqil nqo'ipan tidi'chq tuky'i qpasens. Wetz akyinqet tuq Pátmos, aj tx'o'tx' tuj te nim a'. Akyinqex tuq [pres] tzi tzan tpaj [npakb'en ti'j] te tyol Qtata Dios b'ix te b'an'ax ti'j te Jesus. \v 10 Wetz tuj jun q'ij aj q'ij tzan qna'on Qajawil, oqet te Txew Dios wajsik b'ix oxik ncha'o' wi'ajx jun xjal nq'olb'en tuq kongan iktza' twi' jun trompet. \v 11 Ntyoli' tuq ikxjani:\f + \fr 1:11 \ft Junjun u'j Tu'jal Dios b'an oqtxi' ax nyolin ikxjani: Wetz a'in te tb'ay b'ix a'in te tmankb'il, a'in wetz nkyin'aq'san kyaqil b'ix a'in wetz nkyinmankunsan kyaqil.\f* «Intqet atz'ib'a' tuj jun u'j kyaqil aj nxik awenni, b'ix intxik asama' kye wuq b'uch'uj qerman: kye aj Efeso, b'ix kye aj Esmirn, b'ix kye aj Pérgamo, b'ix kye aj Tyatir, b'ix kye aj Sárdis, b'ix kye aj Piladelpy, b'ix kye aj Lawdisey.» \p \v 12 Ntons in'aj meltz'jik tzan txik wen ab'l tuq te aj nyolin wuky'i'l. B'ix ya ma kyin'aj meltz'jik, oxik wen wuq tqatel kandel xtx'otx'al oro. \v 13 B'ix kxol kye aj wuq tqatel kandelni, oxik wen jun mer iktza' xjal.\x * \xo 1:13 \xt Dan 7:13\x* Atok tuq tq'anaq xluj, nkyaqon tuq max txetoq, b'ix atok tuq jun tk'alel nqet twitz.\x * \xo 1:13 \xt Dan 10:5\x* \v 14 Te stzamal twi' b'an txame'y b'an saq iktza' saqsb'aqon,\x * \xo 1:14 \xt Dan 7:9; 10:6\x* b'ix kye tb'aq' twitz [nkyetxaqtxon] naqe toq q'aq'. \v 15 Kye toq iktza' k'uxb'il brons b'an nswoye' iktza' pateme', b'ix titza' nyolin iktza' twi' jun nim a' tib'x nxojin.\x * \xo 1:15 \xt Ezq 1:24; Dan 10:6\x* \v 16 Tuj tb'anq'ab' akyeqet tuq wuq che'w, b'ix tuj stzi' n'etz tuq jun machit kansb'il\x * \xo 1:16 \xt Tmnk 2:16\x* b'ix kykab'il palaj at te', b'ix tetz twitz iktza' q'ij b'an xhqitz'un. \p \v 17 Ya ma xik wen, b'eyx inqet mejlet naj txe' toq b'ix wetz iktza' inkamik [tzan nxob'al]. Per tetz oqet tsi' tb'anq'ab' wajsik, otzaj tq'uma' wetz ikxjani: «K'on txob'. Wetz akyinqet tuq atx aj b'an tb'ay oqtxi', b'ix akyinqet te jun-ele'x,\x * \xo 1:17 \xt Isa 44:6; 48:12; Tmnk 1:8; 2:8; 22:13\x* \v 18 b'ix itz'ojin te jun-ele'x; jun-el inkamik per ajna'l itz'ojin te jun-ele'x. Wetz at wajwalil ti'j te kamikyj b'ix ti'j aj ja' akyeqet kyanim kye kamnaq.\f + \fr 1:18 \ft Ax: wetz at tal te lamel ti'j te chman q'aq' b'ix ti'j te kamikyj.\f* \v 19 Intqet atz'ib'a' najji te aj ma tz'ok awen, b'ix ti'j te aj at, b'ix ti'j te aj oky'el mas yaj oj tky'ik kyaqil ntzani. \v 20 Ntons te ntzani telponx te aj k'onti'l n'el aniky' kyi'j kye wuq che'w aj ma kyexik awen tuj nb'anq'ab', b'ix kyi'j kye wuq tqatel kandel pur xtx'otx'al oro: Kye wuq che'w telponx kye ángel aj kye wuq b'uch'uj qerman tuj tkwentil Asy, b'ix kye tqatel kandel telponx kye wuq b'uch'uj qerman txini.» \c 2 \s1 Jun Tpakb'alil Kye Qerman Aj Efeso \p \v 1 «Ntons, intqet atz'ib'a' ikxjani tuky'i te yolil nmandad\f + \fr 2:1 \ft Ax: ángel.\f* aj atqet kxol kye qerman aj Efeso: “Wetz a'in aj akyeqet wuq che'w tuj nb'anq'ab' b'ix nkyinb'et kxol kye wuq tqatel kandel pur xtx'otx'al oro, b'ix nxik nq'uma' ikxjani: \p \v 2 Wetz web'en te aj etaq'umb'en b'ix te aj nkxk'ulun, b'ix nkx'ipan tuky'i nim epasens b'ix k'onti'l n'etzoqpi' exol etetz xjal nya'tx galan, b'ix ma'tx qet eb'isu' tb'aya' kyi'j kye aj nkyq'uma' qa kyetz a'e' nky'ixel per nya'tx, b'ix ma'tx tz'ok eten cha la'j-e'. \v 3 Ma'tx etipaj twitz xhcho'nal tuky'i nim epasens b'ix kyaqil nini tzan tpaj etokslb'en wi'j, b'ix k'onti'l nkxsiktik [tzan etokslan wi'j]. \p \v 4 Per at jun etil, ajna'l k'onti'l nkyinqet egani' iktza' tuq tb'aya'. \v 5 Astilji instzaj ena'o' tuj etanim titza' nkxk'ulun tuq tb'aya', b'ix intjaw eky'ixpu' enab'lin b'ix intqet ek'ulu' iktza' tuq nqet ek'ulu' tb'aya'. Qa nlay ntons kyinpon eti'j, b'ix owelal win tuj tluwar te aj tqatel ekandel qa mina' tuq tjaw eky'ixpu' enab'lin.\f + \fr 2:5 \ft Tqatel kandel telponx kyi'j kye qerman (Tmnk. 1:20); b'ix aj tq'umaj te Qtata Dios “owelal win te aj tqatel ekandel” telponx otk'ulu'tz tuq tzan tmankun tzan tok kchimo' kyib'.\f* \p \v 6 Per at jun galan aj n'ek'ulu': Etetz n'el etik'o' te aj nqet kyk'ulu' kye aj te b'uch'uj Nicolaítas, kye aj nkye'el wik'o' wetzky. \p \v 7 Ntons etetz aj atok exkyin, instzaj echa'o' aj ntq'uma' te Txew Dios te etetz aj nkx'okslan. Kye aj okyipa'tz b'ix oqtel te nya'tx galan kyitza', oxe'l nsi' tzan kylo'on twitz te tze'\x * \xo 2:7 \xt Gén 2:9; Tmnk 22:2\x* aj ntzaj tsi' qanq'in tuj ka'j aj ja' atqet te Qtata Dios.”\f + \fr 2:7 \ft Ax: paraíso de Dios.\f* \s1 Jun Tpakb'alil Kye Qerman Aj Esmirn \p \v 8 Ntons, ax intqet atz'ib'a' ikxjani tuky'i te yolil nmandad\f + \fr 2:8 \ft Ax: ángel.\f* aj atqet kxol kye qerman aj Esmirn: “Wetz akyinqet tuq atx aj b'an tb'ay oqtxi' b'ix akyinqet te jun-ele'x. Wetz inkamik b'ix injaw anq'in junky'el,\x * \xo 2:8 \xt Isa 44:6; 48:12; Tmnk 1:17; 22:13\x* b'ix nxik nq'uma' ikxjani: \p \v 9 Wetz web'en kyaqil aj nya'tx galan nky'ik eti'j, b'ix kyaqil te emeb'a'ul (per etetz q'inon a'ix [wuky'i'l]), b'ix web'en ti'j kyaqil aj b'an nya'tx galan nkyyoli' kye aj nkyq'uma' qa kyetz a'e' aj tijajil Israel per nya'tx b'an'ax sinoke a'e' aj ate' tuj tq'ab' Satanas. \p \v 10 K'on kxob' ti'j te aj oky'el eti'j. Oxe'l nq'uma' b'an'ax, te Tajaw Choj ch'inky kyqex tsi' junjun te etetz tuj pres tzan eqet k'ulu' probar, b'ix owokel eten twitz xhcho'nal lajuj q'ij.\f + \fr 2:10 \ft Lajuj q'ij telponx iktza' nya'tx b'an ky'ila'j q'ij b'ix ja ch'inky omankuyon.\f* K'on kaj esi' tzan etokslan max oj ekamik, b'ix wetz oxe'l nsi' etanq'in te jun-ele'x iktza' jun ekanab'. \p \v 11 Ntons etetz aj atok exkyin, instzaj echa'o' aj ntq'uma' te Txew Dios te etetz aj nkx'okslan. Kye aj okyipa'tz b'ix oqtel te nya'tx galan kyitza', kyetz nlay tz'ok kyen twitz te tkab'i' kamikyj.”\x * \xo 2:11 \xt Tmnk 20:6,14; 21:8\x* \s1 Jun Tpakb'alil Kye Qerman Aj Pérgamo \p \v 12 Ntons, ax intqet atz'ib'a' ikxjani tuky'i te yolil nmandad\f + \fr 2:12 \ft Ax: ángel.\f* aj atqet kxol kye qerman aj Pérgamo: “Wetz a'in te aj at te nmachit kansb'il, b'a'n xhju'y b'ix kykab'il palaj at te'.\x * \xo 2:12 \xt Tmnk 1:16\x* B'ix nxik nq'uma' ikxjani: \p \v 13 Wetz web'en nkxnajan aj ja' atqet twit'lel te Satanas aj ja' nk'ulun mandad, b'ix web'en etetz k'onti'l nkxky'ixwik wi'j, k'onti'l nkaj esi' tzan tok wit'let ek'u'j wi'j, ni aj tkamik te [qerman] Antipas exol, aj b'an k'onti'l tuq nkaj tsi' tzan tyolin b'an'ax wi'j, b'ix yaji oqet kansa' exol [tuj etamaq'] aj ja' nnajan te Tajaw Choj. \p \v 14 Per at junjun etil aj ngan tzan txik nq'uma' tzan tpaj tzunx akyeqet exol kye aj eq'i' kyitza' te txnaq'tzb'en Balam, aj oxik xnaq'tza' tzan te Balak tzan kyqet teq'i' kye aj tijajil Israel, tzan txik kywan tuq te aj ojetq xik kyq'apo' kye kyitzb'alil tidi'chq, b'ix tzan kyk'ajajin.\x * \xo 2:14 \xt Núm 25:1-3; 31:16\x* \v 15 B'ix [junky tidi' aj k'onti'l nqet tuj nwitz] ax tzunx nkyeqet ek'amo' kye aj eq'i' kyitza' te kxnaq'tzb'en kye aj te b'uch'uj Nicolaítas. \v 16 Intjaw eky'ixpu' enab'lin najji; qa nlay, kyin'ul luwew eti'j b'ix okyinq'ojiyon kyi'j junjun exol aj eq'i' kyitza' te nini, okyinq'ojiyon tuky'i nyol aj naqe jun nmachit kansb'il.\x * \xo 2:16 \xt Tmnk 1:16\x* \p \v 17 Ntons etetz aj atok exkyin, instzaj echa'o' aj ntq'uma' te Txew Dios te etetz aj nkx'okslan. Kye aj okyipa'tz b'ix oqtel te nya'tx galan kyitza', oxe'l nsi' te wab'j mana aj k'u'u' witza'.\x * \xo 2:17 \xt Exo 16:14-15\x* B'ix oxe'l nsi' te junjun kyetz jun ch'i tal ab'j saq b'ix ti'j te ab'j tz'ib'an-ok jun tb'i ak'a'j\x * \xo 2:17 \xt Isa 62:2; 65:15\x* aj k'onti'l ab'l otzqilal tetz sinoke a'ox te aj ok'amoyon tetz.” \s1 Jun Tpakb'alil Kye Qerman Aj Tyatir \p \v 18 Ntons, ax intqet atz'ib'a' ikxjani tuky'i te yolil nmandad\f + \fr 2:18 \ft Ax: ángel.\f* aj atqet kxol kye qerman aj Tyatir: “Wetz a'in te Tk'wa'al Qtata Dios, b'ix wetz aj naqe q'aq' kye tb'aq' nwitz\f + \fr 2:18 \ft Telponx b'a'n tzan txik ten kyaqil tzan k'on tkaj ewj jun tidi'; Tmnk 1:14.\f* b'ix kye woq naqe k'uxb'il brons b'an nswoye'.\f + \fr 2:18 \ft Telponx at nim tbalor; Tmnk 1:15.\f* B'ix nxik nq'uma' ikxjani: \p \v 19 Wetz web'en te aj n'ek'ulu' b'ix titza' nkyinqet egani' b'ix titza' nkyeqet egani' kye txq'anky, b'ix titza' n'ok wit'let ek'u'j wi'j, b'ix web'en titza' nkx'aq'unan tzan kyten jwert kye qerman exol, b'ix n'etipa' twitz xhcho'nal tuky'i nim epasens, b'ix te etaq'un aj nqet ek'ulu' mas tb'anil twitz te aj oje qet ek'ulu' tb'aya'. \p \v 20 Per ax at jun etil aj ngan tzan txik nq'uma': N'etzoqpi' tzan txnaq'tzan kye txq'anky te aj xuj Jesabel.\x * \xo 2:20 \xt 1Re 16:31; 19:2; 2Re 9:22\x* Tetz aj ntq'uma' qa aji jun yolil tyol Dios, b'ix tzan tpaj txnaq'tzb'en nkyeqet tz'aqik kye aj q'apo' kyib' nkye'aq'unan te wetz, nkyek'ajajin b'ix nkyewa'an tidi'chq aj q'apomaj kye kyitzb'alil ti'chq. \v 21 B'ix oje xik nsi' tyemp tetz tzan tjaw tky'ixpu' tnab'lin, per k'on tgan tzan tkaj tsi' tzan tk'ajajin. \p \v 22 Ajna'l wetz oqtel nxon tuj twatub', b'ix yatzun kye aj n'ok kyjunb'e' kyib'\f + \fr 2:22 \ft Ax: kye aj nkyek'ajajin tuky'i'l.\f* tuky'i'l, kyetz owokel kyen jun nim xhcho'nal qa nlay jaw kky'ixpu' kynab'lin ti'j te aj ntk'ulu' te [Jesabel kyuky'i'l]. \v 23 B'ix kye aj nkye'ok lapet ti'j,\f + \fr 2:23 \ft Ax: kye tal.\f* okyeqtel nkansa'. Ikxji kyaqil kye aj nkye'okslan wi'j owokel kchan, wetz n'el nniky' kyaqil te aj nkyb'isu' kye xjal tuj kywi' b'ix tuj kyanim, b'ix oxe'l nsi' te junjun iktza'x kyk'ulb'en.\x * \xo 2:23 \xt Sal 7:9; 62:12; 139:1-4; Jer 17:10\x* \p \v 24 Yatzun etetz aj atix tuj Tyatir, etetz aj k'onti'l eq'i' etitza' te aj xnaq'tzb'ilj nya'tx tume'l, etetz aj k'onti'l nkxk'amon te aj nim xnaq'tzb'ilj ti'j te Satanas, oxe'l nq'uma' etetz ya nlay xik nsi' junky tidi' tzan tqet ek'ulu'. \v 25 Per te aj eq'i' etitza' ajna'l, intxik etin max oj wul wetz. \v 26 Kye aj okyipa'tz b'ix oqtel te nya'tx galan kyitza' max cha'oj tpon te tmankb'il b'ix oqtel kyk'ulu' te aj nxik nk'ulu' mandad, wetz oxe'l nsi' jun kyajwalil tzan kyk'ulun mandad kyajsik kyaqil amaq'\f + \fr 2:26 \ft Ax: naciones.\f* \v 27 tuky'i jun kytortol k'uxb'il [tzan k'on kykaj alkawet ti'j nijunwt] iktza' oj tqet b'uchi' jun bas tx'o'tx' [tzan te tz'aqol].\x * \xo 2:27 \xt Sal 2:8-9; Isa 30:14; Tmnk 19:15\x* B'ix [oxe'l nsi' jun kyajwalil] iktza'x te Ntat oje tzaj tsi' wajwalil wetz, \v 28 b'ix oxe'l nsi' kyetz te che'w aj njakul oj stzaj txeka'j.\f + \fr 2:28 \ft Telponx ti'j Jesukrist iktza' tuj 22:16. Oj tmankun kyaqil, axkix tetz ojawel kanet kywitz tzan sten kyuky'i'l tuky'i xhchqitz'unal.\f* \p \v 29 Ntons etetz aj atok exkyin, instzaj echa'o' aj ntq'uma' te Txew Dios te etetz aj nkx'okslan.” \c 3 \s1 Jun Tpakb'alil Kye Qerman Aj Sárdis \p \v 1 Ntons, ax intqet atz'ib'a' ikxjani tuky'i te yolil nmandad\f + \fr 3:1 \ft Ax: ángel.\f* aj atqet kxol kye qerman aj Sárdis: “Wetz a'in te aj [nkyink'ulun mandad kyi'j kye] wuq txew\x * \xo 3:1 \xt Tmnk 1:4; 4:5; 5:6\x* aj nkye'aq'unan te Qtata Dios, b'ix a'in wetz te aj eq'i' wuq che'w tuj nq'ab'.\x * \xo 3:1 \xt Tmnk 1:16,20; 2:1\x* B'ix nxik nq'uma' ikxjani: \p Wetz web'en te aj nqet ek'ulu', etetz nkx'ok q'uma' itz'ojix per wetz web'en etetz kamnaqix.\f + \fr 3:1 \ft Telponx kyetz tuj kynab'l nkye'okslan tuq te Qtat, per nya'tx tuq b'an'ax kyitza'.\f* \v 2 Intetz eteb'e' ewitz b'ix intok esi' ek'u'j tzan tok mas b'an jwert exol te [aj galan] aj tzunx eq'i' etitza' per ch'inky tponaj tzan tpaj te aj n'ek'ulu' k'onti'l nqet tuj twitz Ntat. \v 3 Instzaj ena'o' aj oje xik xnaq'tza' etetz b'ix oje tz'ok echa'o'. Intqet ek'ulu' ikxji b'ix intjaw eky'ixpu' enab'lin. Qa nlay tz'ok esi' enab'l ti'j te nini, kyinpon eti'j iktza' jun eleq', b'ix k'onti'l eteb'en janik'b'a'n kyinpon eti'j.\x * \xo 3:3 \xt Mat 24:43-44; Luks 12:39-40; Tmnk 16:15\x* \p \v 4 Per tzunx ate' junjun xjal exol etetz aj mina' tox ksamo' kyib' tuj te nya'tx galan. Kyetz okyeb'etel wuky'i'l tuky'i kyq'anaq saq\f + \fr 3:4 \ft Ax: mina' txik kch'akla' kyq'anaq. Telponx saq kyanim; Tmnk 6:11; 7:9,13; 19:8.\f* tzan tpaj kyetz nkyajo'. \v 5 Kye aj okyipa'tz b'ix oqtel te nya'tx galan kyitza', okyeb'etel wuky'i'l tuky'i kyq'anaq saq,\x * \xo 3:5 \xt Tmnk 19:8\x* b'ix nlay jatz win kyb'i tuj te u'j aj nyolin ab'le' kye aj okye'anq'iyon te jun-ele'x,\x * \xo 3:5 \xt Exo 32:32-33; Sal 69:28; Tmnk 20:12\x* b'ix oxe'l nq'uma' galan kyi'j kyetz tuky'i te Ntat b'ix kywitz kye ángel tuj ka'j.\x * \xo 3:5 \xt Mat 10:32; Luks 12:8\x* \p \v 6 Ntons etetz aj atok exkyin, instzaj echa'o' aj ntq'uma' te Txew Dios te etetz aj nkx'okslan.” \s1 Jun Tpakb'alil Kye Qerman Aj Piladelpy \p \v 7 Ntons, ax intqet atz'ib'a' ikxjani tuky'i te yolil nmandad\f + \fr 3:7 \ft Ax: ángel.\f* aj atqet kxol kye qerman aj Piladelpy: “Wetz a'in te aj b'an k'onti'l nchoj b'ix [nxik nq'uma'] te b'an'ax. Wetz at wajwalil iktza' te Dawid aj nk'ulun mandad tuq oqtxi'.\f + \fr 3:7 \ft Ax: “eq'il te tyabul Dawid.” Ti'j te tyab telponx tajwalil, b'ix ti'j Dawid telponx tetz tijajil aj q'umankaj oqtxi' tzan tok te Koloyon kyi'j kye xjal, osey te Mesías; 1Re 9:5; 1Cró 17:14; 22:10; 28:7; 2Cró 13:5; 2Sa 7:13-17; Isa 9:7; Jer 23:5; Mat 1:1; 15:22; 21:9; Mak 10:48; 12:35; Wnch 7:42; Rom 1:3; 2Tim 2:8; Tmnk 5:5.\f* Wetz b'a'n tzan njaqon jun lamel b'ix k'onti'l ab'l b'a'n tzan tlamon tetz, b'ix b'a'n tzan nlamon tetz b'ix k'onti'l ab'l b'a'n tzan tjaqon tetz.\x * \xo 3:7 \xt Isa 22:22\x* B'ix nxik nq'uma' ikxjani: \p \v 8 Wetz web'en te aj n'ek'ulu', b'ix ma'tx qet nsi' ajna'l jun lamel cha jaqo' b'ix k'onti'l ab'l b'a'n tzan tlamon tetz. Anke etetz nya'tx jwert a'ix, per ma'tx qet etoksla' nyol b'ix k'onti'l oqet etewa' qa etotzqimin. \v 9 Kye aj ate' tuj tq'ab' Satanas, kye aj nkyq'uma' kyetz tijajil Israel per nya'tx, wetz ajna'l oqtel nk'ulu' tzan kyqet mejlet ewitz\x * \xo 3:9 \xt Isa 60:14\x* etetz, b'ix onk'ulu'tz tzan tok kyen etetz ganimix witza'. \v 10 Komo etetz ma'tx qet etoksla' tuky'i nim epasens te aj oxik nq'uma', wetz okxtel nkolo' ti'j te aj nya'tx galan aj tzul kyajsik kyaqil xjal twitz tx'o'tx' k'ulul probar kyetz.\x * \xo 3:10 \xt Deu 13:3; Sal 7:9; 2Kor 8:2,8,24; 1Tes 2:4; Chaw 1:3; 1Xhp 1:7; 4:12; Tmnk 1:9; 2:10; 7:14\x* \v 11 Wetz kyinpon luwew; k'on kaj esi' aj n'etoksla' tzan k'on txik in te ekanab' tzan junky. \v 12 Kye aj okyipa'tz b'ix oqtel te nya'tx galan kyitza', wetz onk'ulu'tz tzan kyok jwert\f + \fr 3:12 \ft Ax: tzan kyok iktza' toqtzal Tjay Dios. Jun xjal iktza' toqtzal telponx jun aj b'an jwert tuky'i Qtata Dios.\f* tuj te jay aj nab'il Qtata Dios. Kyetz akyeqet txini b'eyx te jun-ele'x, b'ix oqtel ntz'ib'a' tb'i te Qtata Dios kyi'j kyetz [tzan kyok en a'e' te tetz], b'ix tb'i te amaq' aj ja' nk'ulun mandad te Qtata Dios, te amaq' aj nqetz tuj ka'j,\x * \xo 3:12 \xt Tmnk 21:2\x* b'ix te nb'i ak'a'j ax oqtel ntz'ib'a' kyi'j. \p \v 13 Ntons etetz aj atok exkyin, instzaj echa'o' aj ntq'uma' te Txew Dios te etetz aj nkx'okslan.” \s1 Jun Tpakb'alil Kye Qerman Aj Lawdisey \p \v 14 Ntons, ax intqet atz'ib'a' ikxjani tuky'i te yolil nmandad\f + \fr 3:14 \ft Ax: ángel.\f* aj atqet kxol kye qerman aj Lawdisey: “Wi'j wetz opoyonkix kyaqil aj tq'umb'en te Qtata Dios.\f + \fr 3:14 \ft Ax: wetz a'in te Amen.\f* Wetz k'onti'l nkaj nsi' tzan nyolin b'an'ax, b'ix wetz a'in akyinqet tuq tb'ay twitz kyaqil tk'ulb'en Qtata Dios.\x * \xo 3:14 \xt Pro 8:22; Wnch 1:1-3,10; Kol 1:15\x* B'ix nxik nq'uma' ikxjani: \p \v 15 Wetz web'en te aj n'ek'ulu' b'ix k'onti'l nkyin'el etik'o'. Per ax nya'tx tuky'i jun tk'u'jlal nkxk'ulun jun tidi' te wetz; mejor-tal tzan wel etik'o' qatzun tzan ek'ulun galan te wetz tuky'i jun tk'u'jlalji.\f + \fr 3:15 \ft Ax: wetz web'en te aj n'ek'ulu', b'ix nya'tx tz'e'k a'ix ni che'w, galan-wit qa che'w qa tz'e'kji.\f* \v 16 Per tzan tpaj etetz k'onti'l jun tumelil etuky'i'l, ni tuky'i jun tk'u'jlal ni k'onti'l nkyin'el etik'o', astilji okx'elax nxo'o' tuj ky'is naqe xa'awj.\f + \fr 3:16 \ft Ax: per tzan tpaj cha q'ulq'uj a'ix b'ix nya'tx che'w ni b'an tz'e'k, okx'elax nxa'we' tuj ntzi'.\f* \v 17 Etetz n'eq'uma': ‘Qetz b'an q'inon a'o', oje qo'ok b'an q'inon b'ix k'onti'l tidi' npaltin qetz.’ Per etetz k'onti'l n'el eniky', k'onti'l jun chewsb'il tuj etanim, b'ek'b'ajil ewitz, k'onti'l tidi' etetz, moy a'ix, b'ix sqitlikix. \v 18 Wetz oxe'l nsi' jun konsej etetz tzan eloq'on wuky'i'l jun oro aj txikomaj aj n'oken tzan etok b'an'ax q'inon, b'ix pe'eloq'on wuky'i'l eq'anaq saq tzan k'on eky'ixwik tzan k'on etok en sqitlikix, b'ix pe'eloq'on wuky'i'l jun eremey te ewitz tzan eka'yin. \v 19 Kkyaqil kye aj nkyeqet ngani', wetz nxik nyoli' te kyetz te aj nya'tx galan nkyk'ulu', b'ix nkyexik nkawi'.\x * \xo 3:19 \xt Pro 3:12; Ebr 12:5-11\x* [Astilji nxik nq'uma' etetz], pe'etokslan tuky'i jun ek'u'j b'ix intjaw eky'ixpu' titza' nkxb'et. \v 20 Intok esi' enab'l, wetz nkyinq'olb'en eti'j; qa at ab'l ma tzaj xhcha'o' nwi' b'ix okyintk'amo'tz, okyin'okex tuky'i'l b'ix qo'okelna qajyol qib'.\f + \fr 3:20 \ft Ax: intok esi' enab'l, wa'lkin stzi' lamel b'ix n'ok nsk'onk'a'; qa at ab'l ma tzaj xhcha'o' nwi' b'ix owokex tjaqo' te lamel, okyin'okex tuky'i'l b'ix kyinwa'ayon tuky'i'l b'ix tetz wuky'i'l.\f* \v 21 Kye aj okyipa'tz iktza'x wetz owipaj, b'ix oqtel te nya'tx galan kyitza', oxe'l nsi' te kyetz tzan kywit'let junch'in wuky'i'l tuj nwit'lel ja' nkyink'ulun mandad, iktza'x wetz oqet te nya'tx galan witza' b'ix ma'tx kyinqet wit'let tuky'i ntat tuj twit'lel. \p \v 22 Ntons etetz aj atok exkyin, instzaj echa'o' aj ntq'uma' te Txew Dios te etetz aj nkx'okslan.”» \c 4 \s1 Titza' Ntzaj Kyna'o' Te Qajaw Tuj Ka'j \p \v 1 Ntons, ya ma ky'ik kyaqil nini, oxik wen twitz ka'j jaqo' tuq jun lamel, b'ix oxik ncha'o' junky'el twi' te xjal aj oxik nchan tb'ay. Tetz twi' iktza' trompet, nyolin tuq wuky'i'l, otzaj tq'uma' wetz ikxjani: «Pajatz tzani, b'ix wetz oxe'l nyek'u' yatz te aj oky'el mas yaj.» \v 2 B'eyxnajji oqet te Txew Dios wajsik b'ix oxik wen tuj ka'j jun wit'lelj te jun k'ulul mandad, b'ix tuj te wit'lelj wit'lik tuq jun xjal. \v 3 Ka'yin te aj wit'lik tuq tuj te twit'lel [nspoq'e'] iktza' ab'j jasp b'ix kornalin, b'ix pe'oni' tuq ti'j te twit'lel tuky'i jun kyaqmaljab' b'an ntxaqtxon tuq iktza' ab'j esmeralt.\x * \xo 4:3 \xt Ezq 1:26-28; 10:1\x* \v 4 B'ix akyeqet tuq ti'j te wit'lelj sipa' kyib' kaj tuj kawnaq (24) wit'lelj b'ix oxik wen kyuj kye wit'lelj kaj tuj kawnaq (24) tijxjal, atok tuq kyq'anaq saq b'ix atjax kykoron pur xtx'otx'al oro. \v 5 B'ix tuj te wit'lelj [nink'ajchaq] n'etz tuq xhliky'lika'j, b'ix oxik ncha'o' txini naqe kywi' xjal tuky'i ray nkyetrenun tuq,\x * \xo 4:5 \xt Exo 19:16; Tmnk 8:5; 11:19; 16:18\x* b'ix twitz te wit'lelj [nink'ajchaq] txaqome' wuq q'analb'ilj\x * \xo 4:5 \xt Ezq 1:13\x* aj telponx kyi'j kye wuq txew aj nkye'aq'unan te Qtata Dios.\x * \xo 4:5 \xt Tmnk 1:4\x* \v 6 B'ix twitzky te wit'lelj, b'an chq'aj b'ix nim twitz b'ix xtx'otx'al iktza' bidrio qatzun xtx'otx'al kristalji.\x * \xo 4:6 \xt Ezq 1:22\x* B'ix sipa' kyib' ti'j te wit'lelj akyeqet tuq kaj txkup [aj nxik kyna'o' tuq te Qtata Dios] b'ix ajun tb'aq' kywitz kyi'jx kyaqil.\x * \xo 4:6 \xt Ezq 1:5-10; 10:14\x* \v 7 Te tb'ay txkup iktza' jun leon, b'ix te tkab'i' iktza' jun tor, b'ix te toxi' te twitz iktza' twitz jun xjal, b'ix te tkaji' iktza' jun yoq'on nlipan. \v 8 B'ix kye kykajil txkup at tuq waqaq kxiky',\x * \xo 4:8 \xt Isa 6:2-3\x* b'ix nojnaq kyi'j b'ix kyujx ajun tb'aq' kywitz.\x * \xo 4:8 \xt Ezq 1:18; 10:12\x* B'ix b'ajq'ij b'ix b'ajaq'b'il k'onti'l tuq nkaj ksi' tzan kyq'uman ikxjani: «B'an ch'inwt xhchoj, b'an ch'inwt xhchoj, b'an ch'inwt xhchoj te Qajaw Dios. Tetz mas nim tajwalil twitz kyaqil. Tetz atqet tuq b'ix atqet ajna'l b'ix tzul junky'el.» \p \v 9 B'ix oj txik kyq'uma' kye txkup te Qtata Dios mas nim tajwalil twitz kyaqil, b'ix oj tqet kyjiq'b'a' b'ix oj txik ksi' pixon te tetz te aj wit'lik tuj twit'lel b'ix itz'oj te jun-ele'x, \v 10 yaji kye aj kaj tuj kawnaq (24) tijxjal nkyeqet mejlet twitz te aj wit'lik tuj twit'lel b'ix itz'oj te jun-ele'x, b'ix nkyena'on tetz b'ix te kykoron aj telponx ti'j kyajwalil, nqet ksi' twitz, b'ix nxik tuq kyq'uma' ikxjani: \v 11 «Qajaw, Qtata Dios aj nxhstzaj qna'o', yatz at awoklen ti'j jun awajwalil b'an nim, b'ix at awoklen tzan aqet jiq'b'a' b'ix tzan sten kyaqil tuj aq'ab', tzan tpaj yatz oqet ak'ulu' kyaqil aj at, tzan tpaj ikxji yatz agan tuq b'ix ikxji oqet ak'ulu'.» \c 5 \s1 A'ox Te Qajawil At Toklen Tzan Tjaw Tjaqo' Te U'j \p \v 1 Ntons tuj tb'anq'ab' te aj wit'lik tuj twit'lel aj ja' nk'ulun mandad, oxik wen jun u'j b'ochq'i' b'ix tz'ib'a' tuq kykab'il palaj, b'ix lamo' tuq tuky'i wuq lak'b'il. \v 2 B'ix oxik wen jun ángel nim tbalor nxik tuq tq'uma' kongan ikxjani: «¿Ab'l at toklen tzan tjaw tjaqo' te u'j b'ix tzan kyel tlok'pi' kye wuq lak'b'ilni?» \v 3 Per nijunwt tuj ka'j ni twitz tx'o'tx' ni tjaq' tx'o'tx', nijunwt at tuq toklen tzan tjaw tjaqo' te u'j ni tzan tjaw ten-wit ch'in. \v 4 Wetz b'an nkyin'oq' tuq tzan tpaj k'onti'l ab'l at tuq toklen tzan tjaw tjaqo' te u'j, ni tzan tjaw ten-wit ch'in. \v 5 Yaji jun tijxjal [kxol kye kaj tuj kawnaq (24) tijxjal] otzaj tq'uma' wetz ikxjani: «K'on xhch'oq'. [Te aj n'ok q'uma'] “Te Leon Aj Juda,” aj tijajil Dawid, tetz ma'tx kamb'an, b'ix at toklen tzan tjaw tjaqo' te u'j b'ix tzan kyel tlok'pi' kye wuq lak'b'il.»\f + \fr 5:5 \ft Te leon b'ix te tijajil Dawid b'ix te tal moch, kyoxil telponx ti'j te Jesukrist; Gén 49:9-10; Isa 11:1,10; Jer 23:5; Tmnk 22:16.\f* \p \v 6 Yaji oxik wen tuj te wit'lelj b'ix kxol kye kaj txkup, b'ix kxol kye tijxjal, oxik wen jun tal moch\x * \xo 5:6 \xt Isa 53:7\x* misb'il, aj ojetq qet kansa' tb'ay per ajna'l itz'oj b'ix wa'lqet tuq. At tuq wuq tkach\f + \fr 5:6 \ft Te kach telponx nim tbalor. Ky'ila'j kach telponx tetz mas b'an nim tbalor twitz kyaqil.\f* b'ix wuq tb'aq' twitz; te nini telponx kye wuq txew aj [nkye'aq'unan] te Qtata Dios b'ix etzaj sama' twitz tx'o'tx'. \v 7 Yaji tzaj tetz, oky'ik tk'amo' te u'j aj atqet tuq tuj tq'ab' te aj wit'lik tuq tuj twit'lel. \v 8 Ya ma ky'ik tk'amo' te u'j, kye kykajil txkup b'ix kye kaj tuj kawnaq (24) tijxjal eqet mejlet twitz te tal moch. Kkyaqil eq'i' tuq kyarp b'ix jun pomb'il pur xtx'otx'al oro nojnaq tuq tuky'i pom, b'ix te nini telponx aj nxik kxnaq'tza' [kyaqil] qerman aj pawame' te Qtata Dios.\x * \xo 5:8 \xt Sal 141:2\x* \v 9 B'ix nxik kyb'itza' tuq jun b'itz ak'a'j ikxjani: «Yatz at awoklen tzan tjaw awin te u'j b'ix tzan kyel alok'pi' kye lak'b'il, tzan tpaj ochqet kansa' b'ix ikxji tuky'i achiky'el owel achojo' kchoj ky'ila'j xjal tzan kyok te Qtata Dios kxol kyaqil kyijajil xjal ja'chq, kyaqil yol, kyaqil amaq', kyaqil nasyon. \v 10 B'ix ma'tx ak'uluj tzan kykaj tuj tq'ab' Qtata Dios b'ix tzan kyten na'ol tetz kyaqil tyemp te jun-ele'x,\x * \xo 5:10 \xt Exo 19:6; 1Xhp 2:9; Tmnk 1:6\x* b'ix okyek'uluyon mandad [kyi'j kye xjal] twitz tx'o'tx'.» \p \v 11 Yaji oxik wen b'ix oxik ncha'o' kywi' ky'ila'j ángel sipa' kyib' ti'j te wit'lelj b'ix kye kykajil txkup b'ix kye tijxjal, b'ix b'an ky'ila'j mil tuq kyb'et, k'onti'l ob'antik kyajlet.\x * \xo 5:11 \xt Dan 7:10\x* \v 12 Nxik tuq kyq'uma' b'an kongan ikxjani: «Te Tal Moch aj okamik, tetz at toklen ti'j tzan sten kyaqil tuj tq'ab', b'ix nim tq'inomal; at jun tnab'l tzan tb'isun tuj tume'l b'ix at jun tbalor; at toklen tzan tqet jiq'b'a' b'ix at nim xhchqitz'unal; tetz at toklen tzan kyyolin kyaqil galan ti'j.»\x * \xo 5:12 \xt Tmnk 7:12\x* \p \v 13 B'ix ax oxik wen kyaqil a'e' aj at kyanq'in, kyaqil aj tk'ulb'en Qtata Dios twitz ka'j b'ix twitz tx'o'tx', tjaq' tx'o'tx', b'ix tuj te nim a' b'ix kyaqil tidi'chq aj at tuj, oxik ncha'o' nkyq'uma' tuq ikxjani: «Te aj wit'lik tuj twit'lel aj ja' nk'ulun mandad, aj n'ok q'uma' Te Tal Moch, inkyyolinxwit kyaqil galan ti'j, intqetxwit jiq'b'a', instenxwit tetz tajwalil mas nim twitz kyaqil, intokxwit kyaqil tuj tq'ab', intky'ikxwit ikxji tuj kyaqil tyemp te jun-ele'x.» \p \v 14 Ntons yaji kye kykajil txkup nkyq'uma' tuq ikxjani: «Ikxjikixi'.» B'ix kye kaj tuj kawnaq (24) tijxjal eqet mejlet, b'ix ena'on te aj itz'oj te jun-ele'x. \c 6 \s1 Te Aj Oky'ik Aj Kyel Lok'pi' Waqaq Lak'b'il Ti'j Te U'j \p \v 1 Ntons, wetz oxik we'e', b'ix owel tlok'pi' Te Tal Moch te tb'ay lak'b'il ti'j te u'j, b'ix oxik ncha'o' jun kxol kye aj kykajil txkup, oxik tq'uma' tuky'i jun twi' iktza' twi' ray ikxjani: «Qalan.» \v 2 Yaji oxik wen jun kway saqti'j,\x * \xo 6:2 \xt Zac 1:8; 6:1-3\x* b'ix te aj iqa' tuq titza' at tuq jun xob'il flech tuj tq'ab', b'ix oxik si' jun tkoron aj telponx ti'j tajwalil, b'ix nkyeqet tuq tajq'oj titza' b'ix owex tzan tq'ojin kyi'j tzan kyqet. \p \v 3 Ntons yaji, aj tel tlok'pi' Te Tal Moch te tkab'i' lak'b'il, oxik ncha'o' te tkab'i' txkup oxik tq'uma' ikxjani: «Qalan.» \v 4 B'ix owetz junky kway, per kyaqti'j, b'ix te aj iqa' tuq titza' oxik si' tajwalil tzan k'onky txik kyin kyib' kye xjal twitz tx'o'tx' tzan kykansan kyib'kyib'x, b'ix oxik si' jun nim tmachit kansb'il. \p \v 5 Ntons yaji, aj tel tlok'pi' Te Tal Moch te toxi' lak'b'il, oxik nchan te toxi' txkup oxik tq'uma' ikxjani: «Qalan.» Yaji oxik wen jun kway q'eqti'j b'ix te aj iqa' tuq titza' eq'i' tuq jun libr malb'il\f + \fr 6:5 \ft Telponx jun xjal kabal malon, osey at tkawb'il tuj tq'ab'.\f* tuj tq'ab'. \v 6 B'ix oxik nchan twi' jun xjal aj nyolin tuq kxol kye kaj txkup, nxik tq'uma' tuq ikxjani: «A tgan twi' tk'u'j jun xjal te jun q'ij\f + \fr 6:6 \ft Ax: jun denarius.\f* tzan stzaj loq'o' kab'e' libr triw, b'ix twi' tk'u'j jun xjal te jun q'ij tzan stzaj loq'o' waqaq libr brisk, per k'on tz'ok ak'ulu' jun nya'tx galan ti'j te aseyt b'ix te ta'l ub.» \p \v 7 Ntons yaji, aj tel tlok'pi' Te Tal Moch te tkaji' lak'b'il, oxik nchan te tkaji' txkup oxik tq'uma' ikxjani: «Qalan.» \v 8 Oxik wen jun kway txa'x spaj b'ix te aj iqa' tuq titza', Kamikyj tb'i, b'ix te aj lapik tuq ti'j, tetz tb'i Aj Ja' Akyeqet Kyanim Kye Kamnaq, b'ix oxik si' kyajwalil kyi'j tkaji' part kye xjal twitz tx'o'tx' tzan kykansan kyetz tuky'i machit aj te q'ojb'il, b'ix tuky'i wa'ij b'ix yab'il b'ix tzan txkup aj nya'tx alo'mj-e'.\x * \xo 6:8 \xt Jer 15:3; Ezq 5:12,17; 14:21\x* \p \v 9 Ntons yaji, aj tel tlok'pi' Te Tal Moch te tjweb'i' lak'b'il, oxik wen tjaq' te pomb'il te Qtata Dios, [tzi nkye'iyon tuq] kyanim kye aj ojetq tuq kyeqet kansa' tzan tpaj [nkyepakb'an tuq] tyol Qtata Dios b'ix tzan tpaj te tume'l aj nqet tuq kyyek'u'. \v 10 B'ix oxik kyq'uma' kongan ikxjani: «Qajaw, yatz b'an ch'inwt achoj b'ix jun chyolin. ¿Janik'b'a'n ak'uluj tuky'i akawb'il tuj aq'ab' tzan tel kchojo' kye aj nkyenajan twitz tx'o'tx' tzan tpaj jqetlen kykansa'na?»\f + \fr 6:10 \ft Ax: qchiky'el.\f* \v 11 Ntons oxik si'let kyq'anaq saq, b'ix oxik q'uma' kyetz tzan kyojlan ch'inky max oj tjakon te kyajlal, oj kykamik txq'anky kyerman aj nkye'aq'unan te Qtata Dios b'ix aj okyeqtel kansa' iktza' kyetz. \p \v 12 Ntons yaji, aj tel tlok'pi' Te Tal Moch te tqaqi' lak'b'il, yaji otzaj jun nim kab'junab', b'ix te q'ij owok q'eqmuqin naqe teb'l q'anq sak pit, b'ix te qya' owok [kyaq twitz] naqe kyik'.\x * \xo 6:12 \xt Isa 13:10; Ezq 32:7-8; Joel 2:31; 3:15; Mat 24:29; Mak 13:24-25; Luks 21:25-26\x* \v 13 B'ix kye che'w twitz ka'j eb'ajtzaj tz'aqik twitz tx'o'tx', naqe twitz jun wi' igos oj tjaw kyito' tzan jun nim kyaq'iq' [ntzaj tilan kyaqil]. \v 14 B'ix te twitz ka'j oqetnaj iktza' jun tidi' n'el in [oj tmankun token],\f + \fr 6:14 \ft Ax: iktza' jun txaq u'j aj n'ok b'ochq'i'; Isa 34:4.\f* b'ix kyaqil kye witz b'ix kye tx'o'tx' tuj nim a' ejaw in tuj kyluwar.\x * \xo 6:14 \xt Tmnk 16:20\x* \v 15 B'ix kye kywitzale' k'ulul mandad twitz tx'o'tx', b'ix kye aj b'an nim kyajwalil, b'ix kye a'e' k'ulul mandad kxol kye soldad, b'ix kye q'inon, b'ix kye aj at nim kybalor, b'ix kye aj mosime' b'ix kye aj ya nya'tx mosime', kyaqil kyetz oqex kyewa' kyib' tuj jul b'ix tuj peky twiwitz.\x * \xo 6:15 \xt Isa 2:10\x* \v 16 B'ix nxik tuq kyq'uma' kye witz b'ix kye peky ikxjani: «Pe'eqet xitan qajsikna\x * \xo 6:16 \xt Os 10:8; Luks 23:30\x* b'ix qoqet etewa'na twitz te aj wit'lik tuj twit'lel b'ix ti'j tq'oj Te Tal Moch. \v 17 Ma'tx pon te q'ij tzan tjatz tq'oj b'ix ¿ab'l otipa'tz kyaqil ntzani?»\x * \xo 6:17 \xt Joel 2:11; Mal 3:2\x* \c 7 \s1 Kye Jun Oqal Tuky'i Kaj Tuj Oxqal Mil (144,000) Xjal Kxol Kye Aj Israel Aj Pawame' Te Qtata Dios \p \v 1 Ntons, ya ma ky'ik kyaqil nini, oxik wen kaj ángel wa'lke' tuq tuj kykajil palaj te twitz tx'o'tx', nqet kymaqo' tuq te kykajil palaj ja' ntzaj te kyaq'iq' twitz tx'o'tx'\x * \xo 7:1 \xt Dan 7:2; 11:4; Zac 2:6; 6:5\x* tzan k'on stzaj ch'inwt kyaq'iq' twitz tx'o'tx', ni tajsik te nim a' ni kxol kye tze'. \v 2 B'ix oxik wen junky ángel ikja'n tjatz tuq tumelil aj ja' njakul te q'ij. Eq'i' tuq titza' jun tidi' tzan tok si'let techa'l [kyi'j kye xjal aj telponx q'apome' kyib'] te Qtata Dios, te Qtat aj at jun tanq'in. B'ix oxik tq'uma' tuky'i jun twi' b'an kongan kyuky'i kye kykajil ángel aj ojetq tuq xik si' kyajwalil tzan txik ksi' jun nya'tx galan ti'j te twitz tx'o'tx' b'ix ti'j te nim a', oxik tq'uma' ikxjani: \v 3 «K'on tz'ok ek'ulu' jun tidi' ti'j te twitz tx'o'tx' ni ti'j te nim a' ni kyi'j kye tze' max oj tokb'aj qsi' jun techa'l tajsik kywitz kye aj q'apo' kyib' te Qtata Dios.» \p \v 4 B'ix oxik nchan jateb' tuq kyb'et kye aj owok si' jun kyecha'l, oxik ncha'o' oqal tuky'i kaj tuj oxqal mil (144,000) kyb'et tuq tzan kyaqil kxol kyaqil b'uch'uj tijajil Israel. \v 5 Te b'uch'uj aj tijajil Juda, kab'lajuj mil tuq (12,000) kye aj atok jun kyecha'l; te b'uch'uj aj tijajil Ruben, ax kab'lajuj mil tuqky (12,000); te b'uch'uj aj tijajil Gad, ax kab'lajuj milky (12,000); \v 6 b'ix te b'uch'uj aj tijajil Aser, ax kab'lajuj milky (12,000); te b'uch'uj aj tijajil Nep, ax kab'lajuj milky (12,000); te b'uch'uj aj tijajil Manases, ax kab'lajuj milky (12,000); \v 7 b'ix te b'uch'uj aj tijajil Simeón, ax kab'lajuj milky (12,000); te b'uch'uj aj tijajil Lewi, ax kab'lajuj milky (12,000); te b'uch'uj aj tijajil Isakar, ax kab'lajuj milky (12,000); \v 8 b'ix te b'uch'uj aj tijajil Sabulon, ax kab'lajuj milky (12,000); te b'uch'uj aj tijajil Chep, ax kab'lajuj milky (12,000); te b'uch'uj aj tijajil Minch, ax kab'lajuj milky (12,000). \s1 Kye Xjal Aj Ja'chq Tzajnaqe' Akyeqet Twitz Qajawil \p \v 9 Ntons, ya ma ky'ik kyaqil nini, yaji oxik wen jun nim b'uch'uj xjal k'onti'l tuq nb'antik kyajlet, ja'chq tzajnaqe' tuj kyaqil nasyon b'ix ti'j kyaqil kyijajil xjal, b'ix tzajnaqe' tuj kyaqil amaq' b'ix tuj kyaqil yol; b'ix wa'lke' tuq twitz te twit'lel te aj nk'ulun mandad b'ix twitz [te aj n'ok q'uma'] Te Tal Moch, b'ix saq tuq kyq'anaq b'ix eq'i' tuq txaq rams kyitza'. \v 10 B'ix nxik tuq kyq'uma' kongan ikxjani: «Te aj ma qet kolon te qetz a te Qtata Dios aj wit'lik tuj twit'lel b'ix Te Tal Moch.» \v 11 B'ix kyaqil kye ángel sipa' kyib' ti'j twit'lel, b'ix kye tijxjal b'ix kye kaj txkup, kkyaqil kyetz eqet mejlet twitz te Qtata Dios tzan kyna'on tetz. \v 12 Nxik tuq kyq'uma' ikxjani: «¡B'an'ax ikxji! Inkyyolinxwit kyaqil galan ti'j tetz, instenxwit b'an nim tajwalil, b'ix at jun tnab'l tzan tb'isun tuj tume'l. Intxikxwit si' pixon tetz, b'ix intqetxwit jiq'b'a'. Instenxwit kyaqil tuj tq'ab', b'ix instenxwit tbalor. Intqetxwit na'o' te Qtata Dios te jun-ele'x. ¡Ikxji kixi'!»\x * \xo 7:12 \xt Tmnk 5:12\x* \p \v 13 Ntons jun tijxjal otzaj tq'uma' wetz ikxjani: «Wen, kye aj atok kyq'anaq saqni, ¿ab'le'tzun? B'ix ¿ja' tzajnaqe'?» \v 14 Wetz oxik nq'uma' tetz: «Tat, yatz aweb'en.» Yaji tetz owajtz stzaq'b'e' wetzky ikxjani: «Kye aj ntzanije' a'e' kye aj oje tz'ok kyen twitz te b'an nim xhcho'nal.\x * \xo 7:14 \xt Dan 12:1; Mat 24:21; Mak 13:19; Luks 21:23\x* Kyetz oje kaj saq kyi'j tzan tpaj owel xhchiky'el\f + \fr 7:14 \ft Ax: kyik'.\f* [te aj n'ok q'uma'] Te Tal Moch aj tkamik.\f + \fr 7:14 \ft Ax: kye aj oje tz'el ktx'ajo' te kyq'anaq b'ix oje kaj ksjapunsa' tuky'i xhchiky'el te Tal Moch.\f* \v 15 Astilji akyeqet twitz te Qtata Dios aj ja' wit'lik tuj twit'lel nk'ulun mandad, b'ix nkyena'on te tetz b'ajq'ij b'ix b'ajaq'b'il tuj tjay, b'ix tetz okyeqtel tkolo'.\f + \fr 7:15 \ft Ax: tetz okyeqtel tsi' tuj tjay.\f* \v 16 Ya nlay tz'ok kyen twitz wa'ij ni twitz tzakjel, b'ix te q'ij ya nlay qet kyajsik b'ix nlay tz'ok kyen twitz kyaq.\x * \xo 7:16 \xt Isa 49:10\x* \v 17 Komo Te Tal Moch aj atqet tuj te wit'lelj oqtel tk'ulu' kwent\f + \fr 7:17 \ft Ax: okyeqtel tpastori'; Sal 23:1; Ezq 34:23; Wnch 10:1-16.\f* te kyetz, b'ix oxe'l tyek'u' kyetz ja' at te a' aj ntzaj tsi' te qanq'in [te jun-ele'x], b'ix te Qtata Dios otky'ixwinsa'tz kyaqil ta'al kywitz.» \c 8 \s1 Aj Oky'ik Aj Tjaw Jaqo' Te Twuqi' Lak'b'il \p \v 1 Ntons yaji, aj tel tlok'pi' Te Tal Moch te twuqi' lak'b'il ti'j te u'j, owok jun rat b'an takun tuj ka'j qanq mey or. \p \v 2 Ntons, yaji exik wen wuq ángel wa'lke' twitz Qtata Dios, b'ix oxik si' kyetz wuq trompet. \v 3 B'ix otzaj junky ángel, oqet wa'let twitz te pomb'il te Qtata Dios, te tz'e'sb'il aj pur xtx'otx'al oro aj atqet twitz te twit'lel [Qtat], b'ix te ángel eq'i' tuq titza' jun tqatel pom pur xtx'otx'al oro, b'ix oxik si' nim pom tetz tzan txik tq'apo' twi' te tz'e'sb'il junx tuky'i te kxnaq'tzb'en kkyaqil kye aj pawame' a'ox te tetz. \v 4 Tuj [te tqatel pom tuj] tq'ab' te ángel, ojax twitz Qtata Dios te tb'uqinal te pom tuky'i te kxnaq'tzb'en kye aj pawame' te Qtat. \v 5 Yaji te ángel ojaw stzyu' te pomb'il, oqex tnojsa' tuky'i txanq'a'l aj atqet tuq tuj te tz'e'sb'il,\x * \xo 8:5 \xt Exo 30:1; Lev 16:12; Isa 6:6\x* b'ix otzaj txon twitz tx'o'tx', b'ix ajun ray otzaj, oxik ncha'o' tidi'chq b'an ntrenun, b'ix ajun xhliky'lika'j b'ix ajun kab'junab' otzaj. \s1 Kye Xhcho'nal Aj Otzaj Aj Kyok Oq'sa' Kye Tb'ay Waqaq Trompet \p \v 6 Ntons yatzun kye wuq ángel aj eq'i' tuq kye trompet kyitza', oqet kyk'ulu' listar kyib' tzan tok kyoq'sa'. \v 7 Te tb'ay ángel owok toq'sa' te strompet b'ix yaji otzaj xon twitz tx'o'tx' saqsb'aqon samo' tuky'i q'aq'\x * \xo 8:7 \xt Exo 9:23-25; Ezq 10:2\x* b'ix samo' tuky'i kyik', b'ix te toxi' part te twitz tx'o'tx' otz'e'sjik, b'ix te toxi' part kye tze' twitz tx'o'tx' etz'e'sjik, b'ix kyaqil te k'ul ax oqet tz'e'k. \p \v 8 Yaji te tkab'i' ángel owok toq'sa' te strompet, b'ix yaji jun tidi' iktza' jun witz ntilun tuq oxik xon tuj te nim a' b'ix te toxi' pedas te nim a' owok pur kyik', \v 9 b'ix eb'ajkamik te toxi' part kye txkup tuj te nim a', b'ix te toxi' part kye bark eb'ajponaj. \p \v 10 Yaji te toxi' ángel owok toq'sa' te strompet, b'ix yaji otzaj tz'aqik twitz ka'j jun nim che'w ntilun iktza' jun q'aq',\f + \fr 8:10 \ft Ax: jq'anal; Tmnk 9:1.\f* b'ix oqet tz'aqik tajsik toxi' part kye a' b'ix kyajsik kye soch. \v 11 B'ix te che'w K'ay K'ul tuq tb'i, b'ix te toxi' part kye a' owok b'an k'ay, b'ix ky'ila'j xjal eb'ajkamik tzan tpaj te aj a' aj owok b'an k'ay. \p \v 12 Yaji te tkaji' ángel owok toq'sa' te strompet, b'ix yaji oyab'tik te toxi' part te q'ij b'ix toxi' part te qya' b'ix toxi' part kye che'w twitz ka'j, te toxi' part te kyetz ya k'onti'l tuq nq'analin; ikxji k'onti'l owok xhk'atun te toxi' part te aq'b'il b'ix toxi' part te q'ij.\x * \xo 8:12 \xt Exo 10:22-23; Isa 13:10; Ezq 32:7; Joel 2:10\x* \p \v 13 Ntons, yaji oxik wen b'ix oxik ncha'o' jun yoq'on nlipan tuq twitz ka'j, nxik tuq tq'uma' ikxjani: «Laste', laste', laste' kye aj nkyenajan twitz tx'o'tx' tzan tpaj owokel kyoq'sa' naj kye oxky ángel kye kytrompetni.» \c 9 \p \v 1 Yaji te tjweb'i' ángel owok toq'sa' te strompet, b'ix yaji oxik wen [jun ángel naqe] jun che'w ojetq stzaj lank'an twitz tx'o'tx', b'ix oxik si' tetz tal te lamel jaqb'il te jul aj k'onti'l txe'. \v 2 B'ix ojaw tjaqo' te jul aj k'onti'l txe', b'ix ojatz jun chman sib' tuj naqe sib' tuj jun chman jorn, b'ix oqloljxb'ik twitz te q'ij b'ix kyaqil tuj kyaq'iq' tzan te sib' aj ojatz tuj te jul. \v 3 B'ix tuj te sib' ejatz xkuchi', exik twitz tx'o'tx' b'ix oxik si' ktx'ab'l\f + \fr 9:3 \ft Ax: kyajwalil.\f* iktza' ktx'ab'l kye alakran twitz tx'o'tx'. \v 4 B'ix oxik k'ulu' mandad tzan k'on kyk'ulun nya'tx galan ti'j awalj ni ti'j k'ul ni ti'j tze', sinoke a'ox kyi'j xjal aj k'onti'l atok jun kyecha'l aj owok si' tajsik kywitz aj telponx a'e' aj te Qtata Dios.\x * \xo 9:4 \xt Ezq 9:4; Tmnk 7:3\x* \v 5 B'ix exik k'ulu' mandad tzan k'on kyqet kykansa' sinoke cha a'ox tzan kyel ktx'a'o', tzan tok kyen kye xjal twitz nim xhcho'nal jweb' qya', b'ix te ktx'ab'l iktza' ktx'ab'l alakran oj tel tx'a'o' jun xjal. \v 6 Tuj aj tyempji kye xjal kygani'tz-tal tzan kykamik, per nlay kyekamik, b'ix okyjoyo'tz tume'l titza' tzan kykamik per nlay tz'oknoj tume'l titza' tzan kykamik. \v 7 B'ix kye xkuchi' iktza' tuq kway aj list-e' tzan kxik in q'ojiyon, b'ix tuj kywi' at tuq jun naqe kykoron xtx'otx'al oro, b'ix te kywitz naqe kywitz xjal.\x * \xo 9:7 \xt Joel 1:6; 2:4-5\x* \v 8 B'ix at tuq stzamal kywi' iktza' stzamal kywi' xuj, b'ix te twitz kye' iktza' twitz te' jun leon. \v 9 B'ix at tuq txayb'il kypech iktza' xtx'otx'al k'uxb'il, b'ix te kxiky' b'an nxumin tuq iktza' b'an ky'ila'j karret juk'u' tzan kway b'an nkyexumin ikja'n kxik q'ojiyon kyi'j kyajq'oj.\f + \fr 9:9 \ft Ax: kar juk'ume' tzan kway tzan kxik q'ojiyon; Joel 2:4-5.\f* \v 10 B'ix te kyje' iktza' tuq tje' alakran, b'ix ax at tuq ktx'ab'l. B'ix oxik si' jun permis te kyetz tzan tok ksi' xhcho'nal kyi'j xjal tuky'i kyje', jweb' qya'. \v 11 B'ix te k'ulul mandad kyetz, a te ángel ti'j te jul aj k'onti'l txe',\x * \xo 9:11 \xt Tmnk 9:1\x* b'ix tetz tb'i tuj te yol ebrey “Abadon” b'ix tuj te yol gryeg “Apolión” [aj telponx Xitul Kyaqil]. \p \v 12 Te tb'ay nim xhcho'nal ma'tx ky'ik, per yaji oky'el kab'e'ky mas nim xhcho'nal twitz ntza'n. \p \v 13 Yaji te tqaqi' ángel owok toq'sa' te strompet, b'ix yaji tuj te pomb'il aj xtx'otx'al oro aj atqet tuq twitz Qtata Dios, oxik nchan ntzaj yolin twi' jun xjal nink'ajchaq kye kykajil kach tajsik te tz'e'sb'il. \v 14 Nxik tuq tq'uma' tuky'i te tqaqi' ángel aj eq'i' tuq te trompet titza', kyi ikxjani: «Inkyel atzoqpi' kye kaj ángel aj tzyume' stzi' te chman a' aj tb'i Eufrátes.» \v 15 Ntons yatzun kye kaj ángel aj ojetq tuq kyeqet k'ulu' preparar te aj orji b'ix te aj q'ijji b'ix te aj qya'ji b'ix te aj aq'b'iji, exik tzoqpi' tzan tqet kykansa' te toxi' part kye xjal [twitz tx'o'tx']. \v 16 Ntons oxik wen b'an ky'ila'j soldad tajsik kway, kab'e' oqal miyon (200,000,000) tuq kyb'et; komo wetz oxik ncha'o' jateb' tuq kyb'et. \v 17 Ikxji oxik wen te aj owok joto' tuj nwitz, b'ix kye xjal tajsik kykway, atok tuq jun txayb'il kypech [kyaq] teb'l naqe q'aq' b'ix tuky'i teb'l [b'an txa'x] naqe ab'j jasint b'ix ax tuky'i teb'l [q'an q'eqmuqin] naqe asupr. B'ix kye kway, kyetz kywi' iktza' twi' jun leon b'ix tuj ktzi' n'etz tuq q'aq', sib' b'ix asupr. \v 18 Tzan tpaj ja ox xhcho'nal ntzani, eb'ajkamik te toxi' part kye xjal twitz tx'o'tx' tzan te q'aq' b'ix te sib' b'ix te asupr aj n'etz tuq tuj ktzi'.\f + \fr 9:18 \ft Asupr jun mína aj at jun txewal, b'ix cha'oj tqet tz'e'sa' yaji te txewal n'ok mas b'an nya'tx galan.\f* \v 19 Komo kye kway b'a'n tuq tzan kykansan tzan tpaj te aj n'etz tuq tuj ktzi' b'ix tzan tpaj te kyje', komo te kyje' iktza' jun kan, at tuq kywi' b'ix nkye'ok'onsan tuq kye xjal. \v 20 B'ix yatzun kye txq'anky xjal aj k'onti'l eb'ajkamik tzan kye ja xhcho'nalni, tzan tpaj nini ni k'onti'l okaj kykola' tzan kyk'ulun nya'tx galan, b'ix k'onti'l okaj ksi' tzan kyna'on kye malspirit ni kywitz kyitzb'alil tidi'chq xtx'otx'al oro, plat, brons qatzun tidi' aj k'ulu' tuky'i ab'j qatzun tuky'i tze'ji, aj k'onti'l nb'antik kye'en b'ix ni tzan kcha'on b'ix ni tzan kyb'et.\x * \xo 9:20 \xt Sal 115:4-7; 135:15-17; Dan 5:4\x* \v 21 B'ix k'onti'l ojaw kky'ixpu' kynab'lin, k'onti'l okaj kykola' tzan kykansan ni tzan kchmanin ni tzan kyk'ajajin ni tzan kyelq'an. \c 10 \s1 Aj Tyolin Te Angel Aj Eq'i' Te Tal U'j Titza' \p \v 1 Ntons yaji, oxik wen junky ángel b'an nim tbalor ikja'n tuq tqetz tuj ka'j b'ix b'alq'i' tuq ti'j tuky'i muj, b'ix at tuq jun kyaqmaljab' tuj twi',\x * \xo 10:1 \xt Ezq 1:28\x* b'ix te twitz [ntxaqtxon tuq] naqe q'ij\x * \xo 10:1 \xt Mat 17:2\x* b'ix kye toq iktza' pur q'aq'. \v 2 Atox tuq tuj tq'ab' jun ch'i tal u'j jaqo' tuq. B'ix te ángel wa'lqet tuky'i toq aj tb'anq'ab' tuj te nim a', b'ix te toq aj tsurt twitz tx'o'tx'. \v 3 B'ix oxik tk'ulu' mandad b'an kongan iktza' oj tjulin jun leon, b'ix ya ma jaw siky'in te ángel, yaji oxik ncha'o' wuq ray nkyetrenun nkyeyolin. \v 4 Ya ma kye'el te kxlink'ub' kye wuq ray, wetz oqet tuq ntz'ib'a', per oxik nchan twi' jun xjal otzaj q'olb'en wi'j tuj ka'j, otzaj tq'uma' ikxjani: «Cha intqet awewa' te aj ma'tx kyq'umaj kye wuq rayni b'ix k'on qet atz'ib'a'.» \v 5 Ntons te ángel aj oxik wen wa'lk tuj te nim a' b'ix twitz tx'o'tx', ojaw tin te tb'anq'ab' jawnaq twitz ka'j \v 6 b'ix oxik tsi' tjurament ti'j [Qtata Dios] aj itz'oj te jun-ele'x, aj oqet k'ulun te twitz ka'j b'ix kyaqil aj at tzi b'ix te twitz tx'o'tx' b'ix kyaqil aj at tzi b'ix te nim a' b'ix kyaqil aj at tzi; oxik tsi' tjurament tzan tponkix naj luwew kyaqil aj presis tuq tzan tky'ik. \v 7 B'ix yatzun oj tok oq'sa' te junky trompet tzan te twuqi' ángel, opoyonkix naj luwew te aj b'isu' tzan te Qtata Dios, iktza'x oxik tq'uma' kye aj yolil tyol.\x * \xo 10:7 \xt Dan 12:7; Am 3:7\x* \p \v 8 Yaji, te aj oxik nchan tuj ka'j intzaj tq'olb'e' junky'el ikxjani: «Pax eq'il te u'j aj jaqo' tuj tq'ab' te ángel aj wa'lqet tuj te nim a' b'ix twitz te tx'o'tx'ni.» \v 9 Inxwa'q tuky'i te ángel, oxik nq'uma' tzan stzaj tsi' tuq te tal u'j. Yatzun tetz otzaj tq'uma' wetz ikxjani: «Ntzani, b'ix intxik awa'a'. Owokel b'an k'ay tuj ak'u'j titza', per tuj atzi' owokel b'an kyi' iktza' ta'l tze'.» \v 10 Ntons owel win te tal u'j tuj tq'ab' b'ix oxik nwa'a'; owok b'an kyi' tuj ntzi' naqe ta'l tze' per ya ma kyaqon tuj nk'u'j owok b'an k'ay.\x * \xo 10:10 \xt Ezq 2:8–3:3\x* \v 11 Yaji tetz otzaj tq'uma'ky wetz ikxjani: «Presis tzan txik ayoli' nyol junky'el kyi'j ky'ila'j amaq', b'ix kyi'j ky'ila'j nasyon, b'ix kyi'j xjal aj nkyeyolin tuj ky'ila'j txq'anky yol, b'ix kyi'j ky'ila'j k'ulul mandad twitz tx'o'tx'.» \c 11 \s1 Aj Okyk'ulu'tz Kye Kab'e' Yolil Tyol Dios Tuj Jerusalen \p \v 1 Yaji otzaj si' wetz jun tal tze' malb'il,\x * \xo 11:1 \xt Ezq 40:3\x* b'ix otzaj q'uma' wetz ikxjani: «Qalan b'ix intqet amalo' te jay aj te nab'il Qtata Dios b'ix te pomb'il, b'ix intjaw awin kyajlal kye aj nkyena'on Qtata Dios tzi. \v 2 Per k'on qet amalo' te tzijay aj ti'jx te jay aj te nab'il Qtata Dios; k'on xik asi' tkwentil tzan tpaj te nini oje xik q'apo' kye aj k'onti'l nkye'okslan, b'ix te amaq' aj pawa' te Qtata Dios nlay qet kxjani', oqtelb'aj kywab'e' oxe aq'b'i tuky'i mey.\f + \fr 11:2 \ft Ax: 42 qya'. Te nini parej iktza' 1260 q'ij b'ix iktza' oxe aq'b'i tuky'i mey; Luks 21:24.\f* \v 3 B'ix okyexe'l nlajo' kab'e' yolil nyol, b'ix oxe aq'b'i tuky'i mey\f + \fr 11:3 \ft Ax: 1260 q'ij. Te nini parej iktza' 42 qya' b'ix iktza' oxe aq'b'i tuky'i mey.\f* okyepakb'ayon nyol. Kyetz owokel ksi' kyq'anaq naqe kyq'anaq aj b'is ate'.\f + \fr 11:3 \ft Ax: kyq'anaq xtx'otx'al sak pit. Owok ksi' ntzani tzan kyb'is.\f* \v 4 Kye ja yolil nyol, kyetz iktza' kye kab'e' wi' olib b'ix kye kab'e' tqatel kandel aj akyeqet twitz te Qajawil aj tajaw kyaqil twitz tx'o'tx'.\x * \xo 11:4 \xt Zac 4:1-14\x* \v 5 Qatzun at ab'l tgan k'ulun jun nya'tx galan kyi'j, [kyetz oxe'l kyq'uma' kyyol]\f + \fr 11:5 \ft Ax: owelatz jun q'aq' tuj ktzi'.\f* tzan kyqetb'aj tz'e'sa' kyaqil kyajq'oj, ikxji okamel te aj tgan k'ulun jun nya'tx galan kyi'j. \v 6 Kyetz at kyajwalil tzan kylamon twitz ka'j tzan k'on stzaj jab' tuj kyaqil q'ij aj nkyeyolin nyol,\x * \xo 11:6 \xt 1Re 17:1\x* b'ix ax at kyajwalil tzan tok te a' pur kyik' kyitza'\x * \xo 11:6 \xt Exo 7:17-19\x* b'ix tzan stzaj ksama' ky'ila'j yab'il twitz tx'o'tx' iktza'x kyetz kygan. \v 7 Per ya oj tmankun kypakb'an kyaqil, yaji jun naqe txkup\f + \fr 11:7 \ft Satanas; Tmnk 12:3,9\f* aj tzajnaq\f + \fr 11:7 \ft Ax: njatz.\f* tuj te jul aj k'onti'l txe',\x * \xo 11:7 \xt Tmnk 9:1,2,11; 17:8; 20:1,3\x* oq'ojiyon kyi'j, b'ix okyeqtel titza' b'ix okyeqtel tkansa'.\x * \xo 11:7 \xt Dan 7:21-22\x* \v 8 B'ix ya kye kxlimal okyekajel tanlet tuj tkayul te aj amaq'ji, aj chman amaq' aj ja' oqet kansa' te Kyajawil twitz krus, b'ix tzan tpajji n'ok q'uma' iktza' Sodom\x * \xo 11:8 \xt Gén 19:4-28\x* b'ix Ejipt. \v 9 B'ix kye kyaqil xjal tuj kyaqil amaq' b'ix kyaqil kyijajil xjal b'ix tuj kyaqil yol b'ix ja'chq tzajnaqe' tuj kyaqil nasyon, oxe'l kye'e' te kxlimal oxe q'ij tuky'i mey, b'ix nlay ktzoqpij tzan kyqex muqu'. \v 10 B'ix kyaqil kye aj nkyenajan twitz tx'o'tx' okyechalajel, oqtel kyq'ijla', okyesipayon kyoyej kxolx, okyechalajel tzan tpaj ojetq kyekamik kye yolil nyol aj nkyeyolin tuq te kyk'ulb'en kye xjal twitz tx'o'tx' nya'tx galan.» \p \v 11 Per yaji, ya ma ky'ik te oxe q'ij tuky'i mey, yaji te Txew Qtata Dios aj ntzaj tsi' qanq'in, ejaw tanq'insa', b'ix kyaqil aj e'ok e'en kyetz eb'ajxob' nim. \v 12 B'ix kye pakb'on oxik kchan tuj ka'j twi' jun xjal otzaj tq'uma' kongan ikxjani: «Pe'ejatz tzani.» Ntons ejax tuj ka'j tuj muj b'ix kyaqil kye kyajq'oj e'ok e'en tetz. \v 13 B'eyxnajji otzaj jun kab'junab' b'an jwert,\x * \xo 11:13 \xt Tmnk 6:12; 16:18-19\x* b'ix te tlajuji' part te amaq' oqet tilan, b'ix tzan tpaj te kab'junab' eb'ajkamik wuq mil (7000) xjal, b'ix yatzun kye aj k'onti'l ekamik, eb'ajxob' b'ix eb'ajna'on te Qtata Dios aj atjax tuj ka'j. \p \v 14 A te tkab'i' nim xhcho'nal ma'tx ky'ikni per tzulnaj te toxi'. \s1 Te Aj Oky'ik Aj Tok Oq'sa' Te Twuqi' Trompet \p \v 15 Yaji te twuqi' ángel owok toq'sa' te strompet, b'ix yaji oxik ncha'o' kywi' ky'ila'j xjal nkyeyolin kongan tuj ka'j ikxjani: «Ajna'l a te Qtata Dios b'ix te Koloyon aj Joyomaj titza' ok'uluyon mandad ti'j te twitz tx'o'tx' kyaqil, b'ix ok'uluyon mandad b'eyx te jun-ele'x ti'j kyaqil.»\x * \xo 11:15 \xt Dan 7:14,27\x* \v 16 Ya kye aj kaj tuj kawnaq (24) tijxjal aj wit'like' tuq tuj kywit'lel twitz Qtata Dios, eb'ajqet mejlet tuky'i tajsik kywitz max twitz tx'o'tx' b'ix ena'on tetz. \v 17 Nxik tuq kyq'uma' ikxjani: «Pixon te yatz Tata Dios, yatz aj mas nim awajwalil twitz kyaqil, yatz aj [b'eyx] atichqet ajna'l b'ix atichqetkix tuq. Yatz ma'tx kaj kyaqil tuj aq'ab' tuky'i awajwalil b'ix ajna'l ma'tx chk'ulun mandad tuky'i awajwalil ti'j kyaqil. \v 18 Kye xjal eb'ajjaw q'ojlik awi'j, per ajna'l yatz ma'tx tzaj aq'oj kyi'j, ma'tx pon or tzan aq'uman kyil kye kamnaq. Ajna'l ma'tx pon or tzan txik asi' kykanab' kye aj q'apo' kyib' nkye'aq'unan te yatz, kye aj yolil ayol b'ix kye txq'anky aj pawame' awitza', a'e' aj nchqet tuq kxjani', qa nim kyajwalil qatzun nya'txji.\x * \xo 11:18 \xt Isa 24:1-3\x* B'ix ma'tx pon or tzan kypon anajsa' kye aj cha nkyek'ulun nya'tx galan twitz tx'o'tx'.» \p \v 19 B'ix yaji, te jay aj tuj ka'j aj nab'il Qtata Dios ojaqet b'ix tuj te jay eb'ajil tuq te kaxh aj telponx ti'j te yol aj oxik tsi' te Qtata Dios oqtxi'. B'ix ajun xhliky'lika'j tuq, b'ix ajun kywi' xjal txik cha'on tuq, b'ix ajun ray nim tuq, b'ix otzaj jun nim kab'junab', b'ix oqet tz'aqik nim saqsb'aqon.\x * \xo 11:19 \xt Tmnk 8:5; 16:18\x* \c 12 \s1 Aj Oky'ik Ti'j Te Xuj Aj Ch'inky Tuq Tky'ix \p \v 1 Yaji, ojaw kanet twitz ka'j jun seny b'an chuktky ikxjani: Jun xuj ntxaqtxon tuq iktza' q'ij,\f + \fr 12:1 \ft Ax: jun xuj atok tuq te q'ij ti'j iktza' tq'anaq.\f* b'ix te qya' atqet tuq tjaq' toq, b'ix tuj twi' atjax tuq jun tkoron akye'ok tuq kab'lajuj che'w ti'j. \v 2 Te xuj ch'inky tuq tky'ix b'ix b'an nqawun tuq tzan xhcho'nal te ala'mj tzan tpaj ma'tx pon styemp tuq tzan tky'ix.\x * \xo 12:2 \xt Miq 4:10\x* \v 3 Yaji ojaw kanet twitz ka'j junky seny b'an chuktky, jun nim txkup per naqe jun matij semejante kan, kyaqti'j, b'ix ate' tuq wuq twi' b'ix lajuj tkach,\x * \xo 12:3 \xt Dan 7:7\x* b'ix tuj junjunchaq kye wuq twi' atjax jun tal tkoron. \v 4 B'ix tuky'i tje' e'el tky'isu' te toxi' part kye che'w twitz ka'j b'ix etzaj txo'o' twitz tx'o'tx'.\x * \xo 12:4 \xt Dan 8:10\x* B'ix te aj matij semejante kanni owa'let twitz te xuj aj n'alan tuq, tzan txik xhcho' tuq te tal oj titz'jik. \v 5 Te xuj otalaj jun tal ichan aj ok'uluyon kwent kyaqil xjal twitz tx'o'tx' tuky'i nim tajwalil.\f + \fr 12:5 \ft Ax: tuky'i jun stortol pur k'uxb'il; Sal 2:9.\f* Per te k'wa'l ojaw eq'i' b'ix ojax in tuj ka'j tuky'i Qtata Dios tzan sten tuky'i'l tuj twit'lel aj ja' nk'ulun mandad. \v 6 Yatzun te xuj owoqik max tuj te ky'ixk'oj tx'o'tx' aj ja' k'onti'l najayon, aj ja' at tuq jun tewb'il k'ulumaj tzan Qtata Dios tzan tuq tqet k'ulu' kwent txini oxe aq'b'i tuky'i mey.\f + \fr 12:6 \ft Ax: 1260 q'ij; te nini parej iktza' 42 qya' b'ix iktza' oxe aq'b'i tuky'i mey.\f* \p \v 7 Ntons yaji owaq'ik jun q'oj tuj ka'j. Te Migel\x * \xo 12:7 \xt Dan 10:13,21; 12:1\x* b'ix kye txq'anky ángel tuky'i'l, kyetz nkyeq'ojin tuq tuky'i te aj matij semejante kan. Te kan nq'ojin tuq b'ix n'ok tuq one' tzan txq'anky ángel a'e' aj tuky'i'l, \v 8 per k'onti'l okyipaj, b'ix k'onti'l tuq jun luwar te kyetz tuj ka'j. \v 9 Owetz in te aj matij semejante kan kyaqti'j, aj kan b'an oqtxi' tijky,\x * \xo 12:9 \xt Gén 3:1-7\x* aj tb'i “Tajaw Choj” b'ix ax “Satanas”\x * \xo 12:9 \xt Job 1:6-12; Mat 4:10; Mak 1:13; Kya 26:18; Rom 16:20; 2Kor 2:11; 11:14\x* tb'i, aj nkyeqet teq'i' kyaqil xjal twitz tx'o'tx', b'ix tetz kyuky'i kye ángel etzaj xon twitz tx'o'tx'. \v 10 Ntons oxik nchan tuj ka'j twi' jun xjal nyolin tuq kongan ikxjani: «Ajna'l ma'tx tzul te Koloyon tuky'i nim tajwalil, b'ix ikxji tzan tk'ulun mandad te Qtata Dios ti'j kyaqil, ma'tx tzul te Koloyon aj Q'umankaj Oqtxi' tzan te Qtata Dios b'ix at toklen tzan tk'ulun mandad. Komo ma'tx tz'ex xon te aj npoqon tuq kye qerman, aj nxik tuq poqon te kyetz b'ajq'ij b'ix b'ajaq'b'il twitz Qtata Dios.\x * \xo 12:10 \xt Job 1:9-11; 2:1-7; Zac 3:1\x* \v 11 Per ma'tx qet kyitza' tzan tpaj toklen wit'let kyk'u'j ti'j xhchiky'el Te Tal Moch aj owel aj tkamik, b'ix ax tzan tpaj nxik tuq kyq'uma' kye txq'anky te b'an'ax aj kyeb'en tuq ti'j tetz, b'ix k'onti'l eb'ajxob' tzan kykamik [tzan tpaj kyokslb'en ti'j Te Tal Moch]. \v 12 Tzan tpaj nini, pe'echalaj waq etetz aj tuj ka'j. Yatzun etetz aj nkxnajan twitz tx'o'tx' qatzun tuj te nim a', last a'ix tzan tpaj te Tajaw Choj ma'tx qex exol tuky'i tq'oj, komo teb'enky nya'tx nimky tuj tq'ij.» \p \v 13 Ntons, ya ma tz'ok ten te matij semejante kan ojetq tzaj xon twitz tx'o'tx', ntons owok lapet ti'j te xuj aj ojetq tuq talan te tal ichan, owok lapet ti'j tzan tjaw tlajo'. \v 14 Per yatzun te xuj, etzaj si' kab'e' txiky' iktza' txiky' jun chman yoq'on, tzan tuq txik lipan tuj te ky'ixk'oj tx'o'tx' aj ja' k'onti'l najayon aj ja' tuq oqtel k'ulu' kwent oxe aq'b'i tuky'i mey,\f + \fr 12:14 \ft Parej iktza' 1260 q'ij tuj Tmnk 12:6; Dan 7:25; 12:7.\f* b'ix laq'chik ti'j te matij semejante kan. \v 15 Per tuj stzi' te matij semejante kan owetz jun chman a' tzan tuq tkanon ti'j te xuj, tzan txik iqa' tuq tzan te a'. \v 16 Per te tx'o'tx' owonen ti'j te xuj, te tx'o'tx' oxikb'aj tuk'a' te a' aj owetz tuj stzi' te matij semejante kan. \v 17 Ntons te matij semejante kan masky ojakul tq'oj ti'j te xuj, astilji tzan tjatz tq'oj oxwa'q q'ojiyon kyi'j kye txq'anky tijajil te xuj, a'e' aj nqet kyoksla' te Qtata Dios b'ix nxik tuq kyq'uma' kye txq'anky te b'an'ax aj kyeb'en tuq ti'j Jesukrist. \v 18 B'ix yaji te matij semejante kan okaj wa'let stzi' te nim a'. \c 13 \s1 Aj Tok Si' Jun Kyecha'l Kye Xjal Tzan Kye Matij Txkup \p \v 1 Ntons yaji oxik wen jun naqe jun matij txkup tuj te nim a' ikja'n tuq tjatz. Ate' tuq lajuj tkach b'ix wuq twi', b'ix tuj junjunchaq kye lajuj tkach atjax jun tal tkoron, b'ix tz'ib'a' kyi'j kye twi' pur tuq yol b'an nya'tx galan nyolin ti'j te Qtata Dios.\x * \xo 13:1 \xt Dan 7:8; Tmnk 17:3,7-12\x* \v 2 Te aj txkupni aj oxik wen, mer iktza' jun [nim txkup aj tuj k'ul] leopardo tb'i, anke kye toq [b'an nim] naqe toq jun os b'ix te stzi' [ax b'an nim] iktza' stzi' jun leon.\x * \xo 13:2 \xt Dan 7:4-6\x* B'ix yaji te matij semejante kan oxik tsi' jun tbalor te aj junky, b'ix jun twit'lel aj ja' b'a'n tzan tk'ulun mandad, b'ix oxik tsi' nim tajwalil [tzan tyolin te tky'ixel]. \v 3 Jun twi' te txkup at tuq jun ok'ol ti'j b'ix okamel tuq, per yaji te ok'ol ob'antikky. Astilji kyaqil kye xjal twitz tx'o'tx' eb'ajlab'an ti'j, e'okslan ti'j. \v 4 Ntons ena'on ti'j te matij semejante kan tzan tpaj oxik tsi' tajwalil te aj junky naqe txkup, b'ix ax ena'on ti'j te aj naqe txkup ikxjani: «¿Ab'l opoyon iktza' ja ntzani? ¿Ab'l otnimsa'tz tk'u'j tzan tq'ojin tuky'i'l?» \v 5 B'ix ax oxik tzoqpi' tzan tjiq'b'an tib' b'ix tzan tyolin yol b'an nya'tx galan ti'j Qtata Dios, b'ix otzoqpjik tzan tk'ulun iktza'x tgan oxe aq'b'i tuky'i mey.\f + \fr 13:5 \ft Ax: 42 qya'; te nini parej iktza' 1260 q'ij b'ix iktza' oxe aq'b'i tuky'i mey.\f* \v 6 Ntons owaq'ik tzan tyolin yol b'an nya'tx galan ti'j Qtata Dios b'ix ti'chq yol b'an nya'tx galan ti'j te tjay Qtata Dios b'ix kyi'j kyaqil aj akyejax tuj ka'j.\x * \xo 13:6 \xt Dan 7:8,26; 11:36\x* \v 7 B'ix ax oxik tzoqpi' tzan tq'ojin kyi'j kyaqil kye aj pawame' a'ox te Qtata Dios, b'ix oxik tzoqpi' tzan kyqet titza',\x * \xo 13:7 \xt Dan 7:21\x* b'ix oxik si' tajwalil kyajsik kyaqil kyijajil xjal b'ix kyajsik kyaqil amaq' b'ix kxol xjal aj nkyeyolin kyaqil yol b'ix kyajsik kyaqil nasyon. \v 8 Kyaqil xjal twitz tx'o'tx' okyena'oyon ti'j te aj naqe matij txkup. A'e' kyetz kye aj k'onti'l tz'ib'anqex kyb'i tuj te u'j aj nyolin ab'le' kye aj at jun kyanq'in tzan tpaj Te Tal Moch, te Tal Moch aj atx aj tqet k'ulu' te twitz tx'o'tx' [q'umankaj tuq] tzan tkamik [tzan kyanq'in kye aj nkye'okslan ti'j]. \p \v 9 Qa at jun ab'l aj ate'ok txkyin, instzaj xhcha'o' kyaqil ntzani: \v 10 Ab'lchaq aj okyexe'l pres [tzan tpaj te Qtata Dios ostzoqpi'tz tzan tky'ik ikxji], kyetz okyexe'l in pres. Yatzun kye aj kansal xjal tuky'i machit kansb'il, ax kyetz okyekamelkix tuky'i machit kansb'il.\x * \xo 13:10 \xt Jer 15:2\x* Ti'j kyaqil ntzani, a tgan nim kypasens kye aj pawame' te Qtata Dios b'ix a tgan tzan tok wit'let kyk'u'j ti'j. \p \v 11 Ntons, yaji oxik wen junky naqe txkup ikja'n tuq tjatz twitz tx'o'tx', b'ix ate' tuq kab'e' tkach naqe tkach moch. Per nyolin tuq [b'an kaw] iktza' jun matij semejante kan. \v 12 B'ix at tuq tajwalil tzan tk'ulun twitz te junky matij txkup iktza' te aj junky tgan, b'ix ntk'ulu' tuq tzan tqet xob'le' tzan kyaqil twitz tx'o'tx' b'ix tzan kyqet mejlet kyaqil xjal na'ol te matij txkup aj ob'antik te ok'ol ti'j twi'. \v 13 B'ix nqet tuq tk'ulu' ti'chq yek'b'il aj b'an nkyelab'an kye xjal ti'j, komo nb'antik tuq tzan tqetz tin q'aq' twitz ka'j kywitz kyaqil xjal. \v 14 B'ix tzan tpaj kyaqil aj yek'b'ilni aj nb'antik tuq tuky'i nim tajwalil tzan tok ten te junky, ikxji eqet teq'i' kyaqil xjal twitz tx'o'tx' b'ix oxik tk'ulu' mandad kyetz tzan tqet kyk'ulu' jun titzb'alil te aj tb'ay txkup aj oqet ok'onsa'\f + \fr 13:14 \ft Ax: owok ok'onsa' tuky'i machit aj q'ojb'il.\f* b'ix ob'antikky. \v 15 Oxik si' tajwalil tzan txik tsi' tanq'in\f + \fr 13:15 \ft Ax: tzan txik tsi' txew.\f* te titzb'alil te tb'ay aj naqe txkupni, tzan tyolin te aj titzb'alilni, b'ix tzan tkansan kyaqil aj nlay kyeqet mejlet na'ol tetz. \v 16 B'ix ax otk'uluj tzan tok si' jun techa'l ti'j kyb'anq'ab' qatzun tajsik kywitz kyaqil xjal —kyaqil kye aj at nim kyajwalil b'ix kye aj nya'tx nim kyajwalil,\x * \xo 13:16 \xt Isa 24:1-3\x* b'ix kyaqil kye aj q'inon-e' b'ix kye aj meb'a', b'ix kye aj mosime' b'ix kye aj nya'tx mosime'— [otk'uluj tzan tok si' te techa'l kyi'j] \v 17 b'ix nijunwt tuq b'a'n tzan tk'ayin ni tzan tloq'on qa k'onti'l atok te techa'l aj telponx ti'j tb'i te [tb'ay] matij txkup qatzun te tajlal ti'j tb'iji. \v 18 Ntons a tgan tzan tqet qb'isu' tuj tume'l ti'j ntzani. Ab'lchaq kye aj b'a'n tzan tqet kyb'isu' ti'j ntzani, intjaw kyajla' alkyetz tajlal te aj matij txkupni, komo te nini tajlal jun xjal, b'ix te ja tajlalni qaq oqal tuky'i qaqlajuj tuj mutx' (666). \c 14 \s1 Te Kyb'itz Kye Aj Oqal Tuky'i Kaj Tuj Oxqal Mil (144,000) Xjal Aj Tijajil Israel \p \v 1 Ntons oxik we'e' Te Tal Moch wa'lqet tuq twi' te witz aj Sión [tb'i], b'ix akyeqet tuq oqal mil tuky'i kaj tuj oxqal mil (144,000) xjal tuky'i'l, b'ix tajsik kywitz nyolin tb'i tetz b'ix tb'i Stat.\x * \xo 14:1 \xt Ezq 9:4; Tmnk 7:3\x* \v 2 B'ix oxik ncha'o' nkyeyolin tuq tuj ka'j, b'ix kywi' iktza' twi' jun nim a' tib'x nxojin, iktza' jun ray b'an jwert, b'ix iktza' kywi' txq'an aj nkyeb'itzan tuky'i arp. \v 3 B'ix kye aj nkyexik ncha'o', nxik tuq kyb'itza' jun b'itz ak'a'j twitz te twit'lel aj ja' nk'ulun mandad te [Qtata Dios] b'ix kywitz kye kaj txkup [aj na'oyon te Qtata Dios] b'ix kywitz kye [kaj tuj kawnaq (24)] tijxjal. A'ox kye aj oqal tuky'i kaj tuj oxqal mil (144,000) xjal aj ekolet\f + \fr 14:3 \ft Ax: xjal aj eloq'et.\f* kxol kye aj akyeqet twitz tx'o'tx', a'ox kyetz b'a'n tuq tzan tel kyniky' ti'j te b'itz. \v 4 Kye ja ntzanije' a'e' kye aj k'onti'l ejoyon choj tuky'i xuj, kyetz tume'l nkyeb'et, b'ix a'e' kye ja ntzanije' aj lapike' ti'j Te Tal Moch ja'chq aj ja' nky'ik. Kye ja ntzanije' a'e' kye aj b'an tb'ay eb'ajkolet kxol kye xjal, tzan kyok te Qtata Dios b'ix Te Tal Moch. \v 5 B'ix kyetz, k'onti'l owetz jun nik'b'il tuj ktzi', kyetz k'onti'l jun tidi' nya'tx galan kyi'j.\x * \xo 14:5 \xt Sof 3:13\x* \s1 Te Tpakb'alil Aj Eq'i' Tzan Kye Ox Angel Tzan Txik Kypakb'a' Kxol Kyaqil Xjal Twitz Tx'o'tx' \p \v 6 Yaji oxik wen junky ángel nlipan twitz ka'j b'ix eq'i' tuq titza' te tpakb'alil galan aj k'onti'l nponaj b'ix tetz tmandad tzan txik tswa' te tpakb'alil kye kyaqil xjal twitz tx'o'tx', kye kyaqil nasyon b'ix kye kyaqil kyijajil xjal b'ix tuj kyaqil kyyolx, b'ix tuj kyaqil amaq'. \v 7 Nxik tuq tpakb'a' kongan ikxjani: «Intqet exob'le' te Qtata Dios b'ix intqet ejiq'b'a' tzan tpaj ma'tx pon te q'ij tzan txik tsi' xhcho'nal kyi'j kye aj at kyil. Pe'eqet mejlet na'ol tetz, te aj oqet k'ulun te twitz ka'j b'ix te twitz tx'o'tx' b'ix te nim a' b'ix kyaqil kye soch.» \v 8 Yaji junky ángel owok lapetky ti'j, b'ix oxik tq'uma' ikxjani: «Ma'tx qet, ma'tx qet te nim amaq' Babilony,\x * \xo 14:8 \xt Isa 21:9; Tmnk 18:2\x* aj ma'tx tk'uluj tzan kyniky'b'en kyaqil amaq' te kyk'ajajb'en aj nkyetzeqtik ti'j iktza' ti'j te xhb'a'j.»\f + \fr 14:8 \ft Kastiy: hacer beber del vino del furor de su fornicación.\f* \p \v 9 Ntons yaji at tuq junky toxi' ángel, owok lapet kyi'j kye tb'ay, b'ix ntyoli' tuq ikxjani: «Qa at ab'l aj oqtel tna'o' te matij txkup b'ix ti'j titzb'alil, qatzun ma stzoqpij tzan tok si' te techa'l tajsik twitz qatzun ti'j tq'ab'ji, \v 10 tetz ax owokel te'e' tq'oj Qtata Dios,\f + \fr 14:10 \ft Ax: otniky'b'e'tz te xhb'a'j aj telponx te xhcho'nal aj otzajel tsi' Qtata Dios; Sal 75:8; Isa 51:17; Tmnk 16:19.\f* oxe'l si' jun nim xhcho'nal ti'j tuky'i q'aq' tuky'i asupr,\x * \xo 14:10 \xt Gén 19:24\x* oxe'l si' xhcho'nal ti'j twitz Te Tal Moch b'ix kywitz kye ángel aj pawame' a'ox te Qtata Dios. \v 11 Te jun-ele'x te tsib'al te xhcho'nal ojawel, b'ix nlay kye'ojlan ni chijq'ij ni qonik'an kyaqil kye aj nkyena'on te matij txkup b'ix te titzb'alil, b'ix kyaqil kye aj atok te techa'l kyi'j.»\x * \xo 14:11 \xt Isa 34:10\x* \p \v 12 Ntons, te ja ntzani a tgan tzan kyipan tuky'i nim kypasens kye aj pawame' te Qtata Dios, kye aj nqet kyoksla' Qtata Dios b'ix k'onti'l nkaj ksi' tzan tok wit'let kyk'u'j ti'j Jesus. \v 13 B'ix oxik nchan tuj ka'j, ntzaj tuq q'uma' wetz ikxjani: «Intqet atz'ib'a' ntzani: Ajna'l galanx-alo kye aj okyekamel aj nkye'okslan ti'j Qajaw.» B'ix kyi te Txew Dios ikxjani: «B'an'ax ikxji, tzan kyojlan ti'j kyaqil kyaq'umb'en, komo te kyk'ulb'en telponx titza' wit'lik kyk'u'j ti'j Qtata Dios.» \s1 Te Xjal Aj Eq'i' Tjob'il Triw Tuj Tq'ab' \p \v 14 Ntons, yaji wetz oxik wen jun muj b'an sjapun b'ix tajsik te muj wit'lik tuq jun xjal mer iktza' tijajil xjal\x * \xo 14:14 \xt Dan 7:13\x* b'ix atjax tuq tuj twi' jun tkoron pur xtx'otx'al oro, b'ix tuj tq'ab' jun job'il triw ajun te'. \v 15 Ntons owetz junky ángel tuj te jay aj nab'il Qtata Dios b'ix oxik tq'uma' kongan te aj atjax tuq tajsik muj, oxik tq'uma' ikxjani: «Intjaw awin te ajob'il b'ix pajo'on tzan tpaj ma'tx tz'ok ky'ixk'oj te awalj twitz tx'o'tx', b'ix ma'tx pon tyemp tzan tjaw.»\x * \xo 14:15 \xt Joel 3:13\x* \v 16 Ya te aj wit'lik tuq tajsik te muj, ojaw tin te tjob'il b'ix oky'ik tin tajsik te tx'o'tx', b'ix ojaw tk'upu' te awalj. \s1 Te Angel Aj Eq'i' Jun K'upb'il Lob'j Ub Tuj Tq'ab' \p \v 17 Ntons yaji, junky ángel owetz tuj te jay tuj ka'j aj nab'il Qtata Dios, b'ix ax eq'i' tuq titza' jun tk'upb'il ajun te'. \v 18 B'ix tuj te pomb'il [tuj te jay aj nab'il Qtata Dios], owetz junky ángel aj at tuq tajwalil ti'j te q'aq'. Tetz oxik tq'olb'e' te aj eq'i' tuq te tk'upb'il aj ajun te', oxik tq'uma' tetz ikxjani: «Intky'ik awin te ak'upb'il tuj te awalj, b'ix inkyel ak'upu' kyaqil te resim lob'j ub twitz tx'o'tx' tzan tpaj ma'tx q'anxik.» \v 19 Ntons te ángel oky'ik tin te tk'upb'il twitz tx'o'tx' b'ix owel tk'upu' kyaqil te resim lob'j ub, b'ix oqex tsi' tuj jun nim tqatel tzan tuq tetz yitz'let. [Te ntzani telponx] owokel kyen xhcho'nal tuj tq'ab' Qtata Dios kye aj k'onti'l nkye'okslan. \v 20 Te resim lob'j ub owetz yitz'o' tuj te tqatel ti'jx te amaq', b'ix tuj te tqatel owetz pur kyik',\x * \xo 14:20 \xt Isa 63:3; Tmnk 19:15\x* ojakon max tjaq' ktzi' kway, b'ix nxik tb'ete' tuq ox oqal (300) kilómetr.\f + \fr 14:20 \ft Ax: jun mil tuky'i qaq oqal stadión.\f* \c 15 \s1 Kye Wuq Angel Aj Eq'i' Kye Laq Kyitza' \p \v 1 Ntons owok joto' tuj nwitz junky seny tuj ka'j, b'an nim b'ix chuktky, aj b'an nqolab'an ti'j. Oxik wen wuq ángel, b'ix eq'i' tuq kyitza' wuq txakl xhcho'nal b'an nim, b'ix a'ox kye ja txakl xhcho'nal ntzani aj oky'el masky b'ix tuky'i te ntzani ojawetz tq'oj Qtata Dios. \v 2 B'ix ax oxik wen jun chq'aj iktza' xtx'otx'al pur kristal samo' tuky'i q'aq', b'ix wa'lke' tuq tzi kye aj oqet kyitza' te matij txkup, a'e' aj k'onti'l ena'on te titzb'alil b'ix k'onti'l okyk'amoj tzan tok si' kyi'j te tajlal te tb'i, b'ix eq'i' tuq kyarp aj ojetq tuq xik si' kyetz tzan Qtata Dios. \v 3 Kyetz nxik tuq kyb'itza' jun b'itz aj oqet stz'ib'a' Moisés,\x * \xo 15:3 \xt Exo 15:1-18\x* te Moisés aj q'apo' tuq tib' n'aq'unan tuq te Qtata Dios. Nxik tuq kyb'itza' ikxjani tzan kyna'on [te aj n'ok q'uma'] Te Tal Moch: «Tata Dios. Yatz at mas nim awajwalil twitz kyaqil, kyaqil aj nqet ak'ulu' b'an nim b'ix nqolab'an ti'j. Kyaqil aj nchk'ulun tume'l b'ix b'an'ax. Yatz a'ich te twitzale' k'ulul mandad kyi'j kyaqil amaq'. \v 4 ¿Ab'l nlay qet xob'len te yatz? ¿Ab'l nlay qet jiq'b'an te yatz? Komo a'ox yatz a'ich b'an k'onti'l achoj. B'ix kyaqil xjal twitz tx'o'tx' okye'ulel awitz tzan kyqet mejlet na'ol te yatz.\x * \xo 15:4 \xt Sal 86:9\x* B'ix ma'tx tz'ok en kyaqil aj ma'tx qet ak'ulu' tuky'i akawb'il tuj aq'ab'.» \p \v 5 Ntons, ya ma ky'ik kyaqil nini, yaji oxik wen tuj ka'j b'ix ojaqet te jay tuj ka'j aj nab'il Qtata Dios, te jay tabernaculo [aj telponx tetz atqet kxol txjalil].\x * \xo 15:5 \xt Exo 38:21\x* \v 6 B'ix e'etz tuj te jay wuq ángel aj eq'i' tuq wuq txakl xhcho'nal kyitza', atok tuq kyq'anaq xtx'otx'al lino, b'ix b'an sjapun b'ix b'an xhqitz'un, b'ix atok tuq twitz kypech jun kyk'alel pur xtx'otx'al oro [aj telponx ti'j kyajwalil]. \v 7 Jun te kykajil aj txkup [aj na'oyon te Qtata Dios] oxik tsi' wuq uk'b'il kye wuq ángel. Per kye uk'b'il nojnaq tuq tuj pur tuky'i xhcho'nal aj oxe'l tsi' te Qtata Dios tzan tq'oj [kyi'j kye aj tajq'oj], te Qtata Dios aj itz'oj te jun-ele'x. \v 8 B'ix ajun sib' onoj tuj te jay tzan tpaj xhchqitz'unal b'ix b'an nim tajwalil, b'ix nijunwt xjal b'a'n tuq tzan tox txini\x * \xo 15:8 \xt Exo 40:32-35; 1Re 8:10-11; 2Cró 5:13-14; Isa 6:4\x* max oj tmankun kye wuq xhcho'nal aj ntzaj si' tuq tzan kye wuq ángel. \c 16 \p \v 1 Ntons yaji oxik nchan tuj te jay aj nab'il Qtata Dios tuj ka'j nxik tuq q'uma' kyuky'i kye wuq ángel ikxjani: «Pex waq qo'ol kye wuq uk'b'il kyajsik [kye xjal] twitz tx'o'tx' aj telponx owokel esi' kyi'j kye wuq xhcho'nal b'an nim tzan tpaj tq'oj Qtata Dios.»\f + \fr 16:1 \ft Ax: «Pex waq tuj kyaqil twitz munt qo'ol kye wuq kop aj nojnaq tuky'i tq'oj Qtata Diosni.»\f* \p \v 2 Ntons yaji oxik te tb'ay ángel b'ix oxik tswa' te tb'ay xhcho'nal b'an nim kyajsik [kye xjal] twitz tx'o'tx',\f + \fr 16:2 \ft Ax: oqet tqo' te tkop. Ax ikxji kyi'j ja' nyolin “oxik tswa' xhcho'nal” tuj Tmnk 16:3,4,8,10,12,17.\f* b'ix owok kyi'j kye aj atok tuq kyi'j te techa'l te matij txkup, a'e' aj nkyeqet mejlet na'ol te titzb'alil, ojaw kanet tx'a'k kyi'j,\x * \xo 16:2 \xt Exo 9:10\x* b'ix k'onti'l tuq tremeyul b'ix ajun taq'ikal. \p \v 3 Ntons yaji te tkab'i' ángel oxik tswa' te tkab'i' xhcho'nal b'an nim tzan tok te nim a' pur kyik', per naqe xhchiky'el jun kamnaq, b'ix eb'ajkamik kyaqil tidi'chq aj nkye'anq'in tzi. \p \v 4 Ntons yaji te toxi' ángel oxik tswa' te toxi' xhcho'nal b'an nim tzan kyok kye a' b'ix kye soch pur kyik'.\x * \xo 16:4 \xt Exo 7:17-21\x* \p \v 5 Yaji oxik nchan te ángel aj [n'e'en] kye a' twitz tx'o'tx', ntyoli' tuq ikxjani: «Yatz aj b'an k'onti'l achoj, yatz aj atichqet kixi' b'ix atichqet tuq, yatz at akawb'il tuj aq'ab' tzan tpaj ma'tx kyexik asi' tuj il [kye aj xjalni]. \v 6 Komo kyetz eb'ajqet kykansa' kye aj pawame' tuq te yatz b'ix kye aj yolil ayol, per ajna'l ma'tx xik asi' kyik' te kyuk'a', b'ix te nini nkyajo'.» \v 7 B'ix oxik nchan twi' junky otzaj yolin tuj te pomb'il ikxjani: «B'an'ax ikxji Tat, yatz mas nim awajwalil twitz kyaqil, yatz tuky'i tume'l b'ix tuky'i akawb'il tuj aq'ab' [nkyexik apoqo' kye aj at kchoj].» \p \v 8 Ntons yaji te tkaji' ángel oxik tswa' twitz te q'ij te tkaji' xhcho'nal b'an nim, b'ix [te Qtata Dios otk'uluj] tzan kyqet tz'e'sa' kye xjal tzan te q'ij.\f + \fr 16:8 \ft Ax: q'aq'.\f* \v 9 B'ix kye xjal eqetb'aj xuli', b'ix eyolin yol b'an nya'tx galan ti'j Qtata Dios aj at tajwalil ti'j kyaqil ja xhcho'nalni, b'ix k'onti'l ojaw kky'ixpu' kynab'lin tzan tqet kyjiq'b'a' te tetz. \p \v 10 Ntons yaji te tjweb'i' ángel oxik tswa' te tjweb'i' xhcho'nal b'an nim tajsik te aj matij txkup tuj twit'lel aj ja' nk'ulun mandad. Yaji tuj kyaqil tkwentil aj ja' nk'ulun mandad tuq owok b'an qlolj.\x * \xo 16:10 \xt Exo 10:21\x* Kye xjal nqet tuq b'aj ktx'a'o' kyaq' tzan xhcho'nal, \v 11 b'ix eyolin yol b'an nya'tx galan ti'j Qtata Dios aj tuj ka'j tzan tpaj te xhcho'nal aj n'ok kyen tuq b'ix tzan tpaj te ktx'a'ak kyi'j, b'ix k'onti'l ojaw kky'ixpu' kynab'lin. \p \v 12 Ntons yaji te tqaqi' ángel oxik tswa' te tqaqi' xhcho'nal b'an nim tzan tqex ky'ixwik te chman a' aj tb'i Eufrátes,\x * \xo 16:12 \xt Isa 11:15-16\x* tzan kky'ik kye twitzale' k'ulul mandad [kyuky'i kye ksoldad], a'e' aj tzajnaqe' tuq aj ja' njakul q'ij. \v 13 Yaji oxik wen e'etz tuj stzi' te matij semejante kan, b'ix tuj stzi' te matij txkup, b'ix tuj stzi' te junky naqe txkup aj nya'tx b'an'ax yolin, e'etz tuj ktzi' kyetz ox malspirit naqe kyeka'yin xtx'o'. \v 14 Komo kye ntzani malspirit aj b'a'n tuq tzan kyk'ulun seny tuky'i nim kyajwalil, ikja'n kxik chimol kyaqil kye twitzale' k'ulul mandad twitz tx'o'tx' [kyuky'i kye ksoldad] tzan kyq'ojin ti'j Qtata Dios tuj aj q'ij aj okyexe'l tsi' tuj il te Qtata Dios kye xjal aj nya'tx galan, per te Qtata Dios mas nim tajwalil twitz kyaqil. \p \v 15 («Tzaj eten» [ntq'uma' te Qajaw]. «Wetz kyinpon iktza' jun eleq'.\x * \xo 16:15 \xt Mat 24:43-44; Luks 12:39-40; Tmnk 3:3\x* Galanx-alo te aj atok tnab'l, b'ix atok tq'anaq tzan k'on tex sqit b'ix tzan k'on tqet ky'ixwik oj tky'ik kyaqil ntzani.») \v 16 B'ix [kye aj ox malspiritni] e'ok kchimo' kyaqil kye twitzale' k'ulul mandad [kyuky'i kye ksoldad] tuj te luwar aj tb'i tuj te yol ebrey “Armagedon.”\f + \fr 16:16 \ft Te Armagedon ax n'ok tuq q'uma' Armegid oqtxi' b'ix ax n'ok q'uma' Megid; Jue 5:19; 2Re 23:29; 2Cró 35:22.\f* \p \v 17 Ntons yaji te twuqi' ángel oxik tswa' te twuqi' xhcho'nal aj b'an nim tuj kyaq'iq'. B'ix yaji tuj te jay aj nab'il Qtata Dios, mer tuj te twit'lel Qtat aj ja' nk'ulun mandad, oxik nchan twi' [te Qtata Dios] otzaj tyoli' ikxjani: «Ajna'l ma'tx b'antik.»\x * \xo 16:17 \xt Tmnk 21:6\x* \v 18 Ntons ajun xhliky'lika'j otzaj, b'ix ajun kywi' xjal txik cha'on tuq, b'ix ajun ray tuq, b'ix otzaj jun kab'junab' mas b'an jwert twitz kye txq'anky kab'junab' aj oje ky'ik atx aj kyten kye xjal twitz tx'o'tx'.\x * \xo 16:18 \xt Tmnk 8:5; 11:13,19\x* \v 19 Te nim amaq' oqet pax, owel oxe pedas, b'ix kye amaq' tuj kyaqil twitz tx'o'tx' eb'ajqet xitan. Yatzun te Qtata Dios k'onti'l owajnaj ti'j tk'u'j te nim amaq' aj Babilony, otzaj nim tq'oj ti'j b'ix oxik tsi' jun xhcho'nal b'an nim.\f + \fr 16:19 \ft Ax: tzan tuk'an te tuk'a' te xhcho'nal; Sal 75:8; Isa 51:17; Tmnk 14:10.\f* \v 20 Kyaqil tx'o'tx' tuj te nim a' b'ix kyaqil witz eb'ajqetnaj,\x * \xo 16:20 \xt Tmnk 6:14\x* \v 21 b'ix otzaj twitz ka'j kyajsik kye xjal jun saqsb'aqon jun kintalchaq talal. B'ix kye xjal eb'ajyolin yol b'an nya'tx galan ti'j Qtata Dios tzan tpaj te aj saqsb'aqonni jun xhcho'nal b'an nim.\x * \xo 16:21 \xt Exo 9:23-24; Tmnk 11:19\x* \c 17 \s1 Aj Txik Si' Tuj Il Te Amaq' Babilony \p \v 1 Ntons jun kxol kye wuq ángel aj eq'i' tuq kyitza' kye wuq uk'b'il,\x * \xo 17:1 \xt Tmnk 15:7; 16:1\x* otzaj tyoli' wetz ikxjani: «Qalan tzani. Oxe'l nyek'u' titza' oxe'l si' tuj il te xuj aj nkyeqet teq'i' xjal,\f + \fr 17:1 \ft Ax: te xuj aj nk'ajajinqet. Te yol “k'ajajin” tuj Tyol Dios atqet telponx oj stzaj qna'o' junky dios; Exo 34:15; Jue 2:17; 8:27; 1Cró 5:25; Sal 106:39; Ezq 6:9; 20:30; 23:35-37; Os 4:12; 5:4; 9:1; 1Tim 1:19; 4:1; 2Tim 4:4; Ebr 3:12; 2Xhp 3:17; Tmnk 17:5.\f* te xuj [aj telponx ti'j jun amaq']\x * \xo 17:1 \xt Tmnk 18:2,10,21\x* aj atqet ja' ate' ky'ila'j a'. \v 2 Kyaqil kye kywitzale' k'ulul mandad twitz tx'o'tx' oxik ksamo' kyib' tuky'i'l,\f + \fr 17:2 \ft Ax: eb'aj k'ajajin tuky'i'l.\f* b'ix ax kyaqil xjal twitz tx'o'tx' okyniky'b'ej [te aj nxik tsuqu' kyuky'i'l] aj iktza' jun xhb'a'j aj ncho'on kywi' titza'.»\f + \fr 17:2 \ft Kastiy: se han embriagado con el vino de su fornicación; Jer 51:7.\f* \p \v 3 Yaji inxik tin\x * \xo 17:3 \xt Tmnk 4:2; 21:10\x* te Txew Dios tuj jun luwar b'an ky'ixk'oj tx'o'tx' aj ja' k'onti'l najayon. B'ix oxik wen jun xuj wit'lijax tajsik jun txkup kyaqti'j, b'ix ti'j te txkup tz'ib'a' tuq ti'j pur yol b'an nya'tx galan ti'j Qtata Dios, b'ix ate' tuq wuq twi' b'ix lajuj tkach.\x * \xo 17:3 \xt Tmnk 13:1\x* \v 4 Te xuj atok tuq tq'anaq morad teb'l b'ix kyaq, b'ix b'an txaku' tuq tuky'i oro b'ix tuky'i tal ab'j b'an tb'anil b'ix uwj perla b'an tb'anil. B'ix eq'i' tuq tuj tq'ab' jun uk'b'il xtx'otx'al oro b'ix te aj atqex tuq tuj telponx te tk'ajajb'en b'ix kyaqil tk'ulb'en aj ajq'oja' twitz tzan Qtata Dios. \v 5 B'ix tz'ib'a' tuq tajsik twitz jun tb'i chuktky, b'ix nyolin ikxjani: Babilony Aj Nim [Amaq'], Kyamaq' Kye Aj Nkyexnaq'tzan Te K'ajajb'ilj B'ix Kyaqil Aj Ajq'oja' Twitz Tzan Qtata Dios. \v 6 B'ix te xuj k'onti'l ntnab'e tuq tib' tzan tpaj tkansb'en\f + \fr 17:6 \ft Ax: kyik'.\f* ky'ila'j xjal aj pawame' te Qtata Dios b'ix nkyepakb'an tuq ti'j Jesus. B'ix wetz b'an nkyinlab'an tuq nim ti'j kyaqil ntzani. \p \v 7 Ntons yaji, te ángel otzaj tq'uma' wetz ikxjani: «¿Tistil b'an nchlab'an? Wetz oxe'l nq'uma' tidi' telponx ti'j te xuj b'ix ti'j te aj matij txkup iqal tetz, aj wuq twi'ni b'ix lajuj tkach. \v 8 Te aj txkup ma'tx xik awenni, tetznini [jun xjal] aj atqet tuq per ya k'onti'l sinoke ikja'n tjatz tuj te jul aj k'onti'l txe' b'ix cha swal tkamiky tzul.\x * \xo 17:8 \xt Tmnk 11:7\x* B'ix kye aj nkyenajan twitz tx'o'tx' aj k'onti'l tz'ib'anqex kyb'i tuj te u'j te qanq'in\x * \xo 17:8 \xt Sal 69:28\x* atx aj tkajlen k'ulu' te twitz tx'o'tx', kyetz okyelab'ayon oj tok kyen te aj naqe txkup aj atqet tuq b'ix ajna'l ya k'onti'l per tzul junky'elky. \v 9 Ti'j te ntzani a tgan tzan qb'isun tuj tume'l. Kye aj wuq twi'ni telponx kyi'j wuq witz aj ja' wit'lik te xujni, b'ix ax telponx kyi'j wuq twitzale' k'ulul mandad. \v 10 B'ix jweb' kxol kye ja twitzale' k'ulul mandadni oje kyekamik, b'ix jun nk'ulun mandad ajna'l, b'ix te junky mina' tjakon tuj twit'lel ja' ok'uluyon mandad, per ya oj tjakon te aj tmankb'il, nlay ten nim tuj. \v 11 Yatzun te aj naqe txkup aj atqet tuq oqtxi' per ajna'l k'onti'l, a tetz owokel te twajxaqi' [twitzale' k'ulul mandad]; tetz jun te kywuqil b'ix ikja'n txik tzan tponajsa' b'eyx te jun-ele'x. \v 12 Yatzun kye aj lajuj kachni, telponx lajuj twitzale' k'ulul mandad aj mina' kyk'amon kyajwalil tzan kyk'ulun mandad, per okyk'amo'tz kyajwalil cha jun rat junx tuky'i te aj txkupni.\x * \xo 17:12 \xt Dan 7:24\x* \v 13 Kye ja lajuj k'ulul mandadni, kyetz dyakwerd ate' tzan tkaj ksi' kyaqil kyajwalil tuj tq'ab' te [xjal aj naqe jun] matij txkup, b'ix ax kyaqil aj ja' nkyek'ulun mandad tuq. \v 14 Okyeq'ojiyon ti'j [te aj n'ok q'uma'] Te Tal Moch per okyeqtel titza' tzan tpaj tetz aji te Kyajawil Kyi'j Kyaqil Kye Aj At Nim Kyajwalil, b'ix ax a tetz te Twitzale' K'ulul Mandad Kyi'j Kyaqil Kywitzale' K'ulul Mandad.\x * \xo 17:14 \xt Tmnk 19:16\x* B'ix kye aj ajune' tuky'i'l, kyetz a'e' kye aj uk'leme' titza', b'ix joyome' titza' b'ix k'onti'l nkaj ksi' tzan kyokslan ti'j.» \v 15 B'ix te ángel otzaj tq'uma' junky'el wetz ikxjani: «Kye ky'ila'j a' aj ma xik awen aj ja' wit'liqet te xuj aj nkyeqet teq'i' kye amaq', kye aj ky'ila'j a'ni telponx kye [kyaqil] amaq' b'ix b'uch'uj xjal b'ix nasyon b'ix [xjal aj nkyeyolin kyaqil] yol. \v 16 B'ix kye lajuj twitzale' k'ulul mandad b'ix te matij txkupni, owokel kyajq'oja' te xuj [aj telponx ti'j te amaq' Babilony] aj nkyeqet teq'i' txq'anky, b'ix okajel ksi' b'an takun, owelal kyin kyaqil tidi' tzi b'ix okajelb'aj kxitu' b'ix owokel ksi' tq'aq'b'el.\f + \fr 17:16 \ft Ax: kye lajuj kach b'ix te matij txkup, owokel kyq'oji' te xuj, b'ix owelal kyin kyaqil tidi' tetz b'ix okajel ksqitb'a', b'ix te xhchi'jel oxe'l kchi' b'ix oqtel ktz'e'sa'.\f* \v 17 Komo te Qtata Dios oqex tsi' tuj kyanim aj tgan tetz tzan kyk'ulun, tzan kyten dyakwerd tzan txik kyq'apo' kyajwalil tuj tq'ab' te aj matij txkup, max cha'oj tkanonkix iktza' ma'tx tq'umaj Qtata Dios. \v 18 Te xuj aj ma'tx xik awenni, telponx te aj matij amaq' aj nk'ulun mandad kyi'j kye twitzale' k'ulul mandad twitz tx'o'tx'.» \c 18 \s1 Aj Tponaj Te Amaq' Babilony \p \v 1 Ntons, ya ma ky'ik kyaqil nini, yaji oxik wen junky ángel ikja'n tuq tqetz tuj ka'j b'ix nim tuq tajwalil, b'ix kyaqil te twitz tx'o'tx' okaj b'an xhk'atun tzan tpaj xhchqitz'unal. \v 2 B'ix oxik tq'uma' kongan ikxjani: «Ma'tx ponaj, ma'tx ponaj te aj nim amaq' Babilony, b'ix ma'tx tz'ok kyjay malspirit, ma'tx tz'ok kyjay kyaqil txakl malspirit, b'ix kyjay kyaqil txakl pich' aj nya'tx galan-e' b'ix b'an qusquje'.\x * \xo 18:2 \xt Isa 13:21-22; 21:9; Jer 50:39-40; Tmnk 14:8\x* \v 3 Komo kyaqil nasyon twitz tx'o'tx' ma'tx kyniky'b'ej te kyk'ajajb'en kye aj amaq'ni, te kyk'ajajb'en aj nkyetzeqtik ti'j iktza' ti'j te xhb'a'j.\f + \fr 18:3 \ft Ax: ma'tx kyniky'b'ej te xhb'a'j aj nk'ulun tzan stzeqtik tzan tk'ajajin. Tmnk 17:1; Jer 51:7.\f* B'ix kyaqil kye twitzale' k'ulul mandad twitz tx'o'tx' ma'tx xik ksamo' kyib' kyuky'i'l,\f + \fr 18:3 \ft Ax: ek'ajajin tuky'i'l.\f* b'ix kyaqil kye xk'a'mon twitz tx'o'tx' ma'tx kye'ok q'inon tzan tpaj titza' kye aj amaq'ji nkyetzeqtik ti'j kyq'inomal.» \p \v 4 Ntons oxik nchan twi' jun xjal nyolin tuq tuj ka'j ikxjani: «Etetz waq aj a'ix nxjalil, pe'etetz waq kxol kye aj amaq' ni'n\x * \xo 18:4 \xt Isa 48:20; Jer 50:8\x* tzan k'on txik esamo' etib' kxol tuj aj kchojni, tzan k'on tky'ik eti'j aj xhcho'nal b'an nim aj oky'el kyi'j kyetz. \v 5 Komo ma'tx ch'uqjik kchoj, ma'tx jakon max twitz ka'j,\x * \xo 18:5 \xt Jer 51:9\x* b'ix Qtata Dios ma'tx qet tb'isu' ti'j kyaqil aj nya'tx galan ma'tx kyk'uluj. \v 6 Intqet k'ulu' kyuky'i'l iktza'x ma'tx kyk'uluj kyetz kyuky'i txq'anky. Intel kchojo' kab'e'-el iktza'x ma'tx kyk'uluj.\x * \xo 18:6 \xt Sal 28:4; 137:8; Jer 50:29\x* Intel kchojo' kab'e'-el mas nim xhcho'nal twitz te aj oxik ksi' kyetz kye txq'anky.\f + \fr 18:6 \ft Ax: intxik esamo' kab'e'el mas jwert tuj te uk'b'il aj ja' tetz oxik tsamo'.\f* \v 7 Intxik si' jun nim xhcho'nal kyi'j b'ix intok kyen twitz oq'el b'an nim iktza'x kyetz ma'tx qet kyjiq'b'a' kyib' b'ix iktza'x kyaqil aj ma'tx tz'el kygani'. Komo nkyq'uma' tuq tuj kyanim ikxjani: “Qetz galan ato', nqok'ulun mandad tuky'i nim qajwalil, qetz nya'tx iktza' byud a'o', nlay tz'ok qen twitz oq'el.” \v 8 Astilji b'eyx cha tuj jun q'ij, oqtel kyajsik kyetz tidi'chq xhcho'nal b'ix kamikyj b'ix b'is b'ix wa'ij, b'ix owokel si' kyq'aq'b'el tzan tpaj te Qtata Dios at tajwalil tuj tq'ab' tzan txik tpoqo' kyetz.»\x * \xo 18:8 \xt Isa 47:8-9\x* \p \v 9 Ntons kye kywitzale' k'ulul mandad twitz tx'o'tx' aj oxik ksamo' kyib' [kyuky'i kye aj amaq' Babilony],\f + \fr 18:9 \ft Ax: ek'ajajin tuky'i'l.\f* b'ix aj e'ok q'inon tzan tpaj aj amaq'ji, kyetz owokel jun b'is tuj kyanim b'ix okye'oq'el oj txik kyen tsib'al oj tok tq'aq'b'el. \v 10 Cha okyekajel ka'yin laq'chik tzan kxob'al ti'j te aj xhcho'nal. Oxe'l kyq'uma' ikxjani: «¡Last! ¡Last te nim amaq' Babilony! Per cha tuj jun rat\f + \fr 18:10 \ft Ax: cha jun or.\f* stzaj jun nim xhcho'nal tajsik.»\x * \xo 18:10 \xt Ezq 26:16-18\x* \v 11 B'ix ax kye xk'a'mon twitz tx'o'tx' ax okye'oq'el b'ix owokel jun b'is tuj kyanim, tzan tpaj ya k'onti'l ab'l oloq'oyon te kyk'ayjel, \v 12 te kyk'ayjel aj oro, plata, tal ab'j aj b'an tb'anil txik ka'yin b'ix kar, b'ix perla, xq'apj lino [aj b'an tz'u'in], xq'apj [kar] aj púrpura teb'l, xq'apj seda [aj b'an tb'anil], xq'apj [kar] aj kyaq teb'l, b'ix kyaqil [tb'anil] tz'alam aj at tk'ok'jal, b'ix ti'chq [b'an tb'anil] aj xtx'otx'al marfil, b'ix ti'chq k'ulumaj tuky'i tz'alam [aj kar], b'ix tuky'i brons, b'ix tuky'i k'uxb'il, b'ix tuky'i mármol, \v 13 ax kyk'ayjel canela, b'ix ti'chq tk'ok'jal wab'j, b'ix te pom, remeyj, b'ix ti'chq tk'ok'jal, b'ix ta'al ub, b'ix aseyt, arin, triw, b'ix alo'mj, karner, kway, karret, b'ix ax nxik kyk'ayi' xjal aj mosime' kyitza', qa kchi'jel qatzun kyanimji \v 14 [B'ix kyekyitel ti'j te nim amaq' ikxjani]: «Ajna'l b'eyx te jun-ele'x ma'tx ponaj te kyq'inomal kye aj amaq'ni b'ix kyaqil aj n'el tuq kygani', ya nlay tz'ok ikxji junky'elky.» \v 15 B'ix ax kye aj nkyexk'a'man tuky'i tidi'chq, kyetz aj e'ok q'inon tzan tpaj aj amaq'ji, kyetz cha okyekajel ka'yin laq'chik tzan kxob'al ti'j te xhcho'nal aj nky'ik tuj te amaq', okye'oq'el b'ix owokel jun b'is tuj kyanim b'ix oxe'l kyq'uma' ikxjani: \v 16 «¡Last! ¡Last! Te aj nim amaq'ni, b'an nxmakalin tuq b'ix txini pur xq'apj xtx'otx'al lino [b'an tz'u'in], xq'apj [kar] aj púrpura [teb'l], xq'apj aj kyaq teb'l, b'ix b'an txaku' tuq tuky'i xtx'otx'al oro, b'ix tuky'i tal ab'j aj b'an tb'anil txik ka'yin b'ix kar, b'ix tuky'i perlas. \v 17 Per cha tuj jun rat ma'tx mankun kyaqil te kyq'inomal kyetz txini.» B'ix ntons ax kyaqil chofer kye bark b'ix kyaqil kye aj nkyeb'et tuj a', b'ix kye aq'unon tuj bark b'ix kyaqil kye aj at kyaq'un tzan tpaj te nim a', kyaqil kyetz cha eb'ajkaj ka'yin laq'chik. \v 18 B'ix aj txik kye'e' te tsib'al aj n'ok tuq tq'aq'b'el te amaq', nkyewayun tuq, nxik kyq'uma' tuq ikxjani: «¿Alkyetz junky amaq' iktza' tuq ja chman amaq'ni?» \v 19 Ntons [tzan tpaj kyb'is] njax tuq kypuqu' quq tuj kywi', b'ix nkye'oq' b'ix ntzaj tuq kyna'on tetz, nxik kyq'uma' tuq ikxjani kongan: «¡Last! Last te ja nim amaq'ni, komo tzan tpaj kyaqil kyq'inomal kyetz txini, e'ok q'inon kyaqil kye tajaw bark. ¡B'ix cha tuj jun rat ma'tx kaj takun, ma'tx ponaj! \v 20 Yatzun etetz aj atikxjax tuj ka'j b'ix etetz aj pawamix te Qtata Dios b'ix etetz aj tky'ixel Jesus a'ix b'ix etetz aj yolil tyol Dios a'ix, pe'echalaj ti'j ja amaq'ni tzan tpaj te Qtata Dios ma'tx tk'uluj tume'l etuky'i'l aj xtxik tsi' tuj il ja amaq'ni.»\x * \xo 18:20 \xt Jer 51:48-49\x* \p \v 21 Ntons yaji jun ángel b'an nim tbalor ojaw tin jun chman ab'j naqe jun semejante ka'. Oxik txon tuky'i nim tq'oj tuj te nim a', b'ix oxik tq'uma' ikxjani: «Ikxjani oxe'l xon kongan tjaq' a' te nim amaq' Babilony, b'ix ya nlay tz'ok e'e'tky junky'el.\x * \xo 18:21 \xt Jer 51:63-64; Ezq 26:21\x* \v 22 B'ix ya nlay tz'ok cha'o' txini twi' arp ni twi' xux ni twi' trompet,\x * \xo 18:22 \xt Ezq 26:13\x* ya nlay kye'oknoj txini aq'unon aj b'a'n kyek'ulun tidi'chq tb'anil, b'ix ya nlay xik cha'o' twi' jun ka' kyeb'il triw. \v 23 Ya nlay q'analin jun q'analb'il txini, b'ix ya nlay xik cha'o' jun pyest tzan tpaj ma'tx tz'ok junan jun ab'l.\x * \xo 18:23 \xt Jer 25:10\x* Anke kye aj nkyexk'a'man tuq tuj ja amaq'ni a'e' tuq kye aj at nim kyajwalil b'ix nim kyq'inomal, per tzan tpaj te chmanb'il tuj aj amaq'ni, eqet eq'i' kyaqil nasyon twitz tx'o'tx'. \v 24 Kye xjal aj ja amaq'ni eqet kykansa'\f + \fr 18:24 \ft Ax: kyik'.\f* kye aj yolil tyol Dios b'ix kye [txq'anky] aj pawame' te Qtata Dios b'ix kyaqil aj oje kyeqet kansa' twitz tx'o'tx'.»\x * \xo 18:24 \xt Jer 51:49\x* \c 19 \s1 Oj Kyq'ijlan Ky'ila'j Xjal Tuj Ka'j \p \v 1 Ntons, ya ma ky'ik kyaqil nini, yaji oxik ncha'o' kywi' ky'ila'j xjal nkyeyolin tuq tuj ka'j kongan ikxjani: «¡Qkyaqil qob'ajna'on te Qtata Dios!\f + \fr 19:1 \ft Ax: ¡Aleluya!\f* A tetz te Koloyon qi'j, a tetz te b'an nim tajwalil, a tetz te aj atqet kyaqil tuj tq'ab'. \v 2 Komo tetz at tkawb'il tuj tq'ab' b'ix tuj tume'l nkyexik tsi' tuj il, b'ix ma'tx xik tpoqo' kye a'e' aj amaq'\x * \xo 19:2 \xt Tmnk 17:18\x* aj nqet kyeq'i' kyaqil xjal twitz tx'o'tx' tzan tox ksamo' kyib' kyuky'i'l.\f + \fr 19:2 \ft Ax: kyk'ajajb'en. Intqet awen ja' nyolin ti'j 17:1.\f* B'ix ma'tx tk'uluj te Qtata Dios tzan telb'aj kchojo' kykamiky\f + \fr 19:2 \ft Ax: kchiky'el. Deu 32:43; Isa 34:6.\f* kye aj q'apo' kyib' nkye'aq'unan tuq te tetz.» \p \v 3 Yaji oxik kyq'uma' junky'el ikxjani: «¡Qkyaqil qob'ajna'on te Qtata Dios! ¡Te tsib'al aj amaq'ni nlay kaj tzan xhch'uqin!»\x * \xo 19:3 \xt Isa 34:10\x* \p \v 4 Kye kaj tuj kawnaq (24) tijxjal b'ix kye kaj txkup [aj na'oyon te Qtata Dios] eqet mejlet tuky'i tajsik kywitz twitz tx'o'tx' b'ix ena'on ti'j Qtata Dios aj wit'lik tuq tuj twit'lel aj ja' nk'ulun mandad, nkyq'uma' tuq ikxjani: «Intky'ikxwit ikxji. ¡Qkyaqil qob'ajna'on Qtata Dios!»\f + \fr 19:4 \ft Ax: ¡Aleluya!\f* \v 5 Ntons tuj twit'lel oxik cha'o' twi' jun xjal aj ntq'uma' tuq ikxjani: «Pe'ena'on waq te Qtata Dios, ekyaqil etetz aj q'apo' etib' nkx'aq'unan te tetz, b'ix nqet etoksla', ekyaqil etetz qa k'onti'l etajwalil qatzun aj at nim etajwalilji.»\x * \xo 19:5 \xt Isa 24:1-3\x* \p \v 6 B'ix oxik nchan junky'el kywi' ky'ila'j xjal aj nkyeyolin iktza' jun nim a' nxojin ntrenun b'ix iktza' ray b'an jwert ntrenun.\x * \xo 19:6 \xt Ezq 1:24\x* Nkyq'uma' tuq ikxjani: «¡Qkyaqil qob'ajna'on te Qtata Dios!\f + \fr 19:6 \ft Ax: ¡Aleluya!\f* Te Qajaw a te Qtata Dios aj nk'ulun mandad per tuky'i mas nim tajwalil kywitz kyaqil. \v 7 Qob'ajchalaj waq, b'ix qob'ajchalajsan b'ix intqet qjiq'b'a' te Qtata Dios b'ix tzan tpaj ma'tx pon or tzan qten junx tuky'i [te aj n'ok q'uma'] Te Tal Moch qetz a'o' iktza' te “Txu'jel” b'ix list ato'. \v 8 Ma'tx stz'ok si' jun jq'anaq xtx'otx'al lino b'an tz'u'in b'ix b'an sjapun.» (Komo te aj lino telponx kye kyk'ulb'en tuj tume'l kye aj pawame' te Qtata Dios.) \p \v 9 Te ángel otzaj tq'uma' junky'el wetz ikxjani: «Intqet atz'ib'a' ikxjani: Galanx-alo kye aj ma'tx kyetzaj uk'le' tzan kyq'ijlan oj tok junan [te aj n'ok q'uma'] Te Tal Moch.» B'ix oxik tq'uma'ky ikxjani: «Te ja ntzani b'an'ax Tyol Qtata Dios.» \v 10 Ntons inqet mejlet tuq txe' toq tzan nna'on tetz, per tetz otzaj tq'uma' wetz ikxjani: «K'on ak'uluj ikxji. Wetz a'in ax q'apo' wib' nkyin'aq'unan te Qtata Dios iktza' yatz b'ix iktza' kye txq'anky awerman aj k'onti'l nkaj ksi' tzan txik kypakb'a' te b'an'ax ti'j Jesus. A'ox Qtata Dios b'a'n tzan ana'on. Komo te Txew tgan tzan qpakb'an te b'an'ax ti'j Jesus.»\x * \xo 19:10 \xt Ebr 1:1-8\x* \s1 Aj Kyqet Tzan Te Qajaw Kye Tajq'oj \p \v 11 B'ix yaji oxik wenky te ka'j jaqo', b'ix oxik wen jun kway saqti'j b'ix te aj iqa' tuq titza' n'ok q'uma' “Te Aj K'onti'l Nkaj Tsi' Te Galan” b'ix ax n'ok q'uma' “Te Aj Jun Yolin,” b'ix tetz tuky'i tkawb'il tuj tq'ab' nkyexik tpoqo' kye xjal, b'ix ax tuky'i tkawb'il tuj tq'ab' nq'ojin kyi'j kye tajq'oj. \v 12 Kye tb'aq' twitz naqe toq q'aq',\x * \xo 19:12 \xt Dan 10:6\x* b'ix akyejax tuj twi' ky'ila'j tal tkoron, b'ix tz'ib'an-ok tuq jun tb'i aj nijunwt n'el tniky' ti'j sinoke a'ox tetz, \v 13 b'ix atok tuq tq'anaq b'an ajun tuq kyik' ti'j, b'ix tetz tb'i “Te Tyol Qtata Dios,” \v 14 b'ix lapike' tuq ti'j kye q'ojiyon aj tuj ka'j, b'ix atok kyq'anaq xtx'otx'al lino b'an tz'u'in, saq teb'l b'ix b'an sjapun,\x * \xo 19:14 \xt Tmnk 3:5; 7:14; 19:8\x* b'ix iqame' tuq tzan kway pur saqti'j. \v 15 Nyolin tuky'i yol naqe nq'ojin tuky'i jun tmachit aj tq'ojb'il, b'an ajun te', b'ix okyetok'onsa'tz kyaqil nasyon twitz tx'o'tx' tuky'i te tyol. Okyeqtel tk'ulu' mandad tuky'i stortol k'uxb'il [aj telponx okyeqtel tk'ulu' mandad tuky'i tkawb'il tuj tq'ab', nlay kaj alkawet ti'j nijunwt].\x * \xo 19:15 \xt Tmnk 2:27; Sal 2:9\x* A tetz te aj nxajon nyitz'on te ub [aj telponx] nxik tsi' xhcho'nal kyi'j kye xjal tzan tpaj b'an nim tq'oj Qtata Dios aj mas nim tajwalil twitz kyaqil.\x * \xo 19:15 \xt Isa 63:3; Joel 3:13; Tmnk 14:19-20\x* \v 16 B'ix ti'j te tq'anaq b'ix ti'j toq tz'ib'an-ok ikxjani: Te Twitzale' K'ulul Mandad Kyi'j Kyaqil Kywitzale' K'ulul Mandad. B'ix ax tz'ib'an-ok ti'j ikxjani: Te Kyajawil Kyi'j Kyaqil Kye Aj At Nim Kyajwalil.\x * \xo 19:16 \xt Tmnk 17:14\x* \v 17 B'ix oxik wen jun ángel wa'lqet tuq twitz\f + \fr 19:17 \ft Ax: tuj te q'ij.\f* te q'ij, nq'olb'en tuq kyi'j kyaqil pich' twitz ka'j, nxik tuq tq'uma' kongan ikxjani: «Pe'etzaj waq, intok echimo' etib' tzan tpaj te Qtata Dios oqtel tsi' jun nim ewe'. \v 18 Pe'etzaj tzan txik echi' kchi'jel kywitzale' k'ulul mandad\x * \xo 19:18 \xt Ezq 39:17-20\x* b'ix kchi'jel k'ulul mandad soldad b'ix kchi'jel xjal aj nim kybalor, b'ix kchi'jel kway b'ix kchi'jel aj akyejax kyajsikji, kchi'jel kye aj mosime' b'ix kye aj nya'tx mosime', b'ix kchi'jel kye aj nya'tx nim kyajwalil b'ix kye aj at nim kyajwalil.»\x * \xo 19:18 \xt Isa 24:1-3\x* \v 19 Oxik wen te [xjal aj naqe jun] matij txkup b'ix kye k'ulul mandad twitz tx'o'tx' tuky'i ksoldad ojetq tz'ok kchimo' kyib' tzan kyq'ojin tuky'i te aj iqa' tzan te saqti'j kway b'ix kyuky'i tsoldad tetz. \v 20 Ntons etzyet te [xjal aj naqe jun] matij txkup b'ix te pakb'on aj nya'tx b'an'ax titza'. A te aj nk'ulun tuq ti'chq yek'b'il tuky'i nim tajwalil twitz te txkup b'ix aj eqet eq'in kye aj okyk'amoj te techa'l te matij txkup kyi'j b'ix ena'on ti'j te titzb'alil.\x * \xo 19:20 \xt Tmnk 13:1-18\x* Ntons etzyet b'ix itz'oje'x eb'ajxik xo'o' kykab'il tuj te nim q'aq' aj nbranun tuky'i asupr.\f + \fr 19:20 \ft Cha'oj tqet tz'e'sa' te asupr, n'ok jun kyaq b'an jwert b'ix ax n'el jun txewal.\f* \v 21 Ya kye txq'anky eb'ajqet kansa' tzan te aj iqa' tajsik te kway tzan te tyol aj n'etz tuq tuj stzi' naqe jun tmachit kansb'il, b'ix ikxji kyaqil kye pich' eb'ajnoj [tzan kchi'jel kye tajq'oj Qtata Dios]. \c 20 \s1 Aj Tkaj K'alo' Te Ma Chman Txkup Jun Mil Aq'b'i \p \v 1 Ntons yaji oxik wen jun ángel ikja'n tuq tqetz tzajnaq tuq tuj ka'j, b'ix eq'i' tuq tyabul jaqb'il te jul aj k'onti'l txe', b'ix eq'i' tuq tuj tq'ab' jun chman kaden. \v 2 B'ix te ángel oqet tk'alo' te matij semejante kan, b'ix okaj tk'alo' jun mil aq'b'i. Te aj matij semejante kan ax n'ok q'uma' te “aj matij kan oqtxi',”\x * \xo 20:2 \xt Gén 3:1\x* aj tb'i te “Tajaw Choj” b'ix ax n'ok q'uma' “Satanas.” \v 3 Ntons oqex txon te ángel te matij kan tuj te jul aj k'onti'l txe', b'ix okaj tlamo' b'ix oqet tsi' tal te tlamelul te jul, tzan tkaj txini jun mil aq'b'i tzan k'on kyqet teq'i'ky kye xjal.\f + \fr 20:3 \ft Ax: naciones.\f* B'ix max cha'oj tky'ik te jun mil aq'b'i, yaji oxe'l tzoqpi' junky'el per cha jun rat. \v 4 Ntons, ax oxik wen ky'ila'j wit'lelj b'ix kye aj wit'like' tzi a'e' kye aj oxik si' kyajwalil tzan kyk'ulun mandad.\x * \xo 20:4 \xt Dan 7:9-10,22; Mat 19:28; Luks 22:30\x* B'ix [exik wen] kyanim kye aj eqet kansa'\f + \fr 20:4 \ft Ax: kye aj owel in kywi'.\f* tzan tpaj kypakb'en te b'an'ax ti'j Jesus b'ix tzan tpaj kypakb'en te b'an'ax ti'j tyol Qtata Dios,\x * \xo 20:4 \xt Tmnk 6:9\x* b'ix kyaqil kyanim kye aj k'onti'l ena'on ti'j te [xjal aj naqe jun] matij txkup ni ti'j te titzb'alil, b'ix k'onti'l okytzoqpij tzan tok si' techa'l tajsik kywitz qa ti'j kyq'ab'ji, b'ix [owe'ej] ejaw anq'in junky'el b'ix ek'ulun mandad junx tuky'i Krist jun mil aq'b'i.\f + \fr 20:4 \ft Kyi'j kye aj oqet kyitza' te nya'tx galan: 1Kor 15:51-58; 1Tes 4:13-18; Tmnk 2:26-28; 3:12,21; 5:8-14; 6:9-11; 19:5-9.\f* \v 5 Te ntzani a te tb'ay b'uch'uj xjal aj okyejawel anq'in b'ix kye txq'anky xjal aj ojetq kyekamik, nlay kyejaw anq'in max oj tky'ik te jun mil aq'b'i. \v 6 Galanx-alo b'ix pawame' te Qtata Dios kye aj okyejawel anq'in tb'ay. Nlay tz'ok kyen te tkab'i' kamikyj,\x * \xo 20:6 \xt Tmnk 2:11; 20:14; 21:8\x* sinoke okyeqtelten na'ol Qtata Dios tuky'i Krist b'ix okyek'uluyon mandad jun mil aq'b'i junx tuky'i Krist. \s1 Te Aj Oky'el Oj Txik Tzoqpi' Te Twitzale' Joyol Q'oj Oj Tmankun Te Tyemp Jun Mil Aq'b'i \p \v 7 Ntons, ya oj tky'ik te jun mil aq'b'i, te Satanas ojawetz tzoqpi', \v 8 b'ix okyeqtel teq'i' kye xjal\f + \fr 20:8 \ft Ax: naciones.\f* tuj kyaqil part twitz tx'o'tx' b'ix kye aj Gog\x * \xo 20:8 \xt Ezq 38:2–39:16\x* b'ix Magog. Okye'okel xhchimo' tzan kyq'ojin b'ix kye tsoldad okye'okel naqe sanik.\f + \fr 20:8 \ft Ax: iktza' aren stzi' te nim a'.\f* \v 9 [Owok joto' tuj nwitz], eb'ajnoj txini,\f + \fr 20:9 \ft Qanq telponx tkwentil Israel.\f* b'ix ejaw xtx'u'k te amaq', cha owok-oq kymaqo' te kyamaq' kye aj pawame' te Qtata Dios, aj amaq' aj nqet tuq gani' nim tzan Qtata Dios. Per yatzun kyi'j kye kyajq'oj, oqetz jun q'aq' tuj ka'j kyi'j b'ix eb'ajmankun kyaqil. \v 10 Te Tajaw Choj aj ojetq tuq qet eq'in kyetz, oqex xon tuj te nim q'aq' aj nbranun tuky'i asupr,\f + \fr 20:10 \ft Intqet awe'e' tidi' nyolin ti'j asupr tuj 19:10.\f* aj ja' eqex xon te [xjal aj naqe jun] matij txkup b'ix te yolil tyol aj nya'tx b'an'ax titza'. Tzi owokel kyen xhcho'nal b'ajq'ij b'ix b'ajaq'b'il b'eyx te jun-ele'x. \p \v 11 B'ix oxik wen jun xjal wit'lik tuq tuj twit'lel aj ja' nk'ulun mandad b'ix te twit'lel b'an nim b'ix saq tuq, b'ix oxik wen twitz tetz eqet naj te twitz ka'j b'ix te twitz tx'o'tx', ya k'onti'l tuq kyoken.\f + \fr 20:11 \ft Ax: k'onti'l ja' tuq tzan kyten; 2Xhp 3:10-12.\f* \v 12 B'ix exik wen kye aj ojetq tuq kyekamik, kye aj nim tuq kyajwalil b'ix kye aj nya'tx nim tuq kyajwalil,\x * \xo 20:12 \xt Isa 24:1-3\x* wa'lke' tuq twitz te wit'lelj, b'ix txq'an u'j ejaw jaqo', b'ix ax ojaw jaqo' junky u'j aj nyolin ab'le' kye aj okye'anq'iyon te jun-ele'x, b'ix otzaj q'uma' kyaqil kchoj kye kamnaq iktza'x kyk'ulb'en aj tz'ib'ankaj kyuj kye u'j.\x * \xo 20:12 \xt Dan 7:9-10\x* \v 13 Komo kyaqil kye aj oje kyekamik ejaw anq'in junky'el, kye aj ekamik tuj te nim a' b'ix kye txq'anky kamnaq,\f + \fr 20:13 \ft Ax: Ades.\f* kyaqil ejaw anq'in tzan txik q'uma' kchoj iktza'x tuq te kyk'ulb'en. \v 14 Oponaj te kamikyj b'ix ax oponaj ja' nkyexik kyanim kye xjal aj nkyekamik,\f + \fr 20:14 \ft Ax: Ades.\f* kykab'il eponaj tuj te nim q'aq'.\f + \fr 20:14 \ft Ax: te kamikyj b'ix te Ades exik xo'o' tuj te chman q'aq' aj b'an nim naqe jun nim a'; Tmnk 2:11; 20:6; 21:8.\f* Te ja nim q'aq'ni a te tkab'i' kamikyjji. \v 15 B'ix kyaqil kye xjal aj k'onti'l tuq tz'ib'anqex kyb'i tuj te u'j aj nyolin ab'le' kye aj okye'anq'iyon te jun-ele'x, yaji kyetz exik xon tuj te nim q'aq'. \c 21 \s1 Owokel Junky Tx'o'tx' Ak'a'j B'ix Junky Ka'j Ak'a'j \p \v 1 Yaji oxik wen junky twitz ka'j ak'a'j b'ix junky twitz tx'o'tx' ak'a'j tzan tpaj te tb'ay twitz ka'j b'ix te tb'ay twitz tx'o'tx' eqet naj b'ix ya k'onti'l te nim a'.\x * \xo 21:1 \xt Isa 65:17; 66:22; 2Xhp 3:13\x* \v 2 B'ix oxik wen te Jerusalen ak'a'j,\x * \xo 21:2 \xt Tmnk 3:12\x* te amaq' aj pawa' te Qtata Dios b'ix ch'inwt nya'tx galan tuj, ikja'n tuq tqetz tuj ka'j, tzajnaq tuky'i Qtata Dios. B'an txakumaj tuq iktza' jun xuj aj b'an nxmakalin owokel junan tuky'i tichmil.\x * \xo 21:2 \xt Isa 52:1; 61:10\x* \v 3 B'ix oxik nchan twi' jun xjal nyolin tuq kongan tuj te wit'lelj ikxjani: «Ajna'l te Qtata Dios nnajan kxol kye xjal. Te Qtata Dios onajayon kxol b'ix kyetz okye'okel txjalil. Te Qtata Dios axk tetz oqtelten kyuky'i'l te jun-ele'x,\x * \xo 21:3 \xt Ezq 37:27\x* \v 4 b'ix tetz okye'okel tb'ek'a'.\f + \fr 21:4 \ft Ax: owelal tsu'u' ta'al kywitz kyetz.\f* B'ix ya k'onti'l te kamikyj, ya k'onti'l te b'is, ya k'onti'l te oq'el, b'ix ya k'onti'l te xhcho'nal, tzan tpaj kyaqil aj at tuq tb'aya' oje ponaj.»\x * \xo 21:4 \xt Isa 25:8; 65:19\x* \p \v 5 Ntons, te aj nk'ulun mandad aj wit'liqet tuj twit'lel otzaj tq'uma' ikxjani: «Wetz ajna'l nqet nk'ulu' kyaqil ak'a'j.» B'ix ax otzaj tq'uma' ikxjani: «Intqet atz'ib'a' tzan tpaj te aj nxik nq'uma'ni, b'an'ax b'ix b'a'n tzan twit'let ek'u'j ti'j.» \v 6 B'ix ax otzaj tq'uma' wetz ikxjani: «Ma'tx b'antik kyaqil. Wetz a'in te tb'ay b'ix a'in te tmankb'il, [kyaqil tyemp akyinqet], a'in wetz nkyin'aq'san kyaqil b'ix a'in wetz nkyinmankunsan kyaqil. Ab'l aj nk'achjik, wetz oxe'l nsi' tuk'a' tzan tanq'in te jun-ele'x b'ix cha tkotz.\f + \fr 21:6 \ft Aj ja' nyolin tuj kastiy ti'j jun soch telponx ti'j te Qtata Dios aj ntzaj tsi' qanq'in, nya'tx ti'j jun soch cha a'ox a'; Isa 55:1.\f* \v 7 Kye aj okyipa'tz, okykotzi'tz kyaqil ntzani, b'ix wetz okyin'okel Dios te kyetz, b'ix kyetz okye'okel nk'wa'al.\x * \xo 21:7 \xt 2Sa 7:14; 1Cró 17:13\x* \v 8 Per kye aj nkyexob', b'ix kye aj k'onti'l nkye'okslan, kye aj b'an tz'il kyanim, kye aj kansal xjal, kye aj cha kyk'ajajin qet, kye aj nkyechmanin, kye aj nkyena'on ti'j titzb'alil jun tidi', kyaqil kye la'j-e', kyaqil kyetz okyexe'l tuj te nim q'aq' aj nbranun tuky'i asupr; te ntzani te tkab'i' kamikyj.»\x * \xo 21:8 \xt Tmnk 2:11; 20:6,14\x* \p \v 9 Yaji tzaj te jun ángel kxol kye kywuqil aj eq'ime' tuq kyitza' kye wuq uk'b'il aj ja' akyeqex tuq kye kymankb'il wuq txakl xhcho'nal aj otzajel si'. Otzaj tq'uma' te ángel wetz ikxjani: «Qalan, oxe'l nyek'u' yatz te aj owokel junan tuky'i [te aj n'ok q'uma'] Te Tal Moch.» \p \v 10 Ntons ma tz'ok joto' tuj nwitz tzan te Txew [Dios], te ángel ma kyinxik tin twi' jun matij witz, b'ix ma tzaj tyek'u' wetz te amaq' [Jerusalen] aj pawa' te Qtata Dios, tzajnaq tuky'i Qtata Dios ikja'n tqetz tuq tuj ka'j. \v 11 Te amaq' b'an ntxaqtxon tuq tzan xhchqitz'unal Qtata Dios, b'an nxhpotz'e' tuq iktza' jun ab'j aj nim tbalor, iktza' jun ab'j jaspe b'an xhlinun naqe kristal. \v 12 B'ix te amaq' pe'oni' tuky'i jun pe'on nim twitz b'ix nim twa'lkal, ate' kab'lajuj tlamelul, b'ix tuj junjun lamel atqet jun ángel, b'ix kyi'j kye lamel tz'ib'an-ok tuq kyb'i kye kykab'lajujil b'uch'uj tijajil Israel. \v 13 [At kaj palaj tetz b'ix ox tlamelul junjunchaq palaj], ox tlamelul nkaj twitz oriente, oxky twitz norte, oxky twitz sur, oxky twitz occidente.\x * \xo 21:13 \xt Ezq 48:30-34\x* \v 14 B'ix twit'lel te pe'on kab'lajuj chman ab'j, tz'ib'an-ok tuq kyi'j kye ab'j kyb'i kye kykab'lajujil tky'ixel [Jesus, aj n'ok q'uma'] Te Tal Moch. \v 15 Te ángel aj nyolin tuq wuky'i'l eq'i' tuq jun tmalb'il pur xtx'otx'al oro, te malb'il te amaq' kyuky'i kye lamel b'ix kye tpe'onil.\x * \xo 21:15 \xt Ezq 40:5\x* \v 16 Te amaq' kwagrad, te tq'e'lkal parej tuq tuky'i twitz, te ángel oqet tmalo' te amaq' tuky'i tmalb'il, b'ix kab'lajuj mil (12,000) stadión tq'e'lkal [osey kab'e' mil tuky'i kab'e' oqal (2200) kilómetr], b'ix te twitz b'ix te twa'lkal parej tuq. \v 17 Yaji oqet tmalo' te tpe'onil tuky'i jun malb'il iktza'x nkyemalon kye xjal, b'ix owel jun oqal tuky'i kaj tuj oxqal (144) kúbitos [osey qaq tuj mutx' (66) metr]. \v 18 Te tpe'onil k'ulumaj tuq tuky'i pur ab'j jaspe tb'i, b'ix te amaq' k'ulu' tuq tuky'i pur xtx'otx'al oro xhchukeltib' b'an saq naqe kristal n'ex qeb'l tuj. \v 19 Kye ab'j aj akyeqet tuq te twit'lel te tpe'onil, b'an txaku' tuq tuky'i ti'chq txakl tb'anil ab'j. Te tb'ay ab'j aj te twit'lel jasp [tb'i] tuq, b'ix te tkab'i' sapir, b'ix te toxi' agat,\f + \fr 21:19 \ft Ax: calcedonia.\f* te tkaji' esmeralt, \v 20 te tjweb'i' sardons,\f + \fr 21:20 \ft Ax: sardónice.\f* te tqaqi' sardy, te twuqi' krisolit, te twajxaqi' beril, te tb'eljuji' topasy, te tlajuji' krisopras, te tjunlajuji' jasint, b'ix te tkab'lajuji' amatist.\x * \xo 21:20 \xt Isa 54:11-12\x* \v 21 Kye kykab'lajujil tlamelul, k'ulumaj tuky'i kab'lajuj perla, jun perla junjunchaq. B'ix kye tb'eyil te amaq' pur xtx'otx'al oro xhchukeltib', b'ix b'an xhqitz'un naqe kristal tuq. \v 22 B'ix k'onti'l oxik wen tuj te amaq' jun jay aj nab'il Qtata Dios tzan tpaj [k'onti'l nkyena'on tetz apart tuj jun jay sinoke] akyeqet twitzx tetz [aj n'ok q'uma'] Te Tal Moch, b'ix twitz te Qajaw Dios aj mas nim tajwalil twitz kyaqil. \v 23 B'ix nya'tx presis tzan kyq'analin ni te q'ij ni te qya' tuj te amaq' tzan tpaj xhchqitz'unal Qtata Dios nq'analin te amaq' b'ix a Te Tal Moch te tq'analb'il.\x * \xo 21:23 \xt Isa 60:19-20\x* \v 24 Kye xjal okyeb'etel tuj chk'atunal tetz, b'ix kye twitzale' k'ulul mandad twitz tx'o'tx' oxe'l kyq'apo' kyaqil aj b'an tb'anil aj at te kyetz.\f + \fr 21:24 \ft Ax: traer su gloria.\f* \v 25 Kye tlamelul nlay lamet\x * \xo 21:25 \xt Isa 60:11\x* tzan tpaj pur chijq'ij, nlay qoqet yupan. \v 26 Kye xjal okye'oqex tzi tuky'i te aj b'an tb'anil aj at te kyetz,\f + \fr 21:26 \ft Ax: traer su glory; Isa 66:12; Jer 2:11.\f* b'ix oqtel kyjiq'b'a' [te Qajawil]. \v 27 B'ix nlay tz'ox txini ch'inwt aj nya'tx galan, b'ix k'onti'l-e' xjal aj nkyek'ulun te aj ajq'oja' twitz tzan Qtata Dios ni kye aj k'onti'l nkyeyolin te b'an'ax.\x * \xo 21:27 \xt Isa 52:1\x* A'ox okye'okex aj tz'ib'anqex kyb'i tuj te u'j aj nyolin ab'le' kye aj okye'anq'iyon te jun-ele'x tzan tpaj Te Tal Moch. \c 22 \p \v 1 Yaji [aj man tuq n'ok joto' tuj nwitz], te ángel otzaj tyek'u' wetz jun nim a' aj ntzaj tsi' qanq'in te jun-ele'x, jun a' aj b'an xhqitz'un iktza' kristal, b'ix njatz kanet tuj twit'lel aj ja' nk'ulun mandad te Qtata Dios b'ix [te aj n'ok q'uma'] Te Tal Moch.\x * \xo 22:1 \xt Ezq 47:1; Zac 14:8\x* \v 2 Nky'ik te a' nink'ajchaq te tb'eyul te amaq', b'ix tuj kykab'il palaj te a' atqet tuq tzi te tze' aj ntzaj tsi' qanq'in,\x * \xo 22:2 \xt Gén 2:9\x* b'ix qya'i'chaq nkaj tuq twitz, kab'lajuj-el jun aq'b'i. B'ix txaq te tze' n'oken tuq q'anb'il kyaqil kyijajil xjal.\f + \fr 22:2 \ft Ax: naciones.\f* \v 3 B'ix te tzi, ch'inwt te aj ajq'oja' tzan Qtata Dios.\x * \xo 22:3 \xt Zac 14:11\x* B'ix te twit'lel aj ja' nk'ulun mandad te Qtata Dios b'ix [te aj n'ok q'uma'] Te Tal Moch oqtelten tuj te amaq', b'ix kye aj q'apo' kyib' nkye'aq'unan te tetz okyena'oyon tetz, \v 4 owokel kyen twitz, b'ix atok tb'i tajsik kywitz. \v 5 Tzi ya nlay qoqet yupan, b'ix kye aj nkyenajan tzi nya'tx presis jun kandil te kyq'analb'il ni te toq q'ij, tzan tpaj te Qajawil Dios otxaqtxoyon kxol,\x * \xo 22:5 \xt Isa 60:19\x* b'ix okyek'uluyon mandad [twitz te tx'o'tx' ak'a'j]\x * \xo 22:5 \xt Tmnk 21:1\x* b'eyx te jun-ele'x.\x * \xo 22:5 \xt Dan 7:18\x* \s1 Te Qajaw Ch'inky Tul \p \v 6 Te ángel otzaj tq'uma' wetz ikxjani: «Te aj nxik nq'uma'ni b'an'ax b'ix b'a'n tzan twit'let ek'u'j ti'j. Te Qtata Dios, a tetz nyolin tuj kyanim kye aj yolil tyol, b'ix ajixk tetz ma kyintzaj tlajo' q'umal kye aj q'apo' kyib' tuj tq'ab' tzan tel kyniky' kyaqil aj oky'el naj.» \p \v 7 [Ntons, kyi te Jesus]: «Tzaj eten, wetz kyinpon naj. Galanx-alo te aj oqtel toksla' te tpakb'alil aj tz'ib'ankaj tuj ja u'jni.» \p \v 8 Ntons, wetz a'in Wa'nch oxik wen b'ix oxik ncha'o' kyaqil aj ntzani. Ya ma xikb'aj wen kyaqil, inqet mejlet twitz te ángel aj otzaj tyek'u' te ja ntzani, inqet mejlet twitz tzan tuq nna'on tetz. \v 9 Per tetz otzaj tq'uma' wetz: «K'on ak'uluj ikxji tzan tpaj ax wetz a'in q'apo' wib' nkyin'aq'unan te Qtata Dios iktza'x yatz a'ich b'ix iktza'x kye awerman a'e' aj yolil tyol Dios b'ix iktza'x kye aj nqet kyoksla' te tpakb'alil tuj ja u'jni. Paqet mejlet na'ol a'ox te Qtata Dios.» \v 10 B'ix ax otzaj tq'uma' wetz ikxjani: «K'on qet awewa' te tpakb'alil aj tz'ib'ankaj tuj ja u'jni tzan tpaj ch'inky tpon or tzan tkanon kyaqil ntzani. \v 11 Te aj nk'ulun nya'tx tume'l, intok ten [qa tgan] tzan tk'ulun nya'tx tume'l; b'ix te aj pur nya'tx galan tuj tanim, intok ten [qa tgan] tzan stenkix ikxji; b'ix te xjal aj nb'et tuj tume'l, k'on kaj tsi' tzan tb'et ikxji; b'ix te aj oje tz'el galan tuj twitz Qtata Dios, intkaj ikxji, k'on stzoqpij tzan tok jun tidi' nya'tx galan tuj tanim.»\x * \xo 22:11 \xt Dan 12:10\x* \p \v 12 [Ntons, otzaj tq'uma' Jesus wetz ikxjani]: «B'an'ax wetz kyinpon naj, b'ix otzajel win te junjunchaq te aj kykamb'a'tz iktza'x kyk'ulb'en.\x * \xo 22:12 \xt Sal 28:4; Jer 17:10; Tmnk 6:10; 19:2\x* \v 13 Wetz a'in te tb'ay b'ix a'in te tmankb'il, [kyaqil tyemp akyinqet], akyinqet tuq atx aj b'an tb'ay oqtxi' b'ix akyinqet te jun-ele'x, b'ix a'in wetz nkyin'aq'san kyaqil b'ix a'in wetz nkyinmankunsan kyaqil.»\x * \xo 22:13 \xt Isa 44:6; 48:12; Tmnk 1:8,17; 2:8\x* \v 14 Galanx-alo kye aj ma'tx kyk'uluj tzan tnajslet kchoj,\f + \fr 22:14 \ft Ax: kye aj sjapunsa' kyq'anaq; Tmnk 3:4-5; 6:11; 7:9,13,14; Ebr 9:14; 1Wnch 1:7.\f* ikxji kyetz at kyoklen tzan kypon ti'j te tze' aj ntzaj tsi' qanq'in\x * \xo 22:14 \xt Gén 2:9; 3:22\x* b'ix tzan kyox tuj tlamelul te amaq'. \v 15 Per nlay kye'ox kye aj k'onti'l nkyek'ulun galan,\f + \fr 22:15 \ft Ax: tx'ya'n.\f* ni kye aj nkyechmanin, ni kye aj nkyek'ajajin, ni kye aj nkyekansan xjal, ni kye aj nkyena'on ti'j titzb'alil jun tidi', ni kyaqil kye aj b'an kygan tqet kyeq'i' xjal. \p \v 16 «Wetz a'in Jesus, ma'tx xik nlajo' te ángel q'umal ntzani kxol kye qerman. Wetz a'in xhchuxul tijajil Dawid,\f + \fr 22:16 \ft Isa 11:10; Tmnk 5:5; aj ja' nyolin ti'j tijajil Isaí b'ix ti'j tijajil Dawid, axkix te Jesusji.\f* b'ix a'in wetz iktza' te nin che'w aj ntxaqtxon oj stzaj txeka'j.»\f + \fr 22:16 \ft Te nin che'w aj ntxaqtxon oj stzaj txeka'j, telponx tzul junky q'ij ak'a'j; b'ix ax ikxji ti'j Jesus, oj tul junky'el kyaqil owokel ak'a'j; Núm 24:17; Wnch 9:5; 12:46; 1Wnch 2:8.\f* \p \v 17 Ntons te Txew Dios b'ix kye aj nkye'okslan Te Tal Moch, kyetz nkyeq'uman: «Pawul.» B'ix kye aj nkyecha'on ntzani, inkyq'uman: «Pawul.» B'ix te aj at k'achjel tuj [tanim], instzaj b'ix intuk'an te a' cha tkotz aj ntzaj tsi' qanq'in.\x * \xo 22:17 \xt Isa 49:10; Wnch 4:13-14; Tmnk 21:6\x* \v 18 Oxe'l nq'uma' b'an'ax, kye aj n'ok kcha'o' kyaqil aj tz'ib'ankaj tuj ja u'jni, qa at ab'l owokel stz'aqsa' ti'j titza' nyolin ja u'jni, ax oxe'l si' tetz tzan Qtata Dios jun xhcho'nal ti'j iktza'x nyolin tuj ja u'jni. \v 19 B'ix qa at ab'l owelal tin ch'in ti'j te tpakb'alil aj nyolin tuj ja u'jni, te Qtata Dios owelal tin toklen tzan tpon ti'j te tze' aj ntzaj tsi' qanq'in, b'ix owelal tin toklen tzan tox tuj te amaq' aj pawa' te Qtata Dios, iktza'x tz'ib'anqex tuj ja u'jni.\x * \xo 22:19 \xt Deu 4:2; 12:32; 2Xhp 1:19-21\x* \v 20 Te [Jesus] aj nyolin qa te ntzani b'an'ax, ntq'uma' ikxjani: «B'an'ax, kyinpon luwew.» [B'ix wetz n'aj ntzaq'b'e':] «¡Intky'ikxwit ikxji! Intul Qajaw Jesus.» \p \v 21 Bwen, ntons, tzaj si'xwit etajsik ekyaqil etetz jun nim b'an galan tzan te Qajaw Jesus. ¡Intky'ikxwit ikxji!